Upload
others
View
7
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
ZZaahhttjjeevv zzaa uuttvvrrđđiivvaannjjee oobbjjeeddiinnjjeenniihh uuvvjjeettaa zzaaššttiittee
ookkoolliiššaa ttvvrrttkkee SSiipprroo dd..oo..oo ssuukkllaaddnnoo UUrreeddbbii oo
ppoossttuuppkkuu uuttvvrrđđiivvaannjjaa oobbjjeeddiinnjjeenniihh uuvvjjeettaa
zzaaššttiittee ookkoolliiššaa ((NNNN 111144//0088)) –– rreevv 22
Zagreb, siječanj 2013.
„Zahtjev za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08) za postojeće postrojenje Sipro d.o.o Umag.“
Br. dokumenta: 329-12-25/20 – rev2 1
„Zahtjev za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08) za postojeće postrojenje Sipro d.o.o Umag.“
Br. dokumenta: 329-12-25/20 – rev2 2
Naručitelj: SIPRO d.o.o.
Narudžba: HR 058/12
Izradio: Hrvatski centar za čistiju proizvodnju Naslov:
Zahtjev za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša tvrtke SIPRO d.o.o. sukladno Uredbi o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08) – rev2
Voditelj izrade: mr.sc. Goran Romac, dipl.ing.
Suradnici: Dražen Šoštarec, dipl.ing.
Morana Belamarić Šaravanja, dipl.ing.
univ.spec.oec. Boris Firšt, dipl.ing.
Radni tim operatera: Vesna Žmak, dipl. ing. direktorica
Žarko Kostić, ing. Odobrio: mr.sc. Goran Romac, dipl. ing., ravnatelj
Zagreb, siječanj 2013.
„Zahtjev za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08) za postojeće postrojenje Sipro d.o.o Umag.“
Br. dokumenta: 329-12-25/20 – rev2 3
„Zahtjev za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08) za postojeće postrojenje Sipro d.o.o Umag.
Br. dokumenta: 329-12-25/20 – rev2 4
Uvod ............................................................................................................................... 6 A. Podaci o tvrtki .......................................................................................................... 8 1. Osnovni podaci................................................................................................................................................ 8 2. Podaci o postrojenju ....................................................................................................................................... 8 3. Dodatne informacije o postrojenju................................................................................................................. 9 4. Osnovni podaci o postojećim dozvolama ....................................................................................................... 9 5. Podaci vezani uz izmjenu postojećih objedinjenih uvjeta zaštite okoliša..................................................... 10 6. Zaštićeni podaci............................................................................................................................................. 10
B. Sustavi upravljanja koji se primjenjuju ili predlažu.................................................... 11 C. Podaci vezani uz postrojenje i njegovu lokaciju ........................................................ 17 1. Plan koji prikazuje lokaciju na kojoj je smješteno postrojenje i lokaciju svih zaštićenih ili osjetljivih područja ................................................................................................................................................................. 17
1.1 Karta na kojoj je vidljiva lokacija i doseg utjecaja ............................................................................ 24 2. Procesi koji se koriste u postrojenju, uključujući usluge (energija, obrada vode, itd.)................................. 24 3. Opis postrojenja – popratiti blok dijagramom koji prikazuje raspored postrojenja (uključujući tehnološke jedinice i mjesta emisija)........................................................................................................................................ 26 4. Referentne oznake mjesta emisija (prefiks Z za zrak; V za vodu (prijemnik); O za odlagalište ili skladište otpada; S za skladište sirovina; T za emisije u tlo, K: sustav javne odvodnje) prikazane na blok dijagramu postrojenja............................................................................................................................................................. 28 5. Operativna dokumentacija postrojenja ........................................................................................................ 29
D. Popis sirovina, sekundarnih sirovina i drugih tvari i energija potrošena ili proizvedena pri radu postrojenja ...................................................................................................... 30 1. Sirovine, sekundarne sirovine i druge tvari koje se upotrebljavaju u postrojenju ....................................... 30
1.1. Popis sirovina, pomoćnih materijala i drugih tvari................................................................................. 30 1.2. Voda ....................................................................................................................................................... 31 1.3. Skladištenje sirovina i ostalih tvari ......................................................................................................... 32
2. Proizvodi i poluproizvodi proizvedeni u postrojenju ......................................................................................... 33 2.1. Proizvodi i poluproizvodi ........................................................................................................................ 33
3. Energija utrošena ili proizvedena u postrojenju ................................................................................................ 34 3.1. Ulaz goriva i energije .............................................................................................................................. 34 3.2. Energija proizvedena u postrojenju ....................................................................................................... 34 3.3. Karakterizacija svih potrošača energije.................................................................................................. 34 4. Korištenje energije .................................................................................................................................... 35 5. Potrošnja energije ..................................................................................................................................... 35
E. Opis vrsta i količina predviđenih emisija iz postrojenja u svaki medij kao i utvrđivanje značajnih posljedica emisija na okoliš i ljudsko zdravlje................................................ 36 1. Onečišćenje zraka .............................................................................................................................................. 36
1.1. Popis izvora i mjesta emisija u zrak, uključujući tvari neugodnog mirisa (u jedinicama za miris) i mjere za sprečavanje emisija (uključujući šifru djelatnosti koje uzrokuju emisije prema posebnom propisu)...... 36 1.2. Opis metoda za sprečavanje emisija, njihova učinkovitost i utjecaj na okoliš....................................... 37
2. Onečišćenje površinskih voda............................................................................................................................ 37 2.1. Mjesto ispuštanja u prijemnik............................................................................................................... 37 2.2. Proizvedene otpadne vode .................................................................................................................... 38 2.3. Ispuštanje u sustav javne odvodnje ....................................................................................................... 39
3. Onečišćenje tla................................................................................................................................................... 39 3.1. Onečišćenje tla ....................................................................................................................................... 39 3.2. Onečišćenje tla vezano uz poljoprivredne aktivnosti............................................................................. 40
4. Gospodarenje otpadom .................................................................................................................................... 41 4.1. Naziv i količine proizvedenog otpada..................................................................................................... 41
„Zahtjev za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08) za postojeće postrojenje Sipro d.o.o Umag.“
Br. dokumenta: 329-12-25/20 – rev2 5
5. Buka ................................................................................................................................................................... 46 6. Vibracije ............................................................................................................................................................. 46 7. Ionizirajuće zračenje .......................................................................................................................................... 47 1. Grafički prilog točne lokacije postrojenja i okolnog područja ........................................................................... 48 2. Karakterizacija okoliša okolnog područja .......................................................................................................... 49 3. Prethodno onečišćenje i mjere planirane za poboljšanje stanja okoliša........................................................... 50 1. Usporedba s razinama emisija vezanima uz primjenu najboljih raspoloživih tehnika (NRT–pridružene vrijednosti emisija)................................................................................................................................................. 58 2. Analiza emisijskih parametara postrojenja s obzirom na NRT...................................................................... 90
K. Opis i karakteristike ostalih planiranih mjera, osobito mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti, mjera za sprečavanje rizika za okoliš i svođenje opasnosti od nesreća i njihovih posljedica na minimum .................................................................... 92 L. Popis mjera koje će se poduzeti nakon zatvaranja postrojenja, u cilju izbjegavanja bilo kakvog rizika od onečišćenja ili izbjegavanja opasnosti po ljudsko zdravlje i sanacije lokacije postrojenja ...................................................................................................... 94 M. Kratak i sveobuhvatan sažetak podataka navedenih u odjeljcima A. – L. za informiranje javnosti .................................................................................................... 95 N. Identifikacija sudionika u procesu i drugih subjekata za koje gospodarski subjekt koji upravlja postrojenjem zna da bi mogli biti izloženi značajnim štetnim učincima kada bi postojeće ili novo postrojenje imalo prekogranično djelovanje.................................. 102 O. Izjava ...................................................................................................................... 103 P. Prilozi Zahtjeva ....................................................................................................... 104 Q. Prijedlog uvjeta za dobivanje dozvole – neobvezno ............................................... 106
Prilog 1 – DPU industrijske zone Ungarija................................................................................................... 115 Prilog 2 – Posjedovni list i kopija katastarskog plana.................................................................................. 116 Prilog 3 - Izmjene i dopune PPU – kartogram 3B ........................................................................................ 118 Prilog 4 – Prostorni raspored postrojenja ................................................................................................... 119 Prilog 5 – Mjesta emisija ............................................................................................................................. 120 Prilog 6 – Prostori za skladištenje ............................................................................................................... 121 Prilog 7– Ostale tehnički povezane aktivnosti ............................................................................................ 122 Prilog 8 – Prikaz skladišta otpada................................................................................................................ 123 Prilog 9 – Organogram upravljanja SIPRO d.o.o.......................................................................................... 124 Prilog 10 – Shema kolanja tehnoloških voda .............................................................................................. 125 Prilog 11 – Bilanca otapala .......................................................................................................................... 126
„Zahtjev za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08) za postojeće postrojenje Sipro d.o.o Umag.“
Br. dokumenta: 329-12-25/20 – rev2 6
Uvod Značajan dio sveukupnog onečišćenja u Europi otpada na onečišćenje iz Industrijskih procesa. Stoga je Europska
Unija 1996. godine kroz Direktivu 96/61/EZ o cjelovitom sprečavanju i nadzoru onečišćenja (eng. Integrated
Pollution Prevention and Control Directive – IPPC) postavila niz općih obveza za izdavanje dozvola i kontrolu
industrijskih postrojenja i poljoprivrednih aktivnosti. Nakon nekoliko izmjena Direktiva je kodificirana kao
Direktiva 2008/01/EZ.
Bit IPPC Direktive je u smanjenju i sprečavanju onečišćenja uzrokovanoga velikim rasponom industrijskih i
poljoprivrednih aktivnostii pomoću mjera kojima se sprečavaju ili, kada to nije izvedivo, smanjuju emisije u zrak,
vode, tlo i more kako bi se postigla visoka razina zaštite okoliša kao cjeline. Djelatnosti kojima se mogu
prouzročiti emisije, kao i minimalni kapaciteti koji se moraju uzeti u obzir navedeni su u Prilogu I Direktive. Oko
52 000 postrojenja u Europskoj Uniji obveznici su primjene IPPC Direktive. Jedno od temeljnih načela IPPC
Direktive je primjena najboljih raspoloživih tehnika-NRT (eng. BAT - Best Available Techniques), odnosno
metoda usmjerenih na sprečavanje – odnosno, ako to nije moguće – smanjenje opterećenja okoliša, i
ublažavanje učinaka na okoliš kao cjelinu. NRT podrazumijeva: sve tehnike, uključujući tehnologiju, planiranje,
izgradnju, održavanje, rad i zatvaranje pogona, koje su primjenjive u praksi pod prihvatljivim tehničkim i
ekonomskim uvjetima. Zahtjevi IPPC Direktive transponirani su u hrvatsko zakonodavstvo kroz Zakon o zaštiti
okoliša (NN 110/07) i Uredbu o postupku utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN114/08). Sukladno
Zakonu o zaštiti okoliša, postrojenja koja obavljaju djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more moraju ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša kao dio uporabne dozvole
postrojenja. Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08) u svom Prilogu I
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije i s njima u svezi popis glavnih indikativnih tvari naveden
u Prilogu II.
Prema Uredbi o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša, SIPRO d.o.o, je postojeće postrojenje i spada u djelatnost
6.7.) Postrojenja za površinsku obradu tvari, predmeta ili proizvoda u kojima se koriste organska otapala,
potrošnja više od 200 t na godinu.
U SIPRO d.o.o. prepoznate su sljedeće glavne indikativne tvari:
A. za vode:
1. tvari koje negativno utječu na ravnotežu kisika (i mogu se mjeriti pomoću parametara kao što
su BPK5, KPK, itd.);
2. tvari koje doprinose eutrofikaciji (posebno nitrati i fosfati);
B. za zrak:
1. dušični oksidi i ostali dušični spojevi
2. ugljični monoksid
3. hlapivi organski spojevi
„Zahtjev za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08) za postojeće postrojenje Sipro d.o.o Umag.“
Br. dokumenta: 329-12-25/20 – rev2 7
Sipro je društvo s ograničenom odgovornošću za proizvodnju, preradu i trgovinu samoljepljivih industrijskih
traka čija je osnovna namjena pakiranje. Ostvarena proizvodnja u 2011. godini iznosila je 93 milijuna m2
samoljepljivih traka. Proizvodnja samoljepljivih traka sastoji se od niza tehnoloških operacija i tehnika: priprema
ljepila, primera i release; nanašanje ljepila, impregnanta, primera i release; rezanje; štampanje; rekuperacija
otapala te ostali korisni procesi (proizvodnja toplinske energije, priprema tehnološke vode, obrada rashladne
vode, održavanje…). U proizvodnom procesu su glavne sirovine: umjetni lateks, vodena otopina release,
prirodna guma, hidrokarbonske smole, plastični filmovi (PP, PVC, PE), sirovi papir, impregnirani papir i otapala
specijalni benzin i toluen. Sipro d.o.o. ima postrojenje za proizvodnju toplinske energije i tehnološke pare koje
se sastoji od vrelouljnog kotla, evaporatora i postrojenja za pripremu napojne vode. Za pogon kotlova, od
sredine rujna 2010.godine, koristi se prirodni plin. Proizvedena toplinska energija troši se u tehnološkom
procesu i za grijanje.
Voda iz vodovoda se koristi za proizvodnju vodene pare, za hlađenje u procesu proizvodnje u dva otvorena i
jednom zatvorenom sustavu i kao sanitarna voda. Obrada vode za proizvodnju vodene pare se od 2009.godine
vrši reverznom osmozom. Voda u rashladnim tornjevima - otvoreni sustavi, pročišćava se membranskom
separacijom (nanofiltracija). Uvođenjem novih tehnologija za obradu voda, reverzne osmoze i membranske
separacije svedena je na minimum upotreba kemikalija.
Na lokaciji su prepoznati potencijalni izvori emisija onečišćujućih tvari u zrak:
• rekuperacija specijalnog benzina - SB;
• rekuperacija toluena;
• strojevi za štampu (3 komada) .
Emisije otapala se sprječavaju postrojenjima za rekuperaciju otapala. Smjesa zraka i para otapala ulazi
ventilacijskim kanalom u rekuperatore i prolazi kroz sloj aktivnog ugljena na koji se vežu pare otapala, a čisti
zrak odlazi kroz dimnjak u atmosferu. Odvojeno otapalo vraća se cjevovodom u proizvodni proces. Na sustavu
za rekuperaciju specijalnog benzina je ugrađen uređaj za kontinuirano mjerenje kakvoće izlaznog zraka.
Na lokaciji je izveden odvojeni sustav interne kanalizacije. Oborinske vode se preko separatora za ulja i masti
odvode u okoliš. Tehnološke i sanitarno-fekalnih otpadne voda odvode se internom kanalizacijskom mrežom u
sustav javne kanalizacije.
U Sipru d.o.o. nastaje opasni i neopasni proizvodni otpad te komunalni otpad. Otpad je klasificiran temeljem
važećih zakonskih propisa o gospodarenju otpadom O nastanku i tijeku otpada vode se očevidnici na
propisanim obrascima (ONTO). Za pojedine vrste otpada izrađeni su Planovi gospodarenja otpadom. Sa
sakupljenim otpadom postupa se u skladu s Pravilnikom o zbrinjavanju svih vrsta otpada iz tehnoloških procesa
i mulja iz procesa otpadnih voda. Sve vrste otpada predaju se ovlaštenim skupljačima otpada uz propisanu
dokumentaciju.
„Zahtjev za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08) za postojeće postrojenje Sipro d.o.o Umag.“
Br. dokumenta: 329-12-25/20 – rev2 8
A. Podaci o tvrtki
1. Osnovni podaci
1.1. Naziv gospodarskog subjekta Sipro d.o.o. Umag
1.2. Pravni oblik tvrtke Društvo s ograničenom odgovornošću
Novo postrojenje x
Postojeće postrojenje Da
Znatne izmjene postrojenja x 1.3.
