Gospodarska struktura Hrvatske i strukturne promjene

Oblik društva ovisno od sektorskog rasporeda radne snage(% radne snage)

Sektor nac. gospodras-

va

Poljoprivredno

Indu-

strijsko

Postindu-strijsko

Poljoprivreda ≥50 ≤20 ≤10

Industrija ≤ 30 ≥50 ≤40

Usluge ≤20 ≥30 ≥50

UKUPNO 100% 100% 100%

Makroekonomski i razvojni trenovi

Zanemariva veličina hrvatskog gospodarskog proizvoda u svjetskoj ekonomiji (0,089% svjetskog BDP-a)

RH je zemlja s višim srednjim dohotkom 12 750 US $ (2005) WB

69. mjesto od 152. zemlje

Od 2000.-2007. g. prosječna stopa rasta oko 4,7%

Dogoročna stopa rasta od 1990.- 2010. iznosila je svega 0,5%

Razdoblje 1990.-2013. /4 razdoblja/

I. razdoblje osamostaljenja do 1993.

(pad gospodarske aktivnosti, rast inflacije, pad zaposlenosti-

- početak tranzicije , pretvorba i privatizacija, liberalizacija tržišta i cijena, liberalizacija uvoza i izvoza, valutna konvertibilnost kune)

-razdoblje glavnih ratnih operacija

- koncentrirani negativni makroekonomski trendovi

- Negativna stopa rasta proizvodnje

- Zaposlenost pada po negativnoj prosječnoj godišnjoj stopi

- Inflacija na razini 500% godišnje s tendencijom rasta

- -Hrvatska je pod „tihim” sankcijama,što je utjecalo na pad uvoza

II. Razdoblje 1994.-1999.

Stabilizacijski program- zaustavljanje inflacije, pozitivne stope rasta, stabilni makroekonomski okvir-reforma bankarskog i poreznog sustava (PDV)

1995. i 1997. najviše stope rasta, čak 6,8%.

- bitno drugačiji trendovi (pozitivni)

- sve godine osim 1999. pokazuju pozitivne stope rasta BDP-a

- monetrana konsolidacija gospodarstva (dezinflacija)

- stopa inflacije 1994. godine svedena na nulu, adalje je bila oko 5%.

- uspjesi antiinflacijskog progama („tvrda budžetska ograničenja”)

III. razdoblje 2000.-2007.

Pozitivna stopa rasta (5%), niska stopa inflacije,(oko 3%), i pad stope nezaposlenosti (16,1% 2000. na 9,6% 2007.)

2003/4 dostignuta predtranzicijska razina BDP-a.

- visoka stopa investicija ( preko 30%BDP-a)

- interna makro stabilnost (postojanje proračunskog deficita i deficit privatne štednje) održavana na račun stalnog pogoršavanja eksterne stabilnosti (konstantan negativan saldo tekućeg računa i rast ino duga)

- doprinos samo domaće a ne inozemne potražnje rastu BDP-a

- Stabilne cijene i stabilan tečaj (provodi se

antiinflacijaka politika)

IV. razdoblje 2008.-2013.

- recesija – gospodarska i financijska kriza- smanjene stope rasta BDP-a, lagani rast cijena, pad realnih plaća, lagani rast kamata, pad potražnje.

Stope promjene realnog BDP-a

Hrvatska Zemlje usporedivih značajki

Prosjek godišnjih stopa rasta realnog BDP-a, 2003. – 2012.

Izvori: Eurostat; DZS

* Podatak za 2013. odnosi se na prvo polugodište.

Napomena: Podaci nakon 2010. godine su privremeni.

Više informacija dostupno je na www.dzs.hr

Izvor: DZS

4,9

5,4

4,1 4,34,9

5,1

2,1

-6,9

-2,3

0,0

-2,0

-1,1

-8

-6

-4

-2

0

2

4

6

20

02

.

20

03

.

20

04

.

20

05

.

20

06

.

20

07

.

20

08

.

20

09

.

20

10

.

20

11

.

20

12

.

