VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

1962

Na temelju lanka 30. stavka 3. Zakona o Vladi Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 101/98, 15/2000, 117/2001, 199/2003 i 30/2004), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici odranoj 5. lipnja 2007. godine donijela

ZAKLJUAK

1. Donosi se Nacionalna strategija izjednaavanja mogunosti za osobe s invaliditetom od 2007. do 2015. godine, u tekstu koji je sastavni dio ovog Zakljuka. 2. Ovaj Zakljuak i Nacionalna strategija izjednaavanja mogunosti za osobe s invaliditetom od 2007. do 2015. godine, objavit e se u Narodnim novinama. Klasa: 562-01/07-01/02 Urbroj: 5030108-07-1 Zagreb, 5. lipnja 2007.

Predsjednik dr. sc. Ivo Sanader, v. r.

NACIONALNA STRATEGIJA IZJEDNAAVANJA MOGUNOSTI ZA OSOBE S INVALIDITETOMOD 2007. DO 2015. GODINE

1. UVOD

1.1. OPENITO

Temeljno opredjeljenje Republike Hrvatske za provoenjem aktivne politike ljudskih prava proizlazi iz usvajanja kljunih meunarodnih dokumenata, kao i suvremenih standarda na ovom podruju, te se odraava u njihovoj ugradnji u nacionalni zakonodavni okvir i provedbi u praksi. Pri tome je posebice potrebno skrbiti o zatiti ranjivih drutvenih skupina, kao to su osobe s invaliditetom te djeca s tekoama u razvoju. Nastavno na postojee zakonodavstvo, kao i na dosadanju provedbu i rezultate Nacionalne strategije jedinstvene politike za osobe s invaliditetom od 2003. 2006., Vlada Republike Hrvatske donosi novi dokument Nacionalnu strategiju izjednaavanja mogunosti za osobe s invaliditetom od 2007. do 2015. godine (dalje: Nacionalna strategija) s ciljem napretka te daljnjeg snaenja zatite prava osoba s invaliditetom i djece s tekoama u razvoju. Stvaranje sveobuhvatnoga domaega pravnog okvira pretpostavlja i kontinuirano praenje razvoja meunarodnih standarda, kako bi se osobama s invaliditetom osigurala najvia razina suvremene zatite, pristupanost svim pravima i njihovo ostvarivanje bez diskriminacije. Zadaa je Nacionalne strategije uskladiti sve politike djelovanja na podruju zatite osoba s invaliditetom s dostignutim standardima na globalnoj razini, ali i svim trendovima koji imaju za cilj nastojanje da sva podruja ivota i djelovanja budu otvorena i pristupana osobama s invaliditetom. U Republici Hrvatskoj se politika prema osobama s invaliditetom stoga zasniva na suvremenim meunarodnim standardima, koji ukljuuju i temeljna naela ljudskih prava kao to je naelo nediskriminacije, te naelo meuzavisnosti i nedjeljivosti svih ljudskih prava, a to ini nunim ostvarivanje pristupanosti svih graanskih i politikih, kao i socijalnih, kulturnih i gospodarskih prava osobama s invaliditetom. Pri tome, suradnja s udrugama osoba s invaliditetom kao dio partnerskog odnosa Vlade Republike Hrvatske i civilnog drutva, pridonosi integraciji osoba s invaliditetom u tokove drutva.

1.2. MEUNARODNI OKVIR

Meunarodni pravni instrumenti koje je Republika Hrvatska ratificirala1 ine dio unutarnjega pravnog poretka Republike Hrvatske i po pravnoj su snazi iznad zakona. Hrvatski sudovi takoer izravno primjenjuju meunarodne ugovore i to sudei temeljem Ustava i zakona, ali i meunarodnih ugovora kojih je Republika

Hrvatska stranka i koji su dio domaega pravnog sustava2. Slijedom ovakvoga suvremenoga ustavnog odreenja, a uz sveobuhvatno uvaavanje i promicanje temeljnog naela na ovom podruju naela nediskriminacije, Republika Hrvatska ima iroku osnovu za usklaivanje svojeg zakonodavstva na podruju zatite prava osoba s invaliditetom, kao i za njegov daljnji razvoj, a posebice kada se radi o konkretnoj primjeni u sudskoj praksi. Republika Hrvatska ve je svojim dosadanjim praenjem, odnosno usvajanjem meunarodne regulative pokazala pripadnost krugu demokratskih zemalja koje uvaavaju naela demokracije, pravne drave i vladavine prava, te potivanja ljudskih prava. Vezano uz podruje od posebnog interesa za osobe s invaliditetom, Republika Hrvatska je u svoj pravni sustav ugradila naela Ope deklaracije o ljudskim pravima, te je postala stranka: Meunarodnog pakta o graanskim i politikim pravima, Meunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, Konvencije o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije, Konvencije o uklanjanju svih oblika diskriminacije ena, Konvencije protiv muenja i drugih oblika okrutnog, neovjenog ili poniavajueg postupanja ili kanjavanja, Konvencije o pravima djeteta, kao i njihovih dodatnih protokola.

1.2.1.Ujedinjeni narodi

Konvencija o pravima osoba s invaliditetom Ujedinjenih naroda3 rezultat je kontinuiranog i uinkovitog djelovanja osoba s invaliditetom u svojim sredinama, ali i njihove aktivnosti na globalnoj razini, posebice u svrhu prepoznavanja i izjednaavanja potreba ove vrlo iroko zastupljene skupine u drutvu. U tom svjetlu posebno je znaajan meunarodni skup osoba s invaliditetom u Japanu, na kojem je 2002., u prisutnosti izaslanstava iz 109 drava, donesena Deklaracija iz Sappora kojom se bezrezervno trailo donoenje Konvencije Ujedinjenih naroda, kao i aktivno sudjelovanje osoba s invaliditetom u njezinoj izradi. Svrha Konvencije o pravima osoba s invaliditetom sadrana je u njezinom 1. lanku koji ju definira kao unapreivanje, zatitu i osiguranje punog i ravnopravnog uivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda osoba s invaliditetom i unapreenje njihovog uroenog dostojanstva. Tematska podruja Konvencije ogledaju se u opim naelima, kao to su: nediskriminacija, sudjelovanje i ukljuivanje u drutvo, potivanje razlika, jednake mogunosti, pristupanost, jednakost izmeu mukaraca i ena, te potivanje djece s tekoama u razvoju. Uz Konvenciju je usvojen i Fakultativni protokol kojim se uspostavlja sustav pojedinanih pritubi za osobe kojima su od strane drava stranaka povrijeena prava po Konvenciji. Republika Hrvatska je, nastavno na ve iskazanu podrku pregovarakom procesu, kao i izradi samog teksta Konvencije4, meu prvih dvadeset drava pristupila i njenom potpisivanju dana 30. oujka 2007. godine. Stoga sadanji zakonski okvir i potpora, koju Konvencija uiva meu osobama s invaliditetom, predstavljaju dodatni poticaj i obvezu hrvatske Vlade da Konvenciju uini dijelom zakonodavstva i svakidanjom praksom, ali i potrebu da ona zaivi u svijesti pojedinca kao ope dobro.

1.2.2. Vijee Europe

Kljuni dokument koji usmjerava djelovanje europskih drava na ovom podruju u sljedeih deset godina je Akcijski plan Vijea Europe za promicanje prava i potpunog sudjelovanja u drutvu osoba s invaliditetom: poboljanje kvalitete ivota osoba s invaliditetom u Europi 2006. 20155. On sadri smjernice za unapreenje svih temeljnih podruja djelovanja od interesa za osobe s invaliditetom, a na naelima nediskriminacije, jednakih mogunosti, te ukljuivanja osoba s invaliditetom u drutvene procese i procese odluivanja. Republika Hrvatska je odluna uiniti ove smjernice dijelom Nacionalne strategije i na taj nain pridonijeti integraciji europskih standarda u svoje zakonodavstvo i praksu. Republika Hrvatska je ratificirala Konvenciju za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda Vijea Europe6 i sve dosadanje protokole instrumente kojima se jame graanska i politika prava pojedincima, kojima je takoer utemeljen Europski sud za ljudska prava kao mehanizam njihove zatite. Konvencijom se zabranjuje diskriminacija7 po bilo kojoj osnovi, a to se odnosi i na osobe s invaliditetom. Posebice je vaan Protokol br. 12 uz Konvenciju8, kojeg je Republika Hrvatska stranka, a koji sadri odredbu o opoj zabrani diskriminacije i takoer omoguuje osobama s invaliditetom u zemljama strankama rjeavanje sporova pri Europskom sudu za ljudska prava. Republika Hrvatska je stranka i Europske socijalne povelje9, koja lankom 15. propisuje kako svaka osoba s invaliditetom ima pravo na profesionalnu izobrazbu, kao i na socijalnu i profesionalnu rehabilitaciju, neovisno o podrijetlu i naravi svojeg invaliditeta, uz istovremeno obvezivanje drava stranaka na poduzimanje odgovarajuih mjera u cilju ostvarenja navedenih prava.

1.2.3. Europska unija

Republika Hrvatska kao kandidatkinja za lanstvo u Europsku uniju ima obvezu prilagoditi svoje zakonodavstvo acquisu communautaireu, pravnoj steevini Europske unije, a koje se odnosi i na podruje vezano uz osobe s invaliditetom, posebice na zabranu njihove diskriminacije po bilo kojoj osnovi. lanak 1. Ugovora iz Amsterdama10 uvodi potivanje ljudskih prava i temeljnih sloboda kao jedno od zajednikih naela na kojima poiva ustrojstvo Europske unije, dok se lankom 2. st. 5. omoguava poduzimanje mjera od strane Europske unije u cilju suzbijanja diskriminacije s razliitih osnova, gdje se konkretno navodi i invaliditet. Povelja o temeljnim pravima Europske unije11 predstavlja dokument Europske unije u kojem se na jednom mjestu jame politika i graanska prava. Iako ona do proglaenja Ustava Europske unije nee imati pravno obvezujui uinak, njezina je snaga u naelima koja proklamira, a podravaju ih svi demokratski sustavi europskih drava. Poveljom se titi dostojanstvo ovjeka, zabranjuje diskriminacija i to konkretnim navoenjem invaliditeta12, te trai ukljuivanje osoba s invaliditetom u ivot zajednice13. U cilju snaenja djelovanja na podruju od interesa za osobe s invaliditetom, tijekom Europske godine osoba s invaliditetom (2003.) na Europskom kongresu osoba s invaliditetom 2002. donesena je Madridska deklaracija kojom se proklamira prava osoba s invaliditetom kao punopravnih, integriranih i nediskriminiranih graana s ravnopravnim pristupom svim drutvenim bogatstvima. Ostali brojni pravni izvori Europske unije koji pridonose daljnjem usklaivanju nacionalnog zakonodavstva na podruju od posebnog interesa za osobe s invaliditetom su: Preporuka Vijea od 4. lipnja 1998. o parkirnoj kartici za sobe s invaliditetom 98/379/EZ; Rezolucija Vijea od 17. lipnja 1999. o jednakim mogunostima zapoljavanja za osobe s invaliditetom 31999Y0702(01); Rezolucija Vijea od 15. srpnja 2003. o promicanju zapoljavanja i socijalnoj integraciji osoba s invaliditetom 32003G0724(01); Rezolucija Vijea od 6. veljae 2003. Mogunost pristupa kojom se poboljava ukljuivanje osoba s invaliditetom u drutvo temeljeno na znanju 320003G0218(03); Rezolucija Vijea od 5. svibnja 2003. o jednakim mogunostima obrazovanja i izobrazbe za uenike i studente s invaliditetom 320030604(01); Rezolucija Vijea od 6. svibnja 2003. o dostupnosti kulturne infrastrukture i kulturnih aktivnosti osobama s invaliditetom.

