SEMINARSKI RADN A C I O N A L N E M A N J I N E

U Zagrebu, veljaa 2014.Ida Oki, odjel 12Predmet: Ustav RH

S A D R A J1. UVOD32. NACIONALNE MANJINE JAMSTVA I ZATITA42.1. Ustavna jamstva nacionalne ravnopravnosti43. USTAVNI ZAKON O PRAVIMA NACIONALNIH MANJINA IZ 1991. GODINE53.1. Kulturna autonomija53.2. Sudjelovanje zastupnika manjina u predstavnikim i drugim tijelima vlasti i lokalne samouprave54. OPSEG JAMSTVA65. ZAJAMENA PRAVA MANJINA66. POLITIKE INSTITUCIJE NACIONALNIH MANJINA76.1. Savjet za nacionalne manjine76.2. Vijea nacionalnih manjina u jedinicama samouprave77. OSTVARIVANJE PRAVA NA ZASTUPLJENOST NACIONALNIH MANJINA U HRVATSKOM SABORU88. ZASTUPLJENOST PRIPADNIKA NACIONALNIH MANJINA U LOKALNIM PREDSTAVNIKIM TIJELIMA88.1. Jedinice lokalne samouprave98.2. Jedinice podrune (regionalne) samouprave99. ODGOJ I OBRAZOVANJE910. NACIONALNE MANJINE U HRVATSKOJ1011. TALIJANSKA NACIONALNA MANJINA1112. STANJE HRVATSKIH MANJINA U INOZEMSTVU1213. ZAKLJUAK1314. LITERATURA14

1. UVOD

Nacionalne manjine su usko vezane za pojam demokracije[footnoteRef:1], odnosno svaka moderna demokratska drava uvaava nacionalne manjine. Takoer, pojam koji je usko vezan za pojam nacionalne manjine jest diskriminacija[footnoteRef:2] koja se strogo zabranjuje, naroito diskriminacija vezana za nacionalnost i vjeroispovijest. Razina manjinske zatite uvelike govori o karakteristikama svake drave pa se stoga kae da je upravo ta razina zatite izraz demokratinosti. [1: politiki sustav u kojem vlada narod; najbolje osigurava politiku jednakost, zatitu sloboda i neovisnost, opi interes i moralni samorazvoj.] [2: stvarno ponaanje prema drugoj skupini ili pojedincu koje se vidi u aktivnostima kojima se diskvalificiraju pripadnici jedne skupine na nain da su im uskraene mogunosti koje drugima nisu.]

Etnika i multikulturna raznolikost, razumijevanje, uvaavanje i tolerancija uvelike doprinose promicanju razvoja svake moderne zemlje.

Nacionalna manjina jest nedijeljiv dio demokratskog sustava te uiva posebnu potporu i zatitu.Koliko je znaajna zatita nacionalnih manjina govori sama injenica da je ona zatiena, ne samo Ustavom Republike Hrvatske i zakonima, ve i meunarodnim pravom. Meu najznaajnijim aktima meunarodnog prava izdvojila bih Povelju Ujedinjenih naroda, Opu deklaraciju o pravima ovjeka, Konvenciju Vijea Europe za zatitu prava ovjeka i temeljnih sloboda. Dakako, postoji jo mnogo akata vezanih za zatitu upravo ove skupine.

2. NACIONALNE MANJINE JAMSTVA I ZATITA

Demokratski ustavni poredak je utemeljen na vladavini veine, ali u cilju zatite razliitih manjina. U mjeanim politikim zajednicama poput veine dananjih drava, zatita nacionalnih manjina je bitna za njihovo demokratsko znaenje ali i sam opstanak.

Nacionalna manjina je skupina, brojano slabija od ostatka stanovnitva u dravi, koja ne dri vlast, a iji lanovi, kao dravljani dotine drave, imaju etnike, vjerske ili jezine osobine po kojima se razlikuju od ostatka stanovnitva te, barem implicitno, pokazuju osjeaj solidarnosti, usmjeren na ouvanje kulture, tradicije, vjere ili jezika.[footnoteRef:3] [3: Definicija nacionalnih manjina Francesca Capotortija koju je 1978. godine prihvatila Komisija za prava ovjeka OUN.]

