Aktualni Fokus zdravstva

GODINA XI / BROJ 2 / ISSN: 1845-8165 / LIST JE BESPLATAN

2

Informativno glasilo Hrvatske Komore Medicinskih Sestara

Nakladnik:Hrvatska komora medicinskih sestara

ISSN: 1845-8165

Glavna urednica:Dragica Šimunec

Uredništvo:Biljana KurtovićCecilija RotimMarija KadovićLjiljana PomperDanijela-Lana Domitrović

Tajnica uredništva:Anastazija Sorić Uranić

Adresa uredništva:Hrvatska komora medicinskih sestara“Plavi fokus”Maksimirska 111/2 10 000 Zagreb

E-mail: [email protected]

Graficki dizajn i priprema:Alfacommerce d.o.o., Zagreb

Tisak:Alfacommerce d.o.o., Zagreb

Tekstovi objavljeni u časopisu Plavi fokus izražavaju mišljenje autora i ne moraju se isključivo podudarati s mišljenjem Uredništva ili službenim stavom Hrvatske komore medicinskih sestara.

IMPRESSUM

Uvodnik ............................................................................

MeÐUnarodna konferencija „izazovi visokog obrazovanja Medicinskih sestara U kontekstU članstva U eUropskoj Uniji“..................................

„jačanje strUčnosti sestrinske i priMaljske profesije U eUropskoj Uniji“.......

planiranje i organizacija sestrinske skrbi U priMarnoj zdravstvenoj zaŠtiti..........

savjeti:

stres na radnoM MjestU..........................................

preporUke za zaŠtitU od vrUĆine.......................

Utjecaj prirodne svjetlosti na rad Medicinskih sestara.....................................

natječaj za izbor i iMenovanjepredsjednika hrvatske koMore Medicinskih sestara....................................................

izvjeŠĆa sa strUčnih skUpova...............................

priMjer dobre parkse:

centralna dnevna bolnica i keMoterapija ŽUpanijske bolnice čakovec............................................................................

iz strane literatUre....................................................

3

4

5

9

14

16

17

19

20

26

32

sadržaj

3

Dragica Šimunec

UVODNIIK lipanj 2015.

U trenutku kad se vjerojatno mnogi od vas pripremate za zasluženi ljetni predah, pred vama je još jedno izdanje Plavog fokusa. I ovaj vam broj donosi mnoge zani-mljivosti iz sestrinstva na domaćoj i međunarodnoj sceni. Uvijek se trudimo da pred vas stavimo te-kstove koji vam mogu pomoći vidjeti sliku u širem kontekstu i moguće saznati neke novosti koje nisu uvijek na dohvat ruke.

Završava razdoblje u kojem je bilo mnogo stručnih aktivnosti. Nekoliko značajnih međunaro-dnih stručnih skupova i kongresa, kao i nekoliko vrlo kvalitetnih domaćih. Doista moramo biti zahvalni kolegicama i kolegama koji ulažu velike napore kako bi se stručni skupovi uopće mogli održati u poprilično nepovoljnim okolnostima opće štednje.Moramo isto tako primijetiti da se skupovima odaziva veliki broj kolegica i kolega, što bi trebalo značiti da su motivirani držati korak sa strukom u svakom po-gledu. Prije nekoliko dana imala sam priliku nazočiti Europskom kongresu kardioloških sestara u Dubrovniku, na kojem je sud-jelovalo više od 600 medicinskih sestara i liječnika iz doslovno ci-jelog svijeta, od čega 200 hrvatskih sestara. Bravo kolegici Ani Ljubas, odlična promocija hrvatskog se-strinstva. I kad već pomislite da je hrvatska sestrinska scena pomalo tmurna, uvijek od nekud zasja sunce.

A sunce se činilo jako daleko dok je trajao neopisiv pritisak na Komoru oko zahtjeva za izdavanje po-tvrda za rad medicinskih sestara u zemljama Europske unije.

Sve je krenulo od neodgovornih i nekompetentnih činovnika drža-vne uprave koji o sestrinstvu ne-znaju baš ništa, pa im se učinilo zgodno sve strpati u isti koš, valjda u želji da što veći broj kolegica i kolega što prije, pa makar i s lažnim uvjerenjem napusti zemlju. I, kao i uvijek, sljedbenici kaosa se uvijek nađu. Pa je krenula te-levizija, pa revolucija, pa peticija, pa smo se vratili na početak. Na kraju je uvijek tako, istina se teško izbjegne, možda za tren, a onda suočavanje s realnošću. Usput je svakako netko izgubio obraz, možda i čast. Jer svakako nije časno pripisivati si nešto na što u stvari nemaš pravo i nisi postigao. Tome uvijek kumuju u prvom trenu neprepoznati kalkulatori, koji su već davno ispali iz “Igre za prijestolje”.

Dobro je da na kraju razum po-bijedi. Dobro je da svi shvate da se ne može imati veće pravo, pa ni u zemljama Europske unije, nego što si ga ikad imao doma. Možda će ovi događaji pridoni-jeti osvješćivanju činjenice da nije dobro prelaziti granice svojih kompetencija i da svaki odgovorni profesionalac zna svoje granice. Kad bi se toga držale medicinske sestre, sigurna sam da ih sustav ne bi tako bezočno iskorištavao.Ali, kako se kaže, svako zlo za neko dobro.Za nadati se da će nam svima ovo ljeto donijeti predah, da ćemo odmoreni lakše prihvaćati stva-rnost, pred nama su uvijek novi izazovi, s kojima smo se i u gora vremena znali nositi.

Želim svima dobar i ugodan odmor.

KLASA: 008-01/15-01/06

URBROJ: 696-1-3-15-04

Zagreb, 24. lipnja 2015.

Sukladno Odluci Vijeća Hrvatske komore medicinskih sestara sa 56. sjednice održane 17. lipnja 2015. godine, utemeljenoj na člancima 19., 26. i 27. Statuta Hrvatske komore medicinskih sestara raspisuje se

NATJEČAJ ZA IZBOR I IMENOVANJE

PREDSJEDNIKA HRVATSKE KOMORE MEDICINSKIH SESTARA

Kandidat za predsjednika Hrvatske komore medicinskih sestara mora ispunjavati uvjete propisane člankom 26. stavkom 3. Statuta Hrvatske komore medicinskih sestara, i to:

1. završen studij sestrinstva,2. položeni stručni ispit,3. odobrenje za samostalan rad,4. najmanje 5 godina radnog iskustva, 5. državljanin Republike Hrvatske, 6. poznavanje jednog svjetskog jezika.

Predsjednik Komore imenuje se na mandatno razdoblje od četiri godine i to od 1. listopada 2015. godine do 30. rujna 2019. godine.

Kandidat uz prijavu treba priložiti dokaze o ispunjavanju uvjeta, životopis, plan i program rada Hrvatske komore medicinskih sestara za mandatno razdoblje za koje se natječe.

Prijavi priložene isprave podnose se u izvorniku ili ovjerenoj preslici ili prijepisu, Hrvatskoj komori medicinskih sestara, Zagreb, Maksimirska 111/2 s naznakom ''Izbor i imenovanje predsjednika HKMS – natječaj'' i to u roku od 15 dana od objave natječaja.

Podnositelji prijava bit će pozvani na sjednicu Vijeća Komore radi prezentiranja plana i programa rada za mandatno razdoblje te će biti obaviješteni o izboru i imenovanju predsjednika Hrvatske komore medicinskih sestara u roku od 45 dana od dana isteka roka za podnošenje prijava.

Na natječaj se mogu prijaviti osobe oba spola.

HRVATSKA KOMORA MEDICINSKIH SESTARA

5

Održana MeÐUNaRODNa kOnferencija „IzazOVI VISOKOg ObrazOvanja Medicinskih SEStaRa U KONtEKStU članstva u eurOpskOj uniji“Međunarodna konferencija „IZAZovI vISoKog oBRAZo-vAnjA MEDICInSKIH SESTARA U KonTEKSTU čLAnSTvA U EURoPSKoj UnIjI“ održana je 10.06.2015. u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu u Zagrebu.

Konferenciju je otvorio ministar zdravlja, prim. Siniša Varga koji je naglasio važnost cjeloživotnog učenja kako bi se mogla primj-njivati nova znanja te tako pobo-ljšati zdravstvenu uslugu koju pružamo pacijentima.

Profesorica Marie Carney, de-kanica Fakulteta sestrinstva i pri-maljstva, Dublin, Republika Irska, govorila je o izazovima visokog sestrinskog obrazovanja u Irskoj. Kroz svoje predavanje obrazložila je tijek obrazovanja medicinskih sestara u Irskoj, usporedivši ga s ostalim zemljama EU. Posebno je predstavila irski model „Advanced Nurse Practitioners“ (napredna sestrinska praksa) koji je poka-zao izvrsne rezultate kad je riječ o poboljšanju kvalitete života i zadovoljstva pacijenata.

Prof. Majda Pajnkihar, dekanica Fakulteta zdravstvenih znanosti, Maribor, Republika Slovenija govorila je o edukaciji, istraživanju i praksi u sestrinstvu u Sloveniji.

Prof. Theodoros Koutroubas, direktor CEPLIS-a – Europskog vijeća samostalnih pro-fesija, govorio je o zajedničkim načelima samostalnih reguliranih profesija.

Na kraju je Doc.dr.sc. Sonja Kalauz iznijela povijesni pregled školovanja medicinskih sestara i objasnila sadašnje stanje visokog obrazovanja medicinskih sestara u Hrvatskoj u odnosu na zahtjeve Direktive 2005/36/EK.

6

susret chief nursing Officers i predstavnika naciOnalnih sestrinskih i priMaljskih udruga u eurOpskOj regiji szO, riga 7-9.4.2015.

„jačanje stručnOsti se-strinske i priMaljske prO-fesije u eurOpskOj uniji“

Pripremila: Marija Kadović,magistra sestrinstva

Povodom Latvijskog predsjedanja u EU, Ministarstvo zdravlja i Regionalni ured SZO za Europu bio je domaćin 3. sastanka Chief Nursing Officers (CNO) u regiji, te nacionalnih udruga medicinskih sestara i primalja uz suradnju centara za sestrinstvo i pri-maljstvo, od 8.-9. 4. u Rigi, Latvija. U isto vrijeme održavao se sastanak predstavnika liječnika (Chief Medical Officers) i i stomatologa (Chief Dental Officers) iz cijele Europske unije.

Sastanak je održan kako bi se ocijenio napredak i pružila prilika za raspravu o ulozi medicinske sestre i primalje u transformaciji pružanja jednake zdravstvene usluge prema svim ljudima, a u cilju poboljšanja zdravstvenih ishoda. To je također bila prilika da se finaliziraju europske strateške smjernice za jačanje sestrinstva i primaljstva prema ciljevima strategije zdravstva 2020 i novi europski kompendij dobrih praksi, u kojem su sudjelovale medicinske sestre iz Hrvatske.

Na sastanku su sudjelovale članice 28 zemalja EU, s aktivnim i jednakopravnim pravom glasa. Glavni ciljevi sastanaka su bili:

✓ unaprijeđenje kvalitete zdravstvene njege

✓ ujednačavanje razine temeljnog i poslijediplomskog obrazovanja

✓ prevencija kroničnih bolesti kroz razvoj primarne sestrinske skrbi

Prezentiralo se 12 predavanja o aktualnim do-gađanjima / problemima navednih tema, nakon čega su se donijeli zaključci o potrebi jačanja sestrinske profesije na nivou EU i organiziranje preventivnih programa u kojima bi samostalno radile medicinske sestre.

PRIoRITETnA PoDRUčjA ZA SESTRInSTvo I PRIMALjSTvoPrioritetna područja za regiju koja su identificirali su-dionici sastanka su preobrazba i ujednačavanje obra-zovanja; povećanje svjesnosti o potrebi istraživanja u primaljstvu i sestrinstvu; optimiziranje skill mixa; osiguranje pozitivnog radnog okruženja, te poti-

canje na cjeloživotno učenje i utemeljenu praksu prema inovativnom i prema pacijentu usmjerenom zdravstvenom sustavu. Razgovori su se vodili i oko uloge regulacije, istraživanja, partnerstva, upravljanja i rukovođenja te u omogućavanju tih prioritetnih područja.

Susret koji je označio jedno od najvećih oku-pljanja sestara i primalja u regiji i rezultirao je zaključcima prema kojima je potrebno:

✓ regijom širiti konsenzus o dokumentu europskih strateških pravaca za jačanje sestrinstva i primaljstva prema ciljevima Strategije zdravstva 2020, koji će biti lansiran na sljedećem Regionalnom odboru u Vilniusu u rujnu 2015. godine;

✓ ubrzano raditi na razumijevanju uloge medicinskih sestara i primalja u transformaciji pružanja zdravstvene usluge prema cijeloj populaciji

✓ potvrditi Europski kompendij dobre prakse, zbirku od 55 studija slučajeva iz cijele regije, kao vrijedan resurs za poboljšanje zdravlja i dobrobiti stanovništva i za prepoznavanje doprinosa zanimanja

✓ prihvatiti smjer na akcijskom planu regionalnog ureda do 2017.

IZRADA vRIjEDnIH RESURSA ZA DRžAvE čLAnICERegionalni ured SZO koji radi u suradnji s državama članicama, razvio je dva ključna dokumenta koji se vode time da države članice omogućavaju povećanje doprinosa medicinskih sestara i primalja za podržavanje provedbe Strategije zdravlja 2020. To su europski strateški pravci za jačanje sestrin-stva i primaljstva prema Strategiji zdravlja 2020. i Europski kompendij dobre prakse u sestrinstvu i primaljstvu, razvijeni da pokažu i promiču prim-jere dobre prakse i ciljeve sestrinstva i primaljstva, potrebne u rješavanju mnogih pitanja koja se tiču zdravstvene njege bolesnika u Europskoj regiji SZO.

