234

Nar. umjel. 24, 1988, sir. 207 - 275, PRIKAZI

mang, Rai, Limbu, Cepang i Kusunda. U dvijeposljednje, premda su hinduisti, najviSe jesamana za cije su vjestine lijecenja narocitozainteresirani parbatiye i newari. Nairne, uovom se podrucju ne mogu naei cisti oblicihinduizma iii buddhizma nego skladno supos-toje zajedno s puckim vjerovanjima, 0 cemusvjedoce i samakazivanja (vidi br.l, Matsyen-dranath dolazi u Nepal, br. 2, Pasupatinath, br.8, Siddha Lakhan Thapa). Kao iznimku spom-enula bih pripovijetke br. 26, Borae Nain Singhi br. 27, Dzasu Paika j Laea, koje osim kaziva-nih dijelova imaju ipjevane.

Uz Pogovor, u Dodatku knjige su popisliterature, bitni podaci 0 svakoj pripovijeci,glosar, popis kazivacica i kazivaca, te registartipova i motiva.

SNJEZANA ZORIC

Marchen aus Sinkiang, Uberlieferungen derTurkvolker Chinas, Herausgegeben undiibersetzt von Karl Reichl, Eugen DiederichsVerlag. Kaln 1986,271 str.

Sinkiang je podrucje kineske centralneAzije koje se nekada, zbog stanovnistva kojegovori uglavnom tursko-tatarskim jezicima,zvalo istocni iii kineski Turkestan. Kaonajzapadniji dio Kine ovo je podrucje sve dodanas snazno sacuvalo svoju nekineskusrednjoazijsku osobnost. Istocni je Turkestancarskim dekretom iz 1884. godine preimeno-van u "novu granicnu zemlju", kako bismomogJi prevesti Sinkiang (Xinjiang), cime senaglasava njegovo izuzetno stratesko znacenje.Kako su, medutim, vecina stanovnika Ujguri,od 1955. godine se ta pokrajina zove "auton-omna pokrajina Ujgura".

Sinkiang je pustinjska zemlja (Takla-makan), zemJja visokih planina (Pamir), zemljasvilenog puta, zemlja etnicke i jezicne ali ikultume i religiozne raznolikosti. Zivot u njojsvimje tim faktorima uvjetovilll i oblikovan, anajvecu dragocjenost predstavlja voda (rarim).

Preko polo vice stanovnistva Sinkiangasu Ujguri, ima Mongola, Tunguza, Dagura,grupa koje govore mandzu jezicirna, iranskih

Tadzika, Hui Kineza, koji se smatraju pot-omcima Kineza sto su se stop iIi s arapskim,perzijskim i drugim islamskim dosljacima.

Bajke u ovoj zbirci podijeljene su upravoprema pripadnosti pojedinom narodu, tako daprvih 25 pripada Ujgurima, Kazasima 12, Kir-gizima 3, Tatarima 3, Salarima 4 i zutimUjgurima 3.

Ujguri su najbrojnija grupa tursko-tatar-skog stanovnistva i uglavnom su seljaci iiitrgovci. Zive u juznom dijelu, u gradovima iselima uz svileni put. Pripadnici su islama i vrlosu povezani s kultumim centrima Buhara,Samarkand i Kokand. Njihovaje literama tradi-cija vrlo bogata a vee se u 11. st. spominjepoucno djelo iz Kasgara Qutadghu BiIig, J usufaChas Hadziba. Njihova je najomiljenija pricaTehin Tomiir Batur (br. 15) u kojoj se ogled ablizina bajke i epa, ali i junastvo koje se nepostize sarno junackim djelima nego i magijom(sHcno se spominje u prici br. 8 0 prekrasnomkamenu); junastvo se zahvaljuje carobnommacu (br. 14) iii magicnoj konjskoj struni (br.10). Ujguri su najislamskiji dio tursko-tatar-skog stanovnistva Kine, pa se i taj momentogleda u njihovim bajkama, koje su povezane suzbeckim i arapsko-iranskim pripovjedackimnasljedem (npr. br. 11 i 20).

Kazasi zive u sjevernom dijelu pokrajinena granici s Kazahstanom, uglavnom kaonomadi. U proljece zive sa stadima u jurtama azimi udolinama u zemJjanimkucama. Naislamsu presIi u 17. st, ali je oblik njihova islama vrloslobodan. Njihov se nacin zivota zrcali upricama koje spominju male satore gas u br. 30i 34, strasni di;mbaj zivi u maloj jurti aJatschyq(br. 40), a od velike su vaznosti za njihov zivotdeve, konji, ovce i govcda (br. 34). Kazasi sebave lovom(br. 33), drage su impriceo zivotin-jama (br. 27), a vrlo su skloni svim oblicimasaljivog pripovijedanja (br. 5 0 tome kako jemagarac nadmudrio tigra), gdje se pojavljujulikovi Sa!i:ijTschaqqan, koji je rado ismijavaomocne i bogate (br. 21, 22), i Sawur AchunChlilpit (br. 25), oba slicna Tillu Eulenspiegelu.Nairne, sve se price tursko-tatarskih naroda uKini daju klasificirati prema AaTh registru, stoznaci da sc podudaraju s evropskima (vidi·Pogovor str. 229). Uzrok toj podudamosti leZi.pak u cinjenici da je Evropa svoje pripovje-dacko nasljedc bastinila s Prednjeg i Srednjeg

Nar. umjel. 24, 1988, sir. 207 - 275, PRIKAZI

235

istoka, a s druge je strane kineska centralnaAzija bila pod utjecajima zapadnih kultumihstrujanja iz Indije i Irana (vidi Pogovor str. 238).Ni islam nije mogao ostati izdvojen, tako da sene moze previdjeti veza s pripovijetkamaTisucu ijedne noCi (br. 11 i 31). Ipak uza svuslicnost s evropskirn, indijskim i arapskim pri-povjednim tradicijama, imaju ove price i oso-benosti koje ne pripadaju nijednima od ovihnabrojenih (npr. mangus, viseglavi demon izmongolske mitologije u br. 46).

