Nacionalne manjine, migracije i sigurnost u demokratskim ... · - Nacionalna opstojnost i kulturni identitet s posebnim obzirom na institucionaliziranost slovenske nacionalne manjine

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU ZAKLADA FRIEDRICH EBERT SAVJET ZA NACIONALNE

FAKULTET POLITIČKIH ZNANOSTI Praška 8 MANJINE RH CENTAR ZA MEĐUNARODNE I 10 000 Zagreb Mesnička 23

SIGURNOSNE STUDIJE 10 000 ZAGREB

Lepušićeva 6

10 000 ZAGREB

21. znanstveni skup Centra za međunarodne i sigurnosne studije

Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu

Nacionalne manjine, migracije i

sigurnost u demokratskim društvima

Brijuni, Hotel „Neptun“ 18. do 21. 05. 2017.

1

PROGRAM SKUPA

Brijuni – Hotel “Neptun” 18.-21. svibnja 2017.

18. svibnja 2017.

do 19,00 Dolazak, registracija i smještaj dijela sudionika

19. svibnja 2017.

9,30 do 10,30 Otvaranje skupa i pozdravne riječi organizatora i gostiju:

Siniša Tatalović, predsjednik Organizacijskog odbora

Ružica Jakešević, predstojnica CeMSS-a FPZG-a

Lidija Kos-Stanišić, dekanica FPZG-a

Max Brändle, direktor Regionalnog ureda Zaklade Friedrich Ebert u Zagrebu

Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske

Bahrija Sejfić, zamjenica predstojnik Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina

Vlade Republike Hrvatske

Boris Miletić, gradonačelnik grada Pule

Valter Flego, župan Istarske županije

10,30 do 11,00 Pauza

11,00 do 12,30 Prvi panel:

Predsjedavajući: Vlatko Cvrtila

Uvodni referenti:

1. Mitja Žagar, Institut za narodnosna pitanja, Ljubljana

- Integralne strategije i politike upravljanja različitosti, zaštita nacionalnih i drugih

manjina, migracijske strategije i politike te integracija manjina i imigranata: Ključni

izazovi za suvremena pluralna i demokratska društva

2. Vladimir Ajzenhamer, Fakultet sigurnosti Sveučilišta u Beogradu

- Migrantska kriza između sekuritizacije i huntingtonizacije

3. Anton Grizold, Faculty of Social Science University of Ljubljana

- The Security Paradigm of a Globalizing World

12,30 do 13,00 Pauza za kavu

13,00 do 14,00 Rasprava

14,00 do 16,00 Pauza za ručak

2

16,00 do 17,30 Drugi panel:

(1) Nacionalne manjine u demokratskim društvima Predsjedavajući: Siniša Tatalović, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu

Referenti:

1. Goran Bašić, Institut društvenih znanosti, Beograd

– Regionalna suradnja i etno-kulturalne politike u državama Zapadnog Balkana

2. Dinka Čorkalo Biruški, Filozofski fakultet u Zagrebu

- Manjinski i većinski identitet(i): socijalnopsihološki i društveni izazovi

3. Danijela Vuković-Ćalasan, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Podgorici

- Upravljanje etnokulturnim pluralizmom u Crnoj Gori: dometi i ograničenja

4. Velimir Veselinović, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu - Nacionalne

manjine i imigranti kao ''opasni drugi'' u ideologiji stranaka radikalne desnice

(2) Migracije i migracijske politike Predsjedavajući: Đana Luša, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu

Referenti:

1. Milan Lipovac i Vladimir N. Cvetković, Fakultet sigurnosti Sveučilišta u Beogradu

- Karakteristike aktualne migrantske krize u Europi

2. Mirjana Bobić i Danica Šantić, Filozofski fakultet i Geografski fakultet Sveučilišta u

Beogradu

- Sigurnost EU vs. sigurnosti migranata: Srbija na balkanskoj migracijskoj ruti

3. Filip Dragović, Muftija Aziz ef. Hasanović, Robert Mikac i Krešimir Mamić, UNDP,

Islamska zajednica Hrvatske, FPZG, MUP

- Migracije i migracijske politike Europske unije i Republike Hrvatske: trenutno stanje i

preporuke kako dalje

(3) Globalni sigurnosni izazovi Predsjedavajući: Miloš Šolaja, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Banja Luci

Referenti:

1. Mirela Holy, Nikolina Borčić i Diana Tomić, Veleučilište VERN' i Filozofski fakultet

Sveučilišta u Zagrebu

- Utjecaj propagande na sadržaj hrvatskih i njemačkih elektroničkih medija na temu

napada kemijskim oružjem u Siriji

2. Vladimir Vuletić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Beogradu

- Globalni neokonzervativni zaokret i sigurnosni rizici

3. Nemanja Džuverović, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Beogradu

- Dometi i ograničenja liberalne izgradnje mira

4. Marta Zorko, Dario Sršen i Ivan Suknaić, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u

Zagrebu

- Geopolitička pozadina inicijative Tri mora: energetska sigurnost i povratak globalne

maritimne geopolitike



19,00 do 21,00 Zajednička večera

3

20. svibnja 2017.

09,30 do 11,00 Treći panel:

(1) Nacionalne manjine u demokratskim društvima Predsjedavajući: Aleksandar Tolnauer, Savjet za nacionalne manjine Republike Hrvatske

Referenti:

1. Milorad Pupovac, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

- Liberalne politike u Hrvatskoj i prava nacionalnih manjina

2. Filip Škiljan, Institut za migracije i narodnosti, Zagreb

- Čuvanje identiteta nacionalnih manjina u Hrvatskoj

3. Barbara Riman, Institut za narodnosna pitanja, Ljubljana

- Nacionalna opstojnost i kulturni identitet s posebnim obzirom na institucionaliziranost

slovenske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj

(2) Migracije i migracijske politike (na engleskom)

Predsjedavajući: Lidija Kos-Stanišić, Faculty of Political Science of Zagreb University Referenti:

1. Marko Tmušić i Milena Lutovac, Faculty of Political Science and Faculty of Economics

of Belgrade University

- Migrations as an Economic Challenge for Modern States – a Serbian Case Study

2. Raymond McCarthy, McMaster University; Hamilton Ontario

- Canada’s Refugee Policy: A Private & Government Assisted, Refugee Sponsorship

Model

3. Petr Čermák, Faculty of Social Studies, Masaryk University, Brno

- Minority Refugee Return in Bosnia 20 Years After - Confirmation or Reversal of Ethnic

Cleansing? Overview of Statistical Evidence

4. Marko Veković, Faculty of Political Science of Belgrade University

- How Orthodox Churches Responded to the Current Migrant Crisis? Evidences from

Greece and Serbia

(3) Globalni sigurnosni izazovi Predsjedavajući: Milan Lipovac, Fakultet sigurnosti Sveučilišta u Beogradu

Referenti:

1. Zarije Seizović, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Sarajevu

- „Međunarodni sud pravde i rekoncilijacija na Balkanu: povijesne reminiscencije i

sigurnosni izazovi odnosa Bosne i Hercegovine i Srbije“

2. Dalibor Franulović, Ministarstvo unutarnjih poslova, Zagreb

- Uloga policije u provedbi međunarodnih mirovnih operacija i misija – studija slučaja

Istočni Timor

3. Svjetlana Doričić, Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, Zagreb

- Komunikacijski aspekti suvremenih vojnih operacija: aktualni sigurnosni izazovi

4. Mirza Smajić, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Sarajevu

- Sigurnosne prijetnje demokratskoj konsolidaciji tranzicijskih društava – izazovi i

perspektive



12,30 do 15,30 Ručak

4

15,30 do 17,00 Četvrti panel:

(1) Nacionalne manjine u demokratskim društvima (na engleskom) Predsjedavajući: Mitja Žagar, The Institute for Ethnic Studies, Ljubljana

Referenti:

1. Jovica Pavlović, Faculty of Political Science of Belgrade University

- Self-determination for Minorities on Seceded Territories: The case of Kosovo

2. Nikola Burazer, Centre for Contemporary Politics, Beograd

- Multi-unit territorial autonomy: An alternative to ethnofederalism

3. Dina Milovanović, Jovana Radosavljević i Miloš Milovanović, New Social Initiative

– NSI, Sjeverna Kosovska Mitrovica - A point of (no) return

4. Rok Zupančič, University of Graz, Centre for Southeast European Studies

- Implications of Pristina-Belgrade Dialogue on the Serbian Community's Position in

Kosovo

(2) Migracije i migracijske politike

Predsjedavajući: Martina Mihalinčić, Veleučilište Velika Gorica

Referenti:

1. Miloš Šolaja, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Banja Luci

- Globalna sigurnost, globalne prijetnje i redefiniranje posthladnoratovske suverenosti

2. Sonja Podgorelec, Sanja Klempić Bogadi i Drago Župarić-Iljić, Institut za migracije i

narodnosti, Zagreb

- Migracijska politika Republike Hrvatske: Pogon ili kočnica razvoja?

3. Viktorija Car i Emil Čančar, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu

- Portretiranje izbjeglica i migranata u hrvatskim dnevnim novinama za vrijeme balkanske

migrantske krize 2015. i 2016. Godine

4. Anita Culifaj, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu

- Izbjeglička kriza kao tema diskursa političkih lidera u kampanji za parlamentarne izbore

2015. Godine

(3) Globalni sigurnosni izazovi Predsjedavajući: Milan Krstić, Fakultet političkih zanosti Sveučilišta u Beogradu

Referenti:

1. Jelena Radić Đozić, doktorska studentica na FPZG, Zagreb

- Čimbenici (de)sekuritizacije opskrbe plinom Europe

2. Katarina Trstenjak Jurković, doktorska studentica na FPZG, Zagreb

- Geopolitičko značenje Jadrana i njegova suvremena sigurnosna valorizacija

3. Marko Dašić, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Beogradu

- Globalni rizici i vanjska politika malih država: studija slučaja Republike Srbije

4. Jasminka Simić, Radio-televizija Srbije, Beograd

- Kraj posthladnoratovske ere: izazovi za globalizaciju i slobodnu trgovinu



18,30 do 21,00 Večera

5

21. svibnja 2017.

9,30 do 11,00 Peti panel:

Nacionalne manjine u demokratskim društvima

Predsjedavajući: Nataša Miljković, Institut društvenih znanosti u Beogradu

Referenti:

1. Margareta Gregurović, Institut za migracije i narodnosti, Zagreb

- Analiza učinka manjinskog statusa: etnička distanca i stavovi prema etničkim

manjinama u istočnoj Hrvatskoj i Vojvodini

2. Aleksandar D. Knežević, Marija Antić, Geografski fakultet Sveučilišta u Beogradu

- Demografski aspekt ‘‘vlaškog pitanja‘‘u istočnoj Srbiji

3. Dragutin Babić, Institut za migracije i narodnosti, Zagreb

- Asimilacija, identitet i sjećanje: slučaj zadarskih Arbanasa

Migracije i migracijske politike

Predsjedavajući: Ružica Jakešević, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu

Referenti:

1. Dragan Radišić, Fakultet za sigurnost i zaštitu Banja Luka

- Sigurnosni i drugi rizici kao posljedica migracijske krize

2. Đana Luša, Bruno Rukavina, Florijan Bašić, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u

Zagrebu

- Sekuritizacija migracija u Europi nakon terorističkih napada: komparacija stavova

studenata Sveučilišta u Zagrebu 2016. i 2017.godine

3. Miroljub Jevtić, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Beogradu

- Religija kao činilac integracije migranata u europsko kulturno okruženje

4. Jurica Botić, Ministarstvo znanosti i obrazovanja Samostalni sektor za inspekcijski

nadzor Služba prosvjetne inspekcije - Područna jedinica u Splitu

- Bošnjaci Sandžaka u kontekstu suvremenih geopolitičkih i sigurnosnih izazova u

Jugoistočnoj Europi

Globalni sigurnosni izazovi

Predsjedavajući: Monika Kalin Golob, Fakultet društvenih znanosti Sveučilišta u Ljubljani

Referenti:

1. Stevan G. Nedeljković, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Beogradu

- Uloga neformalnih oblika međunarodnog organiziranja u suvremenim međunarodnim

odnosima: G7, G20 i BRICS

2. Marija Boban i Leonardo Kraljić, Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu

- Odnos nacionalne sigurnosti i migracijske krize: sigurnosni izazovi i kontradikcije u

pravno-etičkoj hijerarhiji

3. Dario Kuntić,

- Uspon Kine i sigurnost istočne Aziji 4


11,30 do 12,30 Završna rasprava i usvajanje zaključaka

12,30 do 15,30 Ručak

15,30 Odlazak sudionika iz inozemstva

6

Međunarodni organizacijski odbor:

Predsjednik:

Siniša Tatalović, predsjednik, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu

Članovi:

Goran Bašić, Institut društvenih znanosti, Beograd

Vlatko Cvrtila, Veleučilište VERN’

Petr Čermák, Masarykovo Sveučilište u Brnu

Tijana Defar, Zaklada Friedrich Ebert ured u Zagrebu

Nemanja Džuverović, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Beogradu

Anton Grizold, Fakultet društvenih znanosti Sveučilišta u Ljubljani

Ružica Jakešević, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu

Ivana Jelić, Pravni fakultet Sveučilišta u Podgorici

Lidija Kos-Stanišić, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu

Antonija Petričušić, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Mirza Smajić, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Beogradu

Miloš Šolaja, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Banja Luci

Aleksandar Tonlauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske

Marta Zorko, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu

Mitja Žagar, Institut za narodnosna pitanja, Ljubljana

Skup se održava uz financijsku pomoć Zaklade Fridrich Ebert i Savjeta za nacionalne manjine

Republike Hrvatske.

7

21. znanstveni skup Centra za međunarodne i sigurnosne studije

Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu

Nacionalne manjine, migracije i sigurnost u

demokratskim društvima

Knjiga sažetaka

8

Uvodni referati

9

1.