7

SMjERnICE EURoPSKE STRATEgIjE ZA SESTRInSTvo I PRIMALjSTvo(poglavlje 4., European strategic directions for strengthening nursing and midwifery towards Health 2020 goals)

Zajednički cilj Strategije zdravstva 2020. je okvir za poboljšanje zdravlja i dobrobiti populacije i smanjenje zdravstvene nejednakosti. Ovaj okvir može pomoći zemljama članicama kao vodič u jačanju doprinosa medicinskih sestara i primalja u ostvarivanju ciljeva strategije zdravlja 2020. Cilj je podržati članice u jačanju i održavanju medicinskih sestara i primalja kao vrijedne radne snage, jer ove profesije aktivno doprinose poboljšanju zdravstvenih ishoda. Ovaj doprinos proteže se od pružanja skrbi za zaštitu i promicanje zdravlja do sudjelovanja u provedbi nacionalne zdravstvene politike i plan-iranja. Izrađen je od strane Regionalnog ureda uz opsežne konzultacije sestrinskih i primaljskih stručnjaka. Izgrađena je na Načelima zdravlja 2020, Globalnim strateškim pravcima za jačanje sestrinstva i primaljstva 2011-2015, te Minhenskoj deklaraciji.

Fig.1 - Smjernice europske strategije za jačanje sestrinstva i primaljstva za stvaranje okvira ciljeva strategije zdravstve 2020

CILJ STRATEGIJE ZDRAVLJA 2020:

OSIGURATI ZDRAVLJE I BLAGOSTANJE CJELOKUPNE POPULACIJE I SMANJITI

NEJEDNAKOST U DOSTUPNOSTI ZDRAVSTVENE USLUGE

KORISNICI:

• POJEDINCI I POPULACIJA

• ZDARVSTVENI SUSTAVI I USLUGE

• ZDARVSTVENI STRUČNJACI

ODRŽIVO, KOMPETENTNO I MOTIVIRANO SESTRINSTVO I PRIMALJSTVO KOJE PROVODI SIGURNU I TEMELJENU NA DOKAZIMA:

• NA PACIJENTA ORJENTIRANU SKRB

• PROMOCIJU ZDRAVLJA

• PREVENCIJU BOLESTI

Fig.1 - Smjernice europske strategije za jačanje sestrinstva i primaljstva

8

EURoPSKI STRATEŠKI PRAvCI ZA jAčAnjE SESTRInSTvA I PRIMALjSTvA PREMA CILjEvIMA STRATEgIjE ZDRAvSTvA 2020.

Prioritetna područja aktivnosti

POSTUPNO POVIŠENJE BAZIČNOG OBRAZ. I TRANSFORMACIJA

EDUKACIJE

PLANIRANJE ZAPOŠLJAVANJA I OPTIMIZIRANJE

SKILL MIX-a

OSIGURANJE POZITIVNE RADNE

OKOLINE

PROMOCIJA NA DOKAZIMA

UTEMELJENE PRAKSE I INOVACIJA

Mehanizmi za omogućavanje aktivnosti

REGULACIJA ISTRAŽIVANJA PARTNERSTVO UPRAVLJANJE I VODSTVO

Tablica 1. - područja prioritetnih aktivnosti, mehanizmi koji omogućavanju izvršenje i ciljevi

PoDRUčjE AKTIvnoSTI I MEHAnIZMI

CILjEvI

Područja prioritetnih aktivnosti

Postupno povišenje bazičnog obrazovanja i trasformacija edukacije

1. Standardizirati bazičnu edukaciju za sestre i primalje na prvostupništvu, kako bi se dobili najbolji ishodi za pacijente i populaciju

2. Razviti obrazovanje i propise koji osiguravaju ali i omogućavaju medicinskim sesetarma i primaljama da su im bazične kompeten-cije u skladu sa osnovnim principima Strategije zdravstva 2020.

3. Jačati kontinuirani profesionalni razvoj i razvoj karijere.

Planiranje zapošljavanja i optimiziranje skill mixa

4. Razviti strategiju za planiranje zapošljavanja radnika i i politiku kojom bi se osigurao dovoljan broj radnika te održivo sestrinstvo i primaljstvo.

5. Osigurati reorganizaciju radnika i provođenje skill mixa da bi zdravstvena njega bila sigurnija i učinkovitija.

Osiguranje pozitivne radne okoline

6. Unaprijediti pozitivnu radnu okolinu

Promocija na dokazima utemeljene prakse i inovacija

7. Olakšati uvođenje prakse utemeljene na dokazima u sestrinstvu i primaljstvu.

8. Razviti, transformirati i prilagoditi uloge medicinskih sestara i primalja u skladu s ciljevima strategije zdravstva 2020.

Mehanizmi za omogućavanje aktivnosti

Regulacija 9. Uvjeriti se da su definicije sestrinstva i primaljstva utjelovljene u zakonodavstvo i da su mehanizmi za omogućavanje aktivnosti poznate javnosti

9

Medicinske sestre i primalje čine najveći dio zdravs-tvene radne snage u Europskoj regiji SZO čije je središte napora poboljšanje zdravstvenih ishoda. Strategija zdravlja 2020 kao novi okvir Europske zdravstvene politike, prepoznala je ključnu ulogu u naporima društva da se uhvati u koštac s jav-nozdravstvenim izazovima našeg vremena u osi-guravanju kontinuiteta skrbi i rješavanju prava ljudi i promjenjivim potrebama. Regionalni ured

Istraživanja 10. Graditi multidisciplinarni istraživački kapacitet sestrinstva i primaljstva

Partnerstvo 11. Graditi interdisciplinarnu i međusektorsku suradnju i partnerstvo u društvu radi osiguranja i provođenja pacijentu orijentirane skrbi i poboljšanja zdravstvenih ishoda.

Upravljanje i vodstvo 12. Jačati uključivanje medicinskih sestara i primalja u zdravstvenoj politici i u odlučivanju o pružanju zdravstvenih usluga na lokalnoj, državnoj i međunarodnoj razini.

SZO blisko surađuje s vladinim predstavnicima i članovima strukovnih udruga sestrinstva i pri-maljstva na jačanju sestrinstva i primaljstva u regiji. Stručnost je dodatno ojačana kroz suradnju s rastućom mrežom centara SZO. Strategija zdravlja 2020 je ujedno politički okvir za zdravlje i dobrobit u Europskoj regiji SZO, gdje je naglašena sve važnija uloga medicinskih sestara i primalja u poboljšanju zdravstvenih ishoda.

10

Pripremila: Milica Tikvić, magistra sestrinstva

planiranje i Organizacija sestrinske skrbi u priMarnOj zdravstvenOj zaŠtiti

UvoDSkrb za zdravlje stanovništva u Hrvatskoj ost-varuje se putem zdravstvene zaštite koja obuhvaća društvene, skupne i individualne mjere, usluge i aktivnosti za očuvanje i unapređenje zdravlja, sprečavanje i rano otkrivanje bolesti, pravodobno liječenje, te zdravstvenu njegu i rehabilitaciju. Prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti zdravstvena skrb stanovništva se provodi na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, prema načelima sveobuhvatnosti, kontinuiranosti, dostupnosti i cjelovitog pristupa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a specijaliziranog pristupa u specijalističko-konzilijarnoj i bolničkoj zdravstvenoj zaštiti (1).

Zdravstvena djelatnost u Hrvatskoj se dijeli na primarnu, sekundarnu i tercijarnu razinu, te na razinu zdravstvenih zavoda. Na primarnoj razini zdravstvene zaštite se pruža oko 20% zdravstvene skrbi, a na sekundarnoj i tercijarnoj razini oko 70 do 80% zdravstvene skrbi (2). Zdravstveni radnici pružaju zdravstvenu zaštitu stanovništvu kroz različite oblike zdravstvenih djelatnosti. Značajnu ulogu u pružanju zdravstvene zaštite stanovništva na svim razinama ima sestrinska skrb.

Zdravstvena zaštita na primarnoj razini obuhvaća mjere praćenja zdravstvenog stanja stanovnika i mjere za zaštitu i unapređenje zdravlja stanovnika, mjere za sprječavanje i otkrivanje bolesti, postupke liječenja i rehabilitacije bolesnika, patronažne posjete, provođenje zdravstvene njege u kući, preventivnu zdravstvenu zaštitu rizičnih skupina i ostalih stanovnika, savjetovanje, zdravstveno prosvjećivanje i promicanje zdravlja, hitnu me-dicinu, te palijativnu skrb. Zdravstvena zaštita na primarnoj razini provodi se u timskom radu u kojem sudjeluje doktor medicine i medicinska sestra ili medicinski tehničar uz suradnju patronažne medicinske sestre (1). Primarna zdravstvena zaštita (PZZ) se provodi u ordinacijama opće medicine, dentalne medicine, zatim putem zdravstvene zaštite dojenčadi i predškolske djece, zdravstvene zaštite žena, medicine rada, patronažne djelatnosti, hitne medicinske pomoći, higijensko-epidemiološke

zdravstvene zaštite, preventivno–odgojnih mjera zdravstvene zaštite školske djece i studenata, laboratorijske dijagnostike, zdravstvene njege u kući bolesnika i ljekarništvu (1). U primarnoj zdravstvenoj zaštiti ukupno je zaposleno oko 6000 medicinskih sestara (3).

oRgAnIZACIjA ZDRAvSTvEnog SUSTAvA U HRvATSKojZdravstveni sustav u Hrvatskoj čini veliki broj institucija. To su Ministarstvo zdravlja (MZ), Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO), Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ), komore zdravstvenih radnika i zdravstvene ustanove na različitim razinama zdravstvene djelatnosti. Najvažniji propisi koji se odnose na zdravstvo u Republici Hrvatskoj su: Zakon o zdravstvenoj zaštiti (1), Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju (4), Zakon o zaštiti prava pacijenata (5), Zakon o liječništvu (6) i Zakon o sestrinstvu (7). Osim toga 2012. godine Vlada Republike Hrvatske donijela je Nacionalnu strategiju razvoja zdravstva za razdoblje od 2012. do 2020. godine. To je sveobuhvatan strateški dokument u kojem su navedene glavne smjernice razvoja zdravstva u Republici Hrvatskoj (2).

Zdravstveni sustav u Hrvatskoj s obzirom na vlasničke odnose je dominantno u državnom vlasništvu. Od ukupno 76 zdravstvenih ustanova u državnom vlasništvu su 62 bolnice i lječilišta, te svi domovi zdravlja. U privatnom je vlasništvu 9 specijalnih bolnica i 5 lječilišta, te brojne privatne ordinacije, privatni medicinsko-biokemijski laboratoriji i najveći broj ljekarni. Usluge fizioterapeuta i zdravstvene njege u kući su većinom u privatnom vlasništvu (3). U Hrvatskoj trenutno ima 49 domova zdravlja različite veličine i obuhvata djelatnosti i svi su u državnom vlasništvu. Prema podacima HZJZ u 2013. godini je bilo ukupno 199 ustanova za zdravstvenu njegu koje su većinom u privatnom vlasništvu. Isto tako na primarnoj razini zdravstvene zaštite je 2013. godine bilo oko 5 590 timova privatne prakse od čega je oko 2 363 bilo liječnika opće medicine, a 2 139 liječnika dentalne medicine (3).

11

STAnjE SESTRInSTvA U HRvATSKojSestrinstvo u Republici Hrvatskoj je propisano Zakonom o sestrinstvu. U tom se zakonu kao i u cijelom sestrinstvu pojam medicinske sestre odnosi i na medicinske tehničare. Prema tom zakonu medicinske sestre se obvezno učlanjuju u Hrvatsku komoru medicinskih sestara (HKMS) i upisuju u Registar HKMS. Podaci o medicinskim sestrama u Hrvatskoj se vode u Registru medicinskih sestara pri HKMS i u Registru zdravstvenih djelatnika u HZJZ. Registar HKMS sadrži podatke o broju medicinskih sestara u Hrvatskoj, o broju medicinskih sestra s važećim odobrenjem za samostalan rad, o broju medicinskih sestara prema razinama obrazovanja, o broju medicinskih sestara po županijama i broju medicinskih sestara koje su od 1. srpnja 2013. godine zatražile odobrenje za rad izvan Hrvatske. U tim registrima nema podataka o migraciji medicinskih sestara u druge zemlje.

Prema podacima iz Registra HKMS u Hrvatskoj je 2014. godine bilo ukupno registrirano 36 495 medicinskih sestara, a važeću licencu je imalo 35 033 sestre. U ukupnom broju zaposlenih zdravstvenih djelatnika u sustavu zdravstva Hrvatske bilo je 26 401 medicinska sestra (46%). Razlika između broja zaposlenih medicinskih sestara u sustavu zdravstva i Registra medicinskih sestara pri HKMS se odnosi na medicinske sestre zaposlene u drugim sustavima (socijalna skrb, obrazovanje).

HZJZ vodi Registar zdravstvenih djelatnika i svake godine objavljuje Hrvatski zdravstveno - statistički ljetopis (3) u kojem su podaci o broju medicinskih sestara zaposlenih u državnim zdravstvenim ustanovama i privatnim praksama po spolu i stručnoj spremi. Broj medicinskih sestara u Hrvatskoj se kao poseban pokazatelj dostavlja i u baze podataka Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), Eurostata i SZO (3). U Hrvatskoj nedostaju objedinjeni podaci o medicinskim sestrama, bez obzira na obveznu registraciju i licenciranje medicinskih sestara koja se provodi u posljednjih deset godina.

Medicinske sestre u Hrvatskoj se obvezno učlanjuju u HKMS, a dobrovoljno udružuju u stručne udruge i društva prema djelatnostima u kojima rade. Hrvatska udruga medicinskih sestara (HUMS) je najveća stručna udruga medicinskih sestara u kojoj se medicinske sestre zalažu za profesionalizaciju sestrinstva, za obrazovanje medicinskih sestara na sveučilišnoj razini, za unapređenje edukacije, poboljšanje uvjeta rada medicinskih sestara, te za bolji položaj medicinskih sestara u sustavu zdravstva i društva u cijelini. Od 2010. godine medicinske sestre u Hrvatskoj se obrazuju na sveučilišnoj razini.

oRgAnIZACIjA SESTRInSTvA I SESTRInSKE SKRBI U SUSTAvU ZDRAvSTvASestrinstvo se općenito intenzivnije počelo razvijati krajem 19. stoljeća, te je do danas pod stalnim utjecajem razvoja zdravstva. Razvoj sestrinstva uvjetovan je i razvojem znanosti i tehnologije, društvenim čimbenicima, odnosima u društvu, politikom određene zemlje, te mogućnostima i kvalitetom međunarodne suradnje i komunikacije.

Sestrinska skrb odnosno sestrinska njega predstavlja zdravstvenu njegu koja je sastavni dio zdravstvene zaštite. Nju provode isključivo medicinske sestre u okviru svoje profesionalne djelatnosti. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO) medicinska sestra je ovlaštena i odgovorna za samostalno pružanje sestrinske skrbi (8).

