narodna umjetnost 19 (1982)

menim tendencijama u slovenskojetnologiji. Slijede tekstovi 0 gospo-darstvu: Poljodjelstvo AngelosaBasa, Stocarstvo Vilka Novaka, Vrt-Zarstvo, Vinogradarstvo, Vocarstvo,Sumsko gospodarstvo, Sabilranje,Lov i ribolov Angelosa Basa, Pce-larstvo Majde Ceh, Obrt LjudmileBras i Trgovina Sergija Vilfana.Janez Bogataj pise 0 prometu, tran-sportu i komunikacijskim sredstvi-ma, Tone Cevc 0 zgradama, Ange-los Bas 0 hrani, a Marija Makaro-vic i Angelos Bas 0 nosnji. Pojavesocijalne kulture razmatraju MojcaRavnik (Druiitveni zivot) ,i SergijVilfan (pravni zivot), a 0 obic,ajimapisu Helena Lozar-Podlogar (Obica-ji zivotnog ciklusa) ,i Niko Kuret(Godisnji iIi kalendarski obicaji).Niko Kuret autor je jos tri priloga:VjeroVanje, Znanje ,i Kazaliiste. Us-menu knjizevnost obradila je Ma-rija Stanonik, glazbu Zmaga Ku-mer, pies Mirko Ramovs, a likovnuumetnost Emilijan Cevc. Posljednjitekstovi prikazuju masovno stvara-lastvo u Nardnooslobodilackoj bor-bi. 0 pjesmama toga vremena piSeMarija Stanonik, 0 glazb~ FrancKriznar i Marija Stanonik, 0 likov-noj umjetnosti Ivan Sedej, a 0 mi-tinZlima Marija Stanonik.

Svi su Cianci pisani u obliku sa-zetih pregleda, namijenjenih sirojcitalaclmj javnosti, ali je svaki odnjih dopunjen popisom strucne li-terature. Na kraju knjige nalazi sei predmetni indeks. U tehnickom igrafickom pogledu knjiga je na vrlovisokoj razini, lijepog izgleda i op-remljena nizom dobnih fotografijai drugih ilustracija.

Aleksandra Muraj

Poglavja iz metodike etnoloskega razis-kovanja, 1, UTedila Slavko Kremensekin Janez Bogataj, Fi1ozofska fakulteta,Ljubljana 1980, 151 str.

lako raznovrsna sadrZaja, desetCIanaka prvog sveska Poglavja ..povezuje suvremeni pr:istup proble··matici i zajednicki cilj istrazivanja,u cijem se srediStu nalazi covjek i

nacin njegova zivota, covjek kaostvara1ac i nosilac kulture, nj,egovodnos prema pojedinim aspektimaprirodne, drustvene i kulturne sre-dine u Imjoj zivi. Takvo proucava-nje uzajamnog odnosa covjeka i sre-dine u kojoj Zivi podrazumijeva is-traZivanje svih drustvenih slojeva igrupa, kako u proslosti, tako i uodnosu prema suvremenim drust-veno-kulturnim pojavama.

Cjelovit pr,istup ovako si'roko po-stavljenom predmetu istrazivanja,koji nadiLazi okvire uzeg etnoloskog,interesa i preklapa se s predmeti-rna istrazivanja drugih znanosti,naglasava potrebu interdisciplinar-nog r,ada etnologa i strucnjaka izdrugiih grana znanosti. Stoga se uovom zborniku, pored priloga kojise odnose na metodologiju istrazi-v,anja specificno etnoloskih tema,nalaze i clanai 0 predmetu i meto-dama istrazivanja etnologiji bliskihznanosti (primjerice, etnomuzikolo-gije i etnokoreologij.e), s osobitimobzirom na relevantnost rezultatanjihov,ih istrazivanja za prethodnopostavljen predmet suvremene et-nologije.

U prva tri clanka u pristupu te-mama koje obraduju vidljive supromjene u koncepciji, pa i samornpredmetu istrazivanja, u odnosuprema tradicionalnoj etnologiji. Ta-ko je u clanku Fanci Sarf 0 istrazi-vanju kulture stanovanja izrazenrelativno nov pristup, koji osim is-traZivanja znacajki samih nastam-bi (sto je do 60-ih godina bio gotovoiskljuciv predrnet ovog istrazivanja)pr,oucava stanovanje u njegovoj so-

. aij,alnoj funkciji, naglasavajuei po-trebu za uzimanj·em u obzir svihpojava koje utjecu na kulturu sta-novanja. Prilog Tone Cevca Stavbena planinah - predmet etnoloskvhraziskav pokazuje kako je u naslo-vu navedeni predmet istraZivanjavazan za etnolosku znanost, ,iako jedonedavno bio zanemaren. lstrazi-vanje planinskih nastambi odvija seu okviru projekta lnstituta za slo-vensko narodopisje SAZUo povre-meno naseljenim obit.avalistima isklonistima, koja su materijalni do-