1.3. NACIONALNI OKVIR

Ustav Republike Hrvatske14 predstavlja temeljni pravni okvir za ureivanje odnosa na svim podrujima koja se tiu ljudskih prava, kao i suzbijanja diskriminacije. U lanku 3. proklamirano je naelo jednakosti kao najvia vrednota ustavnog poretka i temelj za tumaenje Ustava, a odredbom lanka 14. jame se prava i slobode, neovisno o bilo kojoj osnovi diskriminacije. Sve navedeno u potpunosti je primjenjivo i na podruje osoba s invaliditetom, dok konkretna odredba predstavlja najuu poveznicu ove kategorije s Ustavom u lanku 57. koji jami posebnu skrb drave u zatiti osoba s invaliditetom i pri njihovu ukljuivanju u ivot. Prava djece s tekoama u razvoju dodatno se tite lankom 63. kojim se uspostavlja njihovo pravo na posebnu njegu, obrazovanje i dobrobit. Nadalje, uz brojne zakone kojima se konkretno, u cilju ostvarivanja posebne zatite, razrauju ustavne odrednice, poticaj za daljnji napredak na podruju zatite osoba s invaliditetom daje Program Vlade Republike Hrvatske u mandatnom razdoblju 2003. 2007. Program je socijalno usmjeren i poiva na naelima socijalne pravde i odrive skrbi za sve, te na potrebi potivanja dostojanstva i ravnopravnosti, kao i ostvarivanja jednakih mogunosti svih graana. Njime se snai poloaj pojedinca u cilju ostvarenja njegova uspjenog osobnog razvoja i poloaja u drutvu. U cilju sveukupnog djelovanja na podruju promicanja i zatite prava osoba s invaliditetom, 1997. godine osnovano je Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za osobe s invaliditetom kao savjetodavno i struno tijelo Vlade sa zadaom upuivanja prijedloga, miljenja i strunih obrazloenja u podruju stanja, zatite i rehabilitacije osoba s invaliditetom i njihovih obitelji, te provoenja aktivnosti usmjerenih na njihovu dobrobit. Sastav Povjerenstva odraava dijalog koji na ovom podruju Vlada Republike Hrvatske ostvaruje s civilnim drutvom, te je u Povjerenstvu, koje se sastoji od ukupno 21 lana, 11 predstavnika civilnog drutva, od kojih su 6 osobe s invaliditetom, te 10 predstavnika dravne uprave i znanstvenih institucija. U 2001. godini donesen je i Zakon o Hrvatskom registru o osobama s invaliditetom15 kojim se propisuje nain prikupljanja, obrade i zatite tajnosti podataka osoba s invaliditetom, za ije je voenje nadlean Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Obiljeavanje Europske godine osoba s invaliditetom u 2003. godini u Hrvatskoj pridonijelo je pomaku koji je uinjen na podruju podizanja svijesti javnosti, te se oekuje daljnje snaenje medijske kulture, posebice

provedbom mjera ove Nacionalne strategije. Dana, 16. sijenja 2003. godine donesena je Nacionalna strategija jedinstvene politike za osobe s invaliditetom 2003. 2006., koja je predstavljala iskorak prema sustavnoj politici na ovom podruju i u svoj sadraj ukljuila Standardna pravila o izjednaavanju mogunosti za osobe s invaliditetom Ujedinjenih naroda. Hrvatski sabor 1. travnja 2005. godine donio je Deklaraciju o pravima osoba s invaliditetomna16 temelju najviih ustavnih naela Republike Hrvatske potvrujui pravo svih graana da ravnopravno sudjeluju u svim segmentima drutva i nesmetano raspolau svojim zakonskim ustavnim pravima. Praksa uvoenja meunarodnih standarda u nacionalne dokumente nastavlja se i ovom Nacionalnom strategijom, koja se zasniva na Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom Ujedinjenih naroda i Akcijskom planu Vijea Europe. Stoga se nova Nacionalna strategija naslanja na ve uspostavljene okvire, kao i iskustva u provedbi prethodne Nacionalne strategije, ali uz traenje novih rjeenja za osiguravanje sveobuhvatnog pristupa u svim podrujima od interesa za osobe s invaliditetom, kao to su: obitelj, ivot u zajednici, odgoj i obrazovanje, zdravstvena zatita, socijalna skrb i mirovinsko osiguranje, stanovanje, mobilnost i pristupanost, profesionalna rehabilitacija, zapoljavanje i rad, pravna zatita i zatita od nasilja i zlostavljanja, informiranje, komunikacija i podizanje razine svijesti, sudjelovanje u kulturnom ivotu, sudjelovanje u politikom i javnom ivotu, istraivanje i razvoj, rekreacija, razonoda i port, udruge osoba s invaliditetom u civilnom drutvu, te meunarodna suradnja. Poboljanje mobilnosti osoba s invaliditetom u zranom prometu temeljeno je na Multilateralnom sporazumu Europske zajednike zrakoplovne oblasti (ECAA) ECAC Dokumentu 30, I dio i EC Uredbi 1107/2006 o pravima putnika sa smanjenom pokretljivou. Cilj Nacionalne strategije je uiniti hrvatsko drutvo to osjetljivijim i prilagoenijim za nune promjene u korist izjednaavanja mogunosti osoba s invaliditetom, odnosno stvoriti uvjete za njihovo aktivno ukljuivanje i ravnopravno sudjelovanje u drutvu, potivanje uroenog dostojanstva i uvaavanje posebnih interesa, te spreavanje bilo kakve diskriminacije i snaenje svih oblika drutvene solidarnosti.

2. PODRUJA DJELOVANJA

2.1. OBITELJ

UVOD

Uvaavajui obitelj kao najviu drutvenu vrijednost, Vlada Republike Hrvatske je svojim programskim djelovanjem i osnivanjem ministarstva nadlenog za obitelj uinila znaajne pomake u stvaranju institucijskih i drugih pretpostavki za uspjeno suoavanje s obiteljskim i profesionalnim izazovima dananjih obitelji. Uloga drave je poticanje punog sudjelovanja osoba s invaliditetom u obiteljskom ivotu, promicanje njihovih prava na osobni integritet i kontinuirano poboljanje zakonodavstva u svrhu spreavanja diskriminiranja djece s tekoama u razvoju i odraslih osoba s invaliditetom. S ciljem sveobuhvatne skrbi o ovoj populaciji, a slijedom elje za ugradnjom prava djece s tekoama u razvoju i odraslih osoba s invaliditetom u ope zakonodavstvo Republike Hrvatske, Vlada Republike Hrvatske je donijela niz dokumenata nacionalne razine u koje su u potpunosti ukljuena i ova prava. To su: Nacionalna populacijska politika17, Nacionalna politika za promicanje ravnopravnosti spolova18, Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece od 2006. do 2012. godine19, Nacionalna strategija zatite od nasilja u obitelji, za razdoblje od 2005. do 2007. godine20 i Protokol o postupanju u sluaju nasilja u obitelji.21 U politici prema osobama s invaliditetom teite se stavlja na aktivni pristup, to podrazumijeva nastojanje da osobe s invaliditetom, u mjeri i uvijek kad je to mogue, same kontroliraju uvjete vlastita ivota, podrazumijevajui i akcije vezane uz njihovu rehabilitaciju. U ostvarenju takve politike inzistira se na razvoju slubi bliskih korisnicima, tj. osobama s invaliditetom, koje e promicati njihovu autonomiju. Naglasak je na profesionalnom i socijalnom vrednovanju, odnosno na sposobnostima, a ne na ogranienjima osoba s invaliditetom. Drugim rijeima, na djelu je rehabilitacijsko-integracijski model u pristupu osobama s invaliditetom, dok je, po svojoj naravi pasivna, supsidijarna kompenzacija, u drugom planu. Dugoroni uspjeh postie se zajednikim uinkovitim partnerstvom dravnog i civilnog sektora, te samih osoba s invaliditetom i njihovih obitelji. Svaka obitelj tijekom svojega postojanja doivljava niz promjena, no one su specifine kod obitelji osoba s invaliditetom. Jedna od najveih promjena za obitelj je suoavanje s djetetovom dijagnozom i dijagnozom odraslog lana obitelji. Podizanje djeteta s tekoama u razvoju zahtijeva dodatne napore obitelji. Zbog specifinih potreba djeteta s tekoama u razvoju, a i potreba druge djece u obitelji, roditeljima je nuna pomo i podrka strunjaka i poseban doprinos svakog lana obitelji.

Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti, u elji pruanja podrke na samom poetku suoavanja s problemima koji se pojavljuju u obiteljima djece s tekoama u razvoju i odraslih osoba s invaliditetom, osniva na podruju Republike Hrvatske Savjetovalita za djecu, mlade, brak i obitelj u kojima organizira programe savjetovalita za roditelje djece s tekoama, djecu i odrasle osobe s invaliditetom. Ova savjetovalita prerastaju u Obiteljske centre u kojima e svaka obitelj moi potraiti i dobiti pomo kakva joj je u odreenom razdoblju ivota potrebna. Kako bi se u potpunosti zadovoljile potrebe obitelji osoba s invaliditetom pri uspostavi ravnotee obiteljskih i profesionalnih obveza te organiziranim aktivnostima djece u slobodnom vremenu, naglaena je potreba za jaanjem razvoja izvaninstitucijskih oblika skrbi, posebno u manjim gradovima i seoskim sredinama. Jedino na taj nain mogue je sprijeiti institucionalizaciju djece s tekoama u razvoju i odraslih osoba s invaliditetom, te osigurati kvalitetan ivot u obitelji. U znanosti, do sada provedena istraivanja o roditeljstvu, obiteljskom odgoju, stavovima roditelja prema djeci, odgoju i obrazovanju u koli, te obrazovanju za roditeljstvo, upuuju na potrebu razvoja i primjene empirijski zasnovanih i vremenu prilagoenih pristupa obitelji i njezinoj ulozi u podizanju i odgoju djece, posebno djece s tekoama u razvoju. Projekt Razvojni integracijski programi za ranu intervenciju i provedba pilot projekta rane intervencije u obitelji, kojemu financijsku potporu prua Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti, u okviru kojega je provedeno istraivanje angairanosti roditelja, ukazalo je na preoptereenost roditelja, posebno majki, svakodnevnim aktivnostima vezanim uz djecu s tekoama u razvoju, iz kojih proizlazi potreba suradnje svih strunjaka i obitelji kako bi se odredio najbolji sustav svakodnevne brige za dijete, tj. sustav koji najbolje odgovara odreenoj obitelji. Nadalje, prilikom provoenja i evaluacije razvojnoga integracijskog programa, utvrena je potreba identificiranja svih posebnosti djeteta, ali istovremeno i koritenja svih raspoloivih potencijala, kako samoga djeteta, tako i ostalih lanova obitelji. Utvrena je i neophodnost pruanja kontinuirane podrke obitelji izravnom strunom podrkom u obitelji i ukljuivanjem lanova obitelji u savjetovalita, te potreba edukacije roditelja i strunjaka koji rade s djecom s neurorazvojnim smetnjama. S ciljem ostvarenja jedinstvenog pristupa, koji objedinjava razliite aspekte informiranja, savjetovanja, dijagnostike, edukacije, psiho-edukacije i terapije djece koja skrbe za roditelje s invaliditetom, Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti financijski podupire projekt Program sustavne psihosocijalne podrke djeci koja skrbe za roditelje s invaliditetom. Kako bi se poboljala kvaliteta ivota osoba s najteom vrstom i stupnjem invaliditeta i osigurala neovisnost ivljenja u zajednici, Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti je u suradnji s udrugama osoba s invaliditetom zapoelo u svibnju 2006. godine provedbu Pilot-projekta osobnog asistenta u koji je tijekom 2006. godine bilo ukljueno 25 udruga, 78 korisnika i osobnih asistenata iz 14 upanija. Projekt se provodi i tijekom 2007. godine sa poveanim brojem udruga, njih 49, te sa 176 ukljuenih korisnika i osobnih asistenata iz 17 upanija. Ciljevi provedbe ovog projekta su: osiguravanje kvalitetnog zadovoljavanja potreba osoba s najteom vrstom i stupnjem invaliditeta u svrhu neovisnog ivljenja, utvrivanje kriterija za odabir korisnika usluga osobne asistencije, utvrivanje kriterija za odabir osobnih asistenata, analiza potreba osoba s najteom vrstom i stupnjem invaliditeta, utvrivanje broja tih osoba, utvrivanje visine potrebnih sredstava za uvoenje instituta osobnog asistenta u zakonodavnu regulativu i stvaranje temelja za prijedlog zakonske regulative. CILJEVI unaprijediti izvaninstitucijske oblike potpore odgajati i obrazovati djecu s tekoama u razvoju i mlade osobe s invaliditetom za partnerske i obiteljske uloge jaati svijest o potrebi potivanja prava na privatnost osoba s invaliditetom i njihovih obitelji razvijati svijest o potrebi cjeloivotne naobrazbe za ulogu kompetentnog roditelja osigurati dostupnost informacija djeci s tekoama u razvoju i odraslim osobama s invaliditetom i njihovim obiteljima unapreivati sve oblike socijalne i obiteljsko-pravne zatite djece s tekoama u razvoju i njihovih roditelja uspostaviti mreu psihosocijalne podrke djeci koja skrbe o roditeljima s invaliditetom jaati drutvenu svijest o vrijednostima obitelji i znaaju kvalitetnoga obiteljskog ivota za razvoj djeteta s tekoama