Prema Zakonu o sestrinstvu zdravstvena njega je javna djelatnost koja uključuje primjenu specifičnih znanja i vještina temeljenih na znanstvenim spoznajama iz područja sestrinstva, medicinskih, prirodnih i humanističkih znanosti. Provođenje zdravstvene njege se temelji na potrebama stanovništva, te planu i programu mjera zdravstvene zaštite. Svrha zdravstvene njege je zaštita zdravlja pojedinca, obitelji i cjelokupnog stanovništva (7).

Organizacija sestrinske skrbi je koordinirana aktivnost

12

pružanja najkvalitetnije zdravstvene njege bolesnom ili zdravom pojedincu. Ona obuhvaća medicinske sestre svih obrazovnih razina, drugo zdravstveno i nezdravstveno osoblje u zdravstvenim ustanovama i izvan njih (9).

Organizacija sestrinstva u Hrvatskoj se može po-dijeliti na bolničku djelatnost, primarnu zdravstv-enu zaštitu, medicinske sestre u socijalnoj skrbi i medicinske sestre u obrazovanju (10). Djelatnost zdravstvene njege se provodi na svim razinama zdravstvene zaštite u kojima medicinske sestre pružaju sestrinsku skrb (7).

Glavni čimbenici važni za organizaciju kvalitetne sestrinske skrbi su dovoljan broj kvalitetno obrazo-vanih medicinskih sestara, kompetencije medicinskih sestara za provođenje zdravstvene njege, dovoljan broj medicinskih sestara definiran prema katego-rizaciji bolesnika i razini pružanja sestrinske skrbi, motiviranost za rad i zadovoljstvo na poslu, uvjeti rada i dohodak, te trajno stručno usavršavanje (10).

oRgAnIZACIjA ZDRAvSTvEnog SUSTAvA U PRIMARnoj ZDRAvSTvEnoj ZAŠTITIMinistarstvo zdravlja ima glavnu ulogu u reguliranju zdravstvene zaštite stanovništva u suradnji s komorama zdravstvenih djelatnika na svim razinama zdravstvenih djelatnosti. U financiranju zdravstvene zaštite ključnu ulogu ima HZZO, dok HZJZ provodi djelatnosti iz područja javnog zdravstva s ciljem očuvanja i unapređenja zdravlja. Zdravstvene ustanove u kojima se pruža najveći dio zdravstvene zaštite u Hrvatskoj su klinički bolnički centri, opće bolnice, klinike i domovi zdravlja (Slika 1).

MInISTARSTvo ZDRAvLjA

KoMoRA HZjZ

HZZo

KBC oPĆABoLnICA

KLInIKA DoM ZDRAvLjA

Slika 1. Organizacija zdravstvenog sustava u Republici Hrvatskoj 2014. godine

oRgAnIZACIjA SESTRInSKE SKRBI U PRIMARnoj ZDRAvSTvEnoj ZAŠTITIDom zdravlja je zdravstvena ustanova za pružanje zdravstvene zaštite stanovništvu određenog područja. Prema organizacijskom ustroju domovi zdravlja imaju u upravi pomoćnika ravnatelja za sestrinstvo. To je u pravilu glavna sestra doma zdravlja koja organizira rad svih medicinskih sestara. Tako na primjer u Domu zdravlja Zagreb-Istok ima oko 230 medicinskih sestara koje su raspoređene u 40-ak zdravstvenih stanica istočnog dijela Grada Zagreba čiji rad organizira pomoćnica za sestrinstvo-glavna sestra.

U domu zdravlja medicinske sestare rade u ordi-nacijama liječnika PZZ i u patronažnoj djelatnosti. U ordinacijama liječnika PZZ na jednog liječnika ugovorena je jedna medicinska sestra opće zdravs-tvene njege. U patronažnoj djelatnosti medicinske sestre su prvostupnice sestrinstva, koje su ugovorene na 5 100 stanovnika na određenom geografskom području (Slika 2). U Hrvatskoj je zaposleno oko 878 patronažnih medicinskih sestara, od čega je oko 10% još uvijek sa srednjom stručnom spremom. Patronažna služba u Hrvatskoj je organizirana u okviru doma zdravlja na lokalnoj, regionalnoj ili županijskoj razini. U pojedinim domovima zdravlja je organizirana po modelu centralizacije, što je patronažnim sestrama znatno otežalo organizaciju sestrinske skrbi za promoviranje zdravlja u zajed-nici. Centralizacija patronažne službe provodila se u svrhu racionalizacije troškova i jednostavnije kontrole rada patronažnih sestara. Takvim načinom organizacije službe od strane menadžmenta doma zdravlja samo se djelomično uvažavalo poštivanje načela dostupnosti patronažne skrbi prema svim pacijentima u lokalnoj zajednici, što je rezultiralo sve manjim pružanjem usluga preventive u zajednici.

13

U PZZ uz postojeće domove zdravlja postoje i ustanove za zdravstvenu njegu u kući i privatne prakse. U tim ustanovama medicinske sestre provode propisanu zdravstvenu njegu u kući. Medicinske sestre iz ustanova za zdravstvenu njegu u kući surađuju s liječnicima PZZ i patronažnim sestrama.

Tablica 1. Medicinske sestre prema vrsti zdravstvene ustanove u kojoj rade 2011. godine. Izvor: Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.- 2020. godine (2012).

ZDRAvSTvEnE USTAnovE UDIo (%)

Kliničke ustanove 35

Opće bolnice 24

Domovi zdravlja 10

Ordinacije u koncesiji 10

Specijalne bolnice i lječilišta 7

Priv. ustanove i trg. društva 7

Jedinice privatne prakse 4

Ustanove hitne med. pomoći

2

Državni zdravstveni zavodi 1

Od ukupnog broja medicinskih sestara oko 60% radi u kliničkim bolničkim centrima, kliničkim bolnicama, klinikama, te u općim bolnicama, dok oko 20% radi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, domovima zdravlja i ordinacijama u koncesiji (2). U privatnom sektoru radi oko 11% medicinskih sestara, a u ostalim zdravstvenim ustanovama ostalih 9% (hitna pomoć, državni zavodi, specijalne bolnice i lječilišta) (Tablica 1).

Najveći broj medicinskih sestara radi u bolničkoj djelatnosti gdje se provodi direktna zdravstvena njega pacijenata. Za provođenje kvalitetne zdravstvene njege pacijenata u bolničkoj djelatnosti, a tako i primarnoj zdravstvenoj zaštiti potreban je dovoljan broj medicinskih sestara. Ministarstvo zdravlja propisuje minimalne uvjete za obavljanje zdravstvene djelatnosti koje moraju udovoljavati zdravstvene ustanove i zdravstveni radnici, a definirani su Pravilnikom o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko – tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti (11). Tim pravilnikom definiran je broj i stručna sprema medicinskih sestara i drugih zdravstvenih djelatnika koji je potreban za obavljanje zdravstvene djelatnosti.

ZAKLjUčAKOrganizaciju zdravstvene zaštite na državnoj razini provodi Ministarstvo zdravlja uz suradnju s HZJZ i HZZO. Zdravstveni sustav u Hrvatskoj je većinski

PoMoĆnIK RAvnATELjA ZA SESTRInSTvo

TIMovI PZZ PATRonAžnA DjELATnoST

oPĆA MEDICInALIjEčnIK I

MEDICInSKA SESTRA

PEDIjATRIjALIjEčnIK I

MEDICInSKA SESTRA

DEnTALnA MEDICInA

DoKToR I DEnTALnI ASISTEnT

gInEKoLogIjAgInEKoLog I

MEDICInSKA SESTRA PRIMALjA

PATRonAžnE SESTRE

Slika 2. Organizacija sestrinske skrbi na primjeru doma zdravlja u Republici Hrvatskoj 2014. godine.

14 1514

u državnom vlasništvu i financira se sredstvima HZZO. Zdravstveni radnici pružaju zdravstvenu zaštitu na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini, te razini zdravstvenih zavoda. Najvažniji dio zdravstvenog sustava su zdravstvene ustanove od kojih su najbrojnije kliničke ustanove, opće bolnice, domovi zdravlja i privatne zdravstvene ustanove. Na primarnoj razini najvažniji su domovi zdravlja, u sklopu kojih se organizira zdravstvena zaštita i koordiniraju sve zdravstvene djelatnosti.

Od ukupnog broja medicinskih sestara oko 75% ih je srednje stručne spreme, dok su ostale prvostupnice sestrinstva, diplomirane medicinske sestre i magistre sestrinstva. Udio medicinskih sestara u zdravstvenim ustanovama je najveći u bolničkom sustavu, a zatim u ustanovama primarne zdravstvene zaštite. Kvalitetna organizacija zdravstvene zaštite podrazumijeva i kvalitetnu organizaciju sestrinske skrbi u kojoj medicinske sestre imaju primarnu ulogu. Jedan od značajnijih organizacijskih problema u sustavu zdravstva je nepostojanje sustava planiranja ljudskih resursa. Postojeće registre koje vode HZJZ i strukovne komore potrebno je unaprijediti kako bi se realno planirale potrebe za zdravstvenim djelatnicima (2). Organizacija sestrinske skrbi na različitim razinama zdravstvene zaštite u Hrvatskoj je vrlo kvalitetna. U usporedbi s europskim sustavima sestrinske skrbi ne postoje značajne razlike. Međutim, postoje određene potrebe unaprjeđenja koordinacije sestrinske skrbi kao npr. povezivanje sestrinske skrbi u bolnicama s patronažom djelatnosti, zdravstvenom njegom u kući i timovima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. U novije je vrijeme napravljen kvalitetan pomak u organizaciji upravljanja u području sestrinstva. Zakonom o zdravstvenoj zaštiti propisano je da svaka zdravstvena ustanova mora imati pomoćnicu ravnatelja za sestrinstvo (1). Time je organizacija sestrinske skrbi podignuta na razinu menadžmenta zdravstvene ustanove, čime je omogućeno kva-litetnije planiranje i organiziranje sestrinske skrbi i u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

LITERATURA 1. Zakon o zdravstvenoj zaštiti.

Narodne novine (150/08, 71/10). http://www.propisi.hr/print.php?id=8761. Pristupljeno 20. 01. 2014.

2. Nacionalna strategija razvoja zdravstva. Vlada Republike Hrvatske Ministarstvo zdravlja Republike Hrvatske (2012). http://www.zdravlje.hr/programi_i_projekti/nacionalne_strategije/nacionalna_strategija_zdravstva. Pristupljeno 20. 01. 2014.

3. Hrvatski zdravstveno statistički ljetopis. Hrvatski zavod za javno zdravstvo (2013). http://hzjz.hr/wp-content/uploads/2014/04/ljetopis_2013_.pdf. Pristupljeno 25. 07. 2014.

4. Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju. Narodne novine (NN 80/13, 137/13). http://www.zakon.hr/z/192/Zakon-o-obveznom-zdravstvenom-osiguranju. Pristupljeno 20. 01. 2014.

5. Zakon o zaštiti prava pacijenata. Narodne novine (169/04, 37/08). http://www.zakon.hr/z/255/Zakon-o-za%C5%A1titi-prava-pacijenata. Pristupljeno 24. 05. 2014.

6. Zakon o liječništvu. Narodne novine (121/03, 117/08). http://www.zakon.hr/z/405/Zakon-o-lije%C4%8Dni%C5%A1tvu. Pristupljeno 25. 05. 2014.

7. Zakon o sestrinstvu. Narodne novine (121/03, 117/08, 57/11). http://www.propisi.hr/print.php?id=3364. Pristupljeno 20. 01. 2014.

8. Mojsović Z (2005) Sestrinstvo i sestrinska skrb (zdravstvena njega) u zajednici. Keros P Sestrinstvo u zajednici, Zagreb Visoka zdravstvena škola.

9. Kalauz S (2013) Načela administracije. Hrvatska komora medicinskih sestara. http://www.hkms.hr/data/1384238774_754_mala_Na%C4%8Dela%20administracije.pdf . Pristupljeno 25. 08. 2014.

10. Kalauz S, Orlić-Šumić M, Šimunec D (2008) Nursing in Croatia: Past, Present, and Future. Croat Med J 49:298-306. http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=43110. Pristupljeno 11. 07. 2013.

11. Pravilnik o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko – tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti. Narodne novine (61/11, 128/12) http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_06_61_1374.html. Pristupljeno 15. 07. 2013.

14 15

StRES Na RaDNOM Mjestu

Pripremio: Dubravko Kužina, dr. spec. psihijatar

Usprkos sve sofisticiranijem zdravstvenom sustavu u razvijenim zemljama zadnjih desetljeća neke se bolesti gotovo nezaustavljivo šire. Jedna od njih je i takozvani „stres“ bilo da o njemu govorimo kao posebnom entitetu bilo da je okidač drugih tjelesnih i duševnih poremećaja.

Unazad desetak godina objavljeno je puno radova i tekstova o stresu općenito kao i o stresu na radnom mjestu. Velika većina tih tekstova donosi vrlo opsežne, gotovo sveobuhvatne definicije stresa. Kroz podrobna objašnjenja stresa, obuhvaćajući stres s neuroznanstvenog, endokrinološkog, psihijatrijskog, sociološkog, ekonomskog i drugih gledišta nastoje što je moguće više pojasniti o čemu se tu radi, zašto nastaje i kako bi se mogao prevenirati ili liječiti. No unatoč velikom trudu te naizgled detaljnim objašnjenjima sami autori u svojim teksovima govore da postoje ne samo neobjašnjive i nelogične stvari u takvom načinu promatranja stresa nego ni da brojni, raznorazni savjeti kako prevenirati ili liječiti stres ne daju učinkovita rješenja.

Detaljno iznošenje definicija i eksplikacija stresa na radnom mjestu, te uobičajenih uputa za njegovu prevenciju oduzelo bi dosta prostora. Uostalom, „uguglavanjem pojma na netu“ začas se može naći na stotine tekstova i proći kroz njih.

U ovom osvrtu na stres na radnom mjestu polazim od konzistentnih teorijskih promišljanja onih koji su se time ozbiljno bavili, osobnog iskustva suočavanja sa stresom, iskustva drugih s kojima sam zajednički radio na raznim stresnim poslovima (različiti načini suočavanja s istim stresnim situacijama te različita uspješnost u tom suočavanju) te iz onog što sam naučio iz rada sa svojim klijentima.