Nacionalna manjina u smislu ovog Ustavnog zakona, je skupina hrvatskih dravljana iji pripadnici su tradicionalno nastanjeni na teritoriju Republike Hrvatske, a njeni lanovi imaju etnika, jezina, kulturna i/ili vjerska obiljeja razliita od drugih graana i vodi ih elja za ouvanjem tih obiljeja.[footnoteRef:4] [4: l. 5. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina Republike Hrvatske (NN 155/02, 47/10, 93/11)]

2.1. Ustavna jamstva nacionalne ravnopravnosti

U Ustavu Republike Hrvatske se na naglaava naelo nacionalne ravnopravnosti. Ta jamstva slijede iz l. 1. Ustava to utvruje naelo narodnog (pukog) suvereniteta, po kojem u Republici Hrvatskoj vlast pripada narodu, pri emu se pojam naroda odreuje kao zajednica slobodnih i ravnopravnih dravljana.

U Proslovu Ustava, pripadnicima autohtonih nacionalnih manjina jami se ravnopravnost s graanima hrvatske narodnosti i ostvarivanje nacionalnih prava u skladu s demokratskim normama Organizacije ujedninjenih naroda i zemalja slobodnog svijeta.

Ravnopravnost i zatita nacionalnih manjina ureuje se ustavnim zakonom koji se donosi dvotreinskom veinom glasova svih zastupnika, kao i za izmjenu Ustava. To znai da se zakonodavstvu o nacionalnim pravima daje jau pravnu snagu nego ostalim organskim zakonima za koje se zahtjeva veina svih zastupnika.

Pripadnicima svih nacionalnih manjina jami se:1. sloboda izraavanja nacionalne pripadnosti;2. slobodno sluenje svojim jezikom i pismom;3. kulturna autonomija.

Takoer u l. 12. Ustava odreeno je da se uz slubeni hrvatski jezik i slubeno latinino pismo moe u pojedinim lokalnim jedinicama u slubenu uporabu uvesti i neki drugi jezik ili koje drugo pismo.

Ustavom se takoer zabranjuje i odreuje kanjivim svako pozivanje na nacionalnu, rasnu ili vjersku mrnju ili bilo koji oblik nesnoljivosti te bilo kakva nejednakost na temelju vjere ili nacionalnog podrijetla, pa ak niti kao posljedica izvanrednih mjera koje se poduzimaju u sluajevima dravne nude.

3. USTAVNI ZAKON O PRAVIMA NACIONALNIH MANJINA IZ 1991. GODINE

Ustavni zakon o pravima i slobodama ovjeka i pravima etnikih i nacionalnih manjina ili manjina donesen je u prosincu 1991. godine, a izmijenjen je u veljai 1992. godine.

Ovaj Ustavni zakon uredio je mnogo pitanja vezana za nacionalne manjine.

3.1. Kulturna autonomija

Ustavni zakon uredio je kulturnu autonomiju i zajednika kulturna prava manjinskih zajednica i to na temelju posebno naglaenih naela: puno potivanje naela nediskriminacije; pravo zatite od svake djelatnosti koja moe ili bi mogla ugroziti njihov opstanak; pravno na identitet, kulturu, vjeroispovijed, javno i privatno koritenje jezika i pisma te obrazovanje; zatita ravnopravnog sudjelovanja u javnim poslovima; uivanje politikih i ekonomskih sloboda; pristup medijima; prava na podruju kulture i obrazovanja.Ova se naela moraju primijenjivati na sve pripadnike nacionalnih ili etnikih manjina, ali i na pripadnike hrvatskog naroda u opinama gdje su oni u manjini.

3.2. Sudjelovanje zastupnika manjina u predstavnikim i drugim tijelima vlasti i lokalne samouprave

Ustavni zakon je izvorno razliito uredio prava pojedinih manjina, ovisno o udjelu u ukupnom broju stavnovnitva. Ove su odredbe postale nepovredive i stavljene izvan snage Ustavnim zakonom donesenim u listopadu 1995. godine, razvitkom dogaaja nakon osloboenja okupiranih podruja.

4. OPSEG JAMSTVA

Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina iz 2002. godine ureen je opseg jamstva nacionalnih manjina te se Republika Hrvatska obvezuje na potivanje i zatitu nacionalnih manjina i drugih temeljnih prava i sloboda ovjeka i graanina, vladavine prava i svih ostalih najviih vrednosta svog ustavnog i meunarodnoga pravnog poretka, svim svojim dravljanima.