MJERE 1. Meuresornom suradnjom kontinuirano organizirati aktivnosti s ciljem promicanja obiteljskih vrijednosti i senzibilizacije javnosti Nositelj: Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti Sunositelji: Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta, Agencija za odgoj i obrazovanje, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom, nezavisni strunjaci Aktivnosti: 1. prigodno obiljeavati Meunarodni dan obitelji 15. svibnja 2. provoditi edukacije i organizirati strune skupove radi promicanja obiteljskih vrijednosti 3. tiskati broure, letke i plakate za promicanje obiteljskih vrijednosti Rokovi: kontinuirano Indikatori provedbe: 1. obiljeen Meunarodni dan obitelji 15. svibnja 2. broj organiziranih edukacija i okruglih stolova 3. broj tiskanih letaka, broura i plakata Potrebna financijska sredstva: Sredstva e se osigurati u okviru redovne djelatnosti iz dravnog prorauna. 2. Osigurati osobama s invaliditetom i lanovima njihovih obitelji to neovisnije planiranje ivota Nositelj: Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti Sunositelji: Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom Aktivnosti: 1. provesti istraivanje na podruju Republike Hrvatske u svrhu procjene stanja i potreba obitelji osoba s invaliditetom 2. organizirati edukativne seminare za osobe s invaliditetom i njihove obitelji s ciljem osnaivanja osoba s invaliditetom za preuzimanje odgovornosti i to neovisnijeg planiranja ivota, te osnaivanje svih lanova obitelji za ostvarivanje prava na osobni integritet Rokovi: 1. 2007. godina 2. kontinuirano Indikatori provedbe: 1. rezultati istraivanja kao polazite za planiranje daljnjih mjera 2. broj organiziranih seminara Potrebna financijska sredstva: Sredstva e se osigurati u okviru redovne djelatnosti iz dravnog prorauna. 3. Osigurati osobama s invaliditetom i njihovim obiteljima privatnost Nositelj: Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti Sunositelji: Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta, Ministarstvo pravosua, Ured za ljudska prava Vlade Republike Hrvatske, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom, nezavisni strunjaci Aktivnosti: 1. izraditi posebne propise u svrhu zatite od uplitanja u osobni ivot ili napada na privatnost, te zatite dostojanstva i ugleda osobe s invaliditetom (bez obzira na mjesto stanovanja ili ureenje ivota, korespondenciju ili druge vrste komunikacije) 2. provoditi promidbene kampanje s ciljem postizanja potivanja prava osoba s invaliditetom na privatnost, putem tiskovnih i elektronikih medija te plakata Rokovi: 1. 2008. godina 2. kontinuirano Indikatori provedbe: 1. izraeni posebni propisi 2. provedene promidbene kampanje Potrebna financijska sredstva: Sredstva e se osigurati u okviru redovne djelatnosti iz dravnog prorauna.

4. Pripremati djecu s tekoama u razvoju i mlade osobe s invaliditetom za partnerske odnose, roditeljstvo i obiteljski ivot Nositelj: Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti Sunositelji: Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom Aktivnosti: 1. omoguiti pristup informacijama vezanim uz reprodukciju i planiranje obitelji, primjerenim dobi i vrsti invaliditeta ove populacije (osigurati potrebne didaktike i informativne materijale i dr.) 2. organizirati predavanja vezana uz reprodukciju i planiranje obitelji Rokovi: kontinuirano Indikatori provedbe: 1. distribuirani tiskani materijali 2. broj organiziranih predavanja Potrebna financijska sredstva: Sredstva e se osigurati u okviru redovne djelatnosti iz dravnog prorauna. 5. Osigurati razliite oblike kvalitetne izvaninstitucijske podrke osobama s invaliditetom i lanovima njihovih obitelji radi omoguavanja slobode izbora Nositelj: Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti Sunositelji: Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstvo financija, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom Aktivnosti: 1. provesti evaluaciju pilot-projekta uvoenja instituta osobnog asistenta za osobe s najteom vrstom i stupnjem invaliditeta 2. provesti istraivanje vezano uz utvrivanje broja osoba s najteom vrstom i stupnjem invaliditeta 3. planirati sredstva za uvoenje instituta osobnog asistenta za osobe s najteom vrstom i stupnjem invaliditeta 4. izraditi propis u svrhu uvoenja instituta osobnog asistenta za osobe s najteom vrstom i stupnjem invaliditeta 5. osnivati savjetovalita za obitelji djece s tekoama u razvoju i osobe s invaliditetom u Obiteljskim centrima na podruju upanija i podrunicama Obiteljskih centara na podruju gradova i opina prema potrebama pojedinih lokalnih sredina 6. osnaiti razvoj i podii opseg i kvalitetu informativnih, edukativnih, savjetodavnih i uslunih djelatnosti, te programa namijenjenih obiteljima, roditeljima i djeci s tekoama u razvoju i odraslim osobama s invaliditetom u lokalnoj sredini u suradnji s udrugama osoba s invaliditetom i udrugama koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom 7. provoditi program sustavne psihosocijalne podrke djeci koja skrbe za roditelje s invaliditetom 8. uspostaviti mreu sustavne psihosocijalne podrke djeci koja skrbe za roditelje s invaliditetom na podruju Republike Hrvatske Rokovi: 1. 2. 2007. godina 3. 4. 2008. godina 5. 8. kontinuirano Indikatori provedbe: 1. izvrena evaluacija pilot-projekta 2. utvren broj osoba s najteom vrstom i stupnjem invaliditeta 3. planirana sredstva za uvoenje instituta osobnog asistenta 4. izraen posebni propis 5. broj osnovanih savjetovalita 6. broj podranih programa 7. broj djece i obitelji ukljuenih u program 8. uspostavljena mrea sustavne psihosocijalne podrke djeci koja skrbe za roditelje s invaliditetom na podruju Republike Hrvatske Potrebna financijska sredstva: Sredstva e se osigurati u okviru redovne djelatnosti iz dravnog prorauna. Sredstva u iznosu 15.000.000,00 kuna za osiguravanje uvoenja instituta osobnog asistenta dodatno e se godinje osiguravati u dravnom proraunu.

6. Provoditi edukaciju i informiranje roditelja djece s tekoama u razvoju, kao i roditelja s invaliditetom te lanova njihovih obitelji Nositelj: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta Sunositelji: Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti, Agencija za odgoj i obrazovanje, nezavisni strunjaci, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom Aktivnosti: 1. organizirati obrazovne programe (predavanja, radionice, tribine, kolu za roditelje i slino) namijenjene roditeljima djece s tekoama u razvoju, roditeljima s invaliditetom i strunom osoblju (ginekoloki odjeli, rodilita, pedijatrijski odjeli, djeji vrtii, kole i drugo) 2. izraditi pisane informativne i edukativne materijale namijenjene osoba s invaliditetom i lanovima njihovih obitelji (broure, letke, plakate i drugo) 3. tiskati brouru Roditelji i prava djeteta s tekoama u razvoju namijenjenu upoznavanju roditelja s pravima djeteta s tekoama u razvoju i popisom ustanova, kao i organizacija civilnog drutva, koje nude razliite programe i usluge namijenjene roditeljima i djeci 4. izraditi internet stranicu namijenjenu strunjacima i roditeljima (popis ustanova i organizacija civilnog drutva koje nude usluge obiteljima vezano uz skrb i odgoj djece s tekoama u razvoju i odraslim osobama s invaliditetom, upuivanje na korisne internet stranice, popis korisnih dokumenata i drugo) Rokovi: 1. 2. kontinuirano 3. 4. 2008. godina Indikatori provedbe: 1. broj organiziranih programa; broj sudionika programa 2. broj tiskanih broura i letaka 3. tiskana broura Roditelji i prava djeteta s tekoama u razvoju 4. izraena internet stranica Potrebna financijska sredstva: Sredstva e se osigurati u okviru redovne djelatnosti iz dravnog prorauna.

2.2. IVOT U ZAJEDNICI

UVOD

U Republici Hrvatskoj sve snanije djeluje socijalni model pristupa osobama s invaliditetom, ime je uinjen veliki odmak od medicinskog modela, te je preuzeta obveza stvaranja uvjeta koji e osobama s invaliditetom omoguiti ostvarivanje prava na izbor i kvalitetu vlastita ivota, to je ujedno i preduvjet njihovom neovisnom ivljenju. Drugim rijeima, osigurava se okruenje pristupanih graevina, javnih povrina, prijevoza, usluga, komunikacija i ostalog. Sve to podrazumijeva i brojne edukacije, aktivnosti i kampanje na razvijanju svijesti kod svih sudionika u zajednici. Valja posebice naglasiti i ujednaavanje terminologije koju je usvojila meunarodna zajednica osoba s invaliditetom, to je potvreno i Sheratonskom deklaracijom iz 2003. godine sukladno kojoj se za odrasle osobe koristi naziv osobe s invaliditetom, a za djecu djeca s tekoama u razvoju. U Republici Hrvatskoj su osigurani zakonski preduvjeti za promicanje i potivanje ljudskih prava osoba s invaliditetom, kao i njihovu ukljuenost i stvaranje jednakih mogunosti ivota u zajednici. Radi unapreivanja ukljuenosti djece s tekoama u razvoju i osoba s invaliditetom na podruju obrazovanja, jo predstoji niz aktivnosti kako bi se, primjerice, otklonile sve graevinske prepreke, uskladili programi, uvela nedostatna didaktika pomagala i dodatno educiralo osoblje. U podruju zapoljavanja, uz fizike prepreke, najvei problem ine predrasude o osobama s invaliditetom i njihovim mogunostima i radnoj sposobnosti, emu pridonosi i neusklaenost dosadanjih obrazovnih procesa s potrebama trita rada. Na podruju zdravstvene skrbi uoena je potreba intenzivnijeg rjeavanja pristupanosti zdravstvenim ustanovama, pri emu poseban problem ini nedostupnost nekih dijagnostikih i terapeutskih usluga, kao i postojei standardi za nunu fizikalnu terapiju i rehabilitaciju te nedovoljna educiranost djelatnika u zdravstvu o potrebama osoba s invaliditetom i odgovarajuoj skrbi o njima. Izvaninstitucijska zdravstvena skrb u ruralnim sredinama zahtijevat e posebna ulaganja u budunosti kako bi se i za osobe s invaliditetom u ovim sredinama osigurala odgovarajua kvaliteta ivota u zajednici. Za potpuno ukljuivanje u ivot zajednice potrebno je osigurati jednakopravni pristup uslugama, to podrazumijeva bolju pristupanost ortopedskim pomagalima, suvremenim tehnologijama i univerzalnom dizajnu. U pruanju usluga koje se ostvaruju putem institucijskih i izvaninstitucijskih oblika skrbi u domovima za razliite kategorije korisnika, centrima za pomo i njegu u kui, udomiteljskim obiteljima i organiziranom stanovanju s podrkom za ivljenje u manjim stambenim zajednicama, posljednjih godina oblici skrbi