Vrsta zahtjeva
Zatvaranje postrojenja x
1.4. Adresa gospodarskog subjekta Ungarija 40a; 52470 Umag
1.5. Poštanska adresa ako je različita od 1.4.
-
1.6. e-mail i web adresa [email protected]
1.7. Kontakt osoba, pozicija Vesna Žmak dipl.ing., direktorica
1.8. Matični broj gospodarskog subjekta 3093271
1.9. OIB 54504661622
1.1.10 Klasifikacijska oznaka djelatnosti gospodarskog subjekta
22.29 proizvodnja ostalih proizvoda od plastike
1.1.11 Kontakt osoba Vesna Žmak dipl.ing., direktorica
2. Podaci o postrojenju
2.1. Naziv postrojenja Tvornica za proizvodnju samoljepljivih traka
2.2. Adresa postrojenja Ungarija 40a. 52470 Umag
2.3. Adresa lokacije postrojenja -
2.4. Broj zaposlenih 74*
2.5. Datumi početka i završetka rada postrojenja, ako je planiran.
Početak: 19.02.1981. Završetak: nije planiran
2.6. Popis djelatnosti postrojenja prema Prilogu 1. Uredbe i procesi koji se odvijaju:
a) 6.7. Postrojenja za površinsku obradu tvari, predmeta ili proizvoda u kojima se koriste organska otapala, potrošnja više od 200 t na godinu
Kapacitet postrojenja: potrošnja otapala 391 t/god (instalirani kapacitet - 100 milijuna m2) (proizvodnja u 2011. - 93 milijuna m2)
* - stanje na dan 1.1.2012.
„Zahtjev za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08) za postojeće postrojenje Sipro d.o.o Umag.“
Br. dokumenta: 329-12-25/20 – rev2 9
3. Dodatne informacije o postrojenju
4. Osnovni podaci o postojećim dozvolama
Upravna zgrada, proizvodna hala, uređenje okoliša i pristupnog puta
Datum izdavanja -
Broj -
4.1. Lokacijska dozvola
Nije izdana -
Datum izdavanja 09.11.1978.
Broj UP/I-05-306/1978.
4.2. Građevinska dozvola
Nije izdana
Datum izdavanja 30.04.1981.
Broj UP/I-05-503/81.
4.3. Dozvola za rad
Nije izdana
Kotlovnica i trafostanica
Datum izdavanja -
Broj -
4.1. Lokacijska dozvola
Nije izdana -
Datum izdavanja 17.10.1979.
Broj UP/-005-829/1979
4.2. Građevinska dozvola
Nije izdana
Datum izdavanja 30.04.1981.
Broj UP/I-05-503/81.
4.3. Dozvola za rad
Nije izdana
Skladišta zapaljivih materijala, praona i nadstrešnica
Datum izdavanja -
Broj -
4.1. Lokacijska dozvola
Nije izdana -
Datum izdavanja 03.07.1986.
Broj UO/I-05-205/86.
4.2. Građevinska dozvola
Nije izdana
Datum izdavanja
Broj
4.3. Dozvola za rad
Nije izdana
Ne Da x 3.1. Provedena procjena utjecaja na okoliš Studija utjecaja na okoliš proizvodnih procesa tvornice „Sipro“
Datum: Zagreb, 1.ožujka 2000 Oznaka dokumenta: Klasa: UP/I 351-02/98-06/0022 Urbroj: 531-01-00-06
3.2. Ima li značajnih prekograničnih učinaka na drugu zemlju?
Ne x Da Oznaka dokumenta (kratki opis u zahtjevu)
-
„Zahtjev za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08) za postojeće postrojenje Sipro d.o.o Umag.“
Br. dokumenta: 329-12-25/20 – rev2 10
Proizvodna hala BIO
Datum izdavanja -
Broj -
4.1. Lokacijska dozvola
Nije izdana -
Datum izdavanja 03.07.1986.
Broj klasa UP/I-361-03/94-01/98 ur.broj 2163-05/4-96-2
4.2. Građevinska dozvola
Nije izdana
Datum izdavanja 09.listopada 2002.
Broj UP/I-361-05/97-02/34 ur.br.: 2163-07/03-02-5
4.3. Dozvola za rad
Nije izdana
Rekuperacija otapala Datum izdavanja -
Broj -
4.1. Lokacijska dozvola
Nije izdana -
Datum izdavanja 30.11.1998.
Broj UP/I-361-03/98-01/77 ur broj:2163-05/4-98-2
4.2. Građevinska dozvola
Nije izdana
Datum izdavanja 20.svibnja 2009.
Broj Klasa: 361-05/09-01/65 Ur.broj: 2163/1-18-01/4-09-5
4.3. Dozvola za rad
Nije izdana
Štamparija
Datum izdavanja -
Broj -
4.1. Lokacijska dozvola
Nije izdana -
Datum izdavanja 06.lipnja 2007.
Broj Klasa: UO/I-361-03/05-01/256 Ur.broj: 2163-07/03-07-13
4.2. Građevinska dozvola
Nije izdana
Datum izdavanja 06.svibnja 2008.
Broj Klasa: 361-05/08-01/06 Ur.broj: 2163/1-18-01/4-08-5
4.3. Dozvola za rad
Nije izdana
5. Podaci vezani uz izmjenu postojećih objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
5.1. Vrsta izmjena koje se predlažu i razlozi za izmjenu
NIJE PRIMJENJIVO – prvi puta se podnosi Zahtjev za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
6. Zaštićeni podaci
Br. Zaštićeni podaci u zahtjevu
Zaštićeni/povjerljivi podaci Razlozi zbog kojih se podaci
smatraju zaštićenima/povjerljivima
Zaštićene podatke treba označiti zelenim markerom ili tiskati na svijetlo zelenom papiru
Nema zaštićenih podataka
„Zahtjev za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08) za postojeće postrojenje Sipro d.o.o Umag.“
Br. dokumenta: 329-12-25/20 – rev2 11
B. Sustavi upravljanja koji se primjenjuju ili predlažu
Je li postrojenje certificirano prema normi ISO 14001 ili je registrirano u skladu sa sustavom EMAS (ili oboje) – ako je, ovdje navedite broj certifikata/registracije
Na nivou matične kuće Grupacije Sicad postoji ISO 9000 kojim se u sklopu grupacije pokrivaju tvornice kćeri, tako da Sipro nije samostalno certificiran. Postoje obvezujuće upute u kojima su sadržani svi elementi normi ISO i EMAS. Prodaja proizvoda ide 95% preko matične kuće.
Uz zahtjev priložite organogram upravljanja (navedite pozicije, ne imena). Ovdje navedite referentnu oznaku priloženog dokumenta.
Organogram upravljanja Sipro d.o.o - Prilog 9.
DA/ NE
Referentna oznaka dokumenta ili datum do kojega će sustav biti uspostavljen
Odgovorna osoba
Ima li postrojenje formalnu politiku okoliša? Da
Politika zaštite okoliša, usvojena 1997.godine B.02
Vesna Žmak dipl.ing, direktorica
Ima li postrojenje programe preventivnog održavanja za relevantni pogon i opremu?
Da
Godišnji plan održavanja B.03
Da Smjenska kontrola procesa B.04
Da Smjenski i dnevni izvještaj proizvodnje e-mail B.05
Da Dnevni izvještaji održavanja B.06
Primjenjuje li se u postrojenju neka metoda za evidentiranje održavanja i preispitivanje potreba u pogledu održavanja?
Da Dnevni izvještaj energetičara B.07
Slavko Benčić dipl.ing, tehnički direktor
Emisije u zrak, sukladno zakonskoj obavezi
Da Mjerenje emisija rekuperacije SB B.10.1
Da Mjerenje emisija rekuperacije toluena
B.10.2
Da Mjerenje emisija iz kotlovnice B.10.3
Obavljanje nadzora i mjerenja
Da
Vode: sukladno vodopravnoj dozvoli 4 x godišnje otpadne Da vode i 1x godišnje oborinske vode, na osnovi vlastite inicijative
B.13.1 B.13.2
Da Godišnji podaci emisija i otpada B.08 Postoji li sustav po kojemu se utvrđuju ključni pokazatelji utjecaja na okoliš? Da
Praćenje, bilježenje i obrada svih podataka u tabelama dokumenta Eko djelotvornost
B.09
Slavko Benčić dipl.ing, tehnički direktor
„Zahtjev za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08) za postojeće postrojenje Sipro d.o.o Umag.“
Br. dokumenta: 329-12-25/20 – rev2 12
Na osnovi odluke Uprave (Sipro nema zakonsku obavezu kontinuiranog mjerenja emisija)
Da Kontinuirano praćenje emisije iz rekuperacije SB
B.10.4
Da Potrošnja energija mjesečni izvještaj
B.11
Da Tehnološki otpad (škart) B.12
Da Evidencija rekuperacije B.14
Ima li postrojenje uspostavljeni i održavani sustav za mjerenje i praćenje pokazatelja, koji omogućuje pregled i poboljšanje rada postrojenja?
Da Evidencija potrošnje vode B.15
Izvještaj o mjerenjima
- VOC u skladu sa Zakonom B.10.1
- CO2,NOXu skladu sa zakonom B.10.3
Ako je odgovor DA, navedite ključne pokazatelje
- Voda- u skladu sa Vodopravnom dozvolom
B.13.1
Žarko Kostić ing. Voditelj službe
Izobrazba Da Vesna Žmak dipl. ing. direktorica
„Zahtjev za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08) za postojeće postrojenje Sipro d.o.o Umag.“
Br. dokumenta: 329-12-25/20 – rev2 13
Projekti, seminari i stručni skupovi
Čistija proizvodnja I .doc B.16
Čistija proizvodnja II.doc B.17
Društveno odgovorno poslovanje.doc
B.18
Seminar za sve zaposlene: Društveno odgovorno poslovanje Sipra d.o.o.
B.19
Potvrdite da su sustavi izobrazbe uspostavljeni (ili da će biti uspostavljeni i da će izobrazba započeti u roku od 2 mjeseca od izdavanja dozvole)
Stručni skup na nivou Grupacije: Sigurnost i okoliš
B.20
1. za sve relevantno osoblje, uključujući ugovaratelje i osobe koje nabavljaju opremu i sirovine; i
Seminar za sve zaposlene: Društveno odgovorno poslovanje Sipra d.o.o.
B.19
2. da izobrazba obuhvaća sljedeća pitanja
* svijest o regulatornim implikacijama dozvole na rad postrojenja i osoblja;
Da
* svijest o svim učincima na okoliš koji mogu proizaći iz rada u normalnim i izvanrednim uvjetima;
Da
* svijest o potrebi prijavljivanja odstupanja od dozvole;
Da
* sprečavanje slučajnih emisija i postupak koji treba provesti kad dođe do slučajnih emisija;
Da
* svijest o potrebi uvođenja i vođenja evidencije o izobrazbi;
Da
Postoji li jasno priopćenje o kvalifikacijama i sposobnostima koje su potrebne za ključna radna mjesta?
Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta
B.21 Vesna Žmak dipl.ing. direktorica
Koji su, ako postoje, industrijski standardi za izobrazbu u ovom sektoru i do kojeg ih stupnja postrojenje zadovoljava?
Ne postoje – Koriste se usvojeni interni standardi
„Zahtjev za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08) za postojeće postrojenje Sipro d.o.o Umag.“
Br. dokumenta: 329-12-25/20 – rev2 14
Smjenski izvještaji voditelja smjene
B.05
Dnevni izvještaji održavanja, B.06
Postoji li pisani postupak za rješavanje, istraživanje, obavještavanje o i prijavljivanje slučajeva stvarnih ili potencijalnih nesukladnosti, uključujući poduzimanje mjera za ublažavanje izazvanih štetnih učinaka te za pokretanje i provođenje korektivnih i preventivnih mjera?
Dnevni izvještaji energetičara, B.07 Slavko Benčić
dipl.ing, tehnički direktor
Postoji li pisani postupak za bilježenje, istraživanje, te za obavještavanje i izvješćivanje o prigovorima vezanima uz pitanja okoliša, koji uključuje i poduzimanje korektivnih mjera i sprečavanje ponovne pojave problema?
Sukladno Operativnom planu intervencija u ZO
B.22
Žarko Kostić ing. Voditelj
službe
Mjerenje emisija u zrak, učestalost prema Zakonu: koristi se usluga tvrtke Metroalfa
B.08; B.09 Obavljaju li se redovite (po mogućnosti) nezavisne kontrole radi provjere sukladnosti svih aktivnosti s gore navedenim zahtjevima? (Navesti kontrolno tijelo i učestalost kontrola)
Vode, analiza kvalitete otpadnih voda 4 x godišnje, oborinske vode 1x : HZJZ Pula - prilog
B.13
Žarko Kostić ing. Voditelj
službe
Ocjenjivanje i izvješćivanje o utjecaju na okoliš
Da
Je li jasno dokumentirano da viša uprava nadzire utjecaj na okoliš i prema potrebi poduzima odgovarajuće mjere kako bi osigurala ispunjavanje obveza u skladu s politikom okoliša i da ta politika ostane relevantna?
Da - Izvještaj Društvena odgovornost
B.23
Vesna Žmak dipl.ing.
direktorica
Je li jasno dokumentirano da viša uprava obavlja nadzor provođenja programa poboljšanja stanja okoliša najmanje jednom godišnje?
Da - Izvještaj Društvena odgovornost
B.23 Vesna Žmak dipl.ing. direktorica
„Zahtjev za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08) za postojeće postrojenje Sipro d.o.o Umag.“
Br. dokumenta: 329-12-25/20 – rev2 15
Postoje li materijalni dokazi (npr. pisani postupci) da su pitanja okoliša uključena u sljedeća područja, u skladu sa zahtjevima Uredbe?
Da
* kontrola izmjena procesa koji se odvijaju u postrojenju;
Na nivou Uprave Na nivou Uprave
Slavko Benčić dipl.ing, tehnički direktor
konstrukcija i pregled novih objekata i opreme, inženjerski i drugi kapitalni projekti;
Ispitivanje opreme prije puštanja u upotrebu (primjer)
B.24 Slavko Benčić dipl.ing, tehnički direktor
odobravanje kapitala; Na razini Uprave
raspodjela resursa; Na razini Uprave
planiranje; Na razini Uprave
uključivanje aspekata okoliša u uobičajene radne postupke;
Na razini Uprave i svakog radnog mjesta
H.1.3
politika nabave;
Na razini Uprave i grupacije nabava okolišno prihvatljivih sirovine
Vesna Žmak dipl.ing. direktorica
obračunavanje troškova zaštite okoliša vezano uz procese koji ih uzrokuju a ne kao režijske troškove.
Organizirano je Knjigovodstvo okolišnih troškova
B.25 Luciana Forza, voditeljica računovodstva i financija
Sadrže li izvješća tvrtke o stanju okoliša, koja se temelje na rezultatima nadzora koji obavlja uprava (jednom godišnje ili ovisno o učestalosti revizija):
Da
Informacije koje zahtijeva regulatorno tijelo; i
Izvještavanje prema AZO i MZOPU:
B.26
Žarko Kostić ing. Voditelj službe
* informacije o učinkovitosti sustava upravljanja s obzirom na postavljene ciljeve i o budućim planiranim poboljšanjima.
Postojeći način upravljanja je učinkovit što potvrđuju podaci, jer se svi pokazatelji utjecaja na okoliš iz godine u godinu smanjuje. Sistem upravljanja je efikasan, stalno se unapređuje.
Vesna Žmak dipl.ing. direktorica
„Zahtjev za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08) za postojeće postrojenje Sipro d.o.o Umag.“
Br. dokumenta: 329-12-25/20 – rev2 16
Daje li tvrtka izvješća za javnost, po mogućnosti u obliku javnih priopćenja o stanju okoliša?
Tvrtka ne spada u grupu onečišćivača koje imaju obavezu izvještavanja / obavještavanja. Obavještavanje se obavlja povremeno prema potrebi i na zahtjev te u sklopu društvene odgovornosti. Tvornica spada u tvornice otvorenih vrata, redovne posjete srednjih škola i studenata PBF
B.27 B.28
Vesna Žmak dipl.ing. direktorica
„Zahtjev za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08) za postojeće postrojenje Sipro d.o.o Umag.
Br. dokumenta: 329-12-25/20 – rev2 17
C. Podaci vezani uz postrojenje i njegovu lokaciju
1. Plan koji prikazuje lokaciju na kojoj je smješteno postrojenje i lokaciju svih zaštićenih ili osjetljivih područja
Br. Naziv karte Referentni broj karte prema katastarskoj osnovi
Prilog br.
1
Detaljni plan uređenja Industrijske zone Ungarija- Umag, (Sl. novine Grada Umaga br.8/10)
1
2 Posjedovni list i kopija katastarskog plana Sipro d.o.o
k.č. 5146/1 k.o. Umag, Br.plana 84
2
3
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Umaga – proširenje poduzetničke zone Ungarija Umag („Službene novine Grada Umaga“, br. 5/11)
3.B.
