Nas Civitas 3

8/14/2019 Nas Civitas 3

1/40


2/40

Dragi u~enici,iako niste pobijedili na {kolskom, op}inskom, regional-nom, kantonalnom ili ùpanijskom takmi~enju, evo prilikeda ipak i vaa ekipa do|e u Civitasov Ljjetni kamp Br~ko2005.

Propozicije su veoma jednostavne i vrijede za sve ekipekoje se ne budu plasirale za u~e{}e u Ljetnom kampu.

Potrebno je samo da nam se javite pismom ili razgledni-com i da napi{ete neto o vaoj {koli, o vaoj ekipi i temikoju ste obra|ivali u okviru Projekta gra|anin/Ja gra|anin.Mi }emo `rijebanjem izvu}i po dvije ekipe osnovnih i sred-njih kola koje }e biti u~esnici Ljetnog kampa.

Vae prijave moète slati do 15.aprila 2005. naadresu:

Civitas BiH ''Za nagradnu igru''Hamdije êmerli}a 39/2 71000 Sarajevo

Vidimo seu kampu!

Nagradna igra

C

i v i t a s b r o j

3 .

n a

{

n a {

Idemou kamp Alija [email protected]

AzeminaMa{inovi}[email protected]

Jelka [email protected]

Miodrag Samardì}[email protected]

Drago [email protected]

Sedìda Hadì}[email protected]

Rahela Dìdi}[email protected]

Du{ankaDobrijevi}[email protected]

RizahSmailbegovi}[email protected]


3/40

Po{tovani ~itaoci,

sada ve} ~itate Na{ Civitas broj tri {to jasno ukazuje da se èlimo ozbiljno bavitipitanjem informisanja ~lanova porodiceCivitasa. Uz Monografiju Civitasa i listLjetnog kampa ovaj broj lista prakti~ko jenae peto pisano glasilo to je ve} i mali jubilej. U ovom broju, kao i prethodnimpoku{ali smo prikupiti i objaviti sadràjekoji }e biti zanimljivi i korisni za: u~enike,nastavnike i rukovodstva {kola, kao i svedruge koji se bave obrazovanjem zademokratiju i ljudska prava.

Uz ovaj broj ne bih predstavljaosadràje koje moète na}i u listu ve} bihiskoristio prostor da se osvrnem na temekojima se u~enici bave u okviru realizacijesadràja Projekt gra|anin/Ja gra|anin.

Svi znamo da su ve} po~ele pripremeili sama realizacija zadataka Projektgra|anin koji ima za cilj da u~enici identi-ficiraju}i odre|ene probleme u zajednici inude}i njihova rje{enja ovladaju mjerama javne politike. Ova aktivnost vodit }e seprakti~no do Dràvnog takmi~enja odnos-no, Civitasovog Ljetnog kampa. Na{a jeèlja da teme ili problemi kojima }e sebaviti razred budu stvarno identificirani odu~enika a da to ne budu prijedlozi nas-tavnika koji realizuju sadràje gra|anskog

obrazovanja. Uloga nastavnika jevo|enje u~enika kroz projekt. Mi i u ovombroju ponovo objavljujemo sadràje kojimogu pomo}i da sami u~enici i nastavnicivrednuju svoje portfolije i da provjere dali su i kako proli sve korake potrebne zaizradu i prezentaciju kvalitetnog portfolija.Tako|er bi èljeli da teme budu neto to je dostupno i razumljivo za u~enike i daim njihovo istraìvanje ne predstavljaproblem. Globalne teme kao to su SIDA,prostitucija, narkomanija, alkoholizam,nastavni planovi i programi, preobimnostnastavnih sadràja i sl. ponavljaju se ve}godinama. Ne kaèm da ove teme nisuaktuelne, naprotiv, one su veomazna~ajne ali dosada{nje mjere javne poli-tike koje su nudili u~enici nisu mogle datirezultata. Mo`da bi trebalo pomo}i

u~enicima da odaberu teme i pitanja ukojima }e njihove mjere mo}i stvarnona~initi neku kvalitetnu promjenu. Ipak, umjerama koje predlaè razred treba dapostoje neke od klju~nih rije~i kao {to sunpr. zakon, propis, odluka, pravilnik,kodeks, pravila i sl.

Na kraju u~enicima i nastavnicimaèlim uspjeh u realizaciji programa i uspjehna takmi~enjima uz poziv da nam se javitei mi }emo vas posjetiti ili objaviti vaapisma.

3

Rije~ urednika

U ovom broju

C i vi t a

s b r o

j 3 .

n a {

n a{

4 Rije~ izvr{nog direktora CIVITASA[est godina u CIVITASU

6 AktuelnostiProgram certifikacije nastavnika za"Demokratiju i ljudska prava"

8 Trening trenera iz programa"Umije}e ìvljenja"

14 U fokusuGdje smo to poslije pet godina?

15 Svjetski kongresCivitasa uBudimpe{ti

18 IntervjuInterviewsa Sharon Moran

24 Doga|aji

Dugotoplo ljeto

26 Seminar Becavta

Alija LapoGlavni urednik

15


4/40

4

Rije~ Izvr{nog direktora CIVITASA

C

i v i t a s b r o j

3 .

n a

{

n a {

To~no prije est godina po~ela sam raditi uuredu Civitasa. Sje}am se, koliko sam tadabila sretna, to sam dobila prigodu da radimneto u to zaista vjerujem, ali se sje}am ivelikog napora, da razumijem, kako je

mogu}e,da neko misli, da je obrazovanje mladih zaaktivno i odgovorno gra|anstvo, nepotrebno, a danae inzistiranje na pravima u~enika zagarantiranimKonvencijom Ujedinjenih naroda o pravima djetetasmatra nekakvom sumnjivom zapadnja~kom novotari- jom. Sje}am se i da sam bila prepuna elana i motivacije i da sam se svako jutro budila s mnotvom idejakako da prevazi|emo neke od problema

Znate li to se u mom osobnom odnosu premaradu promijenilo u proteklih est godina? Nita!

Sada, ne samo da se budim spremna i puna voljeza rad, nego ~esto provodim no}i u razradi neke noveideje, ili izradi projekta koji bi mogao osigurati dodatnofinanciranje programa za u~enike sa specijalnim potre-bama, za Rome, donacije ra~unalskih centara,koritenje obrazovne tehnologije u gra|anskom obra-zovanju, itd. Ono, to se donekle promijenilo, i to dajesnagu mom uro|enom optimizmu je ~injenica da smostekli ugled kod velikog broja ministrastava i

pedagokih zavoda. Sve vie se uvi|a da mi nismonikakav teret, i da ne odvla~imo njihove resurse darade na "naem projektu", ve} da smo partner koji sebori da osigura dodatna sredstva koja }e se usmjeritina ispunjavanje obveza koje su ova ista ministarstva

preuzela na sebe ulaskom nae zemlje u Vije}eEurope, i davanjem obe}anja pred Vije}em za imple-mentaciju mira u Bruxellesu.

Smatram da ove kolske godine ja, kao i ostali~lanovi velike Civitasove obitelji ne moramo biti usa-mljeni u svome optimizmu. Tako|er smatram da svioni koji su sudjelovali na bilo koji na~in u realizacijimnogih segmenata naeg programa mogu s pravomre}i kako }e ovo biti jedna plodna godina. Razlog zato je to imamo odli~nu, kompaktnu mreù koja je bilaosnov Civitasa prije nego to sam ja dola, i ponosnomogu re}i da je ta skupina i dalje uglavnom na okupu.Uz to, tijekom proteklog vremena okruìli smo se ivrsnim suradnicima iz cijele BiH. U proteklih osamgodina zajedni~kog rada od jedne ideje stvorili smogolemu mreù edukatora i okupili stru~ne ljude koji suspremni na dogovor i kompromis. No svi mi nastojimoda i sami stalno u~imo u cilju osiguranja najboljegobrazovanja za demokraciju i ljudska prava za u~enike

u Bosni i Hercegovini. Pri tome se iz dana u dan profil-iraju nai doma}i eksperti koji sve vie preuzimaju

vode}u ulogu koju su na po~etku imali nai partneri izSjedinjenih Ameri~kih Dràva. Zahvaljuju}i sustavnompristupu, uspjeli smo da uklju~imo gra|ansko obrazo-vanje u zajedni~ka jezgra i tako formaliziramo~injenicu da su sastavnica NPP u svakoj osnovnoj isrednjoj koli u dràvi, to garantira da }e na~elademokracije mo}i nau~iti svaki mladi stanovnik Bosnei Hercegovina.

Optere}eni vlastitom prolo}u, ~esto smo sumnjalida }e se Konvencija o pravima djeteta koja se odnosina obrazovanje uop}e mo}i implementirati u Bosni iHercegovini. Znam, mnogi }e re}i da to ni sada nijeslu~aj, ali mi iz Civitasa imamo argumente koji govoreda je nizom mjera javne politike sa~injen okvir kojizahtijeva njihova potivanja.

Ne, nije sve tako sjajno, sigurno }ete se sloìti,

naprotiv, stanje je i dalje dosta teko. Ja i ne tvrdim danije, ali }e se i najve}i pesimisti sigurno sloìti da jemnogo bolje nego to je bilo 1998. kad su nas svi pos-matrali kao neki ameri~ki program koji se ne moèprimijeniti kod nas, i kad su tek hrabri po~eli uklju~ivati

Rahela Dìdi}Izvr{ni direktor Civitas@ BiH

[est godinau CIVITASU

Ono {to se donekle promijenilo, i {da smo stekli ugled kod velikog br


5/40

"Osnove demokracije" i "Projekt gra|anin" u programodjeljenske zajednice. Sje}am se tekih pregovora snekim institucijama sustava, ~iji su predstavnici sumn- ji~avo vrtili glavama i sumnjali u potrebu svega to

radimo. Nitko ne spori da su djeca naa budu}nost, aradovi djece ne samo u okviru godinjih natjecanjaCivitasa ve} i u njihovim zajednicama postaju sve boljii bolji, i ja se osobno ponosim biti ~lanom ove skupine,koja organizira njihovo demokratsko obrazovanje.

Me|utim, ovi uspjesi nikako ne govore dase naoj misiji bliì kraj! Naprotiv, ovo jevrijeme da se vie nego ikada borimo zabudu}nost Civitasa. Moramo osiguratistalni napredak, jer samo kroz stalno

nastojanje da sebe popravimo mi rastemo i poboljava-mo se kao ljudi, ali i kao organizacija i cjelina.

âk iako nismo zadovoljni brzinom promjena ukolstvu, mi ne smijemo odustati. Upornost je jednaod najva`nijih vrlina u naem radu. Novi program

certifikacije nastavnika srednjih kola ulazi u tre}ufazu, izrada standarda za praktikum, a potom namslijedi sli~an razvojni proces za nastavnike osnovnihkola. Prirodni zakoni traè da se sve razvija, sveteè, tako i mi moramo stalno naprijed, da ne bi

dolo do stagnacije. Moramo iz dana u dan davatisve od sebe i tek tada se moèmo nadati vidljivimuspjesima.

Sre}a je da utome nismo sami, tese uz nae partnereiz Civitas me|unaro-dnog programarazmjene sada

moèmo osloniti i na kooperaciju s Vije}em Europe iUNICEF-om, o ~emu }e bit jo govora.

Tre}i broj ovog periodi~nog lista Na Civitas jesamo jedan od koraka za koje se nadamo da }epoboljati na rad u budu}nosti. On }e sluìti kao naaveza sa naim korisnicima, nastavnicima, profesorima,u~enicima i institucijama sustava. Putem njega }emomo}i javno vriti reviziju ura|enog i najavljivati projekteu idu}oj kolskoj godini.

Stoga èlimo da vam se svima zahvalimo nadosadanjoj uspjenoj suradnji i da vas uputim naneke nae nove rubrike koje su otvorene za vas, po-tovani ~itatelji.

Znamo da nismo sami, ali èlimo ~uti to vie vaihmiljenja, stoga nam se javite s primjedbama, sugestijama

i kritikama, jer }e nam to omogu}iti da budemo jo bolji.U nadi da }emo se uskoro ponovno sresti, èlim

vam uspjenu novu kolsku godinu, sre}ne blagdane imnogo profesionalnog zadovoljstva.

5

Rije~ Izvr{nog direktora CIVITASA

o daje snagu mom uro|enom optimizmu je ~injenicaa ministarstava i pedago{kih zavoda

C i vi t a

s b r o

j 3 .

n a {

n a{


6/40

Program certifikacije nastavnika za"Demokratiju i ljudska prava" odràn je od21. jula do 12.augusta 2004. naJahorini, u hotelu

"Bistrica". Ljetni program certi-fikacije je uklju~io 52 nastavni-ka, koji su bili podijeljeni u dvijegrupe od po 27 i 25 u~esnika.Kao i za prethodnu pilot grupu,nastavnici su odabrani odstrane Sektora za nominaciju iakreditaciju, a njihove nominaci- je je odobrio Upravni odbor,po{tuju}i regionalne principe.

Format ljetnih programa cer-

tifikacije je ostao nepromijenjenu odnosu na prvu grupu iz janu-ara 2004. i sastojao se od 80kontakt sati podijeljenih u 12modula, koje je realiziralo 12instruktora iz Bosne iHercegovine, SjedinjenihAmeri~kih Dràva i Hrvatske.