izvaninstitucijske naravi dobivaju sve znaajniju ulogu, iako jo uvijek nije mogue govoriti o potpunom obuhvatu svih osoba s invaliditetom koje imaju ovakve potrebe, za to e biti nuno osigurati veu razinu informiranosti, te pruanja brzih i dostupnih informacija o ostvarivanju pojedinih prava iz sustava socijalne skrbi. Potrebno je dodatno razvijati mreu mobilnih strunih slubi podrke u sredini u kojoj osoba s invaliditetom ivi, a koje bi trebale svakoj osobi pruiti podrku u onoj mjeri koja e joj osigurati ostanak i uspjeno aktivno sudjelovanje u lokalnoj zajednici, bolju kvalitetu ivota, ali i pravo na vlastito odreenje i izbor. S tim je ciljem Vlada Republike Hrvatske zapoela s reformom sustava socijalne skrbi i socijalnih naknada. U svrhu razvoja kvalitetne skrbi za osobe s invaliditetom izrazito je znaajna suradnja s organizacijama civilnog drutva, s kojima je uspostavljen uspjeni partnerski odnos u realizaciji definiranih programskih aktivnosti. Za poboljanje institucijske i izvaninstitucijske skrbi o osobama s invaliditetom od velikog je znaaja usklaivanje meuresornog djelovanja i ujednaenost ostvarivanja prava kroz razliite sustave, na to upuuju identificirani problemi na podruju, primjerice, naina ocjenjivanja stupnja invaliditeta, ujednaavanja naknada, osiguravanja pristupanosti uredima nadlenih slubi, informacijama itd. Uz trajnu ulogu postojeih centara za socijalnu skrb, dodatnu potporu obitelji, pa tako i osobama s invaliditetom i djeci s tekoama u razvoju, pruat e Obiteljski centri koji se osnivaju u upanijama na podruju Republike Hrvatske. Znaajnu potporu ukljuivanju u zajednicu za osobe s najteom vrstom i stupnjem invaliditeta ini uvoenje instituta osobnog asistenta, kojim se ovoj populaciji prua mogunost neovisnijeg planiranja ivota i ukljuivanja u ivot zajednice. CILJEVI omoguiti osobama s invaliditetom to je mogue neovisnije planiranje ivota i ivot u zajednici osigurati mogunost da osobe s invaliditetom odaberu svoje mjesto boravka, gdje i s kim e ivjeti, na ravnopravnoj osnovi s drugima, te da nisu obvezne ivjeti bilo kojim nametnutim nainom ivota osigurati irok raspon kvalitetne podrke na razini zajednice kako bi se osobama s invaliditetom omoguila sloboda izbora i osigurala odgovarajua kvaliteta ivota u zajednici MJERE 1. Osigurati usklaeni pristup u pruanju kvalitetnih usluga podrke u zajednici Nositelj: Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti Sunositelji: Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske, znanstvene i strune institucije, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom Aktivnosti: 1. izraditi analizu postojeeg stanja ukljuenosti osoba s invaliditetom u ivot zajednice 2. osnaivati udruge osoba s invaliditetom na lokalnoj razini 3. pokretati akcije za omoguavanje aktivnog sudjelovanja osoba s invaliditetom u lokalnoj sredini Rokovi: 1. 2007. /2008. godina 2. 3. kontinuirano Indikatori provedbe: 1. izraena struna podloga s pokazateljima ukljuenosti 2. educirani voditelji organizacija civilnog drutva 3. broj akcija i broj osoba s invaliditetom ukljuenih u aktivnosti na lokalnoj razini Potrebna financijska sredstva: Sredstva e se osigurati u okviru redovne djelatnosti iz dravnog prorauna i dijela prihoda od igra na sreu te prorauna jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave. 2. Osigurati kvalitetne usluge u zajednici te alternativne oblike smjetaja koji omoguavaju prijelaz iz smjetaja u ustanovama na ivot u zajednici Nositelj: Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Sunositelji: Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti, jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske, znanstvene i strune institucije, organizacije civilnog drutva Aktivnosti: 1. planirati sredstva za provedbu procesa deinstitucionalizacije 2. poticati upuivanje lokalne zajednice u proces deinstitucionalizacije u smislu osiguravanja izvaninstitucijskih oblika skrbi

3. pratiti i evaluirati provedbu procesa deinstitucionalizacije Rokovi: kontinuirano Indikatori provedbe: 1. osigurana sredstva za provedbu procesa deinstitucionalizacije 2. ukljuenost lokalne zajednice u proces deinstitucionalizacije u smislu osiguravanja izvaninstitucijskih oblika skrbi 3. broj deinstitucionaliziranih osoba i izvjea o stupnju kvalitete ivota u zajednici Potrebna financijska sredstva: Sredstva e se osigurati u okviru redovne djelatnosti iz dravnog prorauna te prorauna jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave. 3. Osigurati dopunske usluge i druge kapacitete s ciljem potpore obitelji Nositelj: Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti Sunositelji: Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske, znanstvene i strune institucije, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom Aktivnosti: 1. poticati osnivanje veeg broja dnevnih centara, klubova i centara za kratkotrajni boravak 2. poticati rad skupina za samoizraavanje koje nude prikladne oblike terapije 3. poticati rad skupina za samozastupanje Rokovi: kontinuirano Indikatori provedbe: 1. broj osnovanih dnevnih centara, klubova i centara za kratkotrajni boravak 2. broj skupina za samoizraavanje koje nude prikladne oblike terapije 3. broj skupina za samozastupanje Potrebna financijska sredstva: Sredstva e se osigurati u okviru redovne djelatnosti iz dravnog prorauna te prorauna jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave. 4. Edukacija djelatnika javnih slubi s ciljem kvalitetnijeg ukljuivanja osoba s invaliditetom u ivot zajednice Nositelj: Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za osobe s invaliditetom Sunositelji: Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta, Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti, Ministarstvo unutarnjih poslova, jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske, Ured za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske, Ured za ljudska prava Vlade Republike Hrvatske, znanstvene i strune institucije, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom Aktivnost: 1. organizirati edukacije djelatnika javnih slubi Rok: kontinuirano Indikator provedbe: 1. broj educiranih djelatnika javnih slubi Potrebna financijska sredstva: Sredstva e se osigurati u okviru redovne djelatnosti iz dravnog prorauna te prorauna jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave.

2.3. ODGOJ I OBRAZOVANJE

UVOD

Kvalitetno obrazovanje jedno je od prioritetnih podruja brojnih meunarodnih i nacionalnih dokumenata koji se odnose na aktivnosti drave u korist djece i mladih. Izradom ove Nacionalne strategije, usklaene s Planom razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005. 2010. Ministarstva znanosti obrazovanja i porta, te Nacionalnim planom aktivnosti za prava i interese djece od 2006. 2012., kao i relevantnim meunarodnim dokumentima, utvruju se mjere i aktivnosti koje trebaju nastaviti zacrtanu politiku u sustavu odgoja i obrazovanja, te nove koje e osigurati prava djeci s tekoama u razvoju i osobama s invaliditetom i unaprijediti te ujednaiti kvalitetu cjelokupnoga sustava na dravnoj razini.

Obrazovanje je sveobuhvatno, odnosi se na sva ivotna razdoblja, od predkolskoga do profesionalnoga obrazovanja i usavravanja, te cjeloivotnoga uenja. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta, u suradnji s odnosnim sunositeljima mjera (agencije, fakulteti, istraivaki instituti, predstavnici vladinog i nevladinog sektora, socijalni i drugi partneri, Vijea za nacionalni kurikulum i Pedagoki standard, mediji i ostali) postavlja i razvija sadraje i oblike rada koji pridonose ukljuenju u svijet obrazovanja i rada osoba s invaliditetom. Kako bi se sprijeilo drutveno raslojavanje i iskljuenost pojedinaca i skupina, poduzimaju se mjere koje osiguravaju ujednaenost pristupa odgojno-obrazovnim uslugama u cijeloj Republici Hrvatskoj. U odnosu na uenike s tekoama u razvoju22 temeljno je nastojanje uiniti odgojno-obrazovni sustav dostupnim svima, te unaprijediti profesionalno usavravanje uitelja i nastavnika u cilju ostvarenja naela kola za sve. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta je 2005. godine u suradnji s predstavnicima civilnog sektora pokrenulo projekt Mrea kola bez arhitektonskih barijera kako bi se utvrdilo stanje i potrebe glede prilagodbe kolskih prostora uenicima s veim motorikim oteenjima. Time su se prvi put u Hrvatskoj osigurali uvjeti za donoenje plana mrea kola po kriteriju pristupanosti (rampa, sanitarni vor, dizalo, pokretna traka). Krajnji je cilj projekta prostorna prilagodba kola kako bi se djeci s veim motorikim oteenjima omoguilo pohaanje osnovne kole u sredini koja im je bliska. Novim nastavnim planom i programom za osnovnu kolu, donesenim 2006. godine, predviaju se fleksibilne sadrajne ponude i oblici rada u korist integriranog kolovanja uenika s tekoama u razvoju. Trenutno u sustavu predkolskog odgoja i naobrazbe ima oko 146.469 polaznika, od ega je 2.816 integrirane djece s tekoama u razvoju, dok je u sustavu osnovnog odgoja i obrazovanja 385.535 uenika, od ega je integrirano je 11.943 djece s tekoama u razvoju. Razvoj strukovnog obrazovanja za kvalifikacije temeljene na kompetencijama takoer podrava jaanje mogunosti profesionalnoga i osobnoga razvoja osoba s invaliditetom, s ciljem poveanja njihove zapoljivosti. Sukladno zakonima o osnovnom i srednjem kolstvu za djecu koja zbog svojega zdravstvenoga stanja ne mogu pratiti nastavu u koli, predvieno je organiziranje nastave u kui uenika, a izvode ju nastavnici kole u koju je uenik upisan, s manjim opsegom nastavnih sati od redovitoga programa. U kolskoj je godini 2005./2006. nastava u kui bila organizirana za 65 uenika osnovnih kola i za 3 uenika srednjih kola. Za uenike koji se nalaze na duljem bolnikom lijeenju osigurana je nastava u bolnici. Ovaj oblik obrazovanja izvode osnovne kole najblie bolnicama u kojima se uenici lijee. U skladu sa strategijom razvitka Republike Hrvatske kao drutva temeljena na znanju, Ministarstvo znanosti,obrazovanja i porta izradilo je Prijedlog nacionalnog programa mjera za uvoenje obveznog srednjekolskog obrazovanja, ime e se pridonijeti i profesionalnom i osobnom razvoju osoba s invaliditetom. Uvoenje Hrvatskoga nacionalnoga obrazovnog standarda u osnovne kole, dravne mature u srednje kole i Bolonjskoga procesa na visoka uilita, uvoenje vanjskoga vrednovanja obrazovanja, produljenje obveznoga kolovanja s osam godina osnovnokolskoga obrazovanja i na srednjokolsko obrazovanje, ureenje sustava obrazovanja odraslih, prilagodba znanosti i tehnologije europskim standardima, osnivanje novih ustanova i tijela za provedbu zacrtanih razvojnih ciljeva, izrada novog zakonodavnog okvira, odnosno izmjene postojeih zakona, pokazuju cjelovitost i osmiljenost promjena u sustavu odgoja, obrazovanja i znanosti. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta e trajno organizirati i podupirati okrugle stolove, savjetovanja te strune skupove i usavravanja radi pribliavanja odgojno-obrazovne strategije i prava osoba s invaliditetom najiroj javnosti. Vezano uz usklaivanje zakonodavne regulative Republike Hrvatske s pravnom steevinom Europske unije, potrebno je istaknuti da su pregovori za poglavlje 26. Obrazovanje i kultura zatvoreni 11. prosinca 2006. na sastanku ministara Europske unije, budui je tijekom pregovora utvrena visoka razina usklaenosti hrvatskog sustava obrazovanja s onim europskih zemalja. CILJEVI osigurati nediskriminirajue zakonodavstvo razvijati sveobuhvatni sustav odgoja i obrazovanja koji moe odgovoriti na razliite potrebe svojih polaznika u njima bliskoj sredini osigurati dostupnost redovnog odgojno-obrazovnog sustava na svim razinama osigurati podrku uenicima integriranim u redovno obrazovanje uz zajedniko djelovanje specijaliziranih ustanova osigurati kolovanje temeljeno na individualiziranom odgojno-obrazovnom planiranju i fleksibilnim organizacijskim modelima osigurati trajni profesionalni razvoj odgojno-obrazovnih djelatnika na svim razinama za stjecanje

