NACIONALNA NACIONALNA STRATEGIJA RAZVITKA STRATEGIJA RAZVITKA

ZDRAVSTVAZDRAVSTVA

2006. - 2011.2006. - 2011.

CILJ, SMISAO I SVRHA NACIONALNE CILJ, SMISAO I SVRHA NACIONALNE

STRATEGIJESTRATEGIJE RAZVITKA ZDRAVSTVA JE:RAZVITKA ZDRAVSTVA JE:

• Predočiti uvid u zatečeno stanje sustava Predočiti uvid u zatečeno stanje sustava zdravstvazdravstva

• Stanje zdravlja hrvatske populacijeStanje zdravlja hrvatske populacije• Razmotriti i raščlaniti determinante o kojima Razmotriti i raščlaniti determinante o kojima

ovisi zdravlje i zdravstvoovisi zdravlje i zdravstvo

KRAJNJI JEKRAJNJI JE SMISAO NACIONALNE STRATEGIJE SMISAO NACIONALNE STRATEGIJE OSTVARITI CILJ SVAKOG DOBRO USTROJENOG OSTVARITI CILJ SVAKOG DOBRO USTROJENOG SUSTAVA ZDRAVSTVA, A TO JE:SUSTAVA ZDRAVSTVA, A TO JE:

• Poboljšanje zdravstvenog stanja,Poboljšanje zdravstvenog stanja,• Produženje ljudskog života,Produženje ljudskog života,• Izravno povoljan utjecaj na kvalitetu življenja i Izravno povoljan utjecaj na kvalitetu življenja i

na osposobljenost neovisnog funkcioniranjana osposobljenost neovisnog funkcioniranja

NACIONALNA STRATEGIJA RAZVITKA NACIONALNA STRATEGIJA RAZVITKA ZDRAVSTVA ODGOVARA NA PITANJA:ZDRAVSTVA ODGOVARA NA PITANJA:

• Kako se provodi politikaKako se provodi politika• Tko je provodiTko je provodi• U kojim vremenskim razmacimaU kojim vremenskim razmacima• Pod kojim uvjetima i okolnostimaPod kojim uvjetima i okolnostima

RAZLOZI ZA DONOŠENJE:RAZLOZI ZA DONOŠENJE:

• Neodrživost postojećeg sustavaNeodrživost postojećeg sustava• Neracionalna organizacija zdravstvene skrbiNeracionalna organizacija zdravstvene skrbi• Loše planiranje i loša kontrola troškova u Loše planiranje i loša kontrola troškova u

zdravstvuzdravstvu• Dugogodišnji nekontrolirani rast potrošnjeDugogodišnji nekontrolirani rast potrošnje

NUŽNOST REFORME “U PAKETU”NUŽNOST REFORME “U PAKETU”

AKTUALNO STANJE ZDRAVSTVA U AKTUALNO STANJE ZDRAVSTVA U REPUBLICI HRVATSKOJREPUBLICI HRVATSKOJ

• Ekonomski pokazateljiEkonomski pokazatelji• Demografska situacijaDemografska situacija• Stanje zdravljaStanje zdravlja• Organizacija zdravstvaOrganizacija zdravstva• Način financiranja zdravstvaNačin financiranja zdravstva

EKONOMSKI UVJETI IEKONOMSKI UVJETI I DEMOGRAFSKA DEMOGRAFSKA SITUACIJASITUACIJA

ZaposlenostZaposlenost

1990. - 8,2 %1990. - 8,2 %

1991. - 14,9 % 1991. - 14,9 %

(680.000 nezaposlenih)(680.000 nezaposlenih)

2002. - 22,3 %2002. - 22,3 %

2003. - 19,2 %2003. - 19,2 %

2004. - 18,5 %2004. - 18,5 %

StanovništvoStanovništvo

1991. - 4.760.0001991. - 4.760.000 2001. - 4.437.4602001. - 4.437.460

Pad nataliteta Pad nataliteta Porast mortalitetaPorast mortaliteta

STANJE ZDRAVLJASTANJE ZDRAVLJA

““Temeljeno na mortalitetnim indikatorima, stanje Temeljeno na mortalitetnim indikatorima, stanje zdravlja u Hrvatskoj je bolje nego bi se moglo zdravlja u Hrvatskoj je bolje nego bi se moglo očekivati prema datoj ekonomskoj situaciji, kao i u očekivati prema datoj ekonomskoj situaciji, kao i u usporedbi s nekoliko sličnih zemalja. Stvarno, usporedbi s nekoliko sličnih zemalja. Stvarno, prema nekoliko zdravstvenih indikatora, Hrvatska prema nekoliko zdravstvenih indikatora, Hrvatska se približava više prosjeku EU nego određenom se približava više prosjeku EU nego određenom broju referentnih zemalja”.broju referentnih zemalja”.

