NARODNI ZDRAVSTVENI Zdravlje i turizam LIST U · treba, i rekreacija i osvje¾enje kome oni manjkaju. Za „kolsku omladinu premalo se koristi moguænost jeftinog boravka u ferijalnim

svibanj-lipanj 2002

Zdravlje i turizam

2

Zdravlje i turizamN A R O D N IZDRAVSTVENIL I S T

mjeseËnik za unapreenjezdravstvene kulture

IzdajeZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVOPRIMORSKO-GORANSKE ÆUPANIJE

Za izdavaËadoc. dr. sc. Vladimir MiÊoviÊ, dr.med.

UreujeOdjel socijalne medicineOdsjek za zdravstveni odgoj

Redakcijski savjetdoc. dr. sc. Vjekoslav Bakaπun, dr.med.; Suzana JankoviÊ, dr. med.; mr.sc. Vojko Obersnel, dipl. ing.; doc. dr.sc. Vladimir MiÊoviÊ, dr. med.; Vladi-mir Smeπny, dr. med.; prof. dr. sc.Ante ©krobonja, dr. med.; dr. sc.Marija VaroπËiÊ; doc. dr. sc. MilanZgrabliÊ, dr. med.; tel. 21-43-59,35-87-26, fax 21-39-48

Odgovorni urednikVladimir Smeπny, dr.med.

Glavni urednikSuzana JankoviÊ, dr.med.

LektorVjekoslava Lenac, prof.

GrafiËka priprema"Welt" d.o.o. - Rijeka

GrafiËko-tehniËko ureenjeInes Volf, graf. inæ.

Rjeπenje naslovne straniceSaπa OstojiÊ, dr.med.

Uredniπtvo51000 Rijeka, Kreπimirova 52/apoπt. pret. 382tel. 21-43-59, 35-87-26fax 21-39-48http://www.zzjzpgz.hr

Godiπnja pretplata 30.00 kunaÆiro raËun 2300007-1100028208 •Godiπnja pretplata za inozemstvo:SFRS 10.- • Devizni raËun kodRijeËke banke d.d. Rijeka,SWIFT: RBRIHR 2X7001-3393585-ZZJZPGÆ RIJEKA

Tisak"Neograf" d.o.o. - Rijeka

"NZL" je tiskan uz potporu Odjelagradske uprave za zdravstvo i soci-jalnu skrb Grada Rijeke.

Unapreenje i oËuvanje zdravlja pojmovna su dostignuÊa XX.stoljeÊa. Ostvaruju se djelovanjem razliËitih (javnih) sektoraljudskih djelatnosti. Jedno je od veÊih dostignuÊa u podizanju

kvalitete æivota reguliran radni odnos, a u tom sklopu pravo na odmor(tjedni i godiπnji).

Iako bi se na poËetku pojam turizma mogao vezati na dokolicu, onse danas veæe na masovno kretanje ljudi radi odmora i za vrijeme“godiπnjeg" odmora.

Odmor je sasvim sigurno u funkciji unapreenja i oËuvanja zdravljaiako mu se nije posvetila neka posebna medicinska disciplina analognomedicini rada. Isto tako se ni Svjetska zdravstvena organizacija usvojim porukama ne (stigne) bavi(ti) tim podruËjem.

Kaæe se da je dobro da odmor bude organiziran i programiran. Ipaknije obiËaj otiÊi svom lijeËniku po savjet kakav bi odmor trebao bitipojedincu u odnosu na njegovo opÊe zdravstveno stanje. Iznimku Ëineteæi kroniËni bolesnici koji se Ëesto javljaju prije polaska, ali samo radi“stvaranja putne zalihe lijekova".

Ideal je sveukupne medicine svaki segment zdravstvene zaπtite, pabi tako i zdravstvene savjete trebalo u potpunosti individualizirati. No,kao i svaki ideal, u praksi nije postignut.

Pa, da li dobro Ëinimo ono πto Ëinimo za vrijeme odmora? VeÊinaljudi ima ugraen mehanizam zaπtite, a to je, jednostavno reËeno,osjeÊaj ugode ili pak neugode.

Kad se radi o turizmu, u funkciji odmora, pitanje je da li nam jespomenuti “mehanizam zaπtite" dovoljan. Mnogi ne mogu odoljetiraznim ponuenim izazovima, od onih prehrambenih do onih fiziËkih.ObiËno je veÊi dio turistiËke ponude plaÊen unaprijed pa stoga neprom-jenjiv. Kad je veÊ plaÊeno...

Nije namjera ovih redaka ocijeniti turizam sumnjivim ili spornim,veÊ doÊi do jednostavnog zakljuËka: odmor nije onaj pravi ako u sebinosi prisilu bilo koje vrste. Nije pomodarstvo reÊi da je u mnogo Ëemukrivac stres, a prisila i stres dræe se ruku pod ruku.

Isto tako, ovo nije raspra o tzv. zdravstvenom turizmu, a sasvimsigurno nije o lijeËenju prirodnim uËincima koji se ostvaruju na poseb-nim mjestima (toplice i sl.).

ZakljuËno, ako je turizam ugodno zadovoljavanje znatiæelje, prila-goeno opÊem zdravstvenom stanju, bit Êe dobar i koristan oblik od-mora. Ako netko u sebi “ne nosi dovoljno nomadskih gena", “najviπevoli svoju kuÊicu i slobodicu", neka jednostavno ne putuje.

Na kraju, treba se podsjetiti da je previπe onih presiromaπnih pa oovoj temi ni ne razmiπljaju. No, treba priznati, razlike u pravu nazdravlje prisutne su kao i svi drugi oblici diskriminacije.

Odgovorni urednik

svibanj-lipanj 20023

Posljedice umora uklanjaju se du-æim odmorom u pola rada i krat-kim odmorom svaki sat. Poslje-

dice zamora uklanjaju se 40-satnimradnim tjednom i dvodnevnim tjednimodmorom.

Okrepa za tijelo i duh

Kad bi se poπtivale te zdravstvenepreporuke za odgovarajuÊe provedeniodmor, ne bi doπlo do kroniËne premo-renosti koju je potrebno lijeËiti godi-πnjim odmorom u trajanju od 14 do 30dana, ovisno o starosnoj dobi. Bioloπkibi bilo svrhovitije da se taj godiπnjiodmor koristi u dva navrata, moæda i utri, poput πkolskih ferija. Time se bræei bolje vraÊa i odræava bioloπka snaga isvjeæina duha. Ako i ne doe do pojavepremorenosti, godiπnji je odmor ipakpotreban, ne samo zbog jednoliËnostirada, zbog fiziËke i duπevne iscrplje-nosti, stresnih napetosti sa suradnici-ma, zbog moæebitnog nezadovoljstvaposlom, zbog sjedilaËkog naËina æivo-ta, boravka u betonskoj urbanoj sredi-ni, zbog rada koji sve viπe ima obiljeæ-ja elektroniËkog i mehaniziranog auto-matizma, koji skoro posve uklanja raz-liku izmeu fiziËkog i intelektualnognaËina rada jer automatiziranost zahti-jeva oboje, nego i zbog potrebe prom-jene æivotne, radne i socijalne sredine izbog bijega od sumornosti egoistiËnogsivila.

Moæda se godiπnji odmor moæe de-finirati kao skup suprotnoga od sva-kodnevice u istoj sredini, kao bijeg izstvarnosti u maπtu. Godiπnji je odmorperiod æivota koji osvjeæuje i obnavljafiziËke, duhovne i emocionalne spo-sobnosti Ëovjeka. To je odmor koji ne

smije biti pasivni nerad, nego aktivnapsihofiziËka rekreacija. Godiπnji je od-mor kombinacija fiziËkih, psihiËkih isocijalnih aktivnosti, koja poπtuje tje-lesno-fizioloπke, mentalno-higijenskei socio-kulturne norme i ponaπanje Ëo-vjeka.

Tko moæe koristiti godiπnjiodmor

Mogu svi, ali svaki Ëovjek izabirevrijeme i vrstu odmora i rekreacije, posvojoj slobodnoj volji i po svojim mo-guÊnostima. Oni i one koji su u profe-sionalnom radnom odnosu, imaju viπeili manje prihvatljive materijalne mo-guÊnosti za godiπnji odmor.

Manje je onih Ëije su materijalnemoguÊnosti natprosjeËne, ali oni Ëestoprovode odmor na naËin koji ne koristiunapreenju i uËvrπÊenju zdravlja. Nji-ma je viπe cilj raskoπna zabava, neod-govarajuÊa ishrana i Ëesta alkoholizi-ranost, sjedilaËka putovanja na luksuz-nim brodovima i leæeÊi boravak natropskim plaæama. NaËin njihova dru-πtvenog æivota nije prikladan za skla-dan obiteljski æivot, za nesebiËna pri-jateljska druæenja, za πto viπe kretanja.

Oni Ëiji su prihodi prosjeËno zado-voljavajuÊi, padaju u napast da opona-πaju naËin odmora jet-seta, ali je veÊi-nom ipak njihov odmor u skladu s pre-porukama preventivne medicine. Zanjih je vaæno da razumno planiraju od-mor za koga svaki mjesec odvajaju po-trebna sredstva: moæda najbolje dvijetreÊine æivahnosti na moru, jednu tre-Êinu za pravi odmor u planinama, pa 2-3 dana na kraju da se sredi sve u kuÊikoja je ipak pravo podruËje æivljenjacijele godine za cijelu obitelj. Nagla-sak na aktivnom odmoru obiËno je joπnedovoljan.

Velik postotak puËanstva Ëiji suprihodi ispod prosjeka, ili pak æive odsocijalne pomoÊi ili niske mirovine,ipak se moæe zadovoljavajuÊe rekrei-rati u uvjetima koji su drukËiji od nji-hova nezavidna æivota. Za dio njih ima

Godiπnji odmor

ODMAK OD SVAKODNEVICERad je jedno od nekoliko temeljnih obiljeæja Ëovjeka. Promiπljeni rad razlikuje Ëovjeka od drugih

æivih biÊa. ©to je organiziraniji i πto veÊi rad, to je veÊi standard æivota. Taj motiv tjera Ëovjeka daπto veÊim radom postigne πto viπe. To iscrpljuje i fiziËke i intelektualne moÊi i snage. Posljedica su

ili dnevni umor, ili tjedni zamor, ili kroniËna premorenost koja veÊ predstavlja bolesno stanje.

▲

Kome treba godiπnji odmor

Svima! Ne samo onima koji profe-sionalno rade. Treba æenama koje obiË-no rade i na svom profesionalnom, i nasvom kuÊnom radu. Treba πkolskojomladini Ëije je vrijeme rada i uËenjaobiËno dvostruko od trajanja rada od-raslih. Treba umirovljenicima zbogosjeÊaja osamljenosti, jednoliËnosti æi-vota, osjeÊaja nepotrebnosti, podcje-njivaËke iskljuËenosti da bilo πto po-maæu u neËijem radu. Svaki Ëovjek imapotrebu za nekim i neËim, za socijal-nim oblikom æivota u kome osjeÊa damoæe pomoÊi i koristiti drugima i da Êeoni pomoÊi i koristiti njemu, za oslo-boenjem od napetosti, od nemira, odprezasiÊenosti, od jednoliËnog svakod-nevnog ponavljanja rituala "ustajanje -put na posao - posao - put natrag - tele-vizija - noÊni odmor", i opet sutra sveisto.

svibanj-lipanj 2002

ne piti alkoholna piÊa nego dosta vodeili sokova, povremeno se odmarati; ko-me smeta voænja, prije puta trebao biuzeti lijek protiv muËnine. Na morumoæe doÊi do utapanja, moæe doÊi douboda morskih otrovnih æivotinja, ku-kaca, gmazova, i to pogotovo zmija, au planinama do padova i koπtanih lo-mova, uganuÊa i iπËaπenja zglobova,uboda krpelja i zmija. Svuda moæe do-Êi do sunËanih opeklina, sunËanice ilitoplotnog udara, smrzotina. Promjenji-vi klimatski uvjeti ometaju mir i od-mor meteoropatima. MoguÊa su izne-nadna nevremena s munjama, lavine uvisokim planinama, snjeæno oËno slje-pilo. »este su crijevne infekcije od ne-higijenske hrane i namirnica, nezdravevode, neËistih ruku; zbog gubitka tje-lesne tekuÊine, te su infekcije opasneza djecu. Valja misliti da se od nepoz-natih prolaznih poznanstava mogu do-biti spolne bolesti, ukljuËivo AIDS.Sve se nabrojeno moæe sprijeËiti akose na to unaprijed misli!

Prim. dr. Ivica RuæiËka

4

moguÊnosti koriπtenja vansezonskihniæih cijena, koriπtenja jeftinog seo-skog turizma u tijeku ili van glavneturistiËke sezone. Jeftine jednodnevneili viπednevne izlete organiziraju pla-ninarska druπtva ili vjerske udruge iæupe za vjernike: za malen novac vrloraznolik i zdrav sadræaj, Ëesto uz zdra-vu izhranu, uz moguÊnost aktivnogkretanja, u etiËki prikladnom druπtvu,u zdravom prirodnom okoliπu. Takviizleti, svaki mjesec, odmor su kome totreba, i rekreacija i osvjeæenje komeoni manjkaju.

Za πkolsku omladinu premalo sekoristi moguÊnost jeftinog boravka uferijalnim odmaraliπtima, u nas i u ino-zemstvu. Djeca, kao i umirovljenici,imaju dobre pogodnosti za vlakove, pazimi mogu na kratke skijaπke izlete, uproljeÊe u planine, ljeti na more, ili useoski turizam.

jaËaju krvotok pa bude bolje protica-nje kisika i πeÊera za rad mozga i miπi-Êa. Trenirani organizam bolje obavljatjelesni i umni rad. Aktivnosti uveÊa-vaju rezervni depo glikogena u jetri,potrebnog za uspjeπan fiziËki i umnirad. Tome pomaæe ishrana s punopovrÊa za pravilnu probavu, i voÊazbog vitamina i antioksidansa, s malomasnoÊa i mesa, mnogo srdela, umje-reno crnog vina. Tu su i plivanje, igre sloptom u vodi ili na suhom, kuglanjeili boÊanje, ubrzano hodanje ili trËanjetko smije, plesanje; Ëitanje knjiga i pi-sanje pisama prijateljima, obilazak sta-rih crkvi ili arheoloπkih lokaliteta; pe-njanje i spuπtanje po neravnim tereni-ma, kojih ima u prirodi uz more, a nesamo u πumovitim planinama. Svlada-vanje prirodnih prepreka jaËa samo-pouzdanje. Kad πto treba biti u dru-πtvu, a kadπto sam, za meditaciju.NesebiËno pomaganje drugima, gdjetreba, smanjuje osjeÊaj osamljenosti istvara osjeÊaj vlastite vrijednosti. Pu-tovanja, raznolikoπÊu i novim utisci-ma, osvjeæavaju um i potiËu kreaciju.Sve su aktivnosti i raznolikosti godi-πnjih odmora posebno vaæne za πkol-sku omladinu, da u punoj kondiciji do-Ëekaju svoje dvostruko radno vrijemeza πkolske i vanπkolske napore.

Kako se ne razboljeti nagodiπnjem odmoru

Svaki godiπnji odmor, svako puto-vanje, svaki izlet, uza sve velike kori-sti, stvara i rizik dovoenja zdravlja uopasnost. Na sve moguÊe rizike valjaunaprijed misliti i unaprijed poduzetiodreene radnje da ih se predusretneili pomogne ako se zbiju. U ovom ge-neralnom prikazu valja spomenuti naj-ËeπÊe i najteæe rizike. Treba ponijetidovoljno lijekova koji se uobiËajenotroπe, Ëuvati ih na prikladnom mjestuda se ne pokvare. Za visokotlakaπe do-bro je kad bi imali mali priruËni sa-momjeraË tlaka. PriruËni materijal zapruæanje prve pomoÊi otprilike je pro-πireni i brojniji asortiman automobil-ske kutije prve pomoÊi. Flastere valjauvijek nositi sa sobom, u novËarci na-primjer. Na putu valja jesti umjereno,

Kako unaprijediti zdravlje nagodiπnjem odmoru

FiziËka aktivnost integralni je dioljudskog ponaπanja; kljuËna je za odr-æavanje zdravstvene kondicije, radnesposobnosti i duπevne ravnoteæe. To-me odgovara i cilj godiπnjeg odmora:dugo oËuvanje zdravlja, visoka radnasposobnost, postizanje πto bolje psiho-fiziËke ravnoteæe, vedra starost. Zatoteæiπte mora biti na fiziËkoj aktivnosti,na πto intimnijem kontaktu s prirodom,na socijalnim kontaktima, ali i na uæi-vanju u izletniËkim, kulturnim, znan-stvenim, estetskim i gurmanskim uæi-cima. To treba biti aktivni odmor sopuπtanjem, leæerna zabava s uæitkom.Ne valja leæati sav dan pod suncem, ilisjediti u lokalima. Gibanje i rad miπiÊa


Nakon srednjega vijeka, kada seprirodni ljekoviti Ëinitelji slabi-je koriste, nastaje ponovni proc-

vat njihova koriπtenja u 18. stoljeÊu itraje do naπih dana. Otada se razvijajubalneologija i klimatologija, znanostikoje prouËavaju prirodne ljekovite Ëini-telje kopna, mora i atmosfere te naËine irezultate njihove primjene na zdrav i bo-lestan ljudski organizam.

Prirodni ljekoviti Ëinitelji, kao dije-lovi prirode, povoljno djeluju na oËuva-nje i unapreenje zdravlja, poboljπanjevrsnoÊe æivota te na spreËavanje i lijeËe-nje razliËitih bolesti te oporavak i reha-bilitaciju od njih. Prema naravi, dijele seu klimatske, morske i topliËke (balneo-loπke) Ëinitelje, prikazane u Tablici 1.

tri naËina lijeËenja: klimatoterapiju, ta-lasoterapiju i balneoterapiju.

Klimatoterapija primjenjuje kli-matska poËela (elemente) i Ëinitelje (mo-difikatore) karakteristiËne za neko pod-ruËje, koji imaju povoljan fizikalno-kemijski, bioloπki i psihiËki utjecaj naljudski organizam. Dozirani klimatskipodraæaji izazivaju reakciju organizma itime postiæu ljekoviti uËinak. Razlikujuse nizinska (0-300 m) kontinentalna i pri-morska klima, srednjegorska (500-800m) i visinska klima (viπe od 800-1800m). Ljekovitost klime mogu izraziti po-kazatelj ohlaivanja po Hillu i bioklima-toloπki TWH (temperatura, vjetar, vlaæ-nost) pokazatelj.

Talasoterapija, marinoterapija ilimorsko lijeËenje, primjenjuje prirodneËinitelje svojstvene moru i primorju uljekovite svrhe. StruËna talasoterapijakoristi ih u posebnim zdravstvenim usta-novama i/ili drugim mjestima boravkapod stalnim lijeËniËkim nadzorom, a sa-mostalna izvan zdravstvenih ustanova,po lijeËniËkoj preporuci. Cilj je struËnetalasoterapije spreËavanje i lijeËenje raz-liËitih bolesti te oporavak i rehabilitacijanakon njih, a samostalne odræanje i una-preenje zdravlja te poboljπanje vrsnoÊeæivota. Talasoterapija se koristi za pravi-lan rast i razvitak djeteta, u rekreaciji izdravstvenom turizmu. Nakon tri do 12dana boravka u morskim ljeËiliπtima, Ëe-sto dolazi do pojave opÊih i mjesnihpromjena u ljudskom organizmu koje na-zivamo talasoreakcija. Javljaju se umor,depresija, nesanica, probavne smetnje,hunjavica i sliËno. Mjesno se javlja bol ubolesnim i/ili oπteÊenim dijelovima tije-la (zglobovima, kraljeænici, operiranimmjestima). Talasoreakcija, reakcija or-ganizma na stres izazvan primjenom lje-kovitih morskih Ëinitelja, pokazatelj jenjihove jaËine i pomaæe pri doziranju. ▲

Prirodni ljekoviti Ëinitelji u medicini

BOGATSTVO U ZEMLJI, MORU I ZRAKUPovezanost Ëovjeka s prirodom i njezinim ljekovitim Ëiniteljima oËituje se u njihovom

tisuÊljetnom koriπtenju. Ljudske nastambe veÊ su u pretpovijesti bile smjeπtene blizu izvoratermomineralnih voda. U rimsko doba bila su na cijeni mjesta s izvorima termomineralne vode

i peloida. U njima su graena kupaliπta u kojima su se odmarali, lijeËili i oporavljali rimskivojnici, bogataπi i obiËan puk.

Tablica 1. Prirodni ljekoviti Ëinitelji

KLIMATSKI MORSKI TOPLI»KI(BALNEOLO©KI)

promjena klimatskog mjesta klima termomineralne vodeklimatska poËela i Ëinitelji ËistoÊa zraka peloidiklimatski postupci morska voda naftalanËistoÊa zraka alge klimasunËevo zraËenje biljni pokrov ËistoÊa zrakamorski Ëinitelji πetnice i staze biljni pokrovkraπke πpilje sunËevo zraËenje πetnice i stazerudnici soli pijesak sunËevo zraËenje

solanski peloidmorski peloid (liman)

Za optimalan rezultat primjene pri-rodnih ljekovitih Ëinitelja, na njihovu na-laziπtu i/ili mjestu primjene, potrebno jezadovoljiti ljeËiliπne uvjete primjene.

Umjeren dnevni ritam

LjeËiliπni uvjeti ukljuËuju dnevni ra-spored obroka, lijeËenja, odmora i slo-bodnoga vremena. PreporuËa se doruË-kovati od 8 do 9 sati, ruËati od 13 do 14sati i veËerati od 18 do 19 sati. LijeËenjese provodi u prijepodnevnim i/ili posli-

jepodnevnim satima, dnevni je odmorposlije ruËka, a noÊni od 22 sata naveËerdo 7 sati ujutro. Zdrava prehrana pretpo-stavlja zdrav naËin njezina dobivanja,pripreme i uzimanja. Obroci, odreenekalorijske (dæulske) energetske vrijed-nosti, moraju imati uravnoteæen sastavbjelanËevina, masti, ugljikohidrata, mi-nerala i vitamina, a dijetalna prehranamora biti osobno prilagoena svakomukorisniku. IskljuËenje puπenja, alkoho-la, droga i πtetnih navika (neredovitostuzimanja obroka, sjedenje, raspored od-mora) preduvjet su korisnoga djelovanjaprirodnih ljekovitih Ëinitelja. Jutarnjatjelovjeæba, naroËito na Ëistomu zraku,vrlo povoljno utjeËe na sustav za kreta-nje, srËani, krvoæilni i diπni sustav te du-

πevno stanje. Cjelodnevni boravak na Ëi-stom zraku vrlo povoljno utjeËe na cje-lokupno tjelesno i duπevno zdravlje.Druπtveni, kulturni, rekreacijski, πport-ski i duhovni programi, koji ukljuËujuraznovrsne sadræaje, vrlo su vaæni u lje-Ëiliπnim uvjetima. IskljuËenje buke i za-gaenja zraka u ljeËiliπnim mjestimaneophodno je u provoenju zdravstve-nih programa.