kompetencija za rad s djecom s tekoama u razvoju i osobama s invaliditetom osigurati sadraje u studijskim programima koji pridonose kompetencijama odgajateljskih i nastavnikih zanimanja za rad s djecom s tekoama u razvoju i osobama s invaliditetom osigurati planiranje obrazovanja i osposobljavanja djece s tekoama u razvoju i osoba s invaliditetom sukladno njihovim mogunostima i zahtjevima trita rada razvijati partnerstvo odgojno-obrazovnih ustanova s obitelji, lokalnom zajednicom, civilnim sektorom i tritem rada MJERE 1. Unaprijediti zakonodavni okvir usmjeren na odgojno-obrazovnu ukljuenost djece i uenika s tekoama u razvoju te odraslih osoba s invaliditetom, koji e jamiti prava jednakih mogunosti s obzirom na sposobnosti Nositelj: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta Sunositelji: Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti, Hrvatski zavod za zapoljavanje, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom Aktivnosti: 1. izraditi i donijeti zakon o obveznom obrazovanju, izraditi pravilnik 2. izraditi provedbene propise za ukljuivanje djece s tekoama u razvoju i osoba s invaliditetom 3. izraditi i donijeti pedagoki standard Rokovi: 2007. godina i kontinuirano Indikatori provedbe: 1. donesen zakon i izraeni pravilnici 2. broj donesenih provedbenih propisa 3. izraen i donesen pedagoki standard Potrebna financijska sredstva: Sredstva e se osigurati u okviru redovne djelatnosti iz dravnog prorauna. 2. Izraditi Hrvatski nacionalni obrazovni standard za sve razine obrazovanja u cilju razvoja sveobuhvatnog sustava odgoja i obrazovanja djece i uenika s tekoama u razvoju Nositelj: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta Sunositelj: Nacionalno vijee za kurikulum, Agencija za odgoj i obrazovanje, Agencija za strukovno obrazovanje Aktivnosti: 1. izraditi Okvir nacionalnog kurikuluma 2. izraditi obrazovne standarde za predkolski odgoj i obrazovanje 3. izraditi obrazovne standarde za srednje kole Rokovi: 1.- 2. 2007. godina 3. 2008. godina Indikatori: 1. izraen Okvir nacionalnog kurikuluma 2. izraeni obrazovni standardi 3. izraeni obrazovni standardi za srednje kole Potrebna financijska sredstva: Sredstva e se osigurati u okviru redovne djelatnosti iz dravnog prorauna. 3. Osigurati cjeloivotno uenje osobama s invaliditetom s ciljem uinkovite prohodnosti izmeu faza obrazovanja te izmeu obrazovanja i zapoljavanja Nositelj: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta Sunositelji: Agencija za obrazovanje odraslih, Agencija za odgoj i obrazovanje, Agencija za strukovno obrazovanje, Hrvatski zavod za zapoljavanje, Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom Aktivnosti: 1. izraditi kvalifikacijski okvir primjerenih zanimanja za osobe s pojedinim vrstama i stupnjevima oteenja uvaavajui zahtjeve trita rada 2. razvijati vrednovanje neformalnog i informalnog uenja

3. poticati istraivanja o kompetencijama mladih s invaliditetom nakon zavrenog osnovnog i srednjeg obrazovanja te ih usporediti s kompetencijama potrebnim na tritu rada 4. osigurati cjeloivotno profesionalno informiranje i savjetovanje osoba s invaliditetom Rokovi: kontinuirano Indikatori: 1. broj izraenih programa novih zanimanja 2. broj izraenih licenci za priznavanje kompetencija steenih neformalnim i informalnim oblicima uenja 3. broj zavrenih istraivanja i primjena rezultata istraivanja za unapreenje prakse 4. broj novoosnovanih slubi profesionalnog informiranja i savjetovanja, te broj korisnika usluga navedenih slubi (godinja izvjea) Potrebna financijska sredstva: Sredstva e se osigurati u okviru redovne djelatnosti iz dravnog prorauna i prorauna jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave. 4. Osigurati studijske programe i trajni profesionalni razvoj odgojno-obrazovnih djelatnika na svim razinama za stjecanje kompetencija za rad s djecom s tekoama u razvoju i osobama s invaliditetom Nositelj: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta Sunositelji: Agencija za odgoj i obrazovanje, Agencija za strukovno obrazovanje, Agencija za obrazovanje odraslih, Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, sveuilita koja imaju nastavniki studij, odgojno-obrazovne institucije, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom Aktivnosti: 1. provesti studije o sadrajima vezanim uz zadovoljavanje obrazovnih potreba djece s tekoama u razvoju i osoba s invaliditetom 2. utvrditi potrebne kompetencije odgojno-obrazovnih djelatnika za rad s djecom s tekoama u razvoju i osobama s invaliditetom 3. utvrditi programe strunog usavravanja 4. razraditi module strunog usavravanja 5. izraditi dopusnice za struno usavravanje 6. organizirati teajeve znakovnog jezika i Brailleovog pisma te ostalih specifinih oblika komunikacije kojima se koriste osobe s invaliditetom Rokovi: kontinuirano Indikatori provedbe: 1. broj provedenih studija o sadrajima vezanim uz zadovoljavanje obrazovnih potreba djece s tekoama u razvoju i osoba s invaliditetom 2. utvrene potrebne kompetencije odgojno-obrazovnih djelatnika za rad s djecom s tekoama u razvoju i osobama s invaliditetom 3. utvreni programi strunog usavravanja te broj i vrsta provedenih strunih osposobljavanja u skladu s potrebama 4. razraeni moduli strunog usavravanja 5. broj djelatnika s dopusnicom 6. broj teajeva znakovnog jezika i Brailleovog pisma kao i ostalih specifinih oblika komunikacije kojima se koriste sobe s invaliditetom te broj ukljuenih i zavrenih polaznika Potrebna financijska sredstva: Sredstva e se osigurati u okviru redovne djelatnosti iz dravnog prorauna. 5. Podupirati suradnju izmeu dravnih tijela i jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave radi omoguavanja jednakosti pristupa predkolskom odgoju i kolovanju na svim razinama, s posebnim naglaskom na unapreenju stanja u manjim sredinama (seoska, otona, brdsko-planinska, demografski ugroena i ratom pogoena podruja) Nositelj: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta Sunositelji: Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti, Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, Agencija za odgoj i obrazovanje, Agencija za strukovno obrazovanje, jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom Aktivnosti: 1. osigurati mreu obrazovnih institucija, uenikih i studentskih domova bez prostornih prepreka 2. izvriti prostorne prilagodbe osnovnih i srednjih kola iz ove mree

3. postupno osiguravati primjereni prijevoz uenicima s tekoama u razvoju obnovom putnike flote u postojeim linijama ukljuivanjem brodova modernije tehnologije 4. osigurati pristupanost visokih uilita i fakulteta studentima s invaliditetom Rokovi: kontinuirano Indikatori: 1. osigurana mrea obrazovnih institucija i uenikih i studentskih domova bez prostornih prepreka 2. broj prostorno prilagoenih osnovnih i srednjih kola iz ove mree 3. broj uenika s osiguranim prijevozom 4. broj visokih uilita i fakulteta u kojima je osigurana pristupanost studentima s invaliditetom Potrebna financijska sredstva: Sredstva e se osigurati u okviru redovne djelatnosti iz dravnog prorauna i prorauna jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave. 6. Osigurati infrastrukturnu potporu uenicima s tekoama u razvoju Nositelj: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta Sunositelji: Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Agencija za odgoj i obrazovanje, Agencija za strukovno obrazovanje, Agencija za obrazovanje odraslih, Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, odgojno-obrazovne institucije, jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom Aktivnosti: 1. organizirati mreu odgojno-obrazovnih institucija na regionalnoj razini (referalnih centara) s ciljem pruanja strune potpore djelatnika posebnih ustanova djelatnicima u redovnom kolskom sustavu 2. osnovati mobilne strune timove 3. osigurati asistenta u nastavi i obrazovnog prevoditelja 4. izrada udbenika, prirunika i radnih biljenica na Brailleovom pismu i uveanom crnom tisku za uenike s oteenjem vida, te za ostale uenike s tekoama u primanju informacija te tekoama uenja, uenike s tekoama u razvoju i studente s invaliditetom Rokovi: 1. 2009. godina 2. 4. kontinuirano Indikatori provedbe: 1. broj referalnih centara, broj i vrste pruene potpore, te broj obuhvaenih uenika 2. broj mobilnih strunih timova i broj ukljuenih korisnika 3. broj asistenata u nastavi; broj asistenata u nastavi s poznavanjem Brailleovog pisma; broj asistenata u nastavi s poznavanjem znakovnog jezika i ostalih oblika komunikacije kojima se uenici koriste; broj obuhvaenih uenika; broj obuhvaenih kola 4. broj prilagoenih udbenika, prirunika i radnih biljenica Potrebna financijska sredstva: Sredstva e se osigurati u okviru redovne djelatnosti iz dravnog prorauna i prorauna jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave. 7. Ukljuiti djecu s tekoama u razvoju i odrasle osobe s invaliditetom u postupke donoenja odluka koje utjeu na njihov ivot Nositelj: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta Sunositelji: Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti, Hrvatski zavod za zapoljavanje, jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom, Hrvatsko novinarsko drutvo, mediji Aktivnosti: 1. osigurati stjecanje vjetina za zastupanje i samozastupanje interesa djece s tekoama u razvoju i odraslih osoba s invaliditetom 2. osposobiti uenike za pruanje vrnjake pomoi 3. poticati organizirano djelovanje osoba s iskustvom invaliditeta na zagovaranje, isticanje potreba i zastupanje interesa osoba s invaliditetom Rokovi: kontinuirano Indikatori provedbe: 1. broj provedenih osposobljavanja za zastupanje i samozastupanje; broj osposobljenih korisnika za zastupanje i samozastupanje

2. broj provedenih osposobljavanja za pruanje vrnjake pomoi; broj osposobljenih uenika za pruanje vrnjake pomoi 3. broj odranih samozastupajuih skupova osoba s invaliditetom Potrebna financijska sredstva: Sredstva e se osigurati u okviru redovne djelatnosti iz dravnog prorauna i prorauna jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave.