• WHO: Croatia - Health Systems in Transition, Copenhagen, 2004

1994. Republika Hrvatska je imala1994. Republika Hrvatska je imala::

- 60.000 više pojava zaraznih bolesti, 60.000 više pojava zaraznih bolesti,

- 40.000 više bolesnika s diabetes mellitusom,40.000 više bolesnika s diabetes mellitusom,

- 32.000 više pojava raznih novotvorevina, 32.000 više pojava raznih novotvorevina,

- 30.000 bolesnika više s bolestima srca,30.000 bolesnika više s bolestima srca,

- 40.000 više oboljelih od bubrežnih bolesti. 40.000 više oboljelih od bubrežnih bolesti.

Sveukupno, te godine Republika Hrvatska Sveukupno, te godine Republika Hrvatska bilježi 200.000 bolesti više nego 1990. bilježi 200.000 bolesti više nego 1990. godine.godine.

ORGANIZACIJA ZDRAVSTVAORGANIZACIJA ZDRAVSTVA

““Sa stajališta zdravstvenih rezultata, sustav funkcionira Sa stajališta zdravstvenih rezultata, sustav funkcionira razmjerno dobro: radna snaga je dobro izobražena, razmjerno dobro: radna snaga je dobro izobražena, programi javnog zdravstva i pružanja zdravstvenih programi javnog zdravstva i pružanja zdravstvenih usluga dobro su postavljeni, usluga dobro su postavljeni, a zdravstveni rezultati su a zdravstveni rezultati su bolji nego u većini zemalja sa sličnom razinom dohotka. bolji nego u većini zemalja sa sličnom razinom dohotka. Međutim, ti su rezultati ostvareni uz visoku cijenu, Međutim, ti su rezultati ostvareni uz visoku cijenu, a a rastući deficit HZZO-a izaziva zabrinutost!”rastući deficit HZZO-a izaziva zabrinutost!”

Izvješće Svjetske banke, Zagreb, 2005., str. 27

DOSTUPNOSTDOSTUPNOST

Primarna zdravstvena zaštita

Sekundarna zdravstvena zaštita

Tercijarna zdravstvena zaštita

UČINKOVITOST I KVALITETA UČINKOVITOST I KVALITETA ZDRAVSTVENE ZAŠTITEZDRAVSTVENE ZAŠTITE

Primarna zdravstvena zaštitaPrimarna zdravstvena zaštita

• problem financiranja problem financiranja

- - “fiksne”, netransparentne glavarine

- izostanak motiviranosti za rad

- plaćanje po usluzi (standardna usluga)

• PZZ ne funkcionira kao “PZZ ne funkcionira kao “gatekeepergatekeeper””

- slanje specijalistima 2003. godine za 30% veće u odnosu na 1990.

godinu (svaki treći pacijent se upućuje specijalisti)

- periodički sistematski pregledi su se 2003. godine smanjili za 72%

u odnosu

na 1990. godinu

• nema informatizacije sustavanema informatizacije sustava

Bolnička zdravstvena zaštitaBolnička zdravstvena zaštita

• problem financiranjaproblem financiranja - netransparentnost bolničkih proračuna- avansno plaćanje prema nejasnim kriterijima- plaćanje bez obzira na učinak i učinkovitost

• manjak specijalista i srednjeg medicinskog osobljamanjak specijalista i srednjeg medicinskog osoblja

• veliki udjel nemedicinskog osobljaveliki udjel nemedicinskog osoblja

• nema standardizacije bolnica nema standardizacije bolnica

• nema informatizacije sustavanema informatizacije sustava

FINANCIRANJEFINANCIRANJE

Mješoviti sustav financiranjaMješoviti sustav financiranja

• 80 % - doprinosi za zdravstveno osiguranje 80 % - doprinosi za zdravstveno osiguranje