Ime i prezime Vladimir Ajzenhamer Institucija Fakultet sigurnosti Sveučilišta u Beogradu

Adresa Gospodara Vučića 50, 11 000 Beograd

Telefon +381 (0)11 6451-843, 6451-876, 6451-963

+381 69/4435-582

E-mail [email protected]

[email protected]

Naslov referata Migrantska kriza između sekuritizacije i

huntingtonizacije Sažetak

Odnos zapadnog, dominantno hrišćanskog, sveta prema islamu ušao je, tokom druge

decenije XXI veka, u novu fazu čija se obeležja znatno razlikuju od liberalno-

multikulturnog pristupa akcentovanog tokom prošle dekade. Nakon terorističkog napada

11. septembra 2001. godine, Zapad je nastojao da izoluje negativne aspekte svoje

interakcije sa islamskim Istokom, proglašavajući globalni rat terorizmu, nikako islamu.

Poslednjih nekoliko godina situacija se drastično promenila. Zapadni političari sve češće

poistovećuju “terorizam” i “islam”, preuzimajući islamofobiju kao zvaničnu platformu

svojih političkih programa. Rastući antagonizam podstaknut je prvenstveno

nekontrolisanim prilivom bliskoistočnih i afričkih migranata i izbeglica u države Zapadne

Evrope. Aktuelna migrantska kriza uzorkovala je strah domicilnog evropskog

stanovništva od političkih, bezbednosnih i kulturnih implikacija ovog demografskog

“potresa”, otvarajući tako prostor za pooštravanje državnih migratornih politika, ali i

radikalizaciju političkih diskursa koji sve više poprimaju karakteristike religijskog

animoziteta usmerenog na pridošlice islamske vere. Stoga se opravdanost sekuritizacije

migrantske krize, ali i njena sve češća instrumentalizacije u populističke svrhe, nameće

kao pitanje od ključnog značaja za razumevanje savremenog odnosa Zapada prema

islamu. Populistička antagonizacija migrantskog pitanja koja počiva na retoričkom

oslikavanju migranata kao neprijateljski nastrojenih Drugih, shodno čemu se migrantska

kriza predstavlja kao novo poglavlje u viševekovnom sukobu hrišćana i muslimana, za

posledicu može imati ne samo radikalizaciju odnosa “starosedelačkog” evropskog

stanovništva prema migrantima, već i svojevrsnu hantongtinizaciju sekuritizacije ovog

problema, naročito ukoliko bi desno orijentisani ili konzervativni populisti došli na vlast.

Cilj rada je da se na osnovu analize do sada preduzetih sekuritizirajućih mera, a potom i

komparacije ključnih postavki Hantingtonove teorije Sukoba civilizacija sa odabranim

islamofobično obojenim izajavama zapadnih političara, istraži mogućnost da

hantingtonizacija postane glavno obeležje, ne samo sekuritizacije migrantske krize, već i

ukupnog odnosa Zapada prema islamskom svetu.

Ključne reči: Migrantska kriza, međunarodni odnosi, hantingtonizacija, Sukob

civilizacija, islam.

mailto:[email protected]

10

2.

Ime i prezime Anton Grizold

Institucija Faculty of Social Science University of Ljubljana

Adresa Kardeljeva ploščad 5, 1000 Ljubljana

Telefon /


Naslov referata The Security Paradigm of a Globalizing World

11

3.

Ime i prezime Mitja Žagar

Institucija Institut za narodnosna pitanja, Ljubljana

Adresa SI-1000 Ljubljana, Erjavčeva 26

Telefon +386 41 745 745


Naslov referata Integralne strategije i politike upravljanja

različitosti, zaštita nacionalnih i drugih manjina,

migracijske strategije i politike te integracija

manjina i imigranata: Ključni izazovi za

suvremena pluralna i demokratska društva

Sažetak

U svom izlaganju (koji se uključuje u sve tri tematske cjeline) razmatraču neka centralna

pitanja uspješnog upravljanja različitosti u suvremenim pluralnim i demokratskim

društvima u jugoistočnoj Europi i globalno u svetu, koja možemo smatrati ključne

izazove stabilnosti i društvenog razvoja u svim sredinama od lokalnih zajednica i sub-

nacionalnih regija, država i međudržavnih regija, do kontinentalnih integracija i globalne

međunarodne zajednice. U uvjetima sve veće mobilnosti i sve intenzivnijih (unutrašnjih i

međunarodnih) migracija, često prinudnih iz različitih razloga (ratovi, ekologija,

klimatske promjene i katastrofe, itd.) ili uvjetovanih društvenim i ličnim interesima, koji

utječu na odlike migranata, te uvažajući demografske trendove u različitim društvima

(npr. starenje stanovništva, depopulacija ili demografska eksplozija, na koja društva ne

uspiju pronaći adekvatne odgovore), koje pogotovo u razvijenijim društvima rezultiraju u

sve većoj (etničkoj, kulturnoj, vjerskoj, itd.) pluralnosti i različitosti, države moraju

razviti uspješne strategije i politike (pravnog) reguliranja i upravljanja različitosti, koje

uključuju adekvatne etničke, manjinske, migracijske (imigracijske i emigracijske) te

integracijske politike. Izlaganje će analizirati elemente i sadržaje, koje bi ovakve

strategije i politike trebale uključiti te kako mogu one doprinesti uključivanju te boljoj i

uspješnoj slobodnoj i punoj integraciji svih pojedinaca i svih zajednica u suvremena

društva.

Ključne riječi: Upravljenje različitostima, integracija, manjine, migranti


12

Nacionalne manjine

13

1. Ime i prezime

Dragutin Babić

Institucija Institut za migracije i narodnosti, Zagreb

Adresa Zagreb, Trg Stjepana Radića 3

Telefon /


Naslov referata Asimilacija, identitet i sjećanje: slučaj

zadarskih Arbanasa Sažetak

U radu se problematizira pitanje etničkog identiteta na primjeru zadarskih Arbanasa.

Arbanasi dolaze u Zadar (naselje Arbanasi), u prvoj polovici 18.-og stoljeća. Bile su to

nedobrovoljne migracije, uzrokovane turskim osvajanjima, ratnim sukobima, pljačkom,

krvnom osvetom i kugom, koja na teritoriju pod kontrolom turskih vlasti nije zdravstveno

tretirana. Iako se etnički identitet Arbanasa s vremenom gubi i transformira u ‘nešto

drugo’, ostaje ipak ime Arbanasi i vezanost aktera za njega. U radu se namjerava spoznati

tko su Arbanasi u Zadru na početku 21.-og stoljeća. Je li to, barem u nekim segmentima i

etnički identitet ili je to samo još sjećanje na nekadašnji etnički identitet? Jesu li

Arbanasi u Zadru organizirani i kakvim se aktivnostima održava i čuva njihov identitet?

Kako se intervjuirani pripadnici ove zajednice izjašnjavaju u popisima stanovništva? Na

ova i druga pitanja koja se tiču ove posebne (sub)etničke skupine, odgovori su traženi

kod samih aktera iz ove zajednice. U Zadru je provedeno dvadeset

(20) polustrukturiranih dubinskih intervjua, u kojima su intervjuirani opširno iznosili

svoje viđenje povijesnih i aktualnih sastavnica koje čine njihovu egzistencijalnu i

identitetsku zbilju. Analiza empirijskog materijala, uz korištenje teorijskih konstrukata iz

sociologije etničkih odnosa i etničkog identiteta, omogućiti će pobliže spoznaje o tome

tko su Zadarski Arbanasi i o kakvom identitetu se u njihovom slučaju može govoriti.

Ključne riječi: Arbanasi, migracije, Zadar, etnički identitet, sjećanje

14

2.

Ime i prezime Goran Bašić Institucija Institut društvenih znanosti, Beograd

Adresa Kraljice Natalije 45, Beograd

Telefon 381 69 21 97 510


Naslov referata Regionalna suradnja i etno-kulturne

politike u državama Zapadnog Balkana Sažetak

Zapadni Balkan je postao „ostrvo“ do kojeg teško dopiru političke i društvene promene

neophodne za integraciju regiona u Evropsku uniju. Ekonomsko i privredno zaostajanje i

zavisnost država u regionu od finasijskih i političkih centara moći izvan regiona su

osnovne prepreke razvoju i stabilnosti. U takvim uslovima etnički odnosi su uvek

rastresito i osetljivo tlo, pogodno za mobilizaciju masa i ostvarivanje političkih interesa.

Percepcije pojedinih država i naroda u odnosu na nacionalno pitanje i poklapanje granica

država i nacija ne doprinose uvek stabilnosti i dobrosusedstvu. Makedonija i etnički

Makedonci, se suočavaju sa najsloženijim iskušenjima demokratije u multietničkim

društvima; narodi u Bosni i Hercegovini dezorijentisani nedelotvornim ustavnim i

političkim sistemom nastoje da odole izazovima još dubljih podela; Albanija osokoljena

povoljnim rešavanjem državnosti Kosova nastoji da ojača pozicije albanskog naroda u

susednim zemljama, dok Srbija sa brojnom dijasporom u regionu još uvek nema jasan

stav o tome kako da iskoristi njene istorijske, ekonomske i političke prednosti. Hrvatska

suočena sa rastom populizma, koji je osobenost regiona mnogo duže od njegovih

savremenih globalnih tendencija, i jačanjem ekstremne desnice obnavlja raspravu o

krhkosti demokratije u složenim društvima. Etno-kulturne politike u ovim državama koje

obuhvataju kako uređenje položaja nacionalnih manjina, tako i odnos prema dijaspori i

drugim narodima u regionu nisu jasno definisane i ne ulivaju poverenje preko potrebno

za razvoj i sigurnost u ovom delu Evrope.

Ključne riječi: Etnički odnosi, manjine, zapadni Balkan, Evropa


15

3.

Ime i prezime Nikola Burazer

Institucija Centre for Contemporary Politics, Beograd

Adresa Otona Župančiča 12, 11070 Beograd, Republika Srbija

Telefon +381638542418


Naslov referata Multi-unit territorial autonomy: An alternative

to ethnofederalism

Sažetak

Territorial autonomy is considered to be one of the classic mechanisms of

accommodation of ethnic minorities. It has been employed both in cases of

decentralization of democratic countries and conflict resolution in the developing world.

Defended both normatively and practically by the likes of Kymlicka and Lijphart as a

good choice of policy, it has nevertheless achieved only limited success as a tool of

accommodation. Ethnofederalism in particular, as an extreme example of territorial

autonomy for national minorities, has been harshly criticized for failing to bring peace

and stability, creating incentives for secession instead. Possibly the harshest criticism of

ethnofederalism comes from Phillip Roeder, whose „segmental institutions thesis“

explains not only the breakdown of ethnofederal states, but presents the creation of

nation-states as a process inseparable from minority nation-building inside segmented,

i.e. ethnofederal states. In this paper, the author will present Philip Roeder's segmental

institutions thesis and examine its validity on the examples of two liberal democratic

states: Belgium and United Kingdom. The author will also examine the success of an

alternative, scientifically neglected model of territorial autonomy, which will hereby be

labelled as a „multi-unit territorial autonomy“. The author claims that this model can

achieve the purpose of ethnofederalism without the pitfalls presented in the segmental

institutions thesis. This hypothesis will be examined on the cases of Switzerland and

Macedonia.

Keywords: ethnic minorities, multi-unit territorial autonomy, etnofederalism

16

4. Ime i prezime Dinka Čorkalo Biruški

Institucija Filozofski fakultet u Zagrebu, Odsjek za psihologiju

Adresa I. Lučića 3, 10000 Zagreb

Telefon 091-57-430-58


Naslov referata Manjinski i većinski identitet(i):

socijalnopsihološki i društveni izazovi

Sažetak

U radu se polazi od konstruktivističke teze o tome da se identiteti, pa i oni etnički,

oblikuju u interakciji pojedinca i društvene okoline, da nisu fiksni niti fiksirani fenomen,

te da su stoga podložni promjenama, do kojih može doći i koje mogu biti usmjeravane

individualnim i kolektivnim iskustvima. Na primjeru većine i četiri nacionalne manjine u

Hrvatskoj – češke, mađarske, srpske i talijanske – razmotrit će se koncept etničkog i

nacionalnog identiteta na uzorku adolescenata koji se školuju u nastavi na manjinskom

jeziku i pismu po modelu A i u nastavi na hrvatskom jeziku. Provedena je serija fokusnih

grupa s adolescentima u dobi od 11 do 18 godina, pripadnicima hrvatske većine i četiri

navedene nacionalne manjine. U nizu razgovora nastojalo se odgovoriti na središnje

istraživačko pitanje: kakav je etnički i nacionalni identitet adolescenata, pripadnika

većine i manjina, te kako se on oblikuje pod utjecajem obiteljskih iskustava, škole i šire

zajednice. Tematska analiza prijepisa razgovora pokazala je složenost i slojevitost

doživljaja etničkoga i nacionalnog identiteta adolescenata, pri čemu je taj doživljaj

snažno ovisan o specifičnostima iskustava i grupnoj dinamici većine i manjine u

pojedinom socijalnom kontekstu. Kada je ona više konfliktna, i većinski i manjinski

identitet je snažnije izražen, uključuje više elemenata razlikovanja, te je snažnije

utemeljen na ideji „porijekla“, nego na iskustvu (zajedničke) socijalizacije. Kada je,

međutim, većinsko-manjinska dinamika manje konfliktna ili posve nekonfliktna, i u

manjinskom i u većinskom diskursu češće se naglašavaju zajednički identitetni elementi

koji predstavljaju temelj stabilnosti i funkcionalnosti zajednica. Raspravit će se

implikacije rezultata za većinsko-manjinske međugrupne odnose.

Ključne riječi: identitet, integracija, nacionalne manjine, većinsko-manjinski odnosi


17

5.

