NASELJA ROVINJSKO SELO - istra-istria.hr

Istarska županija Grad Rovinj

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA NASELJA

ROVINJSKO SELO

URBING d o.o. za poslove prostornog ureðenja i zaštite okoliša.

Zagreb, prosinac 2007. g.

Županija: Istarska županija

Jedinica lokalne samouprave: Grad Rovinj

Naziv prostornog plana:

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA naselja ROVINJSKO SELO

Broj plana:

A - 327 / 06

Program mjera za unapređenje stanja u prostoru:

(Službeni glasnik grada Rovinja, br. 08/06) Odluka predstavničkog tijela o donošenju plana:

(Službeni glasnik grada Rovinja, br. 08/07)

datumi objava javne rasprave (glasilo): 19. i 20.07.2007. (Glas Istre i La Voce Del Popolo)

Javni uvid održan:

od 27.07. do 27.08.2007.

Pečat tijela odgovornog za provođenje javne rasprave:

M.P.

Odgovorna osoba: Ivan Begić, dipl.iur.

vlastoručni potpis

Suglasnost na plan prema članku 24. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine, br. 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04), a u svezi primjene članka 325. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine, br. 76/07):

Broj suglasnosti klasa: 350-05/07-01/774 Datum: 05. prosinca 2007. Pravna osoba koja je izradila plan:

URBING, d.o.o.za poslove prostornog ure|enja i za{titu okoli{a, Av.V. Holjevca 20, Zagreb Pečat pravne osobe koja je izradila plan:

M.P.

Odgovorna osoba: Darko Martinec, dipl.ing.arh.

vlastoručni potpis

Voditelj izrade plana: - Hrvoje Kujundžić, dipl.ing.arh.

Stručni tim u izradi plana: - Tihomir Knezić, dipl.ing.arh. - Hrvoje Kujundžić, dipl.ing.arh. - Darko Martinec, dipl.ing.arh. - John Leko, dipl.ing.prom. - Jasmina Kadija, diol.ing.arh. - Gianclaudio Pelizzer, dipl.ing.el.

Stručna suradnja na izradi plana: - Gaetano Vinkerlić, ing.telekom. - Silvano Cukon, dipl.ing.stroj. - Milan Damianić, dipl.ing.el. - Darko Malčić Pirin, dipl.ing.građ. - Tomislav Grgurić, dipl.ing.građ. - Darko Palor, ing.građ.

Pečat Gradskog vijeća:

M.P.

Predsjednik Gradskog vijeća: Davorin Flego

vlastoručni potpis

Istovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom ovjerava:

vlastoručni potpis

Pečat nadležnog tijela:

M.P.

Županija: Istarska županija

Jedinica lokalne samouprave: Grad Rovinj

Naziv prostornog plana:

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA naselja ROVINJSKO SELO

NOSITELJ IZRADE PLANA: Grad Rovinj Trg Matteotti 2 ROVINJ

GRADSKO POGLAVARSTVO

Gradonačelnk: Giovanni Sponza

Koordinacija u ime nositelja izrade Plana: Upravni odjel za prostorno i urbanističko planiranje i izgradnju objekata Odsjek za prostorno i urbanističko planiranje i geodetske poslove Pročelnik odjela: Ivan Begić, dipl.iur. Voditeljica izrade Plana: Stanislava Martinis, dipl.ing.arh. Stručne suradnice: Galena Grohovac, d.i.arh., Jasmina Orbanić Žufić, dipl.ing.građ. STRUČNI IZRAĐIVAČ PLANA: URBING d.o.o. Av. V. Holjevca 20, MB 0758680 10 020 ZAGREB

Direktor: Darko Martinec, dipl.ing.arh.

Koordinacija u ime izrađivača Plana: Voditelj izrade Plana: Hrvoje Kujundžić, dipl.ing.arh.

Stručni tim u izradi Plana: Tihomir Knezić, dipl.ing.arh. Hrvoje Kujundžić, dipl.ing.arh. Darko Martinec, dipl.ing.arh. John Leko, dipl.ing.prom. (prometna i ulična mreža)

Stručna suradnja na izradi Plana: Jasmina Kadija, dipl.ing.arh. (tehnička suradnja) Gianclaudio Pelizzer, dipl.ing.el., Gaetano Vinklerić, ing.telekom. SANPOLO d.o.o. (javne telekomunikacije) Silvano Cukon, dipl.ing.stroj. (plinoopskrba) Milan Damianić, dipl.ing.el. (elektroopskrba) Darko Malčić Pirin, dipl.ing.građ. (vodoopskrba) Tomislav Grgurić, dipl.ing.građ., Darko Palor, ing.građ., AGILIS d.o.o. (odvodnja)

Zagreb, prosinac 2007. g.

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA NASELJA ROVINJSKO SELO SADRŽAJ

URBING

Sadržaj

A TEKSTUALNI DIO str.br.

I. Obrazloženje

Uvod 1

1. POLAZIŠTA 51.1. Položaj, značaj i posebnosti naselja u prostoru Grada 51.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru 51.1.2. Prostorno razvojne značajke 91.1.3. Infrastrukturna opremljenost 111.1.4. Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne cjeline i ambijentalne vrijednosti i posebnosti 141.1.5. Obveze iz planova šireg područja 14

1.1.6. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke, te prostorne pokazatelje 25

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA 312.1. Ciljevi prostornog uređenja gradskog značaja 312.1.1. Demografski razvoj 312.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture 322.1.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture 322.1.4. Očuvanje ekološke stabilnosti i prostornih posebnosti naselja 342.2. Ciljevi prostornog uređenja naselja 34

2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, obilježja izgrađene strukture, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina

34

2.2.2. Unaprjeđenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture 35

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 383.1. Program gradnje i uređenja prostora 383.2. Osnovna namjena prostora 433.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina 453.4. Prometna i ulična mreža 463.5. Infrastrukturna mreža 483.5.1. Javne telekomunikacije 483.5.2. Plinoopskrba 493.5.3. Elektroopskrba 513.5.4. Vodoopskrba 523.5.5. Odvodnja otpadnih voda 533.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora 543.6.1. Uvjeti i način gradnje 54

3.6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kultruno-povijensih i ambijentalnih cjelina 55

3.7. Sprječavanje nepovoljnih utjecaja na okoliš 58


URBING

II. Odredbe za provođenje

Pojmovnik 611. Opći uvjeti uređenja prostora 621.1. Oblik, veličina i izgrađenost građevne čestice 631.2. Smještaj građevina na građevnoj čestici 641.3. Visina i oblikovanje građevina 661.4. Uređenje ograda i građevne čestice 67

1.5. Priključak građevne čestice i građevina na prometnu, elektroenergetsku i komunalnu infrastrukturu 68

2. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena 702.1. Stambena namjena 712.2. Mješovite namjene 712.3. Javna i društvena namjena 722.4. Gospodarske namjene 722.5. Športsko rekreacijska namjena 732.6. Javne zelene površine 732.7. Groblje 732.8. Površine infrastrukturnih sustava 733. Uvjeti smještaja i način gradnje građevina gospodarskih djelatnosti 743.1. Proizvodne građevine 743.2. Poslovne građevine 753.3. Ugostiteljsko turističke građevine 773.4. Gospodarske građevine 784. Uvjeti smještaja i način gradnje građevina javnih i društvenih djelatnosti 785. Uvjeti smještaja i način gradnje športsko rekreacijskih građevina 816. Uvjeti smještaja i način gradnje stambenih građevina 826.1. Obiteljske građevine 836.2. Višeobiteljske građevine 857. Uvjeti smještaja i način gradnje pomoćnih i pratećih građevina 87

8. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, elektroenergetske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama 88

8.1. Uvjeti gradnje prometne mreže 888.2. Uvjeti gradnje elektroenergetske mreže 928.3. Uvjeti gradnje mreže komunalne infrastrukture 939. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina 96

10. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti 96

10.1. Područja posebnih uvjeta korištenja 9610.2. Područja posebnih ograničenja u korištenju 9711. Postupanje s otpadom 9812. Mjere sprječavanja nepovljnih utjecaja na okoliš 9913. Mjere provedbe Plana 9913.1. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni 9913.2. Praćenje provedbe Plana 100


URBING

SLIKE: str.br.

1. Položaj naselja Rovinjsko Selo u širem prostoru 52. Izvadak iz PPUG Rovinja: Namjena, promet i energetika 22

3. Izvadak iz PPUG Rovinja: Vodno gospodarstvo, Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora 23

4. Izvadak iz PPUG Rovinja: Građevinsko područje naselja Rovinjsko Selo 245. Prikaz raspona površina katastarskih čestica sukladno kriterijima PPUGRovinja 286. Prostori stambene izgradnje 397. Prostori gospodarskih djelatnosti 418. Prostori javnih sadržaja 429. Prometna i ulična mreža 4610. Karakteristični minimalni poprečni profili koridora prometnica/ulica 4711. Mreža javnih telekomunikacija 4912. Plinoopskrbna i elektroopskrbna mreža 5013. Vodoopskrbna mreža 5214. Sustav odovodnje otpadnih voda 5315. Oblici korištenja, način i uvjeti gradnje 5516.-19. Primjeri očuvanih građevina s tradicijski oblikovanim elementima pročelja 5620. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora 5721. Najveće dopuštene razine buke 59

PRILOG: 1. SUGLASNOST ZA UPIS U SUDSKI REGISTAR 2. IZVADAK IZ SUDSKOG REGISTRA

3. POTVRDA O UPISU U IMENIK OVLAŠTENIH ARHITEKATA ODGOVORNE OSOBE U PRAVNOJ OSOBI

4. RJEŠENJE O UPISU U IMENIK OVLAŠTENIH ARHITEKATA VODITELJA IZRADE PLANA

5. MIŠLJENJE ŽUPANIJSKOG ZAVODA ZA PROSTORNO UREĐENJE ISTARSKE ŽUPANIJE

6. SUGLASNOST UREDA DRŽAVNE UPRAVE U ISTARSKOJ ŽUPANIJI

7. PRETHODNA SUGLASNOST UPRAVE ZA ZAŠTITU KULTURNE BAŠTINE MINISTARSTVA KULTURE

8. PRETHODNA SUGLASNOST UPRAVE ZA ZAŠTITU PRIRODE MINISTARSTVA KULTURE

9. PRETHODNO MIŠLJENJE HRVATSKIH VODA B GRAFIČKI DIO Mjerilo

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA 1 : 2.0002.1. PROMETNA I ULIČNA MREŽA 1 : 2.0002.2. JAVNE TELEKOMUNIKACIJE 1 : 2.0002.3. PLINOOPSKRBA I ELEKTROOPSKRBA 1 : 2.0002.4. VODOOPSKRBA 1 : 2.0002.5. ODVODNJA OTPADNIH VODA 1 : 2.0003. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA 1 : 2.0004. OBLICI KORIŠTENJA, NAČIN I UVJETI GRADNJE 1 : 2.000

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA NASELJA ROVINJSKO SELO I. OBRAZLOŽENJE

URBING

I. OBRAZLOŽENJE

Uvod Obveza izrade Urbanističkog plana uređenja naselja Rovinjsko Selo određena je Prostornim planom uređenja grada Rovinja i Programom mjera za unaprjeđenje stanja u prostoru grada Rovinja. Kroz ovaj dokument prostornog uređenja iskazat će se sve zajedničke potrebe, razvojne opcije i njihova operacionalizacija kroz smjernice i odredbe za uređivanje i zaštitu prostora naselja Rovinjsko Selo. Urbanističkim planom uređenja dana je ocjena stanja, te će temeljem toga biti definirani ciljevi prostornog uređenja kroz značaj i posebnosti prostora, mogućnosti i ograničenja razvoja prostorno-gospodarske strukture naselja, te utvrđena koncepcija budućeg prostornog uređenja. Temeljem usvojene koncepcije utvrdit će se osnovni uvjeti korištenja i namjene javnih i drugih površina naselja, te prometna, odnosno ulična i komunalna infrastrukturna mreža kao i planski odnosi namjena prostora. Izrada Urbanističkog plana uređenja zadatak je koji se odvija u nizu povezanih aktivnosti i prvenstveno je timski zadatak, te je i stručna skupina koja je angažirana na izradi Plana odabrana tako da stručnjaci pokrivaju sve sektore Plana. Rad na izradi Plana proveden je sukladno zakonima i propisima iz područja prostornog uređenja1, ostalim zakonima i propisima bitnim za izradu dokumentacije prostornog uređenja te osnovnim dokumentima prostornog uređenja Države2. Tvrtka URBING odabrana je za izradu ovog dokumenta nakon provedenog javnog nadmetanja za odabir najpovoljnijeg izvršitelja radova. U lipnju 2006. godine sklopljen je ugovor (Klasa: 350-05/06-01/11; Urbroj: 2171-01-3/03/06-38; odnosno broj A-327/2006) kojim su regulirani međusobni odnosi i obveze tijekom rada na izradi Urbanističkog plana uređenja naselja Rovinjsko Selo. ORGANIZACIJA IZRADE Upravni odjel za prostorno i urbanističko planiranje i izgradnju objekata, odnosno Odsjek za prostorno i urbanističko planiranje i geodetske poslove uređenja kao nadležno tijelo Poglavarstva grada Rovinja, nositelj je cjelokupnih aktivnosti vezanih uz prostorno planiranje na području Grada, a to je praćenje izrade predmetnog dokumenta prostornog uređenja kako bi se osigurala usuglašenost s interesima grada Rovinja. Izrada UPU-a prvenstveno je timski zadatak. Obzirom na razinu i složenost plana organizira se odgovarajući radni tim - skupina, koja se sastoji od prostornih planera i specijalista za pojedina stručna područja. Rad pojedinih članova usklađuje i sintetizira konačne rezultate, koordinator odnosno voditelj radnog tima - skupine.

1 Zakon o prostornom uređenju (Narodne novine, br. 30/94, 68/98, 35/99, 61/00, 32/02 i 100/04), Zakon o prostornom uređenju i gradnji

(Narodne novine, br. 76/07), Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (Narodne novine, br. 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04), Uredba o javnoj raspravi u postupku donošenja prostornih planova (Narodne novine 101/98), Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (Narodne novine, br. 29/83, 36/85 i 42/86), Pravilnik o određivanju zahvata u prostoru za koje se ne izdaje loakcijska dozvola (Narodne novine, br. 86/04 i 138/04)

2 Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske (Odluka Sabora Republike Hrvatske 27.6.1997.g) Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (Narodne novine br. 50/99)

1


URBING

NAČIN IZRADE I DONOŠENJA PLANA Radovi na izradi i donošenju UPU-a odvijaju se u nekoliko etapa. Pripremnim radovima su uz detaljni program izrade, prikupljanje i analizu raspoložive dokumentacije, analizu postojećeg stanja utvrđene polazne osnove plana (temeljne postavke). Koncepcija plana najznačajnija je etapa tijekom koje su utvrđeni svi bitni elementi budućeg razvitka koji imaju svoju refleksiju u prostoru. Treća etapa je Nacrt prijedloga UPU-a kroz kojeg je u grafičkom i tekstualnom obliku uobličena usvojena koncepcija plana. Tijekom prethodne stručne rasprave taj je nacrt ispravljen temeljem primjedbi Javnih ustanova i pravnih osoba s javnim ovlastima – stručne javnosti. Temeljem tako ispravljenog nacrta i izvješća s prethodne rasprave Gradsko poglavarstvo je utvrdilo Prijedlog plana koji je putem Javne rasprave prezentiran svim korisnicima prostora – široj javnosti. Temeljem prijedloga, primjedbi i očitovanja prispjelih tijekom javne rasprave, nositelj izrade Plana sa stručnim izrađivačem Plana izradit će Izvješće s Javne rasprave. Temeljem tog izvješća i Prijedloga plana prezentiranog na javnoj raspravi Gradsko poglavarstvo će utvrditi Konačni prijedlog plana, te ga uputiti u postupak dobivanja potrebnih suglasnosti i mišljenja. Posljednja etapa je po dobivenim suglasnostima i mišljenjima, elaboracija UPU-a i njegovo usvajanje na Gradskom vijeću. Pripremni radovi Kao nužni preduvjet početka radova osigurana je sva potrebna dokumentacija od važnosti za izradu UPU-a, te adekvatne (ažurirane) kartografske osnove u digitalnom i analognom obliku, kao podloge za izradu grafičkog dijela UPU-a. Analiza stanja u prostoru U ovom dijelu izrade plana koristila su se sva dostupna saznanja o predmetnom prostoru naselja Rovinjsko Selo koja čine analitičke elemente ili sektorske obrade relevantne za buduće planske postavke. Općenito, analize prošlosti i postojećeg stanja daju očekivane trendove u budućnosti koji se artikuliraju u planske postavke, a ostvaruju mjerama planiranog razvoja, te je stoga bilo nužno analitičkom dijelu pristupiti što temeljitije. Analize koje su provedene vrlo su široke, te su obuhvatile: a) osnovne prirodne karakteristike prostora b) demografsku strukturu c) gospodarsku analizu d) analizu karakteristike prostora

- prostor (konfiguracija terena, površina, broj stanovnika, gustoća naseljenosti, izgrađene i neizgrađene površine)

- prostorno-gospodarska struktura (zone gospodarskih aktivnosti), - opremljenost društvenom infrastrukturom - prometna povezanost - opremljenost ostalom prometnom, te energetskom i komunalnom infrastrukturom

(vodno gospodarstvo, elektroenergetika, telekomunikacije, pošta, postupanje s otpadom, groblje)

e) analiza dokumenata prostornog uređenja i ostale relevantne dokumentacije Pojedinim analizama sagledano je cjelovito područje obuhvata UPU-a. Temeljem tih spoznaja, a slijedom razvojnih opredjeljenja, sintetizirane su i determinizirane osnovne funkcije u prostoru. Tijekom tog sagledavanja temeljni princip je uz unapređenje i zaštitu okoliša, unapređenje kvalitete življenja cjelokupnog stanovništva.

2


URBING

Elaborat: POLAZIŠTA – ANALIZA STANJA U PROSTORU, listopad 2006. godine, predstavljao je zaokruženu cjelinu analitičkog stručnog postupka kojim su se utvrdile mogućnosti i ograničenja razvoja naselja Rovinjsko Selo koja uvjetuju prostorni i drugi čimbenici. Navedeni elaborat je bio podloga za izlaganje i raspravu pred predstavnicima stanovništva Rovinjskog Sela, te predstavnicima nositelja izrade Plana 30. listopada 2006. godine. Nakon provedene rasprave o razvojnim potrebama i posebnim ciljevima, te provjere cjelovitosti navedenih analiza, pristupilo se izradi slijedeće etape. Ciljevi - Koncepcija prostornog uređenja Ova etapa izrade plana početna je, ali i najbitnija etapa planiranja u kojoj su se utvrdili ciljevi i interes lokalnog stanovništva kako bi se u nastavku radova omogućila njihova realizacija odnosno uskladila sa zahtjevima svih ostalih korisnika prostora. Naravno da su se u polaznim osnovama uvažavali i interesi s viših razina (Država, Županija, Grad) koji su ili obvezatni ili se poklapaju s interesima lokalnog stanovništva. Drugim riječima, to znači da su se morali utvrditi načini i pravci razvoja koji odražavaju te interese, te čije ostvarenje ima određene posljedice na prostorno uređenje naselja. Elaborat: CILJEVI – KONCEPCIJA PROSTORNOG UREĐENJA, studeni 2006. godine, uz sve elemente analize stanja u prostoru utvrdio je i glavne problemske točke u prostoru naselja, te na osnovi toga i osnovne ciljeve prostornog uređenja. Na osnovama tako utvrđenih ciljeva razvitka naselja, izrađena je koncepcija prostornog uređenja u kojoj su svoj odraz u prostoru imali svi segmenti funkcioniranja naselja. Koncepcija prostornog uređenja je na cjelovit i veoma detaljan način prezentirana u tekstualnom dijelu, te na kartografskim prikazima u mjerilu 1:2.000. Tako izrađen cjeloviti elaborat bio je podloga za prezentacije pred Poglavarstvom grada Rovinja, te predstavnicima stanovništva Rovinjskog Sela. Nakon prihvaćanja Koncepcije prostornog uređenja naselja Rovinjsko Selo od strane Poglavarstva grada Rovinja, pristupilo se izradi slijedećih etapa: Nacrt prijedloga plana Konačno oblikovani elaborat plana u skladu s Pravilnikom o izradi... u tekstualnom i grafičkom dijelu s Odredbama za provođenje koje predstavljaju detaljno razrađen način provođenja UPU-a, te završni dio planerskog procesa. Po okončanju ove etape provedena je 11. lipnja 2007. prethodna stručna rasprava radi usklađivanja stavova o koncepcijskom opredjeljenju kako Plana u cjelini, tako i o koncepcijama po sektorima (infrastrukturna, gospodarska i dr. koncepcija). Prijedlog plana Po usvajanju Nacrta s pripadajućim Izvješćem kao Prijedloga UPU-a od strane poglavarstva, stručni izrađivač plana pristupio je elaboraciji Prijedloga plana i pripremio ga za javnu raspravu. Javna rasprava U okviru ove etape provodena je javna rasprava kojom se svim korisnicima prostora

3


URBING

osiguralo sudjelovanje pri kreiranju prostornog razvitka kao i u raspravi o svim segmentima UPU-a. Način i postupak provođenja Javne rasprave utvrđen je Uredbom o javnoj raspravi u postupku donošenja prostornih planova (N.N., br. 101/98). Konačni prijedlog plana Po obradi svih prijedloga i primjedbi s javne rasprave, te izradi Izvješća o javnoj raspravi, Prijedlog plana razmatralo je Poglavarstvo grada i utvrdilo Konačni prijedlog UPU-a. Po utvrđivanju Konačnog prijedloga UPU-a od strane Poglavarstva, stručni izrađivač plana pristupio je elaboraciji Konačnog prijedloga plana kako bi se mogle zatražiti slijedeće suglasnosti i mišljenja:

• Suglasnost Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditlejstvo i imovinsko-pravne poslove Ureda državne uprave u Istarskoj županiji, nakon pribavljenog Mišljenja nadležnog županijskog zavoda za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, temeljem članka 24. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine, br. 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04), a u smislu primjene članka 325. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine, br. 76/07).

• Prethodna suglasnost Konzervatorskog odjela u Puli Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture, temeljem članka 56. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (Narodne novine, br. 69/99 i 151/03 i 157/03).

• Prethodna suglasnost Uprave za zaštitu prirode Ministarstva kulture temeljem članka 124. Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine, br. 70/05).

• Prethodno mišljenje Vodnogospodarskog odjela Hrvatskih voda temeljem članka 21. Zakona o vodama (Narodne Novine, br. 107/95 i 150/05).

Donošenje Plana Po pribavljenim suglasnostima i mišljenjima nositelj izrade plana, Konačni prijedlog plana i Prijedlog Odluke o donošenju Plana uputio je na usvajanje Gradskom vijeću, uz prethodnu dostavu sudionicima u javnoj raspravi pisane obavijesti s obrazloženjem o razlozima neprihvaćanja, odnosno djelomičnog prihvaćanja njihovih očitovanja, prijedloga i primjedbi. Tako usvojena Odluka o donošenju plana stupa na snagu osmog dana od objave u službenom glasilu grada Rovinja, te se sukladno zakonu dostavlja nadležnim tijelima državne i županijske uprave.

4


URBING

1. POLAZIŠTA

1.1. Položaj, značaj i posebnosti naselja u prostoru Grada

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru POLOŽAJ Naselje Rovinjsko Selo smješteno je u sjeveroistočnom dijelu grada Rovinja na državnoj cesti br. 303 koja spaja Rovinj sa središnjom prometnom točkom Istre, čvorištem na „Istarskom ipsilonu“ (D 3 i D 21) kod Kanfanara. Državna cesta, br. 303 ujedno je i jedina moderna (asfaltirana) prometna veza Rovinjskog Sela sa okolnim prostorom. Tako je Rovinjsko Selo cestovno udaljeno svega 7 km od gradskog središta, Rovinja, te 10 km od čvorišta na „Istarskom ipsilonu“. Zračnom linijom prema sjeveru udaljeno je svega 2,5 km od mora (Limski kanal). Položaj prometnice u smjeru istok-zapad uvjetovao je i smjer razvoja naselja. Glavnu razvojnu os naselja činila je nekadašnja prometnica Pazin-Rovinj prolazeći kroz njezin središnji dio. Navedena prometnica doživjela je izmještanje iz središnjeg dijela naselja u dva navrata, na način da je oba puta položena sjevernije od one prethodne trase u nastojanju da se zaobiđe naselje. Trasa današnje tranzitne prometnice D 303, također se većim dijelom nalazi unutar izgrađenog tkiva naselja.

SLIKA 1. POLOŽAJ NASELJA ROVINJSKO SELO U ŠIREM PROSTORU

5


URBING

POVIJESNI PREGLED Tragove pretpovijesnih naseobina - kašteljera na uzvisinama u okolici Rovinja nalazimo na više mjesta, (ukupno 24 arheološko obrađenih), a među kojima Gumila, Gradina, Karaštak. I u doba Rimljana život je u okolici nastavljen (Karojba, Lužina). Međutim, samo Rovinjsko Selo nastalo je u srednjem vijeku. Osnovala ga je, godine 1525. skupina doseljenika, nazvanih Morlaci, ali sasvim sigurno, prema nazivima u ispravama (Branković, Zorzić, Vratović, Starić) - Hrvati, organizirani u seosku instituciju na čelu koje je bio župan. Proučavanjem pisanih dokumenata to su bili hrvatski doseljenici iz zadarskog područja, koji su, bježeći pred navalama Turaka, a uz dozvolu Venecije, nastanili područje današnjeg Rovinjskog Sela. Iz starih zapisa saznajemo da su vodili česte sporove sa rovinjskim Kaptolom, bilo po pitanjima obveza davanja gradu ili počinjenih šteta koje je napravila njihova stoka, ili po pitanju postavljanja svećenika koji poznaje jezik i ilirsko pismo, te vrši crkvene obrede na slavenskom jeziku. Župan je predstavljao Selo u odnosu prema općini i Kaptolu u Rovinju, podnosio predstavke u ime stanovnika, vodio pregovore, sklapao nagodbe, vodio brigu o održavanju općeg reda i mira među stanovnicima, vršio nadzor nad zdravljem ljudi, te prijavljivao pojavu zaraznih bolesti. Župan se birao između najsposobnijih i najuglednijih mještana, u početku na 3 mjeseca a kasnije na godinu dana, a potvrđivala ga je rovinjska općina odnosno podestat. Veći dio istarskog poluotoka, tako i Rovinj, bilo je pod upravom Mletačke republike, a stanovništvo grada podijeljeno na plemiće, pučane i nastanjene strance. Najvišu upravnu i sudsku vlast imao je podestat. Stanovnici Rovinjskog Sela nisu spadali u uže gradsko područje, već imaju svoju upravu, te kao zasebna zajednica i svoje prihode s kojima slobodno raspolažu. Bili su slobodni seljaci, individualni posjednici s pravom raspolaganja zemljišta u vlasništvu, a s obvezom davanja desetine crkvi i plaćanjem gradskih daća, te obvezom prevoženja drva za potrebe arsenala u Veneciji. Padom Mletačke republike, Rovinjsko Selo s ostalim krajevima Istre, a nakon Napoleonovih ratova biva uključeno u austrijsku monarhiju. 1876. u Selo dolazi mladi učitelj Stjepan Žiža, rodom iz sela Kosinožići kraj Nove Vasi na Poreštini. Taj velikan istarskog narodnog preporoda, sakupljač narodnog blaga, običaja i narodnih pjesama, uveo je u školu poduku na hrvatskom jeziku (1844. otvorena hrvatska osnovna škola), te uveliko doprinio općem prosvjećivanju Sela i osnivanju kulturnih društava. Njegovom je zaslugom, 1898. otvorena u Rovinjskom Selu Narodna čitaonica, a uskoro i knjižnica. Po svršetku I. svjetskog rata, 1918.g. Rovinjsko Selo je pod upravom fašističke Italije sve do njene kapitulacije - 1943.g. Do svršetka II. svjetskog rata, a za vrijeme njemačke okupacije u Selu je bio vrlo razvijen antifašistički pokret i mnogi su mještani aktivno sudjelovali u borbi za oslobođenje. Nakon rata Istra je pripojena Jugoslaviji, a time i Hrvatskoj. Uskoro su zavladale teške prilike; glad, neimaština, prisiljavanje na ulazak u seljačku zadrugu, rad u rudnicima, "dobrovoljan rad", rekvizicija hrane. Mladi, razočarani, odlaze u gradove. 60-tih godina 20. st. "crveni režim" popušta, te se selo počinje razvijati. Danas je Rovinjsko Selo dio grada Rovinja kao jedinice lokalne samouprave. Putem svojih predstavnika stanovništvo neposredno sudjeluju u kreiranju i rješavanju određenih pitanja za razvoj svog naselja. DEMOGRAFSKE ZNAČAJKE Prema popisu stanovništva iz 2001. godine Rovinjsko Selo je brojilo 767 stanovnika, što je iznosilo tek 5,4% svih stanovnika grada Rovinja. Proporcionalno udijelu broja stanovnika u ukupnom broju stanovnika grada Rovinja kretali su se i udijeli stanova i kućanstava.

6


URBING

Najveća razlika u usporedbi između grada Rovinja i Rovinjskog Sela je u gustoći stanovanja, koja je u Rovinjskom Selu oko 4 puta manja. Razlog ovoga je u tome što Grad Rovinj tvore samo dva naselja, Rovinj i Rovinjsko Selo, a naselje Rovinj je gradskog karaktera s većom gustoćom stanovanja.

TABLICA 1. – OSNOVNI PODACI O STANJU U PROSTORU (2001. god.) GRAD ROVINJ ROVINJSKO SELO

BROJ STANOVNIKA 14.234 767 5,4%POVRŠINA(km2) 77,71 13,91 17,9%

GUSTOĆA STANOVANJA (st./ km2) 183,17 55,14 -UKUPNI BROJ STANOVA 7.126 358 5,0%

BROJ STANOVA ZA STALNO STANOVANJE 5.573 283 5,1%BROJ KUĆANSTAVA 5.014 260 5,2%

VELIČINA PROSJEČNOG KUĆANSTVA 2,83 2,95 - Urbanističkim planom uređenja obuhvaćen je prostor naselja u površini od 107 ha. Na obuhvaćenom prostoru smješten je najveći broj stanovnika naselja Rovinjskog Sela, te se može reći da je 2001. godine gustoća stanovanja na tom prostoru iznosila oko 700 st./km2 ili 7 st./ha. Od ukupno 358 stanova, njih 283 ili 79% bilo je namjenjeno stalnom stanovanju. Najveći dio ostalih stanova namjenjen je za povremeno stanovanje, odnosno za turističku djelatnost. Dakle, u otprilike 20% preostalih stambenih jedinica tijekom turističke sezone smješteno je bilo još približno oko 200 povremenih stanovnika, pa se tako može reći da je naselje Rovinjsko Selo imalo u ljeti te popisne godine približno 950 žitelja unutar područja obuhvaćenog ovim Planom. Temeljem analize izdanih lokacijskih dozvola i obilaska terena u rujnu 2006. utvrđen je ukupni broj od oko 510 stambenih jedinica izgrađenih u Rovinjskom Selu do tada. Stoga je broj ukupnih žitelja na kraju 2006. godine (stalnih i povremenih) moguće procjeniti na oko 1.500. Rovinjsko Selo svoj najmanji broj stanovnika je imalo 1857. godine (490 stanovnika), dakle na početku službenog praćenja kretanja broja stanovnika, da bi 1931. godine dostiglo svoj maksimalni broj (899 stanovnika). Slijedi pad broja stanovnika, ali sekundarni minimum je zabilježen tek 1981. godine (590 stanovnika), kao posljedica iseljavanja u gradsko središte Rovinj i druge gradove, da bi nakon toga naselje raslo prema broju stanovnika i prema posljednjem popisu iz 2001. godine dostiglo 767 stanovnika, što pokazuje da je povoljno ocijenjen noviji trend naseljavanja u prigradskim urbaniziranim naseljima.