20

13

.*

%

3,0

1,2

4,3

4,6

1,9

3,5 3,5

1,5

0

1

2

3

4

5

Češ

ka

Ma

dža

rsk

a

Po

ljs

ka

Slo

va

čka

Slo

ve

nij

a

Bu

ga

rsk

a

Ru

mu

njs

ka

Hrv

ats

ka

%

Doprinosi domaće i neto inozemne potražnje rastu BDP-a

* Podaci za 2013. odnose se na prvo polugodište.

Podaci nakon 2010. godine su privremeni.

Izvor: DZS

-12

-8

-4

0

4

8

12

20

02

.

20

03

.

20

04

.

20

05

.

20

06

.

20

07

.

20

08

.

20

09

.

20

10

.

20

11

.

20

12

.

20

13

.*

po

sto

tni

bo

do

vi

Domaća potražnja

Neto inozemna potražnja

BDP

Stopa nezaposlenosti

Hrvatska Stopa anketne nezaposlenosti,

zemlje usporedivih značajki, 2013.*

Anketa o radnoj snazi se od početka 2007. godine objavljuje u

tromjesečnoj dinamici. Stopa anketne nezaposlenosti odnosi se na osobe

stare 15 i više godina.

* Administrativna stopa za siječanj – kolovoz 2013.; anketna stopa za

siječanj – lipanj 2013.

Izvor: DZS

* Stopa anketne nezaposlenosti za siječanj – lipanj 2013.

Napomena: Stopa anketne nezaposlenosti odnosi se na osobe u dobi 15 –

74.

Izvori: Eurostat; DZS

0

5

10

15

20

25

19

97

.

19

98

.

19

99

.

20

00

.

20

01

.

20

02

.

20

03

.

20

04

.

20

05

.

20

06

.

20

07

.

20

08

.

20

09

.

20

10

.

20

11

.

20

12

.

20

13

.*

%

Stopa registrirane nezaposlenosti

Stopa anketne nezaposlenosti

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

20

Češ

ka

Ma

dža

rsk

a

Po

ljs

ka

Slo

va

čka

Slo

ve

nij

a

Bu

ga

rsk

a

Ru

mu

njs

ka

Hrv

ats

ka

%

Inflacija

* siječanj – kolovoz 2013.

Inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena (do kraja 1998. inflacija

mjerena indeksom cijena na malo) i temeljna inflacija, prosječne godišnje

stope promjene.

Izvor: DZS

Hrvatska Godišnje stope inflacije i doprinosi

komponenata inflaciji potrošačkih cijena

u Hrvatskoj

Izvor: DZS

-1

0

1

2

3

4

5

6

7

19

96

.

19

97

.

19

98

.

19

99

.

20

00

.

20

01

.

20

02

.

20

03

.

20

04

.

20

05

.

20

06

.

20

07

.

20

08

.

20

09

.

20

10

.

20

11

.

20

12

.

20

13

.*

%

Temeljna inflacija

-2

-1

0

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

12

/07

.

4/0

8.

8/0

8.

12

/08

.

4/0

9.

8/0

9.

12

/09

.

4/1

0.

8/1

0.

12

/10

.

4/1

1.

8/1

1.

12

/11

.

4/1

2.

8/1

2.

12

/12

.

4/1

3.

8/1

3.

%,

po

sto

tni

bo

do

vi

Energija

Neprerađeni prehrambeni proizvodi

Prerađeni prehrambeni proizvodi

Industrijski proizvodi bez prehrane i energije

Usluge

Indeks potrošačkih cijena

Usporedba inflacije u Hrvatskoj, eurozoni i odabranim zemljama

Prosječne godišnje stope promjene. Inflacija u Hrvatskoj mjerena je indeksom potrošačkih cijena, dok je u ostalim odabranim

zemljama mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena.