STRES nEKADA I SADAČesto se govori o tome da smo zadnjih desetljeća sve više i više svakodnevno suočeni s vrlo stresnim poslom i situacijama na poslu, te da nekada ni približno nije bilo tako teško. Činjenice govore drugačije. Teško da je ikada u povijesti, u ovom dijelu svijeta, ljudima bilo tako dobro te da su tako lagodno živjeli. Napredak znanosti, medicine, tehnike, kulture i drugog što nazivamo civilizacijom, doveo je do toga da nikada nismo bili sigurniji, da nam nikada nije bilo lakše i udobnije. Naravno, ponekad se objavi neka vijesti kako su neki ipak gladni, neuposleni, siromašni i jadni, no objektivno ni oni najsiromašniji ne umiru na ulicama od gladi niti su bez ikakve zdravstvene skrbi. Zar je teže danas na bilo kojem radnom mjestu no što je to bilo u stoljećima iza nas? Naravno da nije. Mnogi od nas danas ne bi preživjeli ni par tjedana rada u uvijetima kakvi su bili prije pola stoljeća a o daljoj prošlosti da i ne govorim. Zar danas zdravstveni radnici imaju neke teže bolesti i lošije radne uvijete nego prije pedeset ili sto godina? I onda su ljudi bili bolesni, trebali liječenje, njegu, skrb a uvijeti su bili daleko lošiji. Današnji vojnik i vojnik prije stoljeća, današnji poljoprivrednik i onaj prije stoljeća, današnji radnik i onaj prije stoljeća? Ne možemo to uopće uspoređivati. I zašto onda toliko pričamo o stresu i stresu na radnom mjestu? Životinje i biljke svakodnevno su izložene borbi na život i smrt, a nemaju „stres“ ni „poremećaj prilagodbe“ ni „anksioznost“. Tko ih što pita. Moraju živjeti i djelovati dok to uspijevaju. A mi?

Dubravko Kužina

16 17

SUBjEKTIvno PoIMAnjE STRESAOno što mi zovemo stresom je subjektivna percepcija objektivnog stanja. Ako nešto percipiramo dobrim ili podnošljivim ili neizbježnim i pomirimo se s time onda nam ni najgori uvjeti ne izazivaju stres. No ako nešto percipiramo nepodnošljivim i još k tome nepromijenjivim, onda sami sebi izazivamo stres. Gledao sam stotine ljudi kako mjesecima žive i rade u vrlo teškim uvjetima, i nisu imali nikakvih znakova onog što običavamo zvati stresom, a godinama kasnije sam iste ljude (i sebe također) promatrao kako u neusporedivo boljim uvjetima „pucamo zbog stresa“. U čemu je stvar? Toliko nam je dobro da zaboravljamo kako je nekada bilo (neki bi se još trebali sjećati jer imaju dovoljno godina iza sebe, drugi bi mogli pitati svoje djedove i bake ili pročitati poneko književno djelo ili s malo većom pozornošću pogledati neki film o prošlim vremenima). Toliko nam je dobro da zaboravljamo da čak i „najnesretniji“ i „najsiromašniji“ među nama ovdje žive bolje od preostalih 6 milijardi ljudi na planeti. Ono što zovemo „stresom na radnom mjestu“ je kronično uvjerenje i osjećaj proizašao iz tog uvjerenja da nam nije ni približno onako dobro kako smatramo da bi trebalo biti, štoviše - uvjerenje da nam i neće biti bolje te da vjerojatno i ne postoji način da bude drugačije. Dakle, čisto stanje uma unaprijed

definirano, koje jednom pokrenuto po inerciji ostaje tom neprekidnom istom promišljanju, djelovanju i osjećanju unutar zadane petlje. Zaboravljamo ili ni ne želimo misliti kako su prije ljudi (a i neki od nas u prošlosti) radili i u vrlo teškim uvijetima a da ipak nisu imali simptome „stresa“ (ratovi, logori, elementarne katastrofe).

STRAH oD PRoMjEnAUvjeti rada i okružje na poslu mogu biti stimulativni no mogu biti i prilično nepovoljni. U uobičajenim uvjetima (izuzeti ćemo život unatar neke teške diktature, rata) čovjek ima mogućnosti aktivno mijenjati to stanje. Prvenstveno bismo se trebali potruditi raditi ono što volimo i što nas ispunjava (da nam posao bude hobi, što bi nama zdravstvenim radnicima i trebao biti jer to je više poziv no za-nimanje), potom se izboriti za bolje uvjete na poslu (sami i zajedno sa suradnicima) ili ako je to nemoguće, potražiti drugo okružje Reći ćete da je to jako, jako teško ili možda i nemoguće. Nije. Uvijek je moguće ali zahtijeva stanovit napor, uloženu energiju, hrabrost, odlučnost i određenu žrtvu. Moguće je ali ne pod uvjetima pod kojim bismo to htjeli, da se ne odreknemo ničega zbog nečeg boljeg. I onda zbog komocije, inertnosti ili najčešće strah od nepoznatog, ni ne pokušavamo potražiti neko drugo, bolje rješenje. Kao da i ovo sada loše stanje ne traži stalno truda, ustrajnosti i žrtve, često i veće od onog što bi tražila promijena. Svi znamo da dugotrajne frustracije, osobno nezadovoljstvo, osjećaj neispunjenosti vremenom posljedično dovode do sve lošijeg radnog, socijalnog i obiteljskog funkcioniranja, a u konačnici i do psihičkih te tjelesnih poremećaja. Najčešće je strah od promjene taj koji nam oduzima volju i snagu da potražimo ili se izborimo za nešto drugo. Većina kao Plačimačak ili Kalimero (nekad popularni likovi iz crtanih filmova) čeka da dođe „dobra vila“ i spasi nas iz situacije u kojoj jesmo (država, stranka, sindikat, poslodavac). Nalazimo desetke „racionalnih“ razloga zbog kojih je promjena teška ili nemoguća. I uvjeravamo sebe iz dana u dan da je tako. Gotovo kao u jednom od Murphyevih zakona – ne možeš pobijediti, ne možeš

PREUZMITE oDgovoRnoST ZA Svoj žIvoT I ZDRAvLjE. BUDITE AKTIvnI, HRABRI, PoDUZETnI. AKo I nE MožETE MIjEnjATI oKoLnoSTI, UvIjEK MožETE MIjEnjATI Svoj MEnTALnI STAv.

16 17

remizirati, ne možeš prekinuti igru. I naravno da si onda psihički sve gore. No nitko ti neće pomoći ako si sam ne pomogneš.

PREUZMITE oDgovoRnoSTNaučeni smo zadnjih desetljeća (oni mlađi i čitav svoj život) promišljati na način da bi nam sve trebalo biti servirano. Da je život samo samo mogućnost za veliko uživanje. Time nas svakodnevno opijaju mediji (TV, filmovi, časopisi, političari). I da su oni koji to ne uspijevaju „luzeri“. Naučeni smo vezivati osjećaj sreće, uspjeha i ispunjenja uz novac i prolazne instant surogate. Onda se čudimo što smo nesretni, neuspješni, neispunjeni, frustirani. A niti dajemo sve od sebe da nešto promijenimo niti djelujemo na ispravan način da bi promjena bila učinkovita.

Stoga, ako mislite da ste izloženi jakom „stresu na radnom mjestu“, prestanite nalaziti opravdanja i objašnjenja u okolinskim uvjetima te čekati „dobru vilu“ da Vas izbavi (poglavito onu u vidu dijagnoze i anksiolitika). Preuzmite odgovornost za svoj život i zdravlje. Budite aktivni, hrabri, poduzetni. Ako i ne možete mijenjati okolnosti, uvijek možete mijenjati svoj mentalni stav.

STRES jE nEIZBjEžAn I goTovo SvAKoDnEvAn. PRIjETnjE SU REALnE ILI PoTEnCIjALnE. no gRAđEnI SMo TAKo DA SE ZASIgURno MožEMo UčInKovITo SUočITI S njIMA KAD SE PojAvE.

Pripremile: Biljana Kurtović

Pripremile: Cecilija Rotim

PREPORUKE za zaŠtitu Od vruĆinePrema pokazateljima Državnoga hidrometeorološkog zavoda u posljednjem desetljeću uočava se trend po-rasta temperature u ljetnom razdoblju, što utječe na zdravlje cjelokupne populacije. Procjene za Europu ukazuju na vjerojatnost povećanja zdravstvenih rizika zbog toplinskih valova koji uzrokuju ozbiljne zdravstvene i socijalne posljedice. Pravovremene preventivne mjere mogu smanjiti broj umrlih od vrućina, što znači da moramo biti spremni ublažiti moguće negativne posljedice po zdravlje i brzo djelovati. Upravo iz tih razloga Ministarstvo zdravlja je izradilo „Protokol o postupanju i preporuke za zaštitu od vrućine.“ Protokol utvrđuje postupke i djelovanja službi zdravstvene i socijalne skrbi te drugih institucija na nacionalnoj i lokalnoj razini u slučaju opasnosti od toplinskog udara u slučaju velikih vrućina te daje preporuke za smanjenje rizika. Protokolom se utvrđuju obveze pojedinih sudionika nakon prognoze toplinskog vala te savjeti kako reagirati i ponašati se tijekom vala velikih vrućina.

Sustav praćenja utjecaja toplinskog vala na zdravlje na snazi je u razdobolju od 15.svibnja do 15.rujna 2015. Na temelju analize dnevnih i noćnih tempera-tura u tom razdoblju Državni hidrometeorološki zavod prognozira približavanje toplinskoga vala i može dati orijentacijske dugoročne prognoze za tri mjeseca unaprijed. Također, u navedenom razdoblju stalno će pratiti temperature te u slučaju kada postoji 70% vjerojatnosti da temperatura prijeđe prag od 35°C, obavijest o tome proslijedit će Ministarstvu zdravlja i Hrvatskome zavodu za javno zdravstvo, koji će onda informacije proslijediti županijskim ograncima. Najveći broj smrti događa se u prva dva dana nakon pojave opasne temperature te kada razdoblje opasnih temperatura potraje dulje vrijeme Pod povećanim rizikom od posljedica izlaganja ljetnim vrućinama su:

• dojenčad i mala djeca

• osobe starije od 65 godina

18 19

• kronični bolesnici

• mlade, zdrave osobe koje su svakodnevno izravno izložene sunčevim zrakama oso-bito fizički radnici koji rade na otvorenom, najčešće u građevinarstvu i poljoprivredi.

Prilikom visokih temperatura, viših od temperatura kože, jedini učinkoviti toplinski gubitak je putem mehanizma znojenja. Stoga, bilo koji čimbenik koji smanjuje učinkovitost znojenja kao što su dehidracija, nedostatak svježeg zraka, uska odjeća ili lijekovi koji utječu na rad bubrega, znojenje, termoregulaciju ili ravotežu elektrolita, dovode do „pregrijavanja“ tijela. Glavni uzroci smrtnosti zbog vrućina su respiratorne i kardiovaskularne bolesti.

Radna skupina Hrvatske komore medicinskih se-stara izradila je Sestrinske dijagnoze za bolesnike koji imaju vodeća obilježja za hipertermiju i visok rizik za dehidraciju. Dijagnoze su dostupne na web stranici HKMS (www.hkms.hr – Dokumenti i propisi – Standardi sestrinske prakse).

Ozbiljnost visokih temperatura je od izrazite važnosti za sve zdravstvene djelatnike, potrebno je obra-titi pozornost na visokorizične skupine bolesnika, razmišljati korak unaprijed, zaštititi sebe te u slučaju toplinskog vala djelovati brzo i pouzdano.

Izvor: http://www.nursinginpractice.com/article/identify-vulnerable-patients-now-heatwaves-said-government. Pristup: 26.svibnja 2015.

utjecaj prirOdne svjetlOsti na rad Medicinskih sestaraSkrb o drugima je zahtjevan posao, a biti zdrav pri tome, fizički i psihički od iznimne je važnosti. Nova istraživanja ukazuju kako medicinske sestre koje rade pod prirodnim svjetlom imaju niži krvni tlak, boljeg su raspoloženja, a pokazuju i rezultate bolje kvalitete zdravstvene njege u odnosu na sestre koje rade u umjetno osvijetljenoj okolini i s manje prozora. Medicinske sestre rade na zahtjevnim i osjetljivim zadatcima koji zahtijevaju visoku koncentraciju i oprez a rade duge smjene i prekomjerne sate. Takav način rada ne utječe samo na kvalitetu rada nego i na sigurnost okoline i bolesnika.

Rana Zadeh, profesor dizajna i analize okoliša na Sveučilištu Cornell u Ithaca, NY, i suradnici opisuju kako su došli do tih zaključaka u studiji objavljenoj u časopisu Health Environments Research and Design. Rad pod prirodnim svjetlom poboljšava raspoloženje, učinkovitost i budnost. U svom radu, prof. Zadeh i suradnici objašnjavaju i da prozori s pogledom imaju pozitivan utjecaj na ljude, kako fiziološki tako i psihološki. Sve do ovog istraživanja, nikada nije provedeno temeljito istraživanje učinka dnevnog svjetla na dobrobit radnika zdravstvenih ustanova, što je pomalo iznenađujuće, s obzirom koliko npr. bolnica radi u okruženju bez prirodnog osvjetljenja. Za potrebe istraživanja, prof. Zadeh i suradnici proučavali su dva odjela akutne skrbi.

Odjeli su na sličan način organizirani i imaju sli-čna okruženja, a broj bolesnika i njihove bo-lesti te uvjeti u kojima su liječeni su slični - ali se značajno razlikuju u dostupnosti prozora u sestrinskim sobama. Istraživački je tim prikupio niz podataka kojima su uspoređivali aspekte zdravlja, ponašanja, raspoloženja i obavljanja poslova me-dicinskih sestara na oba navedena odjela.

Rezultati su pokazali da su medicinske sestre na odjelu s više prirodnog svjetla imale značajno niži krvni tlak, komunicirale su i više se smijale, a u komunikaciji s bolesnicima su bile boljeg raspoloženja nego njihove kolegice koje nisu imale prozora i prirodnog svjetla.

Prof. Zadeh u zaključku govori kako sestre spašavaju živote svaki dan i susreću se s teškim situacijama što je vrlo intenzivno i stresno radno okruženje. Dobro raspoloženje i pravilan radni prostor su pristupačan način kako bi se nosile s tim. Gdje nije moguć pristup prirodnom svjetlu, bilo bi idealno optimizirati umjetnu rasvjetu, tako da njezin spektar i intenzitet blagotvorno utječu na osoblje koje radi u takvim uvjetima.