U medicini razlikujemo, prema vrstikoriπtenih prirodnih ljekovitih Ëinitelja,


Balneoterapija primjenjuje mineral-ne vode, peloide i naftalan u ljekovitesvrhe. StruËna balneoterapija koristi lje-kovite topliËke Ëinitelje u posebnim zd-ravstvenim ustanovama i/ili drugim mje-stima boravka pod stalnim lijeËniËkimnadzorom, a samostalna izvan zdrav-stvenih ustanova, po lijeËniËkoj prepo-ruci. Cilj je struËne balneoterapije spre-Ëavanje i lijeËenje razliËitih bolesti teoporavak i rehabilitacija nakon njih, asamostalne oËuvanje i unapreenje zd-ravlja te poboljπanje vrsnoÊe æivota. Bal-neoterapija se koristi u rekreaciji i zd-ravstvenom turizmu. Nakon 3-6 kupeljii/ili 5-7 dana boravka u topliËkim ljeËili-πtima, Ëesto dolazi do pojave opÊih i mje-snih promjena u ljudskom organizmu,πto nazivamo balneoreakcija. Javljaju seumor, depresija, nesanica, gubitak apeti-ta te bol u bolesnim i/ili oπteÊenim dije-lovima tijela (zglobovima, kraljeænici,operiranim mjestima). Balneoreakcija,oblik reakcije organizma na stres izaz-van primjenom ljekovitih topliËkih Ëini-telja, pokazatelj je jaËine topliËkih Ëini-telja i pomaæe pri njihovu doziranju.

LjeËiliπna mjesta u Hrvatskoj

Hrvatska je bogata mjestima kojaimaju ljekovite klimatske i morske Ëini-telje, kao i nalaziπtima prirodnih Ëinite-lja koji su rezultat geoloπkih procesa: ter-

momineralne vode, peloidi, morski pe-loidi ili limani, naftalan i pijesak. U kon-tinentalnom dijelu nalaziπta su termomi-neralnh voda i peloida, dok je primorskai otoËka Hrvatska bogata prirodnim lje-kovitim klimatskim, morskim i drugimËiniteljima. U popisu s prirodnim ljeko-vitim Ëiniteljima u Hrvatskoj nalazi senjih 156. Razvrstana su kao nalaziπta i/ili mjesta primjene, a prema vrsti Ëinite-lja u klimatoterapijska, talasoterapijska ibalneoterapijska. U hrvatskoj medicinidjeluje 18 ljeËiliπnih mjesta (Tablica 2.).

Zdravstveni turizam, kao grana turi-stiËke djelatnosti, struËno i pod nadzo-rom koristi prirodne ljekovite Ëinitelje i/ili postupke fizikalne medicine i rehabi-litacije radi oËuvanja i unapreenja zd-ravlja i/ili poboljπanja vrsnoÊe æivota. Unjemu se koriste povoljna djelovanja kli-me, sunËeva zraËenja, termomineralnihvoda, jezera, mora, alga, peloida (mor-skih i slatkovodnih), pijeska i naftalan.Korisnik je turist, hotelski, u kampu i/iliprivatno smjeπten gost, koji æivi odabra-nim naËinom æivota, dok dio dana odva-ja za primjenu spomenutih Ëinitelja i po-stupaka. To su zdrave osobe ili osobe skroniËnim oπteÊenjima sustava za kreta-nje, s odreenim bolestima diπnoga, kr-voæilnoga i drugih sustava te koæe. Zaodræanje i unapreenje zdravlja i pobolj-πanje vrsnoÊe æivota potrebni su svekoli-

ka briga i raznovrsni programi: zdraveklime i okoliπa, zdrave i/ili dijetalneprehrane, stjecanja pozitivnih navika iodvikavanja od πtetnih navika, dobrogastanja sustava za kretanje, zdravog srca ikrvnih æila, aktivnog odmora, rekreacijei πporta, dobrog mentalnog zdravlja, vi-soke vrsnoÊe æivota, druæenja, kulture izabave te duhovnosti.

Radi osiguranja buduÊnosti primjeneprirodnih ljekovitih Ëinitelja u Hrvatskojpotrebno je zaπtititi nalaziπta i/ili mjestaprimjene prirodnih ljekovitih Ëinitelja,redovito ispitivati njihov sastav, istraæi-vati i ocijeniti njihove povoljne uËinkena zdrav i bolestan organizam, potaknutii usmjeriti izgradnju ljeËiliπnih i zdrav-stveno-turistiËkih objekata u blizini nji-hovih nalaziπta te koristiti prirodne lje-kovite Ëinitelje u medicini, zdravstve-nom i ljeËiliπnom turizmu, prehrambe-noj, farmaceutskoj i kozmetiËkoj indu-striji.

Prim. mr. sc. Goran IvaniπeviÊ,dr. med.

Tablica 2. LjeËiliπtna mjesta u Republici Hrvatskoj

MJESTO VRSTA ZDRAVSTVENE USTANOVE LJEKOVITI »INITELJI*

Biograd Specijalna bolnica za ortopediju KTBizovac Poliklinika "BizovaËke Toplice - medicinska rehabilitacija" BtmvCrikvenica Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Thalassotherapia KTDaruvar Specijalna bolnica za medicinsku rahabilitaciju Daruvarske Toplice BtvIvaniÊ Grad Specijalna bolnica za medicinsku rehanilitaciju Naftalan BtmvnKrapinske Toplice Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju BtvLipik Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju BtmvMakarska Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Biokovka KTNin SpecijalistiËka ambulanta KTlOpatija Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju,

bolesti srca, pluÊa i reumatizam Thalassotherapia KTRovinj Bolnica za ortopediju i rehabilitaciju "Prim. dr. Martin Horvat" KTpsSv. Stjepan, Livade LjeËiliπte Istarske Toplice BtmvpStubiËke Toplice Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju BtvTopusko LjeËiliπte BtvTuheljske Toplice TuristiËko-rekreacijski centar MihanoviÊ BtvpVaraædinske Toplice Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju BtmpVela Luka Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Kalos KTlVeli Loπinj LjeËiliπte za bolesti diπnih organa i koæe KT

*K klimatoterapijski, T talasoterapijski, B balneoterapijskitv termalna voda, tmv termomineralna voda, p peloid, l liman, ps pijesak, n naftalan.


Pored toga, isticalo se da Gorski ko-tar u svojoj bliæoj i daljoj okoliciima znaËajne gradske aglomera-

cije i jaku osovinu Zagreb - Rijeka, kojaÊe imati velike potrebe za zdravstveno-rekreacijskim sadræajima tog gorskogpodruËja. U meuvremenu se taj dio pro-metne osovine bitno poboljπao, a Gorskikotar postaje kraj ugodan za oko putni-ka, koji se sve bræe prometno prelazi,sada i bez prijaπnje obvezne okrepe naputu.

Raanje turistiËke ideje datira od vre-mena prije Prvog svjetskog rata, a rege-nerira se izmeu dva svjetska rata. Mog-lo bi se reÊi da je taj interval izmeu dvasvjetska rata i najplodonosniji. Izgraenisu mnogi hotelski kapaciteti, vrlo je ras-prostranjen obiteljski turizam, dolazi doizgradnje mnogih sportskih, posebnoskijaπkih objekata.

Zatim slijedi prekid zbog Drugogsvjetskog rata te 70-ih godina ponovnopoticanje i razvoj turistiËke ponude. On-da opet slijedi rat, sada Domovinski rat,da bi se ponovno naπli na poËetku.

Nepovoljni demografski trendovi vi-πeslojni su. Meutim, opÊe je poznato dana njih snaæno utjeËe gospodarska situa-cija.

Prema djelatnostima kojima se ljudibave, preraivaËka industrija po brojuzaposlenih na prvom je mjestu, zatim sli-jede poljoprivreda i πumarstvo, a iza to-ga trgovina i graevinarstvo. Od druπtve-nih sluæbi, znaËajno mjesto zauzimajuzaposlenici u sustavu obrazovanja (njih479), dok je u zdravstvu goranskih opÊi-na 109 zaposlenika. Svega 106 zaposle-nika u hotelima i restoranima u goran-skim opÊinama vjerojatno govori o za-poπljavanju sezonske radne snage, ali inajrjeËitije o danaπnjem poloæaju ukup-nog turizma u Gorskom kotaru.

U tekstu se posebno æelimo usredo-toËiti na zdravstveni turizam, kao jedanod najpotencijalnijih dijelova opÊe turi-stiËke ponude Gorskog kotara. Kod togane mislimo da ga treba izolirano proma-trati, veÊ naprotiv u ozraËju opÊe turi-stiËke ponude. Naravno, da bismo mogligovoriti o zdravstvenom turizmu, po-trebno je prije svega uËiniti struËnu va-lorizaciju klimato-bioloπkih Ëimbenikaklime nekog kraja na zdravlje ljudi. Po-sebno treba ocijeniti komparativnu pred-nost Gorskog kotara za zdravlje ljudi.Naravno da su nam od znaËenja povije-sne Ëinjenice i dokazi. Meutim potreb-no je u tom pristupu viπe dokaza iz sada-πnjosti. U tome znaËajnu ulogu moguodigrati zdravstveni djelatnici, struËno-znanstveno valorizirajuÊi prednost kli-

me jednog kraja za zdravlje ljudi. To jezapravo i najteæi dio posla, jer ga zajed-nica ne prepoznaje kao vrijednost u kojutreba takoer ulagati, koja nije trenutaË-no isplativa, u to individualno turistiËkidjelatnici neÊe ulagati, Ëak Êe teπko isponzorirati. To zahtijeva dugoroËan,strpljiv, struËno i znanstveno argumenti-ran pristup, koji se tek nakon toga moæemarketinπki plasirati.

Prema tome, osnovna poruka jest danam je prvi korak izrada materijala okomparativnoj prednosti Gorskog kota-ra u zdravstvenom turizmu, kao pretpo-stavci za izradu Programa razvoja zd-ravstvenog turizma. ReËeno je u uvoduda postoji veÊ stoljetna tradicija koja jeformirala svijest da je podruËje Gorskogkotara i zdravo klimatoloπko podruËje.

Zdravstveni turizam u Gorskom kotaru

ZDRAVO KLIMATOLO©KO PODRU»JEGorski je kotar po nizu odlika podruËje s mnogim specifiËnim obiljeæjima, od geografskih,

klimatoloπkih, kulturoloπkih do demografskih, koja ga jasno odreuju u jednu cjelinu.I pored raznolikih moguÊnosti razvoja turizma koje pruæa Gorski kotar, od izletniËkog,

lovno-ribolovnog turizma, sportskog, obiteljskog itd. naglasak je stavljen na zdravstveni turizams obzirom na komparativne prednosti tog kraja.

▲

Jedan od izvora rijeke »abranke


Zdravlje - izazov za razvojturizma

Zdravlje dobiva danas sve viπe navaænosti, ne samo kao genetski Ëimbe-nik, veÊ i kroz saznanje da je zdravljemoguÊe unaprijediti i saËuvati. Zdravljenije samo kao bitan Ëimbenik za proiz-vodnju i odræavanje æivota; zdravlje po-staje i Ëimbenik novih druπtvenih vrijed-nosti: πto duæeg aktivnog æivota, fiziËkei mentalne kondicije, mladosti, pa i lje-pote.

Naravno, æivot Ëovjeka danaπnjiceprvenstveno je koncentriran na urbanesredine, na mjesta gdje su okoliπni Ëim-benici sve nepovoljniji. Moæe se slobod-no reÊi da ti problemi rastu eksponenci-jalno s veliËinom urbanog srediπta.

S obzirom na to da se Gorski kotarnalazi na prometnoj transverzali Zagreb- Rijeka, valjalo bi razraditi posebne zd-ravstveno-rekreacijske programe tije-kom vikenda, te kombinacije zdravstve-no-rekreacijskih zabavnih programa.

Klimatsko-terapijski programi

Pored rekreacijskih programa, koji suprvenstveno preventivni, radi oËuvanjazdravlja i bolje psihofiziËke kondicije,klimatsko-terapijski programi imaju zacilj iskoristiti klimatska naËela i Ëiniteljenekog podruËja kako bi izazvali tera-peutski uËinak. Gorski kotar ima podra-

æajnu klimu koja ima povoljan utjecaj naveÊi broj kroniËnih oboljenja (Tablica1.).

Pretpostavke za razvojzdravstvenog turizma

ZakljuËno bi se moglo reÊi da je raz-voj zdravstvenog turizma svojevrsnaπansa za opÊi razvoj, ali da je potrebnomnogo viπe struËnog pristupa, kontinui-ranog i koordiniranog rada, koji Êe tekdugoroËno dati rezultate. Nadalje je po-trebno:

- uËiniti struËnu valorizaciju klimat-sko-bioloπkih Ëimbenika na zdravlje lju-di,

- posebno ocijeniti komparativnuprednost Gorskog kotara u zdravstve-nom turizmu,

- izraditi strateπke osnove razvoja tu-rizma u Gorskom kotaru.

Tablica 1. Indikacije za primjenuklimatoterapije u Gorskom kotaru

PodruËje mentalnog zdravlja• neurovegetativna distonija• neuroza• menadæerske bolesti• nesanica• razne smetnje u starijim godinama

PodruËje bolesti srca i krvoæilnogsustava• hipertonija• koronarna bolest bez• stenokardiËnih tegoba• kompenzirana miokardiopatija• anemije

PodruËje alergijskih i pluÊnihbolesti• bronhalna astma (koja iziskuje• terapiju u gorskim predjelima)• bronhitis i emfizem pluÊa

Endokrinoloπke bolesti• dijabetes bez komplikacija• hipertireoza

OËne bolesti• kroniËne upalne bolesti• degenerativni procesi srednje oËne• ovojnice

OpÊe bolesti• astenije• rekonvalescencije

Prof. dr. sc. Josip GrguriÊ, dr. med.

S druge strane, u modernoj civiliza-ciji skraÊuje se radni tjedan onih kojirade. Stvara se vrijeme dokolice, kojeljudi mogu provesti pasivno, sjedeÊi uztelevizore, ili razvijati potrebu za aktiv-nim pristupom: rekreacijom, sportskimaktivnostima, kretanjem. Nije na odmetspomenuti da ovogodiπnji Svjetski danzdravlja pod motom "Kretanjem do zd-ravlja", daje poruku cjelokupnom puËan-stvu svijeta da je potrebno kretati se viπe.

Teπko je danas zadovoljiti potrebe zakretanjem bez odlaska u prirodu, Ëiji seutjecaj i dobrobit pojaËavaju programi-ranom rekreacijom u klimatoloπkim po-

voljnim uvjetima. Prema tome, raznovr-sni rekreativni programi u smislu oËuva-nja zdravlja u za to povoljnim uvjetimadaju velike moguÊnosti Gorskom kota-ru. Potrebno je razraditi ponudu raznovr-snih programa kao na primjer:

1. zdravstveno-rekreacijskih progra-ma preko cijele godine,

2. programa u ljetnim mjesecima, po-gotovo za osobe s diπnim, kardiovasku-larnim i neurogenim smetnjama,

3. programa u zimskim mjesecima,pogotovo za djecu, sportaπe,

4. koriπtenja odmora u dva dijela (naprimjer: 2 tjedna na moru te 1 tjedan ugorju),

5. vikend sadræaja.

Prirodne ljepote Gorskog kotara


Gorski kotar, prekrasan brdsko-planinski kraj naπe zemlje,idealan je za razvoj, kod nas

nedovoljno razvijenog, seoskog turiz-ma. Ugodna klima, posebno ljeti, po-godna je i za zdravstveni turizam, na-roËito za oporavak rekonvalescenata.Te je prednosti Gorskog kotara pre-poznala naπa sugovornica Mirjana Jur-koviÊ, vlasnica pansiona "JurkoviÊ" uTrπÊu, malom mjestu u Ëabarskom kra-ju, smjeπtenom na 830 metara nadmor-ske visine. Svoju ponudu obogatila jezdravom, ukusno pripremljenom hra-nom, a πto je najvaænije, toplim, prija-teljskim pristupom svakome gostu.

• Koja je specifiËnost i bogatstvo

ovoga kraja? Kakav je Gorski kotar

i ovaj sjeverniji dio, Ëabarski kraj?

©to ljudi rade, od Ëega æive?

- SpecifiËnost Gorskog kotara veli-ke su πume, blaga klima, ljeta bez vru-Êine, a zimi su temperature jako niske,i do -29°C. Vrijeme je mirno, nemavjetra i ako se Ëovjek dobro obuËe, nijemu zima. Na visini od 830 m, na kojojse nalazi TrπÊe, nema magle ili je onaizuzetno rijetka. Ali ni klima nije viπeπto je bila. Nekada su zime trajale po 6mjeseci, sve je bilo bijelo, a sada zimipo 2-3 puta zapadne snijeg i brzo seotopi.

Ljudi ovoga kraja æive uglavnomod drvne industrije, a dio ljudi radi i uSloveniji. Odavde odlaze πkolovaniljudi i rade u velikim slovenskim fir-mama. Izgleda da ih izvan ove sredineviπe cijene nego u njihovome kraju.

Djeca, koja se πkoluju u Rijeci iliZagrebu, preteæno tamo i ostanu. Gor-

ski kotar izumire. Uvjeti æivota nisupogodni, nedovoljno je radnih mjesta,nema dovoljno industrije. »itava Êe se-la izumrijeti. Meutim, koliko god imastarih i napuπtenih kuÊa, gosti koji do-u u ovaj kraj uvijek se vraÊaju. NekiËak naprave vikendice. Zato Gorskikotar mora potraæiti spas u turizmu.Svi koji dou ovamo, kaæu da je ovajkraj mala ©vicarska. Mi imamo punoneiskoriπtenih kapaciteta za seoski tu-rizam. Gotovo svaka kuÊa moæe seiskoristiti jer u veÊini æivi po dvoje lju-di. Samo, ljudi nemaju dovoljno podu-zetnosti pa se time ne æele baviti.

Raj za ljubitelje prirode

• ©to onda Gorski kotar moæe, ve-

zano za turizam, ponuditi?

- Ovisno o interesu gosta, moæe po-nuditi lov, ribolov, rafting na Kupi,razliËite sportske sadræaje - tenis, ski-

janje, skijaπko trËanje, jahanje, bicikli-zam, planinarenje, pjeπaËenje. Kraj jeidealan za zimske pripreme sportaπa.Gosti uæivaju u planinarenju, u prekra-snim vidikovcima. Blizu su Risnjak iSnjeænik, izvor Kupe. ©ume su bogatevrganjima, borovnicama, malinama,od proljeÊa pa do kasne jeseni svimvrstama ljekovitog bilja. Ima punosadræaja i svakome gostu treba zaseb-no priÊi i vidjeti koji je njegov interes,πto bi volio obiÊi i onda tako napravitiprogram od tjedan ili deset dana.

K meni gosti preteæno dolaze s obi-teljima i u malim grupama. Prednost jetakve grupe πto im je interes preteænozajedniËki i sadræaj se osmisli za svih.Svi su ili planinari, ili biciklisti, imajuneπto zajedniËko.

Zato πto su zime oπtre, hladne, aljeta ugodna, nisu vruÊa pa je na mojimkrevetima uvijek zimski pokrivaË, ne-

Razgovor s Mirjanom JurkoviÊ, vlasnicom pansiona u TrπÊu, dobitnicom nagrade

akcije Goranska razglednica za najgostoljubiviju domaÊicu Gorskog kotara

Gorski kotar - ©vicarska u malom"»esto se poslije ruËka, kada se gosti odu odmoriti, opustim u πetnji po prirodi. I to onda nije samoodmor, nego i doping koji me napuni energijom i umor nestane. Dvadeset godina, koliko se bavim

ovim poslom, proπlo je u trenu. Nedavno me jedan gost podsjetio da je prije dvadeset godina biomeu prvima, onda kada sam tek kupovala leæajeve za njihov smjeπtaj. Iznenadila sam se:

zar je proπlo veÊ toliko godina?"

▲

Pansion JurkoviÊ u TrπÊu


ki gosti ljeti kombiniraju boravak - da-nju odlaze na more, koje je odavde uda-ljeno sat i pol, a noÊu spavaju ovdje.Na æalost, kod nas more i planine nisudovoljno povezani. Oni se mogu kom-binirati i dnevno, jednodnevnim izleti-ma, razliËitim piknicima, boravkom uprirodi koji se moæe provesti na lovaË-koj Ëeki, na kojoj moæete gledati razli-Ëite divlje æivotinje, ili barem tako dase dio odmora provede na moru, a diou ovoj predivnoj planinskoj klimi.

Ovaj je kraj prvenstveno raj za lju-bitelje netaknute prirode. U blizini jehraniliπte jelena i koπuta. SjeÊam sejednog starijeg braËnog para koji je sa-te provodio na tom hraniliπtu i jedandan su mi doπli i rekli da su postali“kumovi". Gledali su okot jedne srne ipriËali kako su uæivali u prizoru i umalom lanetu koje je pokuπalo stati naklimave, tanke noge. Tko god voli æi-votinje, na hraniliπtu uæiva jer sve æi-votinje jedu iz ruke.

sektora. KuÊe u ovome kraju puno suniæe cijene nego one na moru i akouzimate kredit na hipoteku, iznos Êebiti puno manji, odnosno nedovoljanza bilo kakav ozbiljniji razvoj. Nada-lje, nema turistiËkih navika primanjagostiju i bavljenja turizmom. Kada bibanke kreditima pratile apartmane, ku-Êe, seoska domaÊinstva i kada bi agen-cije punile te kapacitete, πto bi omogu-Êilo otplatu tih kredita, turizam bi kre-nuo. Ali kod nas banke djeluju samo-stalno, nema πirokog dræavnog intere-sa da se ovaj kraj oæivi, a agencijamanije zanimljiv prostor u koji ne stanebarem jedan autobus ljudi. Agencijeæele zaraditi ne obiteljskim turizmom,nego velikim turama - masovnim tu-rizmom. Tako je, πto se tiËe naπeg lo-kalnog turizma, sve razjedinjeno.

• Moæe li Gorski kotar ponuditi

eko-turizam?

- Gorski kotar moæe ponuditi eko-turizam zatvorenog tipa, manjim gru-pama. Jedan mi gost kaæe: "Sad znamzaπto TrπÊe nije na svim autokartama,ni na putokazu. Zato jer ovu ljepotuËuvate sami za sebe. Pa i bolje da ganema. Mi Êemo dolaziti." Ali, nije toistina. Sve ima svojih prednosti, i toπto nemamo puno kapaciteta i ne mo-æemo primiti nekoliko stotina gostiju.

Najbolji je pekmez od malina

• ©to ste vi vidjeli kao svoj interes

i zaπto ste se poËeli baviti ovim po-

slom?

- Ja prvenstveno volim ovaj posao.Volim kuhati, pripremati zimnicu, pr-vo za sebe. Ja prvo sebe volim i sve πtospremam sebi volim spremiti i mojimgostima. Volim znati πto jedem. I sadasu to i gosti prepoznali, Ëak sam prisi-ljena raditi ajvare, zimnicu, silne kom-pote, u kojima nema nikakvih konzer-vansa osim πeÊera, soli i octa. Spre-mam jako puno zimnice za svoje go-ste, i kiselo, i slatko, Ëesto neπto ku-ham i do duboko u noÊ, jer neke vrstevoÊa, kao npr. treπnje, ne mogu Ëekati.Najbolji je pekmez onaj od malina. Go-sti koji vole prirodu, naberu puno raz-liËitih plodova koje ja onda odmah

ukuham, pa sobom kuÊi ponesu teglicekompota, pekmeza ili ukiseljenih vr-ganja.

A tu je i prekrasno druæenje s ljudi-ma. Seoski turizam nije pristup gostu:"Izvoli kljuË, gore ti je soba, ruËak je utoliko sati, dovienja." Mi se toliko zb-liæimo s gostima da oni prestanu bitigosti i postanu prijatelji. I svrate kadasu na proputovanju, dou na kavu. Tajse osjeÊaj ne moæe platiti. Novac nijemjerilo tog prijateljstva.

• Da imate sve uvjete, πto biste

voljeli promijeniti? Koji bi bio idea-

lan oblik bavljenja turizmom?