Uspje{nim zavr{etkom cik-lusa za drugu i tre}u grupu dosada je kroz program certifikacije pro{lo 79 srednjo{kolskihnastavnika.

U jednoipogodi{njem razvoju CIVITAS BiH je zajedno sana{im partnerima iz Arizone,Nevade i Kalifornije bio predanrazvoju koherentnog i sveobuh-vatnog programa koji }e imatiop}u aplikaciju i prihva}enost.

Zavr{ni prototip programacertifikacije sadrì elemente zaprovjeru kvaliteta koje }e oja~atinapore za sistemskom imple-mentacijom gra|anskog obrazo-

vanja u Bosni i Hercegovini, ioja~ati postoje}e inicijative.Program doprinosi razvojuvelikog broja disciplina,uklju~uju}i one koje promoviraju

integritet javnih du`nosnika i pove}avaju u~e{}e ugra|anskom dru{tvu, toliko potrebno u na{em tranzici- jskom periodu.

Sve ovo ne bi bilo mogu}e bez ekspertnog tima,koji je bio sastavljen od dva vode}a ameri~ka profeso-ra - dr. Nancy Haas i dr. Johna Patricka, gostuju}egprofesora dr. Will Harrisa; dr. Marc Ellingstada izUSAID-a BiH i dr. Vedrane Spaji}-Vrka{, eksperta

6

Aktuelnosti

C

i v i t a s b r o j

3 .

n a

{

n a {

Program certifikacijenastavnika za "Demokratiju

i ljudska prava"Rizah Smailbegovi}Specijalista za certifikaciiju

Julska grupa, 21.7-1.8.2004.


7/40

Vije}a Evrope sa Sveu~ili{ta u Zagrebu, osam promi-nentnih bh. profesora, lijazona Sanje Morris, Zdravka[unki}a i Nine Ninkovi}, koji su uz pomo} CIVITASureda pripremili vi{e od 400 strana kvalitetnih materijala i interaktivnih nastavnih metoda da bi se ispunilizahtjevi za certifikaciju.

Va`no je spomenuti sve ljude koji su bili dijelomovog historijskog poduhvata i koji su doprinijeliuspje{noj realizaciji ovog pilot programa: od LyndeRando, primarnog managera, i Rahele Dìdi}, koje suimale viziju i koje su upotrijebile svoje bogato iskustvoda bi ona postala realnost, zatim Nancy Haas koja jebila klju~na u dizajniranju strukture i standarda; do

Sharon Moran, Judy Simpson, Carol Hatcher i DeeMorgan, koje su pomogle u razvoju programa, SanjeMorris koja je bila najbolji mogu}i lijazon izmeu profe-sora i u~esnika; ~lanova svih sektora iz BiH, doRaseme Dìnalija koja je vodila Sektor za nominaciju iakreditaciju i Tanje Jerlagi} i Sandre Sladakovi} kojesu iznijele razli~ite dijelove ovog velikog poduhvata.

Za sve nas u CIVITAS-u zadovoljstvo je biti dijelom jednog takvog historijskog procesa. Jo{ ve}a nagradaza sviju nas je bilo javno priznanje jedne od profesoricakoja ja u~estvovala u programu certifikacije, Dijane[obot iz Banje Luke. Ona je na nedavnoj obuci nas-tavnika izjavila da je program certifikacije bio najbolja

prilika za profe-sionalnousavr{avanje unjenom ìvotu, teda se osje}a da jepostala mnogobolji profesornakon njenogu~e{}a. Trener naovoj sesiji jetako|er rekao da jeprimijetio osjetnu

razliku u kompe-tencijama nastavni-ka koji su u~estvo-vali u programu ionih koji nisu.

7

Aktuelnosti

C i vi t a

s b r o

j 3 .

n a {

n a{

Augustovska grupa, 1.8-11.8.2004.

SLIJEDE]I KORACISlijede}i koraci uklju~uju proces evaluacije i predlaganje sugestija za budu}e pro-

grame certifikacije. Planirano je da ostatak nastavnika pro|e kroz proces do ljeta 2006.godine po niè navedenom planu. Slijede}a grupa nastavnika je planirana za januar2006. godine

30 30 30 30 30 30 30 30 30 30

Januar 2004. Jul i 2004. August 2004. Januar 2005. Jul i 2005. August 2005. Januar 2006.Juli 2006.

August 2006.

VREMENSKI OKVIR ZARAZVOJ PRAKTIKUMA

Kao {to smo vas obavijestili u pro{lom brojuCivitas je potpisao sporazum sa Vije}em Evropeza razvoj finalnog modula za praktikum. Ovo }e

omogu}iti profesorima koji su uspje{no zavr{iliteorijsko-metodolo{ki dio da verificiraju dodatnih 40sati i kompletiraju program certifikacije. Ne{to vi{eo ovom sporazumu moète na}i na strani 9.

Razvoj praktikumaza osnovnu i srednju {kolu

11.2004. 8. i 9.2005.

Pilot programpraktikumaza srednju {kolu

12.20051.2006.

2 .2 00 6 1 2. 20 06

Revizija

Nastavakpilot programaza srednju{kolu

Program certifikacije za dvije gupe nastavnika "Demokratije iljudskih prava" odràn je od21. jula do 12. augusta 2004.na Jahorini, u hotelu "Bistrica"


8/40

Obrazovni centar za demokraciju i ljudskaprava u Bosni i Hercegovini, Civitas, usuradnji s UNICEF-om, osmislio je i orga-nizirao trening trenera i koordinatoraCivitasa iz programa "Umije}e ìvljenja".Obuka za trenere i koordinatore isplaniran je u dvadijela. Prvi dio obuke odràn je u Br~kom, u periodu 9-12. srpnja ove godine. U Br~kom su na{i sudionicipoha|ali 25 radnih sati obuke, i uz nadzor na{ihedukatora iz Ureda Civitasa aktivno sudjelovali u njimai napravili dobar po~etak koji }e im biti neophodan uidu}em dijelu obuke za ovaj program.Drugi dio obuke je isplaniran za mjesec kolovoz,gdje bi na{i edukatori trebali zavr{iti s procesomobu~avanja na{ih trenera i koordinatora.

Po{to je svrha obuke osposobiti trenere da upoz-naju na{e {kole i druge obrazovne institucije s"Umije}em ìvljenja", ve} prilikom sljede}e obuke izra-dit }e se plan obuke, a nakon toga, u {to skorijem raz-doblju, po~et }e se s obukom srednjo{kolskih profeso-ra koji predaju predmet Demokracija i ljudska prava.Naravno, obuke }e vr{iti samo oni treneri koji su ve} u

procesu uvje`bavanja za ove aktivnosti.Vi{ednevnim seminarima, kroz zajedni~ki rad,

cilj nam je upoznati na{e profesore s novim pro-gramom, olak{ati im rad s u~enicima, obogatitikvalitet nastavnih sadràja I pomo}i im da {tosvrsishodnije obra|uju teme iz "Umije}a ìvljenja"

u svojim u~ionicama.U prvoj fazi realizacije, za po~etak zami{ljenkao pilot program, obuhva}eni su profesori kojipredaju predmet Demokracija i ljudskaprava.Predvi|eno je da ovaj program , koji bi ufazama trajao ~etiri godine, obuhvati sve razred-nike u srednjim {kolama i u vi{im razredimaosnovnih {kola te da se sa~ine konkretni planovi

akcije na razini kole i lokalne zajednice.@ao nam je to u~enici srednjih kola iz Kantona

Sarajevo ne}e biti upoznati s vje{tinama koje bi impomogle da se odupru rizi~nom pona{anju kod ado-lescenata.

Prema rije~ima prof. Sadìde Hadì}, koordina-torice Civitas-a, Kantonalno ministarstvo obrazovanja,na ~elu s ministrom dr Emirom Turkui}em, je odlu~iloda pilot program iz Umije}a ìvljenja ne bude realiziranu {kolama Sarajevskog kantona.

[to je Umije}e ìvljenjaProgram i obuka "Umije}e ìvljenja" su osmi{ljeni i

organizirani od strane Obrazovnog centra zaDemokraciju i ljudska prava Civitas, u suradnji sUNICEF-om.

Obuka je predvi|ena za nastavnike srednjih {kola{irom Bosne i Hercegovine s ciljem njihovog {to boljegosposobljavanja za daljnji prijenos ste~enog znanjau~enicima.

Ovaj program ima za cilj razvoj kriti~kog mi{ljenja istavova kod 45 000 srednjo{kolaca godi{nje, s ciljemsmanjenja rizi~nog pona{anja i {irenja HIV-a i spolnoprenosivih bolesti.

Glavna zamisao je da,obradom niza tema kao{to su:

o~uvanje reproduktivnog zdravljaprevencija HIV/AIDS i spolno prenosivih bolestiprevencija konzumiranja supstanci koje izazivaju

ovisnost mladi usvoje vje{tine i stavove koji }e ume|usobnoj interakciji doprijeti do {to ve}eg brojamladih ljudi.

Program }e se sluìti metodologijom kojom }e semladi osposobiti da premoste opasnosti na putu dopozitivnog i zdravog ìvota, i kojom }e se, pored stje-canja novih znanja, razvijati i njihove li~ne vrijednosti ivje{tine koje uklju~uju komunikaciju, odlu~ivanje,samopouzdanje, toleranciju, osje}aj odgovornosti,otpor pritisku vr{njaka itd.

U~enici trebaju da shvate da je pojedinac diodru{tva, i da se kroz promoviranje vlastitih interesamoè promovirati i zajedni~ko dobro.

Ako mladi sebe doìvljavaju kao samosvjesne iinformirane osobe, onda }e taj svoj zdrav, zreo ipozitivan odnos prema sebi {iriti unutar svogokruènja.

8

Aktuelnosti

C

i v i t a s b r o j

3 .

n a

{

n a {

Drago Zovko

Obuka treneraiz programa"Umije}eìvljenja"


9/40

9

Aktuelnosti

C i vi t a

s b r o

j 3 .

n a {

n a{

Osvrt na seminar "Umije}e ìvljenja"

KANTON SARAJEVO - OBUKE, SEMINARI, TRENINZI

Utiske sa obuke iznosi Emira Delali}, profesorica u Mje{ovitojsrednjoj tekstilnoj {koli - Stari Grad Sarajevo. Tekst je autenti~an iprenosimo ga u cjelini.

U junu mjesecu 2004. godine na sastankuAktiva nastavnika srednjih {kolaKantona Sarajevo koji predaju - izvodenastavu iz predmeta Obrazovanje zademokratiju i ljudska prava dobili (saz-

nali) informaciju o obuci koju }e 16. augusta teku}egodine Civitas u saradnji s UNICEF-om organizovatii da planiramo u svojim aktivnostima.

U 12 sati 16. augusta u prostorijama Nastavnogcentra u zgradi U~iteljske {kole treneri SadìdaHadì}, profesor, i Dervi{a Pleho, profesor, su na{epomalo letargi~ne mozgove od ljetnih vru}ina iodmora na vrlo vje{t i kvalitetan na~in uvele i zain-teresovale za ovu problematiku. Uz aktivnosti,u~e{}e u realizaciji tema predvi|enim programomobuke "Umije}e ìvljenja" i ~etverodnevnog isvakodnevnog petosatnog rada, veoma smo zado-

voljni i jo{ bogatiji u svojoj struci te nam ne}e bitite{ko svako u "svojoj" {koli realizovati kroz pilot projekat (u po jednom odjeljenju program prvih razreda)teme kao {to su npr. o~uvanje reproduktivnogzdravlja, prevencija HIV-a i spolno prenosivihbolesti, prevencija konzumiranja supstanci kojeizazivaju ovisnost i sl . i razvijanjem vje{tina u~enici-ma-adolescentima pomo}i da premoste periodrizi~nih pona{anja i prelazak u period zdravog ìvl- jenja. Ovi sadràji bit }e realizovani u 2004./2005. {kol-skoj godini kroz pilot projekat na ~asovima odjeljenskihzajednica, a nastavnici koji dobiju certifikat "Umije}eìvljenja" bi}e osposobljeni da izvode tu nastavu.

Osim u~enja i saznavanja novih metoda u nas-tavi, ovakvi seminari, uvijek su proèti lijepimdruènjem, relaksacijom-humorom, a ove godine sunam se pridruìli i nastavnici iz Lukavice.

Obrazovanje za demokratiju i ljudska pravabio je jedan od prioriteta Vije}a Evropekao i CIVITAS-a jo{ od 1996. godine.

Vije}e Evrope se koncentrisalo na metodologiju iobuku nastavnika na polju ljudskih prava, dok jeCIVITAS radio na razvoju nastavnih planova iprograma povezanih sa demokratskimgra|anstvom i vlasti u BiH.

Zajedni~ki napori ove dvije organizacijedoveli su do integracije gra|anskog obrazova-nja u obavezne nastavne planove i programe,koja se pokazala jako uspje{nom. Potreba koja je izraèna od strane obrazovnih institucija,

nastavnika, u~enika i njihovih roditelja zaodrìvim i nezavisnim obrazovanjem zademokratiju i ljudska prava dovela je do potpisi-vanja okvirnog sporazuma o saradnji izme|uCIVITAS-a i Vije}a Evrope.