Vrlo slicni Kazasima su Kirgizi. Tatariovdje dolaze kasno, na pocetku 19. st. izKazana, tako da su njihove price podudame statarskirna iz Sovjetskog Saveza. Dok su pricepod brojevima 41,42 univerzalno tatarske, br.43 je ogranicena same na Sinkiang.

Salari su dosli iz Samarkanda u 14. st. isunitski su muslimani. Motiv njihove priceMasembu (br. 47) varijantaje motivazabiljeze-nog u AaTh pod br. 301.

Zuti Ujguri su lamaisti i bitno serazlikuju od ostalih tursko-tatarskih naroda uKini. Glavni likovi njihovih prica uglavnom sulame, aliovdje u zbirciimaioniho vragoljastirndjecacima i Burchanima (br. 48, 50}. Burchanisu bozanski likovikoji potjecu iz buddhistickogpredodzbenog svijeta, a etimoloski su vjero-jatno povezani s Buddha iii Buddha Chan, kojise povezuje sa starijim lokalnim bogovimatursko-mongolskih naroda. Lik Burchana sesusrece i u samanizmu mongolskih i tunguskihnaroda.

Na kraju zbirke je pogovor, popis litera-ture, objasnjenja rijeci, registar tipova i motivai karta.

SNJEZANA ZORIC

MarcheD yom Dach der Welt, Oberliefer-ungen der Pamir- Volker, Herausgegeben vonIsidor Levin, Obersetzt von Gisela Schenkow-itz, Eugen Diederichs Verlag, Koln 1986, 336str.

BadaMan, kako Krov svijeta zovu sta-novnici ovoga kraja, granici na sjeveru s Al-tajskim planinama, lancima Sarykol i Kasgar na

istoku, te na jugu s Hindukusem i Himalajom, asvojom velicinom prelazi danas granice Kine,Pakistana, Indije, Afganistana i SovjetskogSaveza. Poznato jos i kao Pamirska visoravan,to je podrucje osebujne klime, flare i fauneutjecalo na svakodnevni livot ljudi, koji ondaneke od svojih specificnih oblika zrcali i upricarna (npr. br. 4,16,18,20). Narepertoarjeutjecala i drustveno-politicka povijest, ali i re-ligioznost Centralne Azije. Zbog velikih tem-peratumih razlika, kamenje se u ovom krajupretvara u prasinu (br. 9, 11) iii poprima vrloneobicna oblicja, prica se 0 siromasnimskupljacima trnovitih grancica koje prodaju zagrijanje (br. 15), iIi se pak govori 0 mracnomdanu izazvanom pjescanom olujom (br. 18).Zbog svih tih nepogodnosti nije cudo stoPamirci vrlo cesto pripovijedaju 0 hrani.

Zivotinjski svijet slican je onome in-dijskom i himalajskom. Lav se pojavljuje sarnou pricama (br. 5, 23), dok livot u velikoj mjeriovisi 0 j akovima (br. 22), a krave j akova nose ipo tisueu litara mlijeka godiSnje. U pricama sespominju i konji brzi poput vjetra (br. 8) i deveu karavanama (br. 9, 18).

Povijesno gledano, to je podrucje josprije tri tisuce godina bilo naseljeno malimplemenima koja su govorila iran ski, sto znacida su prvobitno pripadala Indoevropljanima.Na rijeci Amudarjajc bila grecizirana Baktrija,a glavni grad Sogdiane bio je Smarakanda(dan as Samarkand). Od 6. do 4. st. pro n. e.Baktrija i Sogdijana su pripadale iranskomcarstvu Ahcmcnida. U 2. st. pro n. e. u Baktrijuulaze nomadi, imenom Tohari, i stvaraju svojuddavu Toharistan, dok se Sogdijana visepriblizila Indiji ne htijuci prihvatiti Tohare.Tako se na tom podrucju susrecu kulture in-dijskog, grckog i mezopotamijskog porijekla, ai krscanski misionari dolaze amo vrlo rano.Upravo zbog toga da sprijeci njihove utjecajeiranska dinastija Sasanida uspostavlja mazda-izam (ucenje Zaratustrino) kao dnavnu reli-giju. Neke njezine motive susreeemo i u pri-cama (br. 6, 8, 9). Na tom je podrucju bilo ibuddhistickog ucenja, koje je partskim i sog-dijskim posredniStvom doslo sve do Kine. U tajsu se buddhizam integrirali i dijelovi krs-cansko-mezopotamijsko-egipatskih tajnihucenja. 681. g. do laze ovdje Arapi s islamom,tako daje Buhara vee 709. g. usprkos prisutnim