Izvori: DZS; Eurostat

2,1

2,7

3,9 3,9 4,1

2,1

3,4

5,8

2,3

3,5

2,5

5,7

3,7 3,7

2,8 2,43,4 3,4

0

1

2

3

4

5

6

7

Češ

ka

Eu

rozo

na

Ma

dža

rsk

a

Po

ljs

ka

Slo

va

čka

Slo

ve

nij

a

Bu

ga

rsk

a

Ru

mu

njs

ka

Hrv

ats

ka

%

2011. 2012.

Nominalne i realne neto plaće

* siječanj – lipanj 2013.

Izvori: DZS; HNB

0

100

200

300

400

500

600

700

800

-5

0

5

10

15

20

25

19

96

.

19

97

.

19

98

.

19

99

.

20

00

.

20

01

.

20

02

.

20

03

.

20

04

.

20

05

.

20

06

.

20

07

.

20

08

.

20

09

.

20

10

.

20

11

.

20

12

.

20

13

.*

EU

R

% Realna stopa rasta – lijevo

Nominalna neto plaća – desno

Struktura (%) BDP-a u tekućim cijenama po rashodnoj metodi

2007.-2009.

Kućanstva

Država Investicije

Zalihe Izvoz Uvoz BDP

2007. 60,1 18,5 26,2 2,7 42,8 50,4 100

2008. 59,1 18,6 27,6 3,2 41,9 50,3 100

2009. 56,9 19,7 24,7 2,0 36,1 39,4 100

Visoka stopa investicija (2002-2007. prosječno 30% BDP-a) ostvaruje manje stope rasta od zemalja s manjom stopom investicija - državne investicije u infrastrukturu-male stope povrata i dugo razdoblje povrata)

Struktura (%) BDP-a u tekućim cijenama prema proizvodnoj metodi 2007-2009.

Poljopri-vreda

Industrija

Građevinarstvo

Trgovina

Hoteli

Promet

Financije

Javna uprava

BDV Porezi

BDP

2000. 5,2 17,6 6,7 11,0 3,8 7,8 19,7 14,4 86,1 13,9 100

2008. 5,6 17,5 7,2 10,6 3,7 7,4, 19,8 14,6 86,3 13,7 100

2009. 5,9 16,7 7,0 9,5 3,9 7,3 21,3 15,7 87,1 12,9 100

Struktura bruto dodane vrijednosti, u tekućim cijenama, 2013*.

Poljoprivreda 4,5%

Industrija 21,1%

Građevinarstvo 5,3%

Trgovina, hoteli i restorani 19,2%

Informacije i komunikacije

4,9%

Financijske djelatnosti i

osiguranje 7,1%

Poslovanje nekretninama

11,1%

Stručne uslužne djelatnosti 7,6%

Javna uprava i obrana 16,5%

Ostale uslužne djelatnosti 2,7%

* Prvo polugodište 2013.

Izvor: DZS

Bruto dodana vrijednost u industriji po zaposlenom

* siječanj – lipanj 2013.

Izvor: DZS

-12

-10

-8

-6

-4

-2

0

2

4

6

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.*

po

sto

tna

pro

mje

na

BDV u industriji

Zaposlenost

BDV u industriji pozaposlenom

Tri deficita za ocjenu glavnih makroekonomskih varijabli

Saldo privatne štednje (S-I)

Saldo države (proračunski deficit) T-G

Saldo vanjskotrgovinske bilance (deficit tekućeg računa ( X-M)

Suma salda privatne štednje i salda proračuna mora biti identičan saldu vanjskotrgovinske bilance

SALDO DRŽAVE (PRORAČUNSKI DEFICIT)

Prihodi i rashodi konsolidirane opće države

Hrvatska Zemlje usporedivih značajki, 2012.

Svi podaci prikazani su na gotovinskom načelu osim podataka za HAC i

HC u razdoblju nakon 2004. Podaci o prihodima i rashodima konsolidirane

opće države prikazani su prema GFS 2001 metodologiji. Rashodi su

uvećani za nabavu nefinancijske imovine. Od 2008. HAC je isključen iz

obuhvata opće države.

Izvor: MF

Sukladno ESA 95 metodologiji.