GRAFIKON 1. - KRETANJE BROJA STANOVNIKA

490 499578

692740

837 841899

726662 663

593 587649

767

0100200300400500600700800900

1000

1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001.

godine popisa

broj

sta

novn

ika

7


URBING

Rovinjsko Selo već pripada tipu duboke demografske starosti, gdje su se jako približili svojim učešćem u ukupnom stanovništvu skupine mladog (25%) i starog (22%) stanovništva. Znatno je manji udjel skupine zrelog stanovništva (52%), a indeks starosti je iznosio 87,65. Naselje Rovinjsko Selo još uvijek pokazuje posljedice smanjivanja broja stanovnika iseljavanjem, koje je bilo prisutno sve do 1981. godine, tako da noviji useljenički trend još nije uspio u cijelosti otkloniti te od ranije negativne tendencije. 2001. godine žene su činile 51,2%, a muškarci 48,8% stanovništva.

GRAFIKON 2. – DOBNA I SPOLNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA

-50 -25 0 25 50

0-4

10-14

20-24

30-34

40-44

50-54

60-64

70-74

80-84

90-94

ŽM

Iseljavanjem znatnog broja stanovnika talijanske narodnosti nakon II. Svjetskog rata, postala su naglašena hrvatska narodnosna obilježja i Hrvati su činili apsolutnu većinu stanovništva. Tako se prema popisu stanovništva 1991. (kada je zadnji put dat prikaz narodnosne strukture stanovništva po naseljima) izjasnilo Hrvatima 2/3 stanovnika. 22% stanovnika se izjasnilo u smislu regionalne pripadnosti (“Istrijani”), a manji udio imali su Srbi sa 3% i Talijani sa 2%.

GRAFIKON 3.- NARODNOSNI SASTAV STANOVNIŠTVA 1991.

67%

22%

3%

2% 6%

Hrvati "Istrijani" Srbi Talijani Ostali

U skladu s ovakvom narodnosnom strukturom stanovništva sasvim je jasno da je na području Rovinjskog Sela apsolutno najveći broj stanovnika pripadao rimokatoličkoj vjeroispovijedi i da je hrvatski jezik dominirao kao materinski jezik, ali njemu je ravnopravan i talijanski jezik, koji je dobro poznat znatnom broju stanovnika.

8


URBING

2001. godine bilo je popisano ukupno 260 kućanstava, od čega ih je 205 bilo obiteljskih (79%), a 55 neobiteljskih (21%). Prosječna veličina kućanstva je iznosila 2,95 člana. 1/3 (67) obiteljskih kućanstava činila su četveročlana kućanstva. Iza njih slijedila su dvočlana kućanstva (56), zatim tročlana (46) i peteročlana (29). Sa 6 članova je bilo 4 kućanstva, sa 7 članova njih dva, a sa osam članova samo jedno kućanstvo. Od neobiteljskih kućanstava njih 52 (95%) je bilo jednočlanih, a tek 3 kućanstva su bila višečlana.

1.1.2. Prostorno razvojne značajke Kako je već napomenuto u prethodnom poglavlju, Rovinjsko Selo se razvijalo duž prometnice Pazin-Rovinj koja je vremenom mijenjala svoju trasu prolazeći kroz Rovinjsko Selo nastojeći ga zaobići. Tako je najstariji dio naselja nastao zu prvobitnu trasu navedene prometnice. Uz središnji stari dio naselja koji je položen duž prvobitne trase ceste u širem prostoru naselja izdvajaju se pojedini stariji dijelovi naselja, zaseoci koji se sastoje od pojedinačnih ili grupiranih gospodarstava sa tradicionalnim stambenim i gospodarskim građevinama. Ovo je napose vidljivo pregledom Hrvatske osnovne karte (HOK mj. 1:5.000) iz 1977. godine, gdje je naselje još uvijek svedeno većim dijelom na takvu izgradnju. Izuzetak su do tada već izgrađene javne građevine poput doma kulture i osnovne škole (izgrađena 1948.). Tako su ovi dijelovi naselja zadržali svoje toponime, u većini slučajeva prema imenima obitelji koje su tu prebivale. Tako se; u sjevernom dijelu naselja izdvajaju zaseoci Vićani, Radovani, Duranka i Rudelići, u središnjem Logo, Jadrni, Piriti, Lajkovi, Babići, Markovi, Brdo, Lokuverča, Placa, Bilice, Muruvi, Studinj, Matulini, Pudarica, te u jugoistočnom dijelu Velebić i Krpulini.3 Na digitalnom ortofotu izrađenom temeljem preleta zrakoplova iz 2004. godine uočena je značajna novija izgradnja kojom su obuhvaćeni manje-više navedeni stariji dijelovi naselja i time ukomporirani u jednu urbanu cjelinu. Krajem prošlog i početkom ovoga stoljeća, u pogledu izgradnje u Rovinjskom Selu, može se govoriti o isključivo urbanoj pretežito stambenoj izgradnji, obzirom da je u potpunosti istisnuta ruralna komponenta izgradnje sa seoskim gospodarstvima (stambene+gospodarske građevine). Naime, analizom stanja u prostoru je 2006. godine utvrđeno još samo nekoliko takvih seoskih gospodarstva, koje nemaju praktično nikakvog udjela u gospodarskoj strukturi naselja. Ukupno je do rujna 2006. godine izgrađeno oko 400-tinjak građevina (ne računajući pomoćne), najviše stambenih i stambeno-poslovnih. Oko 10 građevina je isključive poslovne ili proizvodne namjene, a građevine javne i društvene namjene su: Župna crkva Sv. Antuna, mrtvačnica s mjesnim grobljem, dobrovoljno vatrogasno društvo, područna osnovna škola s dječjom ustanovom i dom kulture. U izgradnji je oko 15-ak građevina pretežito stambene namjene, a u planu ih je još 20-ak, što je vidljivo iz izdanih lokacijskih dozvola. TIPOLOGIJA IZGRADNJE Starija izgradnja do 70-ih godina 20 st. predstavlja tradicijsku izgradnju na malim česticama s građevinama prislonjenim jednom ili dvjema stranama na susjednu česticu ili građevinu. Ova izgradnja je u analizi tipologije izgradnje svrstana pod mješovitu izgradnju, obzirom da nije u potpunosti moguće razlučiti da li se u pojedinim slučajevima radi o

3 Toponimi su prikupljeni od strane Gđe. Marije Pamić uz pomoć starijih mještana Rovinjskog Sela.

9


URBING

dvojnoj (poluugrađenoj) ili skupnoj (ugrađenoj) građevini. Dakle, osnovna karakteristika te izgradnje je izgradnja građevina na međi sa tradicijskim oblikovnim elementima na pročeljima. Ova izgradnja prevladava u središnjem dijelu naselja uz staru prometnicu Pazin-Rovinj, te izgradnjom na samom regulacijskom pravcu čini potez urbaniteta i jasno oslikava prostor povijesnog središta naselja. Unutar zgusnute matrice središnjeg povijesnog dijela naselja pojedine postojeće građevine su kroz rekonstrukcije dograđivane, a između njih se dogodila i interpolacija novim građevinama. Novija izgradnja s kraja 20. st. i početka 21. st. predstavlja izgradnju građevina na samostojeći (slobodnostojeći) način, osim nekoliko izuzetaka, gdje se radi o izgradnji takvog tipa građevina na međi ili izgradnji dvojnih građevina. Takva novija izgradnja sa svih strana zaokružuje postojeću povijesnu cjelinu središnjeg dijela naselja, te je u znatnom dijelu nastala uz neadekvatne prometnice, a što se prvenstveno misli na njihovu nedovoljnu širinu. Građevine ovog tipa izgradnje smještene su na većim građevnim česticama sa značajnim neizgrađenim površinama između pojedinih grupa takvih građevina. ANALIZA STAMBENE IZGRADNJE 2001.-2006. Osnovica novije izgradnje Rovinjskog Sela s kraja 20. st. i početka 21. st. jest turistička djelatnost. Ovo je napose vidljivo iz analize izdanih lokacijskih dozvola u zadnjih 6 godina i pregleda internetskih stranica s brojnom ponudom svih vrsta smještajnih kapaciteta. Tablicom 3. prikazane su izdane lokacijske dozvole za građevinsko područje naselja Rovinjsko Selo od ožujka 2001. godine, dakle od posljednjeg popisa stanovništva, pa do travnja 2006. godine do kad su se izdavale lokacijske dozvole čiji su zahtjevi bili zaprimljeni prije stupanja na snagu Prostornog plana uređenja grada Rovinja u prosincu 2005. Gledajući broj izdanih lokacijskih dozvola po mjesecima, u prvih tri godine taj broj je bio ujednačen i iznosio je od 0,5 do 0,7 izdanih lokacijskih dozvola po mjesecu, da bi se taj broj 2004. godine udvostručio (1,3), a zatim 2005. skoro peterostruko povećao (3,4). Mjesečni prosjek izdanih lokacijskih dozvola pratio je i apsolutni broj izdanih lokacijskih dozvola tako da je 2005. godina bila u svakom pogledu rekordna godina u broju izdanih lokacijskih dozvola.

TABLICA 2. – ANALIZA IZDANIH LOKACIJSKIH DOZVOLA od ožujka 2001. do travnja 2006.

Izdane LD LD izdane za stambene i stambeno-poslovne građevine

Broj SJ u LD za stambene

građevine

Godina izdavanja

LD Ukupno Mjesečni prosjek

Jedno-obiteljske

Više-obiteljske

Više-stambene

LD izdane za ostale građevine

ukupno prosjek 2001. 7 0,7 2 29% 1 14% 1 14% 3 43% 15 3,8 2002. 6 0,5 3 50% 1 17% - - 2 33% 11 2,8 2003. 8 0,7 4 50% 1 13% 1 12% 2 25% 23 3,8 2004. 16 1,3 5 31% 3 19% 5 31% 3 19% 82 6,3 2005. 41 3,4 21 51% 3 7% 15 37% 2 5% 190 4,9 2006. 7 1,8 1 14% 1 14% 5 72% - - 66 9,4

UKUPNO 85 1,4 36 42% 10 12% 27 32% 12 14% 387 5,3 LD – lokacijske dozvole, SJ – stambene jedinice Iz godine u godinu se povećavao udio izdanih lokacijskih dozvola za građevine sa stambenim jedinicama. Tako je 2001. taj udio iznosio 57%, 2002. 67%, 2003. 75%, 2004. 81%, 2005. 95%, a 2006. 100%. Iz ovoga je vidljiva tendencija daljnje isključivo stambene izgradnje.

10


URBING

Unutar same stambene izgradnje vidljiva je tendencija u posljednjih 3 godine sve veća izgradnja višestambenih građevina. Tako je udio izdanih lokacijskih dozvola za takve građevine naglo porastao 2004. godine na 31% sa 12%-14% iz prethodnih godina. Ova tendencija je nastavljena, tako da je taj udio 2005. iznosio 37%, a 2006. čak 72%. Dakle, ovdje se može govoriti o sveopćem povećanju broja stambenih jedinica. Tako se od prosječni 3,8 stambenih jedinica po jednoj izdanoj lokacijskoj dozvoli za stambene i stambeno-poslovne građevine s početka stoljeća povećao 2006. na 9,4. Dakle, sa pretežito višeobiteljskih i obiteljskih građevina, prešlo se na izgradnju pretežito višestambenih građevina (6-16 stanova). Obzirom da je odredbama Prostornog plana uređenja grada Rovinja ograničena daljnja izgradnja takvih građevina do donošenja urbanističkog plana uređenja naselja Rovinjsko Selo, najveći pritisak za izdavanje takvih lokacijskih dozvola bio je pred samo donošenje toga Plana. Stoga je logičan podatak o najvećem prosječnom broju stambenih jedinica po lokacijskoj dozvoli do travnja 2006. Zanimljivo je da su sve višestambene građevine upravo izgrađene u promatranom razdoblju od zadnjih 6 godina. Prosječni broj stambenih jedinica po jednoj višestabmenoj građevini iznosi 10,33. U promatranom razdoblju izdano je 27 lokacijskih dozvola za višestambene građevine (32% svih lokacijskih dozvola) s ukupno 279 stambenih jedinica (72% svih stambenih jedinica), što čini prosječnih 10 stambenih jedinica po jednoj građevini. U promatranom razdoblju izdane su lokacijske dozvole za stambene građevine s ukupno 386 stambenih jedinica, što je više od broja stambenih jedinica utvrđenih popisom iz ožujka 2001. godine. koji je iznosio 358. Obilaskom terena u rujnu 2006. utvrđeno je da je od toga broja trenutačno u izgradnji 80-ak stambenih jedinica, a da je njih 160 u planu. Dakle, od ožujka 2001. do rujna 2006. izgrađeno je ukupno oko 150 stambenih jedinica, što zajedno sa već izgrađenim čini broj od oko 510 stambenih jedinica. Obzirom na stambene jedinice koje su trenutačno u raznim etapama izgradnje i one koje su u planu, moguće je očekivati da će do 2008. godine biti ukupno oko 750 stambenih jedinica u Rovinjskom Selu, dakle, dvostruko više nego 2001. godine. 1.1.3. Infrastrukturna opremljenost PROMETNA I ULIČNA MREŽA Glavna veza Rovinjskog Sela sa okolnim prostorom jest državna cesta br. 303 koja presjeca naselje na njegov manji severozapadni i veći središnji i juži dio. Ulična mreža Rovinjskog Sela na tri mjesta je povezana na državnu cestu preko glavnih sabirnih prometnica. Jedna sabirnica je stara cesta koja povezuje sjeverozapadni dio naselja sa središnjim i istočnim dijelom, a druga je nekadašnja obilazna cesta koja se nalazi između stare i državne ceste. Dva su priključka smještena na ulazima u naselje, a jedan se nalazi u središnjem dijelu na kojeg se nadovezuje središnja ulica (stara cesta) koja prolazi kroz povijesno središte naselja. Zapadnim priključkom se omogućuje samo ulaz u naselje, odnosno u uličnu mrežu, dok se središnjim i istočnim priključkom omogućuje podjednako i ulaz i izlaz. Središnje raskrižje predstavlja središnju prometnu točku naselja, pa je s obzirom na svoju važnost semaforizirano. Uz navedene sabirnice, jedina ulica koja još ima zadovoljavajuću širinu kolnika je ona koja spaja obilaznu cestu sa lokalitetom Radovani, a podvožnjakom prolazi ispod državne ceste. Ostale ulice predstavljaju u najvećem dijelu prometnice nedovoljnih širina za vođenje dvosmjernog prometa. Neke pak ulice u zbijenoj

11


URBING

urbanoj strukturi središnjeg dijela naselja predstavljaju isključivo pješačke površine, obzirom da su neadekvatnih širina za odvijanje kolnog prometa. Veliki dio ulica su slijepe ulice. Najveći problem u prometovanju predstavljaju slijepe ulice premalih širina za odvijanje dvosmjernog prometa i slijepe ulice većih dužina. Ovo je karakteristika krajnjeg sjeverozapadnog dijela naselja, gdje se dogodila nova izgradnja sa neadekvatnom uličnom mrežom slijepih ulica dužina od 110 do 250 m bez okretišta na krajevima. Također su u tom dijelu naselja za 4 izgrađene građevne čestice neadekvatno riješeni kolni priključci, tako da su iste pojedinačno neposredno priključene na državnu cestu. POŠTA I JAVNE TELEKOMUNIKACIJE Poštanski promet za naselje Rovinjsko Selo organiziran je putem poštanskog središta – dostavnog poštanskog ureda u Rovinju (52210). Područje obuhvata UPU-a Rovinjsko Selo opremljeno je nepokretnom i pokretnom TK mrežom. Nepokretna TK mreža (korisnički vodovi) dio je komutacijskog čvorišta (udaljenog pretplatničkog stupnja - UPS) Rovinjsko Selo koje pokriva područje obuhvata Plana i okolnih naselja. Komutacija i distributivni razdjelnik korisničkih vodova je smještena u prostoriji kulturnog centra. Kapacitet UPS Rovinjsko selo je 608 priključaka POTS i ISDN. Također, uz komutacijski čvor postoji i ADSL koji pokriva potrebe za ADSL priključcima područje zahvata Plana i šire. UPS kapacitetom zadovoljava sadašnje potrebe i moguće ga je po potrebi proširiti. UPS Rovinjsko selo je vezano na grupni komutacijski stupanj Rovinj magistralnim svjetlovodnim kabelom na relaciji Rovinj-Rovinjsko Selo-Kanfanar-Žminj i dalje prema Pazinu i Puli. Distribucijska TK mreža je mješovitog tipa. Stari dio TK mreže je izveden podzemno, armiranim olovnim kabelima direktno položenim u zemlju od glavnog distribucijskog razdjelnika do kabelskog izvoda. Nova TK mreža građena je podzemno – kabelima TK59 i TK39 uvučenim u cijevi DTK. Nadzemna TK mreža građena je samonosivim kabelim tipa TK33U postavljenim na drvene stupove. Priključci su izvedeni većinom nadzemnim kabelima od kabelskog izvoda do zgrade vođenim po stupovima i pročeljima građevina. TK mreža nije izgrađena na cijelom području obuhvata Plana i kapacitetom ne zadovoljava sadašnje potrebe. Područje obuhvata Plana, pokriveno je i pokretnim TK mrežama. Pokrivanje je ostvareno baznim postajama koje su smještene van promatranog područja. Na području obuhvata Plana ne postoji podatkovna mreža ni mreža kabelske televizije. ELEKTROENERGETIKA Područje Rovinjskog sela napaja se po srednjem naponu sa dva 10(20)kV kV voda koji dolaze iz TS 110/35/10(20)kV TURNINA, a istodobno kao pričuvno napajanje može poslužiti i veza sa TS 35/10(20) kV VINČENT (uskoro TS 110/20 kV). Unutar predmetnog područja nalazi se pet transformatorskih stanica 10(20)/0,4 kV sljedećih nazivnih snaga:

TABLICA 3. – POSTOJEĆE TRANSFORMATORSKE STANICE

Br. TRANSFORMATORSKA STANICA NAZIVNA SNAGA (kVA)

1. ROVINJSKO SELO 1x630

2. ROVINJSKO SELO - ŠKOLA 1x250

12


URBING

3. HLADNJAČA ROVINJSKO SELO 1x630

4. VELEBIĆ 1x250

5. VIČANI 1x630

Niskonaponska mreža razmatranog područja izvedena je djelomično kao kabelska, a djelomično kao nadzemna mreža. Kabelska primarna niskonaponska mreža izvedena je niskonaponskim kabelima 0,6/1kV i to PP00 ili PP00-A presjeka od 4 x 95 mm2 do 4 x 150 mm2, dok je nadzemna primarna niskonaponska mreža izvedena samonosivim-kabelskim-snopovima (SKS) presjeka 3x35+71,5(+2x16)mm2 do 3x70+71,5(+2x16)mm2. Krajnji istočni dio naselja presijeca 110 kV dalekovod TS Turnina-Poreč (AlČe 240/40) izgrađen 1985. godine. Postojeća javna rasvjeta izvedena je samo uz dio glavnih prometnica unutar razmatranog područja. Uglavnom se za javnu rasvjetu koristila trasa kabelske ili nadzemne niskonaponske mreže. VODOOPSKRBA Naselje Rovinjsko Selo se vodom snabdjeva iz vodospreme Karaštak zapremine 100 m³ kota gornje vode 201,10 m.n.m. preko postojećeg cjevovoda AC DN 150 mm. Postojeći cjevovod nakon vodospreme snabdjeva cijelo naselje, a manju količinu vode distribuira za usputne potrošače između Rovinjskog Sela i Rovinja. Od izgradnje vodospreme i opskrbno–tranzitnog cjevovoda 1959. godine dolazi do širenja naselja, a naročito u zadnje vrijeme od 2000. godine do danas. U narednom razdoblju se očekuje veće povećanje potreba za vodom. Glavni opskrbno–tranzitni cjevovod AC DN 150 mm i dijelom 200 mm smješten je tako da prolazi dijagonalno Rovinjskim Selom od „popove vale“ do groblja. Sadašnja struktura distribucijske mreže je od različitih profila, materijala i starosti, a ovisno o razdobljima izgradnje. Prvobitna i najstarija mreža osim glavnog cjevovoda AC DN 150 mm je također od AC cijevi profila do 50 mm. Nakon nje građeni su kraći ogranci od TPE cijevi također profila do 50 mm. U razdoblju između 1990. do 2000. godine gradili su se ogranci od PVC cijevi profila 90–140 mm i taj dio mreže prema sadašnjim potrošačima zadovoljava potrebe za vodom. Nakon 2000. godine i izgradnjom obilaznice počeli su se ugrađivati cjevovodi od nodularnog ljeva profila 80-200 mm, a prema potrebama potrošnje. Višegodišnjim širenjem naselja i priključivanjem većeg broja novih potrošača na postojeći sustav dovelo je do toga da je u dane najveće potrošnje i špice u godini dolazilo do problema sa količinama i pritiskom vode. Pritisak se odnosi na više djelove naselja – Velebić, dok je problem sa količinama nastao zbog širenja samog naselja i nedostatka izgrađenosti nove vodoopskrbne mreže. ODVODNJA OTPADNIH VODA Rovinjsko Selo nema izgrađeni sustav odvodnje otpadnih voda. Izgrađen je samo djelmično sustav odvodnje oborinske vode s glavnih prometnica, dok je odvodnja otpadnih sanitarnih voda rješena izgradnjom pojedinačnih sabirnih i septičkih jama. POSTUPANJE S OTPADOM Kako sa cijelog područja Grada, tako i s područja Rovinjskog Sela, komunalni otpad se skuplja i odvozi na sanitarno odlagalište komunalnog otpada Lokva Vidotto.

13


URBING

GROBLJE Potrebe ukopavanja s područja Rovinjskog Sela vrše se na mjesnom groblju koje zaprema površinu od 2.400 m2, s time da u zapadnom dijelu groblja ima još slobodnih površina. Uz groblje kraj crkve sv. Antuna opata smještena je mrtvačnica. 1.1.4. Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne cjeline i

ambijentalne vrijednosti i posebnosti PRIRODNA BAŠTINA Na području obuhvata Plana nisu evidentirani dijelovi prirode koji bi bili zaštićeni temeljem Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine, br. 70/05) ili predloženi za zaštitu temeljem prostornog plana šireg područja. No, usprkos ovoj činjenici, obilaskom terena utvrđene su lokacije i pojedinačni objekti kao vrijedni dijelovi kultiviranog krajobraza. Lokacije vrijednih krajobraznih cjelina odnose se na dvije depresije i nekoliko šumaraka koji predstavljaju nastavak obližnjih većih šumskih površina koje obrubljuju naselje s njegove sjeverne, zapadne i južne strane. Prva depresija je; lokva Duranka kraj državne ceste br. 303. u zapadnom dijelu naselja, a druga je; vrtača u južnom dijelu naselja. Od pojedinačnih elemenata kultiviranog krajobraza ističu se vrijedniji primjerci visokog zelenila, a među njima najviše čempresi. Najveća grupacija čempresa smještena je na mjesnom groblju. GRADITELJSKA BAŠTINA Od nepokretnih kulturnih dobara unutar područja obuhvata Plana jedino je crkva Sv. Antuna opata evidentirana kao kulturno dobro. Obilaskom terena u rujnu 2006. godine uočena je vrijednost starije izgradnje u središnjem dijelu naselja sa tradicijskim oblikovnim arhitektonskim elementima koji su prepoznatljivi kako u središnjem dijelu naselja, tako i u nekadašnjim zaseocima. Stare su kuće predivna prizemna ili jednokatna kamena zdanja, sa baladurom i šternom, te dvorištem ograđenim zidanom ogradom unutar koje se može pronaći još poneka krušna peć stara stotinjak godina. Nažalost, jedan dio vrijednije arhitektonski oblikovanih građevina nagrđen je neprimjerenim rekonstrukcijama, te su u tom pogledu izgubile svoju izvornu vrijednost. Svojom tradicijskom izgradnjom, središnji dio naselja uz staru prometnicu Pazin-Rovinj jasno se izdvaja od ostalog urbanog tkiva naselja. 1.1.5. Obveze iz planova šireg područja Definiranje ciljeva i interesa predstavnika stanovništva Rovinjskog Sela u polaznim osnovama ovoga Plana potrebno je bilo uskladiti s interesima državnog, županijskog i gradskog značaja. Stoga su se pri određivanju prostornog uređenja prostora Rovinjskog Sela morale uzeti u obzir obveze proizašle iz dokumenta prostornog uređenja šireg područja, a to je Prostorni plan uređenja grada Rovinja (Službeni glasnik grada Rovinja, br. 9a/05). Njime su dane osnovne smjernice prostornog razvoja koje se odnose i na prostor naselja Rovinjsko Selo, te su određeni zahvati u prostoru od državnog, županijskog i gradskog značenja, čije su dispozicije i uvjeti uređenja i korištenja detaljnije određene ovim planom. U nastavku su dane obveze iz Prostornog plana uređenja grada Rovinja.

14


URBING

NASELJA I STANOVNIŠTVO U sustavu središnjih naselja na području grada Rovinja, Rovinjsko Selo je klasificirano kao važnije ili manje lokalno središte. Demografskim analizama procjenjeno je da će do 2015. godine naselje Rovinjsko Selo imati 1.000 stalnih stanovnika (indeks 130,38, godišnja stopa 2,17%, ukupno 195 stanovnika ili godišnje 14 stanovnika). Tako je prognozirano i povećanje broja kućanstava na 330-350 2015. godine, što bi značilo da bi veličina prosječnog kućanstva iznosila od 2,85-3,03 člana. Buduća nastojanja u demografskim promjenama trebaju više biti usmjerena prema kvalitativnim nego prema kvantitativnim promjenama. U broj korisinika građevinskog zemljišta potrebno je uračunati i povremene žitelje na ovom prostoru, što se poglavito misli na turiste tijekom turističke sezone (procjena: 300 povremenih stanovnika 2015. god.). Građevinsko područje naselja Rovinjsko Selo najvećim dijelom je predviđeno za mješovitu pretežito stambenu izgradnju u obiteljskim kućama manjih visina. Uz ovu osnovnu namjenu unutar građevinskog područja naselja predviđena je i izgradnja građevina drugih namjena (proizvodne, poslovne, ugostiteljsko-turističke, javne i društvene, športsko-rekreacijske, infrastrukturne namjene, te groblje). Prema ocjeni stanja postojeće građevinsko područje veličinom zadovoljava potrebe postojećeg stanja i uključuje velike rezerve prostora za eventualno buduće povećanje broja stalnih stanovnika. Građevinsko područje naselja Rovinjsko Selo ostaje u granicama koje su utvrđene u Prostornom planu bivše općine Rovinj, te iznosi 107,7 ha, od čega je izgrađeno 55,2 ha ili 51%. Obzirom na prognozirani broj korisnika 2015. godine Gbst bi iznosila 12,07 st./ha. GOSPODARSKE DJELATNOSTI Dugoročni razvoj gospodarstva temelji se na razvoju postojećih gospodarskih struktura, razvoja poljoprivredne proizvodnje, te razvoju turizma. Prostorno relevantne gospodarske aktivnosti obzirom na prirodne resurse područja, te naslijeđeno stanje u prostoru i dalje su: industrija, turizam i poljoprivreda. DRUŠTVENE DJELATNOSTI Područni razredni odjeli osnovne škole osnivat će se (ako već nisu) sukladno potrebama lokalne zajednice na njezinom teritoriju, prvenstveno u prigradskom urbaniziranom naselju Rovinjsko Selo. Prema predviđenim standardima i normativima za potpunu samostalnu osnovnu školu potrebno je u načelu imati 240 - 960 učenika (po 1 - 4 razredna odjela od 1. do 8. razreda), s 30 - 34 učenika u redovitim razrednim odjelima. Mreža kulturnih institucija mora biti prisutna u gradskom sjedištu Rovinju, dok se u Rovinjskom Selu i rubnim dijelovima Rovinja mogu nalaziti inicijalni sadržaji kulture. Lociranje manjih športskih igrališta i školsko-športskih dvorana neposredno je povezano uz lokacije samostalnih osnovnih i srednjih škola i njihovih područnih razrednih odjeljenja. U samostalnom naselju Rovinjsko Selo trebaju se organizirati začeci primarne zdravstvene zaštite ili osigurati prostor za povremene posjete medicinskog osoblja. Sve glavne središnje gospodarske uslužne funkcije međuopćinskog i gradskog značenja (financijske, obrtničke, prometne, trgovačke, ugostiteljske, komunalne i

15


URBING

druge usluge) trebaju biti organizirane u gradskom središtu Rovinju, a samo neke od njih mogu se locirati i razvijati u Rovinjskom Selu. Urbanističkim planom uređenja naselja Rovinjsko Selo potrebno je osigurati prostore za razvoj navedenih središnjih uslužnih funkcija UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA Građevinsko područje naselja Rovinjsko Selo nalazi se u III zoni sanitarne zaštite vodocrpilišta III koje predstavlja područje srednje osjetljivosti vodonosnika, te se unutar njega širenje naselja ili izgrađenih gospodarskih struktura uvjetuje posebnim mjerama zaštite koje moraju biti propisane u planovima užeg područja. Očuvanje i razvitak seoskog prostora, treba planirati na način da se osigura usklađen socio-gospodarsko-kulturno-prostorni razvoj. Uz oživljavanje seoskog gospodarstva, biopoljoprivrede, šumarstva, obrtništva, rukotvornih vještina, turizma, te poticanje ruralnog stanovanja kao mogućnosti izbora, nužna je izgradnja društvene i tehničke infrastrukture. U cilju očuvanju identiteta prostora pažnju treba usmjeriti prema slici kultiviranog krajolika te izdvojene dijelove naselja (građevinska područja stancija) definirati na način da se očuvaju morfološke i strukturne značajke graditeljske baštine, osobito oblik parcela, smještaj građevina i tradicijski oblik gospodarstva. Pri planiranju i graditeljskoj obnovi osobito voditi računa o osjetljivosti tradicijske baštine, kako se obnova ne bi svela samo na tehničke zahvate, koji će narušiti povijesnost prostora. PROMET Prometna mreža Rovinjskog Sela naznačena je državnom cestom br. 303 Rovinj-Kanfanar, te nerazvrstanim cestama: stara cesta kroz središte naselja i nekadašnja obilaznica tog dijela naselja. Najmanja širina novoformirane ulice može iznositi 7,8 m (kolnik 6,0 m i jednostrani nogostup od 1,8 m) ili 9,0 m (kolnik 6,0 m i obostrani nogostupi po 1,5 m svaki). Najmanja dozvoljena udaljenost regulacijskog pravca od osi državne ceste, te građevnog pravca od zemljišnog pojasa te ceste može iznositi 10 m. Ne dozvoljava se neposredni pristup građevnih čestica neizgrađenog dijela građevinskog područja na državnu cestu. Zbog težnje za proširenjem broja i asortimana usluga, te disperzije poštanskih ureda i potreba turizma, planira se proširenje poslovanja na poštanski ured u Rovinjskom Selu. Za prostor poštanskog ureda potrebno je osigurati površinu veličine 35m2, s odgovarajućim cestovnim prilazom. U cilju reorganizacije i decentralizacije TK mreže Grada Rovinja, u bližoj budućnosti planira se rasteretiti UPS Rovinjsko Selo onih priključaka koji obuhvaćaju naselja u Općini Kanfanar. Postojeće TK kabele će trebati postupno zamijeniti podzemnim u distributivnim kanalizacijama. ENERGETSKA INFRASTRUKTURA Kao glavni izvor električne energije i dalje ostaje postojeća transformatorska stanica 110/35/10(20) kV Rovinj (Turnina). Sva planirana srednjenaponska mreža treba biti predviđena za 20 kV napon. Planom je utvrđena trasa lokalnog srednjetlačnog plinovoda Rovinj-Žminj-Pazin u trasi državne ceste, br. 303. Utvrđen je zaštitni koridor srednjetlačnog plinovovoda tako da je os

16


URBING

cjevovoda udaljena najmanje 15 m od cestovnog pojasa DC303, te 30 m na suprotnoj strani od građevina namjenjenih boravku ljudi. Da bi se gradska distributivna plinovodna mreža mogla snabdijevati prirodnim plinom, na lokaciji Turnina – Campolongo u koridoru plinovoda Pula – Umag predviđa se izgradnja MRS-e (mjerno redukcijska stanica) koja će pored opskrbe gradske plinovodne mreže snabdijevati plinom i srednje tlačni plinovod Rovinj – Žminj – Pazin. Vršni kapacitet MRS Rovinj za potrebe gradske distributivne mreže je 6750 Sm3/h, te 3000 Sm3/h za snabdijevanje srednje tlačnog plinovoda Rovinj – Žminj – Pazin, što ukupno daje 9750 Sm3/h. KOMUNALNA INFRASTRUKUTRA U sustav vodoopskrbe Grada uključit će se i PK Rovinjsko Selo zapremine 600 m³ koja se nalazi u sustavu Butoniga koja će služiti i kao vodosprema. Predviđaju se rekonstrukcije postojeće vodovodne mreže i izgradnja novih mreža. Gradsko poglavarstvo Grada Rovinja je 14. listopada 2004. godine donijelo Zaključak o prihvaćanju Studije odvodnje otpadnih i oborinskih voda područja grada Rovinja kojom su obrađene dva varijantna i jedno podvarijantno rješenje. U pogledu ekološke prihvatljivosti istražena je i pod varijanta i to na način da je uspoređena varijanta priključka otpadnih voda Rovinjskog Sela na središnji uređaj Cuvi, odnosno pročišćavanje otpadnih voda na zasebnom uređaju za pročišćavanje Rovinjsko Selo. Zaključeno je da se pod varijanta odbaci, te da se Rovinjsko Selo spaja na središnji uređaj Cuvi. Otpadne vode Rovinjskog Sela priključene su na gradski sustav i mogu gravitacijski dotjecati na uređaj Cuvi. Potrebna duljina kolektora otpadnih voda kojeg treba izgraditi od Rovinjskog Sela do graničnog područja Rovinja iznosi 3.400 m, promjera kolektora ø300 mm. Oborinske vode rješavaju se parcijalno s više manjih kolektora i upojnih bunara. Odlagalište Lokva Vidotto zadovoljava sustav zbrinjavanja otpada u Gradu Rovinju. Ovo odlagalište planirano je u sustavu kao jedna od 4 organizirane transfer stanice s reciklažnim dvorištima i kompostanama na području Županije, te kao jedno od organizirana četiri sabirna mjesta sa jednostavnom tehnologijom predobrade za opasan otpad. Prostorni obuhvat groblja definirat će se u postupku izrade i donošenja prostornog plana užeg područja. Postojeća groblja mogu se prema potrebi proširivati na susjedno zemljište. Zone za proširenje groblja utvrđuju se prostornim planovima užeg područja. MJERE PROVEDBE PLANA Izrada Urbanističkog plana uređenja utvrđuje se za Rovinjsko Selo, kojim se može odrediti i obveza izrade detaljnih planova uređenja za uže područje unutar obuhvata tog plana. U tablicama koje slijede prikazane su granične vrijednosti građevnih čestica i smještaja građevina određenih namjena na njima s kojima odredbe prostornog plana užeg područja moraju biti usklađene, što znači da se mogu primijeniti iste ili strože vrijednosti od navedenih.