Ime i prezime Margareta Gregurović

Institucija Institut za migracije i narodnosti

Adresa Trg Stjepana Radića 3, 10000 Zagreb

Telefon 01 6194 611, 091 531 7869


Naslov referata Analiza učinka manjinskog statusa: etnička

distanca i stavovi prema etničkim manjinama u

istočnoj Hrvatskoj i Vojvodini

Sažetak

Polazeći od različitog statusa tri skupine: Hrvata iz istočne Hrvatske (etnička većina),

Hrvata iz Vojvodine (etnička manjina) te Srba iz istočne Hrvatske (etnička manjina) u

radu se želi utvrditi razlike među njima u izražavanju društvene distance i stavova

prema pripadnicima etničkih/nacionalnih manjina. Rad se temelji na podacima

prikupljenim 2013. metodom ankete na prigodnom uzorku od 1431 ispitanika. Uz

modificiranu Bogardusovu skalu društvene distance, pri ispitivanju stavova prema

etničkim manjinama koriste se skale etnocentrizma, procijenjene nacionalnomanjinske

prijetnje i etničkog ekskluzionizma te stavovi o pravima srpske nacionalne manjine u

Hrvatskoj. Rezultati pokazuju da Hrvati u statusu etničke većine iskazuju u najvećoj

mjeri etnocentrične stavove, u većoj mjeri od ostalih skupina doživljavaju etničke

manjine kao prijetnju te najviše podupiru aktivnosti kojima se pripadnici etničkih

manjina isključuju iz svakodnevnog društvenog života, a posebice se ističu u pridavanju

manje važnosti ostvarivanju posebnih prava pripadnicima srpske nacionalne manjine u

Hrvatskoj. S druge strane, Hrvati iz Vojvodine u najmanjoj mjeri iskazuju etnocentrične

stavove te izražavaju najmanju društvenu distancu prema pripadnicima naroda bivše

Jugoslavije. Naposljetku, pripadnici srpske nacionalne manjine najmanje se slažu s

ekluzionističkim stavovima prema pripadnicima etničkih/nacionalnih manjina, posebice

ističu važnost ostvarivanja prava srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj no pri tom

iskazuju najveću etničku distancu prema pripadnicima ostalih etničkih/nacionalnih

manjina u Hrvatskoj. Dobiveni se rezultati tumače ponajprije u kontekstu teorija

društvene dominacije (Sidanius, 2004; Esses i sur., 2005; Padilla 2008) i percipirane

prijetnje (Canetti-Nisim i sur., 2008; Dixon, 2006; Halperin i sur., 2007), ali i rezultata

drugih studija u području sociologije etničkih odnosa.

Ključne riječi: Manjine, etnička distanca, Hrvati, Srbi, istočna Hrvatska, Vojvodina


18

6.

Ime i prezime Aleksandar D. Knežević, Marija Antić

Institucija Geografski fakultet Sveučilišta u Beogradu

Adresa Studentski trg 3/III, 11000 Beograd, Republika Srbija

Telefon +381 60 2244641

E-mail [email protected] : [email protected]

Naslov referata Demografski aspekt ‘‘vlaškog pitanja‘‘u istočnoj

Srbiji

Sažetak

Proučavanja etničkog porekla Vlaha istočne Srbije zauzimaju značajno mesto još od sredine XIX

veka, a posebno početkom XX veka koji je bio obeležen krupnim političko—geografskim

promenama u Srbiji. Iako su rezultati ovih istraživanja često bili osporavani, različito

interpretirani i politizovani oni su ipak doprineli evoluciji kvalitetnijeg naučnog promišljanja.

Zanimljivo je da nauka u Srbiji tokom jugoslovenskog perioda nije pridavala gotovo nikakv

značaj etnodemografskim istraživanjima koja su dolazila sa druge strane Dunava, a u čijem se

fokusu nalazilo tzv. ''rumunsko pitanje'' u istočnoj Srbiji. Stavovi o srpskom etničkom poreklu

današnjeg vlaškog stanovništva, koji su utemeljeni na tezi o naseljavanju Vlaha inverznim

migracionim tokovima iz Banata i Oltenije, iako kreirani još početkom XX veka i danas imaju

najveću specifičnu težinu u srpskoj naučnoj misli. Međutim, da je ovo pitanje bilo politički

osetljivo i u prošlosti svedoči i citat srpskog etnologa svetskog ugleda Tihomira Đorđevića koji je

1906. godine u uvodu svoje knjige ''Kroz naše Rumune-putopisne beleške'' napisao sledeće: ''...ja

znam do mnogi od naših zadrtih patriota će mi spočitavati što svetu predstavljam Rumune iz

Srbije i iznoseći takvu istinu privući pažnju što je opasnost za nas, ..., ovo se naravno može desiti

i bez mojih pisanjja, ceo svet već zna da u Srbiji ima Rumuna, ni zvanična statistika ovo ne

osporava...''. Na ovu činjenicu nas opominju i aktuelni događaji vezani za reakciju rumunske

države na dodeljivanje statusa kandidata Republici Srbiji za članstvo u EU. Sa druge strane,

tendencije rumunizacije svih potomaka romanofonog stanovništva na prostoru od Dunava do Istre

na jednoj, i od Banata do Korintskog zaliva na drugoj strani, u potpunosti zasenjuju naučnu

objektivnost rumunskih autora, koji se još od vremena Jovana Cvijića do danas intenzivno bave

etnodemografskim profilom istočne Srbije. Međutim, primenjena metodološka rešenja pri

zvaničnoj etnostatistikoj evidenciji stanovništva ostavljaju puno prostora za relativizaciju

dobijenih podataka i izvedenih demografskih pokazatelja i trendova. To je naročito vidljivo pri

proučavanju demografskih karakteristika flotantnih etničkih grupa kod kojih je prisutna

varijabilnost pri deklarisanju svog nacionalnog, jezičkog i verskog identiteta u popisnoj i vitalnoj

statistici. Ova pojava je naročito izražena kod Vlaha u skoro svim popisima stanovništa Srbije

sprovedenim u periodu od 1948-2011. godine što neposredno utiče na kvalitet dobijenih

statističkih podataka koji su potpuno neupotrebljivi u demografskim istraživanjima, i čija

nekritička primena može dovesti do potpuno pogrešnih zaključaka, ali i konkretnih pravno-

političkih posledica u praksi ostvarivanja manjinskih prava.

Ključne riječi: Vlasi, Srbija, nacionalne manjine, migracije

19

7.

Ime i prezime Dina Milovanović

Jovana Radosavljević

Miloš Milovanović

Institucija New Social Initiative – NSI

Adresa Čika Jovina IV/3

Mitrovica North

Kosovo

Telefon +381 64 22 64 772


Naslov referata A point of (no) return

Sažetak

After the armed conflicts in Kosovo, large number of people lost their houses and were pressured

to move out of Kosovo. UNHCR estimates that over 200,000 people remain displaced. The

process of returns is very slow, with only 26,223 people returning so far. In addition, Ministry of

Communities and Returns estimated that 25,000 people are displaced within Kosovo. In order to

stimulate returns Republic of Serbia and Municipality of Zvečan/Zveçan started a “Sunny Valley”

project. The project envisaged to house 1,500 persons displaced with 200 to 300 residential units

and public buildings. Construction area is currently fenced with only one prototype house at site.

Deputy Head of the Office of Kosovo and Metohija noted that the project would be “a practical

contribution for the necessary new approaches that can foster sustainable return” and will ensure

that returnees are secure and have access to healthcare, social services, education and job

opportunities. Contrary, Kosovo officials and media described Sunny Valley as a “Serbian

colonization project”. Senior Kosovo officials were widely quoted describing the settlement as

“illegal”, due to the lack of construction permits, promising to put pressure on Belgrade to stop

the constructions. Government of Serbia dismissed these complaints as an “obstruction” to return.

In this paper we explored political role and influence of the Sunny Valley Project, based on

research conducted in period of Winter 2016 – Spring 2017. Research was done in form of discus

analysis; it included desk and field research, that integrated review of legal framework, relevant

literature, press clipping, along with interviews with representatives of Serb political elite from

Serbia and Kosovo. The analysis reviled that matter of return may be observed trough the theory

of post-modernism paradigm of conflict where both sides (Serbs and Albanians) have created

their own realities, which are being reaffirm in everyday political discourse, and where resolution

is highly dependent on communication and socialization.

Keywords: Kosovo, Serbia, displaced people, political discourse

20

8.

Ime i prezime Jovica Pavlović Institucija Faculty of Political Science of Belgrade

University

Adresa Jove Ilića 165, 11000 Beograd

Telefon /


Naslov referata Self-determination for Minorities on

Seceded Territories: The case of Kosovo Sažetak

Turbulent political events of the previous decades (highlighted by secession in Eastern

Europe) have contributed to a shift in the general perception of political/minority rights.

Consequential theoretical developments played an important part in defining self-

determination as a minority right which prevent human rights violations and unjust

treatment of minorities and improve democratic practice; when applied under the right

conditions. However, the lack of a clear scholarly and political consensus (when it comes

to the form and extent to which self-determination should be viewed and applied as a

minority right) contributes to the existing problems in utilizing the mentioned right. Just

by observing the Kosovo case one can begin to understand the complexity of potential

self-determination related problems, and why there is widespread disagreement on how

the process should be conducted in practice. Seceded territories (such as Kosovo) are

bound to have minorities of their own, which often feel deprived of their rights and other

democratic values as a result of secession. Due to the new political context in the

aftermath of secession; nationalism, unjust treatment of minorities and human rights

violations are often intensified (rather than calmed as primarily intended by the

processes). The Kosovo case thus highlights that the processes of secession/self-

determination often redefine and intensify existing minority problems instead of solving

them. By seceding, a particular minority group becomes the majority in the newly formed

state; thus changing its relations with other minority groups on the territory. The problem

of minorities on seceding territories thus arises, as such minorities may feel cheated

(since they did not receive a state of their own) or threatened (as they have historically

turbulent relations with the new majority, and are now residing on ‘their’ territory).

Having these considerations in mind, it becomes highly important to thoroughly consider

and investigate the problems faced by minorities on seceding territories. The research

problem is to determine sustainable solutions that offer useful normative guidelines in

resolving the problems of such minority groups. ‘Sustainable’ here refers to “…solutions

that are perceived both as efficient and just.” The paper will primarily focus on what

kind of self-determination (within a seceded territory) best guarantees the protection of

rights of minorities on seceded territories; rights which could be applied in justly

managing the problems of such minorities, by concentrating on the case of Kosovo.

Keywords: Kosovo, minority rights, seceded territory, self-determination

21

9.

Ime i prezime Milorad Pupovac Institucija Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Adresa /

Telefon /


Naslov referata Liberalne politike u Hrvatskoj i prava

nacionalnih manjina Sažetak

U proteklih pet godina obnavljaju se i jačaju iliberalne politike u Hrvatskoj. Njihovi

akteri, od nevladinih organizacija preko dijelova katoličke crkve do političkih partija i

njihovih predstavnika, sve jasnije izražavaju svoje poruke kao što su historijski

revizionizam, antiliberalizam (antikomunizam kao oznaka za svaku lijevu politiku se

pretpostavlja) i antimanjinska politika (od govora mržnje do ukidanja manjinskih prava).

U tim se porukama sve više oblikuje nacionalno-vjerski korporativistički projekt

hrvatskog društva kakav je zagovaran tokom 90-tih godina 20 stoljeća. U takvu projektu

jačaju tri tipa diskursa prema nacionalnim manjinama, posebno Srbima: diskurs

alijenacije (izjave Milijana Brkića); diskurs hostilizacije (izjave biskupa Košića) i

diskurs deiusifikacije (izjave Bože Petrova). Posredstvom ove vrste diskursa novi akteri

iliberalnih politika obnavljaju antimanjinsku politiku kao glavnu komponentu njihova

korporativnog projekta hrvatskog društva kao hrvatske zajednice (jedna od glavnih

poruka Kolinde Grabar Kitarović).

Ključne riječi: Liberalna politika, antimanjinska politika, nacionalne manjine, Hrvatska


22

10.

Ime i prezime Barbara Riman

Institucija Institut za narodnosna pitanja, Ljubljana

Adresa Erjavčeva 26, 1000 Ljubljana

Telefon 091/543-68-08


Naslov referata Nacionalna opstojnost i kulturni identitet s

posebnim obzirom na institucionaliziranost

slovenske nacionalne manjine u Republici

Hrvatskoj

Sažetak

Slovenska nacionalna manjina u Hrvatskoj jedna je od 22 nacionalne manjine upisane u

Ustav Republike Hrvatske. Sve imaju jednake zakonske mogućnosti i prava. Za

slovensku nacionalnu manjinu postoji i potpora od Republike Slovenije. No, ipak broj

Slovenaca u Republici Hrvatskoj nezaustavljivo pada, te se prema popisu stanovništva od

1991. godine do danas broj Slovenaca dvostruko smanjio. Na popisu stranovništva 2001.

godine bilo je zabilježeno 13 173 pripadnika slovenske nacionalne manjine, a 2011.

godine 10 517. Ovim se radom želi ukazati na određene probleme koji su primijećeni

tijekom 10-godišnjeg istraživanja povijesti slovenstva u Hrvatskoj kao i poteškoća u

aktualnom životu među pripadnicima slovenske nacionalne manjine u Hrvatskoj. Želi se

otvoriti pitanje korištenja zakonskih mogućnosti u Republici Hrvatskoj među pripadnici

slovenske nacionalne manjine, odnosno, jesu li one dobro iskorištene i ima li mogućnosti

za poboljšanje njihove primjene kako bi se položaj pripadnika slovenske nacionalne

manjine poboljšao. Među najvažnijima je pitanje očuvanja slovenskog jezika i slovenske

kulture u Hrvatskoj, bez čega ne bi postojala slovenska manjiska zajednica. Pripadnici

slovenske nacionalne manjine zbog različitih razloga (prije svega politike do 1991.

godine) unutar svojih obitelji ne uporabljaju slovenski jezik s čime je došlo do nastajanja

tzv. „izgubljene generacije“. Stoga je dodatno iskorištavanje zakonskih mogućnosti, koje

nudi Republike Hrvatska, od presudne važnosti da se u Hrvatskoj zadrži slovenski jezik i

kultura, ali i da se umanji već prije spomenuto rapidno smanjenje broja pripadnika

slovenske nacionalne manjine u Hrvatskoj, što se na poseban način odnosi na

institucionaliziranost slovenske manjinske zajednice, njezinu opstojnost i kulturu.