Aktivnosti koje su dio ovog sporazuma bit}e realizovane od strane radnih grupa koje }ebiti sastavljene od lokalnih obrazovnih eksperata, pred-stavnika pedago{kih zavoda i ministarstava, kao i uni-

verzitetskih profesora, s ciljem potpunog preuzimanjaodgovornosti od strane lokalnih obrazovnih vlasti zaovaj veoma vaàn dio obrazovanja.

Sporazum o saradnji izme|uCIVITAS-a i Vije}a Evrope


10/40

10

Aktuelnosti

C

i v i t a s b r o j

3 .

n a

{

n a {

S l i k

om n

a s emi n

ar u

"Umije}e ivljenja"u Sarajevu

16-19.8.2004.

Vidljiva zainteresiranost na{ih kolega za novi program

Rad u skupinama je zainteresirao i aktivno uklju~io svesudionike seminara

Dobro odigrana uloga zaslu`uje aplauz kolega

Dobra saradnja unutar skupine - uspje{an seminar Danas u programu mi, a sutra na{i u~enici

Umije}e `ivljenja zahtijeva i gluma~ko umije}e na{ih profesora


11/40

Nai ~itaoci se sje}aju da smo u prvombroju pisali kako je CIVITAS jo koncem2002. pokrenuo projekat za slijepe islabovidne u~enike. Od tada je realiziranomnogo, a treba spomenuti donacije ukompjuterima i brael {tampa~ima za multimedijalneu~ionice oba centra/zavoda koje je obezbijedio uredCivitasa i naravno, {tampanje ud`benika na braelpismu.

Zavr{ni dio Projekta je planirani seminar koji jerealiziran 24., 25, i 26. septembra ove godine. Evo

nekih podataka:Seminar je realiziran u prostorijama JAVNEUSTANOVE CENTAR ZA SLIJEPU I SLABOVIDNUDJECU I OMLADINU u Sarajevu

U~esnici seminara: u~enici i nastavnici CentraNedàri}i (Federacija BiH) i u~enici i nastavniciZavoda za slijepe i slabovidne iz Dervente (RepublikaSrpska)

Ciljevi seminara:1. Razmjena iskustava i intenziviranje saradnje

izme|u centara uz pomo} multimedijalnih u~ionica iud`benika doniranih od ureda CIVITAS-a BiH.2. Proirivanje saznanja o "Projektu gra|anin" i

prakti~na izrada i prezentacija portofolija.3. Prezentacija lekcija i razmjena iskustava - Kako

u~iti iz doniranih ud`benika?4. Projekcija saradnje u budu}nosti i osvrt na nau~eno.

Svoje impresije sa seminara napisali su profesori izoba centra i mi ih u cijelosti prenosimo:

SEMINAR SA PUNIMUSPJEHOM

Trodnevni seminar odràn od 24. do 26. sep-tembra u sarajevskom Centru za slabovidne je po

mnogo ~emu bio specifi~an i jedinstven. Prviput na jednom mjestu su se okupili nastavnici iu~enici Zavoda za slijepe Ii slabovidne"Budu}nost" Derventa i Centra za slijepe izlabovidne iz Nedàri}a. Tako|e, Civitas je priput organizovao seminar, ne samo za nastavnikenego i u~enike slijepe i slabovidne djece.Imaju}i u vidu specifi~nost situacije odre|enesamom organizacijom, uspje{na realizacijazadataka koji su postav qeni u pogledu rada naprojektima "Gra|anin" i "Osnovi demokratije",nije su u potpunosti mogla predvidjeti. Naravno,pored realizacije zadataka jedan od va`nijih ciqeva seminara se odnosio na bo qe upoznavawe ime|usobno zbliàvawe u~enika iz oba centra.

Na seminaru je o~estvovalo po deset u~enika idva nastavnika iz oba centra. Za vrijeme semi-nara u~enici su radili u mje{ovitim grupama.Teme iz oblasti javne politike, autoriteta imetodologije izrade portfolija kao na~ina iden-tifikovawa i rje{avawa aktuelnih problema, unajve}oj mogu}oj mjeri su aktivirale u~enike izaokupile wihovu pa`wu. Do izraàja su do{liu~eni~ki stavovi, wihova razmi{qawa, timskirad i naro~ito kreativnost. Na seminaru sepokazalo da u~enici posjeduju dosta znawa iz

obra|enih oblasti kao i da je proces obrazovawau centrima na vrlo visokom nivou. Zahvaquju}iCivitasu koji je finansirao opremawe multi-

11

Aktuelnosti

C i vi t a

s b r o

j 3 .

n a {

n a{

Uspje{no realiziranProjekat za slijepe islabovidne u~enike

Sadà Hadì}

NASTAVAK NA SLJEDE]OJ STRANICI


12/40

medijalnih u~ionica i {tampawe ud`benika naBrajevom pismu za oba centra, rezultati rada suzna~ajno poboq{ani. îwenica koju ne trebanikako zanemariti je da su se u~enici tokomtrodnevnog rada me|usobno veoma zbliìli, dasu ostvarena nova prijateqstva i da su zabavneve~eri organizovane nakon radnog dana bile punpogodak. Zbog toga su u~enici kraj seminarado~ekali sa tugom i àqewem. Imaju}i u vidu svenavedene informacije, moè se konstatovati da je seminar u oragnizaciji Civitasa ne samoispunio, ve} i prema{io sva o~ekivawa. Kaoilustracija ove tvrdwe mogao bi posluìti idogovor da se me|usobna saradwa centara nas-tavi kao i wihova saradwa sa Civitasom.

Vladan Popovi} , Derventa

Seminar, u organizaciji CIVITAS-a, u Centru za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu u Sarajevu, u vre-menu od 24.09. do 26.09. 2004., organizovan je zau~enike iz Dervente i Sarajeva, kao i profesore koji sanjima rade program CIVITAS-a u nastavi.

U samom startu se moglo vidjeti da su u~enici izSarajeva mnogo vie upoznati sa samim programom jer se on radi u redovnoj nastavi duè vrijeme. Krajnjicilj seminara je upoznati u~enike sa osnovamademokratije i Projektom gra|anin. U tokurada seminara u~enici su bili jako zain-teresovani i cijelo vrijeme aktivni sudionicidoga|anja. Pokazali su razumijevanje i uz

podrku svojih profesora }e, nadam se,uspjeno savladavati program koji je plani-ran i prilago|en njihovom uzrastu.

Posebno su bili zainteresovani u prak-ti~nom dijelu rada. U okviru projektagra|anin uradili su portfolij sa temom:

" Sportski tereni u borbi protiv droge "Temu su sami izabrali, a to je istovre-

meno za neke od prisutnih bila kola kakoodabrati problem i sloìti se da to budeproblem svih u razredu da bi se mogaodalje analizirati i istraìvati. Vrijeme za rad je bilo dosta kratko, ali dovoljno da seupozna u~enike sa onim to bi trebaloznati.

Razumijevanju su doprinijeli voditeljiseminara: Zdravko i Sedìda kao i profe-sori: Savo, Sedika, Hasim i Vladan.

Ono to je bitno ista}i jeste da su u~enici svo vrijeme proveli druè}i se i zabavljaju}i, ne samo u tokurada, nego i u toku ve~eri. Organizovali su karaokeou i zabavljali se do kasnih sati. Rastanak je biodirljiv uz obe}anje da }e se ponovo vidjeti i druìti uDerventi. Kao razlog za novo druènje moè biti, poprijedlogu jednog u~enika, takmi~enje iz Projekta

gra|anin, tj. da grupa od deset u~enika iz oba Centraurade portfolij i sa njim se predstave jedni drugima, apobjednik da se kandidira za dràvno takmi~enje.Zato na dràvno ? Zato to nema drugih kola nji-hovog tipa, a u konkurenciji ostalih kola, koje ne

koluju djecu sa posebnim potrebama, nisu umogu}nosti da se plasiraju, bez obzira na èlje i trud irad koji ulaù.

Sve u svemu, seminar je ispunio svoj cilj. Ovakvadruènja treba organizovati ~esto.

Hvala Civitasu kao organizatoru.Prof. Sedika Ceri}, Sarajevo

TO MO@E SAMOCIVITAS

Zajedno u {kolske klupe okupiti |ake i nas-tavnike, angaòvati i jedne i druge kao pa`qiveslu{aoce i pa`we vrijedne predava~e.

Na trodnevnom sminaru u organizacijiCivitasa u~estvovalo je po deset u~enika izZavoda za slijepe i slabovidne "Budu}nost" izDervente i Centra za obrazovawe slijepe islabovidne djece i omladine Nedàri}i.Seminar je trajao tri dana a gostoqubividoma}ini iz ustanove za obrazovawe slijepih izSarajeva uspjeli su, a {to ne re}i, i trudili suse da susret bude i ostane nezaboravan. Pod uti-cajem mno{tva lijepih utisaka ne umijem da sesjetim pravih rije~i kojima bih sve to opisao, ane ~ini mi se ve} sam siguran da takve rije~i ~ak

i ne postoje. Pored, za nas veoma va`nih tema"Projekt gra|anin" i "Osnovi demokratije" kojesmo apsolvirali, èlim vam do~arati zna~aj sus-reta. Ispra}aju}i nas, u~enici iz Nedàri}atako su se te{ko rastali od svojih prijateqa izDervente. Dugo su se opra{tali drè}i ~vrstostisnute ru~ice, te na taj na~in iskazuju}i iprenose}i jedni drugima sve ono {to bi oni kojiimaju zdrav vid iskazali pogledom. U wihovimsrcima i glavama kovitlala se samo jedna èqa,da se {to prije ponovo na|u na okupu i da taj sus-ret traje {to duè.

Savo Popadi} , Derventa12

Aktuelnosti

C

i v i t a s b r o j

3 .

n a

{

n a {

NASTAVAK S PRETHODNE STRANICE


13/40

PozdravDouglasuEbneru

"Ja gajim i izraàvam veliko po{tovanjeprema ljudima koji su uklju~eni u Civitas uovoj zemlji", rije~i su koje je gospodinEbner rekao za prvi broj na{eg lista.

Zaista je to i bilo tako i svi ~lanoviCivitas mreè su na svakom korakuosje}ali njegovu podr{ku.

Od 2000. godine obavljao je du`nostdirektora Ureda za odnose s javno{}uameri~ke ambasade u Bosni i Hercegovini,a 9. septembra je priredio prijem u povoduodlaska sa ove du`nosti.

Me|u mnogobrojnim zvanicama i~lanovi Civitas mreè su svojim prisustvomèljeli zahvaliti velikom prijatelju i podijelitizadovoljstvo {to smo imali priliku dasara|ujemo.

Uz priznanje koje je dobio za svoj rad~lanovi Civitas porodice mu upu}uju velikoHVALA uz èlju za uspjeh u profesional-nom i privatnom ìvotu.

13

U fokusuPredstavljamo

C i vi t a

s b r o

j 3 .

n a {

n a{

Federalnoministarstvoobrazovanja inaukeF ederalno ministarstvo obrazovanja i nauke formirano jei djeluje od po~etka implementacije Daytonskog spo-razuma, kad se uspostavila entitetska vlast i kad suentiteti i kantoni dobili ingerencije vlasti u svim sferamaìvota, pa tako i obrazovanju.

Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke ima koordini-raju}u ulogu u odnosu na kantonalna ministarstva obrazo-vanja to zna~i da ovo ministarstvo ne donosi sve odluke, alipreporu~uje, daje inicijative, odràva sastanke sa svim kan-

tonalnim ministarstvima.Djelokrug rada Federalnog ministarstva obrazovanja inauke je da vri upravne, stru~ne i druge poslove iznadle`nosti Federacije, koji se odnose na predkolsko,osnovno i srednje obrazovanje, pedagoke standarde i nor-mative prostora, opreme i nastavnih sredstava za predkol-sko, osnovno i srednje obrazovanje i odgoj, nostrifikaciju iekvivalenciju inostranih kolskih svjedod`bi i diploma,stru~no obrazovanje i usavravanje nastavnog osoblja,ud`beni~ku literaturu za osnovno i srednje obrazovanje,nau~noistraìva~ki rad na unapre|enju odgojno-obrazovnograda, standarda i normative za visoko obrazovanje, |a~ki istudentski stadard,razvoj nau~no-istraìva~ke djelatnosti,zatitu autorskog prava i intektualne svojine, koordiniranjenau~noistraìva~kih aktivnosti, razvoj nau~noistraìva~kihorganizacija, podsticanje fundamentalnih primijenjenihistraìvanja, razvoj investicionih tehnologija i kadrova unau~no-istraìva~koj djelatnosti, pra}enje inovacija razvoja iunapre|enja, tehnologija i druge poslove utvr|ene zakonom.

