394

Narodna umjetnost XVII

plesnog i glazbenog folklora. Dobarprimjer je poglavljeo stilskim ka-rakteristikama, gdj.e najpr.ije dajepregled osnovnih stilskih karal~teris-tika plesanja u Makedoniji, a zatimdetaljno obraduje sve vaznije stilskeelemente izobjavljene grade uz pri-kaz tehnike izvodenja. Medu ostaLimDimoski upozorava i na jednu poja-vu karakteristicnu ne sarno za pl€-sove iz repertoara »Taneca« negouopce u plesnoj tradiciji Makedonij,e.To je fenomen nesinkroniziranog od-nosa plesne i muzicke fraze. Feno-men se sastoji u tome da plesna imuzicka fraza pocinju istovremeno,da bi se nakon odredenog broja tak-tova razjedinile i nakon nekolikoponavljanja opet poklopile. Taj seproces ponavlja bezbroj puta. Dotakvih razjedinjavanja dolazi zatosto je jedna od fraza (plesna iii mu-zicka) kraca (duza) od druge. U ana-liziranom materijalu takvih primje-ra ima viSe i autor ih dijeli u neko-liko grupa.

U drugom dijelu knjige Melogra-mi i koreogrami) prezentirana jesarna grada. Materijal je sred€n poslozenosti koreografske sadrZi.ne imetroritamske strukture. Najprijedolaze plesovi s najjednostavnijomkoreografskom saddinom i s naj-manje metarskih jedinica u jednomtaktu. Svaki pojedini pIes sadrZi po-datke za 10kalitet, sastav plesaca,ddanj.e plesaca, metar, ritam koraka,osnovne karakteristike plesa, poce-tnu poziciju. Za melodijske zapiseautor se najcesee koristio autenti-cnim materijalom .iz arhiva Institutaza folklor u Skopju (steta je da uzmelodijski zapis nije dan i podatako instrumentnu koj,i ga izvodi). Zapisiplesova radeni su Laban-Knustovomkinetografijom, a svaki pojedini pIesopisan je detaljno i rijecima.

Na kraju knjige nalazimo i mno-gobrojne registre, koji znatno olak-savaju pristup gradi.

Namijenjena ne sarno znanstve-nim radnicima nego i siroj publici,ova ce knjiga u potpunosti zadovo-ljiti i jedne i druge, a sazetak nafrancuskom jeziku omoguCit ee pris-tup i stranim citateljima.

U tokn pisanja ovog prikaza, upunoj stvaralackoj zrelosti, MihailoDimoski podlegao je iznenadnoj iteskoj bol.esti. Time je ma.kedonskai jugoslavenska etnokoreol,ogija iz-gubila istaknutog strucnjaka.

Stjepan Sremac

Jerko Bezi6 - Walter W. Kolar, A Sur-vey of Folk Musical Instruments -Membranophones, Published by DuquesneUniversity TamburitZlans, Institute ofFolk Arts, Pittsburgh, Pennsylvania 1978,17 str.

Uz nekoliko rijetkih djela 0 fol-klornoj glazbi iIi folklornim glazba-lima Jugoslav.ije, publiciranih najednom od svjetskih jezika, pojavilose izdanje na engleskom jeziku kojeje posve6eno membranofonim _fol-klornim glazbalima Jugoslav,ije. Ovocljelo PregIed folkIornih gIazbaIa Ju-gosIavije - membranofona gIazbala,koje cemo prikazati, drugo je po re-du objavljeno djelo istih autora.Prvo djelo je objavljeno 1975. godinepod istim pocetnim dijelom naslovaPregIed ... ,ali odreduje drugu sku-pinu glazbala, idiofona glazbala. Veciz ta dva navedena naslova vidljivoje nastojanje autora da se podaci 0folklornim glazbalima Jugoslavije iz-nesu sistematicno. Oba djela su pi-sana s namj.erom da budu pomagalastudentima. Zbog navedene namjere,a djelomicno zbog malobrojnostiglazbala tih skupina, ta djela nemajuvelik broj stranica (prvo djelo 0 idio-fonim glazbaIima ima opseg od 23,a drugo od 17 stranica). U -oba jesveska dosljedno provedena medu-narodno poznata klasifikacija folklo-rnih glazbala prema Sachsu i Horn-bostelu. Svako poglavlje za pojediniinstrument oznaceno je klasifikacij-skim brojem HS sustava za tu vrstuglazbala, sto znatno olaksava stu-dentima snalazenje unutar samogsustava. Premda je taj sustav pri-hvacen zbog svoje prakticne vrijed-nosti, autori upozoravaju na nekeotvorene probleme pri klasificiranjupojedinih nasih glazbala prema tomsustavu. Na primjer, to su slucajevi

395

Prikazi i kritike

kad je poliogranicki instrument isto-vremeno i membranofono i idiofonoglazbalo (»zili-def«), ili se jednoglazbalo moze istovremeno klasifici-rati kao kordofono Hi kao frikcioniidiofoni instrument (»guslice od ku-kuruzovine«).