2.4. ZDRAVSTVENA ZATITA

UVOD

Osobe s invaliditetom imaju pravo na uivanje najveega moguega zdravstvenog standarda bez diskriminacije temeljem invaliditeta. Republika Hrvatska poduzima sve odgovarajue mjere kako bi osobama s invaliditetom osigurala pristup zdravstvenim uslugama i uslugama rehabilitacije vezanim uz zdravstvenu zatitu, vodei rauna o njihovom spolu, a posebno: prua osobama s invaliditetom isti opseg, kvalitetu i standard besplatnih i dostupnih zdravstvenih i rehabilitacijskih usluga koje prua ostalim graanima, ukljuujui usluge vezane za spolno i reprodukcijsko zdravlje, te zdravstvene programe kojima je obuhvaeno cijelo stanovnitvo; nastoji pruiti zdravstvene i rehabilitacijske usluge koje su posebno usmjerene potrebama osoba s invaliditetom upravo zbog njihova invaliditeta, ukljuujui, prevenciju invalidnosti, ranu identifikaciju i intervenciju te, kad je to potrebno, i usluge namijenjene spreavanju pogoranja invaliditeta i najveega mogueg ograniavanja njegovih posljedica, ukljuujui usluge usmjerene na djecu i starije osobe; nastoji osigurati da se te zdravstvene usluge nalaze to je mogue blie zajednicama u kojima ti ljudi ive, ukljuujui ruralna podruja; trai od zdravstvenih radnika da osobama s invaliditetom pruaju zatitu iste kvalitete koja se prua drugima, ukljuujui i onu na temelju slobodnog informiranog pristanka, meu ostalim podiui svijest o ljudskim pravima, dostojanstvu, nezavisnosti i potrebama osoba s invaliditetom kroz izobrazbu i promicanje etikih standarda na svim podrujima pruanja zdravstvene zatite; zabranjuje diskriminaciju osoba s invaliditetom u osiguravanju zdravstvenog osiguranja i ivotnog osiguranja, kada je takvo osiguranje doputeno zdravstvenim zakonodavstvom, te to osiguranje prua pod potenim i razumnim uvjetima; te spreava svako uskraivanje zdravstvene zatite ili zdravstvenih usluga temeljem invaliditeta. Tijekom provoenja aktivnosti iz Nacionalne strategije jedinstvene politike za osobe s invaliditetom, sukladno Zakonu o zdravstvenoj zatiti23, donesen je Plan i program mjera iz obveznog zdravstvenog osiguranja24 za naredno trogodinje razdoblje, te je izraen nacrt modela kontinuiteta rada i prioritetnih sadraja za programe sustavne edukacije na razini primarne zdravstvene zatite na temelju kojeg je organiziran niz edukativnih programa u suradnji s udrugama i strunjacima s ovog podruja. Ujedno se kontinuirano provodi usklaivanje Pravilnika o uvjetima i nainu ostvarivanja prava na ortopedska i druga pomagala25. Za potrebe izrade Prijedloga praenja djece s neurorizicima u primarnoj zdravstvenoj zatiti zavrena je analiza stanja, a temeljem dobivenih rezultata izraena je dokumentacija za nastavak rada na pilot-projektu. U sustavu zdravstvene zatite kontinuirano se provodi uklanjanje graevinskih prepreka i opremanje funkcionalnim pomagalima s ciljem osiguranja pristupanosti osobama s invaliditetom. CILJEVI osigurati zadovoljavanje zdravstvenih potreba osoba s invaliditetom, uvaavajui specifinosti bez obzira na spol, dob, porijeklo, narav ili stupanj invaliditeta, jednak pristup uslugama zdravstvene zatite, pristup raspoloivim specijaliziranim uslugama i potpunu ukljuenost u donoenje odluka o osobnoj skrbi ukljuiti potrebe osoba s invaliditetom u informativne materijale zdravstvenog obrazovanja i kampanje javnog zdravstva osigurati da ni jedna osoba s invaliditetom ne bude diskriminirana u pristupu zdravstvenim uslugama osigurati da se svaka osoba s invaliditetom ili, u sluaju kada to nije mogue zbog porijekla, naravi ili stupnja invaliditeta, njihov zastupnik, skrbnik ili odvjetnik, u najveoj moguoj mjeri konzultira po pitanju procjene, oblikovanja i provoenja plana zdravstvene skrbi, medicinskih intervencija i lijeenja te osobe djelovati u smjeru pristupanosti javnih i privatnih zdravstvenih ustanova i kapaciteta da bi se osiguralo pruanje dobro opremljenih i kompetentnih zdravstvenih usluga, ukljuujui mentalno zdravlje, psiholoku podrku, izvanbolniko i bolniko lijeenje za zadovoljenje potreba osoba s invaliditetom osigurati jednak pristup zdravstvenim uslugama enama s invaliditetom, ukljuujui posebice pretporoajno, ginekoloko savjetovanje i lijeenje te savjete u vezi s planiranjem obitelji osigurati potivanje specifinih aspekata spolova u zdravstvenoj skrbi osoba s invaliditetom osigurati sustavno informiranje u vezi s individualnim zdravstvenim potrebama ili uslugama, u obliku razumljivom osobama s invaliditetom osigurati informiranje o invaliditetu, bez obzira dogodi li se prije ili poslije roenja, nakon bolesti ili nesree,

provodi u uvjetima koji jame potivanje osobe s invaliditetom i njezine obitelji, s ciljem pruanja jasne, sveobuhvatne informacije i podrke omoguiti pristup zdravstvenom obrazovanju i kampanjama javnog zdravstva, meu ostalim, putem informiranja i savjetovanja osoba s invaliditetom obrazovati zdravstvene radnike razvijanjem svijesti o invaliditetu zajedno kako bi koristei svoje znanje i metode bili u najboljoj mjeri osposobljeni za zadovoljavanje konkretnih potreba osoba s invaliditetom prepoznati potrebu rane intervencije te tako ustanoviti uinkovite mjere otkrivanja, dijagnosticiranja i lijeenja invaliditeta u ranim fazama, te razvijati djelotvorne smjernice za mjere ranog otkrivanja i intervencije MJERE 1. Osigurati kvalitetniju zdravstvenu zatitu djece s tekoama u razvoju i osoba s invaliditetom Nositelj: Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Sunositelji: Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, nadlene strukovne komore Aktivnost: 1. donijeti program mjera zdravstvene zatite Rok: 1. sukladno Zakonu o zdravstvenoj zatiti Indikator provedbe: 1. donesen Program mjera zdravstvene zatite Potrebna financijska sredstva: Sredstva e se osigurati u okviru redovne djelatnosti iz dravnog prorauna. 2. Kontinuirano provoditi preventivne programe u cilju promicanja zdravlja i spreavanja nastanka invaliditeta i teih oteenja zdravlja Nositelj: Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Sunositelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, struna drutva Hrvatskoga lijenikog zbora, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom Aktivnosti: 1. izraditi plan nadzora preventivnih programa 2. pratiti provedbu preventivnih programa 3. izraditi medicinske algoritme za praenje djece s tekoama u razvoju Rokovi: 1. kraj 2007. godine 2. 3. kontinuirano Indikatori provedbe: 1. donesen plan nadzora 2. 2. izvjee o praenju preventivnih programa 3. broj izraenih algoritama Potrebna financijska sredstva: Sredstva e se osigurati u okviru redovne djelatnosti iz dravnog prorauna. 3. Kontinuirano usklaivati Pravilnik o uvjetima i nainu ostvarivanja prava na ortopedska i druga pomagala sa suvremenim dostignuima tehnikih i medicinskih znanosti, te iskustvima osoba s invaliditetom Nositelj: Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Sunositelji: Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, struna drutva Hrvatskoga lijenikog zbora, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom Aktivnosti: 1. pratiti realizaciju provedbe Pravilnika o uvjetima i nainu ostvarivanja prava na ortopedska i druga pomagala 2. uskladiti Pravilnik o ortopedskim i drugim pomagalima s utvrenim potrebama Rokovi: 1. 2007. godina i kontinuirano 2. kontinuirano Indikatori provedbe: 1. izvjea o realizaciji 2. izvjea o realizaciji

Potrebna financijska sredstva: Sredstva e se osigurati u okviru nastavka pokrenutih aktivnosti iz sredstava dravnog prorauna. 4. Educirati zdravstvene djelatnike o posebnostima bolesti i stanja osoba s invaliditetom Nositelj: Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Sunositelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, struna drutva Hrvatskog lijenikog zbora, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom Aktivnost: 1. provoditi programe edukacije Rok: kontinuirano Indikator: 1. broj provedenih edukacija Potrebna financijska sredstva: Sredstva e se osigurati u okviru redovne djelatnosti iz dravnog prorauna. 5. Pratiti podatke o provedenoj zdravstvenoj zatiti djece s neurorizicima i iste implementirati Nositelj: Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Sunositelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom Aktivnosti: 1. provesti pilot-projekt praenja djece s neurorizicima 2. izraditi konani prijedlog praenja djece s neurorizicima temeljem rezultata pilot-projekta s planom tehnike implementacije 3. izraditi propise za implementaciju praenja djece s neurorizicima 4. provesti program edukacije zdravstvenih djelatnika 5. zapoeti sa planom implementacije programa u redovnom sustavu 6. pratiti provedbu Rokovi: 1. oujak 2008. godine 2. srpanj 2008. godine 3. listopad 2008. godine 4. poetak 2009. godine 5. sredina 2009. godine 6. kontinuirano Indikatori provedbe: 1. proveden pilot-projekt praenja djece s neurorizicima 2. izraen konani prijedlog 3. izraeni propisi 4. broj odranih edukacija 5. datum poetka implementacije 6. godinja izvjea o radu Potrebna financijska sredstva: Sredstva e se osigurati u okviru nastavka pokrenutih aktivnosti iz sredstava dravnog prorauna. 6. Osigurati pristupanost i informacijsku podrku za gluhe i slijepe osobe u zdravstvenim ustanovama Nositelj: Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Sunositelji: jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave Aktivnosti: 1. utvrditi prioritete uklanjanja graevinskih prepreka na godinjoj razini 2. osigurati informacijsku podrku za gluhe i slijepe osobe u zdravstvenim ustanovama Rokovi: kontinuirano Indikatori provedbe: 1. broj zdravstvenih ustanova u kojima su uklonjene graevinske prepreke 2. broj zdravstvenih ustanova u kojima je osigurana informacijska podrka za gluhe i slijepe osobe Potrebna financijska sredstva: Sredstva e se osigurati u okviru redovne djelatnosti iz dravnog prorauna i prorauna jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave.