18 19

U Hrvatskoj se osim preopterećenosti medicinskih sestara koje proizlazi iz nedostatka osoblja, one često susreću i s problemom loših radnih uvjeta što mnogima onemogućava rad u okolini sig-urnoj i adekvatnoj za zdravlje. Nastavi li se i dalje zanemarivati problem prekovremenih radnih sati i loših radnih uvjeta medicinskih sestara u zdravs-tvenim ustanovama, moglo bi doći i do većih negativnih posljedica. Za početak, možda bi se promjena pristupa analizi zdravstvenog sustava i sestrinstva pokazala kao dobar potez s obzirom na preopterećenost svake medicinske sestre a na sve veće zahtjeve koji se pred njih stavljaju.

MEDICInSKE SESTRE RADE nA ZAHTjEvnIM I oSjETLjIvIM ZADATCIMA KojI ZAHTIjEvAjU vISoKU KonCEnTRACIjU I oPREZ A RADE DUgE SMjEnE I PREKoMjERnE SATE. TAKAv nAčIn RADA nE UTjEčE SAMo nA KvALITETU RADA nEgo I nA SIgURnoST oKoLInE I BoLESnIKA.

Izvor: http://www.medicalnewstoday.com/articles/280721.php

IZVJEŠĆA SA STRUČNIH SKUPOVA

20 21

Pripremio: Adriano Friganović

8. MEÐUNaRODNI KONgRES hdMsarist-aOd 23. do 26. travnja 2015. godine u hotelu Ivan, Solaris u Šibeniku održan je 8. međunarodni kon-gres Hrvatskog društva medicinskih sestara anest-ezije, reanimacije, intenzivne skrbi i transfuzije. Na kongresu je sudjelovalo 280 medicinskih sestara i tehničara. Nakon intonacije državne himne Lijepa naša i himne EU Ode radosti Kongres je otvorio i sudionike pozdravio predsjednik HDMSARIST-a Adriano Friganović. Sudionike su također pozdravili predstavnica župana Zlatka Kundid, sancijski upravitelj OB Šibenik Ante Županović, glavna sestra OB Šibenik Snježana Jušić, predsjednik slovenske Sekcije Dejan Doberšek te Gordana Panova iz Makedonije.

U plenarnom dijelu predavači su bile ravnateljice Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu Irena Jukić i Hrvatskog zavoda za hitnu medicnu Maja Grba Bujević te Sonja Kalauz sa Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu. U nastavku pozvani predavači bili su Irena Kovačević, Gordana Panova, Boris Ilić, Damir Važanić i Snježana Benko.

Tijekom 3 radna dana prezentirano je 70- tak radova te održano nekoliko radionica. Prezentirani su i rezultati kampanje Zaustavimo sepsu koju provodi Povjerenstvo za intenzivnu skrb i predstavljen plakat za ovu godinu koji se odnosi na dječju sepsu. Tijekom kongresa održana je zajednička sjednica svih povjerenstava te sjednica Upravnog odbora te dogovorena strategija daljnjih aktivnosti.

Na svečanoj večeri uprava hotela darovala je dvije torte povodom 10 tog rođendana HDMSARIST-a. Ovaj kongres bio je dobra prilika za stjecanje novih znanja, razmjenu iskustava, ali i za druženje naših članova.

Pripremila: Lucija Janković Mucko

dani OtvOrenih vrata zavOda za hitnu Medicinu zagrebačke županijeU sklopu proslave nacionalnog dana hitne medicin-ske službe koji se odlukom Hrvatskog sabora di-ljem zemlje obilježava 30. travnja, Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke županije ''otvorio'' je vrata građanima u svojih osam gradova: Velikoj Gorici, Samoboru, Jastrebarskom, Zaprešiću, Dugom Selu, Svetom Ivanu Zelini, Ivanić Gradu i Vrbovcu. Liječnici, medicinske sestre i tehničari te vozači nastojali su kroz informativne razgovore i dijeljenje letaka podići svijest građana o važnosti ove izuzetno odgovorne djelatnosti.

Hitna medicinska služba, kako izvanbolnička tako i bolnička, prema dostupnim podacima, zbrine čak 80% pacijenata koji nisu hitni pacijenti. Takvim načinom troše se financijski i ljudski resursi, a ponajviše oduzima se vrijeme onim ljudima koji

imaju stvarno hitno stanje. Kroz dane otvorenih vrata Zavoda građane se je upoznalo sa svim hitnim stanjima zbog kojih se poziva hitna medicinska služba, te načinima i ispravnim postupcima kojima i oni sami mogu pridonijeti boljem zdravstvenom ishodu unesrećene ili oboljele osobe.

Također smo ukazali na važnost medicinske pri-javno – dojavne jedinice kao prve karike u zbrin-javanju pacijenata, te time podigli svijest građana o važnosti suradnje s medicinskim dispečerom prilikom pozivanja hitne medicinske službe.

Hitna medicina je početak medicine, ulaz u zdravs-tveni sustav, stoga je ovim danom cijela zajednica pozvana doprinijeti boljoj, bržoj, kvalitetnijoj i organiziranijoj hitnoj medicini. Kontinuirana edu-kacija, kooperativni duh, timski rad te motivacija

20 21

zdravstvenih djelatnika Zavoda su kamen temeljac za što bržu i kvalitetniju skrb za unesrećene ili oboljele osobe.

Ovogodišnje središnje obilježavanje Nacionalnog dana hitne medicinske službe održano je u Puli, gdje je pod pokroviteljstvom Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, a u organizaciji zavoda za hitnu medicinu

Istarske županije održan prvi Međunarodni susret timova hitne medicinske službe u Hrvatskoj koji je okupio i timove iz susjednih zemalja te je održano natjecanje gdje su timovi pokazali zavidnu razinu znanja, spretnost te stručnu osposobljenost u zbrinjavanju hitnih stanja.

Pripremila: Katarina Dugina

izvijeŠĆe sa

sOutheast eurOpe fOruM On OrthOpaedics and trauMatOlOgy (SEEFORt)

U sklopu SEEFORTa koji je održan u Dubrovniku od 23. do 25. 04. 2015. godine organiziran je dan namijenjen medicinskim sestrama sa sljedećim temama:

• Standardizirani operativni postupci u ortope-diji i traumatologiji

• Zdravstvena njega operativne rane

• Slobodne teme

Skupu je nazočilo 435 sudionika, od čega stotinu medicinskih sestara iz svih krajeva Hrvatske s područja ortopedije, traumatologije i neurokirurgije, a pridružile su se i medicinske sestre iz Slovenije te Bosne i Hercegovine.

Program predavanja je bio vrlo širok spektar naj-suvremenijeg pristupa zdravstvene njege.

Vidljiv je napredak operacijskih tehnika te standard-iziranih operativnih postupaka (SOP ) u ortopediji i traumatologiji. s ciljem uvođenja jasnih pravila po kojima su medicinske sestre dužne postupati.

Medicinske sestre su ukazale da primjenom SOPa možemo utjecati na kraću hospitalizaciju, smanjenju boli kod bolesnika, smanjenju troškova liječenja te povećanja ukupne kvalitete života.

Predstavljene su inovativne metode u zbrinjavanju akutnih, kroničnih te opeklinskih rana.

Na skupu je organizirana radionica na temu značaja cjelokupne dokumentacije tijekom hospitalizacije, kao i osiguranje praćenja bolesnika nakon otpusta.

Naglasak je stavljen na dobru komunikaciju kao glavni preduvjet dobre suradnje, međusobnog poštovanja i uvažavanja svih sudionika u timu.

Sve teme su izazvale veliko zanimanje, kao i potrebu za razmjenom iskustva na radilištima ortopedije i traumatologije.

Zahvaljujemo svim medicinskim sestrama na sud-jelovanju, a posebice kolegicama koje su aktivno sudjelovale i svojim radom pridonijele poboljšanju i razvoju sestrinstva i zdravstvene njege u području ortopedije i traumatologije.


22 23

Pripremile: Biljana Kurtović i Cecilija Rotim

izvjeŠĆe s tečaja trajne edukacije „MenadžMent bOla u neurOkirurŠkOM sestrinstvu“08. svibnja 2015. u predavaonici Klinike za neuroki-rurgiju KBC Sestre milosrdnice održan je Tečaj trajne edukacije namijenjen neurokirurškim medicinskim sestrama i tehničarima. Tečaj su organizirali Udruga medicinskih sestara i tehničara neurokirurgije Hrvatske i Klinika za neurokirurgiju KBC Sestre milosrdnice. Prisustvovalo je 60 medicinskih ses-tara i tehničara sa klinika za neurokirurgiju iz cijele Hrvatske. Interes je bio mnogo veći, međutim broj mjesta je bio ograničen.

Tečaj je otvorila predsjednica Udruge medicinskih sestara i tehničara neurokirurgije Hrvatske Biljana Kurtović, magistra sestrinstva., pozdravnim govo-rom. U pozdravljanju okupljenih pridružili su joj se prof.dr.sc.Krešimir Rotim - predstojnik Klinike za neurokirurgiju KBC Sestre milosrdnice, Biserka Režek, diplomirana medicinska sestra - glavna sestra KBC Sestre Milosrdnice, prof.dr.sc.Danko Velimir Vrdoljak - sanacijski upravitelj KBC Sestre Milosrdnice, te gđa Dragica Šimunec - predsjednica Hrvatske komore medicinskih sestara.

U prvom dijelu predavanja gosti su bili liječnici neu-rokirurzi, neurolozi i anesteziolozi koji su govorili o boli kao petom vitalnom znaku te o liječenju boli u

neurokirurgiji. S neurološke te neurokirurške strane prikazano je kako okupirati bol te vrste minimalno invazivnih neurokirurških zahvata na području kralježnice koje smanjuju i otklanjaju bol kao glavni i vodeći simptom u bolestima intervertebralnog diska. U drugom dijelu tečaja uslijedio je niz predavanja kojima je cilj bio prikazati sestrinske intervencije i procjenu boli, koji čine osnovu sestrinske prakse, umanjivanje ili otklanjanje boli kod neurokirurških bolesnika. Predavanja su održale medicinske sestre Klinike za neurokirurgiju te Klinike za traumatologiju KBC Sestre milosrdnice i KBC Zagreb. Na samom kraju tečaja uslijedila je radionica dipl.physioth. Ivana Anzulovića, pod nazivom „Fizikalna terapija kod lumbalnog bolnog sindroma“ gdje su praktično prikazane vježbe za očuvanje kralježnice.

Cilj Tečaja je bio prikaz pravilnog menandžmenta bola koji je od iznimne važnosti u valoriziranju zadovoljstva neurokirurškog bolesnika i kvalitete rada cijelog zdravstvenog tima. Također, cilj je bio utvrditi i proširiti znanja i vještine, poboljšati kvalitetu rada, a u svrhu boljitka neurokirurških bolesnika.

22 23

Pripremila: Vlatka Mrzljak

viii. siMpOzij Medicinskih sestara i tehničara zdravstvene njege u kuĆiOd 14. do 16. 05.2015. godine održan je VIII. Simpozij medicinskih sestara i tehničara zdravstvene njege u kući u Daruvarskim Toplicama. Tema ovogodišnjeg Simpozija bila je Perspektive djelatnosti zdravstvene njege u kući. Organizator Simpozija je Udruga medicinskih sestara zdravstvene njege u kući. Simpozij je održan pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja Republike Hrvatske, Daruvarskih Toplica, Bjelovarsko-bilogorske županije, Koprivničko-križevačke te Požeško-slavonske županije. Sam Simpozij započeo je svečanim otvorenjem na kojem su, uz brojne kolege i kolegice iz djelatnosti zdravstvene njege u kući, bili nazočni brojni gosti, poslovni partneri, prijatelji te predstavnici krovnih institucija sestrinstva.

Od prisutnih gostiju i poslovnih partnera ne-ophodno je spomenuti nazočnost gospodina Saše Lukića; zamjenika župana Bjelovarsko-bilogorske županije, gospođe Mihaele Polak; stručne surad-nice za zdravstvo Bjelovarsko-bilogorske županije, gospodina Antuna Perčulije iz Odjela za zdravstvo Bjelovarsko-bilogorske županije, gospođe Ivane Djedović; zamjenice gradonačelnika grada Daruvara, gospođe Tanje Bekić; predstavnice Direkcije HZZO-e u Zagrebu, gospođe Mire Zakora; ravnateljice područnog ureda HZZO Bjelovarsko-bilogorske županije, gospođe Željke Koluder Vlahinja; pročelnice za zdravstvo Koprivničko-križevačke županije, gospodina Marcela Medaka; ravnatelja Specijalne bolnice Daruvarske Toplice, gospođe Sabine Bis; glavne sestre Specijalne bolnice Daruvarske Toplice, gospođe Ljiljane Lujanac; tajnika HKMS.

Prisutni gosti obratili su se nazočnima s toplim riječima dobrodošlice, riječima podrške u daljnjem radu te iznimnom empatijom i prepoznavanjem važnosti postojanja djelatnosti zdravstvene njege u kući kao specifične djelatnosti u sustavu primarne zdravstvene zaštite, potrebi postojanja i razvijanja iste te iskrenim željama za nastavak kvalitetne buduće suradnje.

U ime Hrvatske komore medicinskih sestara te u ime predsjednice Hrvatske komore medicinskih sestra gospođe Dragice Šimunec prisutne je pozdravila i poželjela uspješan daljnji rad gospođa Ljiljana Lujanac.

Ovaj VIII. po redu Simpozij medicinskih sestara zdravstvene njege u kući od iznimne je važnosti za samu djelatnost zbog svih promjena kojima smo konstantno izloženi, obzirom da su nazočni imali

priliku dobiti sve potrebne informacije vezane uz novosti koje se direktno odnose i utječu na rad i prepoznatljivost same djelatnosti.

Također, ovaj Simpozij je na određen način kruna dvadesetgodišnjeg truda, napora , zalaganja i nesebičnog rada medicinskih sestara zdravst-vene njege u kući. Naime, ove godine Udruga medicinskih sestara zdravstvene njege u kući slavi 20 godina svog djelovanja. Posebnu zahvalnost na svom uloženom trudu medicinske sestre i tehničari iskazali su ovom prilikom predsjednici Udruge gospođi Barici Hršak kao i kolegici Vesni Mioković koja je prva samoinicijativno prije punih 20 godina pokrenula osnivanje ove danas snažne, prepoznatljive i u društvu prihvaćene Udruge, a koja štiti interese svojih članova.