Unutra{nja organizacija Ministarstava:1. Kabinet ministra2. Sektor za visoko obrazovanje3. Sektor za nauku4. Sektor za predkolsko, osnovno i srednje obrazovanje5. Inspektorat6. Slu`ba za ekonomsko-financijske i opte poslove

Resorno Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke injegovi rukovodioci su od samog po~etka pratili aktivnosti ipodràli razvoj CIVITAS-ovog programa. Posebno je inten-zivirana saradnja od 10. aprila 2003. godine kada je odrànprvi sastanak Upravnog odbora koji je verificirao procesrazvoja programa certifikacije nastavnika za predmetDemokratija i ljudska prava, a u ~ijem radu, kao i u radu saCIVITAS-om su izuzetno pozitivna i argumentovano tvrdimda ono to rade, rade na profesionalan i stru~an na~in.

Emina Pandò-Hasanbegovi} , prof.savjetnikZa profesionalni razvoj edukatorau Federalnom ministarstvu obrazovanja i nauke


14/40

Svaki po~etak je teàk. Da. Na{ po~etaknije izuzetak. Ovu teìnu osjetila je na{aRADNA SKUPINA ~iji je zadatak biodono{enje NACRTA NASTAVNOG PLANA

I PROGRAMA za demokraciju i ljudskaprava. Te{ko}e su savladane uz stru~nu pomo}:

CENTRA ZA GRA\ANSKO OBRAZOVANJE UCALIFORNIJI,ADVOKATSKE KOMORE U ARIZONI ICENTRA ZA PRAVNO OBRAZOVANJENEVADA (sve SAD).

Radna skupina je usvojila standarde za srednje{kole, koji su omogu}ili izradu materijala i metodi~kauputstva za programske sadràje. Bili smo svjesniteìne situacije u BiH koja je uvjetovala uvo|enjepredmeta DEMOKRACIJA I LJUDSKA PRAVA u na{e{kole. Po~eci uvo|enja bili su vrlo te{ki (posebno unekim sredinama), koji su zahtijevali dodatneaktivnosti obitelji CIVITAS kako bi se savladalepote{ko}e. Dodatne napore uloìla je radna skupinana ~elu sa izvrsnom gospo|om Rahelom Dìdi}. Imalismo dovoljno snage, motiva i razloga da savladamoprepreke kako bi se ovaj predmet na{ao tamo gdjemu je mjesto. Jer, sloboda gra|ana bitna je kompo-nenta razvoja dru{tva, a slobode nema bezdemokracije.

Srednjo{kolska populacija najprikladnija je zausvajanje demokratskih vrijednosti koje su temelj ljud-skim slobodama. Lynda Rando kaè: ''Demokratijamavladaju informirani gra|ani.''

Do}i do slobode te{ko je bez znanja i motivacije,kao preduvjeta razvoja demokracije. Obrazovanje zademokraciju ima cilj stvoriti aktivne gra|ane svjesnesvog postojanja, svojih du`nosti i prava, u izgra|ivanjubolje i sretnije budu}nosti. Nakon pet godina inten-zivnog rada uspjeli smo realizirati dosta planiranihciljeva i zadataka.

Postignuti uspjesi ne smiju nas zadovoljiti, negomotivirati na dalje aktivnosti s ciljem stvaranja slo-

bodne stvarala~ke li~nosti. @elimo da u~enici razvijaju icijene svoje mogu}nosti, prava i odgovornosti.Demokratsko dru{tvo, kojem mi teìmo, ne moè pos-tojati, niti se razvijati bez aktivnog u~e{}a dobroinformiranih, vje{tih i opredijeljenih gra|ana.

Edwina Saggittokaè: ''Trebate bitiponosni na dopri-nos koji ste daliobrazovanju ibudu}nosti BiH. Viostavljate zna~ajantrag daju}i u~enici-ma vje{tine, isku-

stva i podsticaj da u~ine demokraciju korisnom zagra|ane ove zemlje.''

Gore navedena na~ela bila su polazi{te i podloganastavnom planu i programu predmeta DEMOKRACI-JA I LJUDSKA PRAVA. Cilj je razviti kod u~enikaznanje, sposobnosti i uvjerenja koja }e im biti potreb-na tijekom cijeloga ìvota. Radili smo i radimo na tomeda ovaj predmet u|e u sve srednje {kole BiH i obuh-vati sve u~enike. Koliko smo u tome uspjeli, re}i }esljede}i navod gospodina Charlesa N. Quigleya kojikaè: ''Mogu re}i da je u BiH u ovaj projekt uklju~en

ve}i procenatu~enika nego uSAD-u ili bilogdje u svijetu. Uodnosu naprethodne godinevidljiv jenapredak ukvalitetu i portfolija i prezentaciji iraznovrsnostiproblema kojeu~enici istraùju.''

Ovaj programkarakterizirarazvoj intelektual-nih sposobnosti,

kriti~kog razmi{ljanja interdisciplinarnosti imetodi~nosti aktivnog i neovisnog u~enja. Za njegovurealizaciju obitelj Civitasa dala je mnogo {to potvr|ujegospodin Douglas Ebner koji kaè: ''Ja gajim iizraàvam veliko po{tovanje prema ljudima koji suuklju~eni u CIVITAS u ovoj zemlji, kako za one kojirade u uredu CIVITAS-a BiH, tako i za doprinos ~lano-va mreè CIVITAS.

Unutar mreè CIVITAS-a vlada pravo drugarstvo iprijateljstvo {to je uvjetovalo dana{nju razinu realizacije programa CIVITAS-a. Na{a kolegica-koordinatoricaVesna Milavi} kaè: ''Mislim da }e se ovaj program idalje uspje{no {iriti preko vrti}a, {kola, univerziteta iroditelja na cijelu zajednicu i tako doprinijeti demokrati-zaciji na{eg dru{tva, a znanja koja mladi sti~u pomo}i}e im da postanu aktivni i odgovorni gra|ani. Bit }usretna i zadovoljna da i dalje u~estvujem u realizacijiprogramskih aktivnosti CIVITAS-a u na{oj zemlji".

Na{e aktivnosti su osmi{ljene a velikim ih ~inismisao.

Zaista, te{ko je opisati uspjehe koji su postignuti izprograma CIVITAS-a za ovih pet godina na prostoruod Trebinja do Biha}a, odnosno od [irokog Brijega doOra{ja. Spremni smo nastaviti na{e aktivnosti i posti}i jo{ bolje rezultate jer imamo volje i snage za to.

14

U fokusu

C

i v i t a s b r o j

3 .

n a

{

n a {

Gdje smo toposlije pet godina?

Karlo Zelenika

Postignutiuspjesi ne smijunas zadovoljiti,nego motiviratina daljeaktivnostis ciljemstvaranjaslobodne stvar-ala~ke li~nosti


15/40

Malo to moè obradovati edukatore zademokraciju i ljudska prava iz Bosne iHercegovine od ~injenice da su imali prigo-du predstaviti svoj program na svjetskomkongresu Civitasa koji je, u okviru

Me|unarodnog programa razmjene edukatora gra|anskogobrazovanja, ove godine odràn u Budimpe{ti.

Kongresu u Budimpe{ti nazo~ilo je preko 100 pred-stavnika iz Europe, Bliskog Istoka, Sjedinjenih Ameri~kihDràva, Rusije, Kine, Indonezije, Malezije, Ju`ne AfrikePosebice smo ponosni na to da imamo jedan egzem-plaran program u mnogim segmentima, te smo stoga~esto bili u prigodi da sluìmo kao uzor ostalima. Hvalasvima koji su svojim radom doprinijeli ovako zna~ajnimrezultatima.

Ohrabreni smo ~injenicom da je cijeli Civitasme|unarodni program doìvio zna~ajnu ekspanziju uminuloj godini. To je rezultiralo formiranjem arapskogCivitasa koji uklju~uje ve}inu arapskih zemalja, zatimpro{irenje programa u Africi, u Kini, Latinskoj Americi i uzemljama biv{eg Sovjetskog saveza.

Naime, toliko toga se moglo ~uti na ovoj konferencijida nam je najve}i izazov bio upoznati sve sudionike idoznati osnovne informacije o njihovom programu. Sodu{evljenjem smo pratili nova ostvarenja koja je pred-stavila dr. Margaret Branson. Posebice su nas dojmili,kao i uviek, u~enici, nastavnici i profesori, koji su pred-stavili svoja ostvarenja iz Projekta gra|anin, ljetnjegkampa i univerzitetskog programa.

Tema ovogodi{njeg kongresa "Je li demokracija iznev- jerila o~ekivanja gra|ana u zemljama u tranziciji", i "Je liona nedostatna u uvjetima siroma{tva i ekonomske ner-azvijenosti", bila je izazov za sve nas. Slu{aju}i preda-vanje jednog doma}eg stru~njaka nismo magli a da neprokomentiramo njegovu izjavu kako je Ma|arska uspjelana putu tranzicije od dràvne do trì{ne ekonomije i kako je osnaìla demokraciju zahvaljuju}i posebice strpljenjusvojih gra|ana i njihovoj aktivnoj ulozi u uspostavi slo-bodnog i otvorenog dru{tva.

Ipak, ono {to nas je najvi{e obradovalo je ~injenica dakona~no i mi iz Bosne i Hercegovine doìvimo negdje usvijetu uvaàvanje i isticanje na{ih postignu}a ne zbograta ili pak te{kih uvjeta u kojima ìvimo, ve} zbog na{ihuspjeha i avangardne uloge na polju implementacijeobrazovanja za demokraciju i ljudska prava. Kada jegospodin Gery Marx, evaluator, prezentiraju}i globalnerezultate, iznio broj uklju~enih nastavnika i u~enika,nismo mogli a da ne uo~imo da je udjel BiH ve}i od 25%

od ukupnog broja iz svih gore navedenih zemalja.Jo{ jedan element koji je upotpunio sliku je ~injenica

da se rodila ideja o proslavi 10. godi{njice Civitasa BiH uoùjku 2006. godine.

Mnogi od vas, koji ste s nama u ovom programu odsamog po~etka, s rado{}u se sje}ate Janet Garvey,Direktorice ureda za odnose sa javno{}u veleposlanstvaSAD u periodu 1996-2000, i njenog izuzetnog anga`mana

na podr{ci programu Civitasa koji je tek poprimao formusveobuhvatnog kurikuluma. Imali smo ~ast da budemogosti u rasko{noj vili gospo|e Janet, koja jeobna{ala du`nost Otpravnika poslovaameri~kog veleposlanstva u Budimpe{ti zacijelo vrijeme trajanja kongresa. Stoga smose na opro{tajnoj ve~eri koju je gospo|aJanet pripremila za sve sudionike kongresapomalo osje}ali i kao doma}ini. I kako se

~esto na neformalnim susretima doga|a , ispostavilo se dasu mnogi od prisutnih ameri~kih konzultanata i trenera isami bili dio ekipe koja je zasijala sjeme Civitasa u BiH.Stoga su i zasluìli da svojom nazo~no{}u uveli~aju jubilejCivitasa 2006. u BiH. Gospo|a Janet je prenijela svojenajsrda~nije pozdrave svim koordinatorima, nastavnicima iu~enicima u Bosni i Hercegovini, i obe}ala je do}i naproslavu desetogodi{njice Civitasa BiH.

Da ne pomislite kako je sve bilo lagano, na kongresuse radilo naporno s obzirom da smo mi dràli tri radion-ice. Douglas Ebner, Direktor ureda za odnose s javno{~uameri~kog veleposlanstva u BiH sudjelovao je u paneldiskusiji o Evropskoj perspektivi obrazovanja zademokracijsko gra|anstvo u kojoj je zaklju~eno da se na{program odli~no uklapa u tu perspektivu. Uz sve to morali

smo usuglasiti prioritete za realizaciju programame|unarodne razmjene u partnerstvu s Arizonom,Nevadom i Kalifornijom za narednu {kolsku godinu. Tonije uop}e lagano, jer je potreba i èlja uvijek vi{e nego{to ima sredstava. Na kraju smo prona{li ono, {to zaedukatore u BiH i SAD-u svi smatramo najboljimrje{enjem, a na vama je da to procijenite i date nam va{esugestije kako da program za narednu godinu bude jo{bolji.

Rezultati koje smo do sada postigli, zahvaljuju}ikreativnosti i predanosti na{ih koordinatora, nastavnika aprije svega na{ih talentiranih u~enika, nas obvezuju na stal-no unaprije|enje programa i njegov dalji razvitak. Radujenas {to }emo u narednu {kolsku godinu u}i oja~ani, jer uzna{e partnere iz Arizone, Nevade i Kalifornije, postignut je isporazum s Vije}em Europe, a nadamo se i nastavkusuradnje s UNICEF-om. Sve to obe}ava da }emo na slijede}em svjetskom kongresu Civitasa 2005. godine imati jo{vie razloga za zadovoljstvo.

15

U fokusu

C i vi t a

s b r o

j 3 .

n a {

n a{

Svjetski kongresCivitasa u Budimpe{tiSvjetski kongresCivitasa u Budimpe{ti


16/40

Koja je uloga nevladinihorganizacija u reformiobrazovanja u BiH?

Mi smatramo da je doprinos nevladinih organizacijau obrazovanju zna~ajan, jer angaùju dodatne ljudskei materijalne resurse kojima institucije obrazovanja neraspolaù. Naj~e}e se kao rezultat njihovog usm- jerenog i sistemati~nog rada u nekoj oblasti dolazi domodela i saznanja koja se poslije mogu implementiratikroz sistemska rjeenja. Drugi zna~ajan doprinos jemodernizacija i povezivanje sa evropskim i svjetskimedukatorima, koju ve}ina NVO provodi u sklopu pro-grama me|unarodne saradnje, kao i povezivanjeunutar BiH stvaranjem stru~nih timova iz cijele zemlje.