- Prvo bi trebalo biti viπe ovakvihseoskih domaÊinstava, koja bi se tre-bala sjediniti: jedan bi imao mljekaru isiranu, drugi bi radio kobasice i drugemesne proizvode, treÊi bi uzgajao po-vrÊe. Netko bi odræavao staze za πet-nju, netko bi imao konje za jahanje,iznajmljivao bicikle ili imao koËiju zarazgledavanje ovoga kraja. MoguÊno-sti je bezbroj, a sve bi trebala povezi-vati jedna agencija i kreditima pratitibanke. I, naravno, neophodni su smje-πtajni kapaciteti. Mnogi kaæu da, akose otvori neki novi hotel, on Êe bitikonkurencija. Ne, nama nitko nije kon-kurencija, zajedniËki moæemo samobolje raditi. Kada bi nas bilo viπe, punobismo ljepπe i lakπe radili nego pojedi-nac sam. Treba raditi promidæbu. Nit-ko nije dovoljno jak da to Ëini sam zasebe. TuristiËka zajednica ima taj za-datak. Ja u poËetku nisam bila u stanjusama sebe reklamirati jer je trebalo sm-jeπtaj graditi, dograivati i ureivati. Akasnije je bilo dovoljno par puta biti naTV i pozivi su krenuli iz cijele zemlje.A sada je Internet Ëudo. Svi podaci sudostupni.

• Æelite li vi poveÊati svoje kapa-

citete ili je ovo optimum kojim ste

zadovoljni?

- Nisam zadovoljna. Moj je æivotnicilj kompletirati smjeπtaj za autobusljudi. Tko god se bavi turizmom, onzna πto to znaËi, jer to je poæeljni opti-mum kada se svakom gostu joπ uvijekmoæe pruæiti maksimum zadovoljstvai paænje. Ako je viπe ljudi, to se raspli-ne. To viπe nije prava stvar, sve je ma-

Mirjana JurkoviÊ u svome okruæenju

• Kako proπiriti informacije o

Gorskom kotaru i turistima koji

ovdje joπ nisu bili?

- Niti promidæba nije problem.Problem su smjeπtajni kapaciteti i raz-vojne moguÊnosti turizma zbog nepo-stojanja poticaja i interesa financijskog


sovno i serijski. Toliko ljudi uspijemopsluæiti za jednodnevne izlete, ali ne-mam smjeπtaj, kreveta. Svi vole biti naokupu, zajedno se zabaviti i nitko neæeli biti na drugom kraju mjesta iakobih i takav smjeπtaj mogla organiziratipo kuÊama, vikendicama, a problem jepogotovo s djecom koja trebaju imatinadzor na jednom mjestu, biti na oku-pu. Imala sam jednu takvu priliku, alinisam imala dovoljno financijskihsredstava, a banka me nije pratila kre-ditima.

Na planinarenje se ne nosikiπobran

• Kakve su vam sve organizirane

grupe dolazile?

- Bilo je puno razliËitih sportaπa,planinara, motociklista, biciklista. Ovegodine Êemo organizirati obiljeæenubiciklistiËku stazu kroz πumu. Proπlesmo godine imali i automobilske utr-ke. Ima pomaka, ali trebalo bi punoviπe raditi. Treba poËeti od male djece.Ja smatram da πkole u prirodi trebaorganizirati veÊ za malu djecu. DjecanauËe razlikovati πto je smreka, πto jejela, πto je bor. Upoznaju biljke, cvije-Êe. Danaπnji odgoj i odnos generacijapromijenjen je. Ja sam odgajana takoda sam veÊ u osnovnoj πkoli znala bratiljekovito bilje; brali smo borovnice,cvijeÊe i svako sam ljeto prodajom za-radila dæeparac. Ne samo πto sam uËilao ljekovitosti biljaka, nego sam i zara-

dila za cijelo ljeto jer sam svaki dan stetom i bakom iπla neπto brati. A, πto jenajvaænije, tako sam stvorila radne na-vike. Tako bi se danas moglo u timekoπkolama raditi s djecom, pogotovos gradskom, da ona nauËe neπto o pri-rodi, da beru vrganje ili druge plodove.Ako niπta drugo, ono πto naberu, tosami pojedu, πto je djeci poseban do-æivljaj - na primjer palaËinke s borov-nicama, ili voÊna salata, ili gljivespravljene na razliËite naËine. Jednomsu se djeca iz Zagreba podijelila u viπegrupa i mladi planinari su, na primjer,nauËili kako se trebaju obuÊi, obuti,kako treba uËvrstiti zglob da ne doedo uganuÊa u penjanju, kako se na pla-ninarenje ne nosi kiπobran nego kaba-nica i joπ svaπta. Djeca to vole nauËiti,pogotovo u prva Ëetiri razreda osnov-ne πkole. Tako bi upoznali razliËite po-jave u prirodi, a πto je najvaænije, pro-mijenili klimatske uvjete, πto uvijekpovoljno utjeËe na njihovo zdravlje iotpornost. Uæivam gledati kako im seu prirodi otvara apetit i kako, kao maligladni ptiÊi, pojedu sve πto spremim.Dogodilo mi se da me zvala jedna maj-ka i pitala kakve ja to fritule radim, danjezine nisu viπe tako dobre kao odtete Mirjane. Koliko sam samo recepa-ta izdiktirala preko telefona!

• Znam da TrπÊe ima novu, dese-

tak godina staru osnovnu πkolu, u

kojoj je Ëak predvien smjeπtaj za

djecu-goste iz drugih krajeva.

- U πkoli je Ëetrnaest soba s kupao-nicama koje nisu dovrπene. Ideja je bi-la da naπa djeca idu na ljetovanje namore, a da s mora dou djeca za bora-vak u prirodi, za πkolu u prirodi, πkolujezika, informatike... To, naæalost, nijenikada zaæivjelo.

©kola u TrπÊu postala je ekoπko-

la?

- Da, dobila je zelenu zastavu iprimljena u europsku mreæu ekoπkola,πto je rezultat viπegodiπnjeg truda, ra-da s uËenicima, u πkoli, na okoliπu πko-le, a to je poticaj i za razvoj raznihdrugih sadræaja.

• Koliko ljudi ili obitelji ima or-

ganiziran ovakav oblik turizma?

- U TrπÊu sam jedina, a i na neπtoπirem podruËju. Kada popunim svojekapacitete, ako baπ doe veÊa grupa,smjestim ih i u susjedne kuÊe, vikendi-ce, ono πto imam na raspolaganju.

• ©to je najveÊa nagrada u ovome

poslu?

- NajveÊa je nagrada kad se gostvraÊa i kada vam πalje drugog gosta.Najdraæi su mi oni gosti doπli po pre-poruci. Ni jedna reklama ne moæe za-mijeniti preporuku iz prve ruke. Takvigosti veÊ znaju na πto dolaze, sliËnogsu karaktera kao prijatelji koji su ihposlali. NajveÊa mi je nagrada kada jegost zadovoljan. Da se ovim poslombavim zbog novaca, veÊ bih davno bilajako bogata, ali time se bavim jer vo-lim ovaj posao i stvarno ga radim sasrcem. I najmanjem djetetu treba po-svetiti istu paænju kao odraslome i onoÊe htjeti opet doÊi sa svojim roditelji-ma. A ponovni radosni zagrljaj malihdjeËjih ruku nagrada je o kojoj vamgovorim.

Boravak u prekrasnoj prirodi, uzpaænju i ljubaznost domaÊice, pravi jeodmor. I gost se uvijek rado vraÊa.Razlog tome su i rijeËi jednog dugogo-diπnjeg gosta gospoe Mirjane koji jojje rekao: "Sada znam zaπto ste vi uvi-jek nasmijani i nikad se ne razljutite.Zato πto oko sebe okupljate ljude istekao πto ste vi i, onaj tko je drukËiji,viπe se ne vraÊa."

Razgovor vodila:Suzana JankoviÊ, dr. med.


Izletnikom smatramo osobu-posje-titelja zemlje u kojoj ostaje ma-nje od 24 sata ili ne prenoÊi niti

jednom. Po Deklaraciji iz Haga, turistje osoba koja je u posjeÊenoj zemljiostala duæe od 24 sata ili ostvarila naj-manje jedno noÊenje radi rekreacije iliodmora, zdravlja, studija, πporta, reli-gije, obitelji, posla, javnih skupova imisija.

Kad popustimo uzde

Opuπteno i razliËito ponaπamo se udrugom, novom prostoru, koji nas re-laksira, zavodi i potiËe na znatno ubla-æavanje (samo)kontrole, koja je naπatipiËna svojina ponaπanja u svojem do-mu, Ëetvrti ili na poslu. Æelja za prom-jenom standardnih jela i piÊa ostvarujese ponekad na πtetan naËin, tako da sepretrpavamo neumjerenim koliËinamarazliËitih vrsta tekuÊina (najËeπÊe al-kohola) i hranom preobilnom masno-Êama i πeÊerom. To bi bio dio slikekarakteristiËan za izabrani pasivni inezdravi naËin æivota turista, po prin-cipu "od kreveta do stolice i natrag,moæe i puzajuÊi, san na podu ili moæe ubolniËkom krevetu!" Neprimjerenavoænja osobnim automobilom pod ut-jecajem alkohola ËeπÊa je u mlaih vo-zaËa, koji imaju veÊu πansu da lakπe iliteæe povrijede, pa i usmrte sebe, suvo-zaËe, druge vozaËe i suvozaËe te pjeπa-ke. Uz puπenje cigareta, puπi se i mari-huana te uzimaju razliËita “Ëista" i "pr-ljava" sredstva ovisnosti. »eπÊe se zavrijeme odmora razmiπlja o toj vrsti

izazovnog, πtetnog i bolesnog opuπta-nja. "Zdravlje se uËvrπÊuje πetnjama,planinarenjem, trËanjem, plivanjem,jedrenjem, daskarenjem i podvodnimπportovima. Katkad se u tome i pretje-ruje, πto moæe ugroziti zdravlje, pa iæivot", ukazuju nam M. Capar, G. Murri G. PopiÊ. Danaπnja miπljenja turista ouËvrπËivanju zdravlja u turizmu sport-sko-rekreacijskim sadræajima obilujunama naizgled nemoguÊim, brojnimostvarivim sadræajima koje nude usko-specijalizirani turistiËki lanci, hoteli,planinarski domovi, uËitelji, vodiËi, in-struktori i drugi. U posljednje vrijemese nude "adrenalinski sadræaji".

Brojni sportski uæici

Sportska rekreacija zauzima po-sebno mjesto u gotovo veÊine gostiju.Raznolike sadræaje raznolikih aktivno-sti zapravo je nemoguÊe nabrojiti jerse svakodnevno javljaju nove, do tadanepoznate ponude, pripremljene za"gladne" goste, æeljne specijaliteta pri-mijenjene kineziologije, prihvatljiveza obiËnog i specijalnog gosta.

Plivanjem turist odræava zdravlje.Njime utjeËemo na cijeli organizam.Danas neke dræave u svijetu (npr. Au-stralija) za vrijeme vremenskih prog-noza prikazuju i posebnu kartu opa-snoga ozonskog zraËenja, s uputama oneizlaganju koæe suncu. Poznati proiz-voaËi krema za zaπtitu koæe od suncaproizvode kreme sa zaπtitnim faktorom40, 50, pa i 60. Ljudi na moru, jedrili-Ëari koriste takve kreme. Na proljeÊe,a osobito ljeti kapice s "frontinom" po-maæu, uz naoËale, zaπtiti glave i oËiju.

Neki ljudi ne razlikuju kupanje odplivanja. Skup usklaenih pokreta kojiomoguÊavaju osobi u vodi da se odræina njezinoj povrπini i da se u njoj kreÊenaprijed zovemo plivanje. Neke sport-sko-rekreacijske aktivnosti koje turistirado prihvaÊaju jestu: plivanje peraja-ma, plivanje monoperajom, ronjenjena dah, ronjenje uz upotrebu ronilaËkeopreme, orijentacijsko ronjenje, pod-vodno fotografiranje, podvodno sni-manje filmova i istraæivanje osobinamora i morskoga dna, podvodni ribo-lov (koji je dopuπten samo za osobestarije od 16 godina).

Zdravlje u turizmu i sportska rekreacija

PASIVNO DO UMORAILI AKTIVNO DO ODMORADanaπnjica je sastavljena od stalnih odlazaka milijuna turista cijeloga svijeta na svakojakaturistiËka odrediπta, s najËeπÊim ciljem: odræavanjem i podizanjem psihofiziËkoga zdravlja.

Roeno je lijeËenje odmorom. Brojni turisti svijeta lijeËe se medicinski programiranim aktivnimodmorom (MPAO). Bitno je razlikovati turistiËku medicinu i zdravstveni turizam. Zdravstveni

turizam ima zadatak pomoÊi oËuvanju i unapreenju zdravlja pomoÊu prirodnih faktora okoline.

Obiteljski turizam sastavljen je odspecifiËnih priprema i pravog izboraodlaska prijevoznim sredstvom doprikladne destinacije. Grupni turizampoæeljan je za osobe lakoukljuËive uskupine nepoznatih osoba.


Podvodne sportske aktivnosti izu-zetno su zanimljive turistima. Æelja zarazgledavanjem podmorja, podvodnimsportskim ribolovom, kvalitetnomobukom s izvrsnim instruktorima i sku-pocjenom opremom tolika je da lakoizdvajaju znatne materijalne iznose onigosti koji traæe izazove u novome i ne-poznatome.

Planinarenje omoguÊuje niz razli-Ëitih djelatnosti turista i pomaæe komp-letnom organizmu. Nekada je bilo, asada nije vezano s alpinizmom, orijen-tacijskim natjecanjima, speleologijom.Ovisni su oblici planinarenja, hodanje,uspinjanje, penjanje u stijeni. Planinar-ska djelovanja mogu imati oblik izleta,pohoda, putovanja ili ekspedicije.

Kodeks planinarske etike nepisanje, ali uvijek primjenjiv. U skupini sebrzina uspona prilagoava najsporijemËlanu. »lan skupine nikada se ne ostav-lja sam u planini. U sluËaju nesreÊe,pomaæe se spaπavati na raËun odgodeosobnih planova. Otpatke se sklanja najedno mjesto, cvijeÊe ne trga, ne loæivatra u πumi. Uljudno se ponaπa premagorπtacima. Poπtuje se kuÊni red u pla-ninarskim domovima.

Stotine novih, tzv. ekstremnih

sportova, kao πto su npr. ronjenje udubine preko 100 m, jumping, parag-lajding, alpsko skijanje u nepoznatim ineprovjerenim, nezaπtiÊenim prostori-ma, pomaæu viπestrukim smrtonosnimzavrπecima ekstremnih sportaπa.

Koje vjeæbe preporuËiti vozaËu-

turistu? Jutarnja istezanja u krevetu,πto duæe to bolje, tuπiranja pa samoma-siranja rukama i ruËnikom, dovoljnotekuÊine prije voænje poæeljni su zasvakoga vozaËa. Alkohol? Hvala, ne!

Uvijek moæe vjeæbati: vjeæbe disa-nja, istezanja, uzruËenja, zaruËenja,odnoæenja, prednoæenja, stopala, zat-vora oËiju, razgibavanja kraljeænice,ËuËnjeva. Ako vozimo osobno vozilo,automehaniËar nam moæe preporuËiti:"Na svakih 100 km odmorite svojegalimenog ljubimca - auto." Postavlja sepitanje: brinemo li jednako i za sebe,svoju obitelj ili suputnike u vozilu?ObiËaj je veÊine vozaËa da nakon izla-ska iz vozila ne vjeæbaju, veÊ hodajusamo do prvog kafiÊa i ponovno sjede.Hodanje, πetnju i vjeæbanje izabiru ri-jetki.

Zaπto turist treba vjeæbati? Tradi-cionalne su preporuke o kontinuira-nom provoenju aerobnih aktivnosti utrajanju od 20-60 minuta. ProsjeËna jeduljina trajanja vjeæbanja izmeu 30 i40 minuta. Ako ga nije moguÊe provo-diti na taj naËin, moguÊe je kao vrijed-ne aktivnosti kraÊeg trajanja: 10-15 mi-nuta viπe puta dnevno, kako bi ukupnodnevno trajanje aktivnosti ili vjeæba-nja iznosilo najmanje 30 minuta.

Turist moæe oπtetiti zdravlje, pa iusmrtiti se, nepaænjom i potpunim opu-πtanjem. On se najËeπÊe, nakon dobro-voljno izabranih, prikladnih, ciljanihπportsko-rekreacijskih aktivnosti, za-dovoljno vraÊa kuÊi, psihofiziËki ak-tivno obogaÊenim organizmom,spremnim nastaviti osobnu profesio-nalnu radnu godinu.

Albin RedæiÊ, prof.

ZA©TO TURISTIMA PREPORU»AMO PLANINARENJE?

1. omoguÊuje uspostavljanje tjelesne i duπevne ravnoteæe urbanom puËan-stvu,

2. pruæa svim dobima prihvatljivu duhovnu i tjelesnu rekreaciju,

3. djeluje uspjeπno u prevenciji tipiËnih bolesti civilizacije, vidljivih kao neuro-ze nastale zbog razliËitih napetosti, gradske buke, zagaenja zraka i sl.,

4. dopuπta ostvarivanje raznolikih aktivnosti s obzirom na sposobnosti, mo-guÊnosti i sklonosti osobe,

5. potiËe etiËku prednost jer iskljuËuje borbena nadmetanja, Ëime istiËe pra-ve druπtvene i odgojne vrijednosti, uz obrazovanje osobnosti,

6. pridonosi napretku prirodnih znanosti prodiranjem u nepoznata i teπkopristupaËna podruËja,

7. obogaÊuje i oplemenjuje turiste razvojem ljubavi prema prirodi i neposred-nom kontaktu s njom,

8. potiËe pozitivan stav o pokretu za zaπtitu prirode i Ëovjekove okoline.


©eÊerna bolest

Diabetes mellitus najËeπÊi je uzrok (ijoπ je u porastu!) nastanka patologije sto-pala i najËeπÊi uzrok potrebe za amputa-cijom donjih udova! ©eÊerna bolest do-vodi (veÊ nakon 8 i viπe godina) najprijedo smanjenja, a zatim i gubitka senzibi-liteta na stopalu, nakon Ëega nastaju vri-jedovi (ulceracije) koji se postupno obiË-no produbljuju i proπiruju i vrlo teπkozarastaju, a mogu se i komplicirati (in-fekcijom, krvarenjem, razvojem komp-letnog dijabetiËkog stopala, Charcotfrakture ... /Sl. 1./). Na njihovo lijeËenjetroπi se mnogo vremena i novaca s, naæa-lost, obiËno malim uËinkom pa se u raz-vijenim zemljama sve viπe uvode pro-grami prevencije u smislu probira (sc-reening) te patologije u njenom zaËetku.Kako ti vrijedovi znaËajno reducirajukretanje bolesnika, lijeËenje ima za cilj,prije svega, smanjiti pritisak teæine tijelana sam vrijed (πto se postiæe specijalnimuloπcima, odnosno “dijabetiËkim" cipe-lama ili drugim ortopedskim umetcima isredstvima), ali i utjecati na bolesnikeglede smanjenja njihove prekomjernetjelesne mase. Vaæno je omoguÊiti i πtobolju lokalnu prokrvljenost tkiva i kirur-πki ukloniti (débridement) nekrotiËno iinficirano tkivo. Jasno je da regulacijadijabetesa, prestanak puπenja i neuzima-nje vazokonstriktora (npr. kofeina!)predstavljaju temelj uspjeπnoga cijelje-nja. Previπe je metoda, lijekova i naËinalijeËenja, ne/operativnog, πto se rabe ulijeËenju da bismo ih samo nabrojili.

Trauma/artrodeza gleænja/umjetni gleæanj

Teπke ozljede podruËja gleænja i sto-pala u sve razliËitijim Ëovjekovim aktiv-nostima nerijetko ostavljaju funkcional-no nezadovoljavajuÊi gleæanj i stopalo,uz upornu bolnost i pri najkraÊem hodu.Prije svega, problem predstavljaju hrska-viËne zglobne ploπtine koje se, po trau-matskom oπteÊenju, moraju osposobitiza naporna i dugotrajna noπenja cijelogatijela. UnatoË odista vehementnom na-pretku kirurπkih tehnika u ortopediji itraumatologiji (artroskopska kirurgijapoboljπala je rezultate), taj se problem unekim sluËajevima joπ Ëini preteπkim (-praktiËki trenutno obeÊavaju samoosteogeni morfogenetiËki proteini /BMP/!?, ali su joπ u fazi eksperimenatana æivotinjama ili testiranja na specijal-nim skupinama ozljeenika). Novost ipoboljπanje duguju se i uvoenju novihbioresporptivnih fiksacijskih materijala(K. æice, vijci i dr. iz polilaktiËne kiseli-ne.PLA) koji, unatoË poËetnoj skupoÊi,imaju svoje medicinsko i financijskoopravdanje. Glavna komplikacija u smi-slu izraæene artroze gleænja trenutno senajËeπÊe rjeπava artrodezom (koπtanimzglobnim ukoËenjem u funkcionalnompoloæaju stopala), s prednoπÊu smanje-nja bola, ali ograniËenjem funkcije zglo-ba, πto bolesnici (nepuπaËi!) uglavnomdobro prihvaÊaju. Æelja za umjetnim zg-lobom gleænja, funkcionalnim i trajnim

Stopalo

SPONA TIJELA I PODLOGE (II)

Sl. 1. /vrijed stopala/

kakve danas imamo u kuku i koljenu, joπse uvijek ima smatrati eksperimental-nom. Stoga, iako pomaæu samo djelo-miËno i kratkotrajno, moæe se razumjetibolesnike koji koriste razna rasteretna,stabilizirajuÊa, korigirajuÊa i sl. ortotskai pomoÊna ortopedska sredstva.

Hallux valgus

»esta je deformacija prednjeg dijelastopala, naroËito u æena sa spuπtenimsvodovima, hallux valgus. Najnovijaistraæivanja utvrdila su da je prvi doga-aj u nastanku tog kompleksnog defor-miteta addukcija (pomak prema unutra)prve metatarzalne kosti u odnosu na dru-gu, a tek sekundarno nastaje i svinuÊeprvog Ëlanka palca prema van (uz ostaleprateÊe biomehaniËke poremeÊaje u sto-palu, poput koπtane "izrasline" na unu-traπnjem rubu prve metatarzalne kosti spripadajuÊom i Ëesto upaljenom burzom,ili bez nje, subluksacije, rotacije i kutnedevijacije palca, uz promjenu poloæajasezamoidnih kostiju i dr. /Sl. 2./). Trebaistaknuti da mnoπtvo pomoÊnih ortoped-skih sredstava, ukljuËiv i korektivne or-topedske uloπke, ne moæe zaustaviti pro-gresiju te kompleksne deformacije pa jeuËinkovito lijeËenje iskljuËivo kirurπko(navodno je opisano viπe od 100 raznihoperativnih metoda za korekciju valgusanoænoga palca!).

Sandi StoπiÊ, dr. med.

Sl. 2. /Hallux valgus/


Za vrijeme putovanja prehrana jeorijentirana na mnoge nepoznaterestorane. Da bismo procijenili

sigurnost prehrane u takvim restorani-ma, potrebno je obratiti paænju na zapo-slenike koji nam pruæaju uslugu te naËistoÊu u objektu, ukljuËujuÊi i zahode.NeËistoÊa u sali za jedenje indicira loπuhigijenu u kuhinji. Potrebno je provjeritida li su Ëisti i bez mrlja posue za jelo,pribor i Ëaπe. Obratite paænju na bifee ukojima je hrana pohranjena: vruÊa hranatreba se pariti, a hladna treba biti na tem-peraturi hladnjaka ili na ledu.