Simpozij je bio ispunjen brojnim kvalitetnim ra-dovima, prezentacijama te ovom prilikom zahvalju-jemo svima na svom uloženom trudu i vremenu te na nesebično prenesenim kvalitetnim i potrebnim saznanjima.


24 25

Kroz izlaganje mag.iur. Ljiljane Lujanac iz HKMS nazočnima je detaljno prezentirana važnost do-datnog usavršavanja u zdravstvenoj njezi u kući, njena važnost i potreba, a s kojim je djelatnost zdravstvene njege u kući prva u Hrvatskoj krenula 2015. godine u obliku pohađanja Specijalističkog studija u trajanju od jedne godine, što je u skladu sa Člankom 11. Direktive 2005/36/EK. Zapažena je velika zainteresiranost za ovu temu te iznesena podrška nazočnih kolegica i kolega za sve daljnje aktivnosti kojima će se povećati kvaliteta rada, sig-urnost zaposlenika i korisnika usluga zdravstvene njege u kući.

Nakon održanih edukativnih predavanja i radionica prvi radni dan završen je održavanjem Okruglog stola na kojem su bili moderator Vlatka Mrzljak; diplomira-na medicinska sestra, predstavnica HZZO dr. Tanja Bekić, predstavnica nositelja Specijalističkog studija za usavršavanje medicinskih sestara i tehničara zdravstvene njege u kući Medicinskog fakulteta iz Osijeka Jadranka Plužarić; diplomirana medicin-ska sestra te predstavnica HKMS Ljiljana Lujanac, mag.iur. Nazočni su postavili pitanja vezana uz sve nejasnoće, nerazumijevanja koja su prisutna u svakodnevnom radu te su na ista dobili odgovore od kompetentnih osoba.

Na Simpoziju su doneseni sljedeći zaključci:

1. Sljedeće godine Simpozij medicinskih ses-tara zdravstvene njege u kući održati će se u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

2. Nastavlja se s provođenjem jednogodišnjeg Specijalističkog studija za medicinske sestre i tehničare zdravstvene njege u kući kako bi se zadovoljili potrebni kriteriji iz članka 11. Direktive 2005/36/EK.

3. HKMS i HZZO u potpunosti podržavaju sve napore koji se ulažu u razvijanje djelatnosti zdravstvene njege u kući.

4. HZZO i HKMS i dalje će pružati potpunu podršku i otvorenu suradnju za sve buduće aktivnosti u procesu zdravstvene njege u kući.

5. Potrebno je izraditi jasne, definirane kompeten-cije medicinskih sestara i tehničara po završetku jednogodišnjeg Specijalističkog studija zdravs-tvene njege u kući.

6. Potrebno je učiniti sve korake kako bi u sustavu bila priznata i prepoznatljiva uloga prvostupnice sestrinstva, kao i svih ostalih profila stečenih nakon srednjoškolskog obrazovanja, a kojima se dodatno osigurava i omogućava kvalitetna skrb korisnicima usluga zdravstvene njege u kući.

Uz iskazano razumijevanje i podršku svih nazočnih Simpozij je zaključen kao iznimno kvalitetno i učinkovito odrađen projekt. Suradnja između Udruge medicinskih sestara zdravstvene njege u kući, Hrvatske komore medicinskih sestara te Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje nastavit će se na opće zadovoljstvo i dobrobit svih uključenih strana. U iščekivanju novih rezultata svakodnevnog rada, kvalitetne suradnje i međusobne komunikacije veselimo se svakom novom, stručnom okupljanju.

Pripremio: Robert Šafran

Održana prva edukacija u Organizaciji udruge dispečera hitne Medicine

Prva dvodnevna edukacija medicinskih sestara/ medicinskih tehničara na temu „Telefonsko komu-niciranje“ u organizaciji Udruge dispečera hitne medicine – UDHM (Emergency medical dispatch-ers association – EMDA) održana je prostorijama Hrvatske komore medicinskih sestara 18. i 19. svibnja 2015. godine, uz suglasnost i svesrdnu podršku Ministarstva zdravlja Hrvatske komore medicinskih sestara, Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu i Hrvatskog nacionalnog saveza sestrin-stva. Edukaciju je otvorio predsjednik UDHM Stjepan Petričević, prvostupnik sestrinstva koji je nazočnim gostima i polaznicima edukacije uz kratak uvod poželio dobrodošlicu, predstavio predavača prof. psih. Borisa Blažinića, te predstavio cijenjene goste:

predstavnika Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Damira Važanića, magistra sestrinstva i predsjednicu Hrvatskog nacionalnog saveza sestrinstva Slavica Berić, diplomiranu medicinsku sestru koji su biranim riječima pozdravili sve nazočne.

Prof. Blažinić je za dvodnevnu edukaciju osmislio niz sadržajnih poglavlja komunikacijskih vještina kroz interaktivna predavanja s naglaskom na sve aspekte verbalne komunikacije i interaktivne vježbe u malim grupama. Polaznici su uvježbali razne tehnike ostvarivanja uspješne komunikacije s pozivateljem, kako oživiti jasnu sliku događaja, te unaprijediti komunikaciju u svim segmentima komunikacijskog kanala. Na kraju edukacije svaki polaznik pristupio

24 25

je pisanoj provjeri znanja, evaluaciji same edukacije, predavača i organizatora. Polaznici su uspješno savladali predviđene sadržaje. Za sav trud i prika-zano znanje dodijeljen im je certifikat IQ instituta s opisom ostvarenih kompetencija.

U pojedinim državama dispečerstvo je zbog važnosti i utjecaja na hitnu medicinsku službu prepoznato kao posebna profesija s formalno-pravnim obra-zovanjem i zvanjem. U Republici Hrvatskoj na poslove Medicinske prijavno-dojavne jedinice najvećim dijelom raspoređene/i su medicinske sestre / medicinski tehničari s uspješno završenim (položenim) „Treningom za dispečere medicinske prijavno-dojavne jedinice“ prema standardima Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu. Članovi Udruge dispečera hitne medicine prepoznali su važnost i nužnost kontinuirane edukacije, ali i usvajanje specifičnih znanja koje će im poslužiti u svakodnevnom radu. Primjerena i učinkovita komunikacija s pozivateljem hitnog medicinskog poziva od vitalnog je značaja za prepoznavanje pravilne trijažne kategorije (stupnja hitnosti) i kri-terija pod kojim se hitni medicinski poziv zavede, jer je to osnova za pravodobno upućivanje tima hitne medicinske službe (HMS) i davanje savjeta pozivatelju za pomoć ili samopomoć do dolaska tima HMS.

Osnovni alat za svakodnevni rad u Medicinskoj prijavno-dojavnoj jedinici je Hrvatski indeks pri-jema hitnog medicinskog poziva čiji su izdavači Ministarstvo zdravlja Republike Hrvatske te Hrvatski zavod za hitnu medicinu. Svaki zaprimljeni poziv trijažira se sukladno navedenim simptomima od strane pozivatelja. Kako su medicinske sestre u okviru komunikacijskih vještina putem komuni-kacije s pozivateljem putem telefonskog uređaja ograničene na verbalnu komunikaciju, moraju biti dobro uvježbane i poznavati sve aspekte verbalne komunikacije.

Zdravstveni radnici, u najvećem broju medicin-ske sestre / medicinski tehničari, raspoređeni na poslove u medicinskoj prijavno-dojavnoj jedinici

svakodnevno koriste svoja temeljna znanja i niz komunikacijskih i drugih vještina za što kvalitetniji rad na svojim radilištima vođeni Hrvatskim indeksom prijema hitnog medicinskog poziva. Osim svojeg temeljnog znanja i treninga za rad, u svom radu koriste i druge interdisciplinarne vještine u obliku geolokacijskog orijentiranja. Od iznimne važnosti je poznavanje i drugih žurnih službi, te interopera-bilnost u međusobnoj komunikaciji.

Udruga je osnovana u cilju promicanja uloge medicinskih sestara i tehničara u sustavu hitne medicine i Medicinske prijavno-dojavne jedinice; organiziranja, razvitka edukacije i unaprjeđenja trajnog stručnog usavršavanja medicinskih ses-tara i tehničara koji sudjeluju u radu Medicinske prijavno-dojavne jedinice.

Unatoč velikom broju tema i kontinuiranom vje-žbanju, kraj edukacije je došao prebrzo. Edukacija je protekla u ozračju entuzijazma, usmjerenosti ka pozitivnom razmišljanju, osjećaju da je svaki polaznik ostvario napredak, te da ne postoji nerješiv problem. Na kraju smo se rastali umorni, ali osmjeh nam nije silazio s lica. Ponovno smo si stisnuli ruke uz bljesak u očima koji je zračio zajedništvom.

SEEnS (Southeast Europe Neurosurgical Society) organizira 2. Kongres koji će se održati od 22. do 25. listopada 2015. godine u Sarajevu. Čast nam je i zadovoljstvo pozvati Vas u ime Organizacijskog odbora na Simpozij neurokirurških medicinskih sestara i tehničara jugoistočne Europe koji će se održati u sklopu Kongresa 23. listopada 2015. Tema Simpozija je „Neurokirurško sestrinstvo – jučer, danas, sutra“. Cilj je okupljanje svih neurokirurških medicinskih sestara i tehničara koji rade u ovom području zdravstvene njege te zajedničkim sudjelovanjem, razmjenom znanja i iskustava doprinijeti unaprijeđenju skrbi za neurokirurške bolesnike. Sve informacije o Kongresu i Simpoziju te o prijavi sažetaka možete pronaći na internet stranici: www.seens.eu.

najava siMpOzija neurOkirurŠkih Medicinskih sestara i tehničara jugOistOčne eurOpe

PRIMJER DOBRE PRAKSE

26 27

Centralna dnevna bolnica i kemoterapija u Županijskoj bolnici Čakovec je relativno novi oblik ustrojstvene jedinice koja pruža dijagnostičko-terapijsku zdravs-tvenu zaštitu, ordiniranu od bolničkih specijalista.

Od 2007. godine djelujemo u novom paviljonu bolnice, a 2014. obnovljeni su i povećani prostori sa novim bolesničkim krevetima (8) i foteljama (8). Tako smo dobili adekvatano opremljen i ugodno namješten prostor za pacijente i medicinske djelat-nike. (vidi slike 1 i 2)

Zahvaljujući povjerenju rukovodstva bolnice, medi-cinske sestre dnevne bolnice dobile su priliku da same kreiraju i organiziraju dnevnu bolnicu. Tu priliku smo i iskoristile, te smo zajedno sa stručnjacima prionule izazovu profesionalno i iskustveno. Kreativnost i organizacijske sposobnosti bile su nam veliki izazov, a uključile smo i pacijente, s ciljem da dobijemo informacije o udobnosti i njihovim potrebama, da se osjećaju čim ugodnije.

Osim organizacijski namještenog prostora važni su i djelatnici, koji obavljaju poslove i zadatke u dnevnoj bolnici, a to su obrazovane medicinske sestre s određenim iskustvom i vještinama, dok liječnici specijalisti dolaze s pojedinih odjela. U dnevnoj bolnici rade: 1 diplomirana medicinska sestra, stručna specijalistica kliničkog sestrinstva (B. Kapitarić), 3 prvostupnice sestrinstva (Lj.Kocijan, Đ. Stojanović, S. Tomašić), medicinska sestra koja čeka obranu za prvostupnicu sestrinstva (S. Medlobi) i bolničarka (J. Bistrović). (vidi sliku 3)

Radno vrijeme dnevne bolnice je od 7-20 sati radnim danom, a vikendom i praznikom od 8 do 12 sati.

U prvoj smjeni prema potrebi službe i rezervacijama pacijenata rade 3 medicinske sestre i bolničarka, a u drugoj smjeni od 12-20 sati 2 medicinske sestre, ukoliko nema izbivanja sestara zbog godišnjih odmora i slobodnih dana.

U našoj ustanovi usluge dnevnih bolnica pružamo na jednom mjestu, što znači da zbrinjavamo neurološke, infektološke, gastroenterološke, kirurške, pulmološke, hematološke i onkološke pacijente. (vidi graf 1)

S obzirom da imamo centralnu dnevnu bolnicu (različitih djelatnosti), liječenje je multidisciplinarno, a pristup pacijentima je individualan.

Da bismo smanjili gužve na objedinjenom bolni-čkom prijemu (OHBP), u dnevnoj bolnici zbrinjavamo i pacijente koji su na opservacijama nekoliko sati, a zaprimljeni su preko OHBP-a. Nakon opservacije, a u dogovoru sa specijalistom, pacijent se ili vraća na hitni bolnički prijem, hospitaliziran je, ili će dolaziti nekoliko dana na terapiju u dnevnu bolnicu.

Dobrom suradnjom i organizacijom s OHBP-om doprinosimo dobrom zbrinjavanju pacijenata.

Dobro surađujemo i s ambulantom za bol, čije pacijente zaprimamo u dnevnu bolnicu radi post-avljanja katetera za ublažavanje boli, pripremamo ih za operacijsku salu, vadimo krvne nalaze, uvađamo venski put, transportiramo ih do sale i iz sale, te opserviramo do odlaska kući. O njihovom prijemu u DB obavezno smo obaviješteni dan ranije, tako da unaprijed znamo kako organizirati službu.

Osim infuzijske terapije koju ordiniraju bolnički specijalisti, u dnevnoj bolnici zbrinjavamo pacijente, kojima je potrebna inhalacijska terapija (obično su to pulmološki pacijenti).

Graf 1.

26 27

Također zbrinjavamo pacijente kojima je potrebna kratkotrajna anestezija prije kolonoskopije, nakon koje ih transportiramo u gastroenterološku am-bulantu, a nakon pretrage vraćamo ih u dnevnu bolnicu na opservaciju do odlaska kući.

U dnevnoj bolnici zbrinjavamo i pacijente kojima je potrebna primjena krvnih derivata. U 2014. godini zbrinuli smo 300 pacijenata na transfuzijskoj tera-piji, ordinirano je 479 doza koncentrata eritrocita i 156 pula trombocita. Mjesečno zbrinemo oko 28 pacijenata na transfuzijskoj terapiji.