3
4 Prostorni raspored postrojenja - 4
5 Mjesta emisija - 5
6 Prostori za skladištenje - 6
7 Ostale tehničke povezane aktivnosti - 7
8 Prikaz skladišta otpada - 8
Postrojenje Sipro nalazi se na administrativno-teritorijalnom području Grada Umaga na prostoru Istarske županije u industrijskoj zoni Ungarija (Slika 2). Položaj postrojenja u odnosu na širu lokaciju grada Umaga prikazan je na slici 1.
Slika 1. Prikaz lokacije tvorničkog kruga u odnosu na širu okolicu grada Umaga
„Zahtjev za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08) za postojeće postrojenje Sipro d.o.o Umag.“
Br. dokumenta: 329-12-25/20 – rev2 18
Slika 2. Karta Detaljni plan uređenja industrijske zone Ungarija Umag 1:1000 Iz kartografskog prikaza 3.B. Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju iz
Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Umaga – proširenje poduzetničke zone Ungarija Umag
(„Službene novine Grada Umaga“, br. 5/11) je vidljivo da se lokacija postrojenja ne nalazi unutar vodozaštitnog
područja niti unutar vodonosnog područja.
Stanišni tipovi Prema Pravilniku o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama
za očuvanje stanišnih tipova (NN 7/06, 119/09) na prostoru lokacije postrojenja (postojeći prostor tvorničkog
kruga unutar industrijske zone Ungarija) se ne trebaju provoditi mjere očuvanja ugroženih i rijetkih stanišnih
tipova. U široj okolici lokacije postrojenja se nalaze stanišni tipovi svrstani prema Nacionalnoj klasifikaciji
staništa: E35 - Primorske, termofilne šume i šikare medunca, D31 - Dračici, I31 - Intenzivno obrađivane oranice
na komasiranim površinama, G32 - Infralitorni sitni pijesci s više ili manje mulja, G43 – Corkalitoralna čvrsta dna i
stijene i I21/J11/I81 - Mozaici kultiviranih površina/Aktivna seoska područja/ Javne neproizvodne kultivirane
zelene površine (Slika 3).
„Za
htj
ev
za u
tvrđ
iva
nje
ob
jed
inje
nih
uvj
eta
za
štit
e o
ko
liša
(N
N 1
14
/08
) za
po
sto
jeće
po
stro
jen
je S
ipro
d.o
.o U
ma
g.
Br.
do
kum
enta
: 32
9-1
2-2
5/2
0 –
rev
1
19
Sl
ika
3. I
zvo
d iz
kar
te s
tan
išta
„Zahtjev za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08) za postojeće postrojenje Sipro d.o.o Umag.“
Br. dokumenta: 329-12-25/20 – rev1 20
Zaštićena područja i područja ekološke mreže
Na području grada Umaga nema područja zaštićenih Zakonom o zaštiti prirode prirode (NN 70/05,
139/08 i 57/11). Na lokaciji postrojenja Sipro d.d. nema zaštićenih entiteta koji bi uživali zaštitu
sukladno bilo kojoj kategoriji zaštite navedenoj u Zakonu u zaštiti prirode. Lokacija. Sipro d.d ne nalazi
se unutar područja nacionalne ekološke mreže niti unutar međunarodno važnog područja za ptice.
Izvod iz karte ekološke mreže RH prikazan je na Slici 4., a karte zaštićenih područja na Slici 5.
Postrojenje se nalazi izvan područja ekološke mreže. Najsjevernija točka najbližeg područje ekološke
mreže HR 1000032 Međunarodno važnog područja za ptice, Akvatorij zapadne Istre nalazi se cca 6,5
km jugozapadno od lokacije postrojenja. Lokacija postrojenja nalazi se oko 2 km istočno od koridora
za morske kornjače HR 2001136 i oko 8 km od područja HR 2000701 Zapadna obala Istre – uvala
Dajla.
Bez obzira na navedeno u nastavku se daje kratak pregled područja ekološke mreže i smjernica za
njihovu zaštitu iz kojih je vidljivo da postrojenje ne ostvaruje značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i
integritet ekološke mreže.
„Za
htj
ev
za u
tvrđ
iva
nje
ob
jed
inje
nih
uvj
eta
za
štit
e o
ko
liša
(N
N 1
14
/08
) za
po
sto
jeće
po
stro
jen
je S
ipro
d.o
.o U
ma
g.“
Br.
do
kum
enta
: 32
9-1
2-2
5/2
0 –
rev
2
21
Sl
ika
4. Iz
vod
iz k
arte
eko
lošk
e m
reže
RH
„Za
htj
ev
za u
tvrđ
iva
nje
ob
jed
inje
nih
uvj
eta
za
štit
e o
ko
liša
(N
N 1
14
/08
) za
po
sto
jeće
po
stro
jen
je S
ipro
d.o
.o U
ma
g.
Br.
do
kum
enta
: 32
9-1
2-2
5/2
0 –
rev
1
22
Sl
ika
5. Iz
vod
iz k
arte
zaš
tiće
nih
po
dru
čja
RH
„Zahtjev za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08) za postojeće postrojenje Sipro d.o.o Umag.
Br. dokumenta: 329-12-25/20 – rev1 23
U nastavku teksta prikazani su podaci sa nazivima područja, ciljevima očuvanja i mjerama zaštite za ova područja.
Smjernice za mjere zaštite ovih područja prema Prilogu 1.3. Uredbe o proglašenju ekološke mreže (NN 109/07)
su:
Smjernice za mjere zaštite područja HR1000032 i HR2000701 obuhvaćaju sljedeće:
Smjernice za mjere zaštite područja HR1000032
Pažljivo provoditi turističko rekreativne aktivnosti
Prilagoditi ribolov i sprječavati prelov ribe
Smjernice za mjere zaštite područja HR2000701
Sprječavati nasipavanje i betonizaciju obala
Svrsishodna i opravdana prenamjena zemljišta
„Zahtjev za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08) za postojeće postrojenje Sipro d.o.o Umag.“
Br. dokumenta: 329-12-25/20 – rev1
24
1.1 Karta na kojoj je vidljiva lokacija i doseg utjecaja
Nije provedeno modeliranje emisija u okoliš. Emisije u zrak i vode redovito se prate i udovoljavaju propisanim graničnim vrijednostima emisija. Izrađene procjene u slučaju najgoreg mogućeg akcidenta (izljev otapala) također pokazuju da ni kod najnepovoljnijih vremenskih utjecaja ne dolazi do prekoračenja vrijednosti van kruga tvornice. Na lokaciji su osigurani uvjeti za gospodarenje otpadom.
2. Procesi koji se koriste u postrojenju, uključujući usluge (energija, obrada vode, itd.)
Br. Karakterizacija postrojenja (opis). Kratki opis svakog procesa
1
Priprema ljepila, primera (prvi premaz koji povezuje podlogu i ljepilo) i release (završni premaz koji omogućava odmatanje koluta bez preslikavanja ljepila):
• miješanje,
• ekstruzija
Priprema ljepila započinje mljevenjem gume u mlinu (granulator). Izmrvljena guma (kojoj su
prethodno dodane sintetičke smole) potom se rastapa u otapalu specijalnom benzinu u 2 miksera
koji djeluju u inertnoj atmosferi. Ljepilo se zatim prebacuje u 7 spremnika za skladištenje otkuda se
pumpama prebacuje na strojeve za nanašanje SP5 i SP9 u zatvorenom krugu, čiji je rad reguliran
samim strojem. U odjelu postoje i dva pomoćna miksera koji se koriste za pripremu primera i release
na bazi toluena. Pripremljeni primer skladišti se u 2 spremnika i release u 2 spremnika, otkuda se
pumpama prebacuju na strojeve za nanašanje SP5 i SP9.
2
Nanašanje ljepila, impregnanta, primera i release. Sirovi papir za proizvodnju trake za maskiranje impregnira se s emulzijom lateksa u vodi stroju za
premazivanje s pećima za sušenje. Zrak obogaćen vodenom parom odvodi se u atmosferu preko
ventilacijskog sustava.
Na dva stroja za nanašanje nanosi se sloj ljepila, primer i release koji se suše u sekcijama sušionika.
Zrak obogaćen otapalom koji izlazi iz peći odvodi se ventilacijskim kanalima u uređaje za
rekuperaciju na bazi aktivnog ugljena.
Rezanje U rezaoni se nalazi 1 automatska linija za rezanje i namatanje koje je sastavljena od automatske
rezačice na koje se velike role režu na razne dimenzije, motaju na kartonske prstene i premještaju
na linije za pakiranje gdje se pakiraju u termoskupljajuću foliju i slažu u kutije. Paletizator kutije slaže
na palete koje se omataju i odvoze u skladište.
4 Štampanje U štampariji se nalaze 3 stroja za štampanje samoljepljivih traka. Trake se štampaju principom flekso
štampe bojama na bazi otapala i na bazi vode. Ventilacijski sustav odvodi zrak obogaćen otapalima
kroz tri ispusta u atmosferu.
„Zahtjev za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08) za postojeće postrojenje Sipro d.o.o Umag.“
Br. dokumenta: 329-12-25/20 – rev1
25
5 Rekuperacija otapala.
Aktivni ugljen adsorbira otapalo iz obogaćenog zraka, a ispiranje se vrši vodenom parom. Desorbat
se odvodi u dekantator gdje se otapalo razdvaja od vode i odvodi u podzemne spremnike odakle se
vraća u proces. Voda se odvodi u napojni spremnik za generator pare, prije prolazi kroz toranj za
stripiranje za dodatno pročišćavanje od sadržanih ostataka otapala.
6 Kotlovnica s vrelouljnim sustavom
U kotlu se zagrijava vrelo ulje koje se cjevovodima i pumpama prenosi do raznih potrošača. Kao
energent se koristi prirodni plin.
7 Priprema vode
U pripremi tehnološke vode koristi se reverzna osmoza koja se sastoji od: zaštitnog filtera s
propusnošću od 5µ, visokotlačne pumpe, niskotlačnih modula sa PA/PS membranama, mjerača i
regulatora protoka za permeat, koncentrat i povrat koncentrata, mikroprocesorske upravljačke
jedinice s mogućnošću praćenja elektrovodljivosti napojne vode i permeata u µS, temperature i
radnih sati naprava te mogućih smetnji.
„Zahtjev za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08) za postojeće postrojenje Sipro d.o.o Umag.“
Br. dokumenta: 329-12-25/20 – rev1
26
3. Opis postrojenja – popratiti blok dijagramom koji prikazuje raspored postrojenja (uključujući tehnološke jedinice i mjesta emisija)
3.1.
Br.
Naziv tehnološke jedinice
Predviđeni kapacitet Tehnički opis Referentna oznaka iz blok dijagrama u Prilogu br. 5
1. Mješaona 4.000 t/god
Kaučuk se granulira i pneumatski cjevovodom prenosi u mješače u koje se dodaju smole, otapalo (cjevovodom) i ostale komponente. Postupak je šaržni. Iz mješača se ljepilo cjevovodom provodi u spremnike.
1
2. Impregnacija 38.400.000 m2/god
Strojem za impregniranje na sirovi papir se nanosi lateks i release, nakon sušenja impregnirani papir se namata u velike role.
2
3. Nanašanje 100.000.000 m2/god
Nanašanje ljepila na različite podloge vrši se na stroju za nanašanje – kaširki. Podloga s ljepilom prolazi kroz sušionike i na kraju se namata na velike role
3
4. Rezanje 10.000.000 m2/god Rezanje poluproizvoda velikih rola vrši se na automatskim strojevima za rezanje.
4
5. Štampanje 5.000.000 m2/god Štampanje poluproizvoda na strojevima tehnikom flekso štampe
5
6. Rekuperacija specijalnog
benzina 6.000 t/god
Zrak zasićen otapalom iz sušionika strojeva za nanašanje odvodi se u postrojenje za rekuperaciju otapala gdje se adsorbira na aktivni ugljen. Ugljen se ispire vodenom parom. Nakon dekantacije otapalo se vraća u spremnike i ponovno upotrebljava.
6
7. Rekuperacija
toluena 2.500 t/god Postrojenje za rekuperaciju 7
3.2.
Br.
Prostori za skladištenje, privremeno skladištenje, rukovanje sirovinama, proizvodima i otpadom
Predviđeni kapacitet Tehnička karakterizacija Referentna oznaka iz blok dijagrama u Prilogu br.7
1 Skladište lateksa (vodena otopina)
75 m3 skladište za lateks i impregnant u spremnicima
1
2 Skladište gotovih proizvoda II
112 m2 skladište se role papira 2
3 Skladište gotovih proizvoda
228 m2 skladište za gotove role 3
„Zahtjev za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08) za postojeće postrojenje Sipro d.o.o Umag.“
Br. dokumenta: 329-12-25/20 – rev1
27
4 Skladište smola 73 m2 skladište se smole u big-bag vrećama 4
5 Skladište nanašaone
87 m2 skladište se role impregniranog papira 5
6 Skladište mješaone 24 m2 skladišti se prirodni kaučuk i smole u vrećama
6
7 Skladište boja 5 t skladište se boje u kanticama od 20, 10 i 5 kg
7
8 Skladište rezaone 194 m2 skladišti se prirodni kaučuk i samoljepljive trake
8
9 Skladište kartonaže
245 m2 skladište se kartonski tuljci i ambalaža od kartona
9
10
Skladište opasnog otpada
skladišti se otpadno ljepilo; otpadno otapalo u bačvama od 200 litara. Izvedeno betonsko korito sa tankvanom.
10
3.3.
Br.
Ostale tehnički povezane aktivnosti
Karakterizacija i opis aktivnosti
Povezanost aktivnosti s određenim tehnološkim jedinicama i skladištem
Referentna oznaka iz blok dijagrama u Prilogu br. 8
1 Kotlovnica Vrelouljni kotao marke Bono, kapaciteta 5,8 MW - Proizvodnja vrelog ulja koji prenosi toplinu do svih potrošača u tvornici
Proizvodnja i prijenos toplinske energije za sve potrošače u tvornici
1
2 Spremnik lož ulja Nadzemni spremnik od 100 m3,- zalihe loživog ulja za 10 dana rada kotla
Rezervni energent za kotlovnicu 2
3 Proizvodnja vodene pare
Generator pare Kapacitet 5 t/h, -proizvodnja vodene pare preko vrelouljnog izmjenjivača topline
Para za regeneraciju aktivnog ugljena u sustavima za rekuperaciju specijalnog benzina i toluena
3
4 Priprema vode reverznom osmozom
Kapacitet 1,8 m3/h – filtriranje vode preko specijalnih membrana, odstranjivanje minerala i soli
priprema vode za proizvodnju vodene pare
4
5 Obrada vode nanofiltracijom - membranska separacija
Kapacitet 3 m3/h, - filtriranje rashladne vode radi sprječavanja zagađenja
pročišćavanje rashladnih voda u tornjevima rekuparacije SB i toluena
5
„Zahtjev za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08) za postojeće postrojenje Sipro d.o.o Umag.“
Br. dokumenta: 329-12-25/20 – rev1
28
4. Referentne oznake mjesta emisija (prefiks Z za zrak; V za vodu (prijemnik); O za odlagalište ili skladište otpada; S za skladište sirovina; T za emisije u tlo, K: sustav javne odvodnje) prikazane na blok dijagramu postrojenja
Oznaka Mjesto emisije Opis Prilog br.
ZK 1 Dimnjak kotla BONO Vrelouljni kotao BONO emisija CO2, NOx,….