17


URBING

18


URBING

19


URBING

20


URBING

21


URBING

SLIKA. 2

IZVADAK IZ PPUG Rovinja Kartografski prikaz, br. 1.: Korištenje i namjena površina

Kartografski prikaz, br. 2.1.: Prometni sustav

Kartografski prikaz, br. 2.2.: Energetski sustav

22


URBING

SLIKA. 3

IZVADAK IZ PPUG Rovinja Kartografski prikaz, br. 2.3.: Vodnogospodarski sustav

Kartografski prikaz, br. 3.1.: Područja posebnih uvjeta korištenja

Kartografski prikaz, br. 3.2.: Područja primjene posebnih uvjeta uređenja i zaštite

23


URBING

SLIKA. 4

IZVADAK IZ PPUG Rovinja

Kartografski prikaz, br. 4.3.: Građevinsko područje naselja Rovinjsko Selo

24


URBING

1.1.6. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke, te prostorne pokazatelje

MOGUĆNOSTI Povoljan geoprometni položaj, blizina mora i gradskog središta Rovinja, te značajne neizgrađene površine građevinskog zemljišta, pružaju velike mogućnosti daljnjeg razvoja Rovinjskog Sela. Analizom stanja u prostoru utvrđeno je 445.660 m2 neizgrađene površine građevinskog područja na kojoj se omogućuje nova izgradnja. Navedena površina dobivena je lociranjem čestica pogodnih za izgradnju (čestice koje zadovoljavaju graničnim vrijednostima određenim planom šireg područja) s umanjenjem za površinu čestica za koje su već izdane lokacijske dozvole, te za površinu predviđenu za realizaciju nove ulične mreže. U nastavku teksta dan je prikaz nekoliko mogućnosti prostornog razvoja Rovinjskog Sela u ovisnosti od namjene, tipologije i načina gradnje građevina:

1. Ukoliko se nastavi s tendencijom izgradnje s kraja 2005. i 2006. godine, dakle, s prevladavajućom izgradnjom višestambenih građevina s prosjekom od 11 stambenih jedinica/građevini i 933 m2/ građevnoj čestici na ukupnoj površini neizgrađenog građevinskog zemljišta od 445.660 m2 dolazi se do brojke od oko 470 takvih građevina i 5.200 stambenih jedinca. Ako se uzme u obzir da na svaku stambenu jedinicu dolazi 3 korisnika, onda ukupni broj novih stalnih i povremenih stanovnika na prostoru Rovinjskog Sela iznosi 15.600. Kada se broju od 5.200 novih stambenih jedinica pridoda 780 stambenih jedinica koje su već izgrađene, odnosno koje će se izgraditi temeljem izdanih lokacijskih dozvola može se govoriti da je ukupni kapacitet građevinskog područja Rovinjskog Sela prema ovom scenariju oko 6.000 stambenih jedinica, odnosno 18.000 stanovnika.

2. Postoji još drastičniji scenarij s izgradnjom višestambenih građevina u pogledu

kapaciteta prostora, na način da se uračunaju maksimalno dopušteni uvjeti takve samostojeće izgradnje prema planu šireg područja, a to je da građevna čestica iznosi minimalnih 900 m2, te da građevina ima maksimalnih 16 stambenih jedinica. Time bi se omogućila izgradnja oko 490 takvih građevina, što znači 7.840 novih stambenih jedinca, a ukupno oko 8.600 stambenih jedinca i 25.800 stanovnika unutar građevinskog područja Rovinjskog Sela.

3. Isključiva višestambena izgradnja na dvojni ili skupni način na građevnim

česticama minimalne površine od 600 m2 i s maksimalnih 16 stambenih jedinica stvorila bi novu urbanu aglomeraciju od čak 37.800 stanovnika (445.660 m2 /600 m2= ~740 građ. x 16 SJ = 11.840 SJ + 780 SJ = 12.620 x 3 st. = ~37.800 st.).

4. Ukoliko se zaustavi dosadašnja tendencija izgradnje, odnosno, isključi svaka daljnja

mogućnost višestambene izgradnje, te se nastavi s izgradnjom višeobiteljskih građevina, na samostojeći način na građevnim česticama prosječne veličine od 1.350 m2 i sa prosječno 3 stambene jedinice / građevini moguće je na ukupno neizgrađenoj površini građevnog zemljišta izgraditi 330 takvih građevina, odnosno 990 stambenih jedinica. Dakle, ukupni kapacitet prostora iznosio bi 1.770 stambenih jedinca, odnosno 5.300 stanovnika.

25


URBING

5. S prevladavajućom izgradnjom obiteljskih građevina na samostojeći način na građevnim česticama minimalnih veličina (420 m2 za jednoobiteljske ili 700 m2 za višeobiteljske) sa maksimalnih 3 (jednoobiteljske) ili 5 (višeobiteljske) stambenih jedinica po građevini, ukupni kapacitet prostora iznosio bi oko 11.900 stanovnika (445.660 m2 /420 m2= 1.060 građ. x 3 SJ = 3.180 SJ + 780 SJ = 3.960 x 3 st. = ~11.900 st. ili 445.660 m2 /700 m2= 636 građ. x 5 SJ = 3.180 SJ + 780 SJ = 3.960 x 3 st. = ~11.900 st.).

Osim za stambenu izgradnju, neizgrađeno građevno zemljište Rovinjskog Sela nudi mogućnost izgradnje građevina i sadržaja drugih namjena. Tako se ocjenjuje pogodnim zemljište uz državnu cestu za lociranje jedne ili više poslovnih i proizvodnih zona, kao i zemljište u potpunom ili pretežitom vlasništvu grada Rovinja za smještaj građevina pratećih javnih i društvenih djelatnosti koje su predviđene planom šireg područja. OGRANIČENJA Navedene mogućnosti daljnjeg razvoja Rovinjskog Sela imaju slijedeća ograničenja kako u pogledu prostornih pokazatelja, tako i u pogledu demografskih i gospodarskih podataka:

• Zatečena nepovoljna dobna struktura stalnog stanovništva koja onemogućuje ubrzaniji gospodarski razvoj.

• Tedencija povećanja omjera povremenog i stalnog stanovništva u korist povremenog, obzirom da će trebati javne i društvene sadržaje, te komunalnu, energetsku i prometnu infrastrukturu dimenzionirati prema ukupnom broju korisnika u razdoblju vršnog opterećenja prostora (turistička sezona).

• Mogućnost značajnije stambene izgradnje, a s njom i daljne povećanje broja stanovnika uvjetuje izgradnju prateće javne i društvene infrastrukture (ordinacija opće medicine, stomatološka ordinacija, poštanski ured, banka, dječja ustanova, područni odjeli osnovne škole ili osnova škola i sl.).

• Neučinkovitost sustava provođenja prostornih planova iz čega proizlaze problemi otkupa zemljišta prvenstveno radi potrebe realizacije ulične mreže koja je jedan od bitnih preduvjeta za daljnju izgradnju naselja.

• Neriješeni imovinsko-pravni odnosi koji onemogućuju raspolaganje s nekretninama, te privođenje neizgrađenog građevnog zemljišta planiranoj svrsi.

• Potreba preparcelacije određenog broja katastarskih čestica na veličine građevnih čestica određenih uvjetima iz prostornih planova.

• Neadekvatna ulična mreža, prvenstveno u pogledu nedovoljne širine ulica, te slijepih ulica.

• Nepristupačno građevinsko zemljište do kojeg ne postoje ni katastrom urisani pristupni putevi, što znači da je za njegovo privođenje namjeni potrebno prethodno izraditi odgovarajuće kolne pristupe.

• Sukladno odredbama članka 37. Zakona o javnim cestama (Narodne novine, br. 180/04) uz državnu cestu br. 303 određen je obostrano njezin zaštitni pojas u širini od 25 m od vanjskog ruba zemljišnog pojasa te ceste. Ako se izdaje lokacijska dozvola za građenje objekata i instalacija na državnoj cesti ili unutar zaštitnog pojasa te ceste, prethodno se moraju zatražiti uvjeti Hrvatskih cesta d.o.o.

• Obzirom na pojavu buke duž trase državne ceste, pogotovu noću tijekom turističke sezone, kada može biti i veća od dozvoljene za stambene zone, prostor neposredno uz tu cestu je ograničen u pogledu izgradnje stambenih građevina, te građevina javnih i društvenih djelatnosti.

• Sukladno odredbama članka 37. Zakona o šumama (Narodne novine, br. 140/05 i 85/06) uz sjeverne, zapadne i južne rubne dijelove građevinskog područja koji

26


URBING

graniče sa šumom, utvrđen je pojas od 50 m unutar kojeg u postupku izdavanja lokacijske dozvole, posebne uvjete za izgradnju građevina utvrđuje Trgovačko društvo (za šume u vlasništvu Republike Hrvatske), odnosno Šumarska savjetodavna služba (za šume šumoposjednika).

• Uz 110 kV dalekovod koji prolazi Istočnim dijelom građevinskog područja Rovinjskog Sela utvrđen je sukladno sukladno tehničkim uvjetima i normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova nazivnog napona od 1 kV do 400 kV njegov zaštitni pojas unutar kojeg se propisuju posebni uvjeti gradnje.

• Obzirom da je prostornim planovima šireg područja planiran srednjetlačni plinovod MRS Rovinj-Kanfanar-Pazin bit će potrebno utvrditi njegov zaštitni koridor tako da je os cjevovoda udaljena najmanje 15 m od (zemljišnog) pojasa državne ceste 303, te 30 m na suprotnoj strani od planiranih građevina namjenjenih boravku ljudi. Unutar tog koridora zabranjena je izgradnja građevina za stanovanje i boravak ljudi.

• Neizgrađeni sustav odvodnje otpadnih voda s uređajem za pročišćvanje jedan je od glavnih ograničavajućih faktora, obzirom da nije moguće ispuštati nepročišćene otpadne sanitarne i oborinske vode u okolni prostor.

• Uz sustav odvodnje, daljnja veća izgradnja Rovinjskog Sela, poglavito u pogledu gospodarskih sadržaja ograničena je adekvatnom izgradnjom prateće komunalne, telekomunikacijske i energetske infrastrukture.

• U pogledu moguće rekonstrukcije postojećih građevina, ograničavajući faktor je vrijednija tradicijska izgradnja koju ne bi trebalo novom interpolacijom ili rekonstrukcijom obezvrijediti.

• Vrijedni krajobrazni elementi poput šumaraka, pojedinih stabala (prostornih markera), vrtača koji su utvrđeni analizom stanja u prostoru predstavljaju elemente u prostoru koje bi valjalo zaštititi od moguće nove izgradnje, te u tom pogledu predstavljaju ograničenje.

Mogućnosti i ograničenja razvoja u pogledu prostornih pokazatelja najuočljiviji su na prikazu raspona površina katastarskih čestica u skladu s kriterijima iz Prostornog plana uređenja grada Rovinja. Ovime su u značajnoj mjeri predodređene: struktura, tipologija, te način i uvjeti gradnje po pojedinim prostornim cjelinama naselja.

27


URBING

SLIKA. 5

PRIKAZ RASPONA POVRŠINA KATASTARSKIH ČESTICA sukladno kriterijima iz PPUG Rovinja

28


URBING

29


URBING

ZAKLJUČAK Uslijed utvrđenih ograničenja potrebno je mogućnosti daljnjeg razvoja Rovinjskog Sela svesti u realne, održive okvire razvoja. To prvenstveno znači da neizgrađeni dio građevnog zemljišta od ukupno 445.660 m2 nije moguće sagledavati kao zemljište namjenjeno isključivo stambenoj izgradnji. Stoga je potrebno dio navedene površine predvidjeti za smještaj pratećih funkcija stanovanju, pod kojima se prvenstveno podrazumijevaju: javni i društveni sadržaji, zaštitne zelene i parkovne površine, te poslovne i proizvodne djelatnosti.

30


URBING

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREÐENJA

Prostorno-planerski proces započinje ustanovljavanjem ciljeva koje treba planom u najvećoj mogućoj mjeri ostvariti. Pri tome je najvažnije da utvrđivanje i konačna formulacija ciljeva odražava razmatranja i zajednička promišljanja svih sadašnjih korisnika prostora. Ciljevi su u pravilu dugoročni, ali se utvrđuju i kao kratkoročni koji bi morali prostorno razriješiti eventualne konfliktne situacije u prostoru. Prostornim uređenjem osigurava se racionalno i svrsishodno gospodarenje, zaštita i upravljanje prostorom, kao osobito vrijednim i ograničenim nacionalnim dobrom. Urbanističkim planom uređenja naselja Rovinjsko Selo određuju se ciljevi prostornog uređenja uvažavajući značaj i posebnosti prostora, mogućnosti i ograničenja razvoja prostorno-gospodarske strukture naselja, te utvrđuje koncepcija budućeg prostornog uređenja.

2.1. Ciljevi prostornog razvoja gradskog značaja Osnovni cilj ovog plana je prostorno usklađivanje svih aktivnosti i procesa, te održavanje i razvijanje povoljnih uvjeta za život i rad ljudi na prostoru naselja, razvoj naselja, prometa, gospodarskih i društvenih djelatnosti uz usvajanje svih specifičnosti (fizičkih, bioloških, demografskih, ekoloških, socioloških itd.) razvoja koji su značajni za čovjeka i zajednicu. Opći ciljevi prostornog razvoja na razini grada Rovinja kao jedinice lokalne zajednice odnose se na optimalno korištenje prostora uz puno vrednovanje svih dijelova prostora. Za optimalni razvoj prometnog, vodnogospodarskog i energetskog sustava u skladu s potrebama gospodarstva i stanovništva, a prema materijalnim mogućnostima grada, osiguranje prostornih uvjeta potrebno je ostvariti planiranjem potrebnih koridora za smještaj ovih sustava i njihovo povezivanje na županijske i državne sustave uz očuvanje prirodne i ekološke ravnoteže. 2.1.1. Demografski razvoj Da bi se demografski razvoj, a time isto tako prostorni razvoj i uređenje područja grada Rovinja, usmjerio u pravcu racionalnog i funkcionalnog gospodarenja prostorom, te da se uspostavi ekološka i razvojna ravnoteža u prostoru utvrđeni su sljedeći ciljevi: • Razmjestiti i organizirano usmjeravati doseljavanje stanovništva, kako bi se

naseljavanje uskladilo s razmještajem gospodarskih i društvenih sadržaja i mogućim otvaranjem novih radnih mjesta.

• Otvaranjem novih radnih mjesta u svim komparativnim gospodarskim i društvenim djelatnostima (poljodjelstvo, industrija, turizam, malo poduzetništvo, kultura, usluge i drugo) težiti uspostaviti ravnomjerniji razvitak svih dijelova teritorija Grada i razvijati policentrični sustav,

• Nastojati demografski obnavljati, te i dalje stvarno poboljšavati standard i kvalitetu življenja stanovništva, gdje za to postoje objektivne potrebe i mogućnosti, što je važnije

31


URBING

nego stimulirati brz i snažan porast broja stanovnika na ovom području, 2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture U odabiru prostorno-razvojne strukture, obzirom na prirodne resurse područja, te naslijeđeno stanje u prostoru, ključnu ulogu s gledišta korištenja prostora imaju poljoprivreda, turizam i industrija. Razvitak grada Rovinja treba temeljiti prvenstveno na korištenju prirodnih i stvorenih datosti uz očuvanje ekološke stabilnosti i prirodnih vrijednosti. Primarno u uređenju ovog područja je usklađivanje želja i potreba s mogućnostima koje pruža prostor i gospodarska snaga. Mogućnosti razvitka gospodarskih djelatnosti treba ocijeniti s obzirom na raspoloživo zemljište, njegovu veličinu i kvalitetu, mogućnosti prometnog povezivanja, odnos prema drugim korisnicima prostora uz obvezu osiguranja zaštite i unapređivanja okoliša. 2.1.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne

Infrastrukture Područje Grada Rovinja je prostor relativno guste naseljenosti unutar dva samostalna naselja. Ona služe za smještaj i razvitak središnjih uslužnih funkcija (društvenih i gospodarskih uslužnih djelatnosti) i drugih nositelja cjelokupnog gospodarskog razvitka ovog područja, ali i kao svojevrsni magnet za privlačenje novih stanovnika i osiguranje zadovoljavajuće kvalitete života postojećem i novodoseljenom stanovništvu. Da bi se to moglo ostvariti potrebna je izuzetno kvalitetna povezanost s neposrednom okolicom, s drugim dijelovima Istarske županije te integracija u hrvatski nacionalni prostor. Osnovni ciljevi razvoja naselja su: • Razvijati prostorni oblik urbanizacije primjeren društvenoj i gospodarskoj razvijenosti

ovog područja. • Stalno razvijati stambene, radne, uslužne i rekreacijske funkcije u naseljima, a

njihovom opremljenošću prometnom i komunalnom infrastrukturom povoljno utjecati na daljnje pozitivne demografske prilike i tijekove i na cjelokupni razvitak ovog područja.

• Odabrano i postupno revitalizirati dijelove naselja, kroz aktivnu politiku uređenja naselja, podizanjem stambenog i komunalnog standarda, boljim prometnim povezivanjem te omogućavanjem suvremenijeg razvitka pratećih djelatnosti. Unutar naselja i u njihovoj neposrednoj blizini važno je očuvati karakteristične prirodne vrijednosti i krajolike, strukturu građenja, tradicionalne građevne materijale i oblike.

• Glede komunalne infrastrukture, svako kućanstvo mora imati osiguranu pitku vodu, prikladan sustav odvodnje i odvoza otpadnih tvari, električnu struju, plin, mogućnost telefonske linije, osigurane televizijske i radio prijenose te priključak na lokalnu prometnu mrežu.

Razvoj društvene infrastrukture ili još bolje središnjih uslužnih funkcija (upravnih, vjerskih, obrazovnih i kulturnih institucija, zdravstva i socijalne skrbi, uslužnih gospodarskih djelatnosti, športske i tehničke kulture), koje čine društvene i gospodarske uslužne

32


URBING

djelatnosti, izuzetno je važan dio sadržaja društvenog života i u funkciji je općeg razvoja nekog prostora. One su u neposrednom međudjelovanju s ostalim oblicima života u nekom prostoru, pa ne može doći u pitanje potreba njihovog razvoja. Društvene i gospodarske uslužne djelatnosti imaju tržišnu važnost, ali kako je ipak ograničen njihov utjecaj, ne mogu se smatrati kao čista potrošnja i u tome je njihovo posebno značenje. Za neke središnje uslužne funkcije, osobito one nižeg reda i lokalnog značenja, djelomičnu brigu oko osnivanja i njihovog djelovanja snose organi lokalne samouprave i lokalno gospodarstvo. Opći ciljevi i smjerovi u razvoju društvenih i gospodarskih uslužnih djelatnosti su: • Jačati društveno integrativne funkcije naselja (uprava, odgoj i obrazovanje, zdravstvo,

socijalna skrb, kultura, religija, šport i drugo) radi zadovoljavanja osnovnih potreba lokalnog stanovništva.

• Treba biti takvo funkcionalno ustrojstvo predškolskog odgoja i naobrazbe kao djelatnosti da potiče opće poboljšanje života (socijalizacija, proizvodnost rada, lakši nastavak školovanja i dr.) i da predvidi povećanje obuhvata djece u dječjim vrtićima u skladu s demografskim kretanjima u ovom području.

• Treba uspostaviti demografski i prostorno planerski utemeljenu moguću mrežu osnovnih i srednjih škola na ovom području na temeljima nove reforme osnovnog i srednjeg obrazovanja i zakonskih postavki.

• Razvoj djelatnosti zdravstva i socijalne skrbi te njihov prostorni razmještaj mora biti u skladu s već postignutim dostignućima, s prihvaćenim standardima, ali i u skladu s potrebama ovog područja.

• Treba poticati razvitak financijskih institucija, malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva, te omogućiti modernizaciju objekata za odvijanje trgovačke djelatnosti, kako bi se podigla razina trgovinske i druge ponude prema domicilnom stanovništvu.

• Poticati i ubrzati izgradnju potrebnih športskih i školskih igrališta, dvorana, boćališta, kuglana, biciklističkih staza i drugih športskih objekata i sadržaja s ciljem širenja športskih aktivnosti i rekreacije među svim stanovnicima, ali i za potrebe privremenih korisnika - turista.

Opći ciljevi i smjerovi unaprjeđenja uređenja naselja i komunalne infrastrukture • Uređenje prostora naselja treba planirati i provoditi na temelju utvrđenih prostornih

mogućnosti i optimalnog iskorištenja prostora uz osiguranje prostora javnog interesa i opremanja infrastrukturom (javne površine i komunikacije, javne funkcije, prometna i komunalna infrastruktura).

• Kontinuirano pripremati i uređivati zemljište za izgradnju, a izgradnju treba usmjeravati u programom predviđena područja, te u tome smislu pripremiti i na vrijeme rješavati vlasničko-pravne odnose.

• Opremiti naselja potrebnom kvalitetnom infrastrukturom (elektroopskrba, vodoopskrba, telekomunikacije, odvodnja).

• Posebnu pozornost treba posvetiti uređenju zelenih i rekreacijskih površina naselja, te uređenju državne ceste koja prolazi kroz naselje.

33


URBING

2.1.4. Očuvanje ekološke stabilnosti i prostornih posebnosti naselja

U svrhu očuvanja ekološke stabilnosti i prostornih posebnosti naselja potrebno je ostvariti slijedeće ciljeve: • Očuvati dobra graditeljske baštine u izvornom stanju. • Izgraditi odgovarajuće uređaje za pročišćavanje otpadnih voda (sustavi za sakupljanje,

pročišćavanje, odgovarajuća dispozicija u recipijent). • Sanirati septičke (crne) jame, obvezati predtretman industrijskih i otpadnih voda većih

korisnika. • Izgraditi kanalizacijski sustav s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda. • Zadržati postojeću visoku kakvoću zraka. • Provoditi mjere zaštite od buke (izraditi karte buke za utvrđivanje i praćenje razina

buke).

2.2. Ciljevi prostornog uređenja naselja 2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu na

postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, obilježja izgrađene strukture, vrijednosti i posebnosti krajolika, prirodnih i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina

Osnovni ciljevi koji su proizišli iz detaljnog sagledavanja stanja u prostoru, te utvrđivanja mogućnosti i ograničenja razvoja u prostoru, a odnose se na racionalno korištenje i zaštitu prostora naselja Rovinjsko Selo su slijedeći: • Zaustaviti ustanovljen proces neprimjerene izgradnje višestambenih građevina. • Zaustaviti tendenciju narušavanja omjera stalnog stanovništva i povremenih korisnika

prostora naselja koja ide u korist povremenog stanovništva. • Utvrditi optimalni kapacitet prostora naselja Rovinjsko Selo za smještaj stalnog

stanovništva i povremenih korisnika, uz uvažavanje ustanovljenih datosti i ograničenja prostora naselja, a unutar utvrđenih granica građevinskog područja naselja.

• Temeljem tako utvrđenog kapaciteta prostora potrebno je odrediti uvjete u pojedinim dijelovima naselja, sukladno položaju i prostornim karakteristikama tih dijelova, koji bi osiguravali realno i racionalno dostizanje utvrđenih ukupnih kapaciteta naselja Rovinjsko Selo.

• Propisati nužnost osiguranja minimalnih uvjeta uređenja građevinskog zemljišta za ostvarivanje prava na građenje stambenih, gospodarskih i drugih građevina.

• Na prostoru naselja potrebno je uz područja predviđena za izgradnju stambenih građevina planirati zaokruženi prostor namijenjen za razvijanje gospodarskih djelatnosti primjerenih karakteru naselja Rovinjsko Selo.

• Predvidjeti prostor koji bi preuzeo ulogu središta naselja, gdje bi se smjestili sadržaji javnih funkcija koji su nužni za daljnji razvoj naselja, te podizanje kvalitete života u naselju.

34


URBING

• Planska rješenja trebaju afirmirati prepoznatljive krajobrazne elemente prostora naselja, te ih namjeniti za uređenje i oblikovanje kao prostornih markera.

• Odrediti i afirmirati prostore koji predstavljaju kvalitetu i posebnost tradicijske gradnje, te utvrditi mjere zaštite i očuvanja tih tradicijskih vrijednosti.

• Odrediti prostore koji su namijenjeni za izgradnju športskih građevina i sadržaja. • Utvrditi razvoj ulične mreže u naselju kako bi se osiguralo kvalitetno i sigurno odvijanje

prometa unutar naselja. • Sukladno utvrđenoj uličnoj mreži potrebno je planirati sustav odvodnje otpadnih voda

kao i sustav zbrinjavanja sanitarnih voda sukladno osjetljivosti područja naselja, kao i sukladno strategiji zbrinjavanja voda iz Studije odvodnje grada Rovinja.

• Osigurati primjerenu zaštitu od nepovoljnih utjecaja (buka, zagađenje zraka uz državnu cestu i sl.) u cilju očuvanja ekološke stabilnosti i podizanja kvalitete života mještana.

2.2.2. Unaprjeđenje uređenja naselja i komunalne

infrastrukture Uz realizaciju navedenih osnovnih ciljeva prostornog uređenja naselja Rovinjsko Selo, određuju se posebni ciljevi koji se određuju u svrhu unapređenja uređenja naselja te unapređenja komunalne i društvene infrastrukture. Ciljevi s gledišta funkcionalne organizacije naselja • Očuvati i poboljšati sveukupnu kvalitetu života stanovnika naselja, omogućavanjem

raznolikih uvjeta života u prostorima naselja, uz odgovarajuće optimalno uređenje i opremanje tih prostora urbanim sadržajima.

• Prostorni razvoj i uređivanje prostora naselja prvenstveno planirati i ostvarivati na do sada izgrađivanim (izgrađenim ili djelomično izgrađenim) prostorima naselja, postupnim opremanjem i dogradnjom, te racionalnim i planskim širenjem u danas još neizgrađene dijelove naselja.

• Različito oblikovati prostore naselja sukladno vrijednostima postojećih ambijenata, opremljenosti, izgledu i položaju kao i novoplaniranih koji će se nastavljati na postojeće uz prilagođavanje vrijednostima ambijenata i ukupnog prostora naselja.

• Očuvati i unaprediti sve postojeće (prirodnih i ljudskim djelovanjem stvorenih) vrijednosti prostora naselja.

Izgradnja stambenih građevina • Stanovanje, odnosno stambenu izgradnju treba planirati kroz zone isključive namjene

za stanovanje i zone mješovite namjene sa smještajem poslovnih sadržaja uz stanovanje.

• Potrebno je pretežito planirati izgradnju jednoobiteljskih i višeobiteljskih stambenih građevina i to u dijelovima naselja koji svojim položajem i ekspozicijom mogu osigurati kvalitetno stanovanje.

• Potrebno je odrediti različite zone i poteze određene tipologije i strukture izgradnje, te utvrditi posebne oblike korištenja, načina i uvjeta gradnje stambenih građevina ovisno o karakteristikama pojedine zone.

• Stambene zone na rubovima naselja planirati kao zone isključive namjene na većim građevinim česticama.

35


URBING

Izgradnja gospodarskih građevina • Gospodarske građevine treba planirati u zonama proizvodno-poslovne namjene na

građevnim česticama većih površina ovisno o potrebama tehnologija. • Razvoj gospodarskih djelatnosti potrebno je omogućiti i unutar zona mješovite-

pretežito poslovne namjene, gdje se omogućuje i izgradnja stambenih jedinica uz pretežito poslovne djelatnosti.

• Razvoj gospodarskih djelatnosti omogućiti i u postojećoj zoni poslovne pretežito trgovačke namjene.

• Na prostoru naselja potrebno je odrediti prostor podoban za izgradnju značajnijeg turističko-ugostiteljskog sadržaja.

• U dovršenim i pretežito dovršenim dijelovima naselja omogućiti u zonama mješovite-pretežito stambene namjene otvaranje manjih poslovnih sadržaja koji nisu u koliziji s pretežitom stambenom namjenom. Prije svega to se odnosi na uslužne i trgovačke djelatnosti, te razvoj turističko-ugostiteljske ponude.

Izgradnja građevina javnog i društvenog standarda • Odrediti prostore javne i društvene namjene kako bi se osigurao prostor za javne

funkcije koje nedostaju naselju Rovinjsko Selo, kao što su dječja i zdravstvena ustanova i slično.

• Utvrditi i zone isključive javne i društvene namjene i to za rekonstrukciju i dogradnju osnovne škole (dogradnja školsko-športske dvorane).