23f

kazi 0 zivotu Ijudi ·na planinama uSlovenijd. Ishodisie u istrazivanjujesu danasnje nastambe, dok se uproucavanju starijih, vee napuste-nih, nuzno uzimaju u obzir povijes-ni izvori. Ivan Sedej raspravlja 0uloz.i etnologije u zastiti etnoloskihspomenika, pod kojima podrazumi-jeva materijalne dokaze 0 zivotusvih drustvenih slojeva i grupa (ane samo 'objekte povezane uz seos-ki zivot). Ujednoistice potrebu zainterdisciplinarnom suradnjom jerpodrucje etnologije nije »gluhi pro-stor« koji ne zanima druge struke- u interpretaciji razlicitih struka,on dobiva i razlioite vrijednosti.

Slijedi clanak Valensa Voduseka• 0 evropski etnomuzi!kologiji, u ko-

jem autor nastoji na popular,an na-ain pribliziti i upoznati glazbenoglaika s predmetom, metodama i ci-Ijevima etnomuzikologije, kao i sdosadasnjim dostignueima te zna-nosti u Slov,eniji. Autor naglasavavaznost spoznavanja uloge glazbe uzivotu Ijudi kao jednog od bitnihuvjeta za ispravno razumijevanjesamih glazbenih pojava. Shvaeaju-ei glazbu kao jedan od nacina ko-municiranja, sto pretpostavlja obli-kovanje glazbenih elemenata pre-ma glazbenoestetskim kriterijimaodredene skupine Ijudi, prema ko-jima je moguee ustanoviti pDipad-nost glazbenih poja""a odredenompovij.esnostilskom sloju iIi odrede-nojetnickoj skupini, autor ukazujena moguenost ukljucivanja re4ulta-ta etnomuzikoloske anaEze u istra-zivanju kulturnoantropoloskih poja-""a (primjerice, akulturadje). Po-sebno govOri 0 rezultatima etnomu-zikologije u Sloveniji, detaljnije 0klasiLikaciji vokalne folklorne glaz-be, koja se zasniva na korelaciji iz-medu slogovnonaglasne strukturestiha i ritamske, ali i melodijskestrukture napjeva.

Clanak Zmage Kumer upozoravana vaznost tekstova vokalne fol-klorne glazbe kao izvora koji pru-zaju vrijedne podatke u etnoloskomistrazivanju. Autorka uzima u ob-zir samo tekstove koji se prilikomizvodenj a pjevaju i predlaze istra-

prikazi I krltike

zivanje s obz.irom na njihov sadr-zaj, u koj,emu se moze otkriti nacinzivota Ijudi u odredenom povijes-nom trenutku, s obzirom na oblik(odredeni oblici mogu biti poseb-nost glazbene trariicije odredene et-nicke skupine) i, na kraju, jezicnoistrazivanje tekstova, koje pomazeu odredivanju izvora i starosti po-jedinih pjesama.

Mirko Ramovs iznosi metode oici-Ijeve istrazivanja slovenskog ples-nog folklora. PrikazujuCi ukratkosve faze u radu etnokoreologa, au-tor posebno istice potrebu sireg pr,i-stupa u istrazivanju plesova, dakle,osim uzeg strucnog analiziranjaplesnih oblika, u istrazivanju se nesmije zanemariti funkcija plesa injegova uloga u zivotu covjeka.

Prilog istrauvanju suvremenihkulturnih pojava i njihovih nosila-ca je clanak Marka Terseglava p'ev-ski programi in njihovi nosVlci. Au-tor iznosi metode istrazivanja i re-zultate analize pjevackih repertoaradevet neformalnih grupa, razliCitihpo socijalnoj i obrazovnoj strukturisv,ojih pripadnika (primjerice, stu-dentska druzina, grupa mladih ,in-telektualaca, seoska, zatvorska, sin-dikalna grupa i dr.). Analiza, pro-vedena nakon visekratnog prouca-vanja pojedinih druzina, donosipodatke 0 razlikama u repertoaru,odnosno 0 zastupljenosti pojedinih»zanrova« u pjevackom repertoarupojedinih druzina - »ljudske pes-ni«, starogradske, »narodnozabav-ne«, partizanske, umjetnicke itd. Po:"sebno ga zanima mjesto koje u re-pertoarima zauzima »ljudska pe-sem«. dakle, primjeri koji pripada-ju relativno starijem sloju vokalnefolklorne glazbe i koji su, kako jepokazalo istrazivanje,' najopseznijidio repertoara svih promatranihgrupa. Nakon konstatacije da sunosioci tog »zanDa« svi slojevi clru-stva (bez obzira na socijalnu i obra-zovnu'strukturu), da on zadovoljavakulturne potrebe sirokih masa, autoristice potrebu daljeg interdiscipli-narnog istrazivanja ove pojave, ka-ko bi se osvijetlila iz razlicitih as-pekata - pored etnologije i etno-