Pijte samo sigurna piÊa

Hrana i piÊe kojima se ne rukuje pra-vilno mogu biti zagaeni bakterijama,virusima ili parazitima. Ako ne postojisigurnost u kvalitetu vode, tada treba pitisamo Ëaj ili kavu i piÊa u bocama ililimenkama, te piti direktno iz njih, takoda se prije otvaranja oËiste. Potrebno jeprovjeriti da li su Ëepovi neoπteÊeni.

Prilikom izbora hrane treba izbjega-vati sirovu hranu i proizvode od nepaste-riziranog mlijeka. Jesti treba samo kuha-nu hranu koja je joπ vruÊa, ili voÊe/povrÊe koje sami ogulite jer je moædaisprano kontaminiranom vodom. Trebaobratiti paænju na gratis prehrambeneproizvode koji nisu u originalnom pako-vanju (kikiriki i keksi, Ëokolada, slaniπtapiÊi i sl.) jer su doπli u dodir s rukamamnogo ljudi koje mogu biti zagaenebakterijama. Budite vrlo oprezni s hra-nom kupljenom od uliËnih prodavaËa.

Naπe loπe prehrambene navike dola-ze naroËito do izraæaja za vrijeme godi-πnjeg odmora: izbjegavanje doruËka,konzumiranje "brze" hrane te masnih,slatkih ili slanih obroka koji osiguravajupuno energije, ali nisu punovrijedni.»esto je i u ugostiteljskim objektima po-nuena hrana masna, preslana, s previπeumaka, s nemaπtovitim i oskudnim izbo-rom salata i priloga.

Disciplina u prehrani

Godiπnji odmor je vrijeme opuπta-nja, razonode, prikupljanja energije i ob-nove organizma, stoga je potrebno iprehranu prilagoditi u tom smjeru. Preh-rana bi se trebala sastojati od bioloπkipunovrijedne hrane i proizvoda od æita-rica, s obiljem povrÊa i voÊa koje nudiljetni period te ribe i plodova mora. Odmesa je najidealnije konzumirati bijelevrste mesa, u manjim koliËinama. Po-sebno je vaæno istaknuti konzumiranjedostatne koliËine tekuÊine. Treba izbje-gavati slatka gazirana piÊa, a preporuËase piti naravne, nezaπeÊerene voÊne so-kove ili te sokove pomijeπati s mineral-nom vodom u istom omjeru. Potrebno jenapomenuti da unos alkoholnih piÊa mo-ra biti umjeren. Vaæno je da se za vrije-me godiπnjeg odmora jede polagano iuæiva u hrani, jer jedenje je jedan od naj-vaænijih dijelova Ëovjekova æivota. Sto-ga i hrana koju jedemo treba biti ukusnai hranjiva.

Loπe prehrambene navike konzumi-ranja "brze" hrane, koja se nudi i koja jepraktiËna, moæe se zamijeniti pravilnimpunovrijednim "brzim" obrocima:

• komadom kruha od cijelog zrna æi-tarica s obranim ili poluobranim mlije-kom ili kiselim mlijeËnim napitkom,

• krekerima od punog zrna æitarica snamazom niskokaloriËnog sira,

• malim pecivima od cijelog zrna æi-tarica napunjenima zelenom salatom, sa-latom od svjeæeg kupusa, mrkvom, groæ-icama, oraπastim plodovima.

Slatke obroke, kao πto su kolaËi iomiljena Ëokolada, moæe se zamijenitizdravim i vrlo ukusnim obrocima:

• komadom svjeæeg voÊa,• voÊnom salatom,• kiselim mlijeËnim napicima sa svje-

æim voÊem,• suhim voÊem (zdjelica suhog voÊa:

marelice, smokve, πljive, groæice, datu-lje i sl.) - idealnim kao povremeni obrok,a raËuna se kao jedan obrok.

U sluËaju konzumiranja zagaenehrane, Ëovjek moæe oboljeti od crijevnihinfekcija i dobiti proljev. On moæe bitiopasan jer oboljeli moæe dehidrirati, auzrokuje i slabost i vrtoglavicu. Tada jepotrebno javiti se lijeËniku. Za vrijemeproljeva potrebno je piti sigurnu tekuÊi-nu πto je viπe moguÊe: vodu, Ëajeve, bi-stre juhe.

Kasnije se moæe poËeti s laganomhranom, kao πto su dvopek, riæa i kreke-ri, a potom dodajte kuhano povrÊe i dije-talno nemasno kuhano meso. U toj faziizbjegavajte mlijeko, mlijeËne proizvo-de, svjeæe proizvode, præenu hranu i za-Ëine ili masnu hranu, osim jogurta i sliË-ne probiotske hrane koja dopunjuje “do-bro" floru, poremeÊenu zbog proljeva.

Ako se slijede navedena pravila, mo-æe se znaËajno smanjiti rizik na odmorui uæivati u obiËajima mjesta odabranogza ljetovanje.

Prim. doc. dr. sc.Elika Mesaroπ-Kanjski, dr. med.

Prehrana za vrijeme godiπnjeg odmora

OPREZOM SMANJITI RIZIKELjeto je vrijeme putovanja i godiπnjih odmora. To je takoer vrijeme kada postoji moguÊnost

obolijevanja turista od raznih æeluËano-crijevnih oboljenja, uzrokovanih zagaenom hranomili piÊem. Taj rizik, uz malo opreza, moæe se smanjiti.


Za svaku zaraznu bolest mora posto-jati neki izvor zaraze. Za crijevnezaraze to moæe biti Ëovjek koji bo-

luje od neke crijevne zarazne bolesti, aliisto tako i Ëovjek koji je prebolio takvuzarazu i ostao kliconoπa. I jedni i drugiizluËuju uzroËnike putem stolice, a mnogorjee i putem mokraÊe. Bolesnici ih izlu-Ëuju tijekom vidljivih znakova bolesti ikraÊe vrijeme po prestanku bolesti, a kli-conoπe (koji inaËe nemaju nikakvih vidlji-vih znakova bolesti) mjesecima, pa i godi-nama, a iznimno i doæivotno. Izvor za nekecrijevne zaraze mogu biti i bolesne æivoti-nje.

Bolesti prljavih ruku

Da bi Ëovjek obolio, moraju uzroËnicizaraze dospjeti putem usta u probavni su-stav. To se dogaa uzimanjem hrane ilivode zagaene uzroËnicima zaraze, te stav-ljanjem u usta zagaenih predmeta. Iz ljud-skog izmeta uzroËnici mogu prijeÊi na hra-nu ili u vodu na razne naËine. Najvaænijuulogu u tom prijenosu zaraze imaju zaga-ene ruke Ëovjeka koji radi s namirnica-ma, a na rukama se nalaze djeliÊi ljudskogizmeta (ponekad je dovoljna i najmanjakoliËina). O tome koliku ulogu imaju rukeu tom prijenosu, moæda najbolje govoriËinjenica da se u naπem narodu za crijevnezarazne bolesti uvrijeæio naziv “bolesti pr-ljavih ruku". U danaπnje vrijeme taj naËinprijenosa crijevne infekcije ipak je sve rje-i, kao i prijenos posredstvom muha, kojije u ranijem razdoblju, u nehigijenskimuvjetima (posebno na selu) bio vrlo znaËa-jan.

Mnogo znaËajniju ulogu u πirenju cri-jevnih zaraza imaju danas namirnice kojepotjeËu od æivotinjskih proizvoda dobive-nih od bolesnih æivotinja. To se posebnoodnosi na bolesti izazvane salmonelama,danas kod nas, meu najËeπÊim i najpoz-natijim uzroËnicima crijevnih zaraza.Mnoge æivotinje, Ëije se meso upotreblja-va u ljudskoj ishrani, obolijevaju od bole-sti izazvanih salmonelama (kojih je danas

u svijetu veÊ poznato viπe od 2000 raznihserotipova). Proπirene su po Ëitavom svije-tu. NajËeπÊe obolijevaju kokoπi, posebnoone na farmama u brzom uzgoju za meso,a zaraze se jeduÊi industrijski pripremljenkoncentrat hrane. Isto se dogaa, ali mno-go rjee, i u uzgoju teladi i svinja.

PraktiËki se svi uzroËnici zaraznih bo-lesti uniπtavaju na visokim temperaturamakoje se postiæu prilikom kuhanja ili peËe-nja namirnica, pa i mesa. Sirove se namir-nice rjee jedu, a sirovo meso samo iznim-no. Pa kako to da se zaraza, posebno onaizazvana salmonelom, ipak ËeπÊe javlja?VodeÊi je razlog tome naknadno zagaenjeveÊ jednom termiËki obraene hrane, kao injezino neadekvatno i predugo Ëuvanje.

Bakterije vole toplinu

Bakterije imaju sposobnost brzograzmnoæavanja pod povoljnim uvjetima, ato su oni koji odgovaraju organizmu Ëo-vjeka i toplokrvnih æivotinja. Ti uvjeti su:a) povoljna temperatura, a najpovoljnija je37°C; b) vlaænost i hranjivost medija u ko-jem se nalaze (πto takoer odgovara tjele-snim organima i sokovima). Tu sposob-nost razmnoæavanja zadræavaju bakterije ikada se nau izvan organizma Ëovjeka iæivotinja. I πto su uvjeti bliæi onima najpo-voljnijima, namnoæavanje teËe vrlo brzo.Ako se temperatura hrane snizi ili hrananije vlaæna i hranjiva za bakterije, procesnamnoæavanja usporava se, a pri vrlo ni-skim temperaturama i potpuno prestaje.

I sada dolazimo do pitanja: zaπto ljudiljeti ËeπÊe obolijevaju od crijevnih zaraza?Osnovni je razlog u tome πto se u uvjetimaljetne topline vrlo Ëesto postiæu uvjeti oko-line vrlo bliski onima koje bi ta bakterijaimala u organizmu Ëovjeka. Ali znaËajanje i drugi moment: to je vrijeme koje jeproπlo od trenutka zagaenja hrane do nje-zine konzumacije. U medicini je poznatpojam “doza zaraæavanja" (infektivna do-za), kojim oznaËavamo onu najmanju ko-liËinu klica koja je potrebna da bi se moglipokazati simptomi bolesti. To, drugim ri-

jeËima, znaËi da ne mora svaka zagaenahrana dovesti do bolesti u osobe koja jupojede (ili popije), nego samo ona u kojojsu se bakterije namnoæile u dovoljnoj mje-ri da izazovu bolest. Tako, na primjer, akozagaenu hranu ljeti dræimo na sobnoj tem-peraturi ili recimo na plaæi (pa makar i uhladovini), bit Êe i πest sati dovoljno da seklice-uzroËnici bolesti namnoæe u brojukoji moæe izazvati bolest, svakako poduvjetom da je hrana zagaena klicama ko-je izazivaju bolest.

Meutim, u svakoj se hrani nalaze iklice koje nemaju sposobnost izazivanjabolesti, nego dovode do njezinog kvare-nja. Svatko tko se naπao u ljetnim (ali izimskim) uvjetima u prilici konzumiratihranu koja je dugo stajala, zna da je tahrana promijenila svoja osnovna svojstva ineÊe je jesti. Na kraju Êe svaka hrana kojadugo stoji biti neupotrebljiva za prehranu.

Treba napomenuti da su povraÊanje,proljev i grËevi u trbuhu osnovni znaci naj-veÊeg broja zaraznih bolesti, a posebno tro-vanja hranom.

Treba, meutim, napomenuti i to dapostoje neke namirnice koje su posebnopogodne za πirenje crijevnih zaraza. Spo-menut Êemo samo neke, koje su najËeπÊe usvakodnevnoj uporabi. Pritom treba nave-sti da se ovo odnosi samo na hranu kojastoji odreeno vrijeme neadekvatno Ëuva-na. Redoslijed nabrajanja nije bitan.

Kreme - raj za bakterije

Takve namirnice su sve salame i sliËnisuhomesnati proizvodi, a posebno oni kojisu narezani. Zaπto? Zbog toga πto se prirezanju moæe zagaditi povrπina svake od-rezane πnite, pa Êe doÊi do bujanja bakteri-ja istovremeno na velikoj povrπini (kao πtose vatra brzo razvije ako potpalimo sitnonacijepane treπÊice). Zatim su tu mlijeko imlijeËni proizvodi (posebno svjeæi meka-ni sir); sladoled koji nije iz industrijskeproizvodnje, nego se priprema u slastiËar-skoj radnji; πlag-pjena i svi proizvodi ukojima ima πlaga, svi kremasti kolaËi; sva

Ljeto i crijevne zaraze

OPREZNO S PRIPREMOMI KONZUMIRANJEM HRANE

Pojedine zarazne bolesti, ali i cijele skupine, karakteristiËno i mnogo uËestalije javljaju se uodreeno godiπnje doba. Meu takve spadaju crijevne zarazne bolesti, koje se mnogo uËestalije

javljaju u ljetnim mjesecima, πto je posebno izraæeno u zemljama umjerenog zemljopisnog pojasa,gdje spada i naπa zemlja, a posebno njezino obalno podruËje. Javljaju se one i u zimskim

mjesecima, ali s mnogo manje oboljelih.


Smetnje poËinju istekom zime i trajudo pojave prvog obilnog i jeftinogvoÊa i povrÊa krajem proljeÊa. Smet-

nje su posljedica jednoliËne zimske preh-rane namirnicama koje su siromaπne vita-minom C. Tako su krajem zime rezervevitamina C u organizmu iscrpljene.

ProljeÊe traæi unos C vitamina

Zbog manjka vitamina C smanjena jeiskoriπtenost kisika u stanicama i tkivima,a uz to dolazi do slabljenja imunoloπkihobrambenih snaga organizma, pa organi-zam lakπe pobolijeva. To je vrijeme vr-hunca epidemije gripe i drugih viroza. Pro-ljetni umor obiljeæen je vrlo brzim zamara-njem, manjkom koncentracije, stalnim zi-jevanjem i potrebom spavanja u tijeku da-na. Potroπnjom namirnica koje sadræe ve-Êe koliËine vitamina C vrlo brzo nestajuopisane pojave i opasnosti. Za vrijeme za-raznih bolesti utroπak C vitamina veÊi jepa se zato uzima, uz ostale lijekove, i vita-min C.

Evo nekoliko savjeta kako sprijeËiti ilijeËiti proljetni umor.

VITAMIN C. Zimi i u proljeÊe trebatroπiti πto viπe voÊa i povrÊa. Vitamin CuËinkovitiji je ako se uzima iz prirodnihizvora nego kao lijek, jedino πto su prirod-ni izvori zimi skuplji. VeÊa je koliËina vi-tamina C u nekuhanim, prijesnim namirni-cama. Jedite uz svaki obrok neku svjeæusalatu, troπite voÊne salate, agrume. Mno-go vitamina C ima npr. u perπinu, paprici,

to je Ëesto moguÊe, i radije koristite bicikl,ne samo za izlete, nego i za voænju na po-sao i s posla. Ako niste u zadovoljavajuÊojkondiciji, prve dane vozite na kratke raz-daljine i postepeno ih poveÊavajte; kad seumorite, stanite malo. Idealna je voænja uprirodi. Bicikl jaËa miπiÊe, krvotok i srce,imuni sustav, stvara zadovoljstvo uspje-lom voænjom.

PLIVANJE. To je najbolji πport uz tr-Ëanje, brzo hodanje, bicikl, trËanje na ski-jama, gimnastiku. Koristite bazen dva pu-ta tjedno. To je πport koga lako podnose istariji ljudi.

SAUNA. Smijete je koristiti samo akovam to dopusti vaπ lijeËnik, jedanput tjed-no, najviπe po 12-15 minuta. NaizmjeniË-no koriπtenje hladnoga i vruÊega Ëisti krvod otpadnih tvari i oËvrπÊuje organizam.

MINERALNA VODA, s dodatkomvoÊnih koncentrata ili sirupa, ili s limuno-vim sokom, podiæe osjeÊaj tjelesne snage iregulira probavu. Time se smanjuje osje-Êaj umora.

METEOROPATI. Ljudi osjetljivi nameteoroloπke promjene mnogo ËeπÊe pod-lijeæu proljetnom umoru. Jer, upravo u pro-ljeÊe Ëesti su nadolasci ciklonalnih fronti sniskim atmosferskim tlakom i juænim vlaæ-nim vjetrovima. Ako ste zdravi, koristit Êevam sve opisane mjere. Ako imate nekezdravstvene poremetnje, naroËito sa srcemili krvotokom, tada je najbolje da mirujetekod kuÊe dok vremenska promjena ne pro-e.

Prim. dr. Ivica RuæiËka

hrana koja u svom sastavu ima jaja, naro-Ëito ako jaja nisu dovoljno ili nisu uopÊetermiËki obraena; majoneza pripremlje-na u domaÊoj proizvodnji; sva hrana sasosovima (gulaπ i sl.); sve vrste hrane pri-premljene od mljevenog mesa; krumpir-salata. Joπ bi se moglo nabrajati, ali i to jedovoljno da posluæi kao jedan oblik upo-zorenja.

Zbog toga je najvaænije znati kako Ëu-vati pripremljenu hranu. Svakako treba na-stojati takvu hranu konzumirati u razum-nom roku (do oko dva sata bez posebnih

naËina Ëuvanja). Ako je æelimo saËuvati zakasnije, tada mora biti u hladnjaku, ali ni tone zadugo, moæda od obroka do obroka.Netko Êe se zapitati: a kako to rade oni uprimitivnim uvjetima i na æarkim tempera-turama u Africi? Jednostavno: hrana se ek-stremno brzo kvari i ako nije pojedena unu-tar vrlo kratkog vremena nakon pripreme,nije viπe za upotrebu i mora se baciti. Zaduæe vrijeme namirnice i hrana mogu seËuvati u zamrzivaËu, gdje se zbog nisketemperature bakterije ne mogu namnoæa-vati, pa hrana duæe zadræava svoju vrijed-nost.

Crijevne zarazne bolesti praktiËki nijemoguÊe iskorijeniti pa ma koliko podiglirazinu opÊe i zdravstvene kulture. Ali mo-æemo, uz odreenu dozu opreza, u radu napripremi ili u konzumiranju hrane, uËinitimnogo na smanjenju broja oboljelih, alisvakako i na oËuvanju svojeg zdravlja. Tajoprez mora biti posebno prisutan ljeti, anaroËito za vrijeme boravka na plaæi. Nekaovih nekoliko napomena pred poËetak ljet-ne sezone bude doprinos tome.

Doc. dr. sc. Vjekoslav Bakaπun

raznom povrÊu, a malo ga je u grahorica-ma.

OSVJEÆAVAJU∆I SAN. Najbolji jelijek protiv proljetne pospanosti - spava-nje. NaveËer legnite spavati ranije no obiË-no. Ujutro, Ëim se probudite, odmah usta-nite i budite aktivni. Ne leπkarite po bu-enju, postat Êete sneni i umorni, bezvolj-ni, tromi. Ustanete li odmah, bit Êete svje-æi, raspoloæeni, puni snage. DoruËkujte bezæurbe, uz pristup svjeæeg zraka, radije medi marmeladu nego nareske i sir.

JUTARNJA GIMNASTIKA. Svakojutro, poslije tuπiranja, posvetite pet minu-ta gimnastici, uz otvoren prozor, ali zato utrenirci. Najbolji su: savijanje trupa i ko-ljena, istezanje tijela i udova, okretanje ukukovima.

TU©IRANJE I KUPKA. Ujutro, po-slije vruÊeg tuπiranja, slijedi tuπiranje hlad-nom vodom, snaænim mlazom vode, kaoda vas voda masira. To toliko poboljπavakrvotok da vas odmah uËini tjelesno aktiv-nim. Poslije toga dobro se istrljajte ruËni-kom i Ëetkom, masirajuÊi s periferije spramsrca. NaveËer kupka u toploj vodi, u vodi sdodatkom eteriËnih tvari potiËe mijenutvari, krvotok, probavu, smiruje od dnev-nih stresova, osvjeæava koæu.

TR»ANJE ILI HODANJE. Ako stedokazano u dobroj kondiciji i pri zdravlju,koristite trËanje u prirodi tridesetak minu-ta dnevno. Ako niste, tada ubrzano hodajte30-40 minuta. Sve to pojaËava dotok kisi-ka u tjelesne stanice.

VOZITE BICIKL. Izbjegavajte auto,

Proljetni umor

AKTIVNOST JE NAJBOLJI LIJEKProljetni je umor poremetnja zdravlja koja zahvaÊa skoro svakog drugog

Ëovjeka. Ne obara u postelju, ali smanjuje radnu sposobnost te, slabeÊiimune snage, priprema teren za druge bolesti. Posljedica je, prije svega,manjka vitamina C, a svoj udio ima i utjecaj ekstremno mijenjajuÊih se

meteoroloπkih okolnosti kojima se tijelo s naporom prilagoava.


Imam obiËaj prije pakiranja za put na-praviti popis stvari koje treba ponije-ti. Meu njima znaËajno mjesto zau-

zimaju osnovni lijekovi za svaki sluËaj.To je vaæno, pogotovo kad na put voditedjecu. Nikad ne znate πto Êe ih zadesiti ihoÊe li vam pomoÊ struËne osobe i otvo-rena ljekarna biti pri ruci.

©to ponijeti

Pitaju me ljudi πto bi bilo dobro imatipri ruci za sluËaj problema s oËima. Priz-najem da ja, iako okulist, ne znam. Kakoto?

Na putovanju i odmoru oËi mogu obo-ljeti od svaËega, pa bi za sve situacijetrebalo ponijeti “pola apoteke". To ne bistalo u kofer, a osim toga - tko tada mislina bolest? Idemo na odmor, a ne na lije-Ëenje. O moguÊoj krivoj primjeni nekoglijeka bez savjeta okulista da i ne govo-rim. Ozljede samog oka nisu tako uËesta-le u relaksiranim trenucima odmora.»eπÊe su na radu i u svakodnevnim aktiv-nostima. A i bolje je lijeËenje povredetada prepustiti struËnjaku.

Dakle, πto ponijeti? Pojma nemam.Mogu vam jedino priËati πto se meni do-sad deπavalo i kako sam to rijeπila. Moæ-da vam moje iskustvo pomogne.

Putovanje

KreÊemo, autom. Ima klimu, nemaklimu - svejedno. VruÊe je pa nam jeugodno da hladi i puuuuπe. Struji zrak izsvih rupa, a sve puπe ravno u oËi. Æmiri-mo, jer naπe oËi ne vole propuh koji ihhladi i suπi. TrepÊemo uglavnom nesvje-sno, a πto smo viπe koncentrirani na ce-stu, to je treptanje manje uËestalo. Poslje-dice su takve da nam nakon sat-dva voæ-nje oËi postanu crvene, kao da su punepijeska i, naposljetku, poËnu pretjeranosuziti da nadoknade ono πto ih je propuhprethodno osuπio. E, sad nas to suzenjenervira. Smanjuje oπtrinu vida, jer gleda-mo kroz sloj vode, i iziskuje uËestalo bri-sanje oËiju. »ime? A rukom, dakako. TkoÊe svaki Ëas traæiti papirnatu maramicu?

Tom istom rukom prethodno smo nosilikofere, otvarali prtljaænik, dræali volan,dakle dirali puno toga πto i nije pretjeranoËisto. Pokupili smo svaπta na prstima ko-jima sad briπemo suze i nesvjesno zaga-ujemo oËi. Nema veze, glavno da se vo-zi dalje. Na oËi obiËno poËnemo mislititek kad se doista upale.

Dovoljno bi bilo namjestiti strujanjezraka indirektno i staviti naoËale, bilo zavid, bilo sunËane, da napravimo πtit predoËima. Najpametniji su oni koji za vrije-me voænje spavaju. Njima su oËi zatvore-ne.

pavati koliko god puta osjetimo iritacijuoka, jer po svom kemijskom sastavu nisuπtetne.