Da li u BiH imamnogo NVO koje èle da na|u svojemjesto u obrazovanju?

Problem nije u velikom broju NVO, ve} unedostatku zakonske regulative koja bi ure|ivalaodnose u ovoj oblasti, naime element unaprje|enjamora biti integrisan u op{ti sistem obrazovanja, asvaki od elemenata treba zakonski regulisati. Kao ilus-traciju moèmo navesti nedostatak standardizacije,licenciranja i akreditacije organizacija, bilo vladinih iline-vladinih, za djelovanje u pojedinim segmentimaobrazovanja.

Koje su najve}e prednostiangaòvanja NVO u obrazovanju?

Najve}e prednosti mogu se prona}i u ~injenici daNVO rade direktno sa nastavnicima u~enicima, iroditeljima i na taj na~in provjeravaju efekte svogdjelovanja u u~ionici. Druge prednosti su ve}aotvorenost prema novinama i ve}a mobilnost nevla-dinih organizacija koje se bave su{tinom obrazovnogprocesa, kao i njihova spremnost da koncentri{unapore ka odre|enom problemu. U svom radu nevla-dine organizacije pokazuju ve}u fleksibilnost i sprem-nost da uvaè razli~ite stavove po nekim pitanjima.

Gdje se ogledaju najve}iproblemi sa stanovi{taobrazovnih vlasti?

Najve}i problemi sa stanovi{ta obrazovnih vlastipredstavljaju mnogobrojni zahtijevi koji razli~iti progra-

mi, projekti, organizacije me|unarodne zajednice iNVO postavljaju pred njih. U svjetlu ograni~enih resur-sa kojima sama ministarstva ili pedagokeslu`be/zavodi raspolaù, rad na ovim novim programi-ma ili aktivnostima odvla~i ljudske resurse koji nemogu da obave svoju primarnu funkciju, jer su mnogoangaìrani "sa strane".

Gdje se ogledaju najve}iproblemi sa stanovi{ta NVO?

NVO u obrazovanju ~esto imaju mnogostrukefunkcije, koje uspijevaju izvriti zahvaljuju}i vlastitomzalaganju za prikupljanje sredstava iz izvora koji nisudostupni institucijama vlasti. Najve}i problem, osimnepostojanja pravne regulative kojom bi se diferenci-rali razli~iti nivoi djelovanja NVO u obrazovanju, pred-stavlja nespremnost vlasti da prihvate NVO kao part-nere u punom smislu te rije~i. Poteko}e nastaju jerizostaje dugoro~na obaveza, tako da je nevladinim

organizacijama teko praviti dugoro~ne planove, bezkojih nema sistemskih rje{enja.

Koja su mogu}a rje{enja?Prije svega, potrebno je urediti i delegirati sistem

dono{enja odluka tako to }e se usvojiti standardikojima bi se ure|ivala pitanja modernizacije i harmo-nizacije nastavnih planova i programa, ud`beni~ke ipriru~ni~ke literature, a pitanja pojedinih projekata kojiimaju lokalni karakter ili djeluju na podizanje stru~nostinastavnog kadra mogu da rje{avaju same kole, ilinastavnici. Treba da se mijenja mi{ljenje da samo

obrazovne vlasti ili stru~ne slu`be imaju isklju~ivunadle`nost za sve to se u {koli deava. Uvo|enjemstandardizacije postignu}a u~enika, sistema stru~nogusavr{avanja nastavnika u kojem bi se regulirao pro-ces certifikacije i akreditaciju davaoca usluga, kao iodre|eni stepen autonomije kola i nastavnika, elimini-rao bi se pritisak na institucije sistema.

Koja rje{enja mogu ponuditi NVO dabolje usklade svoje aktivnosti uobrazovanju izme|u sebe?

Mislimo da se na tom polju znatno uznapredovalo, jer OSCE vri harmonizaciju ovih aktivnosti. Najve}iproblem i ovdje predstavlja nedostatak resursa, prijesvega ljudskih. Civitas BiH je u proteklih 8 godinaizvrio petodnevnu obuku preko 21.000 nastavnika,donirao preko 500.000 ud`benika za nastavnike i

16

U fokusu

C

i v i t a s b r o j

3 .

n a

{

n a {

10 pitanja10 odgovora


17/40

u~enike, i to sve sa samo 4 stalnozaposlena. Uz to smo uklju~eni u radstru~nih timova pod koordinacijom OSCE-a, u saradnji sa Savjetom Evrope radimona unapre|enju obrazovanja za demokratiju i ljudska prava, a sa UNICEF-omprovodimo program Umije}e ìvljenja koji

smo razvili za prevenciju devijantnogpona{anja i zatitu reproduktivnog zdravljamladih, a sara|ujemo i sa Save theChildren i Dadalosom.

Postoji li saradnjaizme|u nevladinihorganizacija u regionu?

Da, nevladine organizacije u regionumnogo vi{e sara|uju od institucija sistema.Jedan od razloga je svakako i taj {to mi

nismo organi~eni politi~kim interesima, i toto èlimo da u~imo jedni od drugihoboga}uju}i obrazovnu praksu. Na na{ojregionalnoj konferenciji prole godineu~estvovalo je vie od sto edukatora iz 10zemalja u regionu.

Kad }e prestati potrebaza djelovanjem NVOu obrazovanju?

U mnogim razvijenim zemljama u svije-tu djelovanje NVO je mnogo opse`nijenego kod nas. Dakle, ne smatramo da }evremenom djelovanje NVO prestati, jerkao gra|ani i roditelji imamo pravo dauti~emo na odluke koje se ti~u obrazovanja. Osim toga, uloga gra|anina udemokratiji je da nadgleda funkcionisanjeinstitucija vlasti, a i nevladin sektor pred-stavlja protivteù institucijama vlasti, stoga}e uvijek biti potrebe za njihovim djelovanjem, ~ak i kad presue izvori finansiranja izme|unarodne pomo}i.

Kakav model transformacijerazvija Civitas?Jasno je da kvalitetno obrazovanje nije

mogu}e bez sistema stru~nog usavravan- ja nastavnika, koji }e se odvijati i unutarsistema i od strane akreditovanih organi-zacija. Kad se uvede standardizacija i reg-ulativa, Civitas planira da postane akredi-tovani Centar koji nudi usluge stru~nogusavr{avanja nastavnika, i ostale aktivnos-ti vezane za unapre|enje obrazovanja zademokratiju i ljudska prava u BiH. Zajednosa na{im partnerima iz SAD-a razvili smomodel inicijalne certifikacije, kao i dodatnihobuka u skladu sa odredbama Bolonjskedeklaracije, koji bi trebao da nam obezbi- jedi tu ulogu.

17

U fokusu Intervju

C i vi t a

s b r o

j 3 .

n a {

n a{

Recite nam neto o vama i va{em poslu u AmbasadiSjedinjenih Ameri~kih Dràva u Sarajevu.

U diplomatskoj slu`bi sam od 1985. Do sada sam bio u [riLanci, Ju`noj Koreji, Mozambiku, Nigeriji, Kamerunu, iKolumbiji. U Washingtonu sam radio u Ameri~koj slu`bi zainformisanje kao Slu`benik zaduèn za podru~je Isto~ne Afrike.Izme|u ostalog, bio sam odgovoran za program "vladavinazakona" koji je imao za cilj da oja~a demokratiju i pobolj{a na~inna koji se vlada u regionu. Nakon toga, bio sam savjetnik Uredaza odnose sa javno{}u State Departmenta za Koreju i u~estvo-vao sam u nekoliko pregovara~kih sastanaka. Sve ove je bilo jako dobra priprema za moj dolazak ovdje.

Da li je ovo Va{a prva posjeta Bosni i Hercegovini ikoji su Va{i prvi utisci?

Posjetio sam Bosnu i Hercegovinu nekoliko puta u prolje}eove godine kao dio moga kursa za u~enje jezika. Bilo je todivno iskustvo i ve} tada sam znao sam da sam donio dobruodluku kada sam odlu~io da ìvim u Sarajevu. Otkada samdo{ao na du`nost u septembru imao sam priliku da iza|emnekoliko puta i da vidim prelijepu prirodu kao i neke drugegradove. Jedva ~ekam da u budu}nosti posjetim i planine i jezera.

Da li ve} imate iskustva u radu sa CIVITAS-om iligra|anskim obrazovanjem?

Da, imao sam priliku da radim sa CIVITAS-om u drugimzemljama. Posebno sam bio uklju~en u gra|ansko obrazovanjeu Africi, i direktno kada sam radio tamo i indirektno kad sam biou Washingtonu.

Koje je Va{e mi{ljenje o va`nosti obrazovanja u smis-lu prioriteta me|unarodne zajednice u Bosni i Hercegovini?

Gra|ansko obrazovanje je jedan od najva`nijih prioriteta zaovu zemlju, SAD i me|unarodnu zajednicu, po{to je ono osnovaza odrìvu demokratiju. Samo putem demokratije moèmoposti}i mir i razvoj.

Koja je Va{a porukau~enicima, nastavnicima idrugim ~lanovima porodiceCivitas?

Hajde da u~imo zajedno.Hajde da u~imo jedni od drugih.

Hajde da gradimo zajedno.

GeraldMcLoughlinDirektor ureda za odnose s javno{}u

Ameri~ke ambasade u BiH


18/40

Molimo Vas da se predstavite naim ~itaoci-ma {irom BiH i da nam kaète neto o sebi i Va{oj

praksi u obrazovanju?Pozdrav svim mojim prijateljima u Bosni i

Hercegovini. Zovem se Sharon A. Moran, poznatijapod nadimkom Sam. Menadèr sam programa zaJugoisto~nu Evropu u Odjelu Me|unarodnih programau Centru za gra|ansko obrazovanje, Kalifornija.Nakon 33 godine rada kao srednjokolski profesorgra|anskog obrazovanja u Connecticutu, priklju~ilasam se Centru 1999. godine.

Ja sam diplomirala ameri~ke studije i magistriralapoliti~ke nauke i pravo. Godine 1993. bila sam jednaod 10 ameri~kih nastavnika koji su u~estvovali u razmjeni nastavnika i kulturnoj razmjeni izme|u SAD-a iJapana, a 1997. godine sam dobila poziv od Australijeda predstavim moj projekat gra|anskog obrazovanjakoji je uklju~ivao u~enike u proces izbora naUniverzitetu Australija. Od 1990. do 1999. bila sam~lan Connecticut konzorcijuma za pravno i gra|anskoobrazovanje. U isto vrijeme bila sam i ~lan Upravnogodbora Dràvnog udruènja advokata kao predstavnikiz obrazovanja.

Dràva Connecticut imenovala me je najboljim nas-tavnikom gra|anskog obrazovanja za 1990. godinu,kao rezultat mog dugotrajnog rada na projektimagra|anskog obrazovanja i moj rad sa u~enicima.Godine 1999. Asocijacija edukatora iz Connecticuta mi je dodijelila Mahatma Gandhi nagradu mira za moj radna polju gra|anskog obrazovanja u SAD-u i Bosni iHercegovini.

Kakvi su Vai ciljevi u odnosu na Civitas BiH?

Moja iskustva u radu sa Civitas-om BiH su krunamoje dugogodinje karijere. Poslovi vezani za razvoj iimplementaciju kurikuluma, kao i ud`benika ipriru~nika iz gra|anskog obrazovanja veoma je inspi-

rativan. Tokom prve tri godine mog rada kao trenernastavnika u BiH shvatila sam su{tinu va`nostidemokratije, i to skupa sa bh. u~esnicima u toku naihljetnih obuka nastavnika. Energija i volja da se u pretr-pane i zastarjele nastavne planove i programe uklju~i

vitalan sadràj o vrijednostima demokratije ponukalame je da tu poruku prenesem svojim u~enicima i

kolegama.Kao koordinator jedne od partnerskih dràva,California, ja sam zajedno sa Arizonom kao primarnimmenadèrom i Nevadom kao tre}om partnerskomdràvom bila aktivno uklju~ena u izvanredni programparnerstva sa BiH. I danas, kao regionalni menadèr, ja ostajem zadivljena pred spremno}u ljudi da `rtvujusvoje dragocjeno vrijeme da bi implementirali programobrazovanja za demokratiju i ljudska prava na svimnivoima. Radni dan koji traje po ~etrnaest sati su bilinormalni radni dani za Civitas ured i mreù koordina-tora. Mnogi od tih privrènih ljudi su moji prijatelji zacijeli ìvot.

to se ti~e me|unarodnog programa razmjene,najbolje poznajem programe gra|anskog obrazovanjai odgoja u Jugoisto~noj Evropi. Moje iskustvo u radusa regionalnim koordinatorima je bilo veoma dragocjeno i to je iskustvo koje jo uvijek traje. Kreativneideje koje se razvijaju u cilju uspjene realizacije pro-grama gra|anskog obrazovanja rado se dijele saameri~kim edukatorima. Moja nagrada je uspjeh pro-grama koji je postignut zahvaljuju}i odvogornim ljudi-ma, i naa mogu}nost da poboljamo izvo|enje nas-tave iz ove oblasti oboga}uju}i ameri~ke u~ionice ino-vativnim idejama razvijenim od strane naih kolega uJugoisto~noj Evropi.