Z RB (1-5) Dimnjaci rek. SB adsorber A,B,C,D,E
Rekuperacija specijalnog benzina
Z RT (1-3) Dimnjaci rek. Toluena adsorber A,B,C
Rekuperacija toluena
Z ST1 Odsisna ventilacija u pogonu štampe TS1
Pogon za tiskanje samoljepljive trake
Z ST2 Odsisna ventilacija u pogonu štampe TS2
Pogon za tiskanje samoljepljive trake
Z ST3 Odsisna ventilacija u pogonu štampe TS3
Pogon za tiskanje samoljepljive trake
K1 Mjerno okno ispusta otpadne vode u gradsku kanalizaciju
Priključak na gradsku kanalizaciju
V1 Mjerno okno ispusta oborinske vode (upojni bunar)
Sve oborinske vode nakon separatora ulja i masti
O1
Skladište opasnog otpada
Skladište opasnog otpada – plato u skladu sa Vodopravnom dozvolom kl. UP/I-325-03/01-01/0066 ur.br. 374-23-4-01 od 26.10.2001., izdanom od Hrvatskih voda, VGO za vodno područje primorsko istarskih slivova u Rijeci. Izvedeno po projektu: B&V inženjering Umag izvođač: “Darko“ Čakovec; Br. Projekta i datum: 39/97, srpanj 1998. Skladište je izvedeno od čvrstog materijala, ograđeno žičanom ogradom i natkriveno. Fizički je odijeljeno od osnovne djelatnosti, Otpad se skladišti odvojeno po svojstvu, vrsti i agregatnom stanju. Podna površina skladišta je izvedena od betona, a otpad je uskladišten u zatvorenim bačvama. Skladište je opremljeno odgovarajućom sigurnosnom opremom (vatrogasni aparati, hidrant, bačva s pijeskom) Stacionirane posude, spremnici i druga
6
„Zahtjev za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08) za postojeće postrojenje Sipro d.o.o Umag.“
Br. dokumenta: 329-12-25/20 – rev1
29
skladišti; o mogućim izvanrednim događajima; ime, prezime i telefonske brojeve odgovornih osoba i njihova ovlaštenja; telefonski broj policije; telefonski broj vatrogasaca i telefonski broj hitne pomoći, Skladište otpada je označeno natpisom s podacima o vrsti otpada koji se skladišti, ključnom broju iz kataloga otpada sukladno posebnom propisu te nazivu pravne ili fizičke osobe i o radnom vremenu. Za skladištenje tekućeg otpada osigurana je (tankvana) odgovarajuće zapremine.
S1 Skladište boja Nalazi se unutar zgrade a boje se skladište u posudama od 1 – 20 kg
S2 Spremnici otapala 7 podzemnih spremnika otapala izvedenih od metala sa dvostrukim plaštom i/ili tankvanom
S3 Spremnici ljepila Nalaze se unutar zgrade (7 metalnih spremnika za ljepilo zapremine 8, 10 i 15 m3 )
5. Operativna dokumentacija postrojenja
U sklopu internog sustava upravljanja, kroz dokumentirane postupke i radne upute na nivou pojedinih pogona, definirani su način vođenja i kontrole procesa kao i odgovorne funkcije zadužene za pojedine procese.
„Zahtjev za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08) za postojeće postrojenje Sipro d.o.o Umag.“
Br. dokumenta: 329-12-25/20 – rev1
30
D. Popis sirovina, sekundarnih sirovina i drugih tvari i energija potrošena ili
proizvedena pri radu postrojenja
1. Sirovine, sekundarne sirovine i druge tvari koje se upotrebljavaju u postrojenju
1.1. Popis sirovina, pomoćnih materijala i drugih tvari
Br. Postrojenje Sirovine, sekundarne sirovine, druge tvari
Opis i karakteristike s posebnim
naglašavanjem opasnih tvari
Jesu li raspoložive alternativne sirovine koje
imaju učinak na okoliš?
Godišnja potrošnja (t)
Iskoristivost
(t/1 mil m2 trake)
1 IMPREGNACIJA latexi vodena otopina SBR-a
n.p 1.400 t 15,1 t/m2
2 IMPREGNACIJA umr. i Ravemul Montacell S
Difenilmetan diizocijanat (MDI)
ne 117 t 1,3 t/m2
3 MJEŠAONA kaučuk prirodna guma n.p 1.014 t 10,9 t/m2
4 MJEŠAONA smole ugljikohidratne smole
ne 992 t 10,7 t/m2
5 MJEŠAONA master i boje master u granulama ne 95 t 1,0 t/m2
6 ŠTAMPARIJA boje Nitrocelulozne, alkoholne i vodene boje
Ispituju se mogućnosti sa proizvođačima boje ali još nije pronađena odgovarajuća zamjena
3 t 0,03 t/m2
7 MJEŠAONA otapala specijalni benzin, toluen i benzinsko otapalo (cikloheksan + heptan)
Za toluen još nije pronađena zamjena. Benzinsko otapalo je alternativa za cikloheksan
417 t 4,5 t/m2
8 IMPREGNACIJA PAPIR sirovi papir n.p. 1.870 t
20,1 t/m2
9 NANAŠANJE PVC E-PVC folije raznih boja
ne 1.056 t 11,4 t/m2
10 NANAŠANJE PPL obostrano orijentirani PP film
ne 1.123 t 12,1 t/m2
11 NANAŠANJE PE PE folije raznih boja ne 137 t 1,5 t/m2
12 REZANJE ambalaža kartonske kutije, kartonski tuljci raznih dimenzija
n.p. 1.002 t
10,8 t/m2
n.p. – nema potrebe
„Zahtjev za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08) za postojeće postrojenje Sipro d.o.o Umag.“
Br. dokumenta: 329-12-25/20 – rev1
31
1.2. Voda
1.2.1 Potrošnja tehnološke i pitke vode (Ø)
Br.
Zahvat vode
Upotreba u radu postrojenja
Ø (l∙s -1) maks (l∙s -
1) m 3∙mj-1 m 3 ∙god.-1 Potrošnja/
jedinica proizvoda
Vodovod Tehnološka i sanitarna
0,8 0,9 2.062 24.738 0,266 l/m2
1.2.2
Br.
Opis zahvata, potrošnja površinske vode, podzemne vode i upotrebljene vode za ponovno
korištenje, kvaliteta ulazne vode, obrada zahvaćene vode
Voda iz vodovoda, koristi se za: proizvodnju vodene pare, za hlađenje u procesu proizvodnje u dva otvorena i jednom zatvorenom sustavu, kao sanitarna voda. Obrada vode za proizvodnju vodene pare vrši se reverznom osmozom. Za rashladne tornjeve - otvoreni sustavi, membranskom separacijom (nanofiltracija).
1.2.3 Dijagrami opskrbe vodom i sustava javne odvodnje (Referentni dokument br._)
Br.
Shema kolanja tehnoloških voda nalazi se u Prilogu 10. Blok dijagram emisija u vode prikazan je na slici koja slijedi:
EMISIJE U VODE
PRIPREMA DEMINERALIZIRANE
VODE
RASHLADNE
VODE
VODE IZ KUHINJE
SANITARNO
POTROŠNE VODE
REVERZNA OSMOZA
MEMBRANSKA SEPARACIJA
HVATAČ ULJA I MASTI
KOLEKTOR GRADSKE KANALIZACIJE
KOTLOVSKA VODA
ODMULJIVANJE i odsoljavanje
„Zahtjev za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08) za postojeće postrojenje Sipro d.o.o Umag.“
Br. dokumenta: 329-12-25/20 – rev1
32
1.3. Skladištenje sirovina i ostalih tvari
Sirovina Klasa opasnosti
Fizičko stanje
Maksimalna količina zaliha
(t)
Način skladištenja
Lateks za impregniranje n.p. Tekuće 75 Spremnik od stakloplastike
Release Xi Tekuće 30 Spremnik od stakloplastike
Prirodna guma n.p. Kruto 300 Palete
Hidrokarbonske smole n.p. Kruto 80 Plastične vreće
Specijalni benzin F; Xn Tekuće 63 Podzemni spremnici s dvostrukom stjenkom
Toluen F; Xn Tekuće 50 Podzemni spremnici s tankvanom
Plastični filmovi (PVC,PPL, PE) n.p. Kruto 100 Palete
Nalco TRI-ACT 1800 C Tekuće 0,38 PE bačve
Nalco Elimin-ox Xn Tekuće 0,72 PE bačve
Natrijev hidroksid 48% (NaOH) C Tekuće 0,24 PE bačve
Sanosil super 25 C Tekuće 0,09 PE kantice
Nappar 6 F; Xn; N Tekuće 1 Metalne bačve
Primer unisol 20 F; Xn Tekuće 0,64 Metalne bačve
Desmodur VKS 20 Xn Tekuće 0,72 Metalne bačve
Boja za tisak PVC i PP F; Xi Tekuće 2,8 Metalne kantice
Etil acetat F Tekuće 0,64 Metalne bačve
Metoksi propanol (MP) n.p. Tekuće 0,16 Metalna bačva
Izopropanol (IPA) F; Xi Tekuće 0,16 Metalna bačva
Cikloheksanon Xn Tekuće 0,18 Metalna bačva
Metiksi propil acetat (MPA) Xi Tekuće 0,18 Metalna bačva
Aceton tehnički F; Xi Tekuće 0,64 Metalna bačva
Papir u rolama n.p. Kruto 100 Palete
Papir u rolama n.p. Kruto 100 Palete
Analizom Uredbe o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari (NN 114/08). utvrđeno je da SIPRO nije obveznik izrade Izvješća o sigurnosti. Operater je 15. lipnja 2012. dostavio Agenciji za zaštitu okoliša obrazac „Obavijest o prisutnosti opasnih tvari u postrojenju“ kojim je utvrđena prisutnost malih količina opasnih tvari.
„Zahtjev za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08) za postojeće postrojenje Sipro d.o.o Umag.“
Br. dokumenta: 329-12-25/20 – rev1
33
2. Proizvodi i poluproizvodi proizvedeni u postrojenju
2.1. Proizvodi i poluproizvodi
Br. Postrojenje Proizvod i poluproizvod
Opis proizvoda i poluproizvoda
Registarski brojevi tvari
(CAS)
Proizvodnja tona/god
samoljepljivi papir
Impregnirani papri sa ljepilom na bazi prirodne gume, proizvod
Ne postoji
3965
PVC PVC folija sa ljepilom na bazi prirodne gume, proizvod
9002-86-2
9006-04-6 1231
PP PP folija sa ljepilom na bazi prirodne gume, proizvod
9003-07-0
9006-04-6 1132
1. Nanašanje
PE PE folija sa ljepilom na bazi prirodne gume, proizvod
9002-88-4 166
2. Rezanje samoljepljiva traka
koluti samoljepljivih traka raznih dimenzija,
Ne postoji 880
3. Štampanje štampana samoljepljiva traka
koluti samoljepljivih traka raznih dimenzija, proizvod
Ne postoji 171
„Zahtjev za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08) za postojeće postrojenje Sipro d.o.o Umag.“
Br. dokumenta: 329-12-25/20 – rev1
34
3. Energija utrošena ili proizvedena u postrojenju
3.1. Ulaz goriva i energije
3.1.1. Ulaz goriva i energije Potrošnja jedinica
/godina
Toplinska vrijednost (GJ∙jedin-1)
Pretvoreno u GJ
3.1.2. Prirodni plin 3.143.791 m3/g 33,338 GJ/m3 104.808 GJ
3.1.3. Kupljena električna energija 7.512
MWh/godinu 3,6 GJ/MWh 27.041 GJ
3.1.4. Ukupne ulazne količine energije i
goriva u GJ - - 131.849 GJ
Napomena: Do sredine rujna 2010. kao energent se koristilo loživo ulje LUL2. Nakon toga koristi se prirodni plin.
3.2. Energija proizvedena u postrojenju
3.2.1. Pokazatelj Godišnje vrijednosti
3.2.2. Instalirana električna snaga u MW -
3.2.3. Instalirana toplinska snaga u MW 5,8
3.2.4. Proizvodnja električne energije u MWh i GJ -
3.2.5. Proizvodnja toplinske energije u GJ 89.100
3.2.6. Prodaja toplinske energije u GJ -
3.2.7. Prodaja proizvedene električne energije u MWh i GJ
-
3.3. Karakterizacija svih potrošača energije
3.3.1. Nomenklatura, naziv i tehničke karakteristike potrošača
Godišnja potrošnja energije (procjena) GJ
Stvarna energetska učinkovitost uređaja
Ciljna energetska učinkovitost uređaja
1. Ekstruder 400 kW 4.977 nije primjenjivo 90 – 95 %
2. Pogon impregnacije -SP 10 – 110 kW 2.488 nije primjenjivo 90 – 95 %
3. Pogon nanašanja -SP5 – 130 kW 2.986 nije primjenjivo 90 – 95 %
4. Pogon nanašanja -SP9 – 120 kW 577 nije primjenjivo 90 – 95 %
5. Mješaona – 400 kW 3.981 nije primjenjivo 90 – 95 %
6. Rekuperacija specijalnog benzina - 350 kW
4.977 nije primjenjivo 90 – 95 %
7. Rekuperacija toluena – 120 kW 2.737 nije primjenjivo 90 – 95 %
8. Kotlovnica 104.808 GJ 85% 90 – 95 %
Podaci u gornjoj tablici se odnose na 2011. godinu, a raspodjela po potrošačima je procijenjena od strane tehničkog osoblja SIPRO d.o.o. s obzirom na snagu pojedinih potrošača.
„Zahtjev za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08) za postojeće postrojenje Sipro d.o.o Umag.“
Br. dokumenta: 329-12-25/20 – rev1
35
4. Korištenje energije
3.4.1. Pokazatelj Vrijednost
3.4.2. Ukupna kupljena i proizvedena energija u GJ 131.849 GJ
3.4.3. Ukupna prodana energija u GJ -
3.4.4. Ukupna potrošnja energije u GJ 131.849GJ
3.4.5. Ukupna potrošnja energije za grijanje i toplu vodu iz sustava za grijanje u GJ
6.994 GJ
3.4.6. Ukupna potrošnja energije za tehnološke i druge procese u GJ 124.855 GJ
5. Potrošnja energije
Potrošnja energije/tona proizvoda
Električna energija
Proizvod
Jedinica
kWh/jedinica GJ/jedinica
Toplinska energija GJ/ jedinica
Ukupno GJ/jedinica
Samoljepljiva traka m2 0,081 0,290 1,125 1,416
„Zahtjev za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08) za postojeće postrojenje Sipro d.o.o Umag.“
Br. dokumenta: 329-12-25/20 – rev1
36
E. Opis vrsta i količina predviđenih emisija iz postrojenja u svaki medij kao i
utvrđivanje značajnih posljedica emisija na okoliš i ljudsko zdravlje
1. Onečišćenje zraka
1.1. Popis izvora i mjesta emisija u zrak, uključujući tvari neugodnog mirisa (u jedinicama za miris) i
mjere za sprečavanje emisija (uključujući šifru djelatnosti koje uzrokuju emisije prema posebnom
propisu)
Izvor emisije (uputa na brojčane oznake iz blok
dijagrama) Onečišćujuće tvari
Način smanjenje emisija (npr. filtar
od tkanine, taloženje, itd.)
Podaci o emisijama – (specificirati jedinice i
osnovu po kojoj se izražavaju rezultati mjerenja, npr.
mg/Nm3, kg/tona proizvoda, kg/d itd.)
CO2 (prema emisijskom faktoru)
Nema 5.850 t/god
CO (Metoda HRN EN 15058:2008)
Nema 7,1 mg/Nm3; 0,223 t/god
NOx (Metoda HRN EN 14792:2007)
Nema 246,1mg/Nm3;
7,736 t/god
ZK 1 Dimnjak kotla
PM 10 (prema emisijskom faktoru)
Nema 0,094 t/god
Z RB (1-5)
Dimnjaci rekuperatora specijalnog benzina (A,B,C,D,E)
HOS (ukupni C) (Metoda FID prema EN 12619:1999 i 13526:2001)
Adsorpcija aktivnim ugljenom
37,2 mg/Nm3; 5,18 t/god
Z RB (1-3)
Dimnjaci rekuperatora toluena (A,B,C)
HOS (ukupni C) (Metoda FID prema EN 12619:1999 i 13526:2001)
Adsorpcija aktivnim ugljenom
5,1 mg/Nm3; 0,74 t/god
Z ST1 Odsisna ventilacija stroja za štampu TS-1
HOS (ukupni C)
Nema 217,5 mg/Nm3;
0,628 t/god
Z ST2 Odsisna ventilacija stroja za štampu TS-2
HOS (ukupni C)
Nema 279 mg/Nm3
; 0,997 t/god
Z ST3 Odsisna ventilacija stroja za štampu TS-3
HOS (ukupni C)
Nema 201 mg/Nm3; 0,718 t/god
Napomena: Vrijednosti mjerenja 2011.godine
„Zahtjev za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08) za postojeće postrojenje Sipro d.o.o Umag.“
Br. dokumenta: 329-12-25/20 – rev1
37
1.2. Opis metoda za sprečavanje emisija, njihova učinkovitost i utjecaj na okoliš
1.2. Opis metoda za sprečavanje emisija, njihova učinkovitost i utjecaj na okoliš
Rekuperacija. Emisije otapala se sprječavaju postrojenjima za rekuperaciju specijalnog benzina i toluena. Smjesa zraka i para odvodi se sa strojeva za nanašanje ljepila ventilacijskim kanalom u rekuperatore i prolazi kroz sloj aktivnog ugljena na koji se vežu pare otapala, a pročišćeni zrak odlazi kroz dimnjak u atmosferu. Ispiranje aktivnog ugljena vrši se vodenom parom. Smjesa otapala i vodene pare se kondenzira i razdvoji u dekantatoru. Odvojeno otapalo vraća se cjevovodom u spremnike i ponovno se koristi u procesu. Voda iz rekuperacije toluena se odvodi u rashladni sustava iz rekuperacije specijalnog benzina se ponovo upotrebljava za proizvodnju vodene pare. Na sustavu za rekuperaciju specijalnog benzina je ugrađen uređaj za kontinuirano mjerenje kakvoće izlaznog zraka. U slučaju povećane koncentracije uključuje se alarm. Koncentracija otapala u izlaznom zraku je u okvirima dozvoljenih vrijednosti za navedena otapala. Učinkovitost postrojenja je 91,4%. Nova tehnologija proizvodnje ljepila. Ljepilo za potrebe jednog stroja za nanašanje se proizvodi ekstruzijom u zatvorenom sistemu. Komponente se doziraju automatski. Ljepilo se cjevovodom dovodi na stroj za nanašanje. Taj postupak omogućava povećanje suhe supstance u ljepilu sa 27% na 45%. Time je bitno smanjena količina otapala koja se koristi u procesu, što povećava sigurnost i smanjena je emisija u okoliš.