Naravno, bilo bi uputno da svatko imasvoju vlastitu boËicu kapi. Razmjena isteboËice jednako je kao da pijemo iz isteËaπe: bakterije se lako mogu prenijeti vr-πkom boËice s oka na oko. Ruke bi treba-lo dobro prebrisati vlaænom maramicom,ako tekuÊa voda nije pri ruci, da ih opere-mo prije ukapavanja. Ako ni toga nema-mo, barem nastojmo pri ukapavanju ima-ti ogledalo i rastegnuti koæu vjea povla-ËeÊi je prstom daleko od oka. Tako pr-ljavπtina s prsta neÊe dospjeti u oko.

Na odrediπtu

Sretno smo stigli. Umorni, ali zado-voljni. Jedva Ëekamo na spavanje. Akoste na moru, ali i u planinama, raËunajtena komarce. Mnogi veÊ znaju kako je do-bro ponijeti razne tabletice i “zujalice"koje Êe ih πtititi od napasnika u snu. Ja Êuradije izabrati "antirepelent" losione,sprejeve i gelove koji se nanesu na tijelo.©tite i kad ste na otvorenom prostoru, ane samo tamo gdje ima struje za “zujali-ce", kao npr. u sobi.

©to ne valja s tim sredstvima koja senanose na tijelo? Ne smiju se nanijeti naoËi, toËnije, iz opreza, blizu oËiju, tj. navjee. ©to tada komarci rade? Nau maluoazu nezaπtiÊene koæe i navale. Ujutroæelimo otvoriti oËi, a ono - katastrofa:kapci toliko nateËeni da ih uopÊe ne mo-æemo podiÊi. Nerijetko roditelji znajuuspaniËeno dotrËati okulistu s djetetomnateËenih kapaka u naruËju. Odmah sedade primijetiti da je dijete zaËuujuÊemirno s obzirom na zastraπujuÊi izgled.Ne plaËe, samo ne moæe otvoriti vjee.Dovoljno je obratiti paænju na to ima li ublizini oka na koæi kakav znak uboda in-sekta. Tad je veÊ sve jasno. SliËno Êe izg-ledati i puno ozbiljnija gnojna upala vje-a, ali Êe tada koæa biti ne samo nateËena,veÊ i topla, crvena, a dijete Êe biti uzne-mireno, plaËljivo i loπeg opÊeg stanja. Tozahtijeva bolniËko lijeËenje.

OËi na odmoru

Nevolje s oËima i kako im doskoËitiRazmiπljate li o odmoru? Kako to lijepo zvuËi! Putujete li nekamo?

Planirate li πto Êete ponijeti sa sobom? Vjerojatno Êete ponijeti fotoaparat. ©teta bi bilo da vam sepokvari? A πto ako vam vaπe prirodne kamere - oËi zakaæu?

Na prve znakove iritacije, dobro bibilo zaustaviti se i nakapati u oËi "umjet-ne suze". Ima ih pod raznim imenima.Sve su prozirne da ne bi umanjile oπtrinuvida i sluzave da podmaæu oko. Razliku-ju se, doduπe, po gustoÊi, vrsti konzer-vansa i, naravno, po cijeni. Zadatak im jeda preko oka naprave zaπtitni sloj kojineÊe brzo ishlapiti kao vlastite suze, dasmanje trenje kapka pri spuπtanju i diza-nju, da zapune sitne neravnine i oπteÊenamjesta na sloju povrπinskih stanica okakoje æuljaju. Ukratko, sluæe za zaπtitu,vlaæenje i podmazivanje. Moæemo ih uka-


Prva pomoÊ

Pri ubodu insekta dovoljno je hlad-nim oblozima i njeænim pritiskom omo-guÊiti koæi vjea da sama splasne. U zd-jelicu se ulije πto hladnija voda (moæe imorska) i, po moguÊnosti, doda nekolikokockica leda. »estom izmjenom obloga,koji moËimo u hladnu vodu i njeæno pri-tisnemo na vjee, sa svakom minutomhlaenja oteklina Êe splaπnjavati i oËi Êese sve bolje otvarati. Bez panike, samostrpljenja. Nemate li vode i leda, razmi-slite ima li u hladnjaku πto hladno i pode-sno da se pritisne na nateËene vjee (hlad-na boca soka, vreÊica rastresite smrznutehrane, npr. graπka i sliËno).

SjeÊam se epizode kad je moju kÊerubola osa posred Ëela. Za nevolju nijebilo leda, ali smo se sjetili vreÊice s bat-kom iz zamrzivaËa. Koliko god izgledalosmijeπno, smrznuti batak (hladan, plosnati tvrd), pritisnut na Ëelo, pomogao je neu-tralizirati otrov na mjestu uboda. InaËe bise oteklina s Ëela slila u koæu vjea i zat-vorila djetetu oËi. PlaË, peËenje i panikaprestali su za petnaestak minuta.

Oprez s lijekovima po vlastitomizboru

PomoÊi Êe i πumeÊi kalcij otopljen uËaπi vode. Kalcij nas Ëini otpornijima naalergijske reakcije, u koje spada i reakci-ja na ubod insekta. Ne preporuËujem gakod male djece bez savjeta pedijatra.

Savjetujem oprez kod primjene anti-histaminskih krema protiv alergija, ka-kav je npr. Synopen, Phenergan. Nisu do-brodoπle za nanoπenje na vjee jer mogusluËajno dospjeti u oko pa Êe jako peÊi.Osim toga, nakon nanoπenja takvih kre-ma, ne bi se trebalo izlagati suncu, jersunËeve UV-zrake mijenjaju djelovanjekreme i izazivaju dodatne probleme nakoæi vjea.

Reakcija lijeka i sunËevih zraka do-gaa se pri ukapavanju Sulfasol kapi. Do-ete li u ljekarnu i kaæete li da vam je okocrveno, najËeπÊe Êe vam preporuËiti upra-vo te kapi. S uvjerenjem da nisu πtetne, a

mogu suzbiti infekciju, koriste se priliË-no olako. Treba znati da te kapi nemajukonzervansa i da se tjedan dana od otva-ranja moraju baciti. Nakon tog roka, unjima bi se namnoæile bakterije koje pro-diru kroz vrh boËice. Koliko su u prvihtjedan dana uniπtavale bakterije, kapljicekojima je "proπao rok" sada vraÊaju bak-terije u oko. Mogu posluæiti za "prvu po-moÊ". Ako problem ne nestane u prvihtjedan dana, uputno je javiti se okulistu.Za to vrijeme ne smijete se izlagati suncujer Êe kapi koje iscure preko ruba vjea,pod utjecajem sunËevih zraka, izazvatitamne mrlje na koæi kojima Êe trebatitjedni da izblijede.

Lijekovi mogu πtetiti

Joπ su jedne kapi jako popularne i sa-molijeËenju. Mnogi moji pacijenti. Ëijesu oËi povremeno crvene iz raznih razlo-ga, kupuju u ljekarni “kapi za izbjeljiva-nje" oËiju, npr. Visine, Proculin i sl. Ne-mojte me krivo shvatiti. Nisu to loπe kapiako se pametno koriste. Uostalom, kao isvi lijekovi, one su nuæno zlo. Jedan prob-lem otklanjaju, a usput drugom πtete.

Nemam niπta protiv ako se ponekadæelimo kamuflirati zbog neprospavane iprolumpane noÊi. Razumijem glumicekoje pred snimanje æele lijepo izgledati.Slaæem se da svi oni kojima je ponekadneugodno izaÊi meu ljude crvenih oËiju,u takvim prilikama upotrijebite kapljicepomoÊu kojih Êe im oËi izgledati ljepπe.Meutim, takva praksa postana nam na-vika koja na duæe staze πteti oku.

Svakodnevno pacijentima priËam ovupriËu. U takvim kapima nalazi se sastojakËiji je zadatak stisnuti krvne æile oka. Ta-da oko djeluje “bistrije", bjelije, ljepπe,ali za onog tko nas gleda. Pritom uopÊene radimo uslugu naπim oËima. Stisnutekrvne æile dopremaju oku manje krvi ihranjivih sastojaka od onog πto mu treba.Stisne se cjevovod i oko stalno gladuje.Nakon duæe primjene, kroniËno izglad-njelo, oko poËne patiti. Postaje manje ot-porno na vanjske utjecaje. Postaje suho,jer i suznoj ælijezdi treba dovoljno krvi zaproizvodnju suza. Efekat kemije na suæa-vanje æila s vremenom traje sve kraÊe.Kad popusti djelovanje, krvne æile kojesu na umjetan naËin bile stisnute, sad seomlohave i proπire joπ viπe nego prijeukapavanja. Oko je sve crvenije izmeudva kapanja. To nas obiËno navede da tekapi ukapavamo joπ ËeπÊe. Postajemoovisni o njima poput narkomana.

Cijelo to vrijeme uzrok crvenila oka idalje postoji. Mi kapamo, vrijeme prola-zi, oko pati... KonaËno se sjetimo i okuli-sta koji bi nam mogao pomoÊi. HoÊe!Ustanovit Êe pravi uzrok crvenila i nasto-jati ga otkloniti. Priznate li mu da ste svevrijeme ukapavali neke kapi protiv crve-nila, nauËit Êe vas kako one djeluju i upo-zoriti da to ubuduÊe radite samo iznimno.Nadam se da, kad se otkloni pravi uzrok,one viπe neÊe biti potrebne.

Ako kapi za oËi koristimo trajno

U posebnoj su situaciji oboljeli odglaukoma. Oni koji za bolest joπ niti neznaju, a koriste kapi za izbjeljivanje, do-vode svoje oËi u opasnost od poviπenjaoËnog tlaka. Sastojak takvih kapi moæeπiriti zjenicu. Proπirena zjenica prvoka-tivni je faktor za porast oËnog tlaka πto,kod onih predisponiranih za glaukom,moæe dovesti do ozbiljnih komplikacija.

Oni koji znaju za svoj glaukom i veÊkoriste kapi za sniæavanje oËnoga tlaka,moraju voditi raËuna o tome da na odmorsve ponesu sa sobom i da nastave redovi-to ukapavati kao i kod kuÊe.

Ponijeti sav pribor, ukljuËujuÊi i kapi(umjetne suze) vaæi i za one koji nosekontaktne leÊe. Moæda neÊe cijelo vrije-me na odmoru nositi leÊe, jer Êe im bitikomotnije s naoËalama, pogotovo na pla-æi. Svejedno, za ostatak dana i veËernjeizlaske mogu poæeljeti staviti leÊe. Svimoraju znati da improvizacija s leÊamane bi smjelo biti. Zato: Ëiste ruke, tekuÊi-ne po propisu, πminke πto manje i - neotiÊi spavati s leÊama ma kako kasno stig-li kuÊi.

Æelim vam sretan i nezaboravan od-mor i πto manje problema s oËima. Uosta-lom, πteta odmora ako sve ljepote koje naodrediπtu zateknemo ne moæemo dobro ividjeti.

Mr. sc. Inge BoπkoviÊ DragiËeviÊ,dr. med.


Ono o Ëemu malo mislimo i oËemu æelim pisati (kao specija-list za bolesti uha, nosa i grla)

jest priprema za ugodan odmor, odmoru punom zdravlju, ili kako saËuvati zd-ravlje ili sprijeËiti da se razbolimo. PredoËima mi je slika tri majmuna koji ima-ju rukama pokrivene oËi, uπi i usta. NasliËan naËin moæemo Ëuvati zdravlje nagodiπnjem odmoru. Mudrost je u oprez-nom izlaganju Ëiniocima okoliπa.

Uho

Krenimo od uha. Uho-vanjsko (uπkai zvukovod) predstavlja rudimentarniorgan, pojaËava i vodi duboke tonove iima malu ulogu u lokalizaciji zvuka i zastereofonsku orijentaciju. Uπka sluæikod prijenosa niskih πumova, kod πap-tanja i prisluπkivanja. Kitovi i tuljaniimaju sfinkter i dilatator zvukovoda ko-ji prema potrebi otvaraju i zatvarajuzvukovod, pa tako πtite srednje uho odutjecaja vode i hladne temperature. Bu-duÊi da ËovjeËji zvukovod konvergira udva smjera, naprijed i dolje, tim zavinu-Êem predstavlja zaπtitu za bubnjiÊ. ©up-ljina zvukovoda djeluje poput rezona-tora visokog tona Ëetvrte oktave, a stu-pac zraka koji se stalno nalazi u zvuko-vodu ima postojanu srednju temperatu-ru i time πtiti organe srednjeg uha odπtetnih utjecaja promjene temperature.

Zvukovod je savijena cijev, presvu-Ëena koæom razliËite debljine i osjetlji-

vosti. Grijanje koæe zvukovoda na tjele-snu temperaturu (36,0°C), relativnimrak te uπna smola i dlaËice, uz prom-jenjiv oblik zvukovoda realnost su.

Zvukovod izgleda kao poloæen pje-πËani sat. Sve πto ue dublje od suæenjazvukovoda (isthmusa), oteæano se mo-æe odstraniti bez ispiranja uha. Ako jevoda u zvukovodu, ona se osuπi, ali mo-æe omekπati i oπtetiti povrπinski sloj ko-æe. Ako je πampon u zvukovodu, suπe-njem postiæe veÊu koncentraciju, djelu-je poput deterdæenta, πto je pogubnijeza koæu zvukovoda ako pH πamponanije pribliæan 5,5. OπteÊenja su jaËa akose “kemiji" pridruæi “fizika" πtapiÊa isliËnih pribora za ËiπÊenje zvukovoda.

Na moru su najËeπÊa zaËepljenja uhauπnom smolom nakon zaranjanja ili ula-ska vode u zvukovod. Uπna smola hi-groskopna je i u doticaju s vodom bubrite zatvara zvukovod. Posljedica je sla-biji sluh. U ordinaciji primarne zaπtitemoæe se otoskopom vidjeti zaËepljenjezvukovoda uπnom smolom i isprati uho(zvukovod).

Savjet: prije ljetovanja provjeritekod svog odabranog lijeËnika stanjezvukovoda. IstiËem: uho nije blatno,veÊ je koæa zvukovoda zaπtiÊena uπnomsmolom. Nije potrebno prati niti Ëistitiuho jer se samo Ëisti, rastom koæe odbubnjiÊa prema otvoru zvukovoda, i tobrzinom od 24 mm godiπnje, a to je pro-sjeËna duæina zvukovoda. Joπ je veÊaπteta “Ëistiti" i Ëeπati uho πtapiÊima ilisliËnim instrumentima. Ako uho svrbi,treba pogledati zaπto svrbi.

Ako dijete ima defekt bubnjiÊa, nepreporuËa se ronjenje, jer svaki ulazakvode u bubnjiπte moæe uzrokovati upaluuha ili Ëesto izaziva podraæaj osjetila za

ravnoteæu, vrtoglavicu. Ako je ugraenaventilacijska cjevËica, plivanjem i ro-njenjem (do 1 m) u Ëistoj morskoj vodi,zbog povrπinske napetosti, voda neÊeuÊi u bubnjiπte, ali Êe πampon kod pra-nja kose uÊi u cjevËicu.

Ako se prehladite i curi vam nos,nepravilnim se ËiπÊenjem zaËepe Eusta-hijeve tube, zagluπe uπi, bolje Ëujete se-be nego drugoga. Smetnje su jaËe kadase mijenja okolni pritisak (spuπtanje splanine, Platka ili UËke, odnosno kodpokuπaja dekompresije u tijeku ronje-nja). Smetnje se rjeπavamo ronjenjemili dugotrajnije, na radost djece, ævaka-njem gume za ævakanje.

Nos i sinusi

Nos i paranazalni sinusi Ëine poËe-tak diπnog sustava. S fizioloπkog pato-fizioloπkog i terapeutskog glediπta, cje-lovitost tog sustava naglaπava vaænostpatoloπkih promjena u nosu za sveukup-nu respiraciju. Da bi se nazopulmonalnirefleksi mogli nesmetano odvijati, po-trebne su uredna prohodnost nosa i zd-rava sluznica.

Respiratorni dio sluznice nosa pok-riven je viπerednim cilindriËnim epite-lom s cilijama. Cilije trepere u rijetkomsekretu, a preko vrhova cilija pomiËe setepih gustog sekreta koji uklanja πtetneËestice pomiËuÊi se prema ædrijelu.

Funkcija cilija optimalna je kod tem-perature od 28 do 33°C, a prestaje kodtemperature od 7 do 10°C. Gubitak vla-ge izaziva prestanak cilijarnog gibanja.Normalan pH sluzi kiseo je - 5,5 do 6,5.Ako je pH veÊi od 6,5, smanjuje se ak-tivnost cilija. Imobilnost cilija ovisi odjelovanju bakterijskih toksina i hista-mina.

Savjeti otorinolaringologa

Kako zdrav provesti godiπnji odmorPoËeli su topliji dani i veÊ maπtamo o ljetovanju i izletima. To je ugodno razdoblje naπeg æivota i

veÊina od nas radi s veseljem sanjajuÊi o godiπnjem odmoru.Pored svih zgoda na poslu oko termina, ako imamo sreÊu da oba roditelja rade, dogovaranjetermina dvostruki je problem. Ako su djeca malo veÊa, moramo uskladiti i njihove æelje da se"odmore". Kad smo sve rijeπili, pitanje je prognoza vremena. U financije ne ulazim jer su one

individualni problem, odnosno ne æelim povrijediti privatnost.


U ciklusima od 30 minuta do 3 satau jednoj nosnici sluznica πkoljki zadeb-lja, protok se smanji. U to se vrijemeveÊi dio zraka usmjerava kroz drugu no-snu πupljinu. Respiracijski epitel zatvo-rene nosnice oporavi se od isuπivanja.

Bitne su funkcije sluznice nosa Ëi-πÊenje, zagrijavanje i vlaæenje udahnu-toga zraka. Sluznica nosa, za potrebeovlaæenja zraka, proizvede 180 kubiË-nih centimetara tekuÊine tijekom 24 sa-ta. Najjednostavniji naËin ËiπÊenja nosajest opÊepoznato ispuhivanje sekreta iznosa tako da se jedna nosnica prstomzatvori, a kroz drugu, koja je πirom ot-vorena, energiËno se ispuhne. To je puË-ki naËin ËiπÊenja (à la paysanne), kojinajbolje odgovara svim propisima higi-jene. Opasno je i πtetno zatvoriti objenosnice i, kad je tlak u respiratornomtraktu jako narastao, tek tada djelomiË-no otvori samo jednu nosnicu. Na tajnaËin moæe se ispuhati i sekret iz sinu-sa, pa i osuπeni sekret, ali je taj naËinopasan jer sekret, a s njim i infekcija,mogu prodrijeti u srednje uho i suznuvreÊicu. PreËesto i prejako ispuhivanjenosa nije potrebno i ne sluæi svrsi, aspojeno je s opasnostima. Ispuhivanjeje nepoznato æivotinjama i divljacima isamo kod civiliziranih ljudi postalo jeviπe loπim obiËajem nego potrebom.»injenica je da je malo ljudi koji znaduobrisati nos na ispravan naËin. "Civili-zirani" naËin ËiπÊenja nosa izvrgavaopasnostima uho i oko. ObiËnim ispu-hivanjem nije moguÊe oËistiti nos akose osuπeni sekret previπe prilijepio. Ta-da nos treba "isprati" izotoniËnom oto-pinom mora, barem jednom na dan, ali iviπe puta. Kod toga se ne smije ni govo-riti ni gutati jer bi se mogle otvoriti tubepa bi inficirana tekuÊina ili sam sekretmogli prodrijeti u uho.

TekuÊina koja se upotrebljava zaispiranje nosa treba biti na temperaturiπto bliæoj tjelesnoj. TekuÊina hladnijaod 25°C draæi i izaziva bol u nosu. Te-kuÊina ne smije kemijski draæiti sluzni-cu. Nakon ispiranja, tuba moæe duljevrijeme biti otvorena pa je upravo tadaopasnost od infekcije uha najveÊa. Zatose nakon ispiranja ne smije odmah ispu-hivati nos. Kad se zaroni u more, vodaulazi u nos, malo smeta, ali nije opasno.HipertoniËna otopina mora ljekovita je

za kroniËne suhe upale nosne sluznice.U izotoniËnom omjeru upotrebljava seza toaletu nosa. Ulazak Ëiste morske vo-de u nosne πupljine koristan je za toale-tu sluznice nosa, ËeπÊe kod kroniËnih,ali i kod subakutnih rhinitisa. PreporuËase ispiranje nosa ronjenjem i ispuhiva-njem. Ako se roni u neËistoj vodi, doÊiÊe do upale sinusa, i to ËeπÊe kod djecegdje su otvori sinusa relativno veÊi.

Ako ste alergiËar, pelud se zadræavau vaπoj kosi i ljeti je vrlo lako pranjemkose smanjiti koliËinu peluda koji Êeteprenijeti na jastuk. Ako vas smetaju pe-ludi trava i korova, razmislite o πetnjidrugim putem, ili puteljkom iza zgradejer je tamo manje peluda. O temperatu-ri, vjetru i dobi dana ovisi koliËina pelu-da u zraku pa treba prilagoditi kretanjekad ga je najmanje. PreporuËa se odjeÊaod materijala koji se iskuhavaju jer setermiËkim postupkom smanjuje koliËi-na alergena.

Ædrijelo

Ædrijelo Ëesto uzrokuje problemekoji mogu skratiti odmor. Jedete ribu -divan doæivljaj uz koju Ëaπicu i priËe izdavnine! Zaboravili smo da se ne priËadok se jede. Bolni ubod u grlu, kaπlja-nje. Smetnje ovise o veliËini riblje ko-sti, ali i mala, jedva vidljiva koπÊica po-kvari doæivljaj veËere. Prvi loπ savjetjest gutanje velike koliËine kruha unamjeri da se odstrani riblja kost. Usp-jeh je djelomiËan: odstrani se (obrije)vanjski dio kosti, a bol i koπÊica u sluz-nici ostaju dalje. Otorinolaringolog nemoæe tada odstraniti riblju kost jer nevidi ispod nivoa sluznice. Treba poËe-kati da sama otpadne.

nobari koji, za razliku od Eskima kojigrade kolibe od snijega i leda, gradekuÊe od tekuÊine koju istisne led u ËaπipiÊa.

SliËno je sa sladoledom. Zapamtite:njega se liæe, a ne grize i guta.

Divan je osjeÊaj piti Ëaj jer je to pro-kuhana voda i moæe se, za razliku odvode i ostalih piÊa, piti hladan, topao,mlak ili na temperaturi stola. Kako zna-te da ste pretjerali s hladnim piÊima?Jednostavno jer, ako ste deπnjak, a bolivas lijeva strana ædrijela, postoji velikamoguÊnost da hladni zalogaj ide suprot-nom stranom, pothlaivanjem pripremisluznicu za djelovanje virusa koji mogubiti prethodnica bakterija. Oni koji sene slaæu s mojim uputama, kaæu da seod bakterija hrana Ëuva smrzavanjem ida se organizam “ËeliËi" na niskim tem-peraturama. Slaæem se, to vrijedi za zd-rave i mlade. Takvih, naæalost, ima ma-nje od onih koji to nisu. Neki pacijentikaæu da prije nisu pazili πto jedu i piju ida su bili OK. Imali su sreÊu æivjeti pu-no zdravije, bar u jednoj fazi æivota, dokmnogi tu privilegiju nisu mogli iskori-stiti. Usporedio bih nas sa staklenim bo-Ëicama: vatrostalna boËica ne puca akou nju ulijemo vrelo mlijeko i hladimo jepod hladnom vodom; obiËna staklenaambalaæa pukne ako je peremo u vruÊojvodi i isperemo u hladnoj. Ako smo utoj drugoj skupini, u trenucima uæivanjaizbjegavajmo hladna piÊa i jela da bi-smo mogli uæivati u zdravlju, bez smet-nji i bolova u ædrijelu.