Program u Sjedinjenim dràvamaOd kako je prvi put iniciran 1988. godine, programcentra Mi narod: Gra|anin i ustav je bio osnovamoga rada koji sam realizirala u u~ionici. Predavalasam predmet gra|ansko obrazovanje za pet nivoa

18

Intervju

C

i v i t a s b r o j

3 .

n a

{

n a {

IntervjusaSharon MoranProgram manager za Jugoisto~nu Evropu,Centar za gra|ansko obrazovanje, Kalifornija

Postoje neki koji ùde za"dobrim starim vremenima"kada je neko drugi biozaduèn za dono{enje odluka irje{avanje problema


19/40

u~enika. Moji u~enici su predstavljali dràvuConnecticut na dràvnom finalu takmi~enjaMi narod:Gra|anin i ustav u Washingtonu, DC.

Moji u~enici su postali direktno uklju~eni u lokalnu i,do neke mjere i u vlast na nivou savezne dràve.U~enici su radili sa kandidatima politi~kih partija,posje}ivali sastanke gradskog vije}a, predstavljalisvoje prijedloge za nove zakone i dràvne zakono-davne sesije i radili na izbornim mjestima lobiraju}i zasvoju mjeru javne politike. Predsjedni~ki kandidati suponudili izbornu uklju~enost mojim u~enicima,uklju~uju}i i Jimmyja Cartera.

U predavanju predmeta gra|ansko obrazovanjekoristila sam mnoge ud`benike, te suUstavni i krimi-nalni zakon, Uli~ni zakon i Fondacija ustavnihprava ovog centra samo dio materijala koji je koriten.Blizak radni odnos sa sudskim sistemom je otvoriomogu}nosti za pravnike i suce da komuniciraju i radesa u~enicima.

Bila sam trener za obuku nastavnika u dràviConnecticut punih 18.godina. U~enici su u~ili o funkcijigra|ana i prezentovali kriminalnu ili gra|ansku sudskuparnicu u pravim sudnicama pred pravim sudijama.Pravnici su nadgledali uloge odbrane ituìlatva/tuìtelja, kako bi bile realne. Ekipe koje samvodila bile su u~esnice dràvnog finala 16 godina zaredom.

Koliko puta ste putovali u Bosnu iHercegovinu i koje su vae impresije?

U 1996. godini sam kao ~lan prve grupe trenera zanastavnike Centra posjetila Bosnu i Hercegovinu.Trigodine radila sam kao trener za nastavnike,treninzi suse odràvali u: Biha}u. Bosanskoj Krupi, Livnu,Cazinu. Tako|er sam bila pomo}nica KenuRodriguezu u Sarajevu.

Moje impresije? BiH je zauvijek promijenila moj

ìvot i bila je katalizator za mene da zapo~nem novukarijeru u Centru, 3000 milja od moga doma iporodice. Izgradila sam prijateljstva za cijeli ìvot samnogim divnim ljudima u BiH.

Kao menadèr programa Centra za Jugoisto~nuEvropu posjetila sam BiH nekoliko puta od 1999.godine i uvijek se radujem novoj posjeti.

Recite nam neto o Vaim aktivnostima kaomenadèru programa Centra za Jugoisto~nuEvropu?

Makedonija je bio moj prvi zadatak kao Koordinatorprograma i tamo sam radila sa edukatorima tokom2001. godine. U 2002. godini imenovana sam zamenadèra programa Centra za Jugoisto~nu Evropu isada pruàm tehni~ku podrku i monitoring kompletnojregiji. Lokacije sa kojim radim su Albanija, Bosna iHercegovina, Bugarska, Hrvatska, Kosovo,Makedonija i dva programa u Srbiji i Crnoj Gori. Bosna

i Hrvatska su formalni Civitasovi partneri dok drugelokacije nastoje zadobiti partnerski status sa mreòmCentra.

Koja je Vaa poruka u~enicima, nastavnici-ma, koordinatorima i drugim ~lanovima Civitasporodice u Bosni i Hercegovini?

Tranzicija ka demokratiji nikada nije lak proces; ust-vari, demokratija je uvijek u tranziciji dok god gra|anikoriste svoju funkciju i nastoje da poboljaju svoj sis-tem vlasti. Svugdje u svijetu kada ljudi traè tranziciju,kontinuirane napore za uspostavljanje gra|anskogobrazovanja oteàvaju neki manji problemi skupa saozbiljnim poteko}ama pred kojima se gra|ani nalaze.Postoje neki koji ùde za "dobrim starim vremenima"kada je neko drugi bio zaduèn za donoenje odluka irjeavanje problema. Nekada se moète osje}ati kaoda nastojite da zaustavite lavinu negativnih stavova ikontinuiranih zastoja. Biti odgovoran gra|anin kojiu~estvuje u vlasti zahtijeva od pojedinca rad i stalninadzor akcija vlasti i kontinuirani oprez. Demokratijazahtijeva trud, i to mnogo truda. Napori koji se ulaùna uspostavi gra|anskog obrazovanja i demokratskihprincipa koje sam vidjela u Bosni ~esto mnogeAmerikance postidi zbog njihove neaktivnosti u ulozigra|anina.

Nastavnici, u~enici i koordinatori iz cijele Bosne iHercegovine rade zajedno sa Civitasom BiH napoboljanju programa gra|anskog obrazovanja iaktivnosti i napredka ljudskih prava. Uspjesi Bosne iHercegovine u potrazi za razvijenim gra|anskimdrutvom su potakli aktivnosti koje }e sluìti kao modelza druge zemlje u regiji i globalnu mreù Centra.

(O da, Sam uvijek ima jo neto da kaè!!)

Moja duboka ljubav prema Bosnu i Hercegovinu i

njenom narod pove}ava se svake godine. MreàCivitasa je postala moja ira porodica i prijatelji.Promijenili ste moj ìvot zauvijek. Svaka posjeta BiH jpro{irila je krug dragih ljudi koje sam upoznala i novihprijatelja koje sam stekla.

Hvala vam.19

Intervju

C i vi t a

s b r o

j 3 .

n a {

n a{


20/40

Ibrahim Veli} je do ove {kolskegodine radio kao profesor Demokratije iljudskih prava u Gimnaziji Bugojno i

sada odlazi u zasluènu penziju.O sebi prof. Veli} kaè:"Zavr{io sam Fakultet politi~kih nauka i

dugo godina radio kao profesor ONO i predmeta kojisu bili srodni.

Svoj posao sam izuzetno volio i nastojao da gaobavljam uspje{no.

Desilo mi se da sam posljednjih godina mogradnog vijeka dobio {ansu da se upoznam sa pro-gramom gra|anskog obrazovanja.

Nekako sam vidio sebe kao nekoga ko nije prikraju nego na novom po~etku i sa zadovoljstvom sampoha|ao seminare i obuke da bih stekao certifikat."

Molimo Vas da za na{ list iznesete svojaiskustva iz nastavne prakse.

"Prvobitno smo neke sadràje iz osnovademokratije i ljudskih prava realizirali kroz odjeljenskuzajednicu a zatim kroz predmet Sigurnostdemokratskog dru{tva. Cijenim da je veliki uspjeh {to je ovaj program dobio status predmeta Demokratija i

ljudska prava.Novina nisu bili samo sadràji nego

i metode interaktivnog i istraìva~kograda. Podsticao sam u~enike uvje`bama kriti~kog mi{ljenja i analiziprimjera iz svakodnevnog ìvota. Pratilisu {tampu i ostale medije da bi bili

informisani i postajali osjetljiviji naìvotne probleme.To je dalo mogu}nost da se uklju~imo

u Projekt gra|anin. Bio sam zadovoljan {to su u~eniciprihvatili te aktivnosti i pokazali interes za istraìvanje.

I nakon svega kao kruna na{eg rada bio je i ovogodi{njiuspjeh kada je na{a ekipa bila pobjednik na kantonalnomtakmi~enju pa tako i u~esnik na finalnom takmi~enju i kaonagrada slijedio je boravak u Kampu Br~ko."

Kako vidite budu}nost ovog programa?"Mislim da ovaj program svi podràvaju i on }e se

dalje razvijati a najva`nije je da se odrè ove vezeme|u {kolama, bilo kroz takmi~enje ili Kamp, alisvakako da vodi zajedni~kom cilju - demokratizacijidru{tva u kojem }e gra|ani biti slobodni i sigurni.

Porodici Civitas èlim mnogo uspjeha i ~estitamim na dosada{njim uspjesima. Ako bude prilike, rado}u i dalje u~estvovati u nekim aktivnostima gdje bimoje iskustvo bilo od pomo}i a nadam se da }u imatiprilike i da redovno ~itam va{ list"

20

Intervju

C

i v i t a s b r o j

3 .

n a

{

n a {

Mje{ovita srednja {kola Donji Vakuf je ove godinebila doma}in kantonalnog takmi~enja "Projekt-gra|anin".

Uz zahvalnost za dobru organizaciju i podr{kuovom takmi~enju zamolili smo direktora {kole,Muharema Ki{iju da za na{ list iznese svoja dosa-da{nja iskustva o aktivnostima Civitas-a.

"Ja sam od 1996. bio upoznat sa programomgra|anskog obrazovanja.

Na prve pozive za edukaciju nastavnika iz teoblasti odgovorio sam pozitivno.

Tako smo dobili nekoliko educiranih nastavnika, ana{i u~enici u~estvuju u Projektu gra|anin odpo~etka."

Na pitanje o zna~aju ovog programa on kaè:"Smatram izuzetno va`nim da u~enici do

zavr{etka srednje {kole steknu osnovna znanja iz

osnova demokratije i ljudskih prava jer samo takomogu aktivno participitrati u dru{tvenom ìvotu kako u{koli tako i u lokalnoj i {iroj zajednici.Dobro je da seuveo poseban nastavni predmet za razliku od periodakada se to realiziralo u okviru odjeljenske zajednice.

Dobro educirani nastavnici i adekvatna podr{ka{kole su bitni za uspje{nu realizaciju programa iaktivnost u~enika."

[ta mislite o takmi~enju Projekt gra|anin?"Ovo takmi~enje je vid prakti~ne primjene ste~enog

znanja i daje mogu}nost u~enicima da u rje{avanjuuo~enog problema upoznaju i animiraju odgovaraju}eorgane vlasti,da razviju vje{tine komunikacije ,timskograda i sl. {to opravdava njegovo postojanje.U na{oj{koli redovno imamo {kolska takmi~enja i kao jedinasrednja {kola u op}ini direktno u~estvujemo na kan-tonalnom takmi~enju i postièmo dobre rezultate.

Me|utim ,ja uo~avam da nema dovoljne materijalne podr{ke i stimulacije za u~enike i nastavnike i dabi mo`da trebalo poraditi na nekoj drugoj formi ocjenji-vanja kako bi {to ve}i broj ekipa dobio {ansu da idena ve}i nivo takmi~enja."

Za kraj, direktor Ki{ija kaè:" @elim i dalje uspjeh Civitas-u i nadam se da }eove aktivnosti unaprijediti na{e dru{tvo i obrazovni sis-tem kao dio ukupne reforme obrazovanja."

Ibrahim Veli},profesor

Muharem Ki{ija,direktor Mje{ovitesrednje {koleDonji Vakuf


21/40

21

Intervju

C i vi t a

s b r o

j 3 .

n a {

n a{

Kada ste se prvi put susreli sa programom"Civitas" ?

O programu "Civitas" prve informacije dobila samkao ~lan Nastavni~kog vije}a {kole, avgusta 1998.godine. Tada su kolege u~esnici prvog seminara natemu "Obrazovawe za razvoj i unapre|ewe demokratije"upoznale Nastavni~ko vije}e sa su{tinom i predsto- je}im aktivnostima vezanim za ovu temu.

Od kada je u va{oj {koli zaìvio projekat "Jagra|anin"?

Od septembra 1998. godine po~eo se izu~avati pro-gram "Obrazovawe za razvoj i unapre|ewe demokratije".

Da li je bilo problema u va{em radu?

U po~etku je bilo nerazumijevawa kolega, anedostatak nov~anih sredstava za realizaciju progra-ma je stalni problem.

[ta je vama i va{im u~enicima omogu}io pro-gram "Ja gra|anin"?

Ovo je vaàn segment u obrazovawu i meni kaoprosvjetnom radniku omogu}uje da pomognem mladim

qudima na putu ka zrelosti, da mlade generacije prib-liìm dru{tvenim temama. Ovaj projekat je projekatbudu}nosti. Program je omogu}io djeci da svoje ideje,stavove, obrazloè organima vlasti i organima odgov-orim za rje{avawe problema. Djeca prvi put kroz ovajprojekat kontaktiraju sa institucijama vlasti, komuni-ciraju sa li~nostima od autoriteta i svojimmi{qewem uti~u na dono{ewe odluka u vezi sarje{avawem nekog problema.