7. Opremiti zdravstvene ustanove i rehabilitacijske centre potrebnim funkcionalnim pomagalima Nositelj: Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Sunositelji: jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave Aktivnosti: 1. utvrditi prioritete nabave medicinske opreme na godinjoj razini Rokovi: kontinuirano Indikator provedbe: 1. broj zdravstvenih ustanova i rehabilitacijskih centara opremljenih potrebnim funkcionalnim i antidekubitalnim pomagalima. Potrebna financijska sredstva: Sredstva e se osigurati u okviru nastavka pokrenutih aktivnosti redovne djelatnosti iz dravnog prorauna i prorauna jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave. 8. Razmotriti postojei sustav mjera zdravstvene zatite te rehabilitacije za djecu s tekoama u razvoju koja se odgajaju i obrazuju u redovitim, posebnim odgojno-obrazovnim ustanovama i ustanovama socijalne skrbi, te izraditi odgovarajui program mjera Nositelj: Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Sunositelji: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, nadlene strukovne komore, struna drutva Hrvatskoga lijenikog zbora, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom Aktivnosti: 1. izraditi analizu postojei sustav mjera zdravstvene zatite te rehabilitacije za djecu s tekoama u razvoju koja se odgajaju i obrazuju u redovitim, posebnim odgojno-obrazovnim ustanovama i ustanovama socijalne skrbi 2. razraditi prijedlog mjera za unapreenje sustava Rokovi: 1. travanj 2008. godine 2. kraj 2008. godine Indikatori provedbe: 1. izraena analiza postojeeg sustava 2. izraen prijedlog mjera za unapreenje sustava Potrebna financijska sredstva: Sredstva e se osigurati u okviru redovne djelatnosti iz dravnog prorauna.

2.5. SOCIJALNA SKRB I MIROVINSKO OSIGURANJE

UVOD

Socijalna skrb, koja ini sastavni dio sustava socijalne zatite, usmjerena je prema zbrinjavanju i ukljuivanju u drutvo socijalno najugroenijih graana, odnosno socijalno osjetljivih skupina, pa je samim time nesporna njezina uloga u borbi protiv siromatva i socijalne iskljuenosti. Sustav socijalne skrbi temelji se na naelu supsidijarnosti odnosno odgovornosti pojedinca i obitelji za vlastitu socijalnu sigurnost, a uloga je drave da u tome pomae, s ciljem spreavanja, ublaavanja i otklanjanja socijalne ugroenosti. Korisnici, prava i uvjeti njihova ostvarivanja, kao i druga pitanja od znaenja za ovu djelatnost, definirani su Zakonom o socijalnoj skrbi26. Relativno esto mijenjanje ovog propisa rezultat je nastojanja da se raspoloivim sredstvima zadovolje sve sloenije i brojnije potrebe korisnika, te da se sustav socijalne skrbi uskladi s ukupnim zapoetim reformama i promjenama u podruju socijalne politike. Prilikom ostvarivanja socijalne skrbi moe se govoriti o dvije kategorije korisnika. Prvi su oni koji se smatraju siromanima zbog toga to nemaju uope vlastitih prihoda ili su ti prihodi manji od propisanih cenzusa, znai nedostatni za podmirenje osnovnih ivotnih potreba. Druga je kategorija ona koja socijalnu skrb ostvaruje u svrhu zadovoljavanja specifinih potreba, nastalih uglavnom zbog invaliditeta, starosti, psihike bolesti, ovisnosti i drugo. Sustav socijalne skrbi nudi irok spektar prava koja se okvirno mogu podijeliti na novana davanja i usluge. Visina novanih pomoi utvruje se u odreenom postotku u odnosu na osnovicu koju prema odredbi Zakona o socijalnoj skrbi odreuje Vlada Republike Hrvatske. Socijalna skrb se ostvaruje putem mree centara za socijalnu skrb, te domova socijalne skrbi i centara za pomo i njegu.

U Hrvatskoj na dravnoj razini djeluje 80 centara za socijalnu skrb s 25 podrunica, koji obavljaju preko 146 razliitih aktivnosti (javne ovlasti u podruju socijalne skrbi, obiteljsko-pravna i kazneno-pravna zatita i dr.). Domovi socijalne skrbi pruaju usluge stanovanja, dnevnog boravka, prehrane, odijevanja, odravanja osobne higijene, njege i brige o zdravlju, odgoja i obrazovanja, osposobljavanja, radnih aktivnosti, psihosocijalne rehabilitacije, organiziranja slobodnog vremena i dr. U Hrvatskoj postoji 69 dravnih domova27 s ukupno 8.503 korisnika i 135 domova drugih osnivaa28 (rije je o drugim domaim i stranim pravnim i fizikim osobama) s 15.275 korisnika. Od ukupnog broja domova njih 26 je za osobe s tjelesnim ili mentalnim oteenjem iji je osniva Republika Hrvatska (3.072 korisnika), te 15 domova drugih osnivaa (1.299 korisnika). Centri za pomo i njegu, koji djeluju iskljuivo na podrunoj i lokalnoj razini, pruaju usluge organiziranja prehrane, obavljanja kuanskih poslova, odravanja osobne higijene, te zadovoljavanja drugih potreba. U pruanju usluga koje se ostvaruju putem institucijskih i izvaninstitucijskih oblika skrbi u domovima za razliite kategorije korisnika, centrima za pomo i njegu u kui, udomiteljskim obiteljima i organiziranom stanovanju, posljednjih godina oblici skrbi izvaninstitucijske naravi dobivaju sve znaajniju ulogu. Osobama s invaliditetom, bez obzira na uzrok i okolnosti nastanka oteenja, potrebno je osigurati odgovarajuu razinu informiranosti, te pruanje brzih i dostupnih informacija o ostvarivanju pojedinih prava koja se mogu ostvariti u sustavu socijalne skrbi. Pritom je nuno posebnu pozornost posvetiti ranjivim skupinama unutar ove populacije djevojicama i enama s invaliditetom, osobama s teim stupnjem invaliditeta, osobama koje ive u ruralnoj sredini, osobama s invaliditetom starije ivotne dobi, siromanim osobama s invaliditetom, roditeljima s invaliditetom, roditeljima djece s tekoama u razvoju i dr. Radi zadovoljavanja optimalnih ivotnih potreba osoba s invaliditetom u konkretnoj lokalnoj sredini, kako u smislu pruanja materijalne potpore, tako i u smislu osiguravanja uvjeta za samostalan ivot ili ivot uz potporu odgovarajuih servisa, potrebno je poticati ukljuivanje razliitih subjekata u zajednici, jaanje koncepta samopomoi i osnaivanja korisnika, irenje humanitarne mree, jaanje usluga i poveanje odgovornosti. Pritom valja istaknuti potrebu razvoja izvaninstitucijskih pristupa u lokalnoj zajednici, primjerice, organiziranje pruanja usluga u mjestu prebivalita ili u domu osobe s invaliditetom. Naglasak se stavlja na pravo izbora osobe s invaliditetom, odnosno odabir naina ivota prema vlastitim kriterijima i vrijednosnom sustavu. Istie se potreba uspostavljanja mree strunih slubi podrke koja bi trebala svakoj osobi pruiti podrku u onoj mjeri koja e mu osigurati ostanak i uspjeno aktivno sudjelovanje u lokalnoj zajednici. U svrhu razvoja skrbi za osobe s invaliditetom, od velikog je znaenja pomo koju organizacije civilnog drutva mogu pruiti na podruju socijalne skrbi. Socijalna e se skrb i nadalje oslanjati upravo na suradnju s nevladinim, neprofitnim sektorom, te privatnim inicijativama. Time e se proiriti krug pruatelja usluga, korisnici e imati vee mogunosti izbora i usluge e biti prilagoene njihovim potrebama. Projektom razvoja sustava socijalne skrbi objedinit e se pojedinana prava osoba s invaliditetom, postii vee angairanje jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, sustavnije poticati i pruati financijsku potporu djelovanju nevladinih organizacija i humanitarnih udruga, postii bolju usmjerenost novanih naknada, pri emu e se uvaavati specifinosti odreenih podruja zbog obiaja i naina ivljenja, te potreba i interesa korisnika, osigurati kvalitetnije pruanje socijalnih usluga u instituciji i izvaninstituciji, promicati kvalitetniju informiranost o socijalnim pravima, te mijenjati stavove i senzibilizirati javnost za potrebe osoba s invaliditetom. Usklaenost djelovanja i povezanost niza segmenata unutar sustava socijalne zatite, kako u institucijskim tako i u izvaninstitucijskim oblicima skrbi, nuna je za poboljanje skrbi za osobe s invaliditetom. Sustav potpore osobama s invaliditetom treba usmjeriti i na stjecanje i poboljanje njihovih vjetina s ciljem osposobljavanja za puno sudjelovanje u zajednici. Osobe s invaliditetom moraju biti ukljuene u planiranje, kreiranje i provedbu politike prema osobama s invaliditetom. Zakonom o mirovinskom osiguranju29 koji je stupio na snagu 1. sijenja 1999. godine zapoela je mirovinska reforma kojom su smanjena odreena prava invalida rada, pootrena definicija invaliditeta i osigurano pravo na invalidsku mirovinu zbog ope i profesionalne nesposobnosti za rad, pravo na profesionalnu rehabilitaciju, pravo na novanu naknadu zbog tjelesnog oteenja nastalog uslijed posljedica ozljede na radu i profesionalne bolesti. Ranijim korisnicima prava na temelju preostale radne sposobnosti, neposredne opasnosti od nastanka invaliditeta te izmijenjene radne sposobnosti, prava su prevedena (lanak 174. Zakona o mirovinskom osiguranju), po slubenoj dunosti, na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti kao trajna novana prava. Mirovinskom reformom posljedice povrede na radu ili profesionalne bolesti detaljno su razraene kroz prava na invalidsku mirovinu, prava na profesionalnu rehabilitaciju te prava s osnova tjelesnog oteenja u okviru postojeeg sustava mirovinskog osiguranja30. Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom provodi se kroz sustav mirovinskog osiguranja za invalide

rada i kroz sustav socijalne skrbi za ostale osobe s invaliditetom. Svaki sustav propisuje nain ostvarivanja pojedinih prava. Radi transparentnosti i uspjenijeg provoenja sustava profesionalne rehabilitacije u dravi potrebno je prava uskladiti i predvidjeti nain ukljuivanja i II. stupa osiguranja u proces profesionalne rehabilitacije. Temeljem odredaba Zakona o mirovinskom osiguranju i Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima31 osigurana su prava na starosnu mirovinu, prijevremenu starosnu mirovinu, invalidsku mirovinu i obiteljsku mirovinu, a ulaganje u II. stup mirovinskog osiguranja ne predvia ostvarivanje prava osiguranika prema preostaloj radnoj sposobnosti. Izborom obiteljske mirovine osoba s invaliditetom (uvjeti za ostvarivanje prava su jednaki kao i kod ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu u I. stupu) ne moe ostvarivati prava po preostaloj radnoj sposobnosti kao to su pravo na profesionalnu rehabilitaciju niti zapoljavanje na temelju iste jer izborom automatski gubi pravo na zapoljavanje. CILJEVI omoguiti svim osobama s invaliditetom jednaki pristup socijalnim potporama (socijalnim uslugama i novanim davanjima) osigurati pretpostavke primjerenoga ivotnog standarda osobama s invaliditetom unaprijediti prava osoba s invaliditetom u sustavu mirovinskog osiguranja osigurati pretpostavke za izmjenu postojeih propisa iz mirovinskog osiguranja i nain financiranja osigurati posebnu valorizaciju povrede na radu i profesionalne bolesti u sustavu osiguranja proiriti prava osobama s invaliditetom s obzirom na uzrok invaliditeta u sustavu mirovinskog osiguranja uvesti sustav posebnog osiguranja od profesionalnih rizika uskladiti propise o profesionalnoj rehabilitaciji u svim sustavima u kojima se provodi osigurati dodatna financijska sredstva s ciljem stvaranja uvjeta za zapoljavanje osoba s invaliditetom MJERE 1. Izraditi zakonsku podlogu za uvoenje novog prava u sustav socijalne skrbi skrb u obitelji Nositelj: Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Aktivnosti: 1. izraditi procjenu potencijalnih korisnika prava na skrb u obitelji 2. izraditi propise Rokovi: 2007. godina Indikatori provedbe: 1. broj potencijalnih korisnika 2. donesen propis Potrebna financijska sredstva: Sredstva e se osigurati u okviru redovne djelatnosti iz dravnog prorauna. 2. Redefinirati i objediniti sustav socijalnih usluga i novanih davanja Nositelj: Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Sunositelji: Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zapoljavanje, znanstvene i strune institucije, ustanove socijalne skrbi, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom Aktivnost: 1. izraditi propis u skladu sa Strategijom reforme socijalnih naknada32 Rok: 2007. godina Indikator provedbe: 1. donesen propis Potrebna financijska sredstva: Sredstva e se osigurati iz dravnog prorauna i prorauna jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave u okviru redovne djelatnosti. 3. Podizati kvalitetu strunog rada u ustanovama socijalne skrbi Nositelj: Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Sunositelji: znanstvene i strune institucije, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom i ustanove socijalne skrbi