2. Onečišćenje površinskih voda
2.1. Mjesto ispuštanja u prijemnik
2.1.1. Naziv prijemnika (rijeka, jezero, more) Sva se otpadna voda ispušta u javnu kanalizaciju grada Umaga
2.1.2. Kategorija prijemnika -
2.1.3. Položaj mjesta ispuštanja u odnosu na prijemnik -
2.1.4. Hidrogeološke značajke i zona zaštite vodonosnika -
2.1.5. Onečišćenja s ostalim pokazateljima stanja vode -
Oborinske vode se sakupljaju i preko separatora ulja i masti odvode u okoliš, staro rješenje je bio upojni bunar.
Traži se novo rješenje, u razradi sa službama Grada Umaga.
„Zahtjev za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08) za postojeće postrojenje Sipro d.o.o Umag.“
Br. dokumenta: 329-12-25/20 – rev1
38
2.2. Proizvedene otpadne vode
2.2.1. Popis pokazatelja onečišćenja vode
Prije pročišćavanja Nakon pročišćavanja Oznaka mjesta
ispuštanja, vidi blok dijagram
Mjesta nastanka otpadnih
voda
Ukupna dnevna količina
(m3/dan) i
Protok , m
3/h
Vrste i karakteristike onečišćujućih
tvari
Način pročišćavanja
Koncentracija mg/l
Koncentracija mg/l
Godišnje emisije (t) i
emisija/jedinica proizvoda
(mg/m2 trake)
Suspendirana tvar
- 29,12 0,209 2,244
KPK- Cr - 165,75 1,193
12,809
BPK5 - 75,50 0,543 5,830
Nitriti - 0,70375 0,0050
0
Ukupni fosfor - 0,5725 0,0041
0
ukupni aromatski ugljikovodici
- 0,0011515 0
detergenti anionski
- 0,205 0,00140
detergenti kationski
- 0 0
K1
SIPRO d.o.o.
23 m3/dan 1m3/h
Ulja i masti
Separator ulja i masti
- 4,35 0,0313 0
Sve otpadne vode se odvode u javnu kanalizaciju. Analiza otpadnih voda koje se upuštaju u kanalizaciju pokazuje da su sve vrijednosti unutar dozvoljenih granica po Vodopravnoj dozvoli kl. UP/I-325-04/12-05/0116 Ur.br. 374-23-4-12-2 od 07.05.2012., izdana od Hrvatskih voda, Vodnogospodarski odjel za vodno područje primorsko istarskih slivova u Rijeci, važeća do 31.12.2016.
2.2.2. Opis metoda za sprečavanje emisija
2.2.2. Opis metoda za sprečavanje emisija
2.2.2.1
Instalacijom reverzne osmoze za pripremu vode za proizvodnju vodene pare smanjene su emisije u vode, jer se više ne upotrebljavaju kemikalije za obradu vode. Instalacijom membranske separacije za pročišćavanje rashladnih voda smanjene su emisije u vode, jer se više ne upotrebljavaju kemikalije (biocidi) za obradu vode. Otpadne vode iz tvorničkog restorana prije upuštanja u javnu kanalizaciju prolaze preko hvatača masti i ulja. Oborinske vode koje se oborinskom kanalizacijom sakupljaju prolaze preko separator ulja i masti prije upuštanja u teren.
2.2.3. Utjecaj emisije onečišćujućih tvari na vodu i vodni ekosustav
Redni.br. Pročišćavanje otpadnih voda i posljedica emisije onečišćujućih tvari na vodu i vodni ekosustav, pročišćavanja
„Zahtjev za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08) za postojeće postrojenje Sipro d.o.o Umag.“
Br. dokumenta: 329-12-25/20 – rev1
39
2.2.3.1 Nema utjecaja na ekosustav. Sva se voda upušta se u javnu kanalizaciju
2.3. Ispuštanje u sustav javne odvodnje
Oznaka mjesta ispuštanja, vidi blok dijagram (oznaka K i br.)
Mjesta nastanka otpadnih voda
Ukupna dnevna količina m3 i protok, m3/h
Srednji period ispuštanja (min/hr, hr/dan, dan/god.)
Vrsta, količina i karakteristike
onečišćujućih tvari
K1
Rashladni sustavi rekuperacija – membranska separacija Priprema vode za evaporator – reverzna osmoza Sanitarne vode Tvornički restoran – hvatač ulja i masti
20 m3/dan
2 m3/h
1 m3/h
320 dana/god Vidi točku E.2.2.1.
Napomena: krajem 2008. godine, na inicijativu Uprave, izvršen je pregled i ispitivanje nepropusnosti kanalizacijskih cjevovoda fekalnih, tehnoloških i oborinskih voda, od strane tvrtke TRIO I d.o.o. Buzet. Ispitivanje je pokazalo da ima gubitaka. Na temelju dobivenih rezultata, izvršenja je krajem 2011.godine, sanacija kanalizacijskog cjevovoda fekalnih i tehnoloških voda.
3. Onečišćenje tla
3.1. Onečišćenje tla
Pri tehnološkom procesu proizvodnje samoljepljivih traka ne postoji onečišćenje tla koje potječe iz emisija u toku proizvodnje. Onečišćenje kao posljedica nekontroliranog ispuštanja opasnih i štetnih tvari kontrolira se tehničkim mjerama (tankvane, dvostruki plašt, odvojeno skladištenje kemikalija i drugo), tako da su akcidentna stanja pod kontrolom. U periodu od početka rada tvornice 1981.godine do danas, nije bilo nijednog takvog slučaja.
3.1.1. Popis pokazatelja onečišćenja tla
Prije pročišćavanja Nakon pročišćavanja Oznaka mjesta emisije u tlo
Mjesta nastanka
emisija u tlo
Onečišćujuće tvari i
njihove karakteristike
Ukupne dnevne količine kg 3 i protok kg/hr
Koncentracija u tlu(jedinica) ili
godišnje emisije (t) u tlo
Koncentracija u tlu (jedinica) ili godišnje
emisije (t) u tlo
Nema Nema* - - - -
* Pri tehnološkom procesu proizvodnje, postoji mala mogućnost onečišćenja tla i podzemnih voda. Budući da svi spremnici
opasnih tvari koje mogu uzrokovati onečišćenje tla i podzemnih voda imaju ugrađene pripadajuće tankvane i sustav koji onemogućava prepunjavanje spremnika, onečišćenje može biti posljedica nekontroliranog ispuštanja opasnih i štetnih tvari koje se nalaze na lokaciji uslijed neispravnog korištenja opreme i prijevoznih sredstava, neispravnih postupaka u tehnološkom procesu, elementarnih nepogoda i namjernog ispuštanja opasnih i štetnih tvari. Ne dolazi do nikakvog utjecaja na tlo
3.1.2. Posljedica emisija na onečišćenje tla i na ekosustav tla
Br. opis posljedica emisija u tlo i ekosustav tla, pročišćavanje
Nije primjenjivo
„Zahtjev za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08) za postojeće postrojenje Sipro d.o.o Umag.“
Br. dokumenta: 329-12-25/20 – rev1
40
3.2. Onečišćenje tla vezano uz poljoprivredne aktivnosti
3.2.1. Popis pokazatelja onečišćenja tla
Oznaka poljopri-vredne
površine
Mjesta nastanka emisija u tlo
Sredstva kojim se tretira tlo i njihove
karakteristike
Ukupne dnevne količine , kg ili t
Popis ostalih pokazatelja
onečišćenja tla
Nema Nema - - Nije primjenjivo
3.2.2. Posljedica emisija na onečišćenje tla i na ekosustav tla
Br. opis utjecaja emisija u tlo i ekosustav tla, pročišćavanje
Nije primjenjivo
„Za
htj
ev
za u
tvrđ
iva
nje
ob
jed
inje
nih
uvj
eta
za
štit
e o
ko
liša
(N
N 1
14
/08
) za
po
sto
jeće
po
stro
jen
je S
ipro
d.o
.o U
ma
g.
Br.
do
kum
enta
: 32
9-1
2-2
5/2
0-r
ev1
41
4.
Go
spo
dar
en
je o
tpad
om
4.1
. Naz
iv i
količ
ine
pro
izve
den
og
otp
ada
Br.
N
aziv
otp
ada
Klju
čni b
roj
otp
ada
Po
stu
pci
o
po
rab
e i/
ili
zbri
nja
van
ja
otp
ada
Fizi
kaln
e i
kem
ijsk
e
kara
kte
rist
ike
otp
ada
Go
diš
nja
ko
ličin
a p
roiz
ved
en
og
otp
ada
(t)
Go
diš
nja
ko
ličin
a o
po
rab
ljen
og
otp
ada
(t)
Go
diš
nja
ko
ličin
a zb
rin
uto
g o
tpad
a (t
)
Loka
cija
zb
rin
java
nja
/ o
po
rab
e
Skla
diš
ten
je
otp
ada
- o
znak
a iz
b
lok
dija
gram
a SO
Pri
log-
E.8
1.
Otp
adn
a lje
pila
ko
ja
sad
rže
org
ansk
a o
tap
ala
080
409*
D10
Točk
a p
alje
nja
: 41
,2°C
To
plin
ska
vrije
dn
ost
: 38
10
1 k
J/kg
U
kup
ni k
lor
(hal
oge
ni)
: 0,2
6%
Sa
drž
aj s
um
po
ra: 0
,03
%
Sad
ržaj
vo
de:
<0
,01
%
Pep
eo: 1
,58
%
PC
B: 3
,34
mg/
kg
Kad
mij:
1,4
03
mg/
kg
Kro
m: 1
,90
9 m
g/kg
Ži
va: <
0,0
01
mg/
kg
Nik
al: 0
,94
mg/
kg
Olo
vo: 2
,09
1 m
g/kg
V
anad
ij: 0
,65
9 m
g/kg
62
,595
-
66
,24
Kem
is
Term
ocl
ean
(i
zvo
z A
ust
rija
)
SOO
2.
Ost
ala
org
ansk
a o
tap
ala
070
204*
D10
Točk
a p
alje
nja
: <4
0°C
To
plin
ska
vrije
dn
ost
: 38
63
9 k
J/kg
U
kup
ni k
lor
(hal
oge
ni)
: 0,2
0%
Sa
drž
aj s
um
po
ra: 0
,18
%
Sad
ržaj
vo
de:
<0
,01
%
Pep
eo: 0
,10
%;P
CB
: 4,2
6 m
g/kg
K
adm
ij: 0
,06
6 m
g/kg
K
rom
: 0,2
86
mg/
kg
Živa
: <0
,00
1 m
g/kg
N
ikal
: 0,5
39
mg/
kg
Olo
vo: 0
,99
1 m
g/kg
V
anad
ij: 0
,20
9 m
g/kg
5,1
6
- 7
,61
Kem
is
Term
ocl
ean
(i
zvo
z A
ust
rija
)
SOO
3.
Nek
lori
ran
a m
aziv
a u
lja z
a m
oto
re i
zup
čan
ike
130
205*
R
1 i
D10
Ulja
za
po
dm
aziv
anje
I i I
I ka
tego
rije
(m
iner
aln
a u
lja z
a p
od
maz
ivan
je
zup
čan
ika
– te
kući
na)
0,0
5
-
SO
U
„Za
htj
ev
za u
tvrđ
iva
nje
ob
jed
inje
nih
uvj
eta
za
štit
e o
ko
liša
(N
N 1
14
/08
) za
po
sto
jeće
po
stro
jen
je S
ipro
d.o
.o U
ma
g.“
Br.
do
kum
enta
: 32
9-1
2-2
5/2
0 –
rev
1
4
2
Br.
N
aziv
otp
ada
Klju
čni b
roj
otp
ada
Po
stu
pci
o
po
rab
e i/
ili
zbri
nja
van
ja
otp
ada
Fizi
kaln
e i
kem
ijsk
e
kara
kte
rist
ike
otp
ada
Go
diš
nja
ko
ličin
a p
roiz
ved
en
og
otp
ada
(t)
Go
diš
nja
ko
ličin
a o
po
rab
ljen
og
otp
ada
(t)
Go
diš
nja
ko
ličin
a zb
rin
uto
g o
tpad
a (t
)
Loka
cija
zb
rin
java
nja
/ o
po
rab
e
Skla
diš
ten
je
otp
ada
- o
znak
a iz
b
lok
dija
gram
a SO
Pri
log-
E.8
4.
Olo
vne
bat
erije
1
6060
1*
R4
(O
lovo
i o
lovn
i dio
ksid
)te
sum
po
rna
kise
lina
32
%
0,2
18
0
,23
3
- C
.I.A
.K.
Vo
jnić
SO
U
5.
Otp
adn
e b
oje
i la
kovi
ko
ji sa
drž
e o
rgan
ska
ota
pal
a
080
111*
D10
Otp
adn
e b
oje
sa
70
% o
tap
ala
(zap
aljiv
a te
kući
na
pla
miš
ta
<21
°C o
znak
e X
i i F
; b
uta
no
n i
etil-
acet
at).
0,1
65
-
0,1
C.I.
A.K
. Za
greb
(i
zvo
z N
jem
ačka
)
SOO
6.
Otp
adn
i lat
ex -
o
tpad
ko
ji n
ije
spec
ific
iran
na
dru
gi n
ačin
070
299
D10
Ph
vri
jed
no
st: 6
,92
K
lori
di:
88
96
,9 m
g/kg
s.t
. Fl
uo
rid
i: <0
,01
mg/
kg s
.t.
Sulf
ati:
16
47
,3 m
g/kg
s.t
. Fe
no
lni i
nd
eks:
0,4
3 m
g/kg
s.t
. O
top
ljen
i org
ansk
i ugl
jik D
OC
: 8
94
9 m
g/kg
s.t
. U
kup
ne
rast
op
ljen
e tv
ari:
35
58
5
mg/
kg s
.t.
Ars
en
: <0
,01
mg/
kg s
.t.
Bar
ij: 0
,23
5 m
g/kg
s.t
. K
adm
ij: 0
,05
5 m
g/kg
s.t
. U
kup
ni k
rom
: 1,4
38
mg/
kg s
.t.
Bak
ar: 0
,53
9 m
g/kg
s.t
. Ži
va: <
0,0
1 m
g/kg
s.t
. M
olib
de
n: 0
,05
mg/
kg s
.t.
Nik
al: 0
,34
8 m
g/kg
s.t
. O
lovo
: 0,7
37
mg/
kg s
.t.
An
tim
on
: <0
,01
mg/
kg s
.t.
Sele
n: <
0,0
1 m
g/kg
s.t
. C
ink:
2,9
28
mg/
kg s
.t.
4,6
25
-
6,5
15
SOL
7.
Am
bal
aža
od
p
apir
a 1
5010
1
R
3
Otp
adn
e ka
rto
nsk
e ku
tije
i tu
ljci
(kru
tin
a; p
reša
ni k
arto
n i
pap
ir)
41
,39
3
8,1
8
- M
etis
, Pu
la
SOA
„Za
htj
ev
za u
tvrđ
iva
nje
ob
jed
inje
nih
uvj
eta
za
štit
e o
ko
liša
(N
N 1
14
/08
) za
po
sto
jeće
po
stro
jen
je S
ipro
d.o
.o U
ma
g.“
Br.
do
kum
enta
: 32
9-1
2-2
5/2
0 –
rev
1
4
3
Br.