Prvi put mladi su reprezentirali {iroj javnostiproblem iz {kole i {ire zajednice koji su prou~avali,vladali informacijama, imali ideje. Ovo je izvrstanna~in da mladi qudi nau~e koji nivoi vlasti su odgov-orni za rje{avawe problema i kako oni mogu uticati na

institucije sistema da se problem rije{i. Jedan odosnovnih ciqeva ovo programa jeste da se pomogneu~enicima da nau~e kako da u~estvuju u procesu uticawana upravqawe i dono{ewe odluka nadle`nih organa,

da nau~e da sara|uju sa drugima,da uti~u na kreirawe javnog ìvota,da usavr{e sposobnost istraìvawa,da se timskim radom mnogo vi{e postièda nau~e kako se moè uticati na izgra|ivawe

javnih stavova i strategija,da se ohrabri participacija u~enika i mnogo toga.

Kakav trag i kakav doprinos je ovaj projekatdo sada postigao u {koli?

Od {kolske 1998/99. godine program realizuje petgodina nastavnik Bojana [arenac i ove, a od pro{legodine nastavnica Rada Milo{evi}.

a) 1998/99. {kolske godine odabran je problem:

URE\EWE [KOLSKOG DVORI[TAREALIZACIJA: Posa|eno 12 sadnica

dobijenih od Izvr{nog odbora Skup{tineop}ine Bile}a, ~etiri kante za sme}e,postavqene gredice za sjedewe, posa|enocvije}e, postavqeni drveni trupci zasjedawe u betonska leì{ta. Takmi~eweu~enika je bilo u aprilu u Lukavici.

b) 1999/00. godine problem: OPRE-MAWE KABINETA ZAVJESAMA

Od u~enika je prikupqeno nov~anih sredstava i oddonatora "Bile}anke" nabavqene zavjese za osam kabi-neta. Takmi~ewe je bilo u Srbiwu.

v) 2000/01. {kolske godine odabran problem:URE\EWE HOLA I HODNIKAREALIZACIJA: Nabavqeno 25 saksija za cvije}e,

10 saksija sa cvije}em, otira~i, panoi sa u~eni~kimradovima. U~enici su u~estvovali na takmi~ewu uGacku.

g) 2001/02. {kolske godine problem: BOLESTIZAVISNOSTIOrganizovano je savjetovawe za roditeqe i

u~enike u {koli, zabraweno je pu{ewe odraslih pohodnicima, uspostavqena je saradwa sa Domomzdravqa, sa MUP-om Bile}a, razrednici su posvetili~as odjeqenske zajednice ovom problemu, formirano je vi{e sekcija u {koli. U~enici su u~estvovalitakmi~ewu u Nevesiwu.

d) 2002/03. {kolske godine odabran je problemNA[A PRAVA I NA[E OBAVEZE

Konstituisan je Savjet u~enika kao savjetodavnotijelo ili organ putem kojeg u~enici aktivno u~estvujuu ìvotu {kole. Takmi~ewe je bilo u Srbiwu.

e) 2003/04. {kolske godine nastavnica RadaMilo{evi} je sa u~enicima odabrala problem:"MLADI NA MJESTIMA JEFTINE ZABAVE". REAL-IZACIJA: Izdat je prvi put dje~iji list- {kolskenovine "@itije", realizovan program "Kulturno qeto".Takmi~ewe u~enika je organizovano u Srbiwu. Na svimtakmi~ewima u~enici su bili uspje{niji i uvijek serealizovao bar dio projekta.

Kako vidte takmi~ewa?

Takmi~ewa su odraz Civitasovog prigrama. Odvijajuse u duhu onoga ~emu nas u~i program: u duhu saradwe,

korektnosti, komunikacije, tolerancije, a to je ono {tokarakteri{e jednu demokratsku li~nost. Prezentacijausmenog dijela portfolija i dijela dokumentacijeohrabruje naj{iru mogu}u participaciju u~enika. Pravouìvawe je, ako mogu tako da kaèm, prisustvovatitakmi~ewima i vdijeti koliko mladi qudi ulaùenergije, qubavi i koliko ozbiqno prezentuju svojeideje i kojlika je wihova èqa da budu najboqi.Takmi~ewa su prilika u~enicima za razumijevawe,druèwa i nova poznanstva.

[ta èlite poru~iti?

Poèqela bih da moja poruka ne bude zaobilaz-

na. Bez rezerve poru~ujem prosvjetnim radnicimada nastavimo {iriti promociju ideja Civitasovogprograma "Ja gra|anin", ukqu~ivawem {to vi{emladih qudi. Jer za razvoj demokratskog dru{tvasu{tinska odlika svakog gra|anina je wegovaaktivnost u javnom i politi~kom ìvotu.

Ranka êrovi}:direktor O.[."Sveti Sava"


22/40

22

Predstavljamo koordinatore

C

i v i t a s b r o j

3 .

n a

{

n a {

Zaposlen u Gimnaziji ''Jovan Du~i}'' u Trebiwu od 1981. godine, kao profe-sor sociologije i direktor {kole. U Civitasu od 1997. godine. Koordinatorza regiju Srbiwe-Fo~a. Trener od 1998. godine.

Danas je op{teprihva}eno da je u~ewe cjeloìvotni proces, a {ta onda re}iza demokratiju nego da se i ona u~i cijeli ìvot, ìvi, stvara, sawa, weguje,~uva, s wom osvajamo slobodu i dostojanstvo. Ona pripada svima ali je ipakmoramo, po{tuju}i vaè}a pravila i norme, stalno osvajati, graditi i promo-visati.Od 1997. godine, od kada sam ukqu~en u programe Civitasa, neprekidno sam natome insistirao rade}i sa u~enicima na projektu Ja gra|anin kroz koji seu~enici u~e da registruju probleme svoje zajednice, pribavqaju kqu~ne informa-cije, u~e se razumijevawu vrijednosti i principa demokratije, razvijaju gra|anskevje{tine i formiraju gra|anske dispozicije. Na takmi~ewima smo postizaliodli~ne rezultate. I to je jedan od razloga {to je moja {kola postala jedan odcentara za gra|ansko obrazovawe u Bosni i Hercegovini. U tu svrhu dobili smood Civitasa izvanredne ra~unare kojima smo opremili informati~ki kabinetkoji je uvezan na internet i na taj na~in sebi pribliìli svijet, ali omogu}ili ina{e prisustvo u domovima i {kolama {irom svijeta. A {ta ima qep{e zamladog ~ovjeka nego sticati nove prijateqe, razmjewivati iskustva, u~iti jedniod drugih, a sve sa ciqem da na{ li~ni ìvot i ìvot svoje zajednice u~inimo

qep{im i bogatijimZa to veliku zahvalnost dugujemo CIVITAS-u.

DU{ANKovaêvi}

Profesor pedagogije i psihologije, koordinator za Srednjobosanski kanton

Kada sam se prvi put srela sa predstavnicima Ureda za odnose s javno{}u ameri~keambasade, nisam ni slutila da }e moj anga`man u promoviranju i realizaciji programagra|anskog obrazovanja trajati ovoliko dugo.

Bila je to 1996. godina kada su odràni i prvi seminari i realiziran prvi pilot projekat.Slijedio je odlazak i prve delegacije u SAD, ~iji sam i ja bila ~lan.Od tada do danas radila sam na adaptaciji prvih ud`benika i promotivnog materijala,

pro{la obuke za trenere i organizirala mnogobrojne seminare za nastavnike osnovnih isrednjih {kola.

Posebno mi je zadovoljstvo {to sam uspjela animirati i veliki broj {kola za u~e{}e utakmi~enjima Projekt gra|anin u na{em kantonu, a ponosna sam i na uspjehe na{ih ekipana finalnom takmi~enju. Boravak u Kampu Br~ko za mene je bilo dodatno iskustvo.

Danas sam, pored navedenog, i ~lan redakcije lista Na{ Civitas.Zajedno sa mreòm op}inskih koordinatora i sa mojim kolegom Antonom Milosom

radim na unapre|enju i pra}enju realizacije Civitas aktivnosti u na{em kantonu.Smatram privilegijom {to sam stekla bogato iskustvo iz gra|anskog obrazovanja i {to

sam kao dio velike porodice Civitasa u na{oj zemlji dala doprinos razvoju na{eg dru{tva uduhu demokratije i ljudskih prava.

Kantonalni koordinator Civitasa, Unsko-sanski kantonDiplomirani pedagog ~ije je podru~je rada {kolska pedagogija dao je veliki doprinos na

reformi odgojno obrazovnog sistema u Unsko-sanskom kantonu. U svojoj bogatoj karijeriprosvjetnog radnika obavljao je poslove nastavnika, pedagoga, direktora, savjetnika upedagokom zavodu i stru~nog saradnika u Kantonalnom ministarstvu obrazovanja.Trenutno obavlja poslove inspektora za pred{kolsko i osnovno obrazovanje u Ministarstvuobrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko-sanskog kantona.

U program Civitasa uklju~en je od samih po~etaka djelovanja. Obavljaju}i poslovesavjetnika u Pedagokom zavodu organizirao je po~etne seminare za nastavnike, ~ijisudionici su i danas klju~ni akteri u provo|enju programa. Od 1998. godine oban{adu`nost kantonalnog koordinatora Civitasa za Unsko-sanski kanton.

Program se uspjeno provodi u svim kolama Unsko-sanskog kantona. Vrijedno je

ista}i da je na podru~ju Kantona za izvo|enje nastave educirano 650 nastavnikarazredne nastave, 46 nastavnika koji izvode nastavu u osmom razredu osnovne kole i22 nastavnika srednje {kole. Osposobljen je dovoljan broj trenera za potrebe ovogpodru~ja. Projekt gra|anin se uspjeno provodi u svim kolama.

Njegova poruka je ''obrazovati za demokraciju i obrazovati u duhu demokracije''.

AZEMINAMA[INOVI]

ALOJZMIHI]


23/40

Sve ekipe koje su se plasirale na Dràvno

takmi~enje ''Projekt gra|anin/Ja gra|anin''kao nagradu za svoj rad stekle su pravou~e{}a u Civitasovom Ljetnom kampuBr~ko 2004. Ovo je tre}i po redu ljetni

kamp koji se organizuje u Br~kom, gradu koji sepokazao kao izuzetan doma}in i gdje je mladimapruèna mogu}nost za aktivan rad ali prije svegadruènje i zabavu.

Radni dan u kampu organizovan je tako da se podolasku u kamp formiraju mjeovite ekipe tako da po jedan ~lan ekipe koja je do{la odlazi u novonastaluekipu i te ekipe rade kao timovi do kraja kampa. Ina~e jedan dan u kampu osmi{ljen je tako da svi u~esnici

kampa prije podne rade na Projektu gra|anin a posli-

jepodne je rezervisano za sport ili kreativne radionice.Naravno, tamo gdje je mladost to ne moè pro}i bezzabave tako da su ve~ernji sati vrijeme za diskoteku ilizabavu u izleti{tu Brka.

Posebno zanimljivo za sve u~esnike kampa bilo jeu~e}e ameri~kih ko{arka{a koji su vodili treninge saciljem pribliàvanja ovog sporta mladima.

Kako se i ove godine planira izdavanje i {tampanjebiltena ljetnog kampa ne}emo vie pisati o tome jer}ete druge informacije mo}i pro~itati u biltenu ve}}emo objaviti nekoliko fotografija koje }e i vae ekipezainteresovati da se izbore za ovogodi{nje u~e{}e ukampu.

23

Doga|aji

C i vi t a

s b r o

j 3 .

n a {

n a{

12-17. JULA 2004.U Br~kom organizovan tre}iCivitasov Ljetni kamp

CIVITASOV LJETNI KAMP BR^KO 2004.


24/40

Tre}i po redu ljetni kamp u Br~ko Distriktuokupio je preko 250 u~enika pobjedni~kihtimova osnovnih i srednjih kola iz Bosne iHercegovine, finalista dràvnog natjecanja izprograma Projekt gra|anin. Ovogodinjikamp je, pored u~enika i nastavnika, imao i specijalne

goste. Mladi koarkai Courtland Freeman i OmariFaulkner, uklju~eni u program za povezivanje kultura,Odjela za obrazovanje i kulturu ameri~kog StateDepartment-a, s oduevljenjem su primljeni od stranesvih sudionike a posebice mladih. Bila je to prilika damladi ljubitelji koarke, zajedno sa gostima zaigrajuzajedno na terenu i pokaù svoj talenat i ljubav premaovom sportu. Zasigurno }e mnogima od njih ostati traj-na uspomena na odigrane utakmice, razmijenu iskus-tava a nadasve ste~eno prijateljstvo s ovim mladimljudima. Na kraju ~etvorodnevnog nezaboravnogdruènja, gosti iz Sjedinjenih Dràva su se oprostili odmladih sudionika kampa, koji su im uru~ili prigodanpoklon, specijalno ura|en za goste, izradili su ~lanovilikovne sekcije, uz obavezno slikanje za uspomenu.