Izvori: Eurostat; MF

0

10

20

30

40

50

2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

% B

DP

-a

Prihodi Rashodi

0

10

20

30

40

50

60

Češ

ka

Ma

dža

rsk

a

Po

ljs

ka

Slo

va

čka

Slo

ve

nij

a

Bu

ga

rsk

a

Ru

mu

njs

ka

Hrv

ats

ka

% B

DP

-a

Prihodi Rashodi

Saldo konsolidirane opće države

Hrvatska Zemlje usporedivih značajki, 2012.

Ukupni fisklani saldo (GFS 2001) za 2002. i 2003. prikazan je na

gotovinskom načelu, a nakon toga na modificiranom obračunskom načelu. Od

2008. HAC je isključen iz obuhvata opće države. U izračun salda uključene

su godišnje isplate povrata duga umirovljenicima (više o metodologiji

izračuna salda vidi u Biltenu 165 u Okviru 4.).

Izvori: Eurostat; MF; HNB

Sukladno ESA 95.

Izvori: Eurostat; MF

-6

-5

-4

-3

-2

-1

0

2002.2003.2004.2005.2006.2007.2008.2009.2010.2011.2012.

% B

DP

-a

Ukupni fiskalni saldo, GFS 2001

Neto pozajmljivanje/zaduživanje, ESA 95

-5,0

-4,5

-4,0

-3,5

-3,0

-2,5

-2,0

-1,5

-1,0

-0,5

0,0

Češ

ka

Ma

dža

rsk

a

Po

ljs

ka

Slo

va

čka

Slo

ve

nij

a

Bu

ga

rsk

a

Ru

mu

njs

ka

Hrv

ats

ka

% B

DP

-a

Dug opće države

Hrvatska Zemlje usporedivih značajki, 2012.

Izdana državna jamstva uključuju domaći i inozemni dug ostalih sektora za

koji jamči središnja država (uključujući HBOR). Od 2008. dug HAC-a

isključen je iz duga opće države.

Izvor: HNB

Izvori: Eurostat; HNB

0

10

20

30

40

50

60

70

80

2002.2003.2004.2005.2006.2007.2008.2009.2010.2011.2012.

% B

DP

-a

Dug opće države

Dug opće države uključujući izdanadržavna jamstva

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

Češ

ka

Ma

dža

rsk

a

Po

ljs

ka

Slo

va

čka

Slo

ve

nij

a

Bu

ga

rsk

a

Ru

mu

njs

ka

Hrv

ats

ka

% B

DP

-a

SALDO VANJSKO TRGOVINSKE BILANCE (DEFICIT TEKUĆEG RAČUNA)

Manjak tekućeg računa i FDI u Hrvatsku

Ostvarenje inozemnih izravnih ulaganja u Hrvatsku i salda na tekućem računu platne bilance u 2003. godini

isključuju transfer Plive. Negativne vrijednosti manjka na tekućem računu upućuju na postojanje viška na tekućem

računu.

Izvor: HNB

5,9

4,0

10,5

5,86,5

2,33,0

7,2

5,1

4,1

5,3

6,7 7,3

8,9

5,1

1,0 0,9

-0,1

-2

0

2

4

6

8

10

12

19

95

.

19

96

.

19

97

.

19

98

.

19

99

.

20

00

.

20

01

.

20

02

.

20

03

.

20

04

.

20

05

.

20

06

.

20

07

.

20

08

.

20

09

.

20

10

.

20

11

.

20

12

.

u %

BD

P-a

Manjak tekućeg računa (u % BDP-a)

FDI (u % BDP-a)

Struktura tekućeg računa platne bilance

Izvor: HNB

-15

-10

-5

0

5

10

1999

.

2000

.

2001

.

2002

.

2003

.

2004

.

2005

.

2006

.

2007

.

2008

.

2009

.

2010

.

2011

.

2012

.

mlr

d. E

UR

RobeUslugeDohodakTekući transferiSaldo

Saldo tekućeg računa po zemljama, 2012.