• Predvidjeti mogućnost smještaja nekih javnih i društvenih funkcija i unutar zona mješovitih namjena.

Rekreacijske zone • Odrediti prostore isključive namjene za uređenje i izgradnju športsko-rekreacijskih

sadržaja koji nedostaju naselju. Zelene površine • Utvrditi prostore isključive namjene za javne zelene površine i to u svrhu očuvanja

specifičnosti prostora naselja (lokva i vrtača) te prostore koji imaju pretežno zaštitnu funkciju, prije svega zaštitu od buke i zaštitu od prekomjernog zagađenja zraka uz glavnu prometnicu.

• Utvrditi obvezu očuvanja postojećih zelenih površina, te obvezu uređenja građevnih čestica kultiviranim zelenilom.

Groblje • Regulirati lokaciju postojećeg groblja koje je potrebno proširiti, te planirati u sklopu

njega uređenje parkirališta. Promet • Odrediti točke priključka ulične mreže na državnu cestu D 303, koja kao tranzitna

prometnica prolazi dijelom naselja, glavnu mjesnu ulicu, glavne sabirnice, sabirnice, stambeno/servisne ulice, te ostale kolno-pješačke i pješačke površine koje čine cjeloviti sustav prometne i ulične mreže naselja.

• Definirati karakteristične minimalne poprečne profile koridora prometnice, odnosno ulica.

• Javna parkirališta planirati u okviru zona javne i društvene namjene, odnosno unutar zone groblja.

36


URBING

Ostala komunalna infrastruktura • Sukladno utvrđenom sustavu prometne i ulične mreže, kao i u koncepciji utvrđenih

kapaciteta pojedinih zona potrebno je u njihovim koridorima planirati sustav zbrinjavanja površinskih i sanitarnih voda, a sve sukladno strategiji zbrinjavanja voda iz Studije odvodnje grada Rovinja.

• Sukladno predloženom kapacitetu prostora naselja Rovinjsko Selo, te u koridorima prometne i ulične mreže potrebno je planirati proširenje vodoopskrbne mreže naselja, elektroopskrbne mreže, te javne telekomunikacijske mreže.

• Omogućiti povećanje broja pristupnih točaka pokretne telekomunikacijske mreže u svrhu omogućavanja bržeg protoka podataka.

• Lokacije nužnih novih trafostanica po mogućnosti planirati u okviru zona javnih zelenih površina.

• Planiranje razvoda plinske mreže po naselju izvršiti u koridorima postojećih i planiranih ulica.

Očuvanje identiteta naselja • U cilju očuvanja povijesno – kulturnog nasljeđa, potrebno je utvrditi zone zaštite

oblikovno vrijednih cjelina naselja, te obvezu zaštite tradicijskih oblikovnih elemenata pročelja, odnosno primjene tih elemenata prilikom rekonstrukcija postojećih građevina, odnosno prilikom interpolacija u tako određenim zonama.

Urbanističkim planom uređenja naselja Rovinjsko Selo omogućuje se (u svim etapama njegove provedbe i realizacije) provođenje utvrđenih i dogovorenih ciljeva dugoročnog razvitka grada Rovinja, osmišljen cjelovit i skladni urbanistički razvoj, te čuvanje i unapređivanje vrijednih prostora unutar naselja. Kako bi se ostvarile dugoročne i prioritetne organizacijske ili graditeljske aktivnosti i akcije koje postavljaju odabrani i utvrđeni ciljevi Urbanističkog plana uređenja naselja Rovinjsko Selo, nužno je poštivanje i provođenje postavki samog Plana. U suprotnom, ako se aktivnosti budu odvijale nekontrolirano, u prostoru naselja mogu se pojaviti nepopravljive prostorne štete, te Plan više neće biti instrument smišljene i ciljno orijentirane politike prostornog razvitka naselja.

37


URBING

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA Plan prostornog uređenja naselja Rovinjsko Selo prezentiran je putem kartografskih prikaza na kojima je provedena detaljna razrada utvrđenih ciljeva prostornog uređenja za racionalno korištenje i zaštitu prostora. Na različitim kartografskim prikazima naznačena su planska rješenja putem kojih se definiraju obilježja pojedinih izgrađenih struktura naselja, kojima se afirmiraju vrijednosti i posebnosti naselja, odnosno njegovih prirodnih i kulturno-povijesnih obilježja, te naglašava kontinuitet postojećih ambijentalnih cjelina. Uz način realizacije općih ciljeva prostornog uređenja prikazuju se planska rješenja kojima se osigurava postizanje posebnih ciljeva unapređenja uređenja prostora naselja u svim segmentima izgradnje i uređenja prostora naselja. Navedena planska rješenja opisuju se putem pojašnjenja razrađenih kartografskih prikaza:

1. Korištenje i namjena površina 2. Prometna i ulična mreža 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora 4. Oblici korištenja, način i uvjeti gradnje

3.1. Program gradnje i uređenja prostora Ovim Planom je predviđena izgradnja dosad neizgrađenih površina, upotpunjavanje izgradnjom djelomično izgrađenih zona, te sanacija, održavanje, uređivanje i rekonstrukcija izgrađenih dijelova naselja. STANOVANJE Najveći dio kako postojeće, tako i planirane izgradnje namijenjen je stanovanju unutar površina isključive stambene namjene kao prostori “mirnog” stanovanja sa građevnim česticama većih površina. Kao zone isključive namjene određeni se oni prostori u rubnim dijelovima naselja koji svojim položajem i ekspozicijom osiguravaju kvalitetno stanovanje. Planskim rješenjima predviđa se pretežita izgradnja jednoobiteljskih i višeobiteljskih stambenih građevina. Uz stambenu izgradnju u zonama isključive stambene namjene, Planom su određeni i značajni prostori mješovite pretežito stambene namjene. Obzirom na veliki značaj turističke djelatnosti na ovome prostoru unutar mješovitih zona planiran je smještaj pratećih sadržaja kako stalnom, tako i povremenom stanovanju. Stoga je osnovna stambena namjena nadopunjena ugostiteljskim, manjim poslovnim (trgovine, uredi, usluge), športsko rekreacijskim, te javnim i društvenim djelatnostima, kako bi se omogućila kvalitetnija organizacija života i kvalitetnija turistička ponuda u komplementarnom smještaju (apartmani). Prateće sadržaje je predviđeno realizirati u skladu s mjerama zaštite okoliša u smislu zaštite od prekomjerne buke, zagađenja zraka, vibracija, opasnosti od eksplozija i požara i sl.

38


URBING

SLIKA. 6 PROSTORI STAMBENE IZGRADNJE

Kapacitet prostora stambene izgradnje Analizirajući neizgrađene građevne čestice na kojima se omogućuje stambena izgradnja kako unutar dovršenih i pretežito dovršenih dijelova naselja, tako i unutar nedovršenih dijelova naselja utvrđeno je da je na tom zemljištu sukladno uvjetima i načinu gradnje određenima ovim Planom moguće uz postojećih 510 izgraditi ovisno o tipu gradnje još 344 do 1.100 novih stambenih jedinica. Ukoliko se uzme u obzir da na jednu stambenu jedinicu otpada prosječno 3 korisnika, onda ukupni kapacitet Rovinjskog Sela u stambenoj izgradnji iznosi od 2.560 do najviše 4.830 korisnika.

TABLICA 11. – KAPACITET PROSTORA STAMBENE IZGRADNJE Tip gradnje Broj SJ Broj korisnika

Jednoobiteljski Višeobiteljski Stanje u izgradnji

SJ

oblik korištenja 1-3 SJ prosjek

2 SJ 1-5 SJ prosjek 3 SJ

od-do prosjek od-do prosjek

Izgrađeno - - - - 510 510 1.530 1.530

Planirano

U dovršenim i pretežito

dovršenim dijelovima

naselja

130-390 260 10-50 30 140-

440 290 420-1.320 870

Planirano U nedovršenim

dijelovima naselja

180-540 360 24-120 72 204-

660 430 612-1.980 1.290

UKUPNO - - - - 854-1.610 1.230 2.560-

4.830 3.690

39


URBING

Program buduće stambene izgradnje Kako prethodno izračunati kapacitet prostora stambene izgradnje premašuje projekcije broja stalnih i povremenih stanovnika naselja koje su zadane prostornim planovima šireg područja, ovim Planom se određuje slijedeće. Potrebno je prvo popunjavati Planom utvrđene dovršene i pretežito dovršene dijelove naselja, a tek onda krenuti sa planskom izgradnjom nedovršenih dijelova naselja. Planska izgradnja će se temeljiti na prethodno uređenom i komunalno opremljenom građevinskom zemljištu, što će značiti da neće biti izdavanja lokacijskih dozvola, odnosno rješenja o uvjetima gradnje za stambenu izgradnju na novoplaniranim urbanim prostorima (prostori nove regulacije) bez prethodno utvrđene trase uličnog koridora utvrđenog ovim Planom. Time će se spriječiti daljnje nekontrolirano širenje naselja i preveliki troškovi na prometnom i komunalnom opremanju tako neracionalno upotrebljenog građevinskog zemljišta. Na taj način, na prostorima nove regulacije jedinica lokalne samouprave će u potpunosti kontrolirati tempo i smjerove daljnje izgradnje u ovisnosti o mogućnostima otkupa zemljišta za prometnu i komunalnu infrastrukturu, te njegovog komunalnog opremanja. PROSTORI IZGRADNJE GOSPODARSKIH SADRŽAJA Gospodarski sadržaji na području obuhvata ovoga Plana smješteni su kako u posebnim zonama, tako i unutar površina mješovitih namjena uz pretežitu stambenu izgradnju. Unutar površina s pretežito stambenom izgradnjom nalazi se nekoliko manjih poslovnih zona s trgovačkim i uslužnim djelatnostima. Unutar tih zona smještene su već postojeće poslovne građevine koje je moguće rekonstruirati. Unutar površina mješovitih namjena predviđen je i smještaj novih manjih gospodarskih subjekata koji neće narušavati život i turistčku djelatnost stambenog susjedstva, već će ga upotpunjavati (restorani, manje uslužne i trgovačke djelatnosti). Smještaj većih gospodarskih subjekata predviđen je unutar za to posebno utvrđenih zona gospodarskih namjena. Tako su utvrđene zone ugostiteljsko tursitičke, proizvodno-poslovne i poslovne pretežito trgovačke namjene. Proizvodno-poslovna zona “Brunelka” Proizvodno-poslovna zona “Brunelka” smještena je u neposredoj blizini priključka ulične mreže naselja na tranzitnu prometnicu D 303, kako bi se time osiguralo nesmetano odvijanje prometa u toj zoni, odnosno spriječeno je da se ostala ulična mreža naselja prekomjerno opterećuje prometom koji generira takva namjena. U toj zoni omogućuje se izgradnja proizvodnih i poslovnih (uslužnih, trgovačkih, komunalno-servisnih) djelatnosti na građevnim česticama većih površina ovisno o potrebama pojedinih tehnologija. Trgovački centar Površina poslovne pretežito trgovačke namjene predstavlja prostor na kojem je smješten postoječi trgovački kompleks kojeg je moguće upotpuniti pratećim uslužnim djelatnostima. Hoteli Obzirom na izrazito turistički karakter naselja, Planom je predviđena mogućnost smještaja turističkih građevina kako unutar površina mješovite pretežito stambene namjene, tako i unutar površina isključive ugostiteljsko turističke namjene. Unutar mješovitih zona predviđena je mogućnost smještaja hotela, prenočišta i pansiona kapaciteta do najviše 20 ležaja. Na krajnjem jugoistočnom dijelu naselja u području Rupe planirana je ugostiteljsko turistička zona za smještaj hotela većeg kapaciteta od onih koji su omogućeni u mješovitim zonama. Ova hotelska zona smještena je u blizini športsko-rekreacijskog centra u

40


URBING

izgradnji, a koji se nalazi neposredno na istočnom izlazu iz naselja uz cestu D303. Zonu je moguće organizirati kao jedinstvenu cjelinu s jednim hotelskim kompleksom.

SLIKA. 7 PROSTORI GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

JAVNA I DRUŠTVENA DJELATNOST Uz postojeće javne i društvene sadržaje koji su najvećim dijelom smješteni u središnjem dijelu naselja, Planom su predviđeni takvi sadržaji kako unutar mješovitih namjena, tako i unutar posebnih zona. Tako se na prostoru uz postojeću područnu osnovnu školu planira njezina rekonstrukcija dogradnjom školsko-športske dvorane. Građevina DVD-a predviđena je za premještanje na povoljniju lokaciju, obzirom da će ova lokacija biti uskoro nedostatna. Naime, daljnjim razvojem naselja porast će potrebe u pogledu zaštite od požara, a time i bolje organiziranosti i opremljenosti vatrogasne jedinice. Neizgrađeni prostor uz "staru obilaznicu", odnosno glavnu mjesnu ulicu koji se nalazi u središtu naselja i u vlasništvu je grada Rovinja, namjenjuje se za smještaj javnih i društvenih sadržaja čija će se potreba i obveza za izgradnjom iskazati pri daljnjem povećanju broja stanovnika. ŠPORT I REKREACIJA Za ostvarivanje programa javnih potreba u športu i drugih uvjeta za razvijanje športskih aktivnosti, rekreacije, zabave i odmora svim uzrastima stalnog i povremenog stanovništva predviđene su športsko rekreacijske površine. Izgradnjom novih športskih i rekreativnih objekata (igrališta i građevina) uz one postojeće (boćališta i rukometno igralište u središtu naselja) obuhvatila bi se djelatnost športskih udruga, organiziranje i održavanje športskih natjecanja i priredbi, te obavljanje stručnih poslova u športu. Najveći dio ovih površina

41


URBING

koristit će se najintenzivnije tijekom turističke sezone, te je prema turističkim potrebama i određen smještaj i površina športsko rekreacijske zone. Osim mogućih športsko-rekreacijskih sadržaja kao pratećih sadržaja hotelskih kompleksa i stambene izgradnje, Planom je predviđen smještaj značajnijih športsko rekreacijskih sadržaja u planiranom športsko rekreacijskom centru na području Drage u sjevernom dijelu naselja.

SLIKA. 8 PROSTORI JAVNIH SADRŽAJA

JAVNE ZELENE POVRŠINE Kao prostori koje planskim mjerama treba uređivati kao prostore sadržaja javnog i društvenog standarda naselja određeni su i prostori Javnih zelenih površina (Z1) – javni park, (Z2) – tematski park (vrtača, lokva) i Z3 – zaštitne zelene površine. Ti prostori prije svega trebaju očuvati specifičnosti prostora naselja (lokva i vrtača), te imati zaštitnu funkciju, prvenstveno, zaštitu od buke i zaštitu od prekomjernog zagađenja zraka uz glavnu prometnicu. GROBLJE Određen je širi prostor oko postojećeg groblja kao zona - Groblje (G), te se planira proširenje površina za ukop s uređenjem pristupa i parkirališnih mjesta. NEOPHODNE REKONSTRUKCIJE Za sve postojeće građevine koje su protivne namjeni određenoj ovim Planom predviđena je do njihove prenamjene ili njihovog uklanjanja mogućnost neophodne rekonstruckije u smislu osiguranja neophodnih uvjeta života i rada.

42


URBING

3.2. Osnovna namjena prostora Obzirom na planiranu gradnju, prostor je podijeljen na površine namijenjene izgradnji i na tzv. “negradive” površine. Tzv. "negradive” površine predstavljaju javne parkovne i zaštitne zelene površine unutar kojih se ne omogućuje veća izgradnja, već minimalno neophodna za njihovo funkcioniranje unutar urbane matrice naselja. Površine namijenjene izgradnji podijeljene su u nekoliko osnovnih namjena, a to su: stambena, mješovita, javna i društvena, gospodarska, športsko rekreativna, te groblje i infrastrukturne površine. Na kartografskom prikazu broj 1.: "Korištenje i namjena površina" izdvojeni su prostori koji imaju obilježja slijedećih namjena: Stambena namjena (S) Mješovite namjene

M1 – pretežito stambena M2 – pretežito poslovna

Javna i društvena namjena (D) D5 – školska

Gospodarska namjena – proizvodno-poslovna (I2) Gospodarska namjena – poslovna

K2 – pretežito trgovačka Gospodarska namjena - ugostiteljsko turistička

T1 – hotel Športsko rekreacijska namjena

R1 – šport Javne zelene površine

Z1 – javni park Z2 – tematski park (vrtača, lokva) Z3 – zaštitne zelene površine

Površine infrastrukturnih sustava (IS) – prometne površine Groblje (G) STAMBENA NAMJENA Površine stambene namjene (oznaka S) predstavljaju dijelove naselja predviđene za tzv. “eskluzivni” tip izgradnje stambenih građevina na velikim građevnim česticama, gdje je uz osnovne stambene građevine omogućena izgradnja samo građevina predškolske namjene i manjih športsko rekreacijskih građevina. MJEŠOVITE NAMJENE Površine predviđene za mješovitu namjenu podijeljene su u dvije kategorije; mješovitu pretežito stambenu namjenu i mješovitu pretežito poslovnu namjenu, unutar kojih se omogućuje veća fleksibilnost u smislu smještaja građevina različitih međusobno dopunjujućih namjena. Zone mješovite pretežito stambene namjene (oznaka M1) zauzimaju najveći dio površina unutar kojih je predviđena izgradnja stambenih građevina sa smještajem stambenih jedinica stalnog i povremenog stanovanja (apartmani). Obzirom na stambeno turističku namjenu stambenih jedinica (apartmani za iznajmljivanje) unutar ovih zona predviđen je i smještaj pratećih komplementarnih, manjih športsko rekreacijskih, te poslovnih (uredskih, uslužnih i trgovačkih) i ugostiteljsko turističkih (hoteli, prenočišta i

43


URBING

pansioni kapaciteta do 20 ležaja) sadržaja. Poslovne i ugostiteljske sadržaje je predviđeno smjestiti u prizemnoj ili podrumskoj etaži osnovne stambene građevine ili unutar poslovnih građevina na zasebnim građevnim česticama. Površine mješovite pretežito poslovne namjene (oznaka M2) predviđene su za veću koncentraciju poslovnih, ugostiteljskih, javnih i društvenih sadržaja, a uz koje je omogućen smještaj i stambenih jedinica (stanovi za stalno i povremeno stanovanje) na katnim etažama građevina. JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA Osim površina mješovitih namjena unutar kojih je moguće smjestiti određene javne i društvene sadržaje, predviđene su i zasebne površine za smještaj takvih građevina, kako samo za određenu vrstu građevine, školsku (oznaka D5), tako i za sve vrste građevina javne i društvene namjene (oznaka D). GOSPODARSKE NAMJENE Površine predviđene za gospodarsku namjenu podijeljene su u tri osnovne kategorije; proizvodno-poslovnu, poslovnu pretežito trgovačku i ugostiteljsko turističku namjenu. Površine proizvodne namjene (oznaka I2) smještene su unutar gospodarske proizvodno-poslovne zone “Brunelka” u sjeveroistočnom dijelu naselja podalje od površina stambene i mješovite pretežito stambene namjene, a namijenjene su za smještaj pogona i skladišta industrijske i zanatske proizvodnje, te trgovačkih, uslužnih i komunalno-servisnih sadržaja. Uz mješovite zone i površine proizvodno-poslovne namjene unutar kojih su smješteni određeni poslovni sadržaji, predviđena je i površina namijenjena isključivo poslovnim sadržajima. Tako je unutar površine poslovne pretežito trgovačke namjena oznake K2 predviđen smještaj trgovačkog kompleksa unutar kojeg je moguć i smještaj uslužnih djelatnosti. Unutar površina ugostiteljsko turističke namjene oznake T1 predviđen je smještaj hotela. GROBLJE Unutar područja obuhvata ovoga urbanističkog plana određena je zona mjesnog groblja (oznaka G) kojom se rezervira prostor za eventualno proširenje i uređenje pratećih sadržaja postojećeg groblja. INFRASTRUKTURNE POVRŠINE Ovim planom su naznačeni infrastrukturni koridori kojima su obrubljene pojedine zone. Time su određeni značajniji mjesni ulični koridori unutar kojih je predviđena izgradnja ulica i pratećih prometnih građevina, objekata i uređaja (autobusna stajališta, parkirališta i sl.), te telekomunikacijskih, elektroenergetskih i komunalnih infrastrukturnih linijskih građevina. JAVNE ZELENE POVRŠINE Uz gradive površine naselja, određene su i tzv. negradive javne zelene površine koje su podijeljene na zaštitne zelene površine (oznaka Z3) i javne parkovne površine kao javni parkovi (oznaka Z1) i tematski parkovi (oznaka Z2). Unutar zaštitnih zelenih površina najvećim dijelom se nalaze površine kultiviranog krajobraza uvučenog u tkivo naselja unutar kojih je uz sadnju autohtonog zelenila omogućena i izgradnja infrastrukturnih

44


URBING

građevina. Unutar javnih parkovnih površina omogućena je izgradnja samo linijskih infrastrukturnih građevina, dječjih igrališta i parkovnih paviljona.

3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenje površina

TABLICA 12. - ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA

POVRŠINA planska oznaka NAMJENA

ha % S STAMBENA 44,34 41,4

M1 Mješovita pretežito stambena 25,76 24,1 M2 Mješovita pretežito poslovna 6,48 6,1 D JAVNA I DRUŠTVENA 1,10 1,0

K2 POSLOVNA pretežito trgovačka 1,19 1,1 I2 PROIZVODNA (proizvodno-poslovna) 5,47 5,1 T1 UGOSTITELJSKO TURISTIČKA - hotel 0,75 0,7 R1 ŠPORTSKO REKREACIJSKA - šport 2,79 2,6 Z1 Javni parkovi 0,75 - Z2 Tematski parkovi 1,05 - Z3 Zaštitne zelene površine 1,54 - Z ZELENE POVRŠINE 3,34 3,1 G GROBLJE 0,65 0,6 IS INFRASTRUKTURNE POVRŠINE 15,19 14,2

UKUPNO 107,06 100,0

GRAFIKON 4.ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA

41%

24%6%

1%

1%

5%

1%

3%

3%

1%

14%

S STAMBENA M1 PRETEŽITO STAMBENAM2 PRETEŽITO POSLOVNA D JAVNA I DRUŠTVENAK2 POSLOVNA I2 PROIZVODNA (proizvodno-poslovna)T1 UGOSTITELJSKO TURISTIČKA R1 ŠPORTSKO REKREACIJSKAZ ZELENE POVRŠINE G GROBLJEIS INFRASTRUKTURNE POVRŠINE

45


URBING

3.4. Prometna i ulična mreža Planom je utvrđena ulična mreža naselja kroz određivanje kategorija i osnovnih minimalnih karakterističnih poprečnih profila uličnih koridora. Osnovu mreže čini glavna mjesna ulica (stara obilzanica) sa glavnim sabirnicama. Ulična mreža se povezuje putem glavne mjesne ulice na tranzitnu državnu cestu br. 303 u tri točke priključka, te drugi priključci na državnu cestu nisu planirani. Sa glavne mjesne ulice promet se raspoređuje dalje u uličnu mrežu naselja preko glavnih sabirnica i ostalih sabirnih ulica do pojedinih stambenih i servisnih ulica, te kolnih i kolno-pješačkih puteva i površina. Glavna sabirna ulica južnog ijela naselja svojim većim dijelom prolazi izvan granica obuhvata Plana. Obzirom na svoju važnost prikazan je i njezin dio izvan obuhvata Plana, jer bez njezinog cijelovitog prikaza nije moguće sagledavati prometno rješenje južnog dijela naselja.

SLIKA 9. PROMETNA I ULIČNA MREŽA

Određeno je pet karakterističnih minimalnih poprečnih profila uličnih koridora: A - državna cesta (20 m), B - dvosmjerna ulica s obostranim nogostupima (9,0 m), C - dvosmjerna ulica s jednostranim nogostupom (7,8 m), D - jednosmjerna ulica s jednostranim nogostupom (5,3 m) i E - ostale kolne i kolno-pješačke površine (<5,3 m).

46


URBING

SLIKA 10. KARAKTERISTIČNI MINIMALNI POPREČNI PROFILI KORIDORA PROMETNICA/ULICA

Sukladno utvrđenoj kategorizaciji i profilima uličnih koridora dat je prijedlog smjera prometovanja uličnom mrežom koji nije obvezatan u provedbi Plana.

47


URBING

3.5. Infrastrukturna mreža 3.5.1.Javne telekomunikacije Nepokretne mreže U zoni obuhvata Plana, proširivat će se DTK i kabelska TK mreža koja će omogućiti priključak svih korisnika za različite usluge. Gradit će se TK mreža podzemnog tipa do svakog korisnika i to izgradnjom DTK potrebnog kapaciteta. Grafičkim prikazom naznačene su osnovne trase DTK na koju se priključuju korisnici. Prekopi prometnica za potrebe priključaka nisu prikazani. Isti će biti definirani projektom izgradnje DTK. Konačne trase TK mreže će se odrediti projektom izgradnje DTK, a temeljem postojećeg stanja na terenu i uvjeta gradnje ostalih sudionika infrastrukture: ceste, vodovod, elektroprivreda, plin, odvodnja, te vlasnika javnih i privatnih površina. Da bi se zadovoljile sve potrebe unutar zone, kapacitet kabelske mreže (DTK, kabeli s bakarnim vodičima, svjetlovodni kabeli, koaksijalni kabeli, podatkovni kabeli, kabeli specijalne namjene i drugi kabeli) treba biti određen obzirom na detaljnu namjenu objekata i na temelju usluge koje će se pružati. Preporuka je ne koristiti kabele većeg kapaciteta od 200x4 ili 400x2 (u ovisnosti o tipu kabela), te voditi računa o karakteristikama prijenosa kabela (npr. DSL kabeli) kao i o eventualnoj potrebi redukcijskog faktora. Uz cijevi za kabele potrebno je ugrađivati na glavnim pravcima najmanje tri, a na odvojcima dvije pričuvne cijevi za potrebe priključivanja korisnika svjetlovodnim kabelima ili za potrebe izgradnje mreže kabelske televizije, kao i eventualno neke buduće nove mreže (podatkovne mreže, mreža tehničke zaštite i druge mreže). Priključci od distributivnog šahta do ruba parcele izvode se sa dvije cijevi promjera 40mm. Posebnu pozornost valja posvetiti osiguranju telekomunikacijske mreže od atmosferskih pražnjenja i od prenapona (induktivne pojave) energetske mreže. Na pojedinim dionicama, zbog izgradnje novih planiranih ulica, bit će potrebno postojeće kabele premjestiti na nove trase ili u potpunosti ukinuti. Za potrebe kabelske televizije predviđen je prijamni antenski sustav i glavna postaja KTV. Lokacija istih će se odabrati temeljem prijedloga investitora i prostornih mogućnosti, te iskazanog interesa korisnika. Pokretne mreže U cilju zadovoljenja potreba korisnika, u skladu s praćenjem razvoja telekomunikacijskih usluga u svijetu, operateri pokretnih telekomunikacija uvodit će nove generacije pokretnih komunikacija. Tehnologije novih generacija telekomunikacijske infrastrukture kreću prema višim frekvencijama radi omogućavanja bržeg protoka podataka. Ograničenja prirodnih zakona pak nalažu povećanje broja pristupnih točaka. U slučaju UMTS mreža, to u praksi znači tri do četiri puta gušće lokacije antenskih sustava. Fizičke dimenzije novih antenskih sustava se smanjuju, a smanjuju se i gustoće izračene snage. Unutar područja obuhvata Plana mogućnost smještaja baznih postaja pokretnih telekomunikacijskih mreža (antenski prihvati i prostori za opremu) predviđa se izvan područja oblikovno vrijednih cjelina naselja, groblja, javnih parkovnih površina i građevnih

48


URBING

čestica građevina dječjih ustanova i škola na način: - da na stambenim i stambeno-poslovnim građevinama unutar površina stambene,

pretežito stambene i pretežito poslovne namjene budu najveće visine do 5,0 m od najviše točke građevine,

- da na građevinama drugih namjena izvan površina stambene i pretežito stambene namjene budu najveće visine do 20,0 m od najviše točke građevine,

- da visina samostojećeg antenskog stupa s prostorom za opremu izvan površina stambene i pretežito stambene namjene iznosi najviše 25,0 m od konačno zaravnatog terena.

SLIKA 11.

MREŽA JAVNIH TELEKOMUNIKACIJA

3.5.2.Plinoopskrba Plinovodnu infrastrukturu naselja čine: srednje tlačni lokalni plinovod DN 300 Rovinj-Žminj-Pazin; MRS (mjero redukcijska stanica) Rovinjsko Selo; te distribucijska plinovodna mreža koja služi za snabdijevanje plinom krajnjih korisnika naselja Rovinjskog Sela. Prostorni plan Istarske županije predviđa na području naselja Rovinjsko Selo smještaj srednje tlačnog lokalnog plinovoda MRS Rovinj-Žminj-Pazin u trasu državne ceste br.303. Navedeni plinovod predviđen je za dobavu plina za opskrbu distribucijskih mreža naselja uzduž trase plinovoda, te Grada Pazina.

49


URBING

Prognozirana potrošnja prirodnog plina za potrebe kućanstva, hotela, te javnih i društvenih sadržaja je 1.200.000 Sm3/godinu, sa vršnim kapacitetom od 400 Sm3/h. Za smještaj MRS Rovinjsko Selo predviđene je lokacija neposredno uz trasu ceste br.303 na ulazu u naselje iz smjera Pazina unutar zaštitnih zelenih površina u proizvodno-poslovnoj zoni. U dovršenim i pretežito dovršenim dijelovima naselja utvrđeni zaštitni koridor s obje strane osi cjevovoda iznosi ± 4,0 m, a u nedovršenim dijelovima naselja zaštitni koridor s obje strane osi cjevovoda iznosi ± 15,0 m. Niskotlačna distribucijska plinovodna mreža naselja bit će položena u koridorima postojećih i planiranih ulica. Za cjevovode distribucijske mreže dovoljno je predvidjeti koridor širine 1,5m.

SLIKA 12. PLINOOPSKRBNA I ELEKTROOPSKRBNA MREŽA

50


URBING

3.5.3.Elektroopskrba Analizom cjelokupnog područja koje je zahvaćeno ovim Planom, te planirane namjene u pojedinim zonama s pripadajućim površinama koje ujedno i diktiraju potrebe za električnom energijom, određeni su potrebni elektroenergetski kapaciteti u srednjenaponskoj mreži, transformatorskim stanicama i niskonaponskoj mreži. Određivanje potrebnih kapaciteta vršeno je temeljem analitičke razrade postojećeg konzuma kao i primjenom iskustava i preporuka domaćih i stranih stručnjaka. Za područje obuhvaćeno ovim Planom uz postojećih pet transformatorskih stanica 10(20)/0,4 kV, od kojih je u tri moguća zamjena transformatora 630 kVA sa nazivnom snagom od 1.000 kVA, predviđene su lokacije za izgradnju još dviju tipskih transformatorskih stanica kao zamjena za dvije postojeće stupne transformatorske stanice (TS Rovinjsko selo – škola i TS Velebić) i još pet novih tipskih transformatorskih stanica, sve nazivnih snaga 1x 630(1.000) kVA. Nove transformatorske stanice povezat će se u postojeće 10(20)kV napajanje srednjenaponske mreže interpolacijom u postojeću mrežu sustavom "ulaz-izlaz", čiji će kapaciteti zadovoljavati planirane potrebe. Sva nova 10(20)kV mreža izvodit će se kao podzemna (kabelska), a ujedno je planirana i zamjena postojeće nadzemne 10(20)kV mreže podzemnom. Trasa postojećeg 110 kV dalekovoda se ne mijenja, te se za istog treba zadržati postojeći zaštitni koridor. Niskonaponska mreža je planirana iz novih, ali i iz postojećih transformatorskih stanica na način da se kvalitetno mogu napajati sve nove i postojeće zone sa predviđenom namjenom. Radi osiguranja kvalitetnijeg i sigurnijeg napajanja predviđa se povezivanje "primarne" niskonaponske mreže u tzv. prstenasto napajanje i u pravilu mogućnost napajanja iz dviju susjednih transformatorskih stanica. Gdje god je to moguće, postojeća niskonaponska mreža povezat će se sa novoplaniranom niskonaponskom mrežom. Jedan će se dio postojeće nadzemne niskonaponske mreže nakon izgradnje nove kabelske niskonaponske mreže eliminirati radi neadekvatnih postojećih trasa koje smetaju izgradnji novih planiranih građevina. Javnom rasvjetom planiraju se obuhvatiti u potpunosti sve postojeće prometnice kod kojih ili nije bila izvedena kvalitetno ili uopće nije bila izvedena javna rasvjeta, kao i sve buduće prometnice, šetnice i staze. Glavni prometni pravci kroz predmetno područje svrstani su u klasu javne rasvjete B1(B2), a sabirne su ceste svrstane u klasu C. Šetnice i staze svrstane su u klasu rasvjete D. Rasvjeta klase B1(B2) izvodi se stupovima visine 10,0(8,0) m, sa zasjenjenim ili djelomično zasjenjenim svjetiljkama i izvorima svjetlosti NaVT. Rasvjeta klase C izvodi se stupovima visine 6,0 m sa djelomično zasjenjenim svjetiljkama, dok se klasa rasvjete D izvodi stupovima visine 3,0-4,0 m sa nezasjenjenim svjetiljkama i izvorima svjetlosti NaVT. Stupovi javne rasvjete u pravilu će se postavljati u pločnicima, dok će se kabelska mreža u pravilu polagati u iste kabelske kanale zajedno sa niskonaponskom mrežom.