Sva jamstva koja su bila sadrana u meunarodnim dokumentima za zatitu ljudskih i manjinskih prava primijenila su se 2002. godine na zatitu nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj.

Prava pojedinih nacionalnih manjina posebno su ureena ugovorima s pojedinim dravama: Italijom (1997.), Maarskom (1995.), te Srbijom i Crnom Gorom (2004.)5. ZAJAMENA PRAVA MANJINA

Zajamena prava manjina jesu[footnoteRef:5]: [5: lanak 7. Ustavnog zakona o o pravima nacionalnih manjina Republike Hrvatske (NN 155/02, 47/10, 93/11)]

sluenje svojim jezikom i pismom, privatno i u javnoj uporabi, te u slubenoj uporabi; odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu kojim se slue; uporabu svojih znamenja i simbola; kulturna autonomija odravanjem, razvojem i iskazivanjem vlastite kulture, te ouvanja zatite svojih kulturnih dobara i tradicije; pravo na oitovanje svoje vjere te na osnivanje vjerskih zajednica zajedno s drugim pripadnicima te vjere; pristup sredstvima javnog priopavanja i obavljanja djelatnosti javnog priopavanja (primanje i irenje informacija) na jeziku i pismu kojim se slue; samoorganiziranje i udruivanje radi ostvarivanja zajednikih interesa; zastupljenost u predstavnikim tijelima na dravnoj i lokalnoj razini, te u upravnim i pravosudnim tijelima; sudjelovanje u javnom ivotu i upravljanju lokalnim poslovima putem vijea i predstavnika nacionalnih manjina; zatitu od svake djelatnosti koja ugroava ili moe ugroziti njihov opstanak, ostvarivanje prava i sloboda.

Imaju pravo koristiti i svoje prezime i ime na jeziku kojim se slue i da ono bude slubeno priznato njima i njihovoj djeci upisom u matine knjige i druge slubene isprave, ali i pravo da se obrazac osobne iskaznice tiska i popunjava na jeziku i pismu kojim se slue.

Vezano za uporabu svojih znamenja i simbola, propisano je da se, kada se izvodi himna ili sveana pjesma nacionalne manjine, obvezatno prije nje izvodi himna Republike Hrvatske.

Pripadnicima nacionalnih manjina se osigurava i zastupljenost u ministarstvima i dravnim upravnim organizacijama, vodei rauna o njihovom ukupnom udjelu u stanovnitvu RH, a u uredima dravne uprave u jedinicama podrune samouprave vodei rauna o njihovom ukupnom udjelu u stanovnitvu upanije. Zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u tijelima dravne uprave nadzire Vlada RH.[footnoteRef:6] [6: Zakon o sustavu dravne uprave (proieni tekst, NN 190/03)]

6. POLITIKE INSTITUCIJE NACIONALNIH MANJINA

Pored slobodnog osnivanja kulturnih i obrazovnih organizacija, uspostavljene su i posebne politike institucije sa ciljem osiguranja sudjelovanja nacionalnih manjina u javnom i politikom ivotu, a sve to u cilju provedbe njihovih prava.

6.1. Savjet za nacionalne manjine

lanove Savjeta za nacionalne manjine, na prijedlog vijea nacionalnih manjina odnosno manjinskih udruga i vjerskih zajednica, imenuje Vlada na etiri godine.lanovi Savjeta su istovremeno i zastupnici nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru.

Savjet ima nadzornu, inicijativnu i odluujuu ulogu te nadzire ostvarivanje prava nacionalnih manjina, podnosi prijeloge dravnim tijelima i rasporeuje proraunska sredstva za nacionalne manjine.

Savjet za nacionalne manjine ima pravo: predlagati tijelima dravne vlasti da rasprave pojedina pitanja od znaenja za nacionalnu manjinu, a osobito provoenje Ustavnog zakona i posebnih zakona kojima su ureena prava i slobode manjine te predlagati mjere za unaprjeenje poloaja nacionalne manjine; davati miljenja i prijedloge o programima javnih radiopostaja i javne televizije namijenjenih nacionalnim manjinama, te o tretiranju manjinskih pitanja u programima javnih radiopostaja i javne televizije i drugim sredstvima priopavanja; predlagati poduzimanje gospodarskih, socijalnih i drugih mjera na podrujima tradicionalno ili u znatnijem broju nastanjenim pripadnicima nacionalnih manjina, kako bi se ouvalo njihovo postojanje na tim podrujima; traiti i dobiti od tijela dravne vlasti i tijela lokalne i podrune samouprave podatke i izvjea potrebna za razmatranje pitanja iz svog djelokruga; pozivati i traiti nazonost predstavnika tijela dravne vlasti i tijela lokalne i podrune samouprave, u iju nadlenost spadaju pitanja iz djelokruga Savjeta.