• 18 - 19 % - izdvajanje iz proračuna RH (porezi)18 - 19 % - izdvajanje iz proračuna RH (porezi)

• 1 - 2 % - privatna sredstva1 - 2 % - privatna sredstva

2000.2000. - 10,2 % BDP- 10,2 % BDP

2004. - 9,7 % BDP2004. - 9,7 % BDP

2005. - 8,7 % BDP2005. - 8,7 % BDP

ŠTO NE VALJA U FINANCIRANJŠTO NE VALJA U FINANCIRANJUU SUSTAVASUSTAVA??

1.1. Prihod: 99%99% iz Državnog proračuna

2.2. Prihod raste sporijeraste sporije od porasta cijena

3.3. Sustav socijalan u potpunosti, tržišni dio uništentržišni dio uništen

4.4. HZZO potpuno u rukama politikeu rukama politike

5.5. Fiksni rashodi visoki visoki (i do 80 % rashoda)

6.6. Rashodi bolnica progresivno rastubolnica progresivno rastu

7.7. Rashodi za lijekove na recepte progresivno rastulijekove na recepte progresivno rastu

8. Potpuni nedostatak svijestinedostatak svijesti o financijskom realitetu

9. Neobjektivan prikaz zbog politiziranja i senzacionalizmapolitiziranja i senzacionalizma

RAZLIKE HR - EURAZLIKE HR - EU

OOrganizacija osiguranjarganizacija osiguranja

EU EU HRHR

Usluge plaća državno osiguranje 80% 80% 99%99%

Doplata osiguranika na ukupnu cijenu 20%20% 1%1%

Lijekove plaća državno osiguranje 50%50% 90%90%

Doplate OSLOBOĐENO stanovnika 10%10% 60%60%

Decentralizacija novčanih sredstava 30% - 60% 30% - 60% 0%0%

Dobrovoljno osiguranje tržišno dada nene

Državni proračun pokriva usluge za socijalno ugrožene socijalno ugrožene svesve

CILJEVI STRATEGIJECILJEVI STRATEGIJE

1) Pristupačnost1) Pristupačnost - teritorijalna - jačanje PZZ na otocima i područjima od posebne

državne skrbi

- HMP - reorganizacija, Zavod

- vremenska - HMP - do 20 min.

- skratiti liste čekanja

- smjenski rad

- ekonomska - paket zdravstvenih usluga - minimum usluga za sve

- glavarine po osiguraniku, na lijekove, PKZ

- usluge kod privatnika na teret Fonda

2) Pravičnost2) Pravičnost

- svi pod istim uvjetima, ista prava

- borba protiv korupcije, javne liste čekanja

3) Učinkovitost3) Učinkovitost - edukacija zdravstvenih radnika na svim razinama

- cjeloživotno obrazovanje, licence, specijalizacija

- katalog znanja i vještina

4) Poboljšanje kvalitete medicinskog rada4) Poboljšanje kvalitete medicinskog rada - s pacijentima

- kategorizacija i akreditacija bolnica

5) Sigurnost5) Sigurnost pacijenata i zdravstvenih radnikapacijenata i zdravstvenih radnika - propisi medicinske opreme

- sigurnost na radu i za liječenje

6) Solidarnost6) Solidarnost - osnovna načela zdravstvenog osiguranja

- reforma sustava zdravstva i financiranja

- novi oblici solidarnosti

- smanjenje javne potrošnje

7) Zdravstveno osiguranje7) Zdravstveno osiguranje

- obvezno

- dobrovoljno - dopunsko - pokriva punu cijenu

- dodatno - bolja usluga, bolji standard, veći opseg

prava

- privatno - za osobe koje nisu obveznici

zdravstvenog osiguranja u RH

REALIZACIJA STRATEGIJEREALIZACIJA STRATEGIJE

• Rekonstrukcija zdravstvenog sustavaRekonstrukcija zdravstvenog sustava

• Centralizirana politikaCentralizirana politika

• Decentralizacija upravljanjaDecentralizacija upravljanja

• Jačanje primarne zdravstvene zaštiteJačanje primarne zdravstvene zaštite

• Integrirana zdravstvena zaštitaIntegrirana zdravstvena zaštita

(vertikalna povezanost PZZ i bolnica)(vertikalna povezanost PZZ i bolnica)