Grkljan

Grkljan je proizvoaË glasa. Strada-va ljeti jer se preglasno govori, doviku-je, jer se ne puπtuju pravila komunikaci-je da se govori s onim koji vas gleda uoËi i da se ne govori dok drugi govori.PoπtujuÊi spomenuto pravilo, u diskubismo morali πutjeti. U voænji automo-bilom vozaË i suvozaË ne vide si usta,odnosno ne mogu gledati u oËi sugovor-nika, a motor (Ëesto i radio) stalno “go-vori" i promuklost moæe biti posljedicarazgovora u autu za vrijeme putovanjana ljetovanje.

Neka vama i vaπima ljetovanje pro-e u æeljenom trajanju i u zdravlju!

Prof. dr. sc. Darko Manestar, dr. med.

Ljeti su visoke temperature, znoji-mo se i odgovaraju nam razni oblicirashlaivanja. Ali nije zdravo sve πtonam godi. Naπa temperatura je 36°C, apravilno servirano piÊe je minimalno26°C, tj. oko 10°C hladnije. Ali nekadau Ëaπi piÊa ima viπe leda i temperatura jebliæa niπtici. Opravdanje za to imaju ko-


Muπki dio obitelji posvetit Êe ne-koliko dana svom metalnomljubimcu (automobilu) za pre-

gled, potrebni popravak i uljepπavanje.Djeca trebaju odabrati i spakirati svo-

je igraËke i ostale predmete kojima Êe siispuniti slobodno vrijeme.

Tijekom svih tih priprema otac se æa-lio da ga bole zubi uz zubno meso kadpije neπto hladno, majku od tople kavezaboli prednji zub, a mali Jurica ne moæeævakati niπta tvrdo. Svi oni troπe dane idane na pripreme za put, a te neugodnesignale iz usta potpuno zanemaruju i po-tiskuju, jer Êe se valjda oni sami rijeπiti.

KreÊemo

Napokon je stigao dan polaska naput. Svi su sretni, puni nade u dobar pro-vod, auto pun prtljage... Putovanje jeugodno i sretno stiæu pred hotel, vadetorbe iz automobila i hitaju na terasu uga-siti æe. Naravno, svi naruËuju najhlad-nije moguÊe piÊe. I evo ga, svi su zado-voljni, samo oca kao munja oπinu bol uzubima negdje dolje desno, tako da jenekontrolirano glasno opsovao. Narav-no, on "krivca" odmah nalazi u æamoru

djece ili pitanju supruge o prvim utisci-ma.

Nakon kratkog prvog kupanja, odla-zi se na ruËak. Restoran je Ëist, stolovilijepo postavljeni, a i njihovi trbuπËiÊidobrano su prazni pa se jedva doËekujedonoπenje juhe. Ukusna, mirisina juhicaizmamljuje osmijehe za stolom. A onda:jauk majke i njeno hvatanje za usta. Sviju znaËajno pogledaju, a niz njeno, po-malo umorno lice otkotrlja se velika su-za. Jedva je nakon par trenutaka uspjelaizreÊi πto joj se dogodilo: vruÊa juha, kaoi kod kuÊe kava, izazvala je jaku bol uzubu. Nakon par gutljaja hladne vode,na njeno lice vratio se osmijeh.

Mama, boli!

Nakon juhe, konobar donosi lijepo,rumeno zapeËeno meso s krumpiriÊima isalatom. Svi su zadovoljni i nemaju ni-kakvih zamjerki na koliËinu i kvalitetuhrane, samo mali Jurica ne jede meso.Otac to zamjeÊuje i opominje Juricu, alion negoduje i objaπnjava da ne moæeævakati meso jer ga onda boli gornji kut-njak. Tako je proπao ruËak i sretna obi-telj kreÊe na posljepodnevni odmor.

Odlazak na plaæu u popodnevnim sa-tima pravi je uæitak. Boravak na plaæiupotpunjava se uzimanjem piÊa i slado-leda. Taj uæitak malu Petru podsjeÊa daima zube. Ona ne zna da li joj se bolpojavila zbog hladnoÊe ili slatkoÊe sla-doleda. No, πto je kod nje sada izazvalobol, gotovo je nevaæno jer je ona na go-diπnjem odmoru, kada æeli uæivati, a neplakati, a od svog odabranog stomatolo-ga udaljena je tristotinjak kilometara.

Takve priËe joπ uvijek kod nas nisuiznimke, veÊ gotovo pravilo. Dva do trimjeseca utroπi se na odabir mjesta zaodmor te na ostale pripreme, a da se nitijedan dan ne odvoji za posjet stomatolo-gu, koji bi mogao sprijeËiti takve neu-godne senzacije izazvane uobiËajenomhranom, piÊem i poslasticama.

Stoga preporuËujem da se ne kreÊe nagodiπnji odmor, a da se ne obavi sto-matoloπki pregled, a prema potrebi izahvati kojima Êe se sprijeËiti pojavabolova izazvanih hladnim piÊem i sla-sticama, karakteristiËnima za vruÊeljetne dane.

Mr. sc. Ana FajdiÊ-Furlan, dr. stom.

Promidæbeniprostoru Narodnom zdravstvenom listu!

Ako æelite oglaπavati unaπem listu, javite se Uredniπtvuna telefon: 21-43-59

Ako se æelite pretplatiti na

Narodni zdravstveni list,

dovoljno je da nazovete

telefonski broj 21-43-59 ili

poπaljete dopisnicu sa svojim

podacima

(ime, prezime, adresa)

u Zavod za javno zdravstvo,

Odjel socijalne medicine,

51000 Rijeka, Kreπimirova 52a. Promidæbeni pro

sto

r

Zubi i godiπnji odmor

Prvi sunËani proljetni dani bude u nama razmiπljanja o tome kako i gdje Êemo provesti daneljetnjeg godiπnjeg odmora. Vrijedno kreÊemo u turistiËke agencije po njihove kataloge, koji nas

zbog svoje πarolike i obilne ponude dovode u dilemu πto odabrati. Nakon brojnih rasprava sËlanovima obitelji, konaËno se donosi odluka koja treba zadovoljiti æelje svih ukuÊana. Poslije toga

slijedi nuæna obnova i kompletiranje odjeÊe i opreme. Obilazak prodavaonica dovodi do novogutroπka vremena, novca i æivaca. Ali, nije nam æao jer se spremamo na godiπnji odmor.

PRIPREME UKLJU»UJU IPOSJET STOMATOLOGU


Prehranu stanovnika uz more istraæi-vali su i mnogi talijanski i zapad-noeuropski (istraæivanja "Euratom",

1963.-1965.) lijeËnici i nutricionisti, a svasu ta istraæivanja pokazala da se medite-ranskom prehranom postiæe zdrav i dugæivot te zaπtiÊuje od infarkta i drugih srËa-noæilnih bolesti, kao i od raka, dakle bole-sti zbog kojih se u privredno razvijenimzemljama najviπe umire (oko 75% od smrt-nih sluËajeva.

Sastojci mediteranske prehrane

U Mediteranskoj prehrani dobivaju seprosjeËno ovi prehrambeni sastojci:

- bjelanËevina 70 g, od toga najviπe -38 g - od kruha i druge æitariËne hrane,zatim æivotinjskog podrijetla 22 g (od me-sa 8 g, jaja i sira 8 g, riba 6 g), od suhihmahunarki 3 g (graha, slanutka, boba i dr.),od krumpira, povrÊa, voÊa 7 g - kalorijskiudjel bjelanËevina u jednodnevnoj hrani je11% od ukupnih kalorija, koje iznose2400;

- masnoÊa 85 g, od Ëega, πto je osobitovaæno za zdravlje, preteæno od maslinovaulja 63 g (oko 3 ælice), od mesa, sira i jaja19 g, od riba 3 g - kalorijski udjel masnoÊaje 31%;

- ugljikohidrata 355 g, od toga najvi-πe, oko 3/4, od kruha i druge æitariËne ne-rafinirane hrane, a ostalo od krumpira, vo-Êa i povrÊa, a minimalno od πeÊera i kolaËa- kalorijski udjel ugljikohidrata je 58%.

UobiËajeni ruËak u mediteranskoj pre-hrani Ëine: domaÊa tjestenina s umakomod rajËica, ili tjestenina (“paπta") sa slanimribama, ili na drugi naËin, ili maneπtra (gu-sta juha) od domaÊe tjestenine ili kukuru-za, graha i raznog povrÊa, riblji brodet spalentom ili na drugi naËin zgotovljena ri-ba uz povrÊe i krumpir; mnogo se jedelisnati kelj ili raπtika i drugo kupusno povr-Êe s krumpirom, sve zaËinjeno maslino-vim uljem, a uz dnevne obroke pije se vi-no, uglavnom razrijeeno vodom; od voÊajedu se smokve, groæe, bademi.

Na osnovi navedenih istraæivanja i stu-dija, proizlazi da mediteranska prehrana (sosobinama koje je imala prije 1960. godi-ne, jer nakon toga se mediteranska preh-rambena tradicija sve viπe mijenja uvo-enjem industrijskih namirnica, rafinira-nih æitarica, πeÊera, kolaËa i sl.) osiguravazdrav æivot i zaπtitu od kroniËno-degene-rativnih bolesti, jer ima sljedeÊe osnovneznaËajke:

- umjerenost u jelu πto se vidi iz koli-Ëina kalorija u takvoj prehrani, koje se kre-Êu oko 2400 (za oko 20% manje nego uNjemaËkoj, Fraancuskoj i drugim zapad-noeuropskim zemljama s 2900-3200 kalo-rija), premda je to prehrana za cjelodnevninaporan rad, za kakav se u tim zemljamadaje hrana s 4000-5000 kalorija;

(hladno preπanih, nerafiniranih), maslino-vog hladno tijeπnjenog ulja (u njemu imaoko 9% masnih kiselina omega-6), uljano-snih sjemenki;

- bjelanËevina ima oko 70 g, a to jekoliËina ni prekomjerna ni premala za tje-lesne potrebe (oko 1 g na svaki kg teæine),a u mediteranskoj prehrani preteæno su bje-lanËevine biljnog podrijetla (oko 70%);

- ugljikohidrata ima oko pet puta viπenego bjelanËevina (dakle mnogo viπe negopo dr. Searsu); meutim, ti su ugljikohid-rati uglavnom u namirnicama koje su bo-gate biljnim vlaknima (njihov je glikemij-ski indeks nizak, tj. njihovi ugljikohidratisporo ulaze u krvotok i ne izazivaju pre-komjerni inzulin), a osim toga, obilniji ug-ljikohidrati potrebni su za teæak fiziËki radi, vjerojatno, ta dva faktora, uz maslinovoulje, dopuπtaju unoπenje i veÊih koliËinaugljikohidrata bez πtetnih posljedica;

- sastavni je dio mediteranske preh-

rane i vino kao piÊe u dnevnim obrocima.Novija istraæivanja pokazuju da umjerenakoliËina vina, 1-2 Ëaπe na dan, osobito cr-venog, djeluje zaπtitno na krvne æile, daklezaπtiÊuje od smrtonosne ateroskleroze -koja djeluje postupno, a postaje opasna teknakon desetak i viπe godina razvoja, dakle,daje moguÊnost da se prikladnom prehra-nom i lijekovima zaπtiÊujemo od glavnoguzroËnika infarkta srca i drugih srËanoæil-nih bolesti. Naime, vino, crno ili bijelo,povisuje dobri, korisni HDL kolesterol(koji zaπtiÊuje arterije od taloæenja, nakup-ljanja kolesterolom), a crveno vino, joπ ktome, sadræi i flavonoide, biljne pigmente,koji djeluju antioksidativno (kao i najvaæ-niji antioksidansi: vitamini C, A, E, beta-karoten, minerali selen i cink), protiv pre-komjernih slobodnih radikala koji, ako ihne sprijeËe antioksidansi, oπteÊuju i uni-πtavaju tjelesne stanice i njihove membra-ne i gene, Ëime uzrokuju nastajanje i raz-voj aterosklerotiËnih i kancerogenih pro-cesa.

Dr. Branko Prijatelj

Mediteranska prehrana

UMJERENO, UKUSNO I ZDRAVOA. Keys, ameriËki lijeËnik i istraæivaË u podruËju medicine i prehrane, istraæivao je nakon II. svjetskog

rata, desetak i viπe godina sa svojim suradnicima u ekipama, naËin prehrane u sedam zemaljaMediterana, i to u juænoj Italiji, GrËkoj, otoku Kreti, Hrvatskoj (u okolici Makarske), ©panjolskoj, Portugalu

i Tunisu, u vezi sa srËanoæilnim (kardiovaskularnim) bolestima kod tamoπnjih stanovnika. Jednu odsvojih knjiga, odnosno studija, naslovio je 1975. "Kako jesti i æivjeti dobro - mediteranski naËin".

Maslinovo ulje - masnoÊa broj jedan

- ograniËenje ukupnih masnoÊa naoko 30% od ukupnih kalorija, tj. oni troπeoko 85 g masnoÊa na dan (od toga samo 20g æivotinjskog podrijetla), πto je za 40-50%manje nego npr. u NjemaËkoj, gdje se troπi146 g, u Francuskoj 130 g (od toga viπe od100 g æivotinjskog podrijetla). Osobito jevaæno, u vezi s masnoÊama, da se u medi-teranskoj prehrani preteæno troπi maslino-vo ulje koje je, prema svim dosadaπnjimistraæivanjima, idealna masnoÊa za preh-ranu, izmeu ostalog lakπe probavljiva ismanjuje prekomjerni kolesterol, ne utjeËena razinu inzulina, djelujuÊi zaπtitno za sr-Ëanoæilne bolesti, osteoporozu, hiperten-ziju, dijabetes. Esencijalne masnoÊe (po-trebno ih je 4-6 g na dan) dobivaju se odriba, suncokretova i drugih biljnih ulja


KUPINA (RUBUS FRUTICOSUS)

Naziva se joπ i kupinjaËa, ribidnica,kupinjaπ, crna jagoda, crna malina, Ërnakopina, murga, kapinka.

Kupina je viπegodiπnji grm, obrastaotrnjem. Raste samoniklo uz ivice πuma,po æivicama i πikarama, u sto razliËitihvrsta. U novije vrijeme stvorene su i pito-me sorte kupina bez bodlji. Spada u naj-raπirenije πumsko voÊe. Plod je vrlo uku-san, sastavljen od crnih, rjee crvenih ko-πtunica. Koriste se i plod, i list.

Plod kupine sadræi oko 7% πeÊera,13% ugljikohidrata i oko 1% bjelanËevi-na, biljnih vlakana 7,3 grama te jabuËnu ivinsku kiselinu. Od vitamina sadræi karo-tine 100 µg, vitamine grupe B i vitaminC, a od minerala ima puno kalija 210 mg,kalcija 63 mg, magnezija 30 mg, fosfora,æeljeza i bakra. Energetska vrijednost u100 grama iznosi 121 kJ (29 kcal).

Koristi se na razne naËine, ali je naj-bolje uzimati je u svjeæem stanju, kaoplod ili sok. Prerauje se u dæem, sok ilivino. U narodnoj medicini upotrebljavase odavno, najviπe kao Ëaj od liπÊa kupinete sirup i vino od ploda. LijeËnik Diosko-rid preporuËao je ævakanje liπÊa kupineza jaËanje desni. Galen je tvrdio da kori-jen kupine odstranjuje zubni kamenac, aPlinije da njeni izdanci zaustavljaju pro-ljev i krvarenje. Za Ëaj se upotrebljavajumladi listovi kupine koji se osuπe. Onisadræe tanine, flavone, organske kiseline,neπto vitamina C i minerale.

U narodnoj medicini koristi se svjeæplod kod æeluËanih problema, za jaËanjeorganizma, poboljπavanje probave i izlu-Ëivanje vode iz organizma, kod prehladei upale grla, za jaËanje desni i protiv pro-ljeva.

»aj od kupina - 3 ælice suhog usitnje-nog liπÊa kuha se u pola litre vode, 5-10minuta te ostavi stajati dok se ne ohladi.

Tada se procijedi i doda se dok od limunaili malo prirodnoga jabuËnog octa te seispiru usta i desni. Pomaæe kod paraden-toze.

VoÊna salata - 1 πalicu svjeæih plodo-va kupine, pola πalice narezane jabuke i 1πalicu kuhane pπenice u zrnu prelije sevrhnjem i pospe nasjeckanim ljeπnjacima- blagotvorno djeluje na Ëitav organizam.

vode, pusti odstajati i, kada se ohladi, pi-ju se dvije πalice na dan, ili sluæi za ispi-ranje, ili za obloge.

Sok od malina - 3 litre malina, 2 litrevode, 40 grama vinske kiseline - stavi sena sunce 24 sata, procijedi kroz gustu ga-zu i u sok se doda πeÊer koliko ima soka tekuha na laganoj vatri, a pri kuhanju skidase pjena.

Joπ ovoÊu

MALINA - RUBUS IDAEUS

Nazivi su joj i himer, nimper, crvenajagoda, jagodnjak, Ërlena kupina.

Malina raste u obliku grma, samonik-lo po πumama, a i uzgaja se u predjelimaumjerene klime.

Plod maline sastoji se od mnogo ma-lih, zajedno sraslih koπtunica, koje su soË-ne i vrlo ukusne. Sazrijeva od lipnja dokolovoza. Plod sadræi 80% vode, 0,9%bjelanËevina, 6% ugljikohidrata, pektine,puno biljnih vlakana - 7,4 grama, limun-sku, jabuËnu i mravlju kiselinu, aroma-tiËne tvari, flavonide, alkaloide. Energet-ska vrijednost 100 grama iznosi 105 kJ(25 kcal). Od vitamina sadræi karotene 80µg, vitamine grupe B, vitamin C i E te odminerala 220 mg kalija, 41 mg kalcija, 22mg magnezija, fosfor, æeljezo, bakar.

U liπÊu maline ima vitamina C, i toËak 200 mg u mladom liπÊu, karotena,gorkih tvari, organskih kiselina, eteriËnihulja, flavonida.

Svjeæe maline zdrave su i vrlo hranji-ve, kao i suπene. Od malina se prave so-kovi, sirupi, dæemovi, kompot, vino. Sokmaline - malinovac sadræi voÊne kiseline,vitamine, minerale, pektin. U vrijeme se-zone malina najbolje je piti svjeæ, neuku-han sok, a zimi kuhan.

U narodnoj medicini, pored sokova isirupa koji se prave u ljekovite svrhe πi-rokog spektra, ljekoviti su i Ëajevi od ma-linovog liπÊa, kao i suhih malina od kojihse prave ukusni i zdravi voÊni Ëajevi.»ajevi se koriste kod upale grla, prehla-da, sniæavanja temperature, za jaËanje sr-ca, kod hemoroida, liπajeva, osipa, kaooblozi kod upale oËiju, za jaËanje orga-nizma.

»aj od malinovog liπÊa - 3 ælice usit-njenog liπÊa prelije se s pola litre kipuÊe

JAGODA - FRAGARIA VESCA

Viπegodiπnja je niska zeljasta biljka,koja uspijeva u πumama - πumska jagodai u vrtovima u predjelima umjerene kli-me. Poznato je oko 400 vrsta jagoda usvijetu.

©umska jagoda - plodovi su sitni, finearome, ugodnog okusa i aromatiËniji oduzgajanih jagoda. U svom sastavu sadræiviπe vitamina, minerala i drugih vaænihsastojaka od vrtne jagode i zbog toga sekoristi u narodnoj medicini. Bogata je in-vertnim πeÊerom 10%, vitaminom C, vi-taminima grupe B, folnom kiselinom, ka-rotenom, vitaminom E, aromatiËnim ete-riËnim uljima, slobodnim organskim ki-selinama te kalijem, magnezijem, kalci-jem, æeljezom, fosforom, cinkom i bak-rom. U prehrani se koriste svjeæe jagode,a mogu se i suπiti kao drugo voÊe te pre-raivati na razne naËine - dæem, marme-lada, sirup, kompot, slatko, sladoled, æe-le, vino.

U narodnoj medicini koriste se svjeæejagode, ali i list i korijen. Korijen i liπÊeupotrebljavaju se protiv proljeva. Svjeæejagode koriste se protiv napetosti i stresa,za bolju probavu, kod bolesti bubrega iæuËi.

»aj - 2 ælice suhog korijena, 5 ælicasuhog liπÊa prelije se i prokuha s polalitre vode te ostavi stajati oko 15 minuta.Procijedi se i pije toplo, tri puta po jednaπalica.

Vrtne jagode - pripadaju jednom odnajveÊih rodova voÊa i pojavljuju se uviπe od 60 vrsta. Jagoda je bila jedno odnajnepravednije zaboravljenog voÊa urazdoblju od kraja Rimskog Carstva dopoËetka 18. st., kada je skoro potpunopala u zaborav. U Francuskoj je sluËajnojedan vrtlar, koji je radio na francuskomdvoru, donio nekoliko struËaka jagoda sputovanja po Italiji, te ih zasadio. U vrije-


me jedne velike sveËane veËere na dvoruuspio je svakoj uzvanici, unatoË protiv-ljenju, posluæiti svega tri jagode. VeËerije prisustvovao i Luj XV. kome se to vo-Êe jako svidjelo i nakon toga je prihvaÊe-no. Slavni botaniËar Carl Linné tvrdio jeda je izlijeËio upalu zglobova jeduÊi re-dovito ujutro i uveËe samo jagode.

U narodnoj medicini preporuËuju seanemiËnim osobama, reumatiËarima i lju-dima s oboljenjem jetre, bubrega i zglo-bova.

BOROVNICA - VACCINIUMMYRTILUS

Nazivi su joj i brosnica, borovnika,bornica, crna jagoda, borovnjaËa, divljamrËa, crna borovnica.

Borovnica raste kao nizak æbun, sasitnim bobicama tamoplave boje, veliËi-ne zrna graπka. Raste uglavnom u brd-skim krajevima, u listopadnim i crnogo-riËnim πumama. Ne smije se zamijeniti sborovicom. Koriste se plod i list. Svjeæiplod borovnice izvanrednog je okusa,idealan za jelo u svjeæem stanju. Izuzetneje bioloπke vrijednosti. U 100 grama plo-da borovnice ima 85% vode, 0,5 gramabjelanËevina, 0,6 grama biljnih ulja s vi-πestruko nezasiÊenim masnim kiselina-ma te 14,5 grama ugljikohidrata, pektina,organskih kiselina i tanina od 5-10%.Energetska vrijednost je 234 kJ (56 kcal).Od vitamina sadræi 130 µg karotina, vita-mina C 22 mg i manje koliËine vitaminagrupe B. Od minerala sadræi 65 mg kalija,10 mg kalcija, 9 mg fosfora te magnezij,æeljezo, bakar, cink i mangan.

Tamnoplava boja soka i vina borov-nice pripisuje se prisustvu antocijanskihheterozida, koji djeluju na poboljπanje vi-da.

Koristi se svjeæa i suπena te sokovi,æelei, kompoti, marmelada, dæem, vino.

List borovnice sadræi tanine, glikozi-de, flavone i dr.

U narodnoj medicini suπeni plodovi iËaj koriste se protiv proljeva, upale ædri-jela i sluznice usne πupljine, afti i protivπeÊerne bolesti.

»aj - 3 dcl kipuÊe vode prelije sepreko 2 ælice suhih listova i kuha 10 mi-nuta, pusti da kratko odstoji, procijedi ipije 2-3 puta na dan po jedna πalica. TajËaj koristi se i za obloge.

Prim. doc. dr. sc.Elika Mesaroπ-Kanjski, dr. med.

©to reÊi o takozvanoj "zdravoj", "organskoj" ili "prirodnoj", “bioloπkoj" hranii pomodarskim dijetama i aditivima?