232

narodna umjetnost 19 (1982)

muzikoIogije - iz aspekta pov,ijesti,sociologije i psihologije. Zanimljavasu i autorova zapazanja 0 izboru inacinu izvodenja pojedinih »zanro-va« (primjerice, grupe visokoobra-zovne strukture izbjegavaju »narod-nozabavne« pjesme iIi ih pjevajuironicno, dok dh skupine nizeg ob-razovanja dozivljavaju i izvode is-tim nacinom kao i pjesme star,ijetliadicije), 0 razlikama u pjevanjumladih i starijdh generacija (mladeteze jednoglasnom pjevanju), 0 sta-tusu dobrog pjevaca u drustvu islieno.

Ema Umek u clanku Arhivi inetnologrja gOVOI1i0 arhivskoj gradikao izvoru podataka u etnoloskomistrazivanju i posebno 0 razvojuarhivarstva i njegovoj danasnjojorg,anizacijd u SR Sloveniji. ClanakJaneza, Bogataja iscrpno izlaze na-ein citiranja najrazliCiUjih izvora uznanstv,enom radu (knjige, casopisi,rukopisi, terenske biIjeske, crtezi,fotogDafije), koji je zastupljen u ra-du Janeza Logara Uvod v biblio-grafijo (Ljubljana 1970) i ustalio seu praksi Narodne .i univerzitetskelmjiznice u Ljubljani. U posljednjemprilogu ovoga sveska Branka Ber-ce-Bratko ukazuje na potrebu imoguenosti primjene racunara uetnoloskom istrazivanju.

Grozdana Marosevie- Brnetie

Etnologija danes. Prispevki raziskovanjllnacina zivljenja, Glavni in odgovorniurednik SIavoj Zizek, »Problemi«, br.197, XVIII, 1980, 4, 151 str.

Prema uvodnim rijecima JanezaBogataja. »nacin zivota« je jednaod temeljnih kategorija suvremeneslovenske etnologije, pa joj je po-sveeena znatna paznja u okvirurada Pedagosko-znanstvene jediniceza etnologiju pri Filozofskom fakul-tetu u Ljubljani. 0 tome svjedoci jtrinaest diplomskih i seminarskihradov.a ljubljanskih studenata etno-logije uvrstenih U ovaj broi casopi-sa »Problemi«. Njima su studentidaIi vlastiti doprinos istrazivanju

suvremenog nacina zivota, a ujednoobiljezili 40-godiSnjicu nastave et-nologije na Ljubljanskom sveucilis-tu.

Prva dva Dada bave se nacinomzivota Ijubljanskih studenata. In-grid Slavec odjeeu (nosnju) tretirakao materijalno dobro, kao odrazdrustvenihodnosa i kao izraz indi-vidualno i drustveno uvjetovanogvrijednosnog odnosa prema okoliniu kojoj pojedinac, odnosno grupazivd. Primj,er Ijubljanskih studenataje za autoricu samo 'polaziste zateorijska razmatranja pr.akticne, es-tetske, drustvene i materijalne fun-kcije odijevanja; zbog toga je de-skriptivni dio radnje ovdje izost~v-Ijen. Naglasava da je nacin odijeva-nja samo jedan u nizu elemenatakoji cine odr,edeni zivotni stil, te dabi samo cjelovito i opsezno istrazi-vanje svih aspekata studentskog na-cina zivota moglo dovesti do znan-stveno relevantnih spoznaja.

Janez Fajfar i Meta Mocnik bavese "brucovanjem« .ljubrianskih stu-denata kao jednim od rites de pas-sage. Vrijednost ovog rada je pr-venstveno u iscrpnom i sistematic-nom pr,ikaZiu terenskih zapazanja 0pdpremi, odV'ijanju i ·rezulotatima"brucovan;a«, te odgovora anketi-ranih sudicnika.

Dusa Petru iznosi rezultaie svogistrazivanja odgoja djece u trnov-skom naselju Murgle i pokazuje ka-ko na dijete utjece drustvena i kul-turna sredina: ohiteljski odnosi,vrsniaci, skola. vrtie i sredstva ma-sovnog informiranja. te kako se nji-hova uloga mijenja u pojedinimrazdoblj,ima djetetova zivota.

Ivica Anzie govori 0 djecjim ig-rama u mjesnoj zajednici Prule uLjubljani, usporedujuci igre danas-nj e djece s igrama desetak godinastari.je generacije u istom naselju.

Katra Valic-Verstovsek donosizanimljiv pI1ikaz susjedskih odnosau bivsoj stambenoj zadruzi Ideal uGrafenauerovoj ulici u Ljubljani.

o susjedskim odnosima govori ,irad Zvezdane Delak, koja naglasavanjihove ekonomske aspekte i zna-