51


URBING

3.5.4.Vodoopskrba Postojeća koncepcija vodoopskrbe za naselje Rovinjsko Selo prihvatljiva je za plansko razdoblje do 2015. god. Utvrđuje se potreba rekonstrukcije i poboljšanja postojeće mreže i povećanje kapaciteta vodospreme Karaštak na V=1.100 m³. Uvjeti za izgradnju i rekonstrukciju vodospreme pored ostalog moraju se temeljiti na konzervatorskim smjernicama (zbog utvrđenog arheološkog lokaliteta) i smjernicama krajobraznog uređenja (s obzirom na veličinu volumena i vizualnu izloženost). Ovim se Planom predviđaju rekonstrukcije postojeće mreže i izgradnja novih mreža uzimajući u obzir i Prostorni plan Istarske županije do 2015.godine. Rekonstrukcijom postojećih cjevovoda većim profilom uklonila bi se postojeća uska grla u distribucijskom sustavu naselja. Izgradnja/rekonstrukcija postojećih cjevovoda naročito se odnosi na dio starijeg dijela naselja čiji je vodoopskrbni sustav najstariji i sa malim profilima. Izgradnjom/rekonstrukcijom postojećeg opskrbnog vodovoda od AC DN 150 mm na DN 250 mm riješila bi se potreba za kvalitetnom opskrbom kako količinski tako i po pitanju pritiska. Popraviti u dogovoru sa vatrogasnom postajom u Rovinju postojeću požarnu zaštitu naselja, a prema važećim propisima i požarnoj ugroženosti pojedinih dijelova naselja. Izgradnje su smještene uz prometnice, a detaljna mreža razvoda unutar naselja kao i potrebni profili bit će rješeni glavnim projektima pojedinih dijelova. Pretpostavljeni (upisani) profili novih cjevovoda mogu se mijenjati kroz glavne projekte u odnosu na hidraulički proračun i potrebama stanovništva i ostalih subjekata.

SLIKA 13. VODOOPSKRBNA MREŽA

52


URBING

3.5.5.Odvodnja otpadnih voda SANITARNO-FEKALNA KANALIZACIJA Sanitarno-fekalna kanalizacija koncipirana je tako, da je izvršena podjela u četri glavna sliva. Broj slivova je koncipiran prema terenskim karakteristikama promatranog područja. Unutar koncepcije mreže kanala sanitarno-fekalnih otpadnih voda, vodilo se računa o korištenju prirodnih smjerova terena kako bi se cijeli sustav u što većoj mjeri mogao koristiti gravitacijom. Unutar iste mreže potrebno je instalirati crpne stanice zbog neravnomjernosti konfiguracije terena. Isto tako, smjer kretanja glavnog kolektora određen je smjerom vođenja trase kanalizacije (smjer grad Rovinj – studija odvodnje otpadnih i oborinskih voda na području grada Rovinja) i kao posljedica toga potrebna je instalacija crpnih stanica. Prema prijedlogu iz Studije, sanitarno-fekalne otpadne vode bit će sprovedene u sustav odvodnje i pročišćavanja grada Rovinja. Kao alternativno rješenje može se riješiti neovisan sustav za pročišćavanje otpadnih voda naselja Rovinjsko Selo na način da se instalira odgovarajući sustav tehnologije pročišćavanja sa ispustom pročišćene otpadne vode u podzemlje putem irigacije. Unutar ovog tehničkog rješenja predviđeno je područje za alternativno rješavanje uređaja koje se nalazi izvan obuhvata Plana u smjeru Rovinja uz državnu cestu br. 303.

SLIKA 14.

SUSTAV ODVODNJE OTPADNIH VODA

53


URBING

OBORINSKA KANALIZACIJA Sustav oborinske kanalizacije je koncipiran na sedam slivova. Odvodnja se vrši mrežom kanala oborinske kanalizacije u najbliže zone, gdje ih je moguće ispustiti u tlo putem upojnih bunara (prema Studiji odvodnje otpadnih i oborinskih voda na području grada Rovinja). Na situaciji slivova grafički su prikazane moguće lokacije ispuštanja oborinske vode. Unutar tih lokacija potrebno je izvrštit mikrolokaciju za smještaj upojnog bunara. Isto tako je potrebno izvršiti hidrogeološke istražne radove za određivanje propusne moći (upijanje) svih pojedinih upojnih bunara. Prije ispuštanja oborinske vode na krajevima sustava predlaže se mogućnost instaliranja uređaja za tretman obrade oborinske vode koji će tretirati eventualnu zagađenu oborinsku vodu (ulje, masti, pjeskolov itd). Sustav oborinske kanalizacije prikupljat će oborinske vode sa javnih prometnih površina (ulice i parkirališta), dok će se odvodnja javnih zelenih površina rješavati dreniranjem u podzemlje na istom mjestu.

3.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora 3.6.1. Uvjeti i način gradnje Kartografskim prikazom broj 4. "Oblici korištenja, način i uvjeti gradnje na detaljan se način rasčlanjuju dijelovi naselja na:

• dovršene i pretežito dovršene dijelove naselja unutar kojih se ovim Planom omogućuju zahvati održavanja građevina, te zahvati sanacije, rekonstrukcije i interpolacije

• nedovršene dijelove naselja - zone nove gradnje. Čitav prostor naselja razdijeljen je na manje prostorne jedinice koje su grupirane u 20 skupina koje imaju zajedničke načine i uvjete gradnje koji se sastoje od: • tipa gradnje (jednoobiteljske, višeobiteljske, proizvodno-poslovne i turističke, javne, te

športske građevine i groblje), • načina gradnje (slobodnostojeći, dvojni, mješoviti), • uvjeta gradnje (veličine, izgrađenost i uređenje građevnih čestica, visine građevina i

broj etaža, broj parkirališnih mjesta i dr.) Zajednički načini i uvjeti gradnje koji su određeni zasebno za svaku od 20 skupina predstavljaju posebne uvjete uređenja prostora, a načini i uvjeti gradnje koji su propisani podjednako za sve skupine sa pojedinim izuzetcima predstavljaju opće uvjete uređenja prostora. Navedenim razlučivanjem prostora osigurano je da ukupni kapacitet prostora naselja Rovinjsko Selo ne može premašiti broj od 1.610 stambenih jedinica, odnosno 4.830 stanovnika i povremenih korisnika prostora. Navedeni broj korisnika prostora predstavlja ukupni mogući broj korisnika ukoliko se izgradi cjelokupni prostor, što nije moguće ostvariti u planskom razdoblju zbog ograničenja koja su propisana Planom, a

54


URBING

odnose se na nužnost planskog uređenja građevinskog zemljišta kako bi se osigurala kategorija «optimalno uređenje građevinskog zemljišta» propisana člankom 81. Prostornog plana Istarske županije. Također se određuje izgradnja sukladna ambijentalnoj vrijednosti pojedinog dijela naselja, kao i težnja za stvaranjem skladnih cjelina između postojeće i planirane izgradnje.

SLIKA 15. OBLICI KORIŠTENJA, NAČIN I UVJETI GRADNJE

3.6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-

povijesnih i ambijentalnih cjelina Na kartografskom prikazu broj 3. "Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora" označena su područja naselja koja zbog svojih prirodnih datosti, kulturno-povijesnih vrijednosti, te ambijentalnih karakteristika zahtijevaju posebne uvjete korištenja, uređenja i zaštite. Graditeljska baština Planom su utvrđeni pojedinačni lokaliteti zaštite kulturne baštine, povijesna sakralna građevina - Crkva Sv. Antuna opata na mjesnom groblju, te spomen (memorijalni) objekt - spomenik antifašističkim borcima u središtu naselja. Status njihove zaštite obuhvaćen je kategorijom: evidentirane kulturno povijesne vrijednosti (oznaka E), te se štite ovim Planom i podliježu posebnoj skrbi.

55


URBING

Za evidentirane kulturno-povijesne vrijednosti preporuka je ovog Plana daljnja valorizacija unutar zasebnog programa od strane nadležnih službi i utvrđivanje prijedloga za zaštitu sukladno posebnom propisu, koji omogućuje predstavničkom tijelu grada da proglasi zaštićeno kulturno dobro lokalnog značaja na svome području, a način zaštite će se utvrditi uz prethodnu suglasnost nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine.

SLIKE 16.-19. PRIMJERI OČUVANIH GRAĐEVINA S TRADICIJSKI OBLIKOVANIM ELEMENTIMA PROČELJA

PREDIO LOKUVERČA PREDIO VIĆANI

PREDIO MATULINI PREDIO PLACA

Oblikovno vrijedne cjeline naselja U cilju očuvanja identiteta naselja, planom su određene zone zaštite oblikovno vrijednih cjelina naselja. To su zone naselja u kojima se nalaze očuvane građevine s tradicijski oblikovanim elementima pročelja, te se utvrđuje obveza primjene tih elemenata prilikom rekonstrukcija postojećih građevina, kao i prilikom interpolacija novih građevina u tim zonama. U oblikovno vrijednim cjelinama naselja obvezna je potpuna zaštita povijesne matrice, građevinske strukture i supstance, te arhitektonsko stilskih oblika, te su u skladu s time propisane slijedeće smjernice i uvjeti: - održavanje, popravci i obnova građevina, - restitucija i rekonstrukcija građevine ili dijelova građevine čije je povijesno stanje (izgled

i obrada pročelja, pokrov, gabariti i sl.) narušeno neadekvatnim zahvatima, - adaptacije i prenamjene povijesnih građevina ili njihovih dijelova u mjeri u kojoj ne

narušavaju postojeći arhitektonsko-urbanistički integritet građevine i građevne čestice, te osiguravaju bolje održavanje građevine,

- sačuvati tradicijske oblikovne elemente pročelja na građevinama koje su naznačene u grafičkom dijelu Plana,

56


URBING

- interpolacija novom izgradnjom, radi upotpunjavanja prostorne slike, ulične fronte i sl. Uvjet je poštivanje bitnih odrednica povijesno-urbanog i graditeljskog okruženja, te kvalitetno arhitektonsko rješenje. Nova izgradnja moguća je, ako pri tom ne ugrožava integritet bliskih povijesnih građevina ili urbani ambijent,

- iznimno se dopušta rekonstrukcija postojećih ili izgradnja zamjenskih osnovnih građevina, te pomoćnih i pratećih gospodarskih građevina u duhu organizacije i prostornih mogućnosti pojedine građevne čestice,

- uređenje i održavanje javnih, osobito hortikulturno uređenih površina u skladu sa karakterom povijesno stilskog okruženja.

Osobito vrijedni dijelovi kultiviranog krajobraza Kao ostaci osobito vrijednih dijelova kultiviranog krajobraza Planom su utvrđeni slijedeći dijelovi naselja: lokva “Duranka” (oznaka L), vrtača (oznaka V) i stablo hrasta (oznaka H). Predviđena je obnova presušene lokve “Duranke” na način da se omogući dovođenje oborinskih voda u to područje, te da se zabrane svi zahvati u prostoru koji bi ugrozili njezin opstanak. Prostor vrtače namjenjen je tradicionalnim poljodjelskim djelatnostima (povrtlarstvo), bez mogućnosti izgradnje. U blizini stabla hrasta zabranjuju su svi zahvati u prostoru koji bi ugrozili njegov opstanak. Tako je zabranjeno oštećivanje stabla, lomljenje grana i sječa stabla. Izuzetno, u slučaju ugroze života ljudi i tvarnih dobara, te u svrhu njegovog neophodnog hortikulturnog uređenja dozvoljava se orezivanje grana.

SLIKA 20. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA

57


URBING

Zaštitni pojas šuma Obzirom da se rubni prostor naselja u značajnom dijelu naslanja na šumske površine, potrebno je bilo sukladno Zakonu o šumama (Narodne novine 140/05) utvrditi zaštitni pojas šuma kao njihov kontaktni prostor u širini od 50 m od njihovog ruba, unutar kojeg je za zahvat u prostoru potrebno, u postupku ishođenja lokacijske dozvole, odnosno rješenja o uvjetima gradnje pribaviti posebne uvjete gradnje sukladno Zakonu o šumama. Zaštitni prostori infrastrukturnih građevina Sukladno posebnim propisima koji reguliraju izgradnju infrastrukturnih građevina i drugih građevina u njihovom neposrednom okruženju, Planom su utvrđeni zaštitini prostori (pojasevi i koridori) infrastrukturnih građevina (državna cesta, dalekovodi, magistralni vodovod, plinovod). Prostori nove regulacije To su prostori nedovršenih dijelova naselja u kojima se za ostvarivanje prava na građenje stambenih, gospodarskih i drugih građevina mora osigurati minimum uvjeta uređenja građevinskog zemljišta, a to je izgradnja (lokacijska dozvola) javne kolne površine – stambene/servisne ulice.

3.7. Sprječavanje nepovoljnih utjecaja na okoliš Zaštita okoliša je cjelovito očuvanje kakvoće okoliša, očuvanje prirodnih zajednica, racionalno korištenje prirodnih izvora i energije na najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog i održivog razvoja. Sprječavanje nepovoljnih utjecaja na okoliš postiže se praćenjem, sprječavanjem, ograničavanjem i uklanjanjem nepovoljnih utjecaja na okoliš, te poticanjem uporabe proizvoda i korištenje proizvodnih postupaka najpovoljnijih za okoliš. Potrebno je imati uravnotežen odnos zaštite okoliša i gospodarskog razvoja, te sprovoditi sanaciju već ugroženih dijelova okoliša. Zaštita okoliša podrazumijeva planiranje i korištenje prostora, tako da se u njemu osigurava življenje i gospodarski razvoj uz istovremenu brigu za trajno očuvanje razvojnih potencijala. Prostorno planiranje je jedan od značajnijih instrumenata zaštite okoliša, te stoga pravilno planiranje i usmjeravanje ukupnih aktivnosti na određenom prostoru bitno sprječavaju narušavanja kvalitete okoliša, odnosno pospješuju njegovo unaprjeđenje. Planiranje gospodarenja okolišem je dio prostornog planiranja, a potrebno je zbog iznalaženja najefikasnijeg i održivog korištenja izvora i mogućnosti sagledavanja svih sastavnica koje utječu na stanje u prostoru. Ovim Planom utvrđuju se ciljevi i interesi koji se na području obuhvata trebaju ostvariti vodeći računa da korištenje prostora osigura sanaciju, zaštitu i unaprjeđenje stanja okoliša. Sukladno Zakonu o zaštiti okoliša4 u ovom planu su ugrađene mjere zaštite okoliša od utjecaja do sada korištenih objekata, te od svih vidova već prisutnog i eventualnog budućeg onečišćenja. 4 Narodne novine, br. 82/94 i 128/99

58


URBING

MJERE ZAŠTITE ZRAKA Na području obuhvata Plana, zrak je do sada bio neznatno onečišćen. Na onečišćenje zraka najviše utječe tranzitni promet, te pojedine gospodarske građevine unutar i u blizini mješovitih pretežito stambenih zona. Kako bi se izbjeglo onečišćenje zraka predviđene su slijedeće mjere zaštite:

• Ložišta na kruta i tekuća goriva potrebno je koristiti racionalno i upotrebljavati gorivo s dozvoljenim postotkom sumpora, te ih postupno zamijeniti sustavom grijanja na plin kada se izgradi plinoopskrbna distribucijska mreža.

• Određene su javne zelene površine (javni parkovi i zaštitne zelene površine), te zelene površine unutar građevnih čestica koje će uz estetsku vrijednost imati i funkciju regeneratora kisika.

• U zonama mješovite namjene dozvoljen je smještaj onih poslovnih djelatnosti kod kojih se ne javljaju posljedice štetne po ljudsko zdravlje u pogledu onečišćenja zraka i širenja neugodnih mirisa.

• Na području Plana dozvoljava se smještaj samo onih proizvodnih građevina i kompleksa koji u svom sastavnom dijelu imaju uređaje za pročišćavanje zraka.

SLIKA 21.

NAJVEĆE DOPUŠTENE RAZINE BUKE

MJERE ZAŠTITE OD BUKE

• U zonama mješovite namjene dozvoljen je smještaj onih poslovnih djelatnosti kod kojih se ne javljaju posljedice štetne po ljudsko zdravlje u pogledu buke.

• Sanacija područja ugroženih bukom.

59


URBING

• Određivanje predviđenih razina buke u skladu s najvišim dopuštenim razinama buke za određenu namjenu prostora.5

MJERE POSTUPANJA S OTPADOM

• Odvojeno skupljanje otpada čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti (papir, staklo, plstika, baterije, kovine, drvo, biološki otpad, ambalažni otpad).

• Izdvajanje opasnog iz komunalnog i tehnološkog otpada. OSTALE MJERE ZAŠTITE

• U zonama mješovite namjene dozvoljen je smještaj onih poslovnih djelatnosti i objekata infrastrukture kod kojih se ne javljaju posljedice štetne po ljudsko zdravlje u pogledu prekomjernih vibracija, radioaktivnih emisija ili u pogledu opasnosti od eksplozija i sl.

• Izgradnjom razdijelnog sustava odvodnje otpadnih voda sa središnjim uređajem za pročišćavanje sanitarno-fekalnih voda onečišćenost tla i podzemnih voda smanjit će se na minimum.

• U cilju zaštite građana od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti utvrđena je potreba osiguranja skloništa za zaštitu i sklanjanje ljudi i tvarnih dobara.

• U cilju zaštite od požara i zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti određeni su posebni uvjeti gradnje sukladno posebnim propisima.6

PROCJENA UTJECAJA NA OKOLIŠ Kao značajna mjera sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš je obveza provedbe procjene utjecaja na okoliš za zahvate u prostoru za koje se očekuje da bi svojim djelovanjem mogli znatno ugroziti okoliš. Obveza procjene utjecaja na okoliš utvrđena je za građevine, odnosno zahvate u prostoru koji su određeni posebnim propisom, te prostornim planom Županije.

5 Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (Narodne novine, br. 37/90) 6 Zakon o zaštiti od požara (Narodne novine, br. 58/93, 33/05 i 107/07), Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (Narodne novine, br. 29/83, 36/85 i 42/86).

60

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA NASELJA ROVINJSKO SELO II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

URBING

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Članak 1. U smislu ovih odredbi za provođenje, izrazi i pojmovi koji se koriste imaju slijedeće značenje i to za: • Građevine:

• Osnovna građevina je građevina namjene koja je jedina ili pretežita unutar površine određene namjene. Pretežitost namjene osnovne građevine određuje se natpolovičnim udjelom određene namjene u njezinom ukupnom GBP-u.

• Stambena jedinica (SJ) predstavlja funkcionalni skup prostorija namijenjenih za stalno ili povremeno stanovanje smještenih unutar stambene ili stambeno-poslovne građevine.

• Najveća etažna visina građevine (u nastavku: Emax.) označuje najveći dozvoljeni broj etaža građevine.

• Visina (u nastavku: Vmax.) označuje najveću dozvoljenu visinu građevine u metrima.

• Ukupna visina građevine označuje visinu građevine izmjerenu na njenoj zabatnoj strani od najniže kote konačno zaravnatog terena uz građevinu do sljemena krova.

• Samostojeći način gradnje (u nastavku: SS) predstavlja smještaj slobodnostojeće građevine na građevnoj čestici na način da je udaljena od granica građevne čestice za udaljenost propisanu ovim Planom.

• Dvojni način gradnje (u nastavku: D) predstavlja smještaj poluugrađene građevine na građevnoj čestici na način da se jednom svojom stranom u dužini od najmanje 1/3 prislanja na građevnu među susjedne građevne čestice, odnosno uz susjednu građevinu s kojom tvori dvojnu građevinu.

• Skupni način gradnje (u nastavku: S) predstavlja smještaj ugrađene građevine na građevnoj čestici na način da se s dvije ili tri strane u ukupnoj dužini od najmanje 1/3 prislanja na građevne međe susjednih građevnih čestica, odnosno uz susjedne građevine s kojiima tvori skupnu građevinu.

• Interpolacija je izgradnja ugrađene ili poluugrađene građevine na način da sa postojeć-om/im ili planiran-om/im građevin-om/ama na susjedn-oj/im građevn-oj/im čestic-i/ama tvori dvojnu ili skupnu građevinu.

• Uređenje dijelova građevina: • Korisnička etaža označuje nadzemnu etažu (u nastavku: za suteren-S, za

prizemlje-P, za katove-1K, 2K i za potkrovlje-Pk). • Oznaka P(S) označava mogućnost izgradnje prizemlja ili suterena. • Oznaka Po označava podrumsku etažu. • Vijenac građevine predstavlja visinsku kotu građevine jednaku koti gornjeg ruba

stropne konstrukcije prizemne ili najviše katne etaže ili gornju kotu nadozida. • Krovna kućica i tradicionalni luminar su dijelovi krovne konstrukcije u potkrovlju

iznad ravnine kose krovne plohe. • Uređenje građevne čestice i površina:

• Kazeta je prostorna cjelina istovjetne namjene i uvjeta smještaja i načina gradnje omeđena uličnim koridorima utvrđenim ovim Planom.

• Katastarska čestica je čestica evidentirana katastarskim planom.

61


URBING

• Najmanja ili najveća površina građevne čestice (u nastavku: Pmin. ili Pmax.) je površina određena uvjetima smještaja i načinom građenja utvrđenim ovim Planom.

• Koeficijent izgrađenosti građevne čestice (u nastavku: kig). Uvjetima smještaja i načinom gradnje određenim ovim Planom utvrđen je najveći i najmanji dozvoljeni kig (u nastavku: max.kig i min.kig).

• Gradivi dio građevne čestice je površina građevne čestice unutar koje se mora smjestiti izgrađena površina zemljišta pod građevinama, a određena je općim i posebnim uvjetima za uređenje prostora u pogledu najmanjih udaljenosti građevina od granica građevne čestice.

• Širina građevne čestice jest udaljenost između granica građevne čestice okomitih na javnu prometnu površinu na koju se građevna čestica priključuje, odnosno na regulacijski pravac, a mjerena je na građevnom pravcu.

• Dubina građevne čestice jest udaljenost od regulacijskog pravca do najbližeg dijela suprotne granice građevne čestice.

• Konačno zaravnati teren je srasli teren prije gradnje uz mogućnost korekcija do 10% u svrhu oblikovanja terena (100% iznosi razlika (u cm) između kota terena na najvišoj i najnižoj koti terena ispod građevine). Pod konačno zaravnatim terenom ne smatra se ulazna rampa najveće širine 5,0 m za podzemnu garažu, smještena između građevnog i regulacijskog pravca, te vanjske stube najveće širine 1,50 m uz građevinu za potrebe pristupa u podzemnu etažu. Kako bi se nedvojbeno mogao dokazati status konačno zaravnatog terena, potrebno je prilikom ishođenja građevne dozvole priložiti geodetski snimak terena prije građenja.

• Građevni pravac je zamišljeni pravac na kojem se smješta dio građevine ili najmanje dvije najistaknutije točke pročelja građevine, a određen je u odnosu na regulacijski pravac.

• Regulacijski pravac je pravac povučen granicom koja razgraničuje površinu postojećeg uličnog koridora/trase (javne prometne površine) u dovršenim i pretežito dovršenim dijelovima naselja, odnosno površinu planiranog uličnog koridora (javne prometne površine) u nedovršenim dijelovima naselja od površina građevnih čestica.

• Zakonske i podzakonske propise: • Zakon je važeći zakonski propis iz područja prostornog uređenja i planiranja. • Posebni propis je važeći zakonski ili podzakonski propis kojim se regulira

područje pojedine djelatnosti iz konteksta odredbi.

1. Opći uvjeti uređenja prostora

Članak 2.

(1) Uređivanje prostora na području naselja Rovinjsko Selo, bilo izgradnjom građevina ili uređenjem zemljišta, te obavljanjem drugih radova na površini, odnosno iznad ili ispod površine zemlje, kojim se mijenja stanje u prostoru, mora se obavljati u skladu s općim i posebnim uvjetima, te mjerama zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti, sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš i provedbe Plana. (2) Posebnim uvjetima uređenja prostora smatraju se uvjeti;

• određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena • smještaja i načina gradnje građevina gospodarskih djelatnosti,

62


URBING

• smještaja i načina gradnje građevina javnih i društvenih djelatnosti, • smještaja i načina gradnje športsko rekreacijskih građevina, • smještaja i načina gradnje stambenih građevina, • smještaja i načina gradnje pomoćnih i pratećih građevina, • uređenja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, elektroenergetske

i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama, te • uređenja javnih zelenih površina.

(3) Opći i posebni uvjeti za uređenje prostora određuju se:

• oblikom, veličinom i izgrađenošću građevne čestice, • smještajem građevina na građevnoj čestici, • visinom i oblikovanjem građevina, • uređenjem ograda i građevne čestice i • priključkom građevne čestice i građevina na prometnu, elektroenergetsku i

komunalnu infrastrukturu, te • drugim elementima važnim za zahvat u prostoru.

1.1. Oblik, veličina i izgrađenost građevne čestice

Članak 3.

(1) Oblik i veličina građevne čestice određuju se imajući u vidu namjenu i vrstu građevina čija se gradnja na toj čestici planira, javnu prometnu površinu s koje se osigurava neposredan pristup na građevnu česticu, susjedne građevne čestice, konfiguraciju i druge karakteristike zemljišta, katastarsko i zemljišno knjižno stanje zemljišta, posebne uvjete građenja i druge elemente od značaja za određivanje oblika građevne čestice. (2) Oblik i veličina građevne čestice određuju se sukladno svim odgovarajućim važećim propisima, tradicijskom i morfološkom oblikovanju unutar naselja i drugim pravilima struke. (3) Oblik i veličina građevne čestice ne može se odrediti na način da se susjednim građevnim česticama na kojima su izgrađene postojeće građevine pogoršaju uvjeti gradnje, odnosno da iste ne zadovolje uvjete gradnje određene ovim odredbama. (4) U dovršenim i pretežito dovršenim dijelovima naselja, na lokacijama, gdje ne postoji mogućnost formiranja najmanje propisane građevne čestice (u smislu površine i širine), kada su susjedne građevne čestice u uličnom potezu već izgrađene, dozvoljava se smještaj građevina i na građevnoj čestici površine manje od najmanje propisane posebnim uvjetima uz poštivanje ostalih posebnih uvjeta za uređenje prostora.

63


URBING

1.2. Smještaj građevina na građevnoj čestici

Članak 4.

(1) Na jednoj građevnoj čestici može se smjestiti jedna građevina osnovne namjene, te uz nju pomoćne i prateće građevine. (2) Osnovne građevine se u pravilu smještaju na ulični građevni pravac, a pomoćne i prateće građevine po dubini građevne čestice iza osnovne građevine. (3) Iznimno se može dozvoliti i drugačiji smještaj građevina na građevnoj čestici, ukoliko konfiguracija terena i oblik građevne čestice, te tradicijska organizacija čestice ne dozvoljavaju način izgradnje određen u prethodnom stavku ovog članka, ukoliko utjecaji na okoliš ne priječe takovu izgradnju. (4) Građevine se na građevnoj čestici u odnosu na građevine na susjednim građevnim česticama ili u odnosu na druge građevine na istoj građevnoj čestici mogu smjestiti na SS, D ili S način.

Članak 5. Uvjetima uređenja može se odrediti jedan ili više građevnih pravaca. Više građevnih pravaca moguće je odrediti za jednu građevinu naročito: - ukoliko to zahtjeva poseban položaj građevine u odnosu na okolni prostor poput kutne

dispozicije građevine u uličnom redu, blokovske izgradnje, interpolacije i sl., - za pojedine dijelove građevine s različitim visinama izgradnje, u slučaju kada je

građevina sastavljena od više dijelova i sl.

Članak 6. (1) Građevine koje se na građevnoj čestici izvan oblikovno vrijednih cjelina naselja smještaju na SS način, ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3,0 m od međe, dok se spremnici goriva i sabirne jame, kao i građevine unutar oblikovno vrijednih cjelina naselja mogu smjestiti na manjoj udaljenosti, ali ne manjoj od 1,0 m od međe. (2) Iznimno od prethodnog stavka, u dovršenim i pretežito dovršenim dijelovima naselja izvan oblikovno vrijednih cjelina naselja, pri rekonstrukciji postojeće građevine ili pri njezinoj zamjeni novom građevinom dozvoljava se zadržavanje postojeće udaljenosti od međe, s time da se nadogradnja ima izvesti kaskadnim uvlačenjem dijela etaže građevine do zadanog građevnog pravca, odnosno zadane udaljenosti od međe. (3) Na dijelu građevine koja je smještena na građevnoj čestici izvan oblikovno vrijednih cjelina naselja na udaljenosti manjoj od 3,0 m od međe, ne mogu se projektirati niti izvoditi otvori, osim ako se na susjednoj građevnoj čestici nalazi javna površina (javni put, zelenilo i sl.). (4) Otvorima se u smislu prethodnog stavka ne smatraju fiksna ostakljenja neprozirnim staklom najveće veličine 60 x 60 cm, dijelovi zida od staklene opeke, ventilacijski otvori najšireg promjera, odnosno stranice 15 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt.

64


URBING

Članak 7.

Građevine koje se na susjednim građevnim česticama smještaju međusobno na D način čine arhitektonsku cjelinu – dvojnu građevinu, na način da se na međi međusobno prislanjaju jednom svojom stranom u dužini od najmanje 1/3.

Članak 8. (1) Građevine koje se smještaju na susjednim građevnim česticama na S način čine arhitektonsku cjelinu – skupnu građevinu, na način da se na međama međusobno prislanjaju svojim dvijema stranama u dužini od najmanje po 1/3 na svakoj strani. Skupnu građevinu može tvoriti najviše 5 građevina. (2) Razmak između skupnih građevina mora iznositi najmanje dvostruku visinu građevine. (3) Skupne građevine se mogu formirati u obliku slova „L“ i „U“ ili slično.

Članak 9. (1) Udaljenost građevine (građevnog pravca) od vanjskog ruba ulične ograde (regulacijskog pravca) ne može biti manja od:

- 10,0 m uz koridor tranzitne prometnice, - 7,0 m u ostalim dijelovima naselja za građevine javne i društvene namjene, te

građevine gospodarskih djelatnosti, - 5,0 m u ostalim dijelovima naselja za građevine ostalih namjena.