Ključne riječi: Slovenska nacionalna manjina, Hrvatska, slovenski jezik I kultura


23

11.

Ime i prezime Filip Škiljan Institucija Institut za migracije i narodnosti

Adresa Trg Stjepana Radića 3, Zagreb

Telefon 0955082320


Naslov referata Čuvanje identiteta nacionalnih manjina u

Hrvatskoj Sažetak

U Hrvatskoj status nacionalnih manjina ima 21 nacija. Autor u tekstu kroz vlastita

terenska istraživanja pokušava donijeti što je moguće više informacija o tome kako

pojedine nacionalne manjine čuvaju svoj nacionalni identitet. Očuvanje nacionalnog

identiteta autor promatra kroz nekoliko faktora: očuvanje nacionalnog identiteta kroz

religijsku posebnost, očuvanje nacionalnog identiteta kroz jezičnu posebnost i očuvanje

nacionalnog identiteta kroz sjećanje na zajedničku prošlost. Autor se u tekstu posebno

bavi Albancima u bjelovarskom kraju, Bošnjacima u Labinštini, Crnogorcima u Peroju,

Česima na Bilogori, Mađarima u okolici Virovitice, Nijemcima u Baranji, Poljacima u

Brodskom posavlju, Romima u Međimurju, Rusima u Zagrebu, Rusinima u okolici

Vukovara, Slovacima u okolici Našica, Slovencima u okolici Varaždina, Srbima u

Požeštini, Talijanima u zapadnoj Slavoniji, Ukrajincima u Lipovljanima i 'Vlasima'

(Žejancima) na Ćićariji. Kroz osvrt na pojedini element očuvanja nacionalnog identiteta

autor će pokušati ukazati na sličnosti i razlike u pojedinim studijama slučaja te na

mehanizme na koji pojedine nacionalne manjine pokušavaju očuvati svoju posebnost

kroz religiju (Bošnjaci, Crnogorci, Rusi, Rusini, Ukrajinci, Srbi), jezik (Albanci, Česi,

Mađari, Romi, Slovaci, Slovenci, Talijani i 'Vlasi') te kroz sjećanje na zajedničku prošlost

(Nijemci, Poljaci, donekle i Ukrajinci).

Ključne riječi: Nacionalne manjine, Hrvatska, nacionalni identitet, integracija, jezična

posebnost


24

12. Ime i prezime Velimir Veselinović

Institucija Doktorand na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u

Zagrebu

Adresa Zagreb, Lepušićeva 6

Telefon /


Naslov referata Nacionalne manjine i imigranti kao ''opasni

drugi'' u ideologiji stranaka radikalne desnice

Sažetak

Predmet izlaganja je ideologija radikalno desnih stranaka čija su temeljna obilježja

nativizam, autoritarnost i populizam. Riječ je o prilično heterogenoj stranačkoj obitelji u

Europi koja zadnjih nekoliko desetljeća postiže zapažene izborne rezultate. Njihovi

izborni rezultati, iako zapaženi, ne čine ih još uvijek (osim u iznimnim slučajevima)

relevantnim političkim akterima u nacionalnim političkim sustavima ili Europskom

parlamentu. Razlog izbornih uspjeha radikalno desnih političkih stranaka odražava

društvena i gospodarska kriza europskih država. U tom smislu, desne stranke kritiziraju

vladajuće elite argumentirajući kako nisu u stanju riješiti probleme koji nastaju usporedo

s globalizacijom, a sebe proglašavaju predstavnicima i spasiteljima naroda. Neprijatelje

vide, ne samo u vladajućim elitama, nego i u imigrantima koji su u pretežnoj mjeri

islamske vjeroispovijesti ili nacionalnim manjinama koji kao ''opasni drugi'' narušavaju

homogenost nacionalne države i njezin identitet, a islamski imigranti i kršćanski identitet

Europe.

Ključne riječi: desne političke stranke, radikalna/ekstremna desnica, nacionalizam,

nativizam, autoritarnost, populizam, imigranti, nacionalne manjine, terorizam

25

13.

Ime i prezime Danijela Vuković-Ćalasan Institucija Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Podgorici

Adresa Ul. 13. Jula br. 2, 81 000 Podgorica

Telefon +382 69 93 77 99


Naslov referata Upravljanje etnokulturnim pluralizmom u Crnoj

Gori: dometi i ograničenja Sažetak

Crna Gora spada u grupu zemalja sa visokim stepenom etnokulturnog pluralizma.

Izražena pluralnost u ovom smislu komplikuje ionako složen proces upravljanja etničkim

i nacionalnim različitostima. Ustavom definisana kao građanska država, Crna Gora

nastoji da uskladi koncept građanskog nacionalnog identiteta sa politikom priznavanja

etnokulturnih identiteta koja podrazumijeva određeni stepen politizacije kulture i

redefinisanja zajedničkog identiteta. Pravni i institucionalni okvir politike

multikulturalizma u Crnoj Gori postavljen je usvajanjem Ustava Crne Gore iz 2007.

godine i donošenjem odgovarajućih zakonskih akata u oblasti zaštite manjinskih prava i

izbornog zakonodavstva. Predmet ovog referata odnosi se na analizu postignutih rezultata

desetogodišnje implementacije pravno-političkih rješenja politike multikulturalizma,

kako na položaj nacionalnih zajednica, tako i na društvo u cjelini. Biće izdvojeni i

analizirani najvažniji nedostaci postojećih normativnih rješenja, najznačajnija ograničenja

u njihovom sprovođenju kao i mogućnosti za unapređivanje postojećih etnopolitika

prema etničkim i nacionalnim zajednicama.

Ključne riječi: Etnokulturni pliralizam, manjine, nacionalni identitet, Crna Gora,


26

14.

Ime i prezime Rok Zupančić

Institucija University of Graz, Centre for Southeast European Studies

Adresa /

Telefon /


Naslov referata Implikacije dijaloga Priština-Beograd na položaj

srpske zajednice na Kosovu

Sažetak

U radu će se obraditi politički dijalog Prištine I Beograda pod okriljem Europske unije I utjecaj

ovog dijaloga na položaj srpske zajednice na Kosovu. Posebno će se razmatrati implementacija

nekih rezultata ovog dijaloga kao što je formiranje Srpske zajednice općina na Kosovu. Dijalog

Prištine I Beograda opterećen je brojnim izazovima koji dovode do povremenih zastoja I

problema. Posebne teškoće u ovom dijalogu predstavljaju dijametralno suprotstavljene

pregovaračke pozicije Prištine i Beograda. To značajno utječe I na implementaciju već

dogovorenog. Značajan utjecaj na tok pregovora ima i međunarodna zajednica koja često

pokazuje neodlučnost u pružanju podrške za provođenje već dogovorenog, posebno u dijelu

poboljšanja položaja srpske zajednice.

Ključne riječi: Kosovo, Priština, Beograd, Europska unija, položaj srpske zajednice

27

Migracije i migracijske

politike

28

1.

Ime i prezime Mirjana Bobić i Danica Šantić

Institucija Filozofski fakultet i Geografski fakultet Sveučilišta u

Beogradu

Adresa Čika Ljubina 18-20 (Filozofski fakultet)

Studentski trg 3/3 (Geografski fakultet)

Telefon +381 63 473 035 (Mirjana Bobić)

+389 64 134 5198 (Danica Šantić)


[email protected]

Naslov referata Sigurnost EU vs. sigurnosti migranata: Srbija na

balkanskoj migracijskoj ruti

Sažetak

U radu se polazi od pretpostavke da je današnja „Balkanska migraciona kriza“ podvedena

pod bezbednosnu pretnju zemljama EU i njenim građanima, a zanemeraju se bezbednost

ljudi koji beže od rata, gladi, demografskih i ekoloških pritisaka, na periferiji svetskog

kapitalizma (iz Afrike, Azije, Bliskog i Srednjeg Istoka). Pri tome se prenebregava

pojačana cena ugrožavanja ljudske bezbednosti (porast smrtnosti migranata, posebno na

Mediteranu, širenje krijumčara, ilegalnih ulazaka, nevoljnog zadržavanja ljudi na

teritorijama, itd). Dalje, prisilna imobilnost u zemljama tranzita (Srbiji, na primer)

povezana je sa brojnim socijalnim problemima, budući da zemlje na ruti nisu spremne za

povećani priliv, prihvat i zbrinjavanje (pružanje osnovnih usluga, redovne ishrane,

smeštaja, lečenja, obrazovanja, zaštite, itd). Među samim migrantima se posledično

razvijaju strategije snalaženja, socijalne diferencijacije i unutargrupne distance u okviru

tzv „graničnog“ socijalnog položaja, tj života na ivici društva (u parkovima, magacinima,

i drugim otvorenim prostorima) čime se ugrožava kako njihova bezbednost, tako i

bezbednost šireg okruženja (konflikti, napadi na lokalno stanovništvo, upadi u privatne

prostore, itd). U ovom prilogu se savremenena migraciona kriza sagledava kroz širu

perspektivu neoliberalnog kapitalizma, koji je uslovio ogromno pojačavanje socijalnih

nejednakosti između centra i polu(periferije), sve veće socijalne isključenosti ogromne

mase stanovništa sveta, te odricanje od univerzalnih ljudskih principa humanosti,

solidarnosti, pa i slobode kretanja. Zbog svega napred iznetog u radu će se ukazati na

položaj migranata i tražilaca azila u Srbiji, kao i na (ne)spremnost države da odgovori na

rastuće izazove u domenu njihovog prihvata i zaštite. Naglasak će biti na periodu nakon

marta 2016. godine i zvaničnog zatvaranja Balkanske rute, što je uslovilo značajne

promene u karakteristikama i demografskom profilu migranata.

Ključne riječi: Balkanska migracijska kriza, migracije, Srbija, bezbednost migranata

29

2. Ime i prezime Jurica Botić Institucija Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Samostalni sektor za inspekcijski nadzor

Služba prosvjetne inspekcije - Područna jedinica u

Splitu

Adresa Prilaz Braće Kaliterna 10

HR - 21000 Split

Telefon 021/490-041


Naslov referata Bošnjaci Sandžaka u kontekstu

suvremenih geopolitičkih i sigurnosnih

izazova u Jugoistočnoj Europi Sažetak

Članak prikazuje razvoj bošnjačkog nacionalnog identiteta na prostoru Sandžaka, pri

čemu s aspekta historijske geografije donosi kratak pregled teritorijalno-političkog

razvoja ove povijesne regije. Nadalje, članak naglašava etnoreligijski aspekt razvoja

nacionalnog identiteta muslimana Sandžaka te odnos ove manjinske zajednice u Srbiji i

Crnoj Gori sa susjednom Bosnom i Hercegovinom i njezinim političkim strukturama.

Pritom, članak ističe posebnosti nacionalne identifikacije i položaja muslimana u Srbiji i

Crnoj Gori s posebnim osvrtom na njihovu vjersku i političku institucionalnu

organiziranost. Konačno, članak problematizira položaj bošnjačkih zajednica u Srbiji i

Crnoj Gori u kontekstu suvremenih geopolitičkih i sigurnosnih izazova u Jugoistočnoj

Europi.

Ključne riječi: Bošnjaci, Sandžak, Jugoistočna Europa, islam, sigurnost


30

3. Ime i prezime Viktorija Car i Emil Čančar

Institucija Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu

Adresa Lepušićeva 6, 10000 Zagreb

Telefon +385 98 718381


Naslov referata Portretiranje izbjeglica i migranata u hrvatskim

dnevnim novinama za vrijeme balkanske

migrantske krize 2015. i 2016. godine

Sažetak

Europska izbjeglička i migrantska kriza odnosi se na kretanja izbjeglica i migranata iz

Sirije i drugih bliskoistočnih te sjevernoafričkih zemalja prema zapadnoeuropskim

zemljama, a značajnu ulogu na tom putu imala je tzv. „balkanska ruta“ na kojoj se našla i

Hrvatska od rujna 2015. do ožujka 2016. godine. U ovom istraživanju zanimalo nas je

kako su u tom razdoblju u dnevnim novinama Jutarnji list, Večernji list i 24 sata

izbjeglice i migranti portretirani na fotografijama i u tekstu. Primarno nas je zanimalo

kako su izbjeglice i migranti portretirani unutar diskursa žrtve odnosno unutar diskursa

prijetnje zapadnoeuropskoj kulturi, demokraciji te sigurnosti zemalja na „balkanskoj

ruti“. Za potrebe istraživanja korištene su tri istraživačke metode: kvantitativna analiza

sadržaja, analiza narativa i analiza diskursa. Jedinica analize je novinaksi članak s

pripadajućom opremom (fotografijama, naslovom, nadnaslovom, podnaslovom i

okvirima). Zanimalo nas je jesu li osobe u člancima imenovane kao izbjeglice ili kao

migranti te kako su diskurzivno konstruirane i reprezentirane u člancima. Zanimalo nas je

i da li se način portretiranja izbjeglica i migranata mijenjao kroz navedeno vremensko

razdoblje, prvenstveno poslije terorističkih napada u Parizu 13. studenoga 2015. Također

nas je zanimalo i na koji su način prezentirane Hrvatska i susjedne zemlje – kao

prijateljski ili kao neprijateljski raspoložene prema izbjeglicama i migrantima te kakav se

medijski narativ pritom koristio.

Ključne riječi: Migracijska kriza, „balkanska ruta“, mediji, dnevne novine, Hrvatska


31

4.