6.2. Vijea nacionalnih manjina u jedinicama samouprave

Vijea nacionalnih manjina biraju se neposrednim izborima u jedinicama samouprave gdje pripadnici pojedine nacionalne manjine imaju udio u stanovnitvu vei od 1,5%, odnosno u jedinicama lokalne samouprave gdje ivi vie od 200 pripadnika, te u jedinicama regionalne samouprave gdje ivi vie od 500 pripadnika pojedine manjine.

U opini takvo vijee ima 10 lanova, u gradu 15, a u upaniji 25.Vijee ima predsjednika kojeg biraju lanovi iz svojih redova.

Vijea nacionalnih manjina u jedinici samouprave imaju pravo: predlagati tijelima jedinice samouprave mjere za unaprjeivanje poloaja nacionalne manjine, ukljuujui davanje prijedloga opih akata kojima se ureuju pitanja od znaaja za nacionalnu manjinu tijelima koja ih donose; isticati kandidate za dunosti u tijelima dravne uprave i tijelima jedinica samouprave; biti obavijeteni o svakom pitanju o kome e raspravljati radna tijela predstavnikog tijela jedinica samouprave, a tie se poloaja nacionalne manjine; davati miljenja i prijedloge na programe radijskih i televizijskih postaja na lokalnoj i regionalnoj razini namijenjene nacionalnim manjinama ili na programe koji se odnose na manjinska pitanja.

O vijeima nacionalnih manjina i predstavnicima nacionalnih manjina, koordinacijama vijea nacionalnih manjina koji se biraju/osnivaju vodi se dravna evidencija u obliku javnog Registra to je ureeno posebnim zakonom.[footnoteRef:7] [7: Zakon o Registru vijea, koordinacija vijea i predstavnika nacionalnih manjina (NN 80/11, 24/12)]

7. OSTVARIVANJE PRAVA NA ZASTUPLJENOST NACIONALNIH MANJINA U HRVATSKOM SABORU

Pripadnicima nacionalnih manjina jami se pravo na zastupljenost u Hrvatskom saboru. Imaju pravo birati 8 zastupnika koji se biraju u posebnoj izbornoj jedinici.

Pripadnici srpske nacionalne manjine biraju 3 zastupnika.Pripadnici madarske nacionalne manjine biraju 1 zastupnika.Pripadnici talijanske nacionalne manjine biraju 1 zastupnika.Pripadnici eke i slovake nacionalne manjine biraju zajedno 1 zastupnika.Pripadnici austrijske, bugarske, njemake, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlake i idovske nacionalne manjine biraju zajedno 1 zastupnika.Pripadnici albanske, bonjake, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalnosti biraju zajedno 1 zastupnika.

Pripadnici srpske, madarske i talijanske nacionalne manjine koji biraju samostalno ukupno 3 zastupnika, predlau i kandidata za njegova zamjenika.Pripadnici ostalih nacionalnih manjina koji biraju jednog zastupnika zajedno s drugom ili vie nacionalnih manjina ne predlau zamjenika, ve zamjenik postaje zastupniki kandidat koji je iza odabranog zastupnika dobio najvie glasova.

Zastupnici se biraju pojedinanim izborom tako da je za zastupnika izabran kandidat s najveim brojem glasova (relativna veina).Ako dva ili vie kandidata dobiju isti broj glasova, izbori se ponavljaju.8. ZASTUPLJENOST PRIPADNIKA NACIONALNIH MANJINA U LOKALNIM PREDSTAVNIKIM TIJELIMA

Jami se pripadnicima nacionalnih manjina pravo na zastupljenost u predstavnikim tijelima lokalnih jedinica, ali se razlikuje zastupljenost u jedinicama lokalne samouprave od zastupljenosti u jedinicama podrune (regionalne) samouprave.