(2) Izuzetno od prethodnog stavka alineje 2., u dovršenim i pretežito dovršenim dijelovima naselja, ako su postojeće građevine na susjednim građevnim česticama smještene na regulacijskom pravcu ili na manjoj udaljenosti od propisane u prethodnom stavku, može se za gradnju nove građevine dozvoliti izgradnja na regulacijskom pravcu, odnosno na manjoj udaljenosti od propisane.

Članak 10. (1) U slučaju izgradnje građevina na međi ili na međusobnoj udaljenosti manjoj od 6,0 m potrebno je tehničkom dokumentacijom dokazati: - da je konstrukcija prema susjednoj građevnoj čestici, odnosno građevini izvedena od

vatrootpornog materijala i da se požar neće prenijeti na susjednu građevinu, - da konstrukcija građevine ima povećani stupanj otpornosti na rušenje uslijed djelovanja

elementarnih nepogoda i ratnih razaranja, - da u slučaju potresa ili ratnih razaranja rušenje građevine neće u većem opsegu ugroziti

živote ljudi, niti izazvati oštećenja na susjednim građevinama. (2) Međusobna udaljenost građevina na susjednim građevnim česticama mjeri se u odnosu prema visini “V” (do vijenca) ili ukupnoj visini građevina na zabatnoj strani (do sljemena) ovisno o međusobnoj orijentaciji građevina.

65


URBING

1.3. Visina i oblikovanje građevina

Članak 11.

(1) Visina građevina mjeri se od konačnog zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja čija visina ne može biti viša od 1,2 m (2) Najmanja dozvoljena svjetla visina nadzemne etaže, osim strojarnice dizala, strojarskih instalacija (rashladni elementi za cirkulaciju zraka), te sličnih građevnih elemenata, iznosi 2,5 m. (3) Broj etaža na kosom terenu određuje se na nižoj strani terena.

Članak 12. (1) Odnos dužine prema visini pročelja osnovne građevine smještene na SS način na građevnoj čestici izvan oblikovno vrijednih cjelina naselja mjereno na sredini dužine pročelja mora biti najmanje 1:1 ili više od tog omjera u korist dužine pročelja. (2) Prozori potkrovlja mogu biti izvedeni u kosini krova kao krovna kućica ili tradicionalni luminar ili na zabatnom zidu ovisno o ambijentalnim uvjetima sredine, s time da krovne površine krovnih kućica, te površine luminara iznose najviše 30% pripadajuće krovne plohe (strehe), odnosno najviše 30% dužine pripadajućeg pročelja. (3) Otvori na pročeljima (prozori i vrata) se u pravilu zatvaraju griljama ili škurama.

Članak 13. (1) Krovišta građevina se izvode kao kosa nagiba od 17°do 22° s pokrovom od kupe kanalice ili mediteran crijepa ili sličnim materijalom, te kao kombinacija kosog i ravnog, s time da ravni dio krova može činiti manji dio površine krovnih ploha. Najveći dozvoljeni istak krovišta na zabatnoj strani može iznositi 10 cm, a na strani strehe 30 cm. Krovište mora biti jednovodno ili dvovodno rasčlanjeno na više krovnih ploha. U krovnim plohama mogu se otvarati prostori za solarije (otvorena krovišta). Krovne terase mogu zauzeti najviše 30% tlocrtne površine građevine. (2) Iznimno od prethodnog stavka, nagibi krovišta u oblikovno vrijednim cjelinama naselja mogu biti i veći kada se radi o krovovima na lastavicu, te krovovima građevina izgrađenih na skupni način, malih širina, sa zabatima na uličnoj strani. (3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, 1/3 površine krovišta može biti i manjeg nagiba od propisanog. (4) Ograničenja iz stavka 1. ovoga članka ne odnose se na strojarnice dizala, strojarske instalacije (rashladni elementi za cirkulaciju zraka), te slične građevne elemente. (5) Na krovu je moguća izvedba konstruktivnih zahvata za iskorištavanje vjetra, sunca i sličnih alternativnih izvora energije, sve u okviru gradivog dijela građevne čestice, bez obzira na njihov nagib, osim na građevinama sa tradicijski oblikovnim elementima pročelja.

66


URBING

Članak 14. (1) Horizontalni i vertikalni gabariti građevina i otvora na njima, oblikovanje pročelja i krovišta, te upotrijebljeni građevinski materijali moraju biti usklađeni s ambijentalnim vrijednostima sredine (dijela naselja). (2) Međusobno vertikalno povezivanje katnih etaža, te potkrovlja i tavana potrebno je ostvariti unutar građevine. (3) Unutar oblikovno vrijednih cijelina naselja, izvan gradivog dijela građevne čestice, na etažama iznad prizemne ili suterenske dozvoljava se izvođenje vijenaca, oluka, erta i sličnih elemenata s istakom od najviše 0,5 m.

1.4. Uređenje ograda i građevne čestice

Članak 15.

(1) Granica građevne čestice u odnosu na javnu prometnu površinu je regulacijski pravac. Regulacijski pravac na neizgrađenim građevnim česticama u dovršenim i pretežito dovršenim dijelovima naselja, utvrđuje se temeljem zatečenog stanja (na susjednim građevnim česticama na kojima su smještene postojeće građevine) u tom uličnom potezu, a u nedovršenim dijelovima naselja utvrđuje se od osi uličnog koridora, tako da ta udaljenost iznosi ½ širine koridora. (2) Ulična ograda građevne čestice podiže se iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu prometnu površinu. (3) Ulična ograda se može podizati prema ulici najveće visine 1,5 m, s time da kameno ili betonsko podnožje ulične ograde ne može biti više od 0,8 m. Dio ulične ograde iznad punog podnožja mora biti providno ili od zelenog nasada (živica). (4) Iznimno od prethodnog stavka, ulične ograde mogu biti i više od 1,50 m, kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina njezina korištenja ili stvaranja urbane slike ulice, trga. (5) Ulična ograda svojim položajem, visinom i oblikovanjem ne smije ugroziti prometnu preglednost kolne površine, te time utjecati na sigurnost prometa.

Članak 16. (1) Visina ograda između građevnih čestica ne može biti veća od 2,0 m, mjerena od kote konačno zaravnatog terena. U smislu ovih odredbi, visina nužnog potpornog zida ne smatra se visinom ogradnog zida. (2) Nije dozvoljeno postavljanje žičanih, zidanih, kamenih, živih i drugih ograda i potpornih zidova kojima bi se spriječavao slobodan prolaz uz bujice, te koji bi smanjili propusnu moć bujica ili na drugi način ugrozili vodno dobro.

Članak 17. (1) Izvan gradivog dijela građevne čestice mogu se graditi prilazne stube i terase u razini konačno zaravnatog terena ili do najviše 0,6 m iznad razine konačno zaravnatog terena,

67


URBING

koje nisu konstruktivni dio podruma, te potporne zidove i sl., ali na način da se na jednoj strani građevne čestice u nedovršenim dijelovima naselja osigura nesmetan prilaz na njen stražnji dio najmanje širine 3,0 m. (2) Teren oko građevine, potporne zidove, terase i sl. treba izvesti na način da se ne narušava izgled naselja, te da se ne promijeni prirodno otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina. (3) Najveća visina potpornog zida ne može biti veća od 2,0 m. U slučaju da je potrebno izgraditi potporni zid veće visine, tada je isti potrebno izvesti u terasama, s horizontalnom udaljenošću zidova od min 1,5 m. (4) Građevna čestica izvan oblikovno vrijednih cijelina naselja na kojoj se osnovna građevina smješta na SS način, mora biti uređena tako da najmanje 20% njezine površine bude uređeno kao zelena površina.

1.5. Priključak građevne čestice i građevine

na prometnu, elektroenergetsku i komunalnu infrastrukturu

Članak 18. (1) Građevna čestica mora imati osigurani neposredni kolni pristup na javnu prometnu površinu najmanje širine 3,0 m, na način da udaljenost građevne čestice od uličnog koridora na koji se spaja javna uslužna prometna površina, mjereno po prilaznoj prometnoj površini, nije veća od 30 m. (2) Kolni pristup građevnoj čestici mora biti prostorno određen elementima postojeće javne prometne površine (geodetski snimak stanja prometnica) ili lokacijskom dozvolom za javnu prometnu površinu na način da se susjednim građevnim česticama na kojima su izgrađene postojeće građevine ne pogoršaju uvjeti gradnje, odnosno da im se zadovolje uvjeti smještaja i način gradnje određeni ovim Planom. (3) U slučaju pristupa građevne čestice na javnu cestu u postupku ishodovanja lokacijske dozvole, odnosno rješenja o uvjetima građenja potrebno je, sukladno posebnom propisu, ishoditi posebne uvjete priključenja od strane nadležne uprave koja tim cestama upravlja. (4) U slučaju kada se građevna čestica nalazi uz spoj ulica različitog značaja, prilaz s nje na javnu prometnu površinu obvezatno se ostvaruje preko ulice nižeg značaja. (5) Pristup jednoj građevnoj čestici, namijenjenoj rekonstrukciji postojeće građevine ili gradnji interpolirane građevine, s javne ulične mreže može se osigurati i javnim pješačkim prolazom kao javnom prometnom površinom, najmanje širine slobodnog profila 1,2 m i visine 3,0 m. (6) U slučaju kada su između građevne čestice i javne prometne površine uređene odnosno planirane druge javne površine (zeleni pojas, odvodni jarak i sl.) kolni prilaz građevnoj čestici s javne prometnice može se omogućiti preko tih javnih površina u skladu s posebnim propisima.

68


URBING

(7) Ne dozvoljava se neposredni priključak pojedine građevne čestice na tranzitnu prometnicu karakterističnog poprečnog profila oznake „A“. (8) Služnost za kolni prilaz na građevnu česticu može se utvrđivati u slučajevima već izgrađenih građevnih čestica koje nemaju neposredan prilaz na javnu prometnu površinu, a isti se ne može ishoditi.

Članak 19. (1) Smještaj potrebnog broja parkirališnih/garažnih mjesta (u nastavku: PM) za potrebe korištenja građevine obvezatan je na pripadajućoj joj građevnoj čestici. PM-ovi na građevnim česticama stambenih građevina u pravilu se smještaju u pojasu između regulacijskog i građevnog pravca. Najmanja dozvoljena dimenzija PM-a iznosi 5,0 x 2,5 m, a udzužni i poprečni nagib može iznositi najviše 5%. (2) Najmanji dozvoljeni broj PM-a (PMmin.) na građevnoj čestici utvrđuje se primjenom normativa određenih posebnim uvjetima uz zaokruživanje ukupnog broja PM-a na slijedeći veći broj, ako se radi o decimalnom broju. Ukoliko drugačije nije rečeno, pod PM-om se podrazumijeva parkirališno mjesto za osobni automobil. (3) Izuzetno od prethodnih stavaka ovoga članka za građevine javne i društvene namjene, te građevine smještene u oblikovno vrijednim cijelinama naselja potrebni broj PM-a moguće je predvidjeti i izvan pripadajućih građevnih čestica na javnim parkiralištima ili na drugim javnim prometnim površinama u neposrednoj blizini građevnih čestica, uz suglasnost tijela uprave nadležne za promet (Savjet za sigurnost prometa grada Rovinja). (4) Ukoliko je na građevnoj čestici koja ima neposredan pristup na glavnu mjesnu ulicu, glavnu sabirnicu ili sabirnicu karakterističnog poprečnog profila oznake „B“ potrebno smjestiti više od jednog PM-a, ne dozvoljava se neposredan pristup pojedinačnog PM-a na te ulice, već je parkirališni prostor na građevnoj čestici potrebno riješiti jednim ulazno/izlaznim neposrednim kolnim pristupom ili odvojenim ulaznim i izlaznim neposrednim kolnim pristupima, tako da su PM-ovi fizički odvojeni od ulice. (5) Pri određivanju parkirališnih potreba za građevine ili grupe građevina s različitim sadržajima može se predvidjeti isto PM za različite vrste i namjene građevina, ako se koriste u različito vrijeme. (6) Za dijelove građevina namijenjenih ugostiteljskim djelatnostima zatvorenog tipa (kantine i sl.) koje se nalaze u sklopu građevina drugih osnovnih namjena, izuzev stambeno-poslovne, a koriste se istovremeno, propisuju se uvjeti za parkirališta u cjelosti za osnovnu namjenu. (7) Unutar parkirališta na građevnim česticama javne i društvene, športsko rekreacijske, ugostiteljsko turističke i poslovne namjene potrebno je osigurati PM-ove za osobe s invaliditetom dimenzija i smještaja propisanih prema posebnom propisu.

Članak 20. (1) Građevine u higijenskom i tehničkom smislu moraju zadovoljiti važeće standarde vezano na površinu, vrste i veličine prostorija, a naročito uvjete u pogledu sanitarnog čvora.

69


URBING

(2) Propisuje se obvezatno priključivanje građevnih čestica i građevina na elektroenergetsku i vodoopskrbnu infrastrukturnu mrežu. (3) Odvodnja sanitarno-fekalnih otpadnih voda građevina vršit će se sukladno Odluci o odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda na području grada Rovinja. (4) Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju pojedinih građevina, ovisno o namjeni građevine, investitor je dužan ishoditi vodopravne uvjete sukladno posebnom propisu. Uz zahtjev za izdavanje vodopravnih uvjeta potrebno je dostaviti priloge određene važećim Pravilnikom o utvrđivanju vodopravnih uvjeta. (5) Priključivanje građevina na prometnu, elektroenergetsku i komunalnu infrastrukturnu mrežu (telekomunikacije, elektroopskrba, plinoopskrba, vodoopskrba, odvodnja otpadnih i oborinskih voda) obavlja se na način i uz uvjete propisane od strane nadležnih pravnih osoba s javnim ovlastima, odnosno propisane posebnim propisima.

2. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina

javnih i drugih namjena

Članak 21. (1) Razmještaj i veličina, te razgraničenje površina javnih i drugih namjena prikazani su na kartografskom prikazu br. 1. “Korištenje i namjena površina”. (2) Detaljno razgraničavanje površina javnih i drugih namjena, granice kojih se kartografskim prikazom ne mogu utvrditi nedvojbeno, odredit će se lokacijskom dozvolom, odnosno rješenjem o uvjetima građenja. U razgraničavanju površina, granice se određuju u korist zaštite javnih površina, tako da ne smiju ići na štetu površina javnih namjena. (3) Kada se katastarska čestica svojim većim dijelom nalazi na površini na kojoj je gradnja dopuštena, te ima neposredan pristup s javne prometne površine, može se osnovati građevna čestica iz dijela katastarske čestice koji se nalazi na površini na kojoj je gradnja dopuštena i dijela katastarske čestice koji se nalazi na površini na kojoj gradnja nije dopuštena (zaštitne zelene površine), do veličine najmanje građevne čestice propisane ovim odredbama. U tom slučaju uvjeti za gradnju određuju se u skladu s ovim odredbama i odnose se na cijelu građevnu česticu, a građevina na tako osnovanoj građevnoj čestici smjestit će se na dijelu građevne čestice koji se nalazi na površini na kojoj je gradnja dopuštena. (4) Pravilo iz prethodnog stavka ne odnosi se na katastarske čestice čiju površinu na kojoj je dopuštena gradnja od površine na kojoj gradnja nije dopuštena dijeli granica građevinskog područja utvrđena prostornim planom šireg područja.

Članak 22. (1) Određene su slijedeće površine javnih i drugih namjena: • stambena namjena (S) • mješovita namjena (M1 - pretežito stambena i M2 - pretežito poslovna)

70


URBING

• javna i društvena namjena (D, D5 - školska) • gospodarska proizvodno-poslovna namjena (I2) • gospodarska poslovna pretežito trgovačka namjena (K2) • gospodarska ugostiteljsko turistička namjena - hotel (T1) • športsko rekreacijska namjena (R1) • javne zelene površine (Z1 - javni park, Z2 - tematski park, Z3 - zaštitne zelene

površine) • površine infrastrukturnih sustava (IS) • groblje (G) (2) Unutar površina iz prethodnog stavka podrazumijeva se mogućnost uređenja javnih i zaštitnih zelenih površina, dječjih igrališta, odmorišta, te mogućnost smještaja linijskih i površinskih građevina prometne, elektroenergetske i komunalne infrastrukture. (3) Izuzetno od prethodnog stavka, unutar površina javnih i tematskih parkova nije moguć smještaj javnih parkirališta.

2.1. Stambena namjena

Članak 23.

Pod površinama stambene namjene (oznaka S) podrazumijevaju se površine unutar kojih je moguće na jednoj građevnoj čestici smjestiti zajedno s pomoćnim građevinama: • stambenu građevinu ili • građevinu predškolske namjene ili • građevine športsko rekreacijske namjene.

2.2. Mješovita namjena

Članak 24.

(1) Površine predviđene za mješovitu namjenu podijeljene su u dvije osnovne kategorije; mješovitu pretežito stambenu namjenu i mješovitu pretežito poslovnu namjenu. (2) Pod površinama mješovite pretežito stambene namjene (oznaka M1) podrazumijevaju se površine unutar kojih je moguće na jednoj građevnoj čestici smjestiti zajedno s pomoćnim i pratećim građevinama: • stambenu građevinu (stambeno-poslovnu) ili • poslovnu građevinu ili • gospodarsku građevinu ili • građevinu javne i društvene namjene ili • građevine športsko rekreacijske namjene ili • građevinu ugostiteljsko turističke namjene. (3) Pod površinama mješovite pretežito poslovne namjene (oznaka M2) podrazumijevaju se površine unutar kojih je moguće na jednoj građevnoj čestici smjestiti zajedno s

71


URBING

pomoćnim i pratećim građevinama: • proizvodnu građevinu (proizvodno-poslovnu) ili • poslovnu građevinu (stambeno-poslovnu) ili • građevinu javne i društvene namjene ili • građevine športsko rekreacijske namjene.

2.3. Javna i društvena namjena

Članak 25.

(1) Pod površinama javne i društvene namjene (oznake D i D5) podrazumijevaju se površine unutar kojih je moguće na jednoj građevnoj čestici zajedno s pomoćnim građevinama smjestiti građevinu javne i društvene namjene. (2) Površine na kojima se omogućuje smještaj svih građevina javne i društvene namjene označene su oznakom D, a na površini s oznakom D5 dozvoljava se smještaj građevine isključivo tom oznakom određene javne i društvene namjene - škola.

2.4. Gospodarske namjene

Članak 26.

Površine predviđene za isključivu gospodarsku namjenu podijeljene su u slijedeće osnovne kategorije; proizvodno-poslovnu, poslovnu i ugostiteljsko turističku.

Članak 27. Pod površinama proizvodno-poslovne namjene (oznaka I2) podrazumijevaju se površine unutar kojih je moguće na jednoj građevnoj čestici zajedno s pomoćnim građevinama smjestiti građevinu proizvodne ili poslovne namjene.

Članak 28. Pod površinom poslovne namjene (oznaka K2) podrazumijeva se površina unutar koje je moguće na jednoj građevnoj čestici zajedno s pomoćnim građevinama smjestiti građevinu poslovne pretežito trgovačke namjene.

Članak 29. (1) Pod površinama ugostiteljsko turističke namjene podrazumijevaju se površine unutar kojih je moguće na jednoj građevnoj čestici zajedno s pomoćnim i pratećim športsko rekracijskim građevinama smjestiti hotel (oznaka T1). (2) Unutar površina iz prethodnog stavka, na građevnoj čestici uz osnovnu građevinu ili na zesebnoj građevnoj čestici moguć je smještaj građevina športsko rekreacijske namjene.

72


URBING

2.5. Športsko rekreacijska namjena

Članak 30.

Pod površinama športsko rekreacijske namjene (oznaka R1) podrazumijevaju se površine namijenjene za smještaj športsko rekreacijskih građevina s pomoćnim i pratećim građevinama.

2.6. Javne zelene površine

Članak 31.

(1) Javne zelene površine podijeljene su u tri osnovne kategorije; javni parkovi, tematski parkovi i zaštitne zelene površine. (2) Javni parkovi (oznaka Z1) su hortikulturno uređene površine opremljene prikladnom urbanom opremom unutar kojih nije omogućena izgradnja izuzev linijskih telekomunikacijskih, elektroenergetskih i komunalnih infrastrukturnih građevina, te dječjih igrališta i parkovnih paviljona. (3) Tematski parkovi (oznaka Z2) su javne parkovne površine opremljene prikladnom urbanom opremom koje se hortikulturno uređuju na način da sačuvaju izvorni izgled tog dijela kultiviranog krajolika. Planom su obuhvaćena dva tematska parka: tematski park “Duranka” s temom – lokva, i tematski park “Vrtača” s temom – vrtača. Unutar tematskih parkova omogućuje se izgradnja kao i unutar javnih parkova. (4) Zaštitne zelene površine (oznaka Z3) su negradive površine koje tvore izvorni prirodni ili kultivirani krajobraz unutar kojih se uz sadnju autohtonog bilja omogućuje smještaj građevina telekomunikacijske, elektroenergetske i komunalne infrastrukture, rekreacijskih (pješačke, biciklističke i trim staze i sl.) građevina, te javnih parkirališnih površina.

2.7. Groblje

Članak 32.

Unutar površina groblja (oznaka G) omogućen je smještaj građevina propisanih posebnim propisima.

2.8. Površine infrastrukturnih sustava

Članak 33.

(1) Pod površinama infrastrukturnih sustava (oznaka IS) podrazumijevaju se površine uličnih koridora. (2) Unutar uličnog koridora omogućen je uz osnovnu građevinu (ulica s prometnim

73


URBING

trakama, pješačkim i biciklističkim stazama i zelenim pojasom) smještaj autobusnih stajališta, javnih parkirališnih površina i prometnih pomoćnih objekata i uređaja sukladno posebnim propisima, te smještaj linijskih građevina telekomunikacijske, elektroenergetske i komunalne infrastrukture.

3. Uvjeti smještaja i način gradnje

građevina gospodarskih djelatnosti

Članak 34. Pod građevinama gospodarskih djelatnosti podrazumijevaju se proizvodne, poslovne, ugostiteljsko turističke i gospodarske građevine.

3.1. Proizvodne građevine

Članak 35.

(1) Proizvodnim građevinama smatraju se građevine zanatske proizvodnje kod kojih se prema kriterijima određenim posebnim propisima ne javljaju posljedice štetne po ljudsko zdravlje i okoliš (prekomjerne emisije: onečišćenja zraka, vode i tla, buke, neugodnih mirisa, vibracija, radioaktivnosti i sl.), a svojom veličinom, smještajem i osiguranjem osnovnih priključaka na prometnu, elektroenergetsku i komunalnu infrastrukturu omogućuju normalno funkcioniranje gospodarskog sadržaja. Određene su slijedeće proizvodne građevine: - unutar površina mješovite pretežito poslovne namjene (oznaka M2):

- građevine zanatske proizvodnje (malo i srednje poduzetništvo). - unutar površina proizvodno-poslovne namjene (oznaka I2):

- građevine industrijske proizvodnje (srednje i veće poduzetništvo). (2) U proizvodnim građevinama omogućuje se smještaj prostorija poslovnih djelatnosti.

Članak 36. (1) Propisuju se slijedeći uvjeti smještaja i način gradnje proizvodnih građevina (oznake 1.1 do 1.4 i 2.1 do 2.4.): - Pmin.= 600 m2, - najmanja širina građevne čestice iznosi: 20 m, - način gradnje: SS, - Emax.= Po+P(S)+1, - Vmax.= 10,0 m, a iznimno i više za pojedine građevine ili dijelove građevina u kojima

proizvodno-tehnološki proces to zahtijeva, - min.kig= 0,1, - max.kig= 0,65 za građevne čestice površine do 899,99 m2, - max.kig= 585 m2 + 0,5 za građevne čestice površine od 900 m2 – 1.199,99 m2, s time da

se obračunava za dio površine građevne čestice veće od 900 m2, - max.kig= 735 m2 + 0,4 za građevne čestice površine od 1.200 m2 – 1.999,99 m2, s time

da se obračunava za dio površine građevne čestice veće od 1.200 m2, - max.kig= 1.055 m2 + 0,35 za građevne čestice površine iznad 2.000 m2, s time da se

74


URBING

obračunava za dio površine građevne čestice veće od 2.000 m2, - građevina od granica susjednih građevnih čestica mora biti udaljena najmanje za

polovicu svoje visine, ali ne manje od 4,0 m,, - građevna čestica mora imati osiguran neposredan pristup na javnu prometnu površinu

najmanje širine kolnika od 5,5 m, - PMmin.= 0,45 / zaposleniku. (2) Propisuju se slijedeći uvjeti smještaja i način gradnje proizvodnih građevina (oznaka 3.1): - Pmin.= 900 m2, - najmanja širina građevne čestice iznosi: 20 m, - način gradnje: SS, - Emax.= Po+P(S)+1, - Vmax.= 10,0 m, a iznimno i više za pojedine građevine ili dijelove građevina u kojima

proizvodno-tehnološki proces to zahtijeva, - min.kig= 0,1, - max.kig= 0,5 za građevne čestice površine do 1.199,99 m2, - max.kig= 600 m2 + 0,45 za građevne čestice površine od 1.200 m2 – 1.999,99 m2, s time

da se obračunava za dio površine građevne čestice veće od 1.200 m2, - max.kig= 960 m2 + 0,35 za građevne čestice površine iznad 2.000 m2, s time da se


polovicu svoje visine, ali ne manje od 4,0 m, - građevna čestica mora imati osiguran neposredan pristup na javnu prometnu površinu

najmanje širine kolnika od 5,5 m, - PMmin.= 0,45 / zaposleniku.

3.2. Poslovne građevine

Članak 37.

Poslovnim građevinama smatraju se građevine za obavljanje poslovnih djelatnosti kod kojih se prema kriterijima određenim posebnim propisima ne javljaju posljedice štetne po ljudsko zdravlje i okoliš (prekomjerne emisije: onečišćenja zraka, vode i tla, buke, neugodnih mirisa, vibracija, radioaktivnosti i sl.), a svojom veličinom, smještajem i osiguranjem osnovnih priključaka na prometnu, elektroenergetsku i komunalnu infrastrukturu omogućuju normalno funkcioniranje gospodarskog sadržaja. Određene su slijedeće poslovne građevine i prostori: - unutar površina mješovitih namjena (oznake M1 i M2):

- građevine u kojima se obavljaju intelektualne usluge, uslužne, trgovačke i ugostiteljske djelatnosti iz skupine restorana, barova i kantina i pripremnica obroka (catering). U poslovnim građevinama omogućuje se i smještaj SJ-a na etažama iznad suterenske ili prizemne, te se takve građevine smatraju stambeno-poslovnim. Osim smještaja SJ-a, omogućuje se i smještaj prostorija slijedećih javnih i društvenih djelatnosti: predškolska, zdravstvena, socijalna, kulturna i upravna.

- unutar površina proizvodno-poslovne namjene (oznaka I2): - građevine uslužnih, trgovačkih i komunalno-servisnih djelatnosti s prostorima

proizvodnih, te ugostiteljskih djelatnosti iz skupine restorana, barova i kantina i pripremnica obroka (catering).

75


URBING

- unutar površine poslovne pretežito trgovačke namjene (oznaka K2): - građevina trgovačke djelatnosti, s prostorima uslužnih i ugostiteljskih djelatnosti iz

skupine restorana, barova i kantina i pripremnica obroka (catering).

Članak 38. (1) Uvjeti smještaja i način gradnje poslovnih građevina unutar površina mješovite pretežito stambene namjene (oznake M1) određeni su uvjetima smještaja i načinom gradnje stambenih građevina (oznake 1.1 do 1.4 i 2.1 do 2.4.), te uvjetom da ih je izvan oblikovno vrijednih cjelina naselja moguće smjestiti, ako im pripadajuća građevna čestica ima neposredni pristup na ulični koridor čiji karakteristični poprečni profil nije manji od poprečnog profila oznake “D”. (2) Propisuju se slijedeći uvjeti smještaja i načina gradnje poslovnih građevina (oznake 1.1 do 1.4 , 2.1 do 2.4, 3.1 i 3.2) unutar površina mješovite pretežito poslovne namjene (oznaka M2), proizvodno-poslovne namjene (oznaka I2) i poslovne pretežito trgovačke namjene (oznaka K2): - Pmin.= 700 m2, - najmanja širina građevne čestice iznosi: 25 m, - način gradnje: SS, - Emax.= Po+P(S)+1, - Vmax.= 10,0 m, - min.kig= 0,1, - max.kig= 0,25 za građevne čestice površine do 999,99 m2, - max.kig= 250 m2 + 0,15 za građevne čestice površine od 1.000 m2 – 1.499,99 m2, s time

da se obračunava za dio površine građevne čestice veće od 1.000 m2, - max.kig= 325 m2 + 0,1 za građevne čestice površine iznad 1.500 m2, s time da se


polovicu svoje visine, ali ne manje od 4,0 m, - najmanje 25% od ukupne površine građevne čestice izvan oblikovno vrijednih dijelova

naselja mora biti ozelenjeno, - građevna čestica mora imati osiguran neposredan pristup na javnu prometnu površinu

najmanje širine kolnika od 5,5 m, - PMmin.= 20 / 1.000 m2 GBP-a prostora ili građevine ureda, banke, pošte i sl., - PMmin.= 40 / 1.000 m2 GBP-a prostora ili građevine uslužne namjene, - PMmin.= 3 / do 50 m2 GBP-a prostora ili građevine trgovačke namjene, - PMmin.= 7 / od 50,01 m2 100 m2 GBP-a prostora ili građevine trgovačke namjene, - PMmin.= 40 / 1.000 m2 GBP-a prostora ili građevine trgovačke namjene GBP-a većeg od

100 m2. - PMmin.= 3 / do 30 m2 GBP-a ugostiteljskog prostora ili građevine, - PMmin.= 7 / od 30,01 m2 50 m2 GBP-a ugostiteljskog prostora ili građevine, - PMmin.= 40 / 1.000 m2 GBP-a ugostiteljskog prostora ili građevine GBP-a većeg od 30

m2. - PMmin.= 1,5 / 1 SJ.

76


URBING

3.3. Ugostiteljsko turističke građevine

Članak 39.

(1) Ugostiteljsko turističkim građevinama smatraju se: - unutar površina mješovite pretežito stambene namjene (oznake M1):

- hoteli, prenočišta i pansioni kapaciteta od najviše 20 ležaja. - unutar površina ugostiteljsko turističke namjene (oznaka T1):

- smještajna građevina vrste hotel i depadanse hotela. (2) U ugostiteljsko turističkim građevinama omogućuje se smještaj prostorija uslužnih, trgovačkih i športsko rekreacijskih namjena, te prostorija javnih i društvenih djelatnosti kao što su: zdravstvena (ambulanta) i kulturna.

Članak 40. (1) Uvjeti smještaja i način gradnje ugostiteljsko turističkih građevina unutar površina mješovite pretežito stambene namjene (oznake M1) određeni su uvjetima smještaja i načina gradnje stambenih građevina (oznake 1.1 do 1.4 i 2.1 do 2.4.), te uvjetima da ih je izvan oblikovno vrijednih cjelina naselja moguće smjestiti, ako im pripadajuća građevna čestica ima neposredni pristup na ulični koridor čiji karakteristični poprečni profil nije manji od poprečnog profila oznake “D” i PMmin.= 3 / 100 m2 GBP-a. (2) Propisuju se slijedeći uvjeti smještaja i način gradnje ugostiteljsko turističke građevine (oznaka 3.3): - Pmin.= 7.500 m2, - najmanja širina građevne čestice iznosi: 25 m, - način gradnje: SS, - Emax.= Po+P(S)+2, - Vmax.= 12,0 m, - min.kig= 0,1, - max.kig= 0,28 za građevne čestice površine do 9.999,99 m2, - max.kig= 2.800 m2 + 0,35 za građevne čestice površine iznad 10.000 m2, s time da se


polovicu svoje visine, ali ne manje od 4,0 m, - najmanje 25% od ukupne površine građevne čestice mora biti ozelenjeno, - građevna čestica mora imati osiguran neposredan pristup na javnu prometnu površinu

najmanje širine kolnika od 5,5 m, - PMmin.= 30 / 1.000 m2 GBP-a osnovne građevine, - potrebno je osigurati najmanje 1 PM za autobus / 150 ležaja.