• InformatizacijaInformatizacija

• Racionalna potrošnjaRacionalna potrošnja

MJEREMJERE

PZZPZZ - popunjavanje mreže, informatizacija, telemedicina,

specijalizacije, edukacija, kalkulacija glavarine;

HMPHMP - reorganizacija, izrada strategije, osnivanje zavoda,

specijalizacije, medicinsko-tehnička opremljenost,

odvajanje hitnog prijevoza i saniteta, EU standardi;

BOLNICEBOLNICE - datoteka podataka - registar, standardi i normativi, dinamika razvoja, kategorizacija, akreditacija (certifikat), racionalna preraspodjela kapaciteta, informatizacija, edukacija, zapošljavanje.

- visoko sofisticirana zdravstvena zaštita, (49 % svih PKZ obrađuje se nepotrebno na klinikama), stvaranje nastavnih baza

NOVA POLITIKA LIJEKOVANOVA POLITIKA LIJEKOVA

• • Lista A:Lista A:

- besplatna

- NAJJEFTINIJI PARALELNI LIJEK (najčešće generik)

- dva ili tri najjeftinija ako jedan dobavljač ne može opskrbiti tržište

- na listu A A ISKLJUČIVO NATJEČAJEM !!!

- najjeftiniju paralelu osigurati i prosjekom cijene istog generika u Italiji, Francuskoj, Španjolskoj (Češkoj i Sloveniji)

- zadržati SVE LIJEKOVE koji su sada na listi !!!

- specijalist može PREDLOŽITI skuplji lijek

• • Lista B:Lista B:

- svi ostali SKUPLJI paralelni originali i generici

- razliku cijene prema listi AA PLAĆA PACIJENT

- utemeljiti DOPUNSKA OSIGURANJA koja pokrivaju razliku cijene između liste AA i liste BB

- za lijek s liste B potrebna SUGLASNOST pacijentaB potrebna SUGLASNOST pacijenta

- skuplji lijek istog sastava s liste BB NE MOŽE ponuditi farmaceut u ljekarni

UŠTEDA 500.000.000 KN/GOD BEZ ŠTETE ZAUŠTEDA 500.000.000 KN/GOD BEZ ŠTETE ZA PACIJENTA !!!PACIJENTA !!!

STRATEGIJA RAZVITKA JAVNOG STRATEGIJA RAZVITKA JAVNOG ZDRAVSTVAZDRAVSTVA

• Osnovna ulogaOsnovna uloga – prevencija zaraznih i nezaraznih bolesti te promicanje zdravlja

• Provode:Provode: Hrvatski zavod za javno zdravstvo i županijski zavodi, Hrvatski zavod za medicinu rada, Hrvatski zavod za toksikologiju, Državni zavod za zaštitu od zračenja, Agencija za lijekove

• Ocjena stanjaOcjena stanja – nedostatak vizije za javno zdravstvo

• Ulazak RH u EUUlazak RH u EU i uvođenje radikalnih mjera za smanjenje troškova zdravstvene skrbi predstavljaju temelj za stvaranje nove vizije javnog zdravstva.

• MjereMjere - statutarna preventiva

- zdravstvena preventiva

NOVA POLITIKA FINANCIRANJA NOVA POLITIKA FINANCIRANJA ZDRAVSTVAZDRAVSTVA

• Smanjenje udjela javne potrošnje za zdravstvo na račun privatne potrošnje (dobrovoljno zdravstveno osiguranje)

• Definiranje negativne liste paketa osnovnoga zdravstvenog osiguranja

• Unapređenje direktnog plaćanja korisnika (doplata i administrativna pristojba, korigiranje postojećeg prihodovnog cenzusa u imovinski cenzus)

• PZZ – smanjenje glavarina na račun plaćanja PPTP i cijena puta usluga

• Kategorizacija i akreditacija bolnica, standardizacija usluga

• Uvođenje smart kartica

• Racionalizacija potrošnje lijekova uvođenjem dviju lista