U pregledu membranofonih glaz-bala, od cetir.i vrste membranofonihglazbala koje klasifikacijski sustavpredvida, u radu su obradene 3 vr-ste: udarni bubnjevi s klasifikacij-skom oznakom RS 21, strugajueibubnjevi s oznakom RS 23 i pjevanimembranofoni (tj. mirlitoni) sozna-kom RS 24. Autori nisu naveli zastonisu unijeli trzane bubnjeve. Mozese pretpostaviti da je do toga doslozato jer nisu raspolagali podaCimao tim glazbalima u Jugoslaviji. Odudarnih bubnjeva prikazani su ta-lambasi (RS 211.12); bubanj s dvijeopne, tj. veliki bubanj (tapan) i nje-gova varijanta, mali bubnjie dobos(HS 211.212); darbuka (RS 211.26) itri varijante okvirnog bubnja s jed-nom opnom (def, daire i daira -sve s oznakom HS 211.311). Prikazanje i okvirni bubanj s dvij.e opne, bu-banj na derdinu (RS 211.322). Odvrste strugaeih bubnjeva sa stapicem(RS 23) navedeni su strugaei bub-njevi s umetnutim stapom (RS 231.1)i strugaei bubnjevi s privezanimstapieem (RS 231.2), poznatiji podnazivom loncani bas (dudalo, brun-da, mrgudalo), kao i orahova ljuskas opnom (zabica - HS 232. 2). Vrstamirlitona obuhvaea cesalj s prislo-njenom opnom od papira (HS 241) isuplju trsku s opnom (nunalca -RS 242).

Podaci 0. glazbalima su sistema-tizirani u sest odlomaka. Prvi odlo-mak pregledno i dosljedno navodivarijante lokalnih naziva svakogaglazbala kako su zastupljene u poje-dinim republikama. Tek u nedosta-tku takvoga lokalnog naziva upotre-bljava se strucni ,opisni naziv. Drugiodlomak obuhvaea podatke 0 oblikui konstrukciji glazbala, a katkada io materijalu od kojega je glazbaloizradeno, Podaci 0 tehniCi proizvo-dnje zvuka sistematiZlirani su u tre-cern odlomku. Moguenosti glazbene

izvedbe, tonski niz, timbar i opsegglazbala i repertoar svirke za odre-dena glazbalo saddaj su cetvrtog od-lomka. Drustvena uloga svakoga po-jedinog glazbala razmatra se u pe-tom poglavlju, dok je sesto predvi-dena za povijesne iIi geografske po-datke, relevantne za razvoj instru-menta.

S takViim sistematiziranjem poda-taka preg1ed slijedi (premda u ma-njem opsegu) koncepciju prirucnikao folklornim glazbalima Evrope (dvasveska za Jugoslaviju su u pripremi).Uz uvod, koji objasnjava koncepcijuautora, knjizica je opskrbljena le-gendom brojcanih i slovcanih krati-ca ili oznaka, zatim uputama za pra-vilno citanje izvornih naziva glazba-la, zemljopisnom kartom Jugoslavijei bibliografijom objavljenih radovao pojedinim glazbalima. U biblio-grafiji su svi naslovi prevedeni naengleski j.eZliksto predstavlja kvali-tetu i olaksava stranim studentimarazumijevanje naslova, ali stvara izabunu jer bi se bez orginalnih nas-lova moglo shvatiti da su sv,i radovitiskani na engleskom jeziku. Jos seu bibliografiji potkrala greska kadje Stjepan Stepanov naveden kaoautor publikacije Tradicijska narod-na glazbaIa Jugoslavije umjesto gru-pe autora koja je pripremila tupubLikaciju. Pregled je opremljeni crtezima pojedinih glazbala.

Kresimir Galin

Jerko Bezic, Dostignuca i problemi etno-muzikoloske djelatnosti u SR Hrvatskojod 1945. do 1976. godine, »Zvuk«, br. 2,Sarajevo 1977, str. 62-74

Clanak djelomice udovoljava viseod tri desetljeea neispunjenoj potre-bi objavljivanja pregleda etnomuZli-koloske djelatnosti u Rrvatskoj iprikazuje prilike i teskoee u kojimase nalazi etnomuzikolosko istraziva-nje u nas.

Vee u ,opcem pregledu, u kojemuje istaknut rad etnomuzikologa iprlikupljaca folklorne glazbe, usta-