77


URBING

3.4. Gospodarske građevine

Članak 41.

(1) Gospodarske građevine su građevine bez izvora zagađenja koje se smještaju na istoj građevnoj čestici sa stambenom građevinom unutar površina mješovite pretežito stambene namjene (oznaka M1) i namjenjene su smještaju njezinih pratećih gospodarskih sadržaja. Gospodarske građevine su: šupe, ljetne kuhinje, spremišta alata i poljoprivrednih strojeva i proizvoda, sušare (pušnice) i sl. (2) Gospodarske građevine se smještaju na istoj građevnoj čestici s osnovnom građevinom na način da su prislonjene uz nju ili odvojene od nje. (3) Iznimno od prethodnog stavka u dijelovima naselja sa utvrđenim načinom i uvjetima građenja oznake 1.1 gospodarske građevine se mogu smještati i na zasebnoj građevnoj čestici ukoliko na građevnoj čestici osnovne građevine za to nema uvjeta. (4) Propisuju se slijedeći uvjeti smještaja i način gradnje gospodarskih građevina: - način gradnje u odnosu na građevine na susjednim česticama: SS ili D, - iznimno od prethodne alineje u dijelovima naselja s utvrđenim načinom i uvjetima

građenja oznake 1.1 omogućuje se uz SS i D i S način gradnje, - Emax.= P(S)+Pk, - Vmax.= 4,0 m, s time da ne smije nadvisiti osnovnu građevinu, - GBP max.= 50,0 m2. - najmanja dozvoljena udaljenost građevina izgrađenih na SS način od granica susjednih

građevnih čestica iznosi 1,0 m.


građevina javnih i društvenih djelatnosti

Članak 42. (1) Pod građevinama javnih i društvenih djelatnosti smatraju se: - unutar površina stambene namjene (oznake S):

- dječja ustanova, - unutar površina javne i društvene namjene (D) i mješovitih namjena (oznake M1 i M2):

- građevine predškolske i školske namjene (dječja ustanova /jaslice, dječji vrtić/, osnovna škola – matična/područna odjeljenja i sl.),

- građevine zdravstvene i socijalne namjene (ambulanta, dom zdravlja, depo ljekova, dom umirovljenika, dom za starije osobe, dom za osobe s poteškoćama u razvoju i sl.),

- građevine kulturne namjene (knjižnica, čitaonica, muzej, galerija, kazalište, kino dvorana i sl.),

- građevine javne i upravne namjene (mjesni odbor, vatrogasna postaja, udruge, i sl.),

- građevine vjerske namjene (crkva, samostan, pastoralni centar, kapelica i sl.), - unutar površina javne i društvene – školske namjene (oznaka D5):

- građevina matične ili područne osnovne škole.

78


URBING

(2) U građevinama javnih i društvenih djelatnosti, izuzev građevina predškolske i vjerske namjene, omogućuje se smještaj prostorija ugostiteljske djelatnosti iz skupine restorana, barova i kantina i pripremnica obroka (catering).

Članak 43. (1) Propisuju se slijedeći uvjeti smještaja i način gradnje građevina dječjih ustanova (oznake 1.1 do 1.5 i 2.1 do 2.4): - Pmin.= 35,0 m2/ djetetu ili 600 m2 za jednoetažne (P) građevine, - Pmin.= 25,0 m2/ djetetu ili 600 m2 za dvoetažne (P+1) građevine, - najmanja širina građevne čestice iznosi: 20 m, - način gradnje: SS, - Emax.= Po+P(S)+1, - Vmax.= 8,0 m, - min.kig= 0,1, - max.kig= 0,3 za građevne čestice površine do 999,99 m2, - max.kig= 300 m2 + 0,4 za građevne čestice površine od 1.000 m2 do 1.999,99 m2, s time

da se obračunava za dio površine građevne čestice veće od 1.000 m2, - max.kig= 700 m2 + 0,5 za građevne čestice površine 2.000 m2 i veće, s time da se


polovicu svoje visine, ali ne manje od 4,0 m, - udaljenost građevine od drugih građevina smještenih s njezine južne ili jugozapadne

strane mora iznositi najmanje tri njezine visine, - najmanje 30% od ukupne površine građevne čestice mora biti ozelenjeno, - građevna čestica mora imati osiguran neposredan pristup na javnu prometnu površinu

najmanje širine kolnika od 5,5 m, - PMmin.= 2 / zaposleniku. (2) Propisuju se slijedeći uvjeti smještaja i način gradnje građevina javnih i društvenih djelatnosti, izuzev dječjih ustanova (oznaka 1.1 do 1.5, 2.1 do 2.4 i 4.1): - Pmin.= 20,0 m2/ učeniku ili 600 m2 za škole, - Pmin.= 600 m2 za ostale građevine, - najmanja širina građevne čestice iznosi: 20 m, - način gradnje: SS, - Emax.= Po+P(S)+2, - Vmax.= 12,0 m, - min.kig= 0,1, - max.kig= 0,3 za građevne čestice površine do 999,99 m2, - max.kig= 300 m2 + 0,4 za građevne čestice površine od 1.000 m2 do 1.999,99 m2, s time

da se obračunava za dio površine građevne čestice veće od 1.000 m2, - max.kig= 700 m2 + 0,5 za građevne čestice površine 2.000 m2 i veće, s time da se


polovicu svoje visine, ali ne manje od 4,0 m, - udaljenost građevine školske namjene od drugih građevina smještenih s njezine južne ili

jugozapadne strane mora iznositi najmanje tri njezine visine, - građevna čestica mora imati osiguran neposredan pristup na javnu prometnu površinu

najmanje širine kolnika od 5,5 m, - najmanje 25% od ukupne površine građevne čestice za građevine školske, zdravstvene

79


URBING

i socijalne namjene mora biti uređeno kao parkovno zelenilo, - PMmin.= 2 / zaposleniku za građevinu školske namjene, - PMmin.= 0,1 / korisniku ili sjedaćem mjestu za građevinu vjerske namjene, - PMmin.= 20 / 1.000 m2 GBP-a za građevinu zdravstvene i socijalne (dom umirovljenika)

namjene, - PMmin.= 2 / 1 SJ za građevinu doma za starije osobe. U SJ-ove se ne uračunavaju

smještajne jedinice. (3) Propisuju se slijedeći uvjeti smještaja i način gradnje građevine javnih i društvenih djelatnosti (oznaka 4.2): - Pmin.= zatečena građevna čestica - kazeta, - omogućuje se rekonstrukcija postojeće građevine vatrogasnog doma u građevinu iste ili

druge javne i društvene djelatnosti, odnosno omogućuje se prenamjena u prateću građevinu susjednog bočališta: garderobe, sanitarije, uredi, priručno skladište, caffe bar,

- način gradnje: SS, D ili S, - Emax.= Po+P(S), - Vmax.= 4,5 m, - građevna čestica mora imati osiguran neposredan pristup na javnu prometnu površinu

najmanje širine kolnika od 5,5 m, - nije potrebno osigurati određni dio površine građevne čestice kao zelenu površinu. (4) Propisuju se slijedeći uvjeti smještaja i način gradnje građevine javnih i društvenih djelatnosti (oznaka 4.3): - Pmin.= kazeta, - način gradnje: SS, - Emax.= Po+P(S)+2, - Vmax.= 12,0 m, - max.kig= 300 m2 + 0,4 za površinu građevne čestice 1.000 m2 i veću, s time da se

obračunava za dio površine građevne čestice veću od 1.000 m2, - obvezatno poštivati zatečene građevne pravce, - građevna čestica mora imati osiguran neposredan pristup na javnu prometnu površinu

najmanje širine kolnika od 5,5 m, (5) Propisuju se slijedeći uvjeti smještaja i način gradnje građevine škole (oznaka 4.4): - Pmin.= kazeta, - način gradnje: SS, - Emax.= Po+P(S)+1, - Vmax.= zatečena visina, - max.kig= 700 m2 + 0,5 za dio površine građevne čestice od 2.000 m2 i veće, - građevni pravac mora biti udaljen od regulacijskog pravca najmanje 7,0 m, - građevina od granica susjednih građevnih čestica mora biti udaljena najmanje za

polovicu svoje visine, ali ne manje od 4,0 m, - udaljenost građevine školske namjene (osim školske dvorane) od drugih građevina

smještenih s njezine južne ili jugozapadne strane mora iznositi najmanje tri njezine visine,

- građevna čestica mora imati osiguran neposredan pristup na javnu prometnu površinu najmanje širine kolnika od 5,5 m,

- najmanje 25% od ukupne površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno zelenilo,

- PMmin.= 2 / zaposleniku.

80


URBING


športsko rekreacijskih građevina

Članak 44. Športsko rekreacijskim građevinama smatraju se: - unutar površina stambene namjene (oznaka S) i mješovitih namjena (oznake M1 i M2):

- športski tereni do 200 m2 površine, tenis tereni, bazeni za plivanje vodene površine do 320 m2 sa pratećim građevinama.

- unutar površina športsko rekreacijske namjene (oznaka R1): - sve vrste i kategorije športskih građevina, te športskih otvorenih terena i bazena sa

pratećim građevinama. U športskim građevinama omogućuje se smještaj prostorija ugostiteljske djelatnosti iz skupine restorana, barova i kantina i pripremnica obroka (catering), te trgovine športskim artiklima.

- unutar površina ugostiteljsko turističke namjene (oznaka T1): - športski tereni i bazeni za plivanje sa pratećim građevinama.

Članak 45.

(1) Propisuju se slijedeći uvjeti smještaja i način gradnje športsko rekreacijskih građevina (oznake 1.1 do 1.5 i 2.1 do 2.4): - Pmin.= 1.200 m2, - način gradnje pratećih građevina: SS, te SS, D i S unutar oblikovno vrijednih dijelova

naselja, - na jednoj građevnoj čestici moguće je izgraditi športske terene ili jedan tenis teren ili

jedan bazen sa pratećim građevinama, - Emax.= Po+P(S), - Vmax.= 3,0 m, - max.kig= 0,2 u kojeg se uračunavaju tlocrtne projekcije pratećih građevina: garderobe,

sanitarije, uredi, priručno skladište, fitness, sauna, teretana, trgovina športskim artiklima, ugostiteljske djelatnosti iz skupine restorana, barova i kantina i pripremnica obroka (catering), pogonske prostorije bazena i sl.,

- najmanja udaljenost prateće građevine građene na SS način od susjednih građevnih čestica ne može biti manja od 1,0 m,

- PMmin.= 0,5 / korisniku, s time da se u ukupni broj korisnika obračunava broj osoba koje istovremeno mogu koristiti športske građevine, tako da tenis teren mogu koristiti 4 osobe, športski teren 10 osoba, a bazen 1 osoba na 10 m2 vodene površine.

(2) Propisuju se slijedeći uvjeti smještaja i način gradnje športsko rekreacijskih građevina (oznake 5.1): - kazetu (športsko rekreacijski centar) treba rješavati kao cjelinu koja se može realizirati

etapno, - svaka funkcionalna cjelina unutar kazete mora biti na zasebnoj građevnoj čestici, - način gradnje: SS, - uz otvorene športske terene i bazene na istoj građevnoj čestici s njima, omogućuje se

smještaj pratećih građevina sa slijedećim sadržajima: garderobe, sanitarije, uredi, priručno skladište, fitness, sauna, teretana, trgovina športskim artiklima, ugostiteljske djelatnosti iz skupine restorana, barova i kantina i pripremnica obroka (catering),

- Emax.= Po+P(S)+Pk, - Vmax.= 6,0 m,

81


URBING

- max.kig= 0,5 u kojeg se uračunavaju i tlocrtne projekcije otvorenih netravnatih športskih igrališta,

- najmanje 30% površine kazete mora biti uređeno kao javni park uz sadnju autohtonog zelenila,

- PMmin.= 0,2 / posjetitelju za športske građevine sa gledalištem, - PMmin.= 0,5 / korisniku za športske građevine, - za pojedinu građevinu kao što je športska dvorana (dvoranski športovi, bazen i sl.) i

stadion, potrebno je osigurati najmanje 2 PM-a za autobuse, - potrebni broj PM-a moguće je osigurati kako unutar pojedine građevne čestice, tako i na

najbližem javnom parkiralištu unutar športsko-rekreacijske zone. (3) Propisuju se slijedeći uvjeti uređenja športskog igrališta (oznake 5.2): - omogućuje se dogradnja tribina uz igralište na kosinama okolnog terena, - zabranjuje se uklanjanje zatečenog visokog zelenila u svrhu smještaja tribina, - potrebni broj PM-a moguće je osigurati unutar najbližeg javnog parkirališta ili unutar

uličnog koridora s kojeg se pristupa igralištu. (4) Propisuju se slijedeći uvjeti uređenja bočališta (oznake 5.3): - omogućuje se dogradnja prateće građevine (garderobe, sanitarije, ugostiteljski prostor), - Emax.= Po+P(S), - Vmax.= 3,0 m, - način gradnje: SS, D ili S, - potrebni broj PM-a moguće je osigurati unutar najbližeg javnog parkirališta ili unutar

uličnog koridora s kojeg se pristupa igralištu. (5) Propisuju se slijedeći uvjeti smještaja i način gradnje športskih terena i bazena s pratećim građevinama (oznake 3.3): - način gradnje pratećih građevina: SS, - Vmax.= 3,5 m, - prateće građevine su: garderobe, sanitarije, uredi, priručno skladište, fitness, sauna,

teretana, trgovina športskim artiklima, ugostiteljske djelatnosti iz skupine restorana, barova i kantina i pripremnica obroka (catering), pogonske prostorije bazena i sl.,

- tereni i bazeni sa pratećim građevinama smiju zauzimati najviše 20% površine građevne čestice osnovne građevine.

6. Uvjeti smještaja i način gradnje stambenih građevina

Članak 46.

(1) Stambenim građevinama smatraju se građevine obiteljskog i višeobiteljskog tipa gradnje. Unutar stambenih građevina smještenih na površinama mješovite pretežito stambene namjene (oznaka M1) omogućuje se uz SJ-ove i smještaj prostorija u kojima se obavljaju intelektualne usluge, uslužne, trgovačke, te ugostiteljske djelatnosti iz skupine restorana, barova i kantina i pripremnica obroka (catering), kao i slijedeće javne i društvene djelatnosti; dječja ustanova, ambulanta, depo lijekova, dom za starije osobe, knjižnica, čitaonica, muzej, galerija, mjesni odbor, udruge i sl. (2) Ukupni mogući kapacitet prostora stambene izgradnje (unutar zona S, M1 i M2) od

82


URBING

najmanje 854 SJ do najviše 1.610 SJ, odnosno iz toga izvedene brojke stalnih i povremenih stanovnika od najmanje 2.560 do najviše 4.830 je moguće dostići ukoliko se izgradi cjelokupni prostor tih namjena, što nije realno očekivati u planskom razdoblju do 2.015. godine zbog toga što će gradnja u nedovršenim dijelovima naselja ovisiti o planskoj dinamici uređenja građevinskog zemljišta, odnosno sukladno dinamici pripreme (idejni projekti za prometnice i infrastrukturne građevine i rješavanje imovinsko-pravnih poslova) i opremanja (građenje infrastrukture) dijelova naselja Rovinjsko Selo. (3) Stambena građevina koja uz SJ-ove u pravilu u prizemnoj (suterenskoj) i/ili podrumskoj etaži sadrži prostorije za obavljanje poslovnih, te javnih i društvenih djelatnosti smatra se stambeno-poslovnom građevinom, pri čemu se stambene jedinice i funkcionalni sklop prostorija za obavljanje poslovnih, te javnih i društvenih djelatnosti smatraju funkcionalnim jedinicama. (4) Pod obiteljskim tipom gradnje se smatraju stambene građevine s najviše 3 funkcionalne cjeline. (5) Pod višeobiteljskim tipom gradnje se smatraju stambene građevine s najmanje 3, a s najviše 5 funkcionalnih cjelina.

6.1. Obiteljske građevine

Članak 47.

Propisuju se slijedeći uvjeti smještaja i način gradnje obiteljskih građevina (oznaka 1.1): - Emax.= Po+P(S)+1+Pk, - Vmax.= 8,5 m, - način gradnje: SS, D i S, - potrebni broj PM-a od 1,5 / 1 SJ, ukoliko za to nema uvjeta, može se osigurati i izvan

građevne čestice na javnom parkiralištu ili na javnoj prometnoj površini najbližoj građevnoj čestici.

- za SS način gradnje: - Pmin.= 420 m2, - Pmax.= 1.200 m2, - najmanja dozvoljena širina građevne čestice: 14,0 m, - najmanja dozvoljena izgrađenost građevne čestice iznosi 80 m2, - max.kig= 0,3 za građevne čestice površine do 799,99 m2, - max.kig= 240 m2 + 0,25 za građevne čestice površine 800 m2 i veće, s time da se

obračunava za dio površine građevne čestice veće od 800 m2. - za D način gradnje:

- Pmin.= 350 m2, - Pmax.= 1.200 m2, - najmanja dozvoljena širina građevne čestice: 12,0 m, - najmanja dozvoljena izgrađenost građevne čestice iznosi 60 m2, - max.kig= 0,3 za građevne čestice površine do 499,99 m2, - max.kig= 150 m2 + 0,2 za građevne čestice površine od 500 m2 – 999,99 m2, s time

da se obračunava za dio površine građevne čestice veće od 500 m2, - najveća dozvoljena izgrađenost za građevne čestice površine 1.000 m2 i veće

iznosi 250 m2.

83


URBING

- za S način gradnje: - Pmin.= 150 m2, - Pmax.= 500 m2, - najmanja dozvoljena širina građevne čestice: 8,0 m, - najmanja dozvoljena izgrađenost građevne čestice iznosi 50 m2, - max.kig= 0,3 za građevne čestice površine do 299,99 m2, - max.kig= 90 m2 + 0,2 za građevne čestice površine 300 m2 – 500 m2, s time da se

obračunava za dio površine građevne čestice veće od 300 m2.

Članak 48. Propisuju se slijedeći uvjeti smještaja i način gradnje obiteljskih građevina (oznaka 1.2): - Emax.= Po+P(S)+1+Pk, - Vmax.= 8,5 m, - način gradnje: D, - Pmin.= 350 m2, - Pmax.= 1.200 m2, - najmanja dozvoljena širina građevne čestice: 12,0 m, - najmanja dozvoljena izgrađenost građevne čestice iznosi 60 m2, - max.kig= 0,3 za građevne čestice površine do 499,99 m2, - max.kig= 150 m2 + 0,2 za građevne čestice površine od 500 m2 – 999,99 m2, s time da se

obračunava za dio površine građevne čestice veće od 500 m2, - najveća dozvoljena izgrađenost za građevne čestice površine 1.000 m2 i veće iznosi

250 m2, - PMmin.= 1,5 / 1 SJ.

Članak 49. Propisuju se slijedeći uvjeti smještaja i način gradnje obiteljskih građevina (oznaka 1.3): - Emax.= Po+P(S)+1+Pk, - Vmax.= 8,5 m, - način gradnje: SS, - Pmin.= 420 m2, - Pmax.= 1.500 m2, - najmanja dozvoljena širina građevne čestice: 14,0 m, - najmanja dozvoljena izgrađenost građevne čestice iznosi 80 m2, - max.kig= 0,3 za građevne čestice površine do 799,99 m2, - max.kig= 240 m2 + 0,25 za građevne čestice površine od 800 m2 – 1.199,99 m2, s time da

se obračunava za dio površine građevne čestice veće od 800 m2, - max.kig= 340 m2 + 0,15 za građevne čestice površine od 1.200 m2 i veće, s time da se

obračunava za dio površine građevne čestice veće od 1.200 m2, - PMmin.= 1,5 / 1 SJ.

Članak 50. Propisuju se slijedeći uvjeti smještaja i način gradnje obiteljskih građevina (oznaka 1.4): - Emax.= Po+P(S)+1+Pk, - Vmax.= 8,5 m, - način gradnje: SS, - Pmin.= 800 m2, - Pmax.= 2.000 m2, - najmanja dozvoljena širina građevne čestice: 16,0 m, - najmanja dozvoljena izgrađenost građevne čestice iznosi 100 m2,

84


URBING

- max.kig= 240 m2 + 0,25 za građevne čestice površine do 1.199,99 m2, - max.kig= 340 m2 + 0,15 za građevne čestice površine od 1.200 m2 – 1.499,99 m2, s time

da se obračunava za dio površine građevne čestice veće od 1.200 m2, - najveća dozvoljena izgrađenost za građevne čestice površine 1.500 m2 i veće iznosi

385 m2. - PMmin.= 1,5 / 1 SJ.

Članak 51. Propisuju se slijedeći uvjeti smještaja i način gradnje obiteljskih građevina (oznaka 1.5): - Emax.= Po+P(S)+1+Pk, - Vmax.= 8,5 m, - način gradnje: SS, - Pmin.= 1.200 m2, - Pmax.= 2.000 m2, - najmanja dozvoljena širina građevne čestice: 20,0 m, - najmanja dozvoljena izgrađenost građevne čestice iznosi 120 m2, - max.kig= 340 m2 + 0,15 za građevne čestice površine do 1.499,99 m2, - najveća dozvoljena izgrađenost za građevne čestice površine 1.500 m2 i veće iznosi

385 m2. - PMmin.= 2 / 1 SJ.

6.2. Višeobiteljske građevine

Članak 52.

Propisuju se slijedeći uvjeti smještaja i način gradnje obiteljskih ili višeobiteljskih građevina (oznaka 2.1): - Emax.= Po+P(S)+1+Pk, - Vmax.= 8,5 m, - način gradnje: SS, D i S, - PMmin.= 1,5 / SJ, - za SS način gradnje:

- Pmin.= 700 m2, - Pmax.= 1.500 m2, - najmanja dozvoljena širina građevne čestice: 14,0 m, - najmanja dozvoljena izgrađenost građevne čestice iznosi 80 m2, - max.kig= 0,3 za građevne čestice površine do 999,99 m2, - max.kig= 300 m2 + 0,2 za građevne čestice površine 1.000 m2 i veće, s time da se

obračunava za dio površine građevne čestice veće od 1.000 m2. - za D način gradnje:

- Pmin.= 500 m2, - Pmax.= 1.200 m2, - najmanja dozvoljena širina građevne čestice: 12,0 m, - najmanja dozvoljena izgrađenost građevne čestice iznosi 60 m2, - max.kig= 0,3 za građevne čestice površine do 699,99 m2, - max.kig= 210 m2 + 0,25 za građevne čestice površine od 700 m2 – 999,99 m2, s time

da se obračunava za dio površine građevne čestice veće od 700 m2, - najveća dozvoljena izgrađenost za građevne čestice površine 1.000 m2 i veće

iznosi 285 m2.

85


URBING

- za S način gradnje: - najviše 5 građevina može činiti skupnu građevinu, - Pmin.= 250 m2, - Pmax.= 700 m2, - najmanja dozvoljena širina građevne čestice: 8,0 m, - najmanja dozvoljena izgrađenost građevne čestice iznosi 50 m2, - max.kig= 0,3 za građevne čestice površine do 499,99 m2, - max.kig= 150 m2 + 0,2 za građevne čestice površine 500 m2 i veće, s time da se

obračunava za dio površine građevne čestice veće od 500 m2.

Članak 53. Propisuju se slijedeći uvjeti smještaja i način gradnje obiteljskih ili višeobiteljskih građevina (oznaka 2.2): - Emax.= Po+P(S)+1+Pk, - Vmax.= 8,5 m, - način gradnje: SS, - Pmin.= 700 m2, - Pmax.= 2.000 m2, - najmanja dozvoljena širina građevne čestice: 14,0 m, - najmanja dozvoljena izgrađenost građevne čestice iznosi 80 m2, - max.kig= 0,3 za građevne čestice površine do 999,99 m2, - max.kig= 300 m2 + 0,2 za građevne čestice površine 1.000 m2 – 1.499 m2, s time da se

obračunava za dio površine građevne čestice veće od 1.000 m2, - najveća dozvoljena izgrađenost građevne čestice površine1.500 m2 i veće iznosi 400

m2, - PMmin.= 1,5 / 1 SJ.

Članak 54. Propisuju se slijedeći uvjeti smještaja i način gradnje obiteljskih ili višeobiteljskih građevina (oznaka 2.3): - Emax.= Po+P(S)+1+Pk, - Vmax.= 8,5 m, - način gradnje: SS, - Pmin.= 800 m2, - Pmax.= 2.000 m2, - najmanja dozvoljena širina građevne čestice: 16,0 m, - najmanja dozvoljena izgrađenost građevne čestice iznosi 100 m2, - max.kig= 0,3 za građevne čestice površine do 999,99 m2, - max.kig= 300 m2 + 0,2 za građevne čestice površine 1.000 m2 – 1.499 m2, s time da se


m2, - PMmin.= 1,5 / 1 SJ.

Članak 55. Propisuju se slijedeći uvjeti smještaja i način gradnje obiteljskih ili višeobiteljskih građevina (oznaka 2.4): - Emax.= Po+P(S)+1+Pk, - Vmax.= 8,5 m, - način gradnje: SS,

86


URBING

- Pmin.= 1.200 m2, - Pmax.= 2.000 m2, - najmanja dozvoljena širina građevne čestice: 20,0 m, - najmanja dozvoljena izgrađenost građevne čestice iznosi 120 m2, - max.kig= 0,3 za građevne čestice površine do 999,99 m2, - max.kig= 300 m2 + 0,2 za građevne čestice površine 1.000 m2 – 1.499 m2, s time da se


m2, - PMmin.= 1,5 / 1 SJ.

7. Uvjeti smještaja i način gradnje pomoćnih i pratećih građevina

Članak 56.

(1) Pomoćne građevine su građevine namjenjene smještaju dopunskih sadržaja osnovne građevine koji služe njezinoj redovnoj uporabi, a to su: garaže, drvarnice, spremišta i slične građevine, kao i cisterne, spremici goriva za grijanje kapaciteta do najviše 5,0 m3, sabirne jame, bazeni i sl. ukoliko im je visina na najnižoj točki konačno zaravnatog terena uz građevinu viša od 1,0 m. (2) Pomoćne građevine se smještaju na istoj građevnoj čestici sa osnovnom građevinom na način da su prislonjene uz nju ili odvojene od nje. (3) Propisuju se slijedeći uvjeti smještaja i načina gradnje pomoćnih građevina: - najmanja dozvoljena udaljenost od osnovne građevine stambene namjene smještene

na SS način iznosi 4,0 m, - na građevnoj čestici uz osnovnu građevinu stambene namjene moguće je smjestiti

najviše dvije garaže za osobna vozila, - način gradnje garaža, drvarnica i spremišta u odnosu na građevine na susjednim

česticama: SS ili D, - Emax.= Po+P(S), - Vmax.= 3,0 m, - GBP max.= 50,0 m2. - najmanja dozvoljena udaljenost cisterna i spremnika za vodu, te bazena smještenih na

građevnim česticama izvan oblikovno vrijednih cijelina naselja od granica susjednih građevnih čestica iznosi 4,0 m,

- cisterne i spremnici za vodu moraju biti glatkih površina, nepropusni za vodu, zatvoreni i opremljeni tako da se može održavati higijenska ispravnost vode za piće, te moraju udovoljavati i drugim posebnim propisima, kao i sanitarno tehničkim i higijenskim uvjetima,

- najmanja dozvoljena udaljenost sabirnih jama i spremnika goriva smještenih na građevnim česticama izvan oblikovno vrijednih cijelina naselja od granica susjednih građevnih čestica iznosi 1,0 m,

- sabirne jame mogu se graditi pod uvjetom da se pražnjenje vozilima za odvoz otpadnih voda može obavljati bez teškoća, da budu vodonepropusne, zatvorene i odgovarajućeg kapaciteta, te da udovoljavaju i drugim posebnim propisima, kao i sanitarno tehničkim i higijenskim uvjetima,

87


URBING

Članak 57.

Prateće građevine su građevine čije namjene nisu pretežite unutar površine određene namjene, a smještaju se na istoj građevnoj čestici s osnovnom građevinom i namjenjene su smještaju njezinih pratećih sadržaja. Izgradnja pratećih građevina uvjetuje se prethodnom ili istovremenom izgradnjom osnovnih građevina.

8. Uvjeti uređenja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja

prometne, elektroenergetske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

8.1.

Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 58. (1) Prometnu mrežu naselja čini ulična mreža i mreža javnih telekomunikacija. (2) Uličnu mrežu čine ulični koridori i druge javne prometne površine. (3) Mrežu javnih telekomunikacija čine objekti, uređaji, kabeli i dr. nepokretne ili pokretne javne telekomunikacijske mreže koji se upotrebljavaju za javnu telekomunikaciju.

8.1.1. Ulični koridori

Članak 59.

(1) Uličnu mrežu naselja čine ulični koridori koji se ovisno o karakterističnom poprečnom profilu sastoje od: kolnika s prometnim trakama, autobusnih stajališta, parkirališta, te pješačkih i zelenih površina. (2) Obzirom na značaj, ulični koridori su podjeljeni kako je prikazano u grafičkom dijelu Plana na slijedeći način:

- koridor tranzitne prometnice, - koridor glavne mjesne ulice, - koridori glavnih sabirnica, - koridori sabirnica, - koridori stambenih i servisnih ulica, - koridori kolno-pješačkih ulica, te kolno-pješačke i pješačke površine,

(3) Najmanje širine uličnih koridora u nedovršenim dijelovima naselja određene su karakterističnim poprečnim profilima koji su prikazani u grafičkom dijelu Plana na kartografskom prikazu, br. 2.1., “Prometna i ulična mreža”. (4) Širine uličnih koridora u dovršenim i pretežito dovršenim dijelovima naselja određene su regulacijskim pravcima građevnih čestica na kojima su smještene postojeće

88


URBING

građevine. Prilikom rekonstrukcija uličnih koridora ili izgradnje telekomunikacijske, elektroenergetske i komunalne infrastrukture unutar njih, potrebno ih je prema mogućnostima proširiti na širine utvrđene karakterističnim poprečnim profilima iz prethodnog stavka, odnosno obvezatno na širine vatrogasnih prolaza utvrđenih posebnim propisom. (5) Karakteristični poprečni profili uličnih koridora prikazuju prevladavajuće profile uličnih koridora koji u pojedinim svojim dijelovima mogu biti i drugačije koncipirani. Tako umjesto prikazanog zelenog pojasa, mogu biti smještene prometne trake desnih skretača ili autobusna stajališta, odnosno nogostup u ovisnosti o interpolaciji prometnice u prostoru može mijenjati strane u poprečnom presjeku, lijevo-desno.

Članak 60. (1) Javne prometne površine, izuzev onih unutar oblikovno vrijednih cijelina naselja, na koje postoji neposredan pristup s građevnih čestica ili su uvjet za formiranje građevne čestice, moraju se projektirati, graditi, uređivati i rekonstruirati na način da se njima omogućuje; vođenje telekomunikacijske, elektroenergetske i komunalne infrastrukture, prolaz vatrogasnim vozilima, te moraju biti vezane na uličnu mrežu. (2) U postupku ishođenja lokacijske dozvole, odnosno rješenja o uvjetima građenja za zahvate u prostoru unutar zaštitnog pojasa državne ceste (tranzitna prometnica) koji je prikazan na kartografskom prikazu br. 3. “Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora”, obvezatno se moraju zatražiti uvjeti nadležne uprave za ceste sukladno posebnom propisu.