N
aziv
otp
ada
Klju
čni b
roj
otp
ada
Po
stu
pci
o
po
rab
e i/
ili
zbri
nja
van
ja
otp
ada
Fizi
kaln
e i
kem
ijsk
e
kara
kte
rist
ike
otp
ada
Go
diš
nja
ko
ličin
a p
roiz
ved
en
og
otp
ada
(t)
Go
diš
nja
ko
ličin
a o
po
rab
ljen
og
otp
ada
(t)
Go
diš
nja
ko
ličin
a zb
rin
uto
g o
tpad
a (t
)
Loka
cija
zb
rin
java
nja
/ o
po
rab
e
Skla
diš
ten
je
otp
ada
- o
znak
a iz
b
lok
dija
gram
a SO
Pri
log-
E.8
8.
Am
bal
aža
od
p
last
ike
150
102
R5
Otp
adn
a p
last
ičn
a fo
lija
(kru
tin
a; p
last
ičn
e vr
eće
od
p
olie
tile
na)
9
,7
11
,58
-
Met
is, P
ula
SOA
9.
Am
bal
aža
od
d
rva
- p
alet
e 1
5010
3
D
15
Drv
ene
pal
ete
(kru
tin
a; p
alet
e o
d d
rva)
2
8,7
5
- 2
9,1
M
etis
, Pu
la
SOA
10
.
Otp
adn
o
želje
zo i
čelik
-
od
ru
šen
ja
ob
jekt
a i
stro
jeva
170
405
R4
Otp
adn
i met
aln
i dije
lovi
str
oje
va
(žel
jezo
i lim
) 0
,49
1
,14
-
Met
is, P
ula
SO
Ž
11
.
Mje
šavi
ne
mas
ti i
ulja
iz
sep
arat
ora
u
lje/v
od
a ko
je
sad
rže
sam
o
jest
ivo
ulje
i m
asn
oće
190
809
D9
Teku
ći m
ulj
(jes
tivo
ulje
i m
asti
od
pri
pre
me
hra
ne)
1
4
- 1
4
Rije
ka T
ank,
R
ijeka
SO
M
12
. Je
stiv
o u
lje i
mas
ti
200
125
R9
Istr
oše
no
ku
hin
jsko
ulje
(j
esti
vo is
tro
šen
o u
lje o
d
pri
pre
me
hra
ne
- te
kući
na)
0,0
5
0,1
3
-
RaM
a,
Vir
ovi
tica
(i
zvo
z A
ust
rija
)
SBU
13
. Is
tro
šen
i ak
tivn
i ugl
jen
0
6130
2*
D
10
Točk
a p
alje
nja
: nije
def
inir
ana
Top
linsk
a vr
ijed
no
st: 2
41
81
kJ/
kg
Uku
pn
i klo
r: 0
,07
4%
Sa
drž
aj s
um
po
ra: 0
,88
3%
Sa
drž
aj v
od
e: 4
,63
%
Pep
eo: 7
,53
%
PC
B: <
1,0
mg/
kg
Kad
mij:
<0
,5 m
g/kg
K
rom
: 4,3
6 m
g/kg
58
,8
- 5
8,8
K
alu
n d
.o.o
. D
rniš
SO
AU
„Za
htj
ev
za u
tvrđ
iva
nje
ob
jed
inje
nih
uvj
eta
za
štit
e o
ko
liša
(N
N 1
14
/08
) za
po
sto
jeće
po
stro
jen
je S
ipro
d.o
.o U
ma
g.“
Br.
do
kum
enta
: 32
9-1
2-2
5/2
0 –
rev
1
4
4
Br.
N
aziv
otp
ada
Klju
čni b
roj
otp
ada
Po
stu
pci
o
po
rab
e i/
ili
zbri
nja
van
ja
otp
ada
Fizi
kaln
e i
kem
ijsk
e
kara
kte
rist
ike
otp
ada
Go
diš
nja
ko
ličin
a p
roiz
ved
en
og
otp
ada
(t)
Go
diš
nja
ko
ličin
a o
po
rab
ljen
og
otp
ada
(t)
Go
diš
nja
ko
ličin
a zb
rin
uto
g o
tpad
a (t
)
Loka
cija
zb
rin
java
nja
/ o
po
rab
e
Skla
diš
ten
je
otp
ada
- o
znak
a iz
b
lok
dija
gram
a SO
Pri
log-
E.8
Živa
: <0
,2 m
g/kg
N
ikal
: <5
mg/
kg
Olo
vo: <
5 m
g/kg
V
anad
ij: <
5 m
g/kg
Ta
lij: <
1 m
g/kg
14
. M
ulje
vi iz
se
par
ato
ra
ulje
/vo
da
130
502*
D
15
Teku
ći m
ulj
(mu
lj o
d p
ijesk
a i b
lata
uz
pri
sutn
o u
lje s
a as
falt
iran
ih
po
vrši
na)
0,2
1
- 0
,21
SOS
15
.
Am
bal
aža
on
ečiš
ćen
a o
pas
nim
tv
arim
a
150
110*
R
4
Talo
g u
bač
vam
a i k
anti
cam
a n
asta
je u
po
gon
u m
ješa
on
e i
štam
par
ije;
pri
liko
m u
po
treb
e b
oja
i ra
znih
pre
maz
a (s
uh
i tal
og
skru
ćen
e b
oje
i lje
pila
; za
pal
jivo
- F
)
2,1
6
2,1
6
-
C.I.
A.K
. G
ub
ašev
o
(izv
oz
Au
stri
ja)
SOA
16
.
Mu
ljevi
od
fi
zika
lno
/ ke
mijs
ke
ob
rad
e ko
ji sa
drž
e o
pas
ne
tvar
i
190
205*
D
9
Ph
vri
jed
no
st: 7
,02
El
ektr
ičn
a vo
dlji
vost
: 12
20
uS/
cm
Isp
arn
i ost
atak
10
5°C
: 14
36
mg/
l K
lori
di:
11
3 m
g/l
Sulf
ati (
SO4
--):
<1
,0 m
g/l
DO
C: 5
28
,43
mg/
l Fe
no
li: 0
,01
1 m
g/l
Mo
libd
en
: <0
,00
5 m
g/l
Kad
mij:
<0
,00
01
mg/
l A
rse
n: <
0,0
05
mg/
l B
akar
: 0,0
38
mg/
l C
ink:
6,0
58
mg/
l K
rom
uku
pn
i: 1
,60
0 m
g/l
Olo
vo: 0
,00
2 m
g/l
Živa
: <0
,00
01
mg/
l N
ikal
: 0,0
10
mg/
l B
ariji
: 0,0
53
mg/
l A
nti
mo
n: <
0,0
50
mg/
l Se
len
: 0,0
05
mg/
l Fl
uo
rid
i: 0
,08
mg/
l
12
-
12
R
ijeka
Tan
k,
Rije
ka
SOT
„Za
htj
ev
za u
tvrđ
iva
nje
ob
jed
inje
nih
uvj
eta
za
štit
e o
ko
liša
(N
N 1
14
/08
) za
po
sto
jeće
po
stro
jen
je S
ipro
d.o
.o U
ma
g.“
Br.
do
kum
enta
: 32
9-1
2-2
5/2
0 –
rev
1
4
5
Br.
N
aziv
otp
ada
Klju
čni b
roj
otp
ada
Po
stu
pci
o
po
rab
e i/
ili
zbri
nja
van
ja
otp
ada
Fizi
kaln
e i
kem
ijsk
e
kara
kte
rist
ike
otp
ada
Go
diš
nja
ko
ličin
a p
roiz
ved
en
og
otp
ada
(t)
Go
diš
nja
ko
ličin
a o
po
rab
ljen
og
otp
ada
(t)
Go
diš
nja
ko
ličin
a zb
rin
uto
g o
tpad
a (t
)
Loka
cija
zb
rin
java
nja
/ o
po
rab
e
Skla
diš
ten
je
otp
ada
- o
znak
a iz
b
lok
dija
gram
a SO
Pri
log-
E.8
17
. o
db
ačen
a EE
o
pre
ma
160
213*
R
4
kru
tin
a n
asta
je p
rilik
om
pro
mje
ne
rasv
jetn
ih t
ijela
u p
ogo
nim
a te
p
op
ravk
a i z
amje
ne
kom
pju
tora
.
0,1
15
0
,11
5
- Sp
ectr
a M
edia
, V
iro
viti
ca
SOE
18
. o
tpad
na
pla
stik
a 2
0013
9
R5
kru
tin
a n
asta
je u
po
gon
u n
anaš
anja
p
rilik
om
po
stav
ljan
ja ju
mb
o r
ola
n
a st
roj z
a n
anaš
anje
(k
ruti
na;
ost
aci f
olij
e P
VC
-a, P
P-a
i P
E-a)
4,8
54
5
,67
-
Met
is, P
ula
SO
A
19
o
stal
a go
riva
(u
klju
čuju
ći
mje
šavi
ne)
1
3070
3*
D9
La
ko lo
ž u
lje p
om
iješa
no
s v
od
om
(g
ori
vo L
US
II;
točk
a p
alje
nja
>
55
°C, o
znak
a N
i X
n)
0,4
5
- 0
,45
R
ijeka
Tan
k,
Rije
ka
SOO
„Zahtjev za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08) za postojeće postrojenje Sipro d.o.o Umag.
Br. dokumenta: 329-12-25/20 – rev1 46
5. Buka
5.1.
Br. Izvori buke
Opis izvora buke
Razina akustične buke na izvoru
LWA (dB)
1 Odsisna ventilacija rekuperacija SB Ventilatori 84,8
2 pumpe rashladne vode pumpe 84,5
3 toplinska podstanica pumpe 82,5
4 rashladne komore - ventilacija ventilatori 68,5
5.2. Vrijednosti ekvivalentne razine buke LAeq u dB u promatranim područjima
Danju Noću
Br. Lokacija mjerenja Najviša dopuštena vrijednost
Izmjerena vrijednost
Najviša dopuštena vrijednost
Izmjerena vrijednost
1 Ispred najbližeg stambenog objekta Ungarija BB – mjerena je ukupna razina buke - objekti su u neposrednoj blizini tvornica Sipro i Aluflekspack te prometnica Otvoreni boravišni prostor prema Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN.145/04)
65 dB(A)
43
50
43
Podaci o mjerenju buke su iz travnja 2010.
6. Vibracije
6.1.
Br. Izvor vibracija Opis izvora vibracija
Vrijednosti procijenjenog ubrzanja vibracija, aweq,T(ms-2)
Tvornica ne raspolaže s izvorima vibracija te zbog toga mjerenja nisu niti obavljena!
- -
6.2. Vrijednosti procijenjenog ubrzanja vibracija koje u promatranom području izaziva postrojenje aweq,T(ms-2)
Danju Noću
Br. Mjesto mjerenja Najviša dopuštena vrijednost
Izmjerena vrijednost
Najviša
dopuštena
vrijednost
Izmjerena vrijednost
-
„Zahtjev za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08) za postojeće postrojenje Sipro d.o.o Umag.“
Br. dokumenta: 329-12-25/20 – rev1 47
7. Ionizirajuće zračenje
7.1.
Br. Izvor ionizirajućeg zračenja
Opis izvora ionizirajućeg zračenja
Vrsta zračenja Vrijednosti zračenja
Tvornica ne raspolaže s izvorima ionizirajućeg zračenja!
- - -
7.2. Vrijednosti neionizirajućeg zračenja koje u promatranom području izaziva postrojenje
Br. Lokacija mjerenja Vrsta zračenja Najviša dopuštena vrijednost
Izmjerena vrijednost
- - - -
Tijekom rada u proizvodnom procesu nema izvora ionizirajućeg zračenja
„Zahtjev za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08) za postojeće postrojenje Sipro d.o.o Umag.“
Br. dokumenta: 329-12-25/20 – rev1 48
F. Opis i karakterizacija okoliša na lokaciji postrojenja
1. Grafički prilog točne lokacije postrojenja i okolnog područja
1.1. Karta lokacije i šireg okolnog područja
Postrojenje se nalazi na području industrijske zone Ungarija. U blizini industrijske zone Ungarija, sa zapadne
strane nalazi se manje naselje Ungarija koje sačinjavaju stambene, gospodarske i poslovne građevine. Naselje
ima 19 stanovnika. Od najbližih stambenih objekata, koji se nalaze na cca 500 m udaljenosti, društvo je
odvojeno pojasom hrastove šume. U neposrednoj blizini jugoistočno, nalazi se tvornica Aluflexpack d.o.o.
Sjeverozapadno od društva nalazi se pojas zaštitnog zelenila do prometnice Umag-Plovanija. Širi okoliš lokacije
je šumsko zemljište sa zelenilom.
Slika 6. Satelitska karta lokacije tvorničkog kruga Sipro u odnosu na okolno područje
„Zahtjev za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08) za postojeće postrojenje Sipro d.o.o Umag.“
Br. dokumenta: 329-12-25/20 – rev1 49
2. Karakterizacija okoliša okolnog područja
Tvar Jesu li u okolišu izmjerene koncentracije značajnih tvari koje se emitiraju u zrak, vode ili tlo (uključujući podzemne vode) te određena razina buke i vibracije? Navesti referentni broj izvješća
Na području Istre se sustavno prati kakvoća zraka, voda i mora od početka osamdesetih godina.
SO2, dim, UTT, Pb, Cd i Ni.
Zrak Prema Uredbi o određivanju područja i naseljenih područja prema kategorijama kakvoće zraka (NN 68/08) i Planu zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2008. do 2011. godine (NN 61/08), Istarska županija određena je kao područje HR 4, a grad Umag nije posebno izdvojen kao naseljeno područje. Prema podacima iz „Godišnje izvješće o praćenju kakvoće zraka na području RH za 2010. godinu“ dostupnog na stranicama AZO vidljivo je da na području grada Umaga postoje dvije postaje za mjerenje kakvoće zraka te je utvrđeno da je na području grada Umaga zrak bio I kategorije. Pokazatelji koji se prate na postajama su slijedeći: SO2, dim, UTT, Pb, Cd i Ni.
Godišnje izvješće o praćenju
kakvoće zraka na području RH za 2010. godinu
Vidljivo onečišćenje mora (boja, masne mrlje, vidljiv otpad
itd.); Slanost;
Crijevni enterokoki; Escherichia coli
More Kakvoća mora na području Istarske županije prati se kontinuirano od 1988. godine. Na području grada Umaga postoje 25 mjernih mjesta za ispitivanje kakvoće mora na morskim plažama. Rezultati praćenja kakvoće mora pokazuju izuzetno visok udio plaža s izvrsnom kakvoćom mora za kupanje. (Izvješće o kakvoći
mora na morskim plažama u Istarskoj županiji u 2011. godini -
Služba za zdravstvenu ekologiju, Odjela za zaštitu i unapređenje okoliša Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije)
Izvješće o kakvoći mora na morskim
plažama u Istarskoj županiji
u 2011.godini
-organoleptička svojstva vode; - fizikalno kemijska svojstva; - ioni; - režim kisika; - hranjive soli; - organske tvari: - teški metali; - bakteriološki pokazatelji.
Voda Program praćenja kvalitete prirodnih resursa voda, koje se koriste u vodoopskrbnom sustavu Istarske županije, provodi se za Istarsku županiju od 1998. godine. Program je nadopunjen rezultatima ispitivanja izvorišta iz monitoringa voda na vodnom području primorskoistarskih slivova koji provode Hrvatske vode. Na području Istarske županije za vodoopskrbu se koriste vode izvora, bunara i voda akumulacije Butoniga, koje koriste tri vodovoda – Istarski vodovod Buzet, vodovod Pula i Vodovod Labin. Zaključak izvješća Kakvoća prirodnih resursa voda uključenih u vodoopskrbu u istarskoj županiji u 2010. godini je da: „Sadašnji postupci prerade vode na prirodnim resursima omogućavaju distribuciju zdravstveno ispravne vode u javnom vodoopskrbnom sustavu Istarske županije.
Kakvoća prirodnih
resursa voda uključenih u
vodoopskrbu u istarskoj županiji u
2010. godini
„Zahtjev za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08) za postojeće postrojenje Sipro d.o.o Umag.“
Br. dokumenta: 329-12-25/20 – rev1 50
3. Prethodno onečišćenje i mjere planirane za poboljšanje stanja okoliša
Br. Opis Prilog br.
Ne postoji prethodno onečišćenje. Tvornica izgrađena u novoformiranoj industrijskoj zoni, dotadašnja namjena bili su pašnjaci i šuma.