Ako se na izborima u jedinicama lokalne i podrune samouprave prema izbornim rezultatima[footnoteRef:8] ne postigne zastupljenost pripadnika neke od nacionalnih manjina koja se trai prema navedenim uvjetima, broj lanova predstavnikog tijela te jedinice poveat e se za jednog ili vie lanova koliko je potrebno da se postigne traena zastupljenost, a izabranima e se smatrati oni pripadnici one manjine koji se nalaze na izbornim listama, a nisu izabrani, po redu prema razmjernom uspjehu svake liste na izborima. [8: razmjernim sustavom d' Hondtovom metodom]

Ako se ni na ovaj nain ne moe postii odgovarajua zastupljenost, raspisat e se dopunski izbori koji se moraju odrati u roku od 90 dana od konstituiranja predstavnikog tijela jedinica lokalne odnosno podrune samouprave.8.1. Jedinice lokalne samouprave

U jedinicima lokalne samouprave nacionalne manjine koje u stanovnitvu sudjeluju s vie od 5%, a manje od 15% imaju pravo da biraju u predstavniko tijelo najmanje jednog predstavnika (vijenika) sukladno statutu te jedinice. Ako je njihova zastupljenost u stanovnitvu 15% ili vie, imaju pravo na zastupljenost u predstavnikom tijelu (vijeu) razmjerno udjelu njihovih pripadnika u stanovnitvu te jedinice.

8.2. Jedinice podrune (regionalne) samouprave

U jedinicama podrune samouprave pripadnici nacionalne manjine koja u stanovnitvu te jedinice sudjeluje s vie od 5% imaju pravo na zastupljenost u predstavnikom tijelu (skuptini) razmjerno udjelu njihovih pripadnika u stanovnitvu te jedinice.9. ODGOJ I OBRAZOVANJE

Nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj imaju pravo na odgoj i obrazovanje na svom jeziku i pismu pa se iz tog razloga osnivaju predkolske ustanove, osnovne i srednje kole te druge oblike obrazovanja poput seminara, ljetnih i zimskih kola i slino. Odgoj i obrazovanje pripadnika nacionalnih manjina ureeno je posebnim zakonom.[footnoteRef:9] [9: Zakon o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina (NN 51/00, 56/00)]

Nastavni plan i program sastoji se od opeg dijela, ali i obvezno sadri dio vezan za posebnosti nacionalne manjine kao to je materinji jezik, knjievnost, povijest, zemljopis i kulturno stvaralatvo.Takoer, obavezno se ui i hrvatski jezik i latinino pismo.

Zanimljivo je da pravo upisa u takve obrazovne ustanove nemaju samo pripadnici nacionalnih manjina, ali ako se za upis u kolsku ustanovu, razredni odjel ili obrazovnu skupinu prijavi vie pristupnika nego to je predvieno uvjetima natjeaja za upis, prednost e imati uenici koji su pripadnici nacionalne manjine.

10. NACIONALNE MANJINE U HRVATSKOJ

Prema popisu stanovnitva iz 2011. godine popisano je 4 284 889 stanovnika, od ega je 328 738 pripadnika nacionalnih manjina.

NACIONALNA MANJINABroj pripadnikaPostotakPodruje (upanije)

Srbi186 6334,36%Vukovarsko-srijemska, Osjeko-baranjska, Sisako-moslavaka, Karlovaka

Bonjaci31 4790,73%Grad Zagreb, Istarska, Primorsko-goranska

Talijani17 8070,42%Istarska, Primorsko-goranska, Poeko-slavonska, Grad Zagreb

Albanci17 5130,41%Grad Zagreb, Primorsko-goranska, Istarska, Splitsko-dalmatinska, Osjeko-baranjska, Zagrebaka, Bjelovarsko-bilogorska

Romi16 975 0,40%Meimurska, Osjeko-baranjska, Sisako-moslavaka, Grad Zagreb

Maari14 048 0,33%Osjeko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Bjelovarsko-bilogorska, Primorsko-goranska, Grad Zagreb

Slovenci10 5170,25%Grad Zagreb, Primorsko-goranska, Splitsko-dalmatinska, Zagrebaka, Varadinska, Osjeko-baranjska

esi9 641 0,22%Bjelovarsko-bilogorska, Poeko-slavonska, Sisako-moslavaka, Zagrebaka, Grad Zagreb

Slovaci4 7530,11%Osjeko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Grad Zagreb