Suradnja s jedinicom transfuzijskog liječenja nam je od velike važnosti, a dokumentacija kreirana od njihovog tima koju ispunjavamo, pokazala se kao primjer dobre prakse u skrbi za pacijenta na transfuzijskom liječenju.

I na kraju, dnevna bolnica zbrinjava pacijente na aplikaciji citostatika, koji zaslužuju posebnu skrb i tretman, a smještaju se u odvojenom dijelu DB s posebnim ulazom. Za te pacijente na raspolaganju imamo 2 bolesnička kreveta i 6 žutih fotelja (sa stalkom za infuziju i stolićem za serviranje hrane),

te mogućnošću prilagođavanja položaja. (vidi sliku 4). Ovisno o protokolu liječenja, pacijenti u tom prostoru borave od 7.30 do 20 sati. Ponekad zbrinemo i do 20 pacijenata dnevno, na kraćim ili dužim protokolima kemoterapije. Apliciramo i pripremamo citostatsku kemoterapiju za sva sijela raka osim ginekoloških.

S obzirom na duži boravak pacijenti imaju pravo na jedan ili dva obroka u dnevnoj bolnici, koje naručujemo prema želji pacijenta, informatičkim putem i u dogovoru s dijetetičarom.

Medicinske sestre koje rade na aplikaciji kemotera-pije (2 sestre prvostupnice i 1 diplomirana sestra) educirane su za kemoterapiju, obavile su nulti sistematski pregled, obavljaju redovite godišnje sistematske preglede, te imaju 7-satno radno vri-jeme i sve beneficije koje im pripadaju prema kolektivnom ugovoru.

Medicinske sestre koje rade na kemoterapiji up-isuju pacijente u rezervacije prema preporuci ordinarijusa, tako da nemamo liste čekanja. Na taj način upisujemo pacijente za sljedeći ciklus

Slika 1 - Prostor Dnevne bolnice Slika 2 - Prostor Dnevne bolnice


28 29

kemoterapije, kao i nove pacijente nakon pregleda onkologa. Tako unaprijed znamo broj pacijenata za kemoterapiju, narudžba lijekova je brža, a na terapiju se čeka prosječno 3 dana, ukoliko nije potrebno odobrenje povjerenstva za lijekove (5 dana). Narudžbu lijekova radimo prema rezervaci-jama pacijenata, imenu i prezimenu i dozi lijeka, te na taj način smanjujemo stvaranje nepotrebnih zaliha citostatika. Svu narudžbu za ljekarnu , kao i potrebe prema skladištu bolnice, radimo preko računala već nekoliko godina.

Informatički smo povezani sa svim djelatnostima u bolnici i nekim djelatnostima izvan bolnice (npr. mikrobiološki laboratorij), što nam umnogome olakšava rad.

Suradnja s Domom zdravlja, mobilnim palijativnim timom, patronažom, domovima za starije i nemoćne, Zavodom za javno zdravstvo, Zavodom za hitnu medicinu, u svakodnevnom su opisu poslova, što sve doprinosi boljoj kvaliteti života naših korisnika.

Od ove godine imamo mogućnost komunikacije s obiteljskim liječnicima; ako nam je potrebna uputnica za dnevnu bolnicu, možemo preko informatičkog sustava obraditi pacijenta odmah bez šetanja (e-uputnice).

ULogA MEDICInSKE SESTRE U DnEvnoj BoLnICIIz svega navedenog vidi se da medicinska sestra u dnevnoj bolnici obavlja niz specifičnih poslo-va i zadataka, koji zahtijevaju trajnu edukaciju i obrazovanje.

Zanimanje medicinske sestre je i poziv, što u dnevnoj bolnici naročito dolazi do izražaja kod obavljanja svakodnevnih zadataka. Poziv znači dostupnost pacijentu, prijenos informacija i suradnju s kolegi-cama drugih bolnica i klinika preko naših pacijenata.

Neki od primjera dobre prakse i suradnje, gdje smo razmjenom iskustava i dopunjavanjem u praksi usavršili pojedine vještine, su zajednička skrb o pacijentima s picc i port kateterima, postavljenima u klinikama drugih bolnica. Pacijenti dolaze kod nas na održavanje venskog pristupa, što mi provodimo u suradnji s kolegicama, koje nam dostavljaju pro-tokole svojih klinika, a mi ih se pridržavamo, vodeći računa i o evidentiranju postupaka na listu koju pacijent nosi sa sobom.

Slika 3 - Sestrinski tim Dnevne bolnice

Slika 4 - Fotelje za bolesnike na kemoterapiji

28 29

Dobru praksu i suradnju, osim s dnevnom onko-loškom bolnicom opće bolnice Varaždin, imamo i s Zavodom za hematologiju KB Merkur, Zavodom za onkologiju i hematologiju KBC Zagreb, Zavodom za hematologiju KBC Sestre milosrdnice, Zavodom za hematologiju KB Dubrava, te hematološkim odjelom KBC Osijek.

Treba spomenuti i aktivnosti naših medicinskih ses-tara na kongresima, simpozijima i trajnim tečajevima u organizaciji Onkološko-hematološkog društva medicinskih sestara i tehničara RH. Svestranost koja je sveprisutna u svakodnevnim zadacima, multidisciplinarni pristup, rad na računalu, samo-stalnost, edukacija pacijenata i obitelji o terapiji, dijetetskim potrebama, samo su neke od potreba koje medicinske sestre, da bi radile u dnevnoj bol-nici, moraju zadovoljiti.

Kada je taj naš rad u struci prepoznat, npr. nagrada za sestru godine 2011. (B. Kapitarić) od strane HUMS-a, a na prijedlog kolegica iz kuće, onda imamo još više potencijala da pokažemo da možemo i više.

Iz navedenog je vidljivo koliko je važna edukacija za medicinske sestre u dnevnoj bolnici, kako bi skrb za pacijenta koja je zahtjevna i složena bila adekvatna.

Za adekvatnu zdravstvenu njegu, potrebno je provoditi sestrinsku dokumentaciju s ciljem evi-dentiranja problema, što može obavljati samo visoko obrazovana medicinska sestra koja posjeduje specifična znanja i vještine.

Medicinske sestre DB-e uključene su i u rad bolničkog povjerenstva za palijativnu skrb (B. Kapitarić, S. Tomašić), voditelj posudione pomagala S. Tomašić, dostupna je pacijentima palijativne skrbi. Godišnje posuđujemo oko 300 pomagala (nabavlja ih udruga Pomoć neizlječivima). S. Tomašić i B. Kapitarić završile su dodiplomski tečaj iz palijativne skrbi.

Naš trud i zalaganje oko palijativnih pacijenata prepoznali su ljudi iz javnog i političkog života ,te nam omogućili posjet Hospic hiži u Ljubljani, gdje smo vidjeli kako funkcionira organizacija palijative u Sloveniji.

Medicinske sestre dnevne bolnice aktivno su uklju-čene i u rad udruga, Županijske lige protiv raka (B.Kapitarić, predsjedništvo lige), udruga Pomoć neizlječivima (S. Tomašić, B. Kapitarić), udruga Glia (Đ. Stojanović), udruga Kaj sad oboljelih od karcinoma pluća (B. Kapitarić).

Osim što aktivno sudjelujemo u radu udruga, volonti-ramo kod svih akcija koje se provode u Međimurskoj županiji od dana mimoza (pripremamo buketiće mimoza i zajedno s udrugom Vita obilježavamo dan oboljelih od kacinoma grlića maternice), dana narcisa (oboljelih od karcinoma dojke), blagoslov grla (oboljelih od karcinoma grla), humanitarnim akcijama, plava vrpca (oboljelih od karcinoma debelog crijeva), ružičasta vrpca.

Svake godine u 2. mjesecu obilježavamo dan bolesnika u organizaciji županijske lige protiv raka i već drugu godinu monsinjor Mrzljak obilazi naše bolesnike. (vidi sliku 5)

U trećem mjesecu s buđenjem proljeća i cvijetom narcisa obilježavamo dan oboljelih od karcinoma dojke diljem međimurske županije.

Peti mjesec obilježimo prekrasnim cvijetom irisa, plavim vrpcama i prigodnim letcima educiramo pučanstvo o oboljenjima debelog crijeva. U ovim akcijama veliki doprinos imaju učenici srednje škole Čakovec, smjer medicinska sestra/tehničar.

U šestom mjesecu, humanitarnom akcijom Zajedno protiv raka pjesmom, plesom i revijom prikupljamo sredstva za rehabilitaciju oboljelih od zloćudnih bolesti. Ponosno kao i kod obavljanja svakodnevnog posla s pacijentima, smjelo obučemo dizajnersku odjeću i prošećemo pistom kao prave manekenke. Zajedno s kolegicama iz zagrebačkih klinika Ljiljanom Pomper, Jasminkom Miličević, Gordanom Mamić izmjenjujemo iskustva i podržimo naše pacijente. (vidi sliku 6)

MEDICInSKE SESTRE DnEvnE BoLnICE SUDjELovALE SU nA BRojnIM KongRESIMA I TEčAjEvIMA.

Aktivni smo članovi Onkološko-hematološkog društva medicinskih sestara i tehničara RH (izvršni odbor - B. Kapitarić).

Članovi smo ICN of Oncology Nursing , EONS-a.

Slika 5 - Dan bolesnika - posjet monsinjora Mrzljaka


30 31

nEKoLIKo PUTA SMo BILI I SUoRgAnIZAToRI KongRESA, SIMPoZIjA I RADIonICA:

• 1996.: Pulmološko društvo medicinskih sestara, simpozij ,Čakovec

• 2000.: radionica “Dišni sustav, anatomija, fiziologija, patofiziologija“, Čakovec

• 2003.: 10. Simpozij Onkološko-hematološke sekcije, Čakovec (vidi sliku 7)

• 2006.: 4. Tečaj trajne edukacije, obilježavanje godišnjice društva, Sveti Martin na Muri

• 2007.: sudjelovanje na okruglom stolu Klinička onkologija u Hrvatskoj, Internacionalni stručni skup, Zagreb

• 2008.: Sudjelovanje u Radio emisiji „Spriječite mučninu i povraćanje uzrokovane kemoterapijom“ pod pokroviteljstvom Hrvatske lige protiv raka (B. Kapitarić)

• Sudjelovanjem na stranim kongresima i studijskim putovanjima bili smo u prilici izmjeniti iskustva iz prakse i naučiti puno novih stvari koje su tek u začetku kod nas:

• 2007.: ECCO 14. European Cancer Conference Barcelona, Spain

• 2008.: Endocrine Therapy for Breast Cancer - okrugli stol izvršni odbor Onkološko - hematološkog društva, Geneva

• 2008.: 15th IC on Cancer Nursing, Singapore

• 2008.: ICN Congres and CRN, South Africa

• 2011.: Studijsko putovanje, robotika u onkologiji, Milano

• 2011.: Potporno liječenje onkoloških bolesnika, Atena

• 2010.: Oncology pain, poster (B. Kapitarić), Haag

SUDjELovALI SMo nA SIMPoZIjIMA I KongRESIMA:

• 2000.: Tečaj trajne edukacije “Škola disanja“, dr. Alma Rožman, Zagreb

• 2000.: 2. Međunarodni kongres HUMS-a, „Novi izazovi za sestrinstvo“, Zagreb

• 2001.: Simpozij „Cjelovit pristup pulmološkom bolesniku“, Opatija

• 2001.: 8. Simpozij Onkološko-hematološke sekcije, Zagreb

• 2002.: Simpozij Onkološko-hematološke sekcije, Zadar

• 2003. Stručni skup Onkološko-hematološke sekcije, Opatija

• 2004.: 2. Stručni tečaj Trajne edukacije Onkološko-hematološkog društva, Varaždin

• 2004.: Onkološko-hematološka sekcija „Sigurna primjena citostatske terapije“, Zagreb

• 2004.: Stručno savjetovanje pulmoloških sestara, Klenovnik

• 2004.: 11. Simpozij Onkološko-hematološke sekcije, Opatija

• 2005.: 12. Simpozij Onkološko-hematološkog društva, Split

• 2005.: 3. Tečaj trajne edukacije Onkološko-hematološkog društva, Zagreb

• 2005. : Stručni sastanak Pulmološkog društva “Zdravstvena njega bolesnika s karcinomom pluća“, Crikvenica

• 2006.: 3. Kongres HUMS-a Znanje, vođenje, upravljanje, Zagreb

• 2008.: 5. Tečaj trajne edukacije Onkološko – hematološkog društva, Baška

• 2009.: 2. Hrvatski simpozij “Onkološka bol“, Brijuni

• 2009.: 6. Tečaj trajne edukacije, Trogir

• 2011.: 8. Tečaj trajne edukacije, Baška (sudjelovanje u organizacijskom odboru)

• 2011.: Kongres TORAKS htd, Zagreb

• 2013. -2014.: Tečajevi trajne edukacije Onkološko –hematološkog društva, Baška

nAŠI oBjAvLjEnI RADovI:

✓ Dugotrajno liječenje kisikom (B. Kapitarić), knjiga sažetaka, kongres Opatija, 2001.

✓ Prevencija karcinoma dojke u međimurskoj Županiji (B. Kapitarić), onkološki kongres, Opatija, 2004.

✓ Tuberkuloza u Međimurskoj Županiji (B.Kapitarić), knjiga sažetaka - simpozij, Slavonski Brod, 2003.

✓ Uloga bronhoskopije u dijagnosticiranju malignih bolesti pluća (B. Kapitarić), Stručni sastanak pulmološkog društva medicinskih sestara, knjiga sažetaka, Crikvenica, 2005.

✓ Transfuzija krvi kod onkoloških bolesnika (V. Korent, B. Kapitarić), predavanje na 4. tečaju trajne edukacije Baška, 2007.

✓ Kvaliteta rada = kvaliteta zdravstvene njege (V. Korent, B. Kapitarić), Onkološki kongres, knjiga sažetaka, Westin, Zagreb, 2008.

✓ Praćenje dnevnika bolesnika na kemoterapiji, knjiga sažetaka, Baška, 2008.

✓ Port-sustavi u onkologiji, naša iskustva, predavanje, Baška, 2008.

✓ Uloga medicinske sestre u nutritivnoj prehrani onkoloških bolesnika, Brijuni, 2009.