-
Komentar: Industrijska zona Ungarija formirana je 1979.godine. Sipro je bio prva tvornica na lokaciji. U međuvremenu je došlo do nekoliko izmjena i dopuna Plana, kojim je zona uvijek ostala za industrijske djelatnosti. U rujnu 2010. usvojen je Detaljni plana uređenja industrijske zone Ungarija Umag.
„Zahtjev za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08) za postojeće postrojenje Sipro d.o.o Umag.“
Br. dokumenta: 329-12-25/20 – rev1 51
G. Opis i karakteristike postojeće ili planirane tehnologije i drugih tehnika za
sprečavanje ili, tamo gdje to nije moguće, smanjivanje emisija iz postrojenja
1. Tehnologije i tehnike koje se koriste za sprečavanje i smanjivanje emisija iz postrojenja (emisija koje štetno
utječu na okoliš)
1.1. Sastavnica okoliša Zrak
1.2. Opće karakteristike i tehnički opis tehnologija i tehnika
REKUPERACIJA OTAPALA Za rekuperaciju otapala izgrađena su dva zasebna sustava, od kojih veći, kapaciteta 850 kilograma na sat, služi za rekuparaciju heksana. Sustav koji danas služi za rekuperaciju toluena izgrađen je 1980. godine i služio je za rekuperaciju specijalnog benzina. Od 1994. godine sustav se upotrebljava za rekuperaciju toluena, a 1997. godine je kompletno renoviran. Sustav za rekuperaciju specijalnog benzina ili heksana izgrađen je 1994. godine. Proces rekuperacije otapala zasniva se na uporabi specijalnog aktivnog ugljena sa svojstvima koja omogućavaju adsorpciju para otapala iz zraka i kod nižih koncentracija. Aktivni ugljen je proizvod organskog sastava, a za pročišćavanje zraka i rekuperaciju otapala koriste se cilindrični oblici promjera 3-4 milimetra i specifične težine cca 400 kg/m3. LINIJA ZA PROIZVODNJU LJEPILA Instalirana je linija za proizvodnju ljepila sa visokim postotkom suhe supstance čime su se gubici na emisiji benzina na postrojenju za povrat otapala prepolovili, sa 0,558 na 0,278 g/m3 zraka.
1.3. Vremenski plan i stanje primjene tehnologija i tehnika
Rekuperacija specijalnog benzina je u funkciji od 1994. Rekuperacija toluena u funkciji od 1997. Linija za proizvodnju ljepila sa visokim postotkom suhe supstance u funkciji je od 2008.
1.4. Poboljšanja s obzirom na okoliš Smanjene emisije otapala HOS Smanjena potrošnja energije, smanjena difuzna emisija.
1.5. Učinkovitost tehnologija i tehnika Rekuperacija otapala: učinkovitost preko 90% Linija za proizvodnju ljepila: značajno poboljšanje
1.6. Obrada rezidua Rekuperacija -Istrošeni aktivni ugljen – spaljivanje
1.7. Investicijski i dodatni troškovi vezani uz relevantne tehnologije i tehnike
Rekuperacije - vrijednost investicije 8.344.454,28 kn Linija za proizvodnju ljepila VS – investicija 1.319.116 kn + godišnji najam 200.000 € (procjena vrijednosti 1,5 milijuna eura)
„Zahtjev za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08) za postojeće postrojenje Sipro d.o.o Umag.“
Br. dokumenta: 329-12-25/20 – rev1 52
1.1. Sastavnica okoliša Vode
1.2. Opće karakteristike i tehnički opis tehnologija i tehnika
Za smanjenje emisija u vodu na lokaciji ugrađeni su mastolov i separator ulja. Osim toga u primjeni su i reverzna osmoza za pripremu vode i membranska separacija za pročišćavanje rashladne vode čime se postiže smanjenje opterećenje otpadnih voda.
1.3. Vremenski plan i stanje primjene tehnologija i tehnika
Reverzna osmoza 2009.- novo Membranska separacija 2000. - u dobrom stanju
1.4. Poboljšanja s obzirom na okoliš Obrada voda – eliminacija opasnih tvari iz procesa, manje rada
1.5. Učinkovitost tehnologija i tehnika Obrada voda - ušteda troškova rada od 25%
1.6. Obrada rezidua
Redovitim čišćenjem mastolova nastaje otpad mješavine ulja i masti iz odvajača ulje/voda koje sadrže samo jestivo ulje i masnoće 19 08 09 koji se predaje ovlaštenom obrađivaču. Redovitim održavanjem separatora otpremaju se Muljevi iz odvajača ulje/voda 13 05 02*
1.7. Investicijski i dodatni troškovi vezani uz relevantne tehnologije i tehnike
Obrada voda 407.753 kn
2. Predložene (planirane) tehnologije i tehnike za sprečavanje ili smanjivanje emisija iz postrojenja
1.1. Sastavnica okoliša Zrak
1.2. Opće karakteristike i tehnički opis tehnologija i tehnika
Razvijanje primjene boja i drugih premaza na bazi vode u postrojenju za štampanje traka (flekso štampa)
1.3. Vremenski plan i stanje primjene tehnologija i tehnika
Projekt u razradi. Izvedba do kraja 2015.godine
1.4. Poboljšanja s obzirom na okoliš Smanjenje emisija HOS
1.5. Učinkovitost tehnologija i tehnika Očekuje se bitno smanjenje emisija HOS iz postojećeg postrojenja
1.6. Obrada rezidua bez
1.7. Investicijski i dodatni troškovi vezani uz relevantne tehnologije i tehnike
Procjena troškova - 500.000 kn
„Zahtjev za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08) za postojeće postrojenje Sipro d.o.o Umag.“
Br. dokumenta: 329-12-25/20 – rev1 53
H. Opis i karakteristike postojećih ili planiranih (predloženih) mjera za sprečavanje
proizvodnje i/ili za oporabu/zbrinjavanje proizvedenog otpada iz postrojenja
1. Mjere za sprečavanje nastanka i/ili za oporabu/zbrinjavanje proizvedenog otpada iz postrojenja
1.1. Otpad Sve vrste otpada prema Planu gospodarenja otpadom.
1.2. Vremenski plan i stanje primjene tehnologija i tehnika
Primijenjene tehnologije i tehnike primjenjuju se kontinuirano uz redovno preventivno održavanje, te se osigurava jednaka učinkovitost u svakom trenutku.
1.3. Opis mjera za sprečavanje proizvodnje otpada i mjera za oporabu prije proizvedenog otpada
- Ljepilo proizvedeno na početku procesa ponovno se vraća u proces preko dozirnog sustava (ponovno korištenje ljepila).
- sprječavanje prelijevanja ljepila na glavi za nanašanje - ugrađeni senzori čime je smanjena potreba čišćenja otapalom
1.4. Razlozi za poduzimanje mjera, poboljšanja s obzirom na zaštitu okoliša
Smanjena količina opasnog otpada, ušteda i povećana sigurnost
1.5. Učinkovitost mjera Povećana sigurnost i ekonomska ušteda
1.6. Investicijski i dodatni troškovi vezani uz mjere
Sastavni dio Plana poslovanja ili Plana investicija.
Komentar: Projekti koju su provedeni:
1. Čistija proizvodnja - Smanjenje tehnološkog otpada i emisija u proizvodnji samoljepljivih traka “Sipro” d. d. Umag, 1997. Prilog B.16
2. Čistija proizvodnja - Smanjenje emisija otapala, 2002. Prilog B.17 3. Razvitak društvene odgovornosti: Evidencija prijedloga zaposlenika za poboljšanje ZO 2006.Prilog H.1.1 4. Natjecanje MATCH Sipro 2008: kako ostvariti i povećati visoku razinu poslovne uspješnosti: prva
nagrada. Prilog H.1.2 2. Predložene (planirane) mjere za sprečavanje proizvodnje i oporabu otpada iz postrojenja
Napomena: odgovarajuće koristiti tablicu iz točke 1.
Postojeće mjere za sprečavanje proizvodnje i oporabu otpada iz postrojenja zadovoljavaju uvjete propisane nacionalnom zakonskom regulativom, Uredbom o postupku utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša i međunarodnim standardima stoga nisu planirane nove mjere.
„Zahtjev za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08) za postojeće postrojenje Sipro d.o.o Umag.“
Br. dokumenta: 329-12-25/20 – rev1 54
I. Opis i karakteristike postojećih ili planiranih mjera i korištene opreme za nadzor
postrojenja i emisija u okoliš
1. Postojeći sustav mjera i tehničke opreme za nadzor postrojenja i emisija u okoliš
1.1. Nadzirana emisija Emisije onečiščujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora
1.2. Mjesto emisije
Dimnjaci rekuperatora SB - 5 ispusta Prilog C.4. {Z
RB (1-5)}
Dimnjaci rekuperatora toluena -
3 ispusta Prilog C.4. {Z RT (1-3)}
Dimnjak kotla
Odsisna ventilacija stroja za štampu
Z ST1
Odsisna ventilacija stroja za štampu
Z ST2
Odsisna ventilacija stroja za štampu Z ST3
1.3. Mjesto mjerenja / mjesto uzorkovanja
Dimnjaci Dimnjaci Dimnjak Ventilacija
mjerni otvori
Ventilacija mjerni otvori
Ventilacija mjerni otvori
1.4. Metode mjerenja/uzorkovanja
Plameno-ionizacisjska
detekcija (FID)
Plameno-ionizacijska detekcija
(FID)
Nedisperzirana IR Spektrofotometrija
(NDIR) – CO
Paramagnetizam – O2 Kemiluminiscencija –
NO i NO2
Plameno-ionizacisjska
detekcija (FID)
Plameno-ionizacisjska
detekcija (FID)
Plameno-ionizacisjska
detekcija (FID)
1.5. Učestalost mjerenja/uzorkovanja
1 godišnje 1 godišnje 1 godišnje jednom u 5
godina jednom u 5
godina jednom u 5
godina
1.6. Uvjeti mjerenja/uzorkovanja
Normalni radni uvjeti
Normalni radni uvjeti
Mjerenje kad je kotao radio pod opterećenjem
Normalni radni uvjeti
Normalni radni uvjeti
Normalni radni uvjeti
1.7. Količine koje se prate 37,2 mg
HOS/Nm3;
5,1 mg HOS/Nm
3
CO (mg/m3)
7,1 mg/Nm3
NOx (mg/m3)
246,1mg/Nm3
217,5 mg/Nm
3;
279 mg/Nm
3;
201 mg/Nm
3;
1.8. Analitičke metode
HRN EN 12619:2006 HRN EN 13526:2006
HRN EN 12619:2006 HRN EN 13526:2006
CO – HRN EN 15058:2008 O2 – HRN EN 14798:2008 NO2 – HRN EN 14792:2007
HRN EN 12619:2006 HRN EN 13526:2006
HRN EN 12619:2006 HRN EN 13526:2006
HRN EN 12619:2006 HRN EN 13526:2006
1.9. Tehničke karakteristike mjera
Sukladno zahtjevima normi
Sukladno zahtjevima normi
Sukladno zahtjevima normi
Sukladno zahtjevima normi
Sukladno zahtjevima normi
Sukladno zahtjevima normi
1.10. Subjekt koji obavlja uzorkovanje ili mjerenje
Metroalfa Metroalfa Metroalfa Metroalfa Metroalfa Metroalfa
1.11. Organizacija koja obavlja analize/laboratorij
Metroalfa Metroalfa Metroalfa Metroalfa Metroalfa Metroalfa
1.12.
Ovlaštenje/akreditacija za mjerenja ili ovlaštenje/akreditacija laboratorija
Broj akreditacije
pri HAA - 1165
Broj akreditacije
pri HAA - 1165
Broj akreditacije pri HAA - 1165
Broj akreditacije
pri HAA - 1165
Broj akreditacije
pri HAA - 1165
Broj akreditacije
pri HAA - 1165
„Zahtjev za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08) za postojeće postrojenje Sipro d.o.o Umag.“
Br. dokumenta: 329-12-25/20 – rev1 55
1.13. Metoda bilježenja, obrade i pohrane podataka
Izvještaj o provedenim mjerenjima
Izvještaj o provedeni
m mjerenjima
Izvještaj o provedenim mjerenjima
Izvještaj o provedenim mjerenjima
Izvještaj o provedenim mjerenjima
Izvještaj o provedenim mjerenjima
1.14. Planirane promjene u nadzoru
Nema Nema Nema Nema Nema Nema
1.15. Nadzire li se stanje okoliša?
Ne Ne Ne Ne Ne Ne
Napomena: Operator osim gore navedenih mjerenja posjeduje opremu za kontinuirano mjerenje emisija iz rekuperacije
SB. Mjerenja se vrše u cilju kontrole vođenja procesa a održavanje i baždarenje infracrvenih analizatora ugovoreno sa
proizvođačem opreme firma MSA ITALIANA S.p.A., Via Po 13/17 20089 Rozzano (MI), najmanje dva puta godišnje.
Rezultate kontrolira voditelj smjene, minimalno jednom u smjeni, zatim voditelj službe ZNR i ZO dnevno kontrolira i podatke
pohranjuje u program. Program je dostupan direktorima i rukovodiocima. Mjerenja na rekuperaciji SB i toluena se provode tijekom 4 sata što odgovara trajanju jednog ciklusa rekuperacije u intervalima od 10 minuta. Kao rezultat mjerenja uzima se srednja vrijednost niza mjerenja u trajanju od 4 h. Kotlovnica - tri serije mjerenja Mjerenja na TS1-TS3 se provode kao polusatni prosjeci pojedinih mjernih mjesta.
1.1. Nadzirana emisija Otpadna voda Oborinska voda
1.2. Mjesto emisije Ispust K1 Ispust V1
1.3. Mjesto mjerenja / mjesto uzorkovanja
MM1 – miješane otpadne vode na izlazu SIPRO
MM2 – manipulativne površine
1.4. Metode mjerenja/uzorkovanja
Trenutni uzorak Trenutni uzorak
1.5. Učestalost mjerenja/uzorkovanja
Analiza se mora obavljati najmanje 2 puta godišnje uzimanjem trenutnog uzorka putem ovlaštenog laboratorija.
Analiza se mora obavljati najmanje 2 puta godišnje uzimanjem trenutnog uzorka putem ovlaštenog laboratorija
1.6. Uvjeti mjerenja/uzorkovanja
Radni uvjeti Radni uvjeti
1.7. Količine koje se prate
Parametri MDK
Temperatura °C
40
Protok l/s trenutni
ukupna ulja i masti mg/l
100
kloridi mg/l praćenje
pH 6,5 – 9,5
UST (mg/l) praćenje
KPK mgO2/l 750
BPK5 mgO2/l 250
PAH mg/l 1
Parametri MDK
pH 6,5 – 9,0
UST (mg/l) 35
KPK mgO2/l 125
ukupna ulja i masti mg/l
20
„Zahtjev za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08) za postojeće postrojenje Sipro d.o.o Umag.“
Br. dokumenta: 329-12-25/20 – rev1 56
1.8. Analitičke metode
HRN ISO 10523 / pH HRN ISO 11923 / susp. tvar HRN ISO EN 6060 / KPK HRN EN 1899 /BPK HRN EN ISO 6439 / fenoli
HRN ISO 10523 / pH HRN ISO 11923 / susp. tvar HRN ISO EN 6060 / KPK DIN 38409(18)/Ukupna masti i ulja
1.9. Tehničke karakteristike mjera
Sukladno propisanim analitičkim metodama
Sukladno propisanim analitičkim metodama
1.10. Subjekt koji obavlja uzorkovanje ili mjerenje
ZJZ Istarska županija ZJZ Istarska županija
1.11. Organizacija koja obavlja analize/laboratorij
ZJZ Istarska županija ZJZ Istarska županija
1.12.
Ovlaštenje/akreditacija za mjerenja ili ovlaštenje/akreditacija laboratorija
MRRŠVG UP/I-034-04/09-01/5 Ur.br: 538-10/1-4-64-09/5 od 30.04.2009.
MRRŠVG UP/I-034-04/09-01/5 Ur.br: 538-10/1-4-64-09/5 od 30.04.2009.
1.13. Metoda bilježenja, obrade i pohrane podataka
Analitičko izvješće Analitičko izvješće
1.14. Planirane promjene u nadzoru
Ne planiraju se Ne planiraju se
1.15. Nadzire li se stanje okoliša? Ne Ne
Smatra se da uzorak otpadne vode zadovoljava GVE propisane Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 87/10) ukoliko izmjerene vrijednosti pokazatelja ne prelaze granične vrijednosti emisija (GVE). 2. Planirani sustav mjera i tehničke opreme za nadzor postrojenja i emisija u okoliš
Napomena: odgovarajuće koristiti tablicu iz točke 1.