Kratki opis programa"Povezivanje kultura"

Program emisara za kulturu, Odjela za obrazovanjei kulturu ameri~kog State Department je inicijativa, podpokroviteljstvom Culture Connect (povezivanje kulutra)programa, te ima za cilj iskoristiti talente prosje~nihAmerikanaca da bi se uklju~ili u suradnju s mladimljudima irom svijeta. Courtland Freeman i Omari

Faulkner su studenti koji su diplomirali na Georgetownuniverzitetu, gdje su igrali koarku ~etiri godine. Oni suprvi sportski emisari Odjela za obrazovanje i kulturu upilot programu koji se fokusira na koritenje koarkeza ve}e me|usobno razumjevanje i ilustriranje nekihod pozitivnih aspekata ameri~ke kulture, uklju~uju}itimski rad, slobodu izraàvanja i naporan rad. Oni }e,tijekom svog rada u ovom pilot programu, poredBosne i Hercegovine, putovati na ~etiri kontinenta,razvijati i voditi koarkake kampove, posjetiti kole ipri~ati s mladim, izme|u 12-25 godina o sportu i pitanjima obrazovanja.

O gostimaOmari J. Faulkner je ro|en u Memphis), dràva

Tennessee, 14. januara 1982. Gospodin Faulknertrenutno je uposlen u ameri~kom State Departmentukao kulturni emisar u programu Cultural Connect .

Gosp. Faulkner je sa sobom donio jedno posebnoiskustvo. On je od 2000-2004 bio ~lan univerzitetskogkoarkakog timu na univerzitetu Georgetown. Od uni-verziteta je dobio punu stipendiju. Dok je bio uGeorgetownu, gosp. Faulkner je bio dobitnik mnogihistaknutih nagrada. Bio je na listi najboljih studenatadva puta, dobitnik je nagrade Raymond Medley, zanajboljeg sportistu- studenta. Dvostruki je dobitniknagrade Mary Fenlon, koja se tako|er daje najboljimstudentima koji se bave sportom. Gosp. Faulkner jeradio i kao volonter u programu Angel Tree Foundation(Fondacija drvo an|ela), gdje je kao predstavnik svoguniverziteta dijelio poklone po siromanim kolama uWashingtonu. Gosp. Faulkner je uzor svojim prijateljima

i mla|im ~lanovima njegove zajednice. On je bio i tutor itrener na razli~itim koarkakim kampovima uWashingtonu, kao i svom gradu Memphisu. Prije nego je doao na Georgetown, gosp. Faulkner je igraokoarku u svojoj srednjoj koli. Faulkner je bio ~lanrazli~itih putuju}ih koarkakih timova i all-star kampovauklju~uju}i ABCD kamp. Dok je poha|ao srednju koluHamilton High, gosp. Faulkner je bio izabran za najpop-ularnijeg u~enika od strane nastavnika, bivih u~enika isvojih kolega. Gosp. Faulkner ima veliku ljubav ipredanost prema koarci koju dijeli sa svima s kojimigra i trenira.

Courtland Freeman je tako|er uposlen u Odjelu zaobrazovanje i kulturu, ameri~kog State Departmenta naprogamu kulturnih emisara, pod pokroviteljstvomCultureConnect programa. Courtland je diplomirao naGeorgetown univerzitetu 22. maja ove godine. Tamo jebio ~lan koarkakog tima posljednjih pet sezona. Odsezone 2002 to 2004 Courtland je bio ko-kapiten, i prvaosoba u istoriji kole koja je bila kapiten tri godine zaredom. U posljednjoj godini Courtland je po~eo svakuutakmicu u startnoj petorci i imao prosjeke od osampoena i pet skokova. On je pokazao kvalitete vo|e naterenu i van njega tokom svog kolovanja naGeorgetown univerzitetu. Godine 2004. dobio je

nagrade Raymond Medley, za najboljeg studentasportistu i bio je kapiten svog tima. Nakon sezone 2003.Courtland je opet dobio Raymond Medley nagradu i biokapiten svog tima. U sezoni 2002. dobio je nagraduMary Fenlon, koja se tako|er daje najboljim studentimakoji se bave sportom. Iste godine izabran je u najboljiakademski tim svoje Big East konferencije. 2001.godine Courtland je izabran u najbolji tim osmine finalatakmi~enja univerzitetskih koarkakih ekipa, iako jeigrao samo 6 utakmica radi povrede le|a i pete. U svojprvoj godini studija Courtland je ulazio sa klupe da bipomogao svom timu, i uspio je igrati u svakoj utakmici.Ro|en je Ju`noj Karolini, gdje je poha|ao srednju koluSocastee. Tamo je svoj tim vodio do dràvnog finala1999 i podjede u finalu 1998. Courtland je imao prosjeke od 12 skokova i 5 blokada u posljednjoj godinisrednje kole i bio je izabran da igra u Reebok CapitalClassic All Star utakmici.

24

Doga|aji

C

i v i t a s b r o j

3 .

n a

{

n a {

Tanja Jerlagi}Program koordinator

Dugotoplo ljeto


25/40

AYUSA International je neprofit-na ameri~ka organizacija koja

na teritoriji BiH ~etirigodine sprovodi program Stipendijaameri~ke vlade za sredwo{kolce izBr~ko Distrikta.

U toku posqedwe dvije godinerada na ovom programu AYUSA je ost-varila odli~nu saradwu sa nevladi-nom organizacijom CIVITAS. TokomQetwe {kole koja traje ~etiri nedje-qe jula i avgusta svake godine,u~enici se pripremaju za odlazak na program i rade savelikim brojem doma}ih i stranih profesora i tren-era. U okviru ove pripreme, 2003. godine AYUSA jeukqu~ila lokalnog koordinatora i trenera CIVITAS-a Maru Matki} sa ciqem da omogu}i stipendistima davi{e nau~e iz oblasti javne politike i uloge aktivnoggra|anina. Seminar je donio veoma dobre rezultate.Ove godine CIVITAS je pro{irio teme obuke, te supored pro{logodi{weg programa ovaj put bileukqu~ene i radionice iz projekta "Umije}e ìvqewa" uokviru koga su u~enici u~estvovali u radionicamavezanim za vje{tine komunikacije, vje{tinu dono{ewaispravne odluke, izgradwu samopouzdawa i upravqaweemocijama. Radionice su se oslawale na model most,

uz pomo}u kojeg su u~enici u~ili kako}e uz pomo} znawa i informacija

ste}i vje{tine potrebne da stignu izrizi~nog u zdrav ìvot. Obuka je tra- jala pet dana (od 26.-30. jula 2004.) ibila izvanredno prihva}ena od straneu~enika. AYUSAsmatra da }e ova obukabiti od neprocjewive vrijednostistipendistima tokom wihovog boravkana programu koji za ciq ima, izme|uostalog, osamostaqivawe u odgov-ornom dono{ewu odluka i u svakom

svom segmentu podrazumijeva komunikaciju.Stipendisti izjavquju da im se veoma dopao energi~nii interaktivni pristup prof. Matki} i da im politikaprezentovana na ovakav na~in postaje mnogo blià, jas-nija i pristupa~nija. Za seminar "Umije}e ìvqewa"smatraju da }e im pomo}i u situacijama kada }e moratisami da donesu odluku, da ne podlegnu pritiskuvr{waka, te da izgrade tako potrebno samopouzdawe.

Pored saradwe u Qetwoj {koli, stipendisti sutako|e u~estvovali u nekoliko doga|aja koje je tokomove i pro{le godine organizovao CIVITAS klubBr~anski sredwo{kolci (debata u Travniku igodi{wica CIVITAS-a), a planiramo nastavak sarad-we i u ovoj i u sqede}oj godini.

Doga|aji

Drugi onama

Saradnja izme|u NVO Civitasi AYUSA International

25

C i vi t a

s b r o

j 3 .

n a {

n a{


26/40

26

C

i v i t a s b r o j

3 .

n a

{

n a {

Uorganizaciji Dadalos -a u ovoj godini suodràna dva seminara pod nazivom ''Becavta'',u slobodnom prevodu zna~i ''Zajedno''

Odràna su dva seminara, prvi u Sarajevu, u julu

mjesecu, a drugi u oktobru u Zagrebu.Ciqna grupa seminara su qudi iz oblasti obra-zovawa, razli~itih nivoa obrazovawa, ìvotnedobi, sredine iz koje dolaze.

Tako se u Sarajevu i u Zagrebu okupila ekipaedukatora iz Hrvatske, Srbije i Crne Gore i Bosnei Hercegovine.

Obzirom da Civitas kao nevladina institucijaima kontakte sa mnogim organizacijama koje imajuciq unaprije|ewe obrazovawa na raznim nivoima,tako se i pruìla mogu}nost sudjelovawa Bosne iHercegovine, prvenstveno zahvaquju}i dobroj sarad-wi Civitas i Dadalos -a. Bila sam dio bh. tima i

prenosim kroz ''Na{ Civitas'' osnovne crte programa:Becavta je program Adam instituta iz Izraelakoji je iz moje per-spektive ne{to{to nedostajesvima nama, ne{to~ime se svi naj-mawe bavimo,ne{to {to bi semoglo nazvatipredznakomdemokratskogdru{tva.

Primarni ciqobrazovnog procesau radionicamaAdam instituta,~iji sam bila dio udva navrata, jestenau~iti u~esnikekako da aktivnoprepoznaju slobodukao jednako pravosvakog ~ovjeka.Jednako pravo na

slobodu svakog ~ovjeka zna~i da svaki pojedinac

uistinu ima vrijednost kao i svi mi ostali. Drugi~ovjek, dakle, nije samo sredstvo za postizawevlastitih ciqeva, ve} autonomni ~ovjek koji posje-duje vlastite, legitimne èqe i ciqeve. U skladu sovom tvrdwom, demokratske ustanove predstavqajumjesto gdje se ovaj primarni ciq moè ostvariti, te

ih je kao takve potrebno kontrolirati i vrednovatiwihov doprinos wegovom ostvarivawu.

Ostali edukativni ciqevi obrazovnog proce-sa "Becavta" su:

1. Odgoj i obrazovawe za toleranciju,2. Racionalnost

3. Razvoj kreativnog mi{qewaOve vrijednosti nisu samo va`ne same po sebi i

same za sebe, nego je wihova realizacija bitna sobzirom da predstavqa preduslov za ostvarivawe jednakog prava na slobodu svakog pojedinca.

Program "Becavta" je namijewen poboq{awuvlastite sposobnosti pri razlikovawu negativnih ipozitivnih opcija koje se trenutno ne mogu real-izirati. Ovaj proces ''vra}awa ku}i odre|enih opcija'' usko je povezan uz proces kojem je ciq razvitisposobnost prihvatawa prava onih ~ija se mi{qewa

razlikuju od na{ih, te preispitati sami sebe. Kadshvatimo da odba~ena opcija nije negativna, ve} nijebilo mogu}nosti realizirati je u odre|enoj situaci- ji, te kad shvatimo da bismo i mi bili zainteresir-ani da se ista ostvari, tada }emo se prema onimakoji su razli~ito odabrali, druga~ije odnositi.

Na treninzima, u~esnici u~e da razumiju da pos-toje situacije u kojima je ona opcija kojoj su se pro-tivili jednako va`na, te bi je i oni sami èqeliostvariti kao wihovi ''protivnici''.

Ukoliko ne postoji mogu}nost da se izbjegneselekcija jednog prava, ili ostvarivawa oba, tada jenajboqe na}i na~ina prema kojem }e u~esnici do}i

do rje{ewa na pravedan na~in.

Osnovne faze u ovom procesu su :a. Razja{wavawe stavova u~esnika radionica

i stvarawe spoznaje o sukobima koji me|u wimapostoje;

b. Pretvarawe sukoba u dilemu je postupak ukojem svaki u~esnik postaje sam sebi opozicija krozidentifikaciju s onima koji mu se suprotstavqaju,kriti~ki procjewuje stav, pronalazi pozitivnestrane u stavovima oponenta;

c. Pronalaèwe kreativnih rje{ewa za dileme

koje su se pojavile kod u~esnika , te wihovo sagle-davawe kao mogu}ih rje{ewa pri ostvarivawu pravapojedinca i rje{avawu sukoba iz prve faze.

Kad ~ovjek ''pro|e'' kroz ovaj proces uz dobrovo|ewe moderatora, upoznaje sebe, vidi se iz dru-gog ugla, posmatra se kroz druga~iju prizmu,doìvqava katarzu koju ne moè doìvjeti ni kroz~itawe kwige, ni kroz druèwe, ni kroz pasivnou~ewe.

Metode koje vam pomaù da se ''vratite domusvom'' su razli~ite kao {to su debata, dijalog,monolog, konflikt, a jedna od najqep{ih i najatrak-tivnijih je majeutika kojom moderator ''pora|a''znawe iz vas, znawe o vama, znawe kojeg niste nibili svjesni da znate o sebi.

Ovim bih zavr{ila prilog za novine, a nadam seda }e on za vas biti ''izazov'' da potraìte, skupa snama, put u na{u osobnost.

Doga|aji

Seminar

BecavtaRasema Xinalija

Program "Becavta"je namijewenpoboq{awuvlastitesposobnosti prirazlikovawunegativnih ipozitivnihopcija koje setrenutnone mogurealizovati


27/40

Sastanakkoordinatora

U Livnu je od 17. do 19. 9. 2004. godine odr`an redovnisastanak koordinatora i predstavnika ureda CIVITAS-a BiH.

CILJEVI SASTANKA1. Strate{ko planiranje transformacije mre`e2. Prezentacija

Documents

Nas Civitas 3