Ime i prezime Anita Culifaj


Adresa Lepušićeva 6, 10000 Zagreb

Telefon 095 840 3847


Naslov referata Izbjeglička kriza kao tema diskursa političkih

lidera u kampanji za parlamentarne izbore 2015.

Godine

Sažetak

Kada se govori o suvremenim sigurnosnim izazovima, a posebice kada se naglasak stavi

na 2015. godinu, pojavljuje se pitanje izbjegličke krize koja je pogodila Europu. Iako je

dio Europe mjesecima bio pod naletom izbjeglica koji su s tračkom nade u bolje sutra i

bijegom od ratnih stradanja krenuli prema zapadu, Hrvatska je prvi izbjeglički val osjetila

tek potkraj ljeta i početkom rujna 2015 godine. Ogroman priljev imigranata pozicionirao

je izbjegličku krizu u fokus zanimanja tadašnje Vlade, oporbe, medijskog izvještavanja,

pa ne iznenađuje da se to pitanje našlo na dnevnom redu političkog diskursa u tada

aktualnoj kampanji za parlamentarne izbore 2015. godine. Nadzor granica i zaštita

nacionalnih interesa bile su teme često spominjane od političkih lidera, a postupanje

spram ovih izazova od strane tadašnje Vlade budno promatrane od oporbe i medija. Ovaj

rad istražuje izazove koje je pitanje migracijske krize unijelo u retoriku političkih lidera

ključnih stranaka u Hrvatskoj u predizbornoj kampanji za parlamentarne izbore 2015.

godine. Analizirat ću izjave i govore u kojima se spominje pitanje izbjeglica te analizom

diskursa nastojati pokazati tko je od političkih lidera svoju retoriku bolje oblikovao

prema ovom pitanju. Analizom diskursa pokazat ću koja se latentna značenja kriju iza

izjava političkih lidera te da društveni kontekst i aktualni problemi itekako oblikuju

retoriku u vrijeme izbornih kampanja. Pozicioniranje oko ključnih društvenih pitanja, u

ovom slučaju izbjegličke krize, važno je za dobivanje izbora.

Ključne riječi: Izbjeglička kriza, sigurnosni izazovi, parlamentarni izbori, Hrvatska


32

5.

Ime i prezime Petr Čermák

Institucija Faculty of Social Studies, Masaryk University, Brno

Adresa /

Telefon +420 728 878 000


Naslov referata Minority refugee return in Bosnia 20 years after

- confirmation or reversal of ethnic

cleansing? Overview of statistical evidence

Sažetak

The primary goal of the research is to collect and provide original statistical evidence on

actual results of the minority refugee return process in Bosnia and Herzegovina 20 years

from its onset and 10 years from its actual end. First, officially declared results of the

minority refugee return reported by UNHCR and pre-war demographic figures are

compared to newly available census-based data on ethnic structure of 142 municipalities

to uncover the real effects of the minority return on the local ethnic structure. This

comparison reveals high levels of multi-directional discrepancy between results reported

by UNHCR and those indicated by the recent census. Second, municipalities of relative

success in the return process are identified through this comparison for single

ethnic groups. These include 57 municipalities in total, which are further clustered into

11 wider regions of successful minority return (8 Bosniak, 2 Croat, 1 Serb). Third, in

these areas of relative success, the socio-political sustainability of minority returnee

groups is assessed through newly collected data on their actual demographic situation,

political representation, and proportionality of their actual share of local power.

By presenting and analysing these data, the paper has ambition to provide a data-based

contribution into the wider debate on impact of the refugee return process on the post-

conflict ethnic structure and inter-ethnic relations in Bosnia and Herzegovina.

Keywords: refugee return, UNHCR, ethnic groups, Bosnia and Herzegovina

tel:+420%20728%20878%20000


33

6.

Ime i prezime Filip Dragović, Muftija Aziz ef. Hasanović, Robert

Mikac i Krešimir Mamić Institucija UNDP, Islamska zajednica Hrvatske, FPZG, MUP

Adresa /

Telefon /


[email protected]

Naslov referata Migracije i migracijske politike Europske unije i

Republike Hrvatske: trenutno stanje i preporuke

kako dalje

Sažetak

Migracije predstavljaju neminovnost od najranije povijesti sve do suvremenog doba. Povremeno,

zbog događanja poput migrantske krize u Europi 2015. i 2016. godine, postaju najaktualnije

pitanje kojim se bave brojni subjekti od pojedinaca preko država do međunarodnih organizacija.

U ovisnosti o vremenu, prostoru i kontekstu navedene se različito doživljavaju, analiziraju i

shvaćaju. Velika migrantska kriza u Europi iz 2015. i 2016. godine pokazala je kako je Europska

unija nespremna za velike migracije a kako državama poput Republike Hrvatske nedostaju

službene migracijske politike. Spomenuta kriza razotkrila je i neke druge slabosti osim samih

nedostataka službenih politika, ukazala je na uznapredovanu radikalizaciju društvene i političke

scene u pojedinim državama, slabu primjenu integracijskih politika, nerazumijevanje problema i

neshvaćanje potreba drugih i „drugačijih“. Cilj ovog istraživanja je analizirati i predstaviti

migracijske politike Europske unije i Republike Hrvatske te usporediti njihove dosege i promjene

pod utjecajem masovnih migracija. Metodološki obrazac istraživanja obuhvatiti će analizu tri

različite grupe literature. U prvoj grupi biti će analizirane službene migrantske politike i stavovi

Europske unije i Republike Hrvatske. U drugoj grupi biti će obuhvaćeni stavovi značajnih autora

ovog područja oko načina unapređenja navedenih migracijskih politika. U trećoj grupi biti će

izneseni stavovi oko uspješnih modela integracije i suživota različitih naroda i kultura u Republici

Hrvatskoj, s posebnim naglaskom na odnos većinskog kršćanskog i manjinskog muslimanskog

stanovništva, kao pozitivan primjer za ostatak Europske unije. U analizi će ovom pitanju biti

pristupljeno iz nekoliko različitih diskursa – humanitarnog, sigurnosnog, institucionalnog,

politološkog, teološkog. Rezultati istraživanja biti će značajni za shvaćanje širine izazova s

kojima se trenutno ali ćemo se i u budućnosti ponovno susretati, imati će svoju primjenu u

znanstvenom dijelu kao i u unapređenju migracijskih politika prvenstveno Republike Hrvatske.

Ključne riječi: migracijska kriza, migracijska politika, Europska unija, Republika Hrvatska


34

7.

Ime i prezime Miroljub Jevtić

Institucija Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Beogradu

Adresa Jove Ilića 165, Beograd 11000

Telefon 00381638303799


Naslov referata Religija kao činilac integracije migranata u

europsko kulturno okruženje

Sažetak

Talas migracije koji je zahvatio Evropu samo je doprineo da se ova stara pojava više

vidi. Ona je uz dodatnu neprekidnu seobu stanovništava preko Mediterana samo još više

istakla i nametnula pitanje kako integrisati te ljudeOva činjenica je posebno važna u

svetlu podatka da ogroman broj njih čine muslimani. Dakle ljude koji imaju drugačiji

svetonazor od dominantne hrišćanske kulture koja karakteriše Evropu. Ako se sve to

uporedi sa stavovima vodećih ljudi Evropske unije:Merkelove, Kamerona i Sarkozija iz

2010, 11 da je multikulturalizam mrtav, onda je jasno da se Evropa nalazi pre ozbiljim

izazovom. To postavlja brojna pitanja. Npr. Ako je Evropa uglavnom sekularana, čak i

kad je poglavar crkve kraljica kao u Engleskoj, kako uklopiti muslimane u taj koncept

kada islam isključuje sekularizam. Odnosno teološki uslovljava pitanje spasenja posle

smrti životom po islamskim zakonima, koji u Evropi ne postoje.Ovaj tekst bi trebalo da

bude skroman pokušaj da se na ova i druga pitanja koje imigracija nosi sa sobom da

zadovoljavajući odgovor.

Ključne reči: Migracije, identitet, religiea, integracija, evropske vrednosti,politikologija

religije


35

8.

Ime i prezime Milan Lipovac i Vladimir N. Cvetković Institucija Fakultet sigurnosti Sveučilišta u Beogradu

Adresa Gospodara Vučića 50, 11118 Beograd

Telefon +381 64 2366 001 (Milan Lipovac)


[email protected]

Naslov referata Karakteristike aktualne migrantske krize u

Europi Sažetak

Karakteristike aktuelne migrantske krize u Evropi, najveće posle II svetskog rata,

ispoljavaju se istovremeno na semantičkom, humanitarnom i geopolitičkom nivou.

Nezavisno od semantičkih i pravno-političkih nejasnoća koje proističu iz refleksije

stvarnih uzroka masovnih migracija sa Bliskog istoka, Avganistana i Severne Afrike u

zemlje Zapadne Evrope (da li se radi ekonomskim ili ratnim “izbeglicama”, “azilantima”

ili je u pitanju “nešto treće”), izvesno je da oni proizvode nove bezbednosne izazove, ali i

konkretne bezbednosne pretnje za EU i sve okolne zemlje koje se nalaze na tzv.

izbegličkim rutama. Cilj ovog rada vezan je za rasvetljavanje potencijalnog uticaja

aktuelne migrantske krize na regionalnu bezbednost u Evropi. Pretpostavka autora je da

evropska migrantska kriza, u kontekstu regionalne bezbednosti, predstavlja generator

bezbednosnih problema čiji se uticaj ispoljava u najmanje dve dimenzije: objektivna, tj.

geopolitička, unutar koje se dramatično ubrzava regionalna bezbednosna dinamika u

Evropi, i druga, realpolitička, nazovimo je instrumentalna dimenzija, u kojoj veći deo

regionalnih aktera migrantsku krizu koristi kao političku polugu za svoju bezbednosnu

politiku, tj. odnos prema državama iz svog neposrednog okruženja.

U radu će biti predstavljene osnovne karakteristike migracionog procesa, aktuelne

migrantske politike evropskih država, ali i unutrašnje i spoljno-bezbednosne politike

država koje su na bilo koji način pogođene migrantskom krizom (kao tranzitne zemlje ili

kao zemlje krajnjeg odredišta). Poseban naglasak će biti stavljen na države izvan EU,

poput Turske ili SAD, kao i na pojedine države Zapadnog Balkana, koje zahvaljujući

migrantskoj krizi dobijaju veći manevarski prostor za kreiranja vlastite, ali posredno i

bezbednosti svekolike Evrope.

Ključne riječi: Migracijska kriza, Evropa, bezbednosna dilemma, geopolitika


36

9.

Ime i prezime Đana Luša, Bruno Rukavina, Florijan Bašić


Adresa Lepušićeva 6 Zagreb

Telefon 385 1 46 42 000


Naslov referata Sekuritizacija migracija u Europi nakon

terorističkih napada: komparacija stavova

studenata Sveučilišta u Zagrebu 2016. i

2017.godine

Sažetak

Migrantski val koji je zahvatio Europu u ljeto 2015.godine imao je značajno mjesto u

političkom diskursu zastupljenom u hrvatskim medijima, koji je utjecao na konstrukciju

stereotipova među studentima Sveučilišta u Zagrebu. Za ciljanu skupinu istraživanja

provedenog u prvoj polovici 2016.godine izabrani su studenti Sveučilišta u Zagrebu u

nastojanju za definiranjem njihovih stavova prema tri kategorije stereotipova o

migrantima: ekonomskim, kulturno- identitetskim i sigurnosnim. U istraživanju je

korištena kvalitativna i kvantitativna metodologija. Metodom diskurzivne analize

analiziran je dominantan politički diskurs predstavnika Vlade Republike Hrvatske te

oporbe na internet portalima koje su najčešće pratili studenti Sveučilišta u Zagrebu, kako

bi se utvrdile karakteristike dominantnog političkog diskursa u Republici Hrvatskoj, a

kroz anketni upitnik dobiveni su rezultati o stavovima studenata o tri vrste stereotipova o

migrantima. Najdominantniji stereotipovi bili su oni sigurnosni. Nakon što su migracije

postale potpuno sekuritizirane zbog sve učestalijih terorističkih napada u Europi u 2016. i

2017. godini, u radu se kompariraju sigurnosni stereotipovi među studenskom

populacijom Sveučilišta u Zagrebu 2016. i 2017. godine. Istraživanje provedeno 2017.

godine trebalo bi odgovoriti na sljedeća pitanja: Jesu li teroristički napadu utjecali na

daljnju sekuritizaciju migracija? Jačaju li nakon terorističkih napada sigurnosni

stereotpovi o migrantima među studentima Sveučilišta u Zagrebu? Na koji način se

sekuritizacija migracija u Europi reflektira na stavove studentske populacije? Koja je

razlika u stavovima studentske populacije prema migrantima u 2016. i 2017. godini?

Ključne riječi: migracije, sekuritizacija, stereotipovi, studentska populacija

37

10.

Ime i prezime Raymond McCarthy

Institucija McMaster University; Hamilton Ontario, Canada

Adresa /

Telefon 289-788-2458


Naslov referata Canada’s Refugee Policy: A Private &

Government Assisted, Refugee Sponsorship

Model

Sažetak

In light of the Syrian humanitarian crisis (2011-Present), the global convergence of

refugee policy among democratic ‘host’ states has become increasingly complex due to

the recent polarization of humanitarian, and securitization interests. Canada advances a

unique set of refugee policies to securely organize refugees into three main categories:

government assisted refugees (GARs), privately sponsored refugees (PSRs), and a third,

‘blended’ category. This piece will provide a clinical evaluation of Canada’s refugee

policy initiatives (e.g. the Maytree Foundation, 2012), along with the basic framework of

Canada’s three-category refugee system. In addition, it will interpret various results of

Canada’s refugee policies after being applied to the current Syrian humanitarian crisis.

Furthermore, comparisons will be drawn between Canadian refugee policy and security

initiatives, to those of various global actors.