Prirodna hrana je svaka hrana koju stvara priroda. To su povrÊe, voÊe, mesozdravih pitomih i divljih æivotinja. U svijetu i kod nas u posljednje se vrijemenalazi sve viπe pojedinih proizvoaËa koji nude "prirodnu", "zdravu" ili "organ-sku" hranu, koja se navodno proizvodi pod posebnim ekoloπkim uvjetima, neprskajuÊi je nikakvim kemijskim sredstvima itd. Dakako, takva oglaπena "vrijed-na" hrana mnogo je skuplja od uobiËajene, svakom dostupne hrane. Danas i kodnas i u SAD potroπaËi, barem mnogi meu njima, znaju da tako reklamirana skupa"zdrava", "prirodna", "organska" hrana nije niπta drugo nego hrana koju nalazimosvugdje na træiπtu. Naime, kultivirati namirnicu, na primjer grah, graπak ili kruπkei jabuke, bez utjecaja okoline, nemoguÊe je. ZaπtiÊivanje povrÊa i voÊa raznimkemijskim sredstvima nije dopuπteno ni u jednoj dræavi, bez prethodno kompe-tentne znanstvene analize proizvoda i na temelju toga dobivene zakonske dozvoleza prodaju te namirnice. Sve πto moæe πtetiti ljudskom zdravlju odgovarajuÊidræavni organi, na primjer u SAD Food and Drugs Administration (FDA) iliUprava za hranu i lijekove, zabranjuju. Tako je, na primjer, kemikalija dietilpiro-karbonat, koja je vrlo kratko vrijeme bila dopuπtena u SAD, ubrzo zabranjena, kadje znanstveno dokazana njezina πtetnost za ljudsko zdravlje.

Danas mnogi primjenjuju pesticide, ostatke antibiotika i hormone u mesuæivotinja hranjenih tim sredstvima, zatim polutante teπke metale, npr. æivu iliarsen, azbest, vinil klorid i ostale πtetne industrijske proizvode, koji potencijalnozagauju hranu. To osobito Ëine πpekulanti koji navodno proizvode namirnicepotpuno osloboene tih potencijalno πtetnih tvari u hrani. Mnogi ljudi u SAD, asve viπe i kod nas, znaju da su pesticidi kao nenamjerni aditivi velika opasnost zaæiveæne namirnice. Ipak, stanje nije tako alarmantno, jer je primjena pesticida udræavi podloæna strogim zakonskim propisima pa se i te kako posveÊuje zakonskapaænja Ëuvanju Ëovjeka od njihova indirektnog djelovanja. Osim toga, Ëim se zaneki kemijski spoj, bio on direktan, namjeran ili indirektan, sluËajan i nenamjeranaditiv ili pesticid dokaæe da moæe oπtetiti zdravlje, podvrgava se vrlo podrobnojkontroli struËnjaka i znanstvenika i zabrani, ako se sumnja dokaæe, a odobriuporaba ako se sumnja otkloni. Primjer je aspartam, umjetno sladilo, kojeg su uSAD zabranili pod sumnjom da moæe uzrokovati rak, da je karcinogen. Nakonstrogih istraæivanja utvreno je da to nije toËno pa je aspartam ponovno, ali teknakon nekoliko godina ispitivanja, odobren, uz odreena upozorenja, koja seodnose uglavnom na primijenjenu dozu tog sladila.

U suzbijanju πpekulanata moæe mnogo pomoÊi, ali i odmoÊi javni tisak i ostalajavna sredstva priopÊavanja, osobito radio i televizija. PomoÊi moæe tako da prijenego objavi neku “senzacionalnu" vijest o tome kako "brokula lijeËi rak" konzul-tira struËnjake i znanstvenike koji znaju o Ëemu je rijeË. Tako Êe doÊi do vjerodo-stojnih Ëinjenica. Na primjer, ovih se dana u naπem tisku poËela napadati kava kaoopasan neprijatelj zdravlja. Znanstvenici i struËnjaci dobro znaju kome je kavapotencijalno πtetna, tko je i koliko moæe uæivati, a o kavi postoje i knjige u kojimase mogu naÊi te informacije. Ne zaboravimo da je svako piÊe ili hrana otrov ililijek, ovisno o dozi. Jer i voda i krumpir, koji nam gotovo svakodnevno trebaju,mogu πtetiti Ëovjeku ako ih neumjereno troπi.

OdmoÊi moæe svaki novinar, bilo tiska bilo radija ili televizije, kad u æelji dase istakne objavi nekritiËno neku “senzaciju", koja nije senzacija i koju struËnjacidobro poznaju, pogotovo kad iz loπeg prijevoda neke strane vijesti dade pogreπneinformacije Ëitateljima, sluπateljima ili gledateljima. Dobra suradnja javnih medi-ja i nutricionista, ponajprije lijeËnika-nutricionista, pomoÊi Êe da se takvi sluËaje-vi svedu na zanemariv minimum.

Iz knjige: Roko ÆivkoviÊ "Hranom do zdravlja"

©TO JE "ZDRAVA HRANA"?


Imate li iskustvo da vam se "smraËilopred oËima" pa ste uËinili neπto zbogËega ste kasnije poæalili? Moæda ste

bili prisutni kada se to dogodilo nekomedrugome? Kad se toga sjetite, πto se u va-ma dogodi?

Zbog sliËnih iskustava, mnogi su ljudiljutnju proglasili neciviliziranom i nepo-æeljnom emocijom. No, je li tome tako?

Zamislite da ste u Ëekaonici ambulan-te. »ekate poduæe da vas prime jer svakomalo neki “padobranac" uleti preko reda.Registrirate πto se dogaa, znate da Ëekatezato πto se drugi ubacuju preko reda, ali tomoæete razliËito interpretirati.

Moæete reÊi: "Nema veze, ne æuri mise. I ja se "proπvercam" kad sam u prilici.Sad mogu vidjeti kako je onima koji Ëeka-ju" - i neÊete se naljutiti. DapaËe, umjestoda to iskustvo proglasite povredom, ono Êepostati oblikom uËenja.

Moæete reÊi: "Ovo je prava nepravda.No, πto se tu moæe? Takav je æivot." - iosjeÊat Êete se frustrirano jer vjerujete datu niπta ne moæete uËiniti, osim malo seæaliti onima koji isto tako Ëekaju. Vjerova-nje da smo u sluËaju nepravdi nemoÊniodvest Êe nas u povlaËenje i prepuπtanjebolnim iskustvima.

Moæete reÊi: "Ovo nema smisla. Zar suovi 'padobranci' bolesniji od mene?" Na toÊete veÊ osjetiti ljutnju, diÊi se, pokucati ireÊi: "Sestro, ja sam isto tako bolestan kaoi ovi 'padobranci', a zbog njih Ëekam veÊcijeli sat. To stvarno nije u redu." U podlo-zi takvog reagiranja je vjerovanje: ja po-πtujem svoje potrebe i granice, jednako vri-jedim kao i drugi i zato se imam pravopristojno zauzeti za sebe. A moæete samisebi reÊi i ovako: "Da me cijene, oni mi tone bi radili. Moram im pokazati da dræimdo sebe.

A moæete sami sebi reÊi i ovako : "Dame cijene, oni mi to ne bi radili. Moram impokazati da dræim do sebe." Tu bi se ljutnjamogla jako rasplamsati. Poletjeli biste se-stri ili pravo doktoru, poËeli vikati i prije-titi ravnateljem. Razlog je vjerovanje da sutue reakcije namjerno uperene protiv nasi da je drugima namjera da nas podcijene.

LJUTNJA je, dakle, emocija koja sejavlja kad osjeÊamo da nam je uËinjenanepravda, a u sebi nalazimo snagu, spo-sobnost i povezanost da se tome suprotsta-vimo. Ona je istovremeno i izraz povrije-enosti i spremnosti da ne prihvatimo do-gaaje koji remete naπe æelje i potrebe.Zato je smatramo "alarmom" na tzv. "egogranicama" osobne vaænosti i izrazom"osobne moÊi".

©to je nekome vaæno i za πto je spre-man boriti se, ovisi o vrijednosnim kriteri-jima svakog pojedinca. Ono πto Êe jednuosobu jako naljutiti i pokrenuti, druga moæ-da neÊe ni primijetiti, ili to neÊe doæivjetikao nepravdu vrijednu reakcije. O naπojprocjeni i interpretaciji dogaaja ovisi po-java ljutnje.

Problemi s ljutnjom ne nastaju zato πtopoπtujemo svoje granice, πto smo si vaæni iπto ih svojim reakcijama æelimo zaπtititiod grubih provala. Problemi nastaju zbogNA»INA na koji to Ëinimo, na koje svojuljutnju izraæavamo. Frustracije i bijesnereakcije ne mogu nam donijeti niπta dobro.Za razliku od njih, ljutnja nam moæe pruæi-ti mnoge informacije o nama samima i pok-renuti rjeπavanje problema.

Dobrobit i od ljutnje

Najprije, ljutnja nam pomaæe da upoz-namo sami sebe. Ona nam pokazuje πtonam je vaæno, jer samo ono πto nam jevaæno izazvat Êe naπu reakciju. Isto namtako pokazuje πto mi doæivljavamo kao po-vredu i nepravdu. Iza svakog takvog do-æivljaja skriva se VJEROVANJE na teme-lju kojeg procjenjujemo i interpretiramosvoja iskustva. Velik dio kriterija obliko-van je u djetinjstvu. Danas ih znamo auto-matski primjenjivati, kao univerzalna pra-vila, iako to najËeπÊe nisu. Dakle, ljutnjanam moæe OSVIJESTITI koje nauËenekriterije koristimo, potaknuti njihovo prei-spitivanje i pridonijeti formiranju novih.Time mogu nestati mnogi razlozi za ljut-nju.

Druga korist od ljutnje jest da nasPOKRE∆E. Ne oËekujemo da netko drugiza nas neπto napravi, veÊ se sami osjeÊamo

sposobni i pozvani da reagiramo. Time sa-mi postajemo ODGOVORNI za promjenupostojeÊih stanja.

Kada smo svjesni da sami za sebe mo-æemo neπto uËiniti, viπe nam nisu krivi dru-gi ljudi. Kada smo spremni platiti cijenu,zreli smo za promjenu. Kada znamo Ëemusluæi podnoπenje neke teæine ili napora, onsamim tim postaje lakπi.

Nadalje, LJUTNJA PRIPREMA TIJE-LO ZA KONKRETNU AKCIJU. PokreÊeunutarnje tjelesne procese koji tijelu dajubrzinu, okretnost, spretnost, energiju i sna-gu potrebnu za reagiranje. Bez te pripremene bismo se pokrenuli.

I, konaËno, LJUTNJA OMOGU∆A-VA KATARZU. Ona zahtijeva intenzivnoi hitno bavljenje problemom. Koliko vamse puta dogodilo da ste spominjali problemi govorili o njemu, ali vas nitko nije Ëuo? Akad ste se naljutili, kad ste to rekli jasno,glasno i sa snagom koju vam je dala ljut-nja, shvatili su vas ozbiljno. ZapoËela jekomunikacija o stvarnim potrebama, æe-ljama ili problemima sugovornika. NekadÊe ljutnja poput bure raπËistiti nedoumice itime odnos podiÊi na viπu razinu. Nekad Êepokazati koliko je on zapravo besperspek-tivan. I u jednom i u drugom sluËaju uslije-dit Êe jasnoÊa i potom OLAK©ANJE.

Zamke priguπivanjai potiskivanja ljutnje

Ako smo kroz djetinjstvo primali di-rektne poruke tipa: "Ljutnja je neπto ruæno.Ona je grijeh ili vodi u grijeh. Dobra djecase ne ljute. Ljutnja ne priliËi dobrim ljudi-ma.", lako je moguÊe da smo to prihvatili.

MoguÊe je da smo takvo vjerovanje isami iskreirali na temelju loπih iskustava.Ako smo u djetinjstvu bili u kontaktu sosobom koja je zapadala u bijesna stanja,vrijeala ili Ëak ozljeivala druge i pravilaπtetu, mogli smo sami stvoriti jednadæbuLJUTNJA = BIJESNA REAKCIJA.

PrihvaÊajuÊi da je ljutnja neπto loπe ilida ju je moguÊe izraziti jedino kao izljevbijesa, bojat Êemo je se i pokuπati priguπitije u sebi. To ne znaËi da ona neÊe postojati.To ne znaËi da u nama neÊe izazivati luËe-

Emocionalna inteligencija

»ovjeËe, NAljuti seMoæda ste pomislili da je u naslovu greπka? Zar biti emocionalno inteligentan ne znaËi

iskorijeniti ljutnju iz svoga ponaπanja? Odgovor glasi: NE! Istina, ljutnju je moguÊe priguπiti iprestati izraæavati, no to Êe za nas biti jednako pogubno kao i neprestano je pothranjivati.


nje adrenalina i pripremu tijela za reakciju.To samo znaËi da mi neÊemo biti svjesniZA©TO se to dogaa.

MoguÊe je da smo ljutnju u sebi tolikozatomili da uopÊe ne znamo da smo ljuti.ReÊi Êemo: "Ja se nikad ne ljutim, ali imamneoËekivane napade tuge, straha ili bez-razloæne netrpeljivosti prema nekome!"Nekad smo Ëak agresivni prema ljudimakoji nam nisu niπta uËinili jer si neÊemopriznati da nam je netko drugi napravionepravdu. Umjesto da sa πefom raspravi-mo svoj problem, vikat Êemo na djecu.Osim toga, dugotrajno potiskivanje i ne-priznavanje ljutnje siguran je put premapsihosomatskim oboljenjima.

Druga je moguÊnost da smo svjesnisvoje ljutnje, ali je ne smijemo iskazati.Tada Êemo biti svjesni πto nam smeta, aliÊemo se suzdræati od reakcija. Dugo Êemoskupljati svoje emocionalne naboje, KON-TROLIRAJU∆I SE, dok brana ne popustii ljutnja ne eskalira u bujicu bijesa. Tada sedogaa upravo ono od Ëega smo bjeæalizabranjujuÊi si ljutnju. Nepravde progla-πene sitnicama i neËim malo vaænim, pre-ko Ëega moæemo prijeÊi, nakupit Êe tolikoemocionalnog naboja da izazovu nekon-troliran prasak. Zato se dogodi da miran ipovuËen Ëovjek, kojemu su uËinjene tolikenepravde, jednog dana uzme piπtolj i pobi-je koga stigne, ili bez rijeËi spakira kofere.Nakon toga obiËno slijedi okrivljavanje iokretanje ljutnje protiv samoga sebe.

Ne priznati samom sebi da smo povri-jeeni i da æelimo promijeniti to stanje,znaËi samog sebe osuditi na patnju i bo-lest. Osim toga, ono od Ëega bjeæimo i πtone prihvaÊamo, obiËno nam se nameÊe joπveÊom silinom.

Kako sprijeËiti nekonstruktivneizljeve bijesa

Dakle, ako nam se nakupilo puno neri-jeπenog i vaænog, moæe nam se dogoditi danas ljutnja malo previπe “podgrije". Tadanam se poËne lagano puπiti iz glave. To jeznak! Imamo i previπe energije. To je ujed-no i alarm koji nalaæe: "MORAMO OD-GODITI SVOJU REAKCIJU I HITNOPOTRO©ITI VI©AK ENERGIJE!"

Kad nas ljutnja ovlada u domu ili ukancelariji, nuæno je izaÊi iz tog prostora(npr. u toalet), ili na drugi naËin zatraæitiodgodu razgovora. Usijane glave ne mogurijeπiti problem.

Drugi je korak potroπiti viπak energije.U tome nam najbolje pomaæu fiziËke ak-tivnosti. Ako imamo malo vremena, mo-æemo potrËati gore - dolje po stepenicama,

hodati gore - dolje po kancelariji ili otrËatido susjedne zgrade i nazad, veÊ Êe pomoÊi.Viπe nam vremena daje priliku da se bavi-mo sportom, pospremamo, planinarimo iliprekopamo cvijetnjak.

TreÊi je korak opustiti se duboko diπu-Êi ili na bilo koji vama znan naËin. Za vjeæ-bu pokuπajte odjednom zategnuti sve miπi-Êe u tijelu, kratko zadræati dah i napetost umiπiÊima i zatim ih s izdahom opustiti.Udahnite potom nekoliko puta duboko i sizdahom ponavljajte u mislima: opuπtamse... opuπtam se... opuπtam se... PomoÊi Êeako nakratko zaklopite oËi.

Sada Êete veÊ biti spremni za razmi-πljanje. Upitajte sami sebe: "Zaπto sam senaljutio? ©to me je povrijedilo? Zaπto mije to vaæno? ©to æelim? Kako to mogu po-stiÊi poπtujuÊi i sebe i svog sugovornika?Koju bi cijenu za to trebalo platiti?"

Nakon tih priprema neke Êe se ljutnjenaprosto rastopiti. One koje ostanu, neÊenas dovoditi do bijesa, veÊ Êe biti jasnouobliËene u naπim glavama. Ipak, to nijedovoljno. Zavrπni korak tek slijedi.

Izraæavanje ljutnje

I tako smo doπli do pitanja: kako izra-ziti svoju povrijeenost, nezadovoljstvo iljutnju?

Jedan je naËin OPTUÆITI sugovorni-ka za postojeÊe stanje ili KRITIZIRATI.©to Êemo postiÊi? Obranu postojeÊeg sta-nja i dodatno uËvrπÊivanje stare pozicije.Kako se osjeÊate kad vas optuæuju ili kriti-ziraju? Isto je i drugima!

Koja je druga moguÊnost? Kako bistese osjeÊali kad bi vam netko rekao: "Osje-Êam se grozno napeta i uznemirena kad teËekam. Znam da nekad moraπ ostati duæenego πto si rekao, ali kad mi se ne javiπ, tomi postane muka."

©to smo napravili u tom primjeru?...OPISALI smo u prvom licu kako je neπtoza nas, kako se osjeÊamo. Umjesto optuæ-be, sami smo unijeli dozu opravdanja. Su-govornik se ne treba braniti jer ga razumi-jemo. Dajemo mu informaciju o svom sta-nju bez optuæivanja.

Kako biste vi reagirali da vam netkotako kaæe? A da vam kaæe: "Ti si postaokrajnje bezobrazan. Baπ te briga kako jemeni Ëekati te kad ostaneπ duæe i ne javiπse!"

SljedeÊa je konstruktivna moguÊnostPOSTAVLJATI PITANJA O NAMJERIsvog sugovornika, o njegovim æeljama, oonom πto mu je vaæno, o njegovim vienji-ma i moguÊim rjeπenjima... Pri tome setrebamo suzdræati od komentara i primjed-

bi dok naπ sugovornik ne zavrπi s izlaga-njem. PostavljajuÊi pitanja, mi ga moæemovoditi kroz temu tako da sam doe do ono-ga πto smo mu mi htjeli objasniti. A kadËovjek sam neπto otkrije i zakljuËi, to Êepuno lakπe prihvatiti nego kad mu isto ka-æe netko drugi.

I konaËno: πto uËiniti kad je netko navas ljut i izlijeva lavinu neugodnih izjavaili Ëak prijetnji? PRVO JE PRAVILO:PUSTITE GA DA PRI»A, SLU©AJTE ISTVORITE DOJAM DA RAZUMIJETENJEGOVU LJUTNJU I POZICIJU.

Npr. prijatelj je ljut na vas i zaspe vaslavinom optuæbi. Vi ga pustite da to izrazi.Kad izgovori svoju bujicu rijeËi, odgovo-rite: "Imaπ pravo, to se moæe i tako shvati-ti!", ili: "Razumijem da ti nije lako ili da siljut!" Poruka: "Ja se s tobom slaæem ili ti sebarem ne suprotstavljam, ja te razumijem iprihvaÊam da to tebe ljuti", umirit Êe veÊi-nu ljutitih sugovornika jer se viπe ne mora-ju boriti da bi bili shvaÊeni. Ponekad mo-æemo reÊi i: "Oprosti ako sam te naljutila.To mi nije bila namjera." Sugovornik Êetako na neki naËin dobiti zadovoljπtinu, pana njoj viπe neÊe morati inzistirati.

SluπajuÊi, moÊi Êemo otkriti zaπto jenetko povrijeen, πto mu je vaæno, koja sunjegova vjerovanja. Dopustimo da drugimogu biti povrijeeni i zbog neËeg zbogËega mi ne bismo bili. Nemojmo ih uvjera-vati da NEMAJU PRAVO. Kad se "ispu-πu", moæemo im reÊi da nismo znali da imje to jako vaæno. Umjesto da se nadmudru-jete, potaknite ih na rjeπavanje problemapitajuÊi: "©to moæemo oboje uËiniti daostvarimo ono πto je i jednom i drugomvaæno?"

Ako nam je cilj DOBAR ODNOS, sva-ku Êemo ljutnju shvaÊati kao poziv dase Ëujemo i razumijemo sa sugovor-nikom te da iskreiramo konstruktivnorjeπenje. Tako ljutnja moæe UNA-PRE–IVATI naπe odnose umjesto daih upropaπtava.

I, da rezimiramo: LJUTNJA je emoci-ja koja od nas traæi da je PREPOZNAMO,PRIZNAMO i SVJESNO UPOTRIJE-BIMO za zaπtitu svojih "granica". Onanam daje podatke o nama samima, pokre-Êe nas na rjeπavanje problema i jasno po-kazuje jesmo li u tom uspjeli. I zato:LJUTIMO SE MUDRO!

Vesna ©palj, prof.


Sindrom snaha-svekrva tipiËan jeprimjer kombinirane meugenera-cijske i meuspolne otuenosti,

koja se moæe rijeπiti samo ako izmeugeneracija i spolova stvaramo spone za-jedniπtva, a ne kopamo rovove, i ako toshvatimo kao zajedniËki posao muπkara-ca i æena. Ako treba nekoga optuæivati,onda neka to ne budu svekrve i snahe,roditelji i djeca, muπkarci i æene, veÊ od-nosi koji su povijesno stvorili takva sta-nja. Ta misao jedne bake, svekrve i majkedoista je jedino rjeπenje tog zamrπenog isigurno ne samo psiholoπki, nego i povi-jesno uvjetovanog meuljudskog proble-ma. Ne optuæivanje, nego razumijevanje,ne meusobna, nego zajedniËka borba,ne neurotsko povlaËenje u sebe, nego ak-tivno angaæiranje, ne visoko filozofira-nje, nego praktiËno dogovaranje - to mo-æe promijeniti ono πto je do takvog stanjau naπem æivotu dovelo.

Vezanost muæa uz majku

Marija: Ja nemam nekih veÊih prob-lema u odnosu s muæem, ali imam sasvekrvom. Æivimo u zajednici (svekar,svekrva, muæ, ja i dvoje male djece). Muæje veoma vezan za svoju majku. Imamosobu pored njihove, moramo æivjeti za-jedno, a svekrvu ne mogu izmijeniti jersu joj 64 godine. Moj muæ ne æeli shvatitida se moji stavovi i stavovi njegove maj-ke moraju razlikovati jer je meni samo 26godina.

Za sve sam ja kriva

Darija: - U braku sam dvije godine.Imamo jedno dijete. Æivimo s muæevimroditeljima. On je jedinac, imamo dostaproblema s njegovim roditeljima. Svekarvoli popiti, stalno nekoga vrijea, u svese mijeπa, Ëak i u kuhanje, a da ne govo-rim o ostalome. ViËe na svekrvu i na me-ne, na muæa manje jer se boji da Êe ganapasti. Njegovi roditelji okrivljuju me-ne za sve πto se deπava u kuÊi. Prije jegalamio na susjede, a sada na mene isvekrvu. Otkada sam doπla u kuÊu, viπepije. Ako muæ na njega galami, svekar to

poslije prigovara meni, tvrdeÊi da ga jana to nagovaram. Kada bih se s muæem idjetetom odselila, bilo bi joπ gore jer bihispala kriva i joπ bi mi viπe prigovarali.