Crnogorci4 5170,11%Grad Zagreb, Istarska, Primorsko-goranska, Splitsko-dalmatinska, Dubrovako-neretvanska, Osjeko-baranjska

Makedonci4 1380,10%Grad Zagreb, Primorsko-goranska, Istarska

Nijemci2 9650,07%Osjeko-baranjska, Zagrebaka, Splitsko-dalmatinska

Rusini1 9360,05%Vukovarsko-srijemska, Osjeko-baranjska, Grad Zagreb

Ukrajinci1 8780,04%Vukovarsko-srijemska, Grad Zagreb, Sisako-moslavaka, Brodsko-posavska, Primorsko-goranska, Istarska, Zagrebaka, Splitsko-dalmatinska

Rusi1 2790,03%Grad Zagreb, Primorsko-goranska, Splitsko-dalmatinska

Poljaci6720,02%Grad Zagreb, Primorsko-goranska, Splitsko-dalmatinska

idovi5090,01%Grad Zagreb, Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska

Rumunji4350,01%

Turci3670,01%

Bugari3500,01%Grad Zagreb, Primorsko-goranska, Splitsko-dalmatinska

Austrijanci2970,01%Grad Zagreb, Primorsko-goranska, Istarska

Vlasi290,00%

UKUPNO328 7387,70%

Od ukupno 120 jedinica lokalne samouprave koje imaju pravo na dvojezinost ak ih ni polovica ne koristi. esi od ukupno 9 mjesta dvojezinost koriste u 2, Srbi od 21 mjesta u 7, Maari od 38 koriste samo 8, dok to pravo najvie koriste Talijani od 47 mjesta dvojezinost koriste u 45.

11. TALIJANSKA NACIONALNA MANJINA

Prema posljednjem popisu stanovnika iz 2011. godine utvreno je da u Republici Hrvatskoj ivi 17 807 pripadnika talijanske nacionalne manjine. Najvie ih ivi na podruju Istarske, Primorsko-goranske, ali i Poeko-slavonske upanije te u Gradu Zagrebu.

Dana 19. rujna 1997. godine Hrvatski sabor je donio Odluku o proglaenju Zakona o potvrivanju Ugovora izmeu Republike Hrvatske i Talijanske Republike o pravima manjina. On je potpisan jo 1996. godine u Zagrebu.

Jedna od posebnih znaajki talijanske manjine jest ta da je to jedina nacionalna manjina koja u Hrvatskoj ima svoje dnevne novine, profesionalno kazalite i znanstvenu instituciju.

Iz Dravnog prorauna RH financijski se pomau programi etiri nevladine udruge nacionalne manjine Talijana, tonije financiraju ih Hrvatska i Slovenija u omjeru 80:20:1. Talijanska unija Rijeka;2. Novinsko-izdavaka ustanova Edit, Rijeka;3. Centar za povijesna istraivanja Rovinj (financira se u omjeru 70:30);4. Talijanska drama Rijeka.

Talijanska unija Rijeka je sredinja udruga pripadnika nacionalne manjine Talijana. Utemeljena je 1943. godine te ostvaruje kulturne programe s ciljem ouvanja i razvijanja nacionalnog i kulturnog identiteta i objedinjuje vie od 45 zajednica Talijana: 2

Opatija Labin Buje Cres Novigrad Krasica Vodnjan Faana Rijeka Galiana Livade Gronjan Lovran Mali Loinj Momjan Baderna Motovun Vrsar Pore Buzet Pazin Badljevina Pula Rovinj Savudrija Babica Umag Labinci Sian Sterna Zrnja Split Tar Balam Brtonigla Nova Vas Vinjan Viinada Zadar Kutina Lipik Moenika Draga Kastelir Oprtalj Krk

Novinsko-izdavaka ustanova Edit je javna ustanova koja za pripadnike nacionalne manjine u Hrvatskoj i Sloveniji te za pretplatnike u Italijji izdaje slijedee tiskovine: dnevno informativne novine La Voce del Popolo koje izlaze od 1944. godine; asopis za djecu Arcobaleno utemeljen 1948. godine pod imenom Il Pioniere; reviju Panorama utemeljenu 1952. godine; knjievni tromjeseni asopis La Battana utemeljen 1964. godine; pedagoka revija Scuola Nostra (izlazi jednom godinje) udbenici za potrebe kola na talijanskom jeziku.