Članak 61. (1) Na raskrižjima ulica potrebno je osigurati dovoljno mjesta kako bi se moglo izvesti kvalitetno tehničko rješenje raskrižja s eventualnim prometnim trakama za skretanje, te poštujući vozne karakteristike svih vrsta vozila. Pod kvalitetnim tehničkim rješenjem podrazumijeva se rješenje raskrižja na način da osigura protočnost prometna u svim smjerovima, bilo izvedbom u nivou, u dva nivoa ili kao kružni tok. (2) Raskrižja tranzitne prometnice s ostalim ulicama potrebno je izvesti tako da se na njoj obvezatno urede prometne trake za lijeve i desne skretače (točke priključka II i III), odnosno samo za desne skretače (točka priključka I). (3) Predloženi smjer prometovanja prikazan u grafičkom dijelu Plana nije obvezujući.

8.1.2. Javna parkirališta

Članak 62.

Smještaj javnih parkirališta omogućuje se unutar površina svih namjena, osim unutar javnih i tematskih parkova. Propisuju se slijedeći uvjeti uređenja javnih parkirališta. - potrebno je osigurati PM-ove za osobe s invaliditetom dimenzija i smještaja propisanih

prema posebnom propisu, - na svakih 50 PM-ova potrebno je osigurati 1 PM za autobus, - mora biti osiguran neposredan pristup na javnu prometnu površinu najmanje širine

kolnika od 5,5 m.

89


URBING

8.1.3.

Javne pješačke i biciklističke površine

Članak 63. (1) U koridorima glavnih sabirnica, sabirnica, servisnih ulica i glavne mjesne ulice obvezatno se moraju izvoditi nogostupi povišeni u odnosu na kolnike, a uz kolnike stambenih ulica može se osigurati izgradnja nogostupa u istoj razini s kolnicima, tako da je vidljivo označen različitom obradom ili signalizacijom. (2) Unutar već izgrađene strukture naselja, tamo gdje nije moguće ostvariti zasebne pješačke površine moguće je za potrebe kolnog, pješačkog i biciklističkog prometa koristiti zajedničke prometne površine (kolno-pješačke i pješačke površine). (3) Unutar koridora tranzitne prometnice predviđa se gradnja i uređivanje biciklističkih traka, tako da im širina bude najmanje 1,0 m za jedan smjer, a uzdužni nagib, u pravilu ne veći od 4%. (4) Javne prometne pješačke i biciklističke površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva.

8.1.4. Javne telekomunikacije

Članak 64.

(1) Telekomunikacijska mreža gradi se do ruba građevne čestice svake građevine. Trase za gradnju distribucijske telekomunikacijske kanalizacije (DTK) odabiru se, principijelno po ''javnim'' površinama: cestama, ulicama, pločnicima, parkiralištima, zelenim površinama i sl., osim u pojedinačnim slučajevima kada se procjeni opravdanim korištenje građevinskog zemljišta (okučnica objekta). (2) Trase za gradnju, rekonstrukciju i opremanje DTK mreže treba odabirati prema grafičkom prikazu, osim u slučaju usklađenja s ostalim infrastruktururnim mrežama. U dijelu gdje je već izgrađena TK mreža, u najvećoj mogućoj mjeri potrebno je koristiti trase postojećih TK kabela (ukoliko je to moguće). Udaljenost trase od ostale infrastrukture, te križanje sa istom odrediti prema posebnom propisu kojim su određene najmanje dozvoljene udaljnosti infrastrukture i temeljem uvjeta ostalih sudionika infrastrukture: ceste, vodovod, odvodnja, plin, elektroenergetika, te vlasnika površina. Duž trase se postavljaju prolazni i distributivni šahtovi montažnog tipa ili monolitni. DTK je treba graditi potrebnim brojem cijevi (plus rezervne cijevi) i potrebnim brojem šahtova. Cijevi moraju biti žute boje, a šahtovi moraju biti označeni kao telefonski šahtovi. (3) Dubina ukopavanja elemenata TK mreže na uređenim površinama predviđenih za promet vozilima treba iznositi najmanje 0,9 m od gornjeg ruba cijevi, a na ostalim površinama 0,6 m. (4) Kapacitet DTK-a u svim njenim elementima kao i kapacitet, tip i razrada kabela odredit će se posebnim projektom.

90


URBING

(5) Postavljanje samostojećih ormara pasivnih ili aktivnih elemenata TK mreže moguće je na javnim površinama, kao i na zemljištu građevnih čestica (okućnica objekta). Postavljanje samostojećih ormara TK mreže ne smije umanjiti upotrebu površine na koje se postavljaju. Također, oblikom i bojom samostojeći ormari TK mreže trebaju se uklopiti u okolni ambijent. (6) TK priključci grade se, principijelno, podzemno. Iznimno, kao privremeno rješenje, mogu se graditi i nadzemni TK priključci. Priključni kabeli ugrađuju se u cijevi. Dubina ukopavanja priključnih kabela (i cijevi) unutar građevne čestice prilagođava se njezinom uređenju. Investitor građevine treba položiti od mjesta priključka na rubu čestice, koje odredi operator do mjesta distribucije telefonske instalacije dvije cijevi promjera 40 mm. Na lomovima trase postaviti šahtove 40x40x75 cm. Također od mjesta koncentracije telefonske instalacije do mjesta koncentracije antenskih vodova treba položiti cijev promjera ne manjeg od 20 mm. Distributivni ormarić za telefonsku instalaciju građevine i njegova oprema dio je instalacije građevine. (7) Sve građevine opremaju se TK instalacijom koja izvedbom, tipom i kapacitetom odgovara njezinoj namjeni. Priključni ormarić (od nerhđajućeg materijala) ugrađuje se na pročelju građevine okrenutom prema ulici s koje je predviđen priključak. U hotelima kao i u većim apartmanskim i poslovnim građevinama priključni ormarić moguće je ugraditi i unutar objekta uz uvjet da je omogućen nesmetani pristup ormariću. Priključni ormarići se ugrađuju na visini 0,8 – 1,5 m od terena, odnosno poda. (8) U slučaju potrebe moguće je komutaciju decentralizirati u naselju shodno organizacijskim cijelinama, kao što je prikazano u grafičkom dijelu Plana. U slučaju potrebe moguće je odrediti i veći broj komutacija. Prilikom povezivanja komutacija mora se voditi računa o sigurnosti prometa uvođenjem redundantih veza. (9) Kompletna TK mreža mora biti adekvatno uzemljena.

Članak 65. Unutar područja obuhvata Plana mogućnost smještaja baznih postaja pokretnih telekomunikacijskih mreža (antenski prihvati i prostori za opremu) predviđa se izvan područja oblikovno vrijednih cjelina naselja, groblja, javnih parkovnih površina i građevnih čestica građevina dječjih ustanova i škola na način: - da na stambenim i stambeno-poslovnim građevinama unutar površina stambene,

pretežito stambene i pretežito poslovne namjene budu najveće visine do 5,0 m od najviše točke građevine,

- da na građevinama drugih namjena izvan površina stambene i pretežito stambene namjene budu najveće visine do 20,0 m od najviše točke građevine,

- da visina samostojećeg antenskog stupa s prostorom za opremu izvan površina stambene i pretežito stambene namjene iznosi najviše 25,0 m od konačno zaravnatog terena.

91


URBING

8.2. Uvjeti gradnje elektroenergetske mreže

Članak 66.

(1) Planom je utvrđena rekonstrukcija i dogradnja elektroenergetske mreže naselja Rovinjskog Sela i to: - vođenjem računa o uvođenju 20 kV napona u srednjenaponsku mrežu (zamjena 10 kV

s 20 kV mrežom), - zamjenom transformatora 630 kVA sa nazivnom snagom od 1.000 kVA u

trafostanicama 10(20)/0,4 kV u kojima je to moguće i potrebno, - izgradnjom novih tipskih trafostanica 10/(20)10 kV kojima će se zamijeniti stupne

trafostanice, - interpolacijom novih tipskih trafostanica 10(20)/04 kV nazivnih snaga 1 x 630 kVA

(1.000 kVA) u područjima planiranog rasta konzuma, - ukidanjem postojeće nadzemene srednjonaponske 10(20) kV mreže, te zamjenom s

podzemnim kablovima, - dogradnjom srednjonaponske 10(20) kV mreže podzemnim kablovima, - povezivanjem «osnovne» niskonaponske mreže u tzv. prstenasto napajanje, te time u

pravilu omogućiti napajanja iz dviju susjednih transformatorskih stanica, - izgradnjom nove kabelske niskonaponske mreže eliminirati dio nadzemne

niskonaponske mreže radi neadekvatnih postojećih trasa koje smetaju izgradnji novih planiranih građevina,

- pokrivanjem javnom rasvjetom svih postojećih prometnica kod kojih ili nije bila izvedena kvalitetno ili uopće nije bila izvedena, kao i svih budućih prometnica, šetnica i staza.

(2) Prikazani smještaj podzemnih kablova, stupova javne rasvjete i trafostanica u grafičkom dijelu Plana, usmjeravajućeg su značenja i dozvoljene su odgovarajuće prostorne prilagodbe koje bitno ne odstupaju od koncepcije rješenja (prolaz kabla drugim uličnim koridorom od onog unutar kojeg je prikazan, drugačiji razmještaj stupova javne rasvjete). (3) Do zamjene 10(20) kV dalekovoda odgovarajućim podzemnim kablovima položenih u koridorima ulica, te za 110 kV dalekovod propisuju se njihovi zaštitni koridori u širini od najmanje 5,0 m od osi za 10(20) kV DV, odnosno 6,0 m od osi za 110 kV DV unutar kojih se ne dozvoljava smještaj građevina visokogradnje. U postupku ishođenja lokacijske dozvole, odnosno rješenja o uvjetima građenja za građevinu visokogradnje na građevnoj čestici preko koje prolazi navedeni koridor ili neposredno graniči s njim potrebno je zatražiti posebne uvjete od strane pravne osobe s javnim ovlastima koja dalekovodom gospodari. (4) Zaštitni koridor 10(20) kV dalekovoda utvrđen ovim Planom smatra se ukinutim po zamjeni dalekovoda odgovarajućim kabelom, te se u tom slučaju više ne primjenjuju uvjeti navedeni u prethodnom stavku. (5) Najmanja veličina građevne čestice za smještaj tipske 10(20)/0,4 kV TS dimenzija 2,14 x 4,18 m iznosi 7,0 x 5,0 m (35,0 m2), dok najmanja udaljenost građevine TS od susjednih čestica iznosi 1,0 m, a od regulacijskog pravca iznosi 1,5 m. Duža strana TS mora biti orjentirana paralelno s javnom prometnom površinom radi mogućeg nesmetanog pristupa teretnih vozila za dopremu (zamjenu) el. opreme.

92


URBING

8.3. Uvjeti gradnje mreže komunalne infrastrukture

Članak 67. (1) Komunalnu infrastrukturnu mrežu naselja čine mreže plinoopskrbe, vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda, te mjesno groblje. (2) Prikazani smještaj građevina i uređaja plinoopskrbne i vodoopskrbne mreže, te mreže odvodnje otpadnih voda u grafičkom dijelu Plana, usmjeravajućeg su značenja i dozvoljene su odgovarajuće prostorne prilagodbe koje bitno ne odstupaju od koncepcije rješenja (prolaz opskrbnih cjevovoda i kolektora drugim uličnim koridorom od onog unutar kojeg je prikazan i sl.). (3) Konačni smještaj površinskih infrastrukturnih građevina (crpnih i regulacijskih stanica i sl.) utvrdit će se sukladno tehničkim i sigurnosnim zahtjevima za pojedinu građevinu. (4) Linijske građevine komunalne infrastrukture u pravilu je potrebno voditi uličnim koridorima.

8.3.1. Plinoopskrba

Članak 68.

Planom je utvrđena izgradnja plinoopskrbne mreže naselja i to: - izgradnjom srednjetlačnog plinovoda MRS Rovinj-Žminj-Pazin, - izgradnjom mjernoredukcijske stanice Rovinjsko Selo (MRS), - izgradnjom distribucijske plinovodne mreže.

Članak 69. (1) Smještaj srednjetlačnog lokalnog plinovoda utvrđen je u trasi tranzitne prometnice (državne ceste), s time da će se idejnim rješenjem za lokacijsku dozvolu utvrditi njegova točna dispozicija. (2) Utvrđuje se zaštitni koridor srednjetlačnog plinovoda, tako da u dovršenim i pretežito dovršenim djelovima naselja iznosi obostrano od osi po 4,0 m, a u nedovršenim dijelovima naselja 15,0 m od osi plinovoda. Unutar zaštitnog koridora zabranjuje se izgradnja i rekonstrukcija građevina visokogradnje, dok je za ostalu izgradnju unutar koridora potrebno u postupku ishođenja lokacijske dozvole, odnosno rješenja o uvjetima građenja zatražiti posebne uvjete od strane pravne osobe s javnim ovlastima koja tim plinovodom gospodari.

Članak 70. (1) Smještaj MRS-a predviđen je u neposrednoj blizini raskrižja tranzitne (državne) prometnice sa glavnom mjesnom ulicom u krajnjem istočnom dijelu naselja unutar zaštitnih zelenih površina. (2) Najmanja predviđena veličina građevne čestice MRS-a iznosi 10,0 x 15,0 m, odnosno 150 m2. Uz građevnu česticu MRS-a utvrđuje se zaštitni pojas u širini od 10,0 m

93


URBING

unutar kojeg se zabranjuje izgradnja građevina visokogradnje, dok je za ostalu izgradnju unutar njega potrebno u postupku ishođenja lokacijske dozvole, odnosno rješenja o uvjetima građenja zatražiti posebne uvjete od strane pravne osobe s javnim ovlastima koja tom stanicom gospodari.

Članak 71. (1) Smještaj distribucijske plinovodne mreže predviđen je u pravilu unutar uličnih koridora. (2) Utvrđuje se najmanja širina zaštinog koridora distribucijskog plinovoda od 1,5 m.

8.3.2. Vodoopskrba

Članak 72.

(1) Planom je utvrđena rekonstrukcija i dogradnja vodoopskrbne mreže naselja i to: - zamjenom dotrajalih cjevovoda, opreme i uređaja novima, - povećanjem kapaciteta vodospreme Karaštak na V = 1.100 m3, - zamjenom cjevovoda s nedovoljnim veličinama profila, novim cjevovodima većih profila, - izgradnjom novih cjevovoda, - ukidanjem trasa dotrajalih cjevovoda izgradnjom zamjenskih novih cjevovoda u

koridorima ulica. (2) Za vodoopskrbne cjevovode koji su položeni izvan uličnih koridora propisuju se zaštitni koridori u širini od najmanje 5,0 m unutar kojih se zabranjuje smještaj građevina visokogradnje. U postupku ishođenja lokacijske dozvole, odnosno rješenja o uvjetima građenja za građevinu visokogradnje na građevnoj čestici preko koje prolazi navedeni koridor ili neposredno graniči s njim potrebno je zatražiti posebne uvjete od strane pravne osobe s javnim ovlastima koja tim cjevovodom gospodari. (3) Zaštitni koridor vodoopskrbnog cjevovoda utvrđen ovim Planom smatra se ukinutim po zamjeni cjevovoda odgovarajućim cjevovodom položenim u koridoru ulice, te se u tom slučaju više ne primjenjuju uvjeti navedeni u prethodnom stavku. (4) Pretpostavljeni (upisani) profili novih cjevovoda prikazani u grafičkom dijelu Plana mogu se mijenjati kroz glavne projekte u odnosu na hidraulički proračun i potrebe stanovništva i ostalih subjekata.

8.3.3. Odvodnja otpadnih voda

Članak 73.

(1) Kanalizacijska mreža naselja planirana je kao razdijelni sustav. Otpadne sanitarno-fekalne vode odvode se do središnjeg uređaja za pročišćavanje grada Rovinja, dok se otpadne oborinske vode sakupljaju i odvode do upojnih bunara. (2) Kao alternativa rješenju iz prethodnog stavka, može se izgraditi neovisan sustav za pročišćavanje otpadnih sanitarno-fekalnih voda naselja Rovinjsko Selo na način da se

94


URBING

instalira odgovarajući sustav tehnologije pročišćavanja sa ispustom pročišćene sanitarno-fekalne vode u podzemlje putem irigacije. Unutar ovog tehničkog rješenja predviđeno je područje za alternativno rješavanje uređaja koje se nalazi izvan obuhvata Plana u smjeru Rovinja uz državnu cestu br. 303. (3) Planom je utvrđena izgradnja kanalizacijske mreže naselja i to: - izgradnjom glavnog odvodnog kanala (kolektora) u koridoru tranzitne prometnice, - izgradnjom crpnih stanica, - izgradnjom sekundarnih, tercijarnih i kvartarnih odvodnih kanala položenih u pravilu

unutar uličnih koridora. (4) Za kolektore koji su položeni izvan uličnih koridora propisuju se zaštitni koridori u širini od najmanje 5,0 m unutar kojih se zabranjuje smještaj građevina visokogradnje. U postupku ishođenja lokacijske dozvole, odnosno rješenja o uvjetima građenja za građevinu visokogradnje na građevnoj čestici preko koje prolazi navedeni koridor ili neposredno graniči s njim potrebno je zatražiti posebne uvjete od strane pravne osobe s javnim ovlastima koja tim kolektorom gospodari. (5) Do izgradnje kanalizacijske mreže naselja s uređajem za pročišćavanje, odvodnja sanitarno-fekalnih otpadnih voda provodit će se sukladno Odluci o odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda na području grada Rovinja.

Članak 74. (1) Unutar lokacija ispuštanja oborinske vode prikazanih u grafičkom dijelu Plana potrebno je utvrditi mikrolokaciju za smještaj upojnog bunara na osnovi hidrogeoloških istražnih radova za određivanje propusne moći (upijanje) svakog pojedinog upojnog bunara. (2) Prije ispuštanja oborinske vode na krajevima sustava predlaže se mogućnost instaliranja uređaja za tretman obrade oborinske vode koji će tretirati eventualnu zagađenu oborinsku vodu (ulje, masti, pjeskolov itd), a sve prema uvjetima Hrvatskih voda.

8.3.4. Groblje

Članak 75.

Ukop na području naselja planiran je na prostoru mjesnog groblja. Propisuju se slijedeći uvjeti uređenja groblja «Rovinjsko Selo» (oznaka 6.1): - način gradnje: SS (građevine pratećih funkcija), - Emax.= Pr (građevine pratećih funkcija), - Vmax.= 4,0 m (građevine pratećih funkcija osim kapelice koja može biti i viša), - PMmin.= 2 / 1.000 m2 površine groblja, - moguće je proširiti postojeću površinu predviđenu za smještaj ukopnih mjesta za najviše

20% njezine površine, - groblje mora imati osiguran neposredan pristup na javnu prometnu površinu najmanje

širine kolnika od 5,5 m.

95


URBING

9. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

Članak 76.

(1) Javne parkovne površine potrebno je hortikulturno urediti na način da se uz postojeće kvalitetno zelenilo sadi novo autohtono zelenilo, te postavlja urbana oprema prikladna ambijentu naselja. Parkovnim paviljonom - odmorištem smatra se natkrivena otvorena montažno-demontažna drvena građevina najveće tlocrtne površine od 25,0 m2. (2) Ozelenjavanje će se provoditi na zaštitnim zelenim površinama koje su u razdjelnoj funkciji između različitih namjena ili uz prometnice. (3) Zemljište uz infrastrukturne građevine sukladno tehničkim i sigurnosnim propisima ovih građevina uređivat će se ozelenjavanjem, pošumljavanjem i drugim hortikulturno-krajobraznim tehnikama.

10. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina

i ambijentalnih vrijednosti

10.1. Područja posebnih uvjeta korištenja

Članak 77.

(1) Planom su obuhvaćene slijedeće građevine kulturne baštine: povijesna sakralna građevina - Crkva Sv. Antuna opata na mjesnom groblju, te spomen (memorijalni) objekt - spomenik antifašističkim borcima u središtu naselja. Status njihove zaštite obuhvaćen je kategorijom: evidentirane kulturno povijesne vrijednosti (oznaka E), te se štite ovim Planom i podliježu posebnoj skrbi. (2) Za evidentirane kulturno-povijesne vrijednosti iz prethodnog stavka, preporuka je ovog Plana daljnja valorizacija unutar zasebnog programa od strane nadležnih službi i utvrđivanje prijedloga za zaštitu sukladno posebnom propisu, koji omogućuje predstavničkom tijelu grada da proglasi zaštićeno kulturno dobro lokalnog značaja na svome području, a način zaštite će se utvrditi uz prethodnu suglasnost nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine. (3) Kao najmanja granica zaštite utvrđena ovim Planom određuje se pripadna građevna čestica ili njen povijesni vrijedni dio kako je prikazano u grafičkom dijelu Plana. (4) Sve građevinske i druge intervencije na evidentiranoj kulturno-povijesnoj vrijednosti i unutar granica zaštite podliježu upravnom postupku, tj. potrebno je temeljem odgovarajuće tehničke dokumentacije kojoj će po potrebi prethoditi konzervatorsko-restauratorski istražni radovi, ishoditi posebne uvjete (u postupku izdavanja lokacijske dozvole, odnosno rješenja o uvjetima građenja) i prethodno odobrenje (u postupku izdavanja građevinske dozvole) nadležnog konzervatorskog odjela.

96


URBING

Članak 78. U područjima kojim se ovim Planom, predviđa izgradnja građevina, a prostor nije izgrađen i priveden namjeni temeljem dosadašnjih prostornih planova, obvezuje se nositelj zahvata da osigura arheološko istraživanje, rezultat kojeg mora biti detaljno pozicioniranje arheoloških nalaza u prostoru i njihova valorizacija, odnosno da investitor izgradnje na takovom prostoru ima obavezu obaviti arheološka istraživanja ili sondiranja prema uputama konzervatorskog odjela i da u slučaju veoma važnog arheološkog nalaza može doći do izmjene projekta ili njegove prilagodbe radi prezentacije nalaza), ako se istraženi prostori obvezno prezentiraju in situ, projektima konzervacije i prezentacije nalaza moraju se prilagoditi i planovi i projekti izgradnje građevina i objekata i uređivanja zemljišta.

10.2. Područja posebnih ograničenja u korištenju

Članak 79.

(1) Planom su utvrđeni slijedeći dijelovi naselja prepoznati kao ostaci osobito vrijednih dijelova kultiviranog krajobraza: - lokva “Duranka” (oznaka L), vrtača (oznaka V) i stablo hrasta (oznaka H). (2) Osobito vrijedni dijelovi kultiviranog krajobraza iz prethodnog stavka štite se slijedećim mjerama zaštite: - obnoviti presušenu lokvu “Duranku” na način da se omogući dovođenje oborinskih

voda u to područje, te da se zabrane svi zahvati u prostoru koji bi ugrozili njezin opstanak.

- prostor vrtače namjenjen je tradicionalnim poljodjelskim djelatnostima (povrtlarstvo), bez mogućnosti izgradnje.

- u blizini stabla hrasta zabranjeni su svi zahvati u prostoru koji bi ugrozili njegov opstanak. Zabranjeno je oštećivanje stabla, lomljenje grana i sječa stabla. Izuzetno, u slučaju ugroze života ljudi i tvarnih dobara, te u svrhu njegovog neophodnog hortikulturnog uređenja dozvoljava se orezivanje grana.

Članak 80.

(1) Oblikovno vrijedne cjeline naselja obuhvaćaju osobito vrijedna područja urbane strukture sa povećanom koncentracijom kulturno-povijesnih elemenata u kojima je dosegnut najviši stupanj arhitektonsko-urbanističke kvalitete i stilskog oblikovanja na području naselja. (2) U oblikovno vrijednim cjelinama naselja obvezna je potpuna zaštita povijesne matrice, građevinske strukture i supstance, te arhitektonsko stilskih oblika, te su u skladu s time propisane slijedeće smjernice i uvjeti: - održavanje, popravci i obnova građevina, - restitucija i rekonstrukcija građevine ili dijelova građevine čije je povijesno stanje (izgled

i obrada pročelja, pokrov, gabariti i sl.) narušeno neadekvatnim zahvatima, - adaptacije i prenamjene povijesnih građevina ili njihovih dijelova u mjeri u kojoj ne

narušavaju postojeći arhitektonsko-urbanistički integritet građevine i građevne čestice, te osiguravaju bolje održavanje građevine,

- sačuvati tradicijske oblikovne elemente pročelja na građevinama koje su naznačene u grafičkom dijelu Plana,

- interpolacija novom izgradnjom, radi upotpunjavanja prostorne slike, ulične fronte i sl.

97


URBING

Uvjet je poštivanje bitnih odrednica povijesno-urbanog i graditeljskog okruženja, te kvalitetno arhitektonsko rješenje. Nova izgradnja moguća je, ako pri tom ne ugrožava integritet bliskih povijesnih građevina ili urbani ambijent,

- iznimno se dopušta rekonstrukcija postojećih ili izgradnja zamjenskih osnovnih građevina, te pomoćnih i pratećih gospodarskih građevina u duhu organizacije i prostornih mogućnosti pojedine građevne čestice,

- uređenje i održavanje javnih, osobito hortikulturno uređenih površina u skladu sa karakterom povijesno stilskog okruženja.

Članak 81.

Najugroženija područja izložena prekomjernom emisijom buke su pretežito stambena područja, koja se nalaze neposredno uz trasu tranzitne prometnice. Ukoliko se mjerenjima dokaže prekomjerna razina buke u vremenu najvećeg godišnjeg prometnog inteziteta, bit će potrebno sanirati područje ugroženo bukom akustičnim zaštitnim mjerama na dopuštenu razinu predviđenu posebnim propisom.

Članak 82. Zaštitni pojas šume je kontaktni prostor šume u širini od 50 m od njezinog ruba, unutar kojeg je za zahvat u prostoru potrebno, u postupku ishođenja lokacijske dozvole, odnosno rješenja o uvjetima građenja pribaviti posebne uvjete gradnje sukladno posebnom propisu.

Članak 83. (1) Izdavanje lokacijskih dozvola, odnosno rješenja o uvjetima građenja na građevnim česticama u nedovršenim dijelovima naselja naznačenim na kartografskom prikazu, br. 3. “Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora”, kao prostori nove regulacije, uvjetuju se prethodnim izdavanjem lokacijskih dozvola za pojedine dionice planiranih uličnih koridora. (2) Izdavanje lokacijskih dozvola, odnosno rješenja o uvjetima građenja na građevnim česticama koje se nalaze unutar zone označene kao „nedovršeni dijelovi naselja (nova gradnja)“ na kartografskom prikazu broj 4. „Oblici korištenja, način i uvjeti gradnje“ nije moguće sve dok čestica koja je predmet tih upravnih akata nema osiguran pristupni put sukladno članku 18. stavak 2. ovih Odredbi za provođenje, te osiguran priključak na vodovodnu, elektroenergetsku i telekomunikacijsku mrežu.

11. Postupanje s otpadom

Članak 84.

(1) Komunalni otpad u naselju potrebno je prikupljati u tipizirane posude za otpad ili veće metalne kontejnere s poklopcem. (2) Korisni dio komunalnog otpada treba sakupljati u posebne kontejnere (papir, staklo, istrošene baterije i sl.), odnosno putem oporabišta (plastika, metal, drvo). (3) Za postavljanje posuda i kontejnera iz stavaka 1. i 2. ovog članka potrebno je osigurati odgovarajući prostor kojim se neće ometati kolni i pješački promet, te koji će biti ograđen tamponom zelenila, ogradom ili sl.

98


URBING

12. Mjere sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš

Članak 85.

(1) U svrhu sprječavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina najmanje 4,0 m. Građevina može biti smještena i na udaljenosti manjoj od 4,0 m od susjedne građevine, ako se dokaže, uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličine otvora na vanjskim zidovima građevine i drugo, da se požar neće prenijeti na susjedne građevine. U protivnom, građevina mora biti odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta), nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti, dužine najmanje 1,0 m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje u dužini konzole. (2) Iznimno od prethodnog stavka, građevine i postrojenja u kojima se obavlja proizvodnja, skladištenje ili promet zapaljivim tekućinama i plinovima, eksplozivima, pirotehničkim sredstvima istreljivom moraju se graditi na sigurnosnoj udaljenosti od ostalih građevina i komunalnih uređaja sukladno posebnom propisu. (3) Radi omogućavanja spašavanja osoba i tvarnih sredstava iz građevina i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni prilaz i površinu za operativni rad vatrogasaca određenu prema posebnom propisu, a prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopsrbnih mreža mora se, ukoliko ne postoji, predvidjeti vanjska hidrantska mreža s osiguranim potrebnim pritiskom vode i profilom cjevovoda sukladno posebnom propisu. (4) Sukladno posebnom propisu potrebno je ishoditi suglasnost nadležne Policijske uprave na mjere zaštite od požara primijenjene u glavnom projektu za zahvate u prostoru na građevinama i u prostorima u kojima se obavlja držanje, skladištenje ili promet zapaljivih tekućina i/ili plinova.

Članak 86. Kao značajna mjera sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš je obveza provedbe procjene utjecaja na okoliš za zahvate u prostoru za koje se očekuje da bi svojim djelovanjem mogli znatno ugroziti okoliš. Obveza procjene utjecaja na okoliš utvrđena je za građevine, odnosno zahvate u prostoru koji su određeni posebnim propisom, te prostornim planom Županije.

13. Mjere provedbe Plana

13.1.

Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

Članak 87. (1) Na površinama što su ovim Planom predviđene za drugu namjenu, uz uvjet da nisu

99


URBING

predviđene za uklanjanje, može se, radi osiguranja neophodnih uvjeta života i rada, odobriti rekonstrukcija potojećih građevina. (2) Uvjetima iz stavka 1. ovog članka za građevine stambene, odnosno stambeno poslovne namjene smatraju se:

• obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevine i krovišta u postojećim gabaritima,

• priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, te rekonstrukcija svih vrsta instalacija,

• dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica) uz postojeće građevine koje nemaju sanitarne prostore izgrađene u svom sastavu ili na postojećoj građevnoj čestici, i to u najvećoj površini od 12,0 m2,

• dogradnja, odnosno nadogradnja stambenih, stambeno poslovnih ili pomoćnih prostora, čija GBP s postojećom GBP ne prelazi ukupno 75 m2 i ne povećava se broj SJ,

• adaptacija tavanskog ili drugog prostora unutar postojećeg gabarita u stambeni prostor,

• postava novog krovišta, bez nadozida kod građevina s dotrajalim ravnim krovom ili s nadozidom, ako se radi o povećanju stambenog prostora iz alineje 4. ovoga stavka,

• sanacija postojećih ograda i potpornih zidova radi sanacije terena (klizišta). (3) Uvjetima iz stavka 1. ovog članka za građevine drugih namjena (poslovne, gospodarske, javne, komunalne, prometne, prateće i druge građevine) smatraju se:

• obnova i sanacija oštećenih i dotrajalih konstruktivnih dijelova građevina i krovišta • dogradnja sanitarija, garderoba, manjih spremišta i sl. do najviše 16,0 m2 za

građevine do 100,0 m2 GBP, odnosno do 5% ukupne GBP za veće građevine, • prenamjena i funkcionalna preinaka građevina vezano uz prenamjenu prostora

pod uvjetom da se novom namjenom ne pogoršava stanje čovjekovog okoliša i svojim korištenjem ne utječe na zdravlje ljudi u okolnim stambenim građevinama,

• dogradnja i zamjena dotrajalih instalacija, te izmjena uređaja i instalacija vezanih za promjenu tehničkih rješenja za normalno obavljanje proizvodne djelatnosti,

• priključak na građevine i uređaje telekomunikacijske, elektroenergetske i komunalne infrastrukture,

• dogradnja i zamjena uređaja i instalacija telekomunikacijske, elektroenergetske i komunalne infrastrukture i rekonstrukcija javno prometnih površina,

• sanacija postojećih ograda i potpornih zidova radi sanacije terena (klizišta).

13.2. Praćenje provedbe Plana

Članak 88.

U svrhu praćenja provedbe Plana nadležni Upravni odjel grada za prostorno uređenje sukladno Zakonu dužan je pratiti pojavnosti u prostoru i primjenu Plana, te reagirati na nepoželjne pojave izradom Izvješća o stanju u prostoru.

100

Documents

NASELJA ROVINJSKO SELO - istra-istria.hr