Marijin muæ je “veoma vezan za svo-ju majku", a "Darijinom muæu njegovotac sve popuπta jer se boji da Êe ga ovajnapasti". Radi se o vezanosti muæeva zasvoje roditelje, πto remeti njihov sadaπnjibraËni odnos. Dolazi do sukobljavanja imijeπanja odnosa izmeu braËnih partne-ra te izmeu njih i njihovih roditelja. Tavezanost, mijeπanje i meusobno sukob-ljavanje imaju dva osnovna uzroka: prvise nalazi u nezrelosti, nesposobnosti po-jedinog braËnog partnera (u ovom sluËa-ju muæa, πto ne znaËi da to ne moæe biti iæena) da razgraniËi ta dva odnosa, kvali-tetno ih razlikuje, te ih, doduπe, i daljeodræava, ali na razliËit i odijeljen naËin.U pozadini se nalazi neuspjelo odvajanjeod roditelja u tijeku adolescencije, neraz-vijen vlastiti identitet, nedovrπena adole-scentna faza æivotnoga razvoja pojedin-ca, πto onemoguÊuje prijelaz u viπu raz-vojnu fazu braka i zrelih odnosa u njemu.Kao πto je teπko ili gotovo nemoguÊe stu-dirati na fakultetu ako se nakon osnovneπkole ne zavrπi uspjeπno i srednja πkola,tako je gotovo jednako nemoguÊe zreloponaπanje unutar braËnih odnosa bez usp-jeπnog psiholoπkog odvajanja od rodite-lja i zaokruæenog razvoja vlastite liËnostiu mladenaËko doba.

Sve postaje joπ kompliciranije ako ta-ko nezreo i nespreman braËni partner po-stane roditeljem vlastite djece. On je tadaoptereÊen trima razliËitim odnosima: -prema vlastitim roditeljima, - prema braË-nom partneru, - prema vlastitoj djeci.

To je za njega previπe i on se ne sna-lazi te ne moæe istovremeno meusobnopomiriti svoje tri uloge: kao odraslo dije-te, nezreo braËni partner i nespreman ro-ditelj.

Drugi se uzrok nalazi u roditeljimatoga braËnog partnera, zapravo u njiho-voj potrebi da ga i dalje zadræe kao isklju-Ëivo svoje dijete, a razlog je u nezado-voljstvu vlastitim brakom i æivotom jer je

upravo to dijete, a sadaπnji braËni part-ner, imalo ulogu odræavanja braka, na-domjeπtanja i jedinog izvora barem neka-kvih zadovoljstava.

Snaha mora biti posluπna(nepravedna uopÊavanja)

Snaha: - Svekrva je glava u kuÊi, snjom se ne moæe niπta dogovoriti jer je tonjena kuÊa. Ja sam prije svega snaha, i tou onom starinskom smislu rijeËi, snahaod koje se oËekuje da bude posluπna, dasve radi, svima ugaa, da bude pristojna,da nema svoje volje.

Sve to, meutim, nije u njenoj priro-di. Zato u njoj grmi: "Æelim stvarati, æe-lim æivjeti" (a to su krivi “mamini sino-vi"). Problem odnosa snaha - svekrva doi-sta je klasiËan problem, na bezbroj naËi-na obraivan u lijepoj knjiæevnosti istruËnoj literaturi. U narodu kola bezbrojviceva na raËun svekrva, koje se uspore-uju sa suncem πto se ne moæe dugo gle-dati, s puricom koja je bolja hladna negotopla, sa zmajem kojeg se moæe gurnutikroz prozor s petog kata jer "vjerojatnozna letjeti", itd., itd.

Mislim da je takvo gledanje jedno-strano, nepravedno, neistinito. Problemnije samo u svekrvi. On je obostran. Sna-he i svekrve kao da su si meusobno po-trebne takve kakve jesu. Mnoge od tihsnaha nastavljaju svoju joπ uvijek nedovr-πenu borbu za odvajanje od vlastitih maj-ki, a mnoge od tih svekrva samo koristesnahu kao opravdanje za nastavak svoggrËevitog i nuæno frustrirajuÊeg osvaja-nja i prisvajanja sina, koji im izmiËe izruku. »esto je to sve nesvjesno i nijednaod njih ne æeli to sebi priznati. I opetimamo na jednoj strani nezrelu i nesigur-nu snahu, a na drugoj nezadovoljnu i ra-zoËaranu svekrvu. Nastaje rat velikihrazmjera, dugog trajanja i teπkih poslje-dica. Energija se troπi na krivom mjestu.Umjesto da snaha produbljuje i uËvrπÊujeodnos s muæem, ona se iscrpljuje u ratu sasvekrvom. Umjesto da svekrva shvati ka-ko joj je sin odrastao, oæenio se i sadatreba prvenstveno æenu, a ne majku, ona

Obiteljski odnosi

MAMIN SIN I TATINA K∆ER"Svekrva se ne sjeÊa da je nekad i ona snaha bila."


Suvremene bolesti, poput raka, napadaju pojedince, alipogaaju i njihove obitelji, prijatelje, pa i Ëitavo druπtvo.Kako se æivot i njegove pojavnosti zrcale u svim Ëovjeko-vim djelima, tako i u knjiæevnosti sve ËeπÊe susreÊemolikove i sudbine obiljeæene tim teπkim bolestima, strahovi-ma, patnjama, ali i borbom do izljeËenja, koje ponekadzalazi i u znanstvenu fantastiku.

Ove godine u nas objavljena knjiga "Izmeu svjetla itmine" Daniela Slumskog zapoËinje posvetom koja otkrivaautorovu osobnu motiviranost u nastanku te proze:

"Napisane rijeËi kitica su cvijeÊa koju polaæem na grobljubljene supruge."

A u Pogovoru nalazimo autorovo opravdanje za iznoπe-nje intimnih proæivljavanja svojih likova:

"Kada sam nakon dugog razmiπljanja donio odluku daæivot Mami i Starog bacim na papir, bilo mi je jasno da Êemeu njihovim najbliæima biti onih kojima to neÊe biti dra-go, i da Êe me neki od njih osuditi...

... Moæda imaju i pravo. To πto Ëinim nije ni zahvalno, niugodno. No, ako te napisane rijeËi budu od pomoÊi barjednoj æeni u skupljanju snage pri donoπenju odluke i pro-duæe joj æivot, sprijeËe svu onu bol i suze koje su oni gubit-kom Mami prolili, bit Êe to puna nadoknada za te zamjerkei prigovore.

Ovo posljednje je prevagnulo!"RijeË je, naime, o nesretnoj sudbini jedne æene koja je,

po svoj prilici prekasno, otkrila da boluje od raka dojke,godinama to skrivala od svojih najbliæih, do neizbjeænogtuænog kraja, kada se viπe niπta nije moglo uËiniti za njenoozdravljenje.

ZateËeni iznenadnim otkriÊem da im je vjeπto zatajilasvoju bolest i da nisu znali osjetiti da se s njom neπto osobitodogaa, Ëlanovi njene obitelji pitaju se zaπto je to uradila,zaπto si je svjesno uniπtila æivot, a njih unesreÊila.

Autor na viπe mjesta pokuπava objasniti njen postupak:u poËetku nije ni mislila da se radi o toj bolesti, a kasnije sebojala bolnice, operacije, zraËenja; bilo je tu i osjeÊaja sra-mote zbog bolesti, æelje da svoju obitelj poπtedi od boli...

PriËa je uokvirena uglavnom skladnim obiteljskim æivo-tom i opominje da se pojedinac mora brinuti za svoje zdrav-lje, lijeËiti se, jer svojom nebrigom ne uniπtava samo sebe,nego i svoje najbliæe. I, kako kaæe autor, postigne li da se barjedna æena odluËi na borbu za svoje zdravlje, bit Êe to nje-gov doprinos smanjenju broja onih koji stradaju zbog nebri-ge i neodluËnosti, svoje vlastite, ali i svog okruæenja, upravovremenom uoËavanju simptoma i lijeËenju opake bo-lesti.

Knjiga se moæe preporuËiti zdravima, ali i oboljelima -da, ËitajuÊi je, dobro razmisle o sebi i o svima onima koje binjihova nebriga za zdravlje mogla teπko pogoditi.

Vjekoslava Lenac, prof.

troπi sve svoje snage na to da ga zadræi zasebe, i to onakvim kakav joj viπe ne pri-pada. Prva bi se morala boriti za muæa, ane protiv svoje svekrve, a druga bi setrebala vratiti svom muæu, ako ga je emo-cionalno napustila, ili traæiti druge oblikeæivotnih zadovoljstava na svojoj razini imeu svojim vrπnjacima, a ne troπiti preo-stalu æivotnu energiju na razbijanje brakasvoga djeteta.

Meugeneracijsko manipuliranje

Feministice bi rekle da su lukavi mu-πkarci gurnuli snahama i svekrvama, kaopredstavnicama tog drugog, nepotpunogi sporednog spola, djecu u ruke, da sepreko njih glou, svaaju i tuku, kako bioni mogli mirno vladati onim vaænijimpodruËjima æivota. Meutim, to nije re-zultat svjesnog, racionalnog i lukavogmuπkog manevra, niti odrasle i agresivnemeuæenske netrpeljivosti, nego poslje-dica neodgovornog i nezrelog odnosnog

sustava, kojega su glavni dijelovi, s jednestrane, infantilni i patrijarhalno hendike-pirani “mamin sinËiÊ", a s druge strane,na mamu ljuta, na svekrvu agresivna, aosobno nesigurna, kronoloπki odrasla,formalno udana, a u stvari za majËinstvoi brak nespremna “tatina kÊerka", dok jena treÊoj strani vlastitim brakom nezado-voljna, æivotno frustrirana “mamica", ko-ja se za sina grËevito dræi kao za utoplje-niËku slamku. Dijete ili unuËe koje ulaziu taj sustav direktna je posljedica, a ka-snije i ærtva nezrelosti onih koji bi trebalibiti zreli, infantilnosti onih koji bi trebalibiti odrasli, odraslih koji, na æalost, nisuprestali biti djecom.

Ne optuæivanje,nego razumijevanje

Naπem braku nisu potrebna samoznanstvena istraæivanja, nego i svakod-nevna praktiËna pomoÊ. Mislim da je vri-jeme da se razmiπlja o tome!

Brak i obitelj preozbiljne su druπtve-ne institucije da bi bile prepuπtene spon-tanom snalaæenju braËnih partnera i nji-hove djece, a joπ manje nekolicini struË-nih entuzijasta Ëije je djelovanje samokap u moru teπkih problema na koje nai-laze naπi braËni partneri i njihove obite-lji.

"Brak je kemijski pokus u kome od dvaneopasna elementa, kad se spoje, mo-æe nastati otrov."

Mr. sc. George Salebi, dr. med.

✒ Prikaz knjige

Daniel Slumsky: Izmeu svjetla i tmine(U znaku "Raka")


Ljekovite biljke

LIJEK ZA TIJELO, UÆITAK ZA DU©UNaπ su cilj zdravlje i sreÊa

Da taj cilj postignemo, sva su sred-stva podjednako dobra: nesmi-ljena borba i najskromniji poku-

πaji. Upoznavanje s ljekovitim biljkamavaæan je faktor za narodno zdravlje. Onemogu u kuÊanstvu posluæiti kao izvrstanpomoÊni lijek, a neke i kao dodatak jelu.Mnogi ljudi zahvaljuju svoju radnu spo-sobnost prirodnom naËinu ishrane i lje-kovitom bilju. Te biljke moæemo uzga-jati u vrtu, druge brati po poljima, tragatiza njima po livadama, breæuljcima, a ni-kako ne brati ono πto raste uz cestu jer jezagaeno, kao ni u blizini obradivihpovrπina, jer mogu biti poprskane kemij-skim proizvodima.

Srce je zahvalno ljekovitim biljka-ma. I za bilje vaæi pravilo: neπto se zavo-li tek kad se bolje upozna. BotaniËkopoznavanje ljekovitog bilja i razlikova-nje od sliËnog neljekovitog ili otrovnog,potreba je bez koje se uopÊe ne moguzamisliti pravilan rad i uspjeh. Izvjesnebiljke vrlo su sliËne, a druge imaju mno-go podvrsta; za lijek se, meutim, upo-trebljava samo jedna od njih. Osobitupaænju treba obratiti otrovnom bilju.

Skupljanje

SkupljaË treba i smije skupljati u tije-ku jednog dana i sezone samo jednu vr-stu ljekovitog bilja. Tek kada ono ocvje-ta, "proe", onda se moæe i smije prijeÊina skupljanje druge vrste. Ako se istogdana, u istu koπaru stavi viπe vrsta bilja,moæe se pomijeπati. Treba paziti da seotrovno bilje ne pomijeπa s neotrovnim.Na licu mjesta odabiru se zdravi dijelovibiljke, a odbacuju nepotrebni, truli i plje-snivi.

List i cvijet skupljaju se za vrijemetoplih, lijepih i sunËanih dana, a ne pokiπi, odmah poslije kiπe, ni za vrijemerose. Ipak ih je najbolje brati kada ishla-pi rosa. Kod svake biljke treba poπtivatiodreena pravila, a ona se mijenjaju veÊprema tome da li se beru cvjetovi, listo-vi, pupoljci, stabljika, korijen, kora, lu-kovice, sjeme ili plod. Tako su stabiljkebogate sokom osobito ujutro, a korijenjenaveËer. LiπÊe, cvjetove i stabljike naj-

bolje je brati Ëim ishlapi rosa. Najprik-ladnije je doba za veÊinu biljaka ljetnistolsticij. Pupoljci se beru dok se joπ nisurazvili. Kora se skida s drveta, odnosno sgrana debelih kao ruka. Ne smije bitiispucana ni izboËena. ObiËno se guli uproljeÊe, a rjee u jesen. Koristi se samomlada, zdrava i glatka kora. Lukovice,sjemenke i plodovi beru se sasvim zreli.Ali ima izuzetaka pa se crveni πipak, dre-njine, trnine i gljive beru prije sazrijeva-nja, dok su joπ tvrdi. Tako sadræe viπevitamina, lakπe se suπe, ne podlijeæu kva-renju pa im je ljekovita vrijednost joπveÊa. Korijen jednogodiπnjih biljaka va-di se u proljeÊe, dok biljke joπ cvjetaju,jer se tada najlakπe raspoznaje. Kod vi-πegodiπnjih biljaka u jesen se uvijek od-strane suhi i truli dijelovi, potrebno ih jeoËistiti od zemlje, zatim oprati hladnomvodom i isjeÊi, nanizati na tanki konopaci suπiti.

Suπenje

CvijeÊe, liπÊe i ostale njeæne nadzem-ne dijelove bilja treba suπiti na propuhu,u hladovini, na platnu, na pleterima, da-skama prekrivenim Ëistim bijelim papi-rom, u tankim slojevima, uz Ëesto prevr-tanje i Ëuvanje od insekata. Suπenje jeipak najvaænije jer od njega zavisi hoÊeli biljke saËuvati svu svoju djelotvornost.Radi se o jednom trenutku: ne smiju sepresuπiti, a ni zadræati previπe vlage. Nesmiju se suπiti na suncu, inaËe suπenjemgube boju. Korijeni se suπe u peÊnici, natemperaturi od 60-70°C, u zagrijanoj su-πnici ako se radi o veÊim koliËinama.Najbolje suπenje obavit Êe se na suncu.Lukovice, sjemenke i plodovi suπe se naprozraËnoj razastrtoj tkanini, na propu-hu, na hladnoÊi. Kod suπenja treba jakopaziti na ËistoÊu.

»uvanje

»uvaju se u mraku da ne izgube boju,a time i znatan dio djelotvorne moÊi. Ak-tivnije su ako im boja zadræi sjaj. Svakavrsta bilja Ëuva se na drugi naËin. Vaænoje da ono u Ëemu se Ëuva bilje bude Ëisto,po moguÊnosti novo, bez stranog mirisa.

To mogu biti dobro zatvorene posude,sanduci obloæeni jakim papirom za paki-ranje, vreÊe (ili vreÊice od debljeg papi-ra), od gustog tkanja, limene kutije i to-me sliËno. Biljke se mogu Ëuvati samojednu godinu, najkasnije do slijedeÊeberbe. Svako, i najmanje pakiranje morabiti obiljeæeno.

Kemijski sastav

Kada se traæe "trave" (“herbe"), uvi-jek se misli na nadzemni dio biljke ucvijetu, ali i tu ima izuzetaka. Treba iz-bjegavati donje, gole, odrvenjele dijelo-ve biljaka jer u njima nema ljekovitihsastojaka. Ti sastojci su najvaæniji. Zatosvaku biljku treba brati kada joj je vrije-me, jer je u to vrijeme najbogatija timsastojcima. Jedna te ista biljka s raznihmjesta i u raznim godinama nema uvijekistu ljekovitu moÊ. To ovisi o klimi, na-sljednim svojstvima, zemljiπtu i drugimvanjskim faktorima. Treba je brati tamogdje je najbrojnija, najljepπa i najzdravi-ja.

Upotreba

Prilikom pripremanja lijekova morase, prije svega, voditi raËuna o kemij-skom sastavu svake biljke, o tome kojikemijski sastav æelimo ekstrahirati i nakoji naËin. Kemijski sastav bilja vrlo jesloæen. Pored ljekovitih, ima i neljekovi-tih sastava koji ponekad smetaju pri to-me. Ljekovitost ili otrovnost potjeËu odsastojaka: alkaloida, glikozida (hetero-zida), saponina, tamina, eteriËnih ulja idrugih materija. Otkrivene su i nove ma-terije: vitamini, hormoni, antibiotici, fo-toncidi i dr. Zato naËin izrade lijeka odsvake biljne vrste zavisi od vrste njenihkemijskih sastojaka. Ako ljekoviti sa-stojci nisu rastvorljivi u vodi, onda sekoristi alkohol razne jaËine, ocat, ulje idr. Zato se nekad upotrebljava hladna ilitopla, pa Ëak i kljuËala voda, ponekad sedroga stavi u hladnu vodu pa se kuha, ilise prije kuhanja ostavi neko vrijeme dabubri, ili da hladna voda izvuËe ljekovitesastojke, a kuhanjem se nakon toga izvu-ku druge materije. Usitnjenost droge


znatno utjeËe na vrijednost dobivenogpripravka. Za lijek je najbolje pripremitiËaj od jedne jedine biljne vrste, npr. sa-mo od kamilice, ili samo od sljeza, kimaitd., zato πto svaka biljka na drugi naËinotpuπta ljekovite tvari.

Uzgajanje

Ljekovite biljke mogu se i uzgajati uvlastitom vrtu. Moæda je dobro u tomsluËaju neπto znati o biljnom zajedniπtvujer biljke æive kolektivnim æivotom. Onedivlje su, kao proizvod prirodne selekci-je, otpornije, djelotvornije. Same su oda-brale najpodesnije tlo.

Zaπtita

Nikada se na jednom mjestu ne po-bere i ne iskopa sve bilje. Odreena pod-ruËja zakonom su zaπtiÊena. I skupljaËbilja treba se zaπtititi. Najvaænije ljeko-vito bilje raste vrlo daleko, na teπko pri-stupaËnim mjestima. Na svakom korakuskupljaËu prijeti opasnost od ujedaotrovnih zmija, zvijeri, od odvaljenih sti-jena i πumskog drveÊa. MoguÊa je i opa-snost od trovanja otrovnim biljem. Na-kon rada s njim, treba oprati lice i rukemlakom vodom i sapunom.

Razmnoæavanje

Razmnoæavanje bilja u prirodi odznaËenja je za odræavanje bogatih nala-ziπta, gustih sastojaka na malom prosto-ru.

Prerada i izrada prostih biljnihlijekova

Od bilja se pripremaju razni lijekovi.U apotekama ima gotovih praπaka, tink-tura, ekstrakta (macerati, digesti, perko-lacije), pilula, globula, supozitorija i dr.Najjednostavniji su oni biljni lijekovi ko-je moæemo sami pripremiti: infuz ili opa-rak (Ëaj), dekokt, vodene iscrpine, alko-holature, ljekovita ulja i rakije, medicin-ska ili ljekovita vina, sirupi, tinkture, di-sperti, dijalizati, ljekovite masti i katap-lazme (razne vrste melema).

- Infuz ili oparak najËeπÊi je naËinpripremanja biljnih lijekova. NajËeπÊe jedobiven prelijevanjem droge kljuËalomvodom. To je ono naπe “kuhanje Ëaja".

- Dekokt je ekstrakt dobiven kuha-njem droge u vodi. Za dekokt i infuzpreporuËljivo je upotrijebiti destiliranuvodu, ili Ëistu prokuhanu kiπnicu jer je iona vrlo meka, ili je vodu kojom se ra-

spolaæe dobro desetak minuta prokuhatiu otvorenoj posudi.

- Vodene iscrpine dobivaju se na tajnaËin da se biljke koje sadræe sluzavetvari stave u prikladnu bocu i u njoj zali-ju vodom.

- Alkoholatura se dobiva od suhogbilja koje se moËi u alkoholu.

- Ljekovita ulja pripremit Êemo ako ustaklenu bocu stavimo osuπenu travu, na-lijemo ulje i zaËepimo. MoguÊ je i druginaËin dobivanja tog ulja.

- Sirup je u procijeenom Ëaju uku-han πeÊer. Kuha se i Ëuva u boËicama iliteglama.

- Tinkture su tekuÊi, obojeni oblicilijekova, dobiveni ekstrakcijom drogaalkoholom razne jaËine ili mjeπavinomalkohola i etera.

- Disperti su posebni oblici lijekovau praπku.

- Dijalizati su tekuÊi ekstrakti svje-æeg, tek ubranog bilja.

- Ljekovite masti najËeπÊe se izra-uju digestijom (varenjem) biljnih dro-ga u masnom ulju, svinjskoj masti, vo-sku, lanolinu i drugim podlogama.

- Kataplazma, melem moæe se spra-viti na razne naËine. NajËeπÊe se sitnosamljevena droga u obliku braπna poparipotrebnom koliËinom kljuËale vode dase dobije kaπa æeljene gustoÊe, ili se ku-ha s malo vode.

Teæi je posao upoznati se s baπ svimbiljkama, i to u tanËine. Mnogo je lakπebrati one koje su dobro upoznate, a svremenom se ljubitelj sprijatelji i s osta-lima. U interesu preventivnog spreËava-nja bolesti, dobro je upoznati se s najop-Êenitijim ljekovitim biljkama. Kad one ine bi imale druge moÊi osim da zagoli-caju nosnice te razdragaju oËi, veÊ bi i tobila pobjeda. A one mogu i viπe od toga,pa zato stjeËu naπe povjerenje. Preostajeim joπ da pruæe i dokaze. Vrijedne rukeËekaju ljekovite biljke. Bez primjene ikoriπtenja biljnih sirovina ne moæe se.

Jadranka GræiniÊ

- Ako æelimo proizvesti ljekovitu ra-kiju, umjesto ulja nalijemo rakiju. Bocutreba dræati odreeno vrijeme na toplommjestu, a sadræinu dnevno viπe puta pro-muÊkati kako bi doπlo do bolje ekstrak-cije.

- Medicinska ili ljekovita vina tekuÊisu preparati dobiveni mijeπanjem lijeko-va s vinom, rastvaranjem Ëvrstih lijeko-va u vinu ili ekstrakcijom ljekovitih sa-stojaka maceracijom (moËenjem) ljeko-vitog bilja u vinu.

Documents

NARODNI ZDRAVSTVENI Zdravlje i turizam LIST U · treba, i rekreacija i osvje¾enje kome oni manjkaju. Za „kolsku omladinu premalo se koristi moguænost jeftinog boravka u ferijalnim