Nar. umjel. 24, 1988, sir. 207 - 275, PRIKAZI

235

istoka, a s druge je strane kineska centralnaAzija bila pod utjecajima zapadnih kultumihstrujanja iz Indije i Irana (vidi Pogovor str. 238).Ni islam nije mogao ostati izdvojen, tako da sene moze previdjeti veza s pripovijetkamaTisucu ijedne noCi (br. 11 i 31). Ipak uza svuslicnost s evropskirn, indijskim i arapskim pri-povjednim tradicijama, imaju ove price i oso-benosti koje ne pripadaju nijednima od ovihnabrojenih (npr. mangus, viseglavi demon izmongolske mitologije u br. 46).

Vrlo slicni Kazasima su Kirgizi. Tatariovdje dolaze kasno, na pocetku 19. st. izKazana, tako da su njihove price podudame statarskirna iz Sovjetskog Saveza. Dok su pricepod brojevima 41,42 univerzalno tatarske, br.43 je ogranicena same na Sinkiang.

Salari su dosli iz Samarkanda u 14. st. isunitski su muslimani. Motiv njihove priceMasembu (br. 47) varijantaje motivazabiljeze-nog u AaTh pod br. 301.

Zuti Ujguri su lamaisti i bitno serazlikuju od ostalih tursko-tatarskih naroda uKini. Glavni likovi njihovih prica uglavnom sulame, aliovdje u zbirciimaioniho vragoljastirndjecacima i Burchanima (br. 48, 50}. Burchanisu bozanski likovikoji potjecu iz buddhistickogpredodzbenog svijeta, a etimoloski su vjero-jatno povezani s Buddha iii Buddha Chan, kojise povezuje sa starijim lokalnim bogovimatursko-mongolskih naroda. Lik Burchana sesusrece i u samanizmu mongolskih i tunguskihnaroda.

Na kraju zbirke je pogovor, popis litera-ture, objasnjenja rijeci, registar tipova i motivai karta.

SNJEZANA ZORIC

MarcheD yom Dach der Welt, Oberliefer-ungen der Pamir- Volker, Herausgegeben vonIsidor Levin, Obersetzt von Gisela Schenkow-itz, Eugen Diederichs Verlag, Koln 1986, 336str.

BadaMan, kako Krov svijeta zovu sta-novnici ovoga kraja, granici na sjeveru s Al-tajskim planinama, lancima Sarykol i Kasgar na

istoku, te na jugu s Hindukusem i Himalajom, asvojom velicinom prelazi danas granice Kine,Pakistana, Indije, Afganistana i SovjetskogSaveza. Poznato jos i kao Pamirska visoravan,to je podrucje osebujne klime, flare i fauneutjecalo na svakodnevni livot ljudi, koji ondaneke od svojih specificnih oblika zrcali i upricarna (npr. br. 4,16,18,20). Narepertoarjeutjecala i drustveno-politicka povijest, ali i re-ligioznost Centralne Azije. Zbog velikih tem-peratumih razlika, kamenje se u ovom krajupretvara u prasinu (br. 9, 11) iii poprima vrloneobicna oblicja, prica se 0 siromasnimskupljacima trnovitih grancica koje prodaju zagrijanje (br. 15), iIi se pak govori 0 mracnomdanu izazvanom pjescanom olujom (br. 18).Zbog svih tih nepogodnosti nije cudo stoPamirci vrlo cesto pripovijedaju 0 hrani.

Zivotinjski svijet slican je onome in-dijskom i himalajskom. Lav se pojavljuje sarnou pricama (br. 5, 23), dok livot u velikoj mjeriovisi 0 j akovima (br. 22), a krave j akova nose ipo tisueu litara mlijeka godiSnje. U pricama sespominju i konji brzi poput vjetra (br. 8) i deveu karavanama (br. 9, 18).

Povijesno gledano, to je podrucje josprije tri tisuce godina bilo naseljeno malimplemenima koja su govorila iran ski, sto znacida su prvobitno pripadala Indoevropljanima.Na rijeci Amudarjajc bila grecizirana Baktrija,a glavni grad Sogdiane bio je Smarakanda(dan as Samarkand). Od 6. do 4. st. pro n. e.Baktrija i Sogdijana su pripadale iranskomcarstvu Ahcmcnida. U 2. st. pro n. e. u Baktrijuulaze nomadi, imenom Tohari, i stvaraju svojuddavu Toharistan, dok se Sogdijana visepriblizila Indiji ne htijuci prihvatiti Tohare.Tako se na tom podrucju susrecu kulture in-dijskog, grckog i mezopotamijskog porijekla, ai krscanski misionari dolaze amo vrlo rano.Upravo zbog toga da sprijeci njihove utjecajeiranska dinastija Sasanida uspostavlja mazda-izam (ucenje Zaratustrino) kao dnavnu reli-giju. Neke njezine motive susreeemo i u pri-cama (br. 6, 8, 9). Na tom je podrucju bilo ibuddhistickog ucenja, koje je partskim i sog-dijskim posredniStvom doslo sve do Kine. U tajsu se buddhizam integrirali i dijelovi krs-cansko-mezopotamijsko-egipatskih tajnihucenja. 681. g. do laze ovdje Arapi s islamom,tako daje Buhara vee 709. g. usprkos prisutnim