Keywords: refugee policy, Canada, humanitarian crisis, Syria


38

11.

Ime i prezime Sonja Podgorelec, Sanja Klempić Bogadi i Drago

Župarić-Iljić

Institucija Institut za migracije i narodnosti, Zagreb

Adresa Trg Stjepana Radića 3, Zagreb

Telefon +385 1 6111 563

E-mail [email protected], [email protected]

Naslov referata Migracijska politika Republike Hrvatske: Pogon

ili kočnica razvoja?

Sažetak

Iako se tradicionalno Hrvatska smatra emigracijskom zemljom, uslijed brojnih političkih

i ekonomskih iseljavanja tijekom stoljeća, današnji geopolitički izazovi čine ju također i

značajnim tranzitnim teritorijem. Preko njega je od jeseni 2015. do proljeća 2016. prešlo

preko 660.000 izbjeglica i drugih prisilnih migranata. S druge strane, teško se može

govoriti o promjenama regularnih migracijskih obrazaca kojima Hrvatska postaje

imigracijsko područje, no na djelu jest izmjena nekih od osnovnih parametara useljavanja

po kojemu, za razliku od prijašnjih uglavnom međurepubličkih migracija unutar bivše

države, sada sve više počinju prevladavati imigracija državljana drugih zemalja Europske

unije. Uz to, sve veći i značajniji obimi iseljavanja radno i reproduktivno najvitalnijih

dijelova populacije Hrvatsku stavljaju pred nove socijalne, ekonomske, kulturne,

političke, sigurnosne i humanitarne izazove. Pri tome, iznimno negativni demografski

trendovi (depopulacija i iseljavanje), u dugoročnoj perspektivi donose problematične

scenarije kojim se donekle mogu ugroziti i temeljne sigurnosne postavke održivosti

ekonomskog, socijalnog i mirovinskog sustava. Država, pritisnuta brojnim drugim,

primarno ekonomskim problemima, ne ulaže dovoljno resursa u razvoj jasne strategije i

plana socio-demografske obnove, kao ni migracijske politike koja bi bila u skladu s

ekonomskom, demografskom i politikom prostornog razvoja. Cilj ovog rada je prikazati

tradicionalne i suvremene migracijske obrasce u Hrvatskoj, te analizirati pojedine

odrednice dosadašnjih migracijskih politika Republike Hrvatske, koje određuju

sigurnosne, humanitarne, azilne i integracijske strategije države. Koristeći raspoložive

statističke podatke o neto migracijama, druge sekundarne publikacije, te službene

dokumente, autori ukazuju na nužnost osmišljavanja pro-imigracijskih mjera u

projektiranju uravnoteženog ekonomskog, demografskog i prostornog razvoja Hrvatske.

Ključne riječi: Migracijska politika, Hrvatska, izbjeglice, ekonomski, demografski i

prostorni razvoj

39

12.

Ime i prezime Dragan Radišić

Institucija Fakultet za sigurnost i zaštitu Banja Luka

Adresa Braće Podgornika, broj 8. Banja Luka 78000 BiH

Telefon 00387/65632894


Naslov referata Sigurnosni i drugi rizici kao posljedica

migracijske krize

Sažetak

Europa se suočava sa vjerovatno najvećom humanitarnom katastrofom od kraja Drugog

svjetskog rata do danas i velikom političkom krizom povodom masovnog kretanja

stanovništva iz kriznih regiona u svijetu ka njenoj teritoriji. Kretanje stanovništva

(migracije) oduvijek su predstavljale sigurnosni izazov. Naročito je to izraženo kroz

aktuelne migracije stanovništva sa Bliskog istoka (Sirija, Irak, Libija), Afganistan i dr.

pošto u ovim zemljama djeluje AL KAIDA i ISIL, koji vrlo lako mogu u izbjegličke

kolone infiltrirati svoje teroriste i ugroziti zemlje kroz koje prolaze, a naročito one koje

primaju migrante. Cilj je ukazati na eventualne sigurnosne probleme koje može

uzrokovati aktualna migracijska kriza.

Ključne riječi: Migranti, Europska Unija, sigurnost, terorizam, migracijska kriza.

40

13.

Ime i prezime Miloš Šolaja

Institucija Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Banja Luci

Adresa Ive Andrića 33

Telefon + 387 515 112


Naslov referata Global Security, Global Threats and Redefinig of

Post/Cold War Sovereignty

Sažetak

The Balkan states has been set recently in two rows recently - EU countries. all of them

are at the same time NATO - members and "others" - dominantly accession countries.

They are in different stage of internal reforms and transformations in order to get to EU

but in different relations with great players in the Region. Impact of a changed regional

geopolitical architecture since 2007 lead rethinking relations of these countries with EU

and NATO but also with Russia, Turkey and other players the same time. Regional

closeness of the war in Syria, migrant crisis, Brexit and elections in the united States have

been forcing reexamining of the role of EU and NATO member states in international

relations. The Balkan countries are dominantly small countries which intend to follow a

changed approach to an issue of sovereignty. Changed positions of Hungary, Poland,

Great Britain, Turkey and few other countries are on a way to define their international

position intending to reveal formula for balancing between great players and their

interests and a position of nation-centric, state-centric and other sovereignty style of

governing. Reviving of some level of defense realism based on state interests and state-

centric thinking lead majority of them to intensify common communications in order to

realize foreign policy goals of small countries.

Keywords: Security, Balkan, NATO, Russia, EU


41

14.

Ime i prezime Marko Tmušić i Milena Lutovac

Institucija Faculty of Political Science of Belgrade University

Faculty of Economics of Belgrade University

Adresa /

Telefon /


[email protected]

Naslov referata Migrations as an economic challenge for modern

states – A Serbian case study

Sažetak

Numerous analyzes of migrations rightly stress the political and security (war), economic

(poverty, unemployment) and environmental (devastation of the environment) factors as

their causes. On the other hand, the current migrant crisis has again pointed to the

economic effects of migrations in the countries to which are directed, as equally

important factors that must be taken into account when analyzing the impact of

migrations on political (democratic) and economic stability and security of modern states.

Therefore, this paper will analyze the economic effects of migrations (especially the

current migrant crisis) on the economy of Serbia. The authors' intention is to show that

humanity, in addition to political, social and ethical, has also an economic dimension.

More precisely, it has its price. Within the political and security context of migrations,

the focus of this analysis will be the area of fiscal, employment and social policy of

Serbian economy. Bearing in mind the numerous challenges relating to migrations,

among which can extract the necessity of harmonization of legislation with EU

legislation concerning migrations, particularly stands out the problem of continuous

aging of the population in Serbia (which is the case in most European countries),

followed by low economic activity, on the one hand, and weak social infrastructure, on

the other hand. Hence the question stands out how these processes affect the economic

performance of Serbia? What will be the impact of migrations on the scope and structure

of the population and the workforce? What are their fiscal effects? What are the political

and security implications of migrations and its consequences? Without intending to

provide comprehensive answers to these questions, this paper aims to highlight the

importance of the economic effects of migrations, in addition to political and security, as

important for understanding of contemporary migrant crisis as political, social, and

economic phenomena.

Keywords: migration, migrant crisis, economic effects, labor, fiscal effects, Serbian case


42

15.

Ime i prezime Marko Veković Institucija Faculty of Political Science of Belgrade University

Adresa Jove Ilića 165, Beograd 11000

Telefon /


Naslov referata How Orthodox Churches Responded to the

Current Migrant Crisis? Evidences from Greece

and Serbia Sažetak

Current migrant crisis is one of the most important consequences of the recent political

instability in the Middle East. Caused mostly by wars, although not limited to it, migrant

crisis represents a big challenge to the European societies and therefore, the European

Union as an institution. There is couple of routes leading to the well-developed societies

of the Western Europe, with Balkan route as a most frequent one. This route goes throw a

couple of countries with dominant Orthodox Christian population. If we accept the fact

that the autocephalous Orthodox Churches are important political actors in these

countries, it is logical to presume that their active role in helping migrants is of mass

importance in saving lives of innocent people. In this paper I would like to explore how

two important Orthodox Churches, those in Greece and Serbia, has responded to the

recent migrant crisis? By presenting evidenced from these two countries, mainly based on

the discourse analysis and Orthodox political theology, I will try to show how they

responded to this important challenge faced upon their societies.

Keywords: migrant crisis, Balkan route, Orthodox Churches, Greece, Serbia, responses


43

Globalni sigurnosni izazovi

44

1.

Ime i prezime Marija Boban i Leonardo Kraljić

Institucija Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu

Adresa Domovinskog rata 8, 21000 Split

Telefon +385 21 393 555


Naslov referata Odnos nacionalne sigurnosti i migracijske krize:

sigurnosni izazovi i kontradikcije u pravno-

etičkoj hijerarhiji

Sažetak

U raznim društvima civilizacijski razvitak se je odvijao različitim intenzitetom te je s

vremenom dolazilo do stratifikacije u civilizacijskom progresu. U toj su stratifikaciji

zajednice podijeljene na superiorne i inferiorne. S vremenom navedene zajednice postaju

države, a zbog ostvarenja svog primarnog cilja (sigurnost stanovnika i ljudi općenito) u

modernim se državama pojavljuje pojam nacionalne sigurnosti. Nacionalna sigurnost

podrazumijeva sigurnost političkog naroda. Više državnih sustava nacionalne sigurnosti

čine kohezivni sustav međunarodne sigurnosti. Također, na međunarodnoj razini države

se obvezuju poštivati međunarodnopravne akte njihovom ratifikacijom. Problem leži u

činjenici da država može selektivno i arbitrarno tumačiti pojedine međunarodnopravne

akte s obzirom da njeni najviši političko-pravni akti imaju višu pravnu snagu. Tako

država može opravdati zanemarivanje i kršenje ljudskih prava pod justifikacijom

održavanja aparata nacionalne sigurnosti. U prvi plan tada dolazi moralni karakter

zakona, etika i filozofija prava, teleološki pristup pravu i državi te tumačenje

međunarodnog prava manje kao obveze, a više kao smjernice. Europa se s navedenim

problemom susrela sredinom 2015. godine kad je bila pogođena migracijskom krizom i

velikim priljevom izbjeglica. Stav pojedinih europskih država bio je u najmanju ruku

kontradiktoran. Zbog opasnosti za aparat nacionalne sigurnosti, navedene države odbile

su prihvat, pa čak i tranzit izbjeglica preko njihova teritorija. S druge pak strane,

navedene su države kao članice međunarodne zajednice osiguravateljice pozitivnog

karaktera međunarodnog prava i međunarodne stabilnosti. Kazuistički pristup nužno

mora uključivati interdisciplinarnu perspektivu navedene problematike i podrazumijevati

tendencije koje bi postupno dovodile do otklanjanja potencijalne krize civilizacije.

Ključne riječi: Etika, država, filozofija prava, migrantska kriza, nacionalna sigurnost,

pravo, sigurosni izazovi

tel:%2B385%2021%20393%20555


45

2.

Ime i prezime Marko Dašić


Adresa ul. Jove Ilića 165, Beograd, Republika Srbija

Telefon +381(0)638595902


Naslov referata Globalni rizici i vanjska politika malih država:

studija slučaja Republike Srbije

Sažetak

Odsustvo ujedinjenog političkog odgovora na iskušenja koja nameću globalna kretanja u

sektorima geopolitike, ekonomije i društva prožima delovanje svih aktera međunarodnih

odnosa. Sa različitim učincima, državni i nedržavni učesnici, pojedinačno ili okupljeni u

različitim multilateralnim formatima, pokušavaju da pronađu najbolja rešenja za

umanjenje globalnih rizika. Čine to sopstvenim prilagođavanjem i elastičnošću postojećih

oblika globalnog upravljanja. Autor ovog rada polazi od pretpostavke da odgovornost za

upravljanje globalnim rizicima postoji i u spoljnopolitičkom ponašanju malih država.

Prvo, zato što posledice globalnih rizika ne poznaju državne granice čineći ranjivim

ekonomije i društva svih, pa i malih država. Zbog toga je nužan činilac dnevnog reda

spoljne politike istaknuta determinanta međunarodnog okruženja od koje se mora polaziti

u kreiranju i realizaciji spoljne politike. Drugo. "problemi bez pasoša" onemogućavaju

autarhično ponašanje bilo koje države. Potreba za saradnjom i zajedničkim odlučivanjem

nameće multilateralizam za noseći stub spoljne politike malih država u njihovom učešću

u upravljanju globalnim rizicima. Kvalitativnom analizom strateških dokumenata

Republike Srbije, analizom diskursa kreatora i realizatora spoljne politike Srbije od 2008.

do 2016. godine uz pregled konteksta međunarodnih odnosa u datom periodu, autor nudi

odgovor na središnje istraživačko pitanje: kakva je uloga Republike Srbije u upravljanju

globalnim rizicima? Čini to detaljnim opisom spoljnopolitičkog ponašanja Srbije u

dvostranim i višestranim odnosima i ukazuje na reaktivnost spoljne politike i brojne

prednosti i nedostatke takvog pristupa. Dodatno, isprepletanost relevantnih odrednica

(regionalna saradnja, evropske integracije, istorijska determinanta) jasno je vidljiva na

svim nivoima odlučivanja pa je iz tih razloga u radu rasvetljen i insitucionalni "teret"

donošenja spoljnopolitičkih odluka.

Ključne reči: globalni rizici, multilateralizam, spoljna politika, male države,

determinante spoljne politike, Republika Srbija.

46

3.