30 31

✓ Praćenje onkološke boli kod pacijenata na kemoterapiji u Dnevnoj bolnici Ž.B. Čakovec, 1. nagrada za poster, Brijuni Onkološka bol, 2009.

✓ Nuspojave kemoterapije, TORAKS, Zagreb, 2011. (vidi sliku 8)

✓ Komplementarne metode terapije kod primjene kemoterapije, knjiga sažetaka, Brijuni, 2011.

✓ Palijativna skrb u Međimurskoj županiji, Budva 2014. (nagrada za poster, B. Kapitarić, S. Tomašić)

ZAKLjUčAKBiti medicinska sestra u dnevnoj bolnici nije samo zanimanje nego i poziv, radi specifičnih poslova i zadataka, te raznolikosti poslova koje treba obaviti. Kreativnost, humanost i empatija, kvalitete su koje imaju sve medicinske sestre, samo ih trebaju pokazati, a za to je potrebna prilika koju treba svakako iskoris-titi. Ponekad je potrebno da se nametnemo da bi nas se primijetilo, a kad dobijemo priliku, potrebno je

da se dokažemo kao pro-fesionalci i dobri suradn-ici u multidisciplinarnom timu. Komunikacija, dobri odnosi i primjeri dobre prakse su ključni da bismo uspjeli. Međutim, sve to bez visokog obrazovanja medicinskih sestara ne bismo mogli. Od neizmjerne je važnosti školovanje, ali i razmjena iskustava i znanja koja dobivamo od iskusnih kolegica, kao i druženja na edu-kacijama i simpozijima.

Sve te kvalitete potrebno je iskazati aktivnim sud-jelovanjem u stručnim društvima, objavljenim radovima, te aktivnim sudjelovanjem u humani-tarnim akcijama, kako bismo potaknuli društvo za potrebama oboljelih i dali im podršku na teškom putu do ozdravljenja.

Slika 6 - Humanitarna akcija Zajedno protiv raka

Slika 7 - 10. Simpozij Onkološko - hematološke sekcije

Slika 8 - Priručnik za bolesnike - ke-moterapija i Vi; B. Kapitarić

IZ STRANE LITERATURE

32 33

Medicinske sestre u Southamptonu će uskoro moći koristiti novi elektronički oblik sestrinske dokumentacije za bilježenje ključnih podataka o bolesnicima, a koji će smanjiti mogućnost pogreške i poboljšati kvalitetu zdravstvene njege.

Takav elektronski program omogućuje sestrama, osim bilježenja ključnih podataka i procjene, automatsko izdavanje upozorenja o stvarnim i potencijalnim problemima bolesnika, a koji zahtjevaju promptnu intervenciju.

Sveučilišnoj bolnici u Southamptonu je od strane engleske vlade i Fonda za razvoj tehnologija u sestrinstvu dodijeljeno 876.000 funti za pokretanje novog sustava, a koji će se u idućih 19 mjeseci proširiti cijelom zemljom. Aplikacijom takvog programa će dosadašnji elektronički oblik sestrinske dokumentacije evoluirati u revolucionarni način prikupljanja i obrade podataka o bolesnicima što će rezultirati boljom kvalitetom zdravstvene njege i manjom mogućnošću razvoja komplikacija.

Cilj je smanjiti mogućnost da se potencijalni ili stvarni problemi bolesnika previde i da se mogućnost pogreške pri analizi podataka svede na najmanju moguću razinu. Program će pri tome automatski izračunavati „rezultate ranog upozorenja“ te upozoriti sestre na važnost hitnih intervencija. Tako će se djelovanje iz sadašnje prakse kada se reagira na trenutno stanje bolesnika razviti u proaktivno djelovanje, kad ćemo iste te promjene moći identificirati mnogo prije nego li se razviju. Kod nas se u Hrvatskoj upis podataka iz područja zdravstvene njege provodi već kod prijma u bolnicu, tijekom boravka bolesnika na

revOlucija elektrOničkOg Oblika sestrinske dOkuMentacije

Pripremile: Biljana Kurtović

Pripremile: Cecilija Rotim

Iz StRaNE literature

Izvor: http://www.nursingtimes.net/nursing-practice/specialisms/management/e-system-to-revolutionise-way-nurses-record-patient-obs/5085292.article?blocktitle=News&contentID=4385; Pristup: 26.svibnja 2015.

32 33

Izvor: http://www.nursinginpractice.com/article/obesity-crisis-set-hit-europe-says-whoPristup: 28.svibnja 2015.

pretilOst – nOva prijetnja eurOpskOM zdravljuEuropa će se suočiti s pretilošću stanovništva ogrom-nih razmjera do 2030. godine prema najnovijim istraživanjima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO). SZO je razmotrila podatke iz 2010.godine o prekomjernoj težini stanovništva iz sve 53 zemlje europske regije te ih usporedila s projiciranim razinama 2030. godine.

"Podaci pokazuju ozbiljan problem za mnoge zemlje", navodi se u izvješću. U Velikoj Britaniji se predviđa da će jedna trećina (33%) žena biti pretila u 2030. godini, u usporedbi s više od jedne četvrtine (26%) u 2010. godini. 64% žena će biti prekomjerne tjelesne težine u 2030. godini, u usporedbi s 59% u 2010. Muškarci, njih gotovo tri četvrtine (74%) će biti prekomjerne tjelesne težine 2030. u usporedbi sa 70% u 2010. godini, dok će 36% muškaraca u Velikoj Britaniji biti pretilo 2030. u usporedbi s 26% u 2010. godini.

Dr. Webber iz SZO je pri tome izjavio: „Naše istra-živanje predstavlja zabrinjavajuću sliku o porastu pretilosti u Europi. Potrebno je hitno utjecati na takav trend. Iako ne postoji „srebrni metak“ za rješavanje epidemije, na lokalnim i državnim razinama se mora učiniti više kako bi se ograničio marketing nezdrave hrane i učiniti zdravu hranu pristupačnijom.“

Odgovarajući na istraživanje Svjetske zdravstvene organizacije, Louise Ansari, koordinator za prevenciju dijabetesa tipa 2 u Velikoj Britaniji, rekao je: „To je razlog za veliku zabrinutost i hitno poduzimanje za hitne akcije jer pretilost milijune ljudi stavlja u povećan rizik od dobivanja dijabetesa tipa 2 - ozbiljnog zdravstvenog stanja koje, ako je kasno dijagnosticirano ili loše liječeo, može dovesti do komplikacija, uključujući sljepoću, zatajenje bu-brega i amputacije“.

Većina je zemalja uključenih u istraživanje u ogrom-nom porastu trenda pretilosti stanovništva, oso-

bito Grčka, Španjolska, Švedska, Austrija i Češka. Procjenjuje se da će 77% muškaraca i 67% grčkih žena biti pretilo do 2030. u odnosu na 53% u 2010. godini. U Španjolskoj, po-većanje pretilosti kod žena se predviđa od 16% u 2010. na 21% u 2030. U muškaraca, rast će biti puno strmiji: od 19% u 2010. na 36% u 2030. Čak i u zemljama s tradicionalno nižom učestalošću pretilosti, kao što je Švedska, predviđa se nagli rast stope pretilosti.

Prekomjerna težina je jedan od najvećih javno-zdravstvenih problema jer sa sobom nosi rizik od nastanka velikog broja bolesti. Prema podatcima Svjetske zdravstvene organizacije opseg ovog prob-lema poprimio je epidemijske razmjere, s više od 700 milijuna odraslih osoba s debljinom u svijetu. Prema podatcima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u Hrvatskoj je 20,37 % odraslog stanovništva pretilo, 20,14 % muškaraca i 20,60 % žena, od čega u dobi od 45 do 54 godine 27,85 % muškaraca i 32,82 % žena. Uzroci pretilosti mogu biti višestruki. Ubrzani način života, dostupnost brze i nezdrave hrane, nezdrave životne i prehrambene navike, te sjedilački način života smatraju se vodećim čimbenicima rizika za razvoj preuhranjenosti i pretilosti. Nakupljanje masnog tkiva, pogotovo visceralnog, dokazano je povezano s kroničnim promjenama i bolestima više organskih sustava. Stvaranje dobro strukturiranih preventivnih programa jedan je od velikih izazova za javno zdravstvo s ciljem podizanja svijesti u populaciji da je pretilost bolest koju je moguće prevenirati pravilnom prehranom i odgovarajućom tjelesnom aktivnošću.

način primjene elektroničke sestrinske dokumen-tacije funkcionira. Očekivano je kako napretkom tehnologije elektronička sestrinska dokument-acija neće ostati u obliku u kakvom je sada, nego će se razvijati s ciljem još bržeg i jednostavnijeg unosa podataka, bolje organizacije rada i mobil-nosti medicinskih sestara te poboljšanja kvalitete planiranja i provedbe zdravstvene njege.

odjelu, potom se njihovom obradom periodično i po potrebi, primjenom odgovarajućeg stručnog sestrinskog znanja, sažima sestrinska dijagnoza kao temelj za odlučivanje o ciljevima i postupcima koji će se primijeniti kod bolesnika.

U većini zdravstvenih ustanova koje su informa-tizirane i u kojima su medicinske sestre educirane te sestrinska dokumentacija digitalizirana, takav

IZ STRANE LITERATURE

34 35

International Journal Of Nursing Studies(Međunarodni časopis istraživanja u sestrinstvu) je mjesečni časopis kojemu je osnova objavljivanje istraživanja u sestrinstvu. Članci su utemeljeni na rezultatima istraživanja o kvaliteti zdravstvene njege, organizaciji, upravljanju, ljudskim resursima i zakonima iz područja sestrinstva. Cilj časopisa je podrška i poticaj sestrinstvu utemeljenom na dokazima objavljivanjem rezultata istraživanja, sustavnim znanstvenim recenzijama, kritikama i komentarima najviših standarda.

Časopis nastoji unaprijediti kvalitetu istraživanja objavljivanjem i metodoloških radova uvođenjem ili razradom analitičkih tehnika, mjerenja i različitih metoda istraživanja.

IJNS objavljuje izvorne članke od interesa za međunarodnu zdravstvenu zajednicu od 1963. godine, što ga čini jednim od najstarijih časopisa u ovom području. IJNS je:

• vrlo cijenjen časopis u svom području sa konstantno visokim faktorom utjecaja

Faktor utjecaja: 2.248

Petogodišnji faktor utjecaja: 2.845

SCImago Lista časopisa (SJR): 1.143

• indeksiran u bazama podataka: PubMed, Medline, Social Sciences Citation Index, Scopus, CINAHL, Current Contents (Life Sciences/Social and Behavioral Sciences), British Nursing Index, Science Citation Index Expanded

• časopis je svjetskog ranga

• visoke je učinkovitosti uredništva: prosječno vrijeme od prijave sažetka do prve odluke o objavi rada je 4 tjedna

internatiOnal jOurnal Of NURSINg StUDIES

IJNS podržava međunarodnu inicijativu (http://www.equator-network.org/) koja ima za cilj poboljšati pouzdanost i vrijednost znanstvenoj literaturi u zdravstvu promicanjem transparentnih istraživanja.

Izvorna stranica i upute autorima za prijavu radova:

http://www.journalofnursingstudies.com/

http://www.journalofnursingstudies.com/content/authorinfo

34 35

Na Milenijskom samitu Uje-dinjenih naroda svjetski vođe dogovorili su postavljanje vre-menski ograničenih i mjerljivih ciljeva i zadataka za borbu protiv siromaštva, gladi, bolesti, nepismenosti, onečišćavanja i diskriminacije žena. Te ciljeve nazivamo Milenijski razvojni ciljevi (MDGs)

Osam je Milenijskih razvo-jnih ciljeva koji čine projekt usklađen od svih zemalja svi-jeta i svih vodećih svjetskih razvojnih institucija:

• Smanjiti za pola siromaštvo i glad,

• Omogućiti opće dostupno osnovno obrazovanje.

• Osnažiti žene i promovirati jednakost spolova.

• Smanjiti smrtnost djece mlađe od pet godina za dvije trećine.

• Smanjiti smrtnost rodilja za tri četvrtine.

• Smanjiti širenje bolesti, posebno HIV-a/AIDS-a i malarije.

• Stvoriti globalno partnerstvo za razvoj u cilju pomaganja, trgovanja i smanjenja dugova.

WHo PREPoRUKE o PRoMICAnjU ZDRAvLjA InTERvEnCIjE ZA ZDRAvLjE MAjKI I novoRođEnčADI

U 2003. godini SZO objavljuje međunarodni okvir „Rad s pojedincima, obiteljima i zajednicama u poboljšanju zdravlja majki i novorođenčadi“ (poznat kao IFC - International Framework Convention), koji promiče integrirajući pristup nacionalne zdravstvene strategije promicanja zdravlja naveden u povelji iz Otawe. U lipnju 2012. po prvi put se sastaje Radna skupina kako bi se razgovaralo o IFC okvirima,

WhO prOMOcija zdravlja zdravlje Majki, nOvOrOÐenčadi, djece i adOlescenata

predložila prioritetna istraživačka pitanja, definirali prioriteti ishoda i razgovaralo o metodama za pretraživanje. Više od deset godina nakon objav-ljivanja izvornog okvira ažurirani su pokazatelji za ključne intervencije i za sudjelovanje zajednice.

Ovaj priručnik sažeo je konačnu preporuku i razvio smjernice vezane za promicanje zdravlja i interven-cije za zdravlje majki i novorođenčadi. Smjernice su prvenstveno namijenjene osobama koje se bave zdravstvenim menadžmentom unutar vladinih i nevladinih organizacija i koji sudjeluju u kreiranju zdravstvenih programa vezanih za majčinstvo, novorođenčad i djecu, poglavito u zemljama s niskim prihodima. Smjernice su također namijenjene zdravstvenim voditeljima i nastavnim institucijama koje se bave edukacijom i kojima upotreba inter-vencija važna radi:

• poboljšanja zdravlja majki i novorođenčadi,

• poboljšanje pružanja skrbi u domaćinstvima gdje se nalazi majka i obitelj,

• ojačati potpore unutar zajednice vezano uz zdravlje majke i novorođenčadi,

• ojačati pristup i korištenje stručne pomoći.

Publikacija je dostupna na stranicama WHO na sljedećoj adresi: http://www.who.int/maternal_child_adolescent/documents/health-promotion-interventions/en/.

Pripremila: Danijela-Lana Domitrović, prvostupnica sestrinstva


36 PB

Documents

Aktualni Fokus zdravstva