Centar za povijesna istraivanja u Rovinju se bavi povijesnim, sociolokim i kulturolokim istraivanja koji djeluje ve 30 godina, a od 1996. godine knjinica Centra ima status Depozitne biblioteke Vijea Europe.

Talijanska drama je profesionalna kazalina ustanova koja djeluje pri Narodnom kazalitu Ivan Zajc u Rijeci. U njenom su sastavu tri ansambla: opera, balet i drama.

Na izborima za vijea pripadnici talijanske nacionalne manjine izabrali su 13 vijea i 10 predstavnika. U Hrvatskome saboru, interese talijanske nacionalne manjine predstavlja Furio Radin.12. STANJE HRVATSKIH MANJINA U INOZEMSTVU

Hrvati su se iseljavali sa hrvatskih prostora od 15. stoljea u europske drave te danas u tim dravama imaju priznati status nacionalne manjine. AUSTRIJA50 000

BUGARSKA1 500

CRNA GORA7 000 10 000

EKA1 600

ITALIJA3 000

KOSOVO350

MAARSKA50 000

MAKEDONIJA4 000

RUMUNJSKA6 000

SLOVAKA4 000

SLOVENIJA35 000 55 000

SRBIJA150 000 200 000

13. ZAKLJUAK

Svaku nacionalnu manjinu obiljeava etnicitet, odnosno socijalna koncepcija koja se odnosi na kulturne i obiajne zajednice ljudi koji se po neemu razlikuju od drugih, najee je to jezik, vjera, povijest i podrijetlo. Pripadnici nacionalnih manjina esto sebe shvaaju kao kulturno razliite i upravo ih iz tog razloga esto i druge skupine gledaju kao takve. Te etnike razlike su potpune nauene te se stjeu socijalizacijom kojom mladi asimiliraju ivotne stilove, norme i vjerovanje svojih zajednica.

Pripadnici manjine esto su u loijem poloaju od veinskog stanovnitva i imaju razvijen osjeaj grupne solidarnosti ili pripadnosti. Oni sebe shvaaju kao ljude koji su odvojeni od veine, te su nerijetko fiziki i socijalno izolirani od ire zajednice na nain da stanuju u istim dijelovima grada ili u istom dijelu neke zemlje.

Takoer, kod nacionalnih manjina je esta endogamija[footnoteRef:10] kako bi se odrala kulturna mo razlikovanja unutar zajednice. [10: sklapanje brakova]

Kao to sam ve spomenula, strogo se zabranjuje diskriminacija prema ovim skupinama, ali ostaje problem predrasuda koji se ne moe regulirati zakonom jer se temelji na prepriavanjima, a ne na izravnim dokazima. Te predrasude su otporne na promjenu ak i kada se suoe s novim informacijama te se temelje na vrstim stereotipima[footnoteRef:11]. [11: vrste i nefleksibilne karakterizacije skupine ljudi]

S vremenom dolazi do nekakvih etnikih integracija a to moe biti: asimilacija, imigranti naputaju izvorne obiaje i navike te prilagoavaju ponaanje vrijednostima i normama veine; lonac za taljenje[footnoteRef:12], tradicije useljenika se uklapaju i tako stvaraju nove, evoluirajue kulturne uzorne (kao primjer bih rekla nove oblike kuhinje, mode, glazbe ili ak i arhitekture); [12: melting pot]

kulturni pluralizam, najprimijereniji nain poticanja razvoja istinski pluralnog drutva u kojem je priznata jednaka vrijednost brojnih supkultura, manjine su jednakovrijedni lanovi drutva te imaju ista prava kao i veina stanovnitva.

U dravama poput Hrvatske, koje imaju dugu povijest, razliita jezina, religijska i kulturna pripadnost esto dovode do etnikih sukoba[footnoteRef:13] koje za rezultat imaju razdvajanje i otvoreni antagonizam. [13: neprijateljstvo izmeu razliitih etnikih skupina/zajednica]

14. LITERATURA

Smedel, Sokol, Ustavno pravo, etvrto neizmijenjeno izdanje, Narodne novine d.d., Zagreb, srpanj 2009. www.uljppnm.vlada.hr Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, proieni tekst, NN 155/02, 47/10, 80/10, 93/11 Zakon o lokalnim izborima, NN 144/12 Zakon o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina, NN 51/00, 56/00