Ime i prezime Svjetlana Doričić Institucija Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, Zagreb

Adresa /

Telefon /


Naslov referata Komunikacijski aspekti suvremenih vojnih

operacija: aktualni sigurnosni izazovi

Sažetak

Suvremeno društvo i suvremeno sigurnosno okružje donijelo je, osim brzog tehnološkog

razvoja, i promjene u strategijama međunarodne i nacionalne sigurnosti. Dok se u ranijim

razdobljima u međunarodnim odnosima pa i u međunarodnoj i nacionalnoj sigurnosti

mogao uočiti trend zastupanja i prezentacije sile, tehnološke nadmoći i snažne vojske

koja ja prijetnja svim potencijalnim protivnicima, danas se mogu uočiti novi trendovi u

svim aspektima međunarodnih događaja pa i u planiranju i provedbi vojnih operacija.

Uočava se potreba novih pristupa i uporabe vojske u rješavanju međunarodnih sukoba i

jačanju moći svjetskih i regionalnih sila. Međunarodna je situacija danas puno složenija i

prijetnja i demonstracija sile može donijeti i suprotan učinak od očekivanog. Pored toga,

jaka i dobro opremljena vojska danas ne znači i siguran uspjeh na međunarodnoj sceni,

potrebna je i dodatna dimenzija, komunikacijska. Međunarodne i nacionalne strukture

uočile su specifičnosti suvremenih problema i okrenule se nalaženju novih, odnosno u

ranijem razdoblju ne toliko u vojnim operacijama zastupljenih, suptilnijih i učinkovitijih

metoda u postizanju svojih ciljeva. U današnje je vrijeme važnije dobivati bitke na

informacijskom odnosno komunikacijskom polju, nego na tradicionalnim tehničkim i

tehnološkim poljima. Održavanje razumijevanja i potpore javnog mišljenja krucijalno je

za demokratske vlade. Način na koji će određeni autoriteti prezentirati svoje ideje i svoja

nastojanja, načini komunikacije, u značajnoj mjeri usmjeravaju dalji razvoj događaja na

nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini. To podrazumijeva komunikaciju u svom

punom značenju: riječima, slikom i djelom. Komunikacija koja je planirana, razrađena,

uvjerljiva, učinkovita i prilagođena, koja objedinjava sve važne aspekte djelovanja u

suvremenom sigurnosnom okružju.

Ključne riječi: Vojne oparacije, komunikacijski aspekti, sigurnosni izazovi


47

4.

Ime i prezime Nemanja Džuverović Institucija Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Beogradu

Adresa Jove Ilića 165, 11000 Beograd, Srbija

Telefon +38164 147 31 79


Naslov referata Dometi i ograničenja liberalne izgradnje mira Sažetak

Postkonfliktna okruženja poput regiona Balkana ili Jugoistočne Azije predstavljaju

primere za dominantnu, liberalnu, formu izgradnje mira koja podrazumeva da se trajni

mir može postići jedino unifikacijom tj. stvaranjem država koje predstavljaju vernu

repliku liberalno-demokratskih država u političkom i društveno-ekonomskom smislu

("mir kao upravljanje"). Polazeći od kritike pristupa koji podrazumeva tipsku izgradnju

države, tzv. IKEA izgradnja mira (Mekginti, 2011), kao osnove za uspostavljanje

samoodrživog mira, rad izlaže propuštene mogućnosti primene alternativnih i

tradicionalnih pristupa izgradnje mira. Pri tome, osnov analize predstavljaju stav Olivera

Ričmonda o važnosti uspostavljanja post-liberalnog mira koji je emancipatorski po svojoj

prirodi, kao i Mekgintijev koncept hibridnosti u kome se objašnjava neophodnost

zajedničkog delovanja globalnih, nacionalnih, ali i lokalnih aktera. Istovremeno, ističući

važnost lokalnog konteksta i saglasnosti aktera sa merama koje se sprovode u

postkonflitnim okruženjima, rad teži da ukaže na neophodnost promene paradigme tj.

bitno drugačije delovanje u regionima koji su opterećeni nasilnim sukobima.

Ključne riječi: Mir, liberalna izgradnja mira, Balkan Jugoistočna Azija, sukobi

48

5.

Ime i prezime Dalibor Franulović

Institucija Ministarstvo unutarnjih poslova, Zagreb

Adresa Zagrebačka cesta 132 a, 1000 Zagreb

Telefon 0919514199


Naslov referata Uloga policije u provedbi međunarodnih

mirovnih operacija i misija – studija slučaja

Istočni Timor

Sažetak

Koncept mirovnih operacija razvijao se u okvirima Ujedinjenih naroda i do današnjih

dana postao najvidljivija aktivnost koja se poduzima s ciljem održavanja međunarodnog

mira i sigurnosti. U novije vrijeme u provedbi kompleksnih mirovnih operacija sudjeluju

razne međunarodne organizacije i institucionalni dionici uključujući i civilnu policiju

sastavljenu od policijski službenika iz različitih zemalja. U radu se analiziraju

organizacijski oblici i poslovi u kojima sudjeluju policijski službenici kao pripadnici

međunarodnih mirovnih operacija. Autor će na primjeru studije slučaja Istočnog Timora,

istražiti kakvo je mjesto i uloge imala policijska komponenta u provedbi sedam

međunarodnih operacija različitih tipova i profila na teritoriju ove države u razdoblju od

1999. do 2012. godine.

Ključne riječi: Mirovne operacije, Ujedinjeni narodi, Istočni Timor,


49

6.

Ime i prezime Mirela Holy, Nikolina Borčić i Diana Tomić

Institucija Veleučilište VERN'

Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Adresa /

Telefon /


[email protected]

[email protected]

Naslov referata Utjecaj propagande na sadržaj hrvatskih i

njemačkih elektroničkih medija na temu napada

kemijskim oružjem u Siriji

Sažetak

Rat u Siriji predstavlja jednu od najvećih prijetnji globalnoj sigurnosti današnjice,

prepleteno polje vitalnih geopolitičkih interesa najvažnijih svjetskih sila – Sjedinjenih

Američkih Država i Rusije te njihovih saveznika. Rusija se u tom sukobu jasno politički i

vojno pozicionirala na strani režima sirijskog predsjednika Bašara al-Asada protiv

pobunjenika – terorista Islamske države, dok je pozicija SAD-a i članica NATO-a

ambivalentna, istovremeno se osuđuju nedemokratski režim predsjednika Bašara al-

Asada i zahtjeva njegov opoziv te se više politički, no vojno osuđuje teroristička prijetnja

islamističkih terorista koji su preuzeli sirijski pobunjenički pokret. Nedavno korištenje

kemijskog oružja u ratnim sukobima u Siriji moglo bi dovesti do eskalacije, odnosno do

otvorenog ratnog sukoba SAD-a i NATO saveznica i Rusije, a to je sve vidljivije i putem

propagandnog djelovanja u medijima. S obzirom na činjenicu da se 'proizvodnja

pristanka' za ratna djelovanja postiže korištenjem ratne propagande, u radu se analiza

sadržaj elektroničkih medija na temu napada kemijskim oružjem u Siriji u dvije članice

NATO-a, Njemačkoj i Hrvatskoj, te se korišteni mehanizmi propagande uspoređuju s

drugim sukobima u kojima je upravo propaganda, a ne oružje, pokrenula ratna

djelovanja. U radu istražujemo tekstove pet hrvatskih i njemačkih najposjećenijih

elektroničkih medija koji se odnose na navedenu temu. Koristeći kvalitativnu analizu

sadržaja Philippa Mayringa, analizi pristupama sukladno polazištima Waltera

Lippmanna, Edwarda Bernaysa, Noama Chomskog i Teuna A. van Dijka. Jedini način

uspješnog suzbijanja negativnih učinaka propagande je kritička analiza plasiranih

informacija i razotkrivanje skrivenih mehanizama i interesa kojima te informacije služe.

Ključne riječi: Propaganda, mediji, kemijsko oružje, Sirija


50

7.

Ime i prezime Dario Kuntić

Institucija /

Adresa Josipa Pucekovića 15, 10410 Velika Gorica

Telefon 091 781 3741


Naslov referata Uspon Kine i sigurnost istočne Azije

Sažetak

Cilj ovog rada je analizirati uspon Kine prema statusu regionalnog hegemona koji

podriva američku dominaciju u azijsko-pacifičkom prostoru i utječe na sigurnosni sustav

istočne Azije. Preobražaj Kine u gospodarsku i vojnu silu iz temelja je promijenio

dosadašnju strukturu regionalnih odnosa i narušio ravnotežu snaga u istočnoj Aziji.

Zahvaljujući rastu gospodarske, političke i vojne moći Kina je uspjela izgraditi čvrste

temelje nužne za očuvanje nacionalnih interesa i ostvarenje vanjskopolitičkih ciljeva.

Kina se danas osjeća dovoljno moćnom kako bi sudjelovala u kreiranju regionalnog

poretka prema vlastitim interesima, poput rješavanja tajvanskog pitanja ili snažnijeg

geopolitičkog i geostrateškog pozicioniranja u regiji. Promjena strukture regionalnih

odnosa narušila je donedavno neupitnu američku hegemoniju u istočnoj Aziji i rezultirala

tranzicijom moći u korist Kine. U neorealističkoj teoriji međunarodnih odnosa razdoblje

tranzicije u kojemu sila u usponu ugrožava dominantnu poziciju etablirane sile

predstavlja najnestabilnije razdoblje u kojemu svjedočimo pogrešnim procjenama, rastu

tenzija i izbijanju konflikta. Budući da američki nacionalni interes poziva na suzbijanje

pokušaja bilo koje sile da zadobije prevlast u azijsko-pacifičkoj regiji, čini se da su

Sjedinjene Američke Države i Kina osuđeni na natjecanje za regionalnu dominaciju.

Uzevši u obzir ekonomske, političke i vojne kapacitete obje sile, borba za regionalnu

hegemoniju između Amerike i Kine predstavlja jedan od najvećih sigurnosnih izazova

suvremenog svijeta.

Ključne riječi: Sigurnost, Istočna Azija, Kina, vojna moć


51

8.

Ime i prezime Stevan G. Nedeljković


Adresa Jove Ilića 165, 11000 Beograd

Telefon +381(0)63620290


Naslov referata Uloga neformalnih oblika međunarodnog

organiziranja u suvremenim međunarodnim

odnosima: G7, G20 i BRICS

Sažetak

Težnja država da usklađuju svoje delovanje stara je gotovo koliko u ljudska istorija.

Činile su to najpre kroz obrazovanje ofanzivnih ili odbrambenih saveza, kasnije kroz

organizovanje mirovnih konferencija i kongresa, a od druge decenije XX veka i kroz

najsloženiji i najrazvijeniji oblik saradnje država – međunarodne organizacije. Danas

gotovo da i ne postoji oblast o kojoj se ne stara određena međunarodna organizacija, od

Međunarodne unije za telekomunikacije (ITU), preko Međunarodne agencije za

atomsku energiju (IAEA), do Organizacije za ishranu i poljoprivredu (FAO). Iako je

potreba za usklađivanjem delovanja u vremenu globalne povezanosti, ali i izazova i

kriza, nesporna, teško bi se moglo reći da su države stvarajući međunarodne

organizacije proizvele idealnu platformu za pronalaženje «najmanjeg zajedničkog

imenitelja» u međudržavnoj saradnji. Njihovo široko članstvo, složeni načini donošenja

odluka, nesrazmera u stvarnoj moći i realnom uticaju članica i učestala neefikasnost,

navodili su države da traže i stvaraju različite modele «glasačkih koalicija», ali i

alternative postojećim međunarodnim institucijama. Usled navedenih manjkavosti

međunarodnih organizacija i prednosti koje poseduju neformalni oblici međunarodnog

organizovanja (Informal Intergovernmental Organizations, IIGOs), države se sve češće

opredeljuju za ove neformalne, efikasne i manje obavezujuće modele saradnje.

Neformalni oblici međunarodnog organizovanja postaju sve značajnija mesta

usklađivanja politika i delovanja razvijenih država (G7), država u razvoju (BRICS), kao

i mesta rešavanja ključnih globalnih izazova i kriza (G20). Autor će u radu nastojati da

izdvoji i objasni razloge zbog kojih se države opredeljuju za delovanje kroz G7, G20 i

BRICS, kao i da opiše ulogu koju ovi oblici saradnje država imaju u savremenom svetu.

Ključne riječi: Međunarodne organizacije, međunarodni odnosi, države u razvoju

52

9.

Ime i prezime Jelena Radić Đozić

Institucija Doktorska studentica na FPZG, Zagreb

Adresa Voćarska 1, 10437 Bestovje

Telefon 099 310 7768


Naslov referata Čimbenici (de)sekuritizacije opskrbe plinom

Europe

Sažetak

Sve veća ovisnost EU o vanjskim, netržišno orijentiranim opskrbljivačima plinom i

iskustvo kriza zbog prekida opskrbe energetsku su politiku EU približili sigurnosnoj

politici. Pitanje sigurne opskrbe plinom temelj je sigurnosne, jedne od tri, uz ekonomsku

i ekološku, dimenzije energetske politike EU. Isticanje sigurnosne dimenzije potaknulo

je sekuritizaciju energetske politike EU. Nakon prve krize vezane uz opskrbu plinom EU

jedna država članica preuzela je ulogu provoditelja sekuritizacije te pokušala uvjeriti

relevantnu javnost (ostale države članice i tijela EU) da je prekid opskrbe plinom

egzistencijalna prijetnja, koja traži obvezivanje na izvanredne mjere. Sekuritizacija nije

uspjela zbog različitih interesa država članica što je potvrdilo da je sigurnosna dimenzija

najslabija u energetskoj politici EU. EU nije željela vezivanjem energetske politike sa

„sigurnošću“ implicirati militarizaciju tog nevojnog sektora, pa je pitanje zadržala u

procesu uobičajenog političkog pregovaranja. Doduše, diskurzivna dimenzija procesa

sekuritizacije je zadržana (uvriježila se sintagma „energetska sigurnost“), ali je EU

odlučio unaprijed razviti zajedničke kapacitete za odgovor na krizu. Cilj ovog rada je

prikazati tržišne i netržišne mjere za osiguranje opskrbe plinom te mehanizam kriznog

upravljanja opskrbom plinom, temeljen na principima solidarnosti, supsidijarnosti kao i

regionalnom pristupu. Osnovna je hipoteza da pitanje opskrbe EU plinom nije

sekuritizirano, ali je iz nepolitizirane prešlo u politiziranu sferu kao dio javne politike.