Izvori: Eurostat; HNB

-2,4

1,7

-3,5

2,3 2,3

-1,3

-4,0

0,1

-5

-4

-3

-2

-1

0

1

2

3

Češ

ka

Ma

dža

rsk

a

Po

ljs

ka

Slo

va

čka

Slo

ve

nij

a

Bu

ga

rsk

a

Ru

mu

njs

ka

Hrv

ats

ka

u %

BD

P-a

Y-(C+I+G)=E-U

Eventualna razlika između domaće proizvodnje Y i domaćih komponenti finalne potrošnje (C+I+G) pokriva se saldom trgovine s inozemstvom

Kontinuirani negativni saldo domaće štednje (potrošnja je konstantno veća od ukupne proizvodnje) koji se pokriva negativnim saldom tekućeg računa platne bilance

Održava se kontinuirano veća potrošnja od domaće proizvodnje, a razlika je pokrivena uvozom kapitala što kumulira inozemni dug

Dolazi u pitanje sposobnost otplate duga - za izravnanje deficita provodi se prodaja nacionalne imovine

Strukturne promjene

1990.-2006.

- udio poljoprivrede u BDP-u RH pao je s 11 na 7% BDP-a (visoko razvijene zemlje imaju 2% udio poljoprivrede u BDP-u)

- Udio industrije smanjen je s 36% na 31% (visoko razvijene zemlje 26%)

- Udio sektora usluga povećan je s 53% na 62% BDP-a (visokorazvijene zemlje 72%)

Indeks kvalitete života (HDI) u Hrvatskoj je visok (rang 47. u svijetu)-pomak u kvaliteti života (vijek

trajanja života, stopa pismenosti, obrazovanje, BDP po stanovniku mjeren po kupovnoj snazi)

Dvostruko više fiksnih i mobilnih telefona od svjetskog prosjeka

Zaostajemo za svjetskim i europskim prosjekom u pogledu izvoza tehnologija

INDIKATORI STRUKTURNIH PROMJENA

Indikator Hrvatska Euro zona Svijet

Poljoprivreda % BDP-a

7 2 3

Emisija co2,t po stan.

5 8 4

Potroš. el eneg. Po stan.kwh

3475 6926 2678

Internet na 100 stan.

33 44 16

Očekivano trajanje života

75 80 68

Troškovi za vojsku,%BDP

2 2 3

INDIKATORI NAPRETKA TRANZICIJE (1989.-2007.)

INDIKATOR 1989. 2007.

Privatizacija velikih poduzeća

1,00 3,33

Restrukturiranje poduzeća

1,00 3,00

Liberalizacija cijena

2,67 4,00

Konkurentna politika

1,00 2,67

Bankovne reforme i liberalizacija kamate

1,00 4,00

Ukupna infrastruktura Telekominikacije

1,33 1,00

3,00 3,67

Ocjena konkurentnosti

- vezanost uz strukturne promjene

- Indeks globalne konkurentnosti -RH s 64. dolazi na 51. mjesto (125 zemalja)-

- Indikatori strukturnih i institucionalnih promjena vezna su uz 4 područja:

1. poduzeća

2. tržište i trgovanje

3. financijski sektor

4. infrastruktura

Neki indikatori za razdoblje 1997.- 2006. za RH

Povečan udio privatnog sektora s 55 na 70% (privatna poduzeća)

Povećan broj zaposlenih u privatnim poduzećima s 54 na 68%

Veliki transferi države prema kućanstvima i podizećima sa 6,1 na 18,5% (velike intervencije države u poduzetnički sektor što uspporava strukturne promjene)

Ostvarena je potpuna liberalizacija cijena

Međunarodna trgovina usmjerana najviše prema zemljama EU (preko 70% izvoza i uvoza; preko 30% Italija i Njemačka)

Smanjenje barijera vanjskoj trgoivini- indikator carinskih prihoda s 8,1 pada na 1,3% uvoza.

Ukupan broj banaka smanjen je sa 61 na 33 (stabilizira se bankarsko tržište- smanjen je udio države u bankarskoj aktivi s 32,6 na 4,22%)