236

Nar. umjel. 24, 1988, sir. 207 - 275, PRIKAZI

svecemclma kulta ognja, krscana nestorija-naca, manihejaca postala sredistem arapskihgospodara. Stari je dualizam zamijenjen stro-gim monoteizmom, a svakije musliman baremjednom morae posjetiti Mekku (br. 25).Zoroastrijske hramove i krseanske crkve uSamarkandu Arapi su pretvorili u dzamije. Upricama se spominje andeo smrti Azrail (br.21), vjeruje se u predestinaciju (br. 4,16), rijecje 0 islamskom pravu - serijatu (br. 4, 18). Bilokoje sredstvo koje moze posluziti postizanjucilja, dozvoljeno je (br. 6, 21, 24). Pamircipripadaju siitskoj struji islama, tocnije izmail-itima, koji vjeruju da je Alija besmrtan i da senjegovo bOZansko svjetlo svaki put iznovautjelovljuje.

Negdje na kraju 19. st. u Srednjoj su seAziji sukobili kolonijalno-imperijalisticki in-teresi Vel ike Britanije i Rusije. Nastojali suposljednje samostalne driave Buharu i Afgan-istan, prikljuciti Evropi i uciniti njezinimprovincijama i, kako sam autor kale u Po-govoru, "kraj egzotike znacio jc pocetaketnografije". Pamirsko je podrucje u tu svrhuobilovalo gradom. Pripovijetke u zbirci po-dijeljene su u nekoliko grupa: 110 moei zen a,2/o carobnjacima kraJjevima i simllrzima, 3/0tumacima snova, varalicama i mudrim savjeto-daveima, 4/0 preprcdenosli, lukavostiiivotinja.

SNJE2ANA ZORIC

Proverbia Septentrionalia, 900 Balto-FinnicProverb Types with Russian, Baltic, Ger-man and Scandinavian Parallels, by MattiKuusi in cooperation with Marje Joalaid ... retall, (FF Communications, Vol. CI, No. 236),Academia ScientiarumFennica, Helsinki 1985,451 sir.

Uvod ovog sveska serijc FF Communi-ealionskoji se bavi poslovicama naroda sjcver-nih krajeva (Proverbia septentrionalia, 900ballo-finskih tipova poslovica s ruskim,baltickim, njemackim i skandinavskim par-aleJama) zapocinje kratkom povijescuistrazivanja i usporedivanja slicnih poslovica

evropskih naroda od 16. st. do danasnjih dana.Slijedi lingvisticka podjela naroda sjev-

erne Evrope na cetiri grupe. Na zapadu susjevemi Germani (Svedani, Norvezani, Danci iIslandani), na istoku Rusi, a izmedu njih senalaze predstavnici balticke jezicne porod ice -Latvijci i Litvanci. Cetvrtu jezicnu porodicu

cini sest balto-finskih naroda ugrofinskog pori-jekIa - Finei, Kareici, Estonci, Voti, Vepsi iLivi, na krajnjem sjeveru Skandinavskogpoluotoka su Lapi, ciji se jezik razvio iz ranogprotofinskog, ana sjeveroistoku, medu ruskimstanovnistvom, zive jos dva ugro-finska naroda- Votj aki i 2irj ani.

Autor uvoda Matti Kuusi iznosi saletu ijasnu povijest balto-finskih naroda pratecinjihove seobe i opisujuei materijalnu kulturu uraznim periodima. Pristizanje na obaluBaltickog mora predstavljalo je za Protofinceprekid s Iradicijom nomadskog zivota. Tada sepocinju cvrsee vezivati uz more: bave se ri-bolovom, lovom na tuljane, putovanjernmorcm zbog trgovanja iii pljackanja drugihnaroda. Autor smatra da je razumijevanjeposlovica i drugih duhovnih i materijalnihaspekata kulture baltickih naroda nepotpunobez uzimanja u obzir te povezanosti s morem.

Na pocctku 11. st. balto-finska plemenasu se nasla pod utjecajcm sizme koja je zahva-lila krseansku crkvu, au 16. st. Finci, Estonci iLivi prihvaeaju ]ulcranski prolestantizam.

Tako sc sest balto-finskih jezika - finski,karelski, estonski, votski, vepsijski i livonski-poce1o razvijati u razlicilim smjerovima,zahvaljujuci dijalcklima, rcligijskim i lIP-ravnim granicama. Autor donosi i prcglednukartu sjeveme Evrope, koja graficki prikazujejezicnu rasprostranjcnost pojedinih naroda, tekarte kojc prikazuju podrucja rasprostranjen-osli pojedinih poslovica.

Slijedi opis uljecaja susjcdnih ne-balto-finskih naroda, uglavnom Gcrmana i Slavena;kao vaznu vezu balto-finskih i baltickih narodaautor spominjc mctar Kalevalc, koji je preko2000 godina bio dominantan u usmenoj poezijiEstonaca, Votjaka, Finaca i zapadnih Karelaca.Taj jc mclar blisko povezan s latvij skim i litvan-skim metrom daina dipode baziranom na cetidstope.

Uvod zavrsava objasnjenjcm selekcije iorganizacije izvomog matcrijala poslovica.