Aktivnosti: 1. izraditi plan provoenja programa psihosocijalne rehabilitacije u domovima socijalne skrbi 2. provoditi i vrednovati program psihosocijalne rehabilitacije 3. izraditi godinji plan strunih skupova i edukativnih sastanaka za radnike u ustanovama socijalne skrbi 4. provoditi strune skupove i edukativne sastanke za radnike u ustanovama socijalne skrbi Rokovi: 1. 2007. godina 2. 4. kontinuirano Indikatori provedbe: 1. izraen plan provoenja psihosocijalne rehabilitacije 2. provedeni i vrednovani programi 3. izraen godinji plan strunih skupova i edukativnih sastanaka za radnike u ustanovama socijalne skrbi 4. broj odranih strunih skupova i edukativnih sastanaka za radnike u ustanovama socijalne skrbi Potrebna financijska sredstva: Sredstva e se osigurati u okviru redovne djelatnosti iz dravnog prorauna. 4. Osigurati sudjelovanje osoba s invaliditetom i/ili njihovih zakonskih zastupnika u izradu nacrta propisa, te drugih dokumenata u sustavu socijalne skrbi Nositelj: Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Aktivnost: 1. osigurati sudjelovanje osoba s invaliditetom i/ili njihovih zakonskih zastupnika kao predstavnika udruga osoba s invaliditetom i onih koje djeluju u korist osoba s invaliditetom u izradi nacrta propisa i drugih dokumenata Rok: kontinuirano Indikator provedbe: 1. broj donesenih propisa i drugih dokumenata u kojima su na izradi aktivno sudjelovale osobe s invaliditetom i njihovi zakonski zastupnici broj ukljuenih osoba s invaliditetom i njihovih zakonskih zastupnika Potrebna financijska sredstva: Sredstva e se osigurati u okviru redovne djelatnosti iz dravnog prorauna. 5. Razviti sustav mobilnih slubi podrke u lokalnoj zajednici Nositelj: Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Aktivnost: 1. razvijati mobilne slube podrke u skladu s Projektom razvoja sustava socijalne skrbi33 Rok: kontinuirano Indikatori provedbe: 1. poveanje broja korisnika usluga izvaninstitucijskih oblika skrbi Potrebna financijska sredstva: Sredstva e se osigurati u okviru redovne djelatnosti iz dravnog prorauna. 6. Razviti sustav informiranja i edukacije osoba s invaliditetom i njihovih roditelja Nositelj: Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Sunositelji: Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta, jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, znanstvene i strune institucije, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom, mediji Aktivnosti: 1. informirati osobe s invaliditetom o uvjetima i nainu ostvarivanja prava u sustavu socijalne skrbi 2. osigurati financijske potpore radi unapreivanja znanja i vjetina osoba s invaliditetom i njihovih roditelja putem projekata i programa udruga osoba s invaliditetom i udruga koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom Rokovi: kontinuirano Indikatori provedbe: 1. dostupnost informacija osobama s invaliditetom i njihovim roditeljima 2. iznos odobrenih financijskih potpora za programe i projekte udruga osoba s invaliditetom i udruga koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom i broj provedenih edukacija Potrebna financijska sredstva:

Sredstva e se osigurati iz dravnog prorauna i prorauna jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave u okviru redovne djelatnosti. 7. Izraditi strunu i analitiku podlogu o mogunostima unapreenja prava s osnove invalidnosti, te predloiti donoenje odgovarajuih propisa Nositelj: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva Sunositelji: Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom Aktivnosti: 1. izraditi strunu i analitiku podlogu za poboljanje prava s osnova invalidnosti 2. izraditi prijedloge modela financiranja 3. izrada propisa za poboljanje prava s osnova invalidnosti 4. izraditi strunu i analitiku podlogu za izmjenu i dopunu propisa o profesionalnoj rehabilitaciji u sustavu mirovinskog osiguranja 5. izraditi propise o profesionalnoj rehabilitaciji u sustavu mirovinskog osiguranja 6. izraditi jedinstvenu listu svih oteenja za sve kategorije osoba s invaliditetom neovisno o nainu i uzrocima nastanka 7. izraditi pravne podloge 8. utvrditi jedinstveno tijelo vjetaenja 9. predloiti i osigurati nain financiranja Rokovi: 1. srpanj 2008. godine 2. 4 prosinac 2008. godine 5. 6. srpanj 2009. godine 7. 9. prosinac 2007. godine Indikatori provedbe: 1. izraena struna i analitika podlogu za poboljanje prava s osnova invalidnosti 2. izraen prijedlog modela financiranja 3. izraen propis za poboljanje prava s osnova invalidnosti 4. izraena struna i analitika podlogu za izmjenu i dopunu propisa o profesionalnoj rehabilitaciji u sustavu mirovinskog osiguranja 5. izraen propis o profesionalnoj rehabilitaciji u sustavu mirovinskog osiguranja 6. izraena jedinstvena lista svih oteenja za sve kategorije osoba s invaliditetom neovisno o nainu i uzrocima nastanka 7. izraena pravna podloga 8. utvreno jedinstveno tijelo vjetaenja 9. predloen i osiguran nain financiranja Potrebna financijska sredstva: Sredstva e se osigurati u okviru redovne djelatnosti iz dravnog prorauna. 8. Predloiti dodatne mjere radi unapreenja provoenja profesionalne rehabilitacije Nositelj: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva Sunositelji: Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi,Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zapoljavanje Aktivnosti: 1. uskladiti propise o profesionalnoj rehabilitaciji 2. izraditi i donijeti propise o modelu financiranja profesionalne rehabilitacije Rokovi: srpanj 2008. godine Indikatori provedbe: 1. usklaeni propisi o profesionalnoj rehabilitaciji 2. izraeni i doneseni propisi o modelu financiranja profesionalne rehabilitacije Potrebna financijska sredstva: Sredstva e se osigurati u okviru redovne djelatnosti iz dravnog prorauna.

2.6. STANOVANJE, MOBILNOST I PRISTUPANOST

UVOD

Stanovanje, mobilnost i pristupanost osnovni su preduvjeti za provoenje svih aktivnosti svakodnevnog ivljenja osoba s invaliditetom i njihovog ukljuivanja u zajednicu. To podruje u Republici Hrvatskoj ureuju sljedei propisi: za pristupanost Zakon o gradnji34, Pravilnik o osiguranju pristupanosti graevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti35; Zakon o zatiti i spaavanju36 (u podruju elektronikih usluga gluhim osobama), a u podruju mobilnosti Zakon o sigurnosti prometa na cestama37, Zakon o prijevozu u cestovnom prometu38, Zakon o povlasticama u unutarnjem putnikom prometu39, Zakon o sigurnosti u eljeznikom prometu40, Pravilnik o znaku pristupanosti41, Zakon o kretanju slijepe osobe s pomou psa vodia42 i brojni drugi propisi. Za sva ova podruja uoava se potreba razvoja standarda. Zahvaljujui kvalitetnim propisima u podruju prilagodbe graevina uinjeni su veliki pomaci, emu je posebno pridonio Projekt rjeavanja pristupanosti objektima osoba s invaliditetom kroz koji su od 2004. 2006. godine prilagoeni javni objekti u 26 gradova na podruju Republike Hrvatske. S obzirom na dobru suradnju drave i nevladinog sektora u podruju pristupanosti uinjeni su veliki pomaci. Primjerice, nema gradnje prometnica bez uputanja rubnjaka; na brojnim se raskrijima postavljaju zvuni semaforski ureaji; postavljaju se taktilne povrine za slijepe osobe, kao i zvune i vizualne najave u vozilima javnoga prijevoza; omoguen je i prijevoz korisnika s psom vodiem slijepih u svim sredstvima javnoga prijevoza i ulazak u sve graevine javne namjene. Kad je rije o prijevozu, u nekim sredinama uinjeni su veliki pomaci (posebno prilagoena kombi vozila, niskopodni tramvaji i autobusi), no postoji niz sredina u kojima e tek trebati uvesti ove oblike prijevoza. Bit e potrebno obratiti posebnu pozornost na uvoenje prilagoenih meugradskih autobusnih linija. Neophodna je dostupnost javnog prijevoza na svim linijama, pristupanost voznog reda i vozila, te osiguravanje pruanja jasnih i dostupnih informacija na terminalima i u vozilima. Budui je prijevoz osnovni preduvjet za postizanje jednakih mogunosti, planira se njegovo unapreenje sukladno europskim standardima, s ciljem da cjelokupni prijevozni lanac postane pristupaan svim osobama s invaliditetom. Ista naela valja potivati i u stvaranju pristupane prometne infrastrukture. Uzimajui u obzir ljudsku razliitost, a radi osiguravanja ravnopravnih mogunosti u ekonomiji, izgraenom okruenju, komunikacijama, uslugama, kulturi, turizmu, portu i dr., u razdoblju provoenja Strategije, jedna od najvanijih zadaa bit e promicanje Univerzalnog dizajna. Univerzalni dizajn oznaava oblikovanje proizvoda, okruenja, programa i usluga na nain da ih mogu koristiti svi ljudi u najveoj moguoj mjeri, bez potrebe prilagoavanja ili posebnog oblikovanja. Univerzalni dizajn nee iskljuivati pomone naprave za odreene skupine osoba s invaliditetom u onim sluajevima kada je to potrebno. Time e se postii pojednostavljenje ivota svima na nain da se izgraeno okruenje uini pristupanim, uporabljivim i razumljivim. Svakako ovdje valja istaknuti i potrebu jednokratne prilagodbe stambenog prostora osobe s invaliditetom. U ovome e znaajnu ulogu imati jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave koje e, potujui posebnosti socijalnoga poloaja osoba s invaliditetom, morati posebnu pozornost usmjeriti na uinkovitije stambeno zbrinjavanje ove populacije. CILJEVI postupno uspostaviti okruenje pristupano osobama s invaliditetom primjenom naela Univerzalnog dizajna, izbjegavajui na taj nain stvaranje novih zapreka omoguiti dostupnost prijevoza za sve osobe s invaliditetom razviti edukacijske programe vezane uz primjenu Univerzalnog dizajna osigurati pristup informacijama i komunikacijama svim osobama s invaliditetom osigurati primjenu suvremenih tehnologija ustanoviti sustav pomoi kod rjeavanja stambenog pitanja za osobe koje su doivjele invaliditet trenutnim stradavanjem ili naglom boleu. 1. Osigurati pristupanost graevina osobama s invaliditetom i osobama smanjene pokretljivosti Nositelj: Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva Sunositelji: Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za osobe s invaliditetom, jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, vlasnici i nositelji drugih stvarnih prava na tim graevinama, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom Aktivnosti: 1. nadzirati osiguravanje pristupanosti svih novih graevina stambene i stambeno poslovne namjene, javne i poslovne namjene kao to su: graevine trgovake, ugostiteljske i/ili turistike namjene, potanske

i/ili telekomunikacijske, graevine za pruanje usluga prometa novcem