Upravo sveobuhvatan EU pristup u upravljanju opskrbe plinom, čvrsta pravila i uzajamne

kontrole onemogućuju sekuritizaciju tog pitanja, odnosno hitnu akciju, izvan standardnih

političkih procedura i dogovorenih pravila.

Ključne riječi: opskrba plinom, EU, sigurnost, krizno upravljanje, sekuritizacija


53

10.

Ime i prezime Zarije Seizović

Institucija Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Sarajevu

Adresa Skenderija 72, 71000 Sarajevo

Telefon +387 33 203 562


Naslov referata Međunarodni sud pravde i rekoncilijacija na

Balkanu: povijesne reminiscencije i sigurnosni

izazovi odnosa Bosne i Hercegovine i Srbije

Sažetak

Međunarodni sud pravde (MSP) je, 26. februara 2007. godine, donio odluku u predmetu

Bosna i Hercegovina (BiH) protiv Srbije i Crne Gore zbog povrede Konvencije o

sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida (Konvencija o genocidu). Deset godina

kasnije, MSP je odbacio aplikaciju za obnovu (reviziju) postupka koju je podnijela BiH.

Kakve su posljedice ovakvog stanja stvari po sigurnost i suradnju država Balkana i

Europe i zašto je, u cjelini, i prvostepeni i postupak revizije bio nužan i važan? Pogrešan

zaključak bio bi da je on potreban jedino kako bi se tražila i utvrdila odgovornost Srbije i

pokazala sposobnost BiH da se pravno izbori za svoja prava. No, to to bi mogao biti čak

možda manje važan razlog. Važniji razlozi bili bi da je i postupak revizije nužno (bilo)

pokrenuti kako bi u nekim novim balkanskim povijesnim čitankama moglo pisati da se

željelo doći do istine - prije svega radi pravde za žrtave, a zatim radi istinskog i iskrenog

pomirenja i osiguranja stabilnog mira u regionu, radi uspostavljanja i izgradnje

dobrosusjedskih odnosa BiH i Srbije, radi prestanka s praksom „kulture poricanja“ i

„kulture nekažnjavanja“. U nekom novom, nadati se boljem vremenu, u kojem će geo-

političke silnice balkanske provenijencije manje tangirati sigurnost i suradnju u Europi i

svijetu, temeljni konsenzus o onome što se dešavalo u regionu Balkana 1992-95. bit će

jedino ispravno polazište za izgradnju iskrenih dobrosusjedskih odnosa i istinskog

povjerenja među narodnima i državama regiona.

Ključne riječi: Međunarodni sud pravde, BiH, Srbija, Crna Gora, sigurnosni izazovi


54

11.

Ime i prezime Jasminka Simić

Institucija Radio-televizija Srbije, Beograd

Adresa Takovska 10, 11 000 Beograd

Telefon +381 63 77 38408


Naslov referata Kraj posthladnoratovske ere: izazovi za

globalizaciju i slobodnu trgovinu Sažetak

Trampov protekcionizam” intenzivirao je dva pitanja. Prvo, pitanje budućnosti

globalizacije i slobode međunarodne trgovine, kao dominantne karakteristike

neoliberalizma i posthladnoratovskog sveta. Skoro deceniju od izbijanja svetske

ekonomske i finansijske krize, svetska privreda i liberalna demokratija ne uspevaju da

reše probleme siromaštva i zaštite životne sredine i nađu model za napredak. Zbog toga

svet sve više gleda u pravcu Kine, kojoj su globalizacija i slobodna trgovina donele

današnju moć i koja sada posredstvom inicijative “Jedan pojas, jedan put”, zasnovane na

investiranju u infrastrukturu i inovacije, nudi način za oživljavanje svetske privrede.

Ekonomsko siromaštvo prouzrokuje politički ekstremizam i terorizam, što je glavni

bezbednosni izazov budućnosti. Pred Ujedinjenim nacijama i novim multipolarnim

svetom je zadatak da se unapredi ekonomski rast i politička stabilnost prvenstveno na

Bliskom istoku i u Africi, kako bi se rešilo pitanje terorizma, etničkih sukoba i

migrantskih kriza. Drugo pitanje je da li će administracija predsednika Donalda Trampa

započeti intenzivno vojno nadmetanje sa Kinom ili će zadržati američku politiku tzv.

kongejdžmenta, odnosno, vojnog obuzdavanja Kine i ekonomske saradnje sa tom

zemljom. Komaprativnom i analizom dokumenata, rad će pokazati koliko će dva

navedena pitanja uticati na međunarodnu bezbednost i da li će principi nesukobljavanja,

uzajamnog poštovanja i win-win saradnje voditi ka novom poretku u svetu.

Ključne reči: globalizacija, slobodna trgovina, multipolarnost, terorizam, siromaštvo,

migracije, Kina, SAD

55

12.

Ime i prezime Mirza Smajić

Institucija Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Sarajevu

Adresa Skenderija 72; 71000 Sarajevo

Telefon ++ 387 61 701 257


Naslov referata Sigurnosne prijetnje demokratskoj konsolidaciji

tranzicijskih društava – izazovi i perspektive

Sažetak

Na teorijskoj ravni, ali i u praktičnoj izvedbi postoji konesenzus da je otklonjena velika

mogućnost izbijanja globalnog rata i nuklearnog uništenja, kao i da je demokratija postala

dominantan oblik političkog modela države. Međutim, u posthladnoratovskom vremenu

su se pojavili novi izazovi i prijetnje u upravljanju globalnom i regionalnom sigurnošću.

U prošlosti većina prijetnji dolazila je iz drugih država, međutim danas nedržavni akteri u

sve većoj mjeri predstavljaju važan segment kreiranja novog sigurnosnog ambijenta. Iako

je diskurs demokratske tranzicije ovladao istočnom Europom i otvorio nove društvene

horizonte, ipak složena etnička, vjerska i kulturna slika tranzicijskih država postaje

ključni izazov politici mira, sigurnosti i demokratije, što stvara uvjete za proizvodnju

ljudske nesigurnosti i pogoduje razvoju svih oblika sigurnosnih prijetnji. Prema tome,

fokus teksta su postkonflitna i nestabilna društava koja se suočavaju sa problemima

unutrašnje i vanjske sigurnosti, izgradnje političko-administrativnih institucija i sektora.

Pored toga, analiza je usmjerena na provjeru teze da prostorna i geografska heterogenost

sigurnosnih prijetnji prevazilazi nacionalne države, što dovodi do toga da države ne mogu

svoja nacionalna sigurnosna pitanja riješiti samostalno, već samo kroz skup država

(aktera) čiji su sigurnosni problemi povezani. Osnovni cilj teksta je analiza procjene

sigurnosnih prijetnji demokratskoj konsolidaciji tranzicijskih društava, oslanjajući se na

relevantne institucionalne i empirijske rezultate istraživanja.

Ključne riječi: Sigurnosne prijetnje, demokratska konsolidacija, tranzicijska društva

56

13.

Ime i prezime Katarina Trstenjak Jurković

Institucija Doktorska studentica na Fakultetu političkih znanosti

Sveučilišta u Zagrebu

Adresa Lepušićeva 6, 10 000 Zagreb

Telefon 099 6943050


Naslov referata Geopolitičko značenje Jadrana i njegova

suvremena sigurnosna valorizacija

Sažetak

Tema je prikaz važnih događaja i etapa u suvremenoj povijesti koji su odredili ili bili od

utjecaja na geopolitičke odnose u jadranskom akvatoriju za Hrvatsku te za širi europski,

mediteranski, srednjoeuropski i prostor jugoistoka Europe. Razmatra se geopolitičko

značenje i situacija Jadrana u periodu blokovske podjele i nesvrstanosti, značaj

jadranskog akvatorija za europsku sigurnost u tom periodu, zatim geopolitička važnost

Jadrana od osamostaljenja Hrvatske i njenog članstva u EU i NATO. Kroz jadranske

teme u suvremenosti se obrađuje se geostrateška pozicija Hrvatske kao obalne države, te

koliko je posjedovanje hrvatskog dijela Jadranskog mora i odnosa obale sa zaleđom kao

važnog strateškog određenja, bilo dovoljno valorizirano u političkom, sigurnosnom i

gospodarskom pogledu te zaštićeno u međunarodnopravnom pogledu. Komparira se

geostrateška jadranska pozicija iz vremena SR Hrvatske kao federativne sastavnice bivše

jugoslavenske federacije te razvoj geopolitičkog značaja jadranske pozicije nakon

osamostaljenja Republike Hrvatske te članstva u EU i NATO. Pomorsku orijentaciju i

Jadran prikazuje se za Hrvatsku važnom u identitetsko-nacionalnoj biti, političkom,

sigurnosnom, gospodarskom i demografskom pogledu te svekolikom strateškom aspektu.

Ključne riječi: Geopolitika, Jadransko more, Hrvatska, sigurnost

57

14.

Ime i prezime Vladimir Vuletić

Institucija Filozofski fakultet Sveučilišta u Beogradu

Adresa Čika Ljubina 18-20, 11000 Beograd

Telefon +381113206206


Naslov referata Globalni neokonzervativni zaokret i sigurnosni

rizici

Sažetak

Kao što su svojevremno dolazak Margaret Tačer na vlast u Britaniji i Ronalda Regana u

SAD označili početak globalnog neoliberalnog zaokreta, tako Brexit i dolazak Donalda

Trampa na vlast u Americi predstavljaju naznake globalnog neokonzervativnog zaokreta.

Osnovni zadatak ovog teksta je da postavi okvir za odgovor na pitanje da li će

neokonzervativni zaokret dovesti do smanjenja ili povećanja bezbednosnih rizika. Ovo

pitanje je tim važnije jer se neokonzervativni zaokret u značajnoj meri legitimiše

obećanjima vezanim za smanjene sigurnosnih rizika. Više je nego upadljiva, na primer,

antimigrantska retorika i politika za koju se tvrdi da će dovesti do smanjena rizika od

terorizma. Pored toga, protekcionizam i ograničavanje slobode kretanja predstavljaju se

kao mere koje će doprineti podizanju ukupnog nivoa ekonomske i kulturne sigurnosti

koju će garantovati država. Ono što se obično previđa su nenameravane i neočekivane

posledice ovakvog zaokreta. Najvažniji doprinos rada biće da ukaže na moguće rizike i

nenameravane posledice u različitim dimenzijama bezbednosti (telesna, ekološka,

ekonomska, kulturna), kao i ukazivanje na pojavu novih globalnih rizika u polju

tradicionalno shvaćene (telesne) bezbednosti, i posebno u polju ekološke bezbednosti.

Ključne riječi: Neokonzervativizam, migracije, globalni izazaovi, bezbednost


58

15.

Ime i prezime Marta Zorko, Dario Sršen i Ivan Suknaić

Institucija Doktorska studentica na FPZG, Zagreb

Adresa Zagreb, Lepušićeva 6

Telefon 01 4642 000

E-mail [email protected], [email protected]

Naslov referata Geopolitička pozadina inicijative Tri mora:

energetska sigurnost i povratak globalne

maritimne geopolitike

Sažetak

Maritimna geopolitika i povratak važnosti mora i oceana sve se više pojavljuje u

suvremenim međunarodnim odnosima kao preduvjet za komunikaciju i transport. U tom

se kontekstu sve više ističe i pitanje energetike, odnosno energetske sigurnosti. Iako u

svojoj biti neformalna, inicijativa Tri mora ima snažnu geopolitičku pozadinu kao i

značenje u kontekstu pozicioniranja i suvremenih odnosa moći. U kontekstu dok

„Europa“ još nije definirala svoj jedinstveni put vezan uz pitanje energetske sigurnosti, i

dok u okruženju postoje snažni geopolitički igrači o kojima ta sigurnost ovisi,

geopolitička savezništva nisu rijetka. Vrlo specifičan blok zemalja i geopolitički diskursi

(ne)pripadnosti nalaze se u pozadini ove inicijative i utjecat će na njezin sadržaj. Iako

nastala kao neformalna, pitanje sadržaja kojim se ta (ne)formalnost ispunjava odrediti će i

uspješnost same inicijative. Komunikacije, transport i energetika trenutno su ključna

pitanja globalnog razvoja, ali ne i globalne sigurnosti. Splet između klasičnog

geopolitičkog promišljanja i onog suvremenog iznjedrio je kombinirani koncept

ponašanja u međunarodnim odnosima, gdje se sve češće pojavljuje „povratak

geopolitike“ u različitim oblicima. Stoga inicijative, koje imaju prvenstveno geopolitičku

i geostratešku pozadinu postaju ključne za razumijevanje pitanja sigurnosti u pojedinim

sektorima. Studijom slučaja inicijative Tri mora dokazati će se gore istaknute tvrdnje i

analizirati odnose moći u Široj Europi u kontekstu energetske sigurnosti, ali i unutar

fenomena globalnog „povratka“ maritimne geopolitike.

Ključne riječi: Geopolitika, energetska sigurnost, Europa

59

U ovom broju Foruma za sigurnosne studije su objavljeni radovi sa 20. Međunarodne znanstvene

konferencije Nacionalne manjine, migracije i sigurnost u demokratskim društvima, koja je

održana na Brijunima od 19.do 22. svibnja 2016. godine. Konferenciju je organizirao Centar za

međunarodne i sigurnosne studije Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu u suradnji

sa Zakladom Friedrich Ebert, Savjetom za nacionalne manjine Republike Hrvatske i SKD

Prosvjeta.

Documents

Nacionalne manjine, migracije i sigurnost u demokratskim ... · - Nacionalna opstojnost i kulturni identitet s posebnim obzirom na institucionaliziranost slovenske nacionalne manjine