Postojeći sustav mjera je u su u skladu sa NRT i stanjem tehnike. Nove mjere primijenit će se u trenutku promjena u NRT. 3. Praćenje stanja okoliša
Napomena: odgovarajuće koristiti tablicu iz točke 1.
U skladu sa dosadašnjim praćenjem.
„Za
htj
ev
za u
tvrđ
iva
nje
ob
jed
inje
nih
uvj
eta
za
štit
e o
ko
liša
(N
N 1
14
/08
) za
po
sto
jeće
po
stro
jen
je S
ipro
d.o
.o U
ma
g.
Br.
do
kum
enta
: 32
9-1
2-2
5/2
0 –
rev
1
5
7
J. D
eta
ljn
a an
aliz
a p
ost
roje
nja
s o
bzi
rom
na
naj
bo
lje r
asp
olo
žive
te
hn
ike
(N
RT)
Pri
liko
m d
etal
jne
usp
ore
db
e s
naj
bo
ljim
ras
po
loži
vim
teh
nik
ama
kori
šten
i su
slje
deć
i rel
evan
tni R
efer
entn
i do
kum
enti
o n
ajb
olji
m r
asp
olo
živi
m t
ehn
ikam
a (R
DN
RT)
:
•• •
RD
NR
T P
ovr
šin
ska
ob
rad
a ko
rišt
enje
m o
tap
ala
- R
efer
ence
Do
cum
en
t o
n
Be
st A
vail
ab
le T
ech
niq
ue
s o
n S
urf
ace
Tre
atm
en
t u
sin
g O
rga
nic
So
lve
nts
- S
TS, A
ugu
st 2
007
•• •
RD
NR
T Em
isije
iz s
pre
mn
ika
- R
efe
ren
ce D
ocu
me
nt
on
Be
st A
vail
ab
le T
ech
niq
ue
s o
n E
mis
sio
ns
fro
m S
tora
ge
-
ESB
, Ju
ly 2
006
•• •
RD
NR
T O
pći
pri
nci
pi m
on
ito
rin
ga -
Re
fere
nce
Do
cum
en
t o
n t
he
Ge
ne
ral P
rin
cip
les
of
Mo
nit
ori
ng
- G
MP
, Ju
ly 2
003
Ova
j pri
stu
p je
u s
klad
u s
pre
po
ruko
m iz
tem
eljn
og
„ver
tika
lno
g“ B
REF
do
kum
enta
– S
TS k
oji
nav
od
i da
se u
cilj
u d
od
atn
ih in
form
acija
mo
gu r
azm
atra
ti g
ore
nav
eden
i „h
ori
zon
taln
i“ B
REF
do
kum
enti
.
„Za
htj
ev
za u
tvrđ
iva
nje
ob
jed
inje
nih
uvj
eta
za
štit
e o
ko
liša
(N
N 1
14
/08
) za
po
sto
jeće
po
stro
jen
je S
ipro
d.o
.o U
ma
g.“
Br.
do
kum
enta
: 32
9-1
2-2
5/2
0 –
rev
1
5
8
1.
Usp
ore
db
a s
razi
nam
a e
mis
ija
veza
nim
a u
z p
rim
jen
u n
ajb
olj
ih r
asp
olo
živi
h t
ehn
ika
(NR
T–p
rid
ruže
ne
vri
jed
no
sti
em
isija
)
Teh
nič
ko-t
eh
no
lošk
a rj
eše
nja
P
ost
ign
uta
ili p
red
lože
na
em
isija
N
RT
– p
rid
ruže
ne
vri
jed
no
sti e
mis
ija
(s o
zna
ko
m r
efe
ren
tno
g
po
gla
vlj
a i
z B
RE
F-a
)
Op
ravd
anje
(o
bja
šnje
nje
) ra
zlik
e iz
me
đu
ras
po
na
em
isij
a u
z p
rim
jen
u N
RT-
a i p
ost
ign
uti
h
em
isija
. Pre
dlo
žiti
pla
n
po
du
zim
anja
mje
ra i
vre
me
nsk
i o
kvir
za
po
stiz
anje
raz
ina
jed
nak
ih r
azin
ama
po
stig
nu
tim
a u
z p
rim
jen
u N
RT
(vid
i Q 1
)
1.1
. PO
KA
ZAT
ELJI
: P
RO
CES
I I O
PR
EMA
1.1
.1.
Pro
cesi
– O
pći
NR
T (u
skl
adu
s „
Re
fere
nce
Do
cum
en
t o
n B
est
Ava
ilab
le T
ech
niq
ue
s o
n S
urf
ace
Tre
atm
en
t u
sin
g O
rga
nic
So
lve
nts
, Au
gust
20
07
“ )
1.1
.1.1
Uvo
đen
je i
kori
šten
je
nes
tan
dar
diz
iran
og
sust
ava
up
ravl
jan
ja o
koliš
em
Teh
nik
a 2
1.1
.12
u B
REF
STS
d
oku
men
tu
Na
niv
ou
mat
ičn
e ku
će G
rup
acije
Sic
ad
po
sto
ji IS
O 9
00
0 k
ojim
se
u s
klo
pu
gr
up
acije
po
kriv
aju
tvo
rnic
e kć
eri,
tako
d
a Si
pro
nije
sam
ost
aln
o c
erti
fici
ran
.
- U
svo
jen
a P
olit
ika
zašt
ite
oko
liša
- Sm
jern
ice
i cilj
evi s
u s
adrž
ani u
pla
nu
p
osl
ova
nja
- P
ost
oje
ob
vezu
juće
up
ute
u k
ojim
a su
sa
drž
ani e
lem
enti
no
rmi I
SO i
EMA
S
- G
od
išn
ji Iz
vješ
taj U
pra
ve s
adrž
i i
po
dat
ke iz
po
dru
čja
zašt
ite
oko
liša
Po
dra
zum
ijeva
slje
de
će a
ktiv
no
sti:
- d
efin
iran
je p
olit
ike
zašt
ite
oko
liša,
-
pla
nir
anje
i u
spo
stav
a sm
jern
ica
i cilj
eva
, -
uvo
đen
je i
kori
šten
je p
roce
du
ra s
po
seb
nim
n
agla
sko
m n
a o
dgo
vorn
ost
i, tr
enin
g,
do
kum
enta
ciju
...
- is
pit
no
i ko
rekt
ivn
o d
jelo
van
je s
po
seb
nim
n
agla
sko
m n
a m
on
ito
rin
g i m
jere
nja
, ko
rekt
ivn
e i
pre
ven
tivn
e ak
cije
, vo
đen
je z
apis
a, in
tern
e au
dit
e -
red
ovi
ti n
adzo
r p
rove
db
e i i
zvje
šćiv
anje
up
rave
, -
pri
pre
ma
red
ovi
tih
izvj
ešć
a iz
po
dru
čja
zašt
ite
oko
liša.
Nem
a o
dst
up
anja
od
naj
bo
ljih
ra
spo
loži
vih
teh
nik
a
„Za
htj
ev
za u
tvrđ
iva
nje
ob
jed
inje
nih
uvj
eta
za
štit
e o
ko
liša
(N
N 1
14
/08
) za
po
sto
jeće
po
stro
jen
je S
ipro
d.o
.o U
ma
g.“
Br.
do
kum
enta
: 32
9-1
2-2
5/2
0 –
rev
1
5
9
Teh
nič
ko-t
eh
no
lošk
a rj
eše
nja
P
ost
ign
uta
ili p
red
lože
na
em
isija
N
RT
– p
rid
ruže
ne
vri
jed
no
sti e
mis
ija
(s o
zna
ko
m r
efe
ren
tno
g
po
gla
vlj
a i
z B
RE
F-a
)
Op
ravd
anje
(o
bja
šnje
nje
) ra
zlik
e iz
me
đu
ras
po
na
em
isij
a u
z p
rim
jen
u N
RT-
a i p
ost
ign
uti
h
em
isija
. Pre
dlo
žiti
pla
n
po
du
zim
anja
mje
ra i
vre
me
nsk
i o
kvir
za
po
stiz
anje
raz
ina
jed
nak
ih r
azin
ama
po
stig
nu
tim
a u
z p
rim
jen
u N
RT
(vid
i Q 1
)
1.1
.1.2
Uzi
maj
ući
u o
bzi
r p
ose
bn
ost
i o
vog
ind
ust
rijs
kog
sekt
ora
, va
žno
je u
zeti
u o
bzi
r n
aved
ene
znač
ajke
EM
S su
stav
a
Teh
nik
a 2
1.1
.13
u B
REF
STS
d
oku
men
tu
U
skl
op
u g
od
išn
jeg
pla
na
def
inir
aju
se
mje
re z
a sm
anje
nje
utj
eca
ja n
a o
koliš
kr
oz
pri
mje
nu
Ben
chm
arka
sa
refe
ren
tnim
po
stro
jen
jima
koji
ukl
juču
ju
pra
ćen
je p
otr
ošn
je i
efi
kasn
ost
i sir
ovi
na,
en
ergi
je i
vod
e;
pra
ćen
je e
mis
ija i
otp
ada
Izvo
r u
lazn
ih m
ater
ijala
def
inir
an je
te
hn
olo
gijo
m
Ko
nti
nu
iran
o s
e ra
di n
a ra
zvija
nju
no
vih
te
hn
olo
gija
pri
pre
me
ljep
ila
NR
T p
od
razu
mije
va s
ljed
eće
akti
vno
sti:
- p
lan
iran
je s
man
jen
ja u
tjec
aja
po
stro
jen
ja n
a o
koliš
- p
rove
db
u „
Ben
chm
arka
“ in
du
stri
jsko
g p
ost
roje
nja
ko
je u
klju
čuje
: • p
otr
ošn
ju s
iro
vin
a, e
ner
gije
i vo
de,
ukl
juču
jući
n
jiho
vo u
čin
kovi
to k
ori
šten
je,
• e
mis
ije u
zra
k i v
od
e i p
roiz
vod
nju
otp
ada,
- iz
bo
r u
lazn
ih m
ater
ijala
,
- ra
zmat
ran
je m
ogu
ćeg
utj
ecaj
a n
a o
koliš
u s
luča
ju
dek
om
isije
po
stro
jen
ja n
a ra
zin
i pro
jekt
iran
ja
no
vog
ili z
nač
ajn
e m
od
ifik
acije
po
sto
jeće
g p
ost
roje
nja
,
- ra
zmat
ran
je r
azvo
ja č
isti
h t
ehn
olo
gija
.
Nem
a o
dst
up
anja
od
naj
bo
ljih
ra
spo
loži
vih
teh
nik
a
1.1
.1.3
Na
naj
man
ju m
ogu
ću m
jeru
sm
anjit
i utj
ecaj
po
stro
jen
ja
na
oko
liš p
lan
iran
jem
kr
atko
ročn
ih, s
red
njo
ročn
ih i
du
goro
čnih
akt
ivn
ost
i i
inve
stic
ija k
ako
bi s
e p
ost
igla
tr
enu
tna
po
bo
ljšan
ja,
uzi
maj
ući
pri
to
me
u o
bzi
r u
tjec
aje
na
tro
ško
vnu
ef
ikas
no
st i
pre
klap
anje
ra
zlič
itih
utj
ecaj
a Te
hn
ika
21
.1.1
4 u
BR
EF S
TS
do
kum
entu
Uvo
đen
je n
ove
teh
no
logi
je p
roiz
vod
nje
lje
pila
; P
rove
den
a d
va
pro
jekt
a či
stije
p
roiz
vod
nje
; P
roje
kt R
azvi
tak
dru
štve
ne
o
dgo
vorn
ost
i;
Izra
đen
je P
lan
po
tro
šnje
ota
pal
a (U
p
rilo
gu 1
1);
V
od
itel
ji sm
jen
a d
nev
no
pra
te p
otr
ošn
ju
ota
pal
a i e
mis
iju iz
pro
cesa
(O
pis
P
osl
ova
) P
rove
den
o n
atje
can
je M
ATC
H u
ko
jem
su
zap
osl
enic
i dal
i svo
je p
rije
dlo
ge z
a sm
anje
nje
em
isija
Kao
NR
T n
avo
di s
e m
inim
izir
anje
utj
ecaj
a n
a o
koliš
o
dgo
vara
jući
m p
lan
iran
jem
inve
stic
ija u
cilj
u
po
stiz
anja
ko
nti
nu
iran
og
po
bo
ljšan
ja u
z p
rim
jen
u:
- in
tern
i nad
zor
i vre
dn
ova
nje
po
tro
šnje
i e
mis
ija,
BR
EF S
TS 2
0.1
.3,
- u
vođ
enje
pla
na
up
ravl
jan
ja o
tap
alim
a, B
REF
STS
2
0.3
.1,
- ra
zum
ijeva
nje
međ
uso
bn
e p
ove
zan
ost
i po
tro
šnje
o
tap
ala
i em
isija
iz p
roce
sa,
- u
tvrđ
ivan
je p
od
ručj
a za
po
bo
ljšan
ja i
do
dje
la
pri
ori
teta
- u
tvrđ
ivan
je p
lan
a p
rove
db
e
Nem
a o
dst
up
anja
od
naj
bo
ljih
ra
spo
loži
vih
teh
nik
a
„Za
htj
ev
za u
tvrđ
iva
nje
ob
jed
inje
nih
uvj
eta
za
štit
e o
ko
liša
(N
N 1
14
/08
) za
po
sto
jeće
po
stro
jen
je S
ipro
d.o
.o U
ma
g.“
Br.
do
kum
enta
: 32
9-1
2-2
5/2
0 –
rev
1
6
0
Teh
nič
ko-t
eh
no
lošk
a rj
eše
nja
P
ost
ign
uta
ili p
red
lože
na
em
isija
N
RT
– p
rid
ruže
ne
vri
jed
no
sti e
mis
ija
(s o
zna
ko
m r
efe
ren
tno
g
po
gla
vlj
a i
z B
RE
F-a
)
Op
ravd
anje
(o
bja
šnje
nje
) ra
zlik
e iz
me
đu
ras
po
na
em
isij
a u
z p
rim
jen
u N
RT-
a i p
ost
ign
uti
h
em
isija
. Pre
dlo
žiti
pla
n
po
du
zim
anja
mje
ra i
vre
me
nsk
i o
kvir
za
po
stiz
anje
raz
ina
jed
nak
ih r
azin
ama
po
stig
nu
tim
a u
z p
rim
jen
u N
RT
(vid
i Q 1
)
1.1
.1.4
Pre
ven
cija
nep
lan
iran
ih
isp
ušt
anja
/em
isija
Te
hn
ika
21
.1.1
5 u
BR
EF S
TS
do
kum
entu
Izra
đen
je
Op
erat
ivn
i p
lan
in
terv
entn
ih
mje
ra u
zaš
titi
oko
liša
i O
pe
rati
vn
i p
lan
za
štit
e i
sp
aša
va
nja
-
Po
gla
vlj
e 2
.3.
Mo
gu
ći u
zro
ci o
pa
sno
sti
P
ri p
roje
ktir
anju
i p
lan
iran
ju p
ost
roje
nja
vo
dilo
se
raču
na
o p
ovr
šin
i p
ost
roje
nja
i
loka
cije
. O
pe
rati
vn
i p
lan
za
štit
e i
sp
aša
va
nja
-
Po
gla
vlj
e 2
.3.
Mo
gu
ći u
zro
ci o
pa
sno
sti
-
Pre
ve
nti
vn
e m
jere
Sp
rem
nic
i su
uko
pan
i i iz
ved
en
i kao
p
od
zem
ni s
pre
mn
ici s
a d
vost
ruki
m
pla
što
m il
i tan
kvan
om
; D
irek
tno
su
p
ove
zan
i po
dze
mn
im k
anal
om
sa
mje
sto
m p
otr
ošn
je.
Ure
đaj
za
kon
tro
lu is
tjec
anja
ljep
ila n
a st
roju
za
nan
ašan
je (
sign
aliz
acija
i za
ust
avlja
nje
str
oja
)
Smje
nsk
a ko
ntr
ola
op
rem
e, r
ed
ovn
o
od
ržav
anje
op
rem
e.
Pro
tup
oža
rne
vjež
be
se o
drž
avaj
u u
su
rad
nji
sa J
VD
2 x
go
diš
nje
Sa
drž
ano
u O
pe
rati
vn
i p
lan
za
štit
e i
spa
šav
an
ja,
Po
gla
vlj
e 3
. S
na
ge
za
zašt
itu
i s
pa
šav
an
je n
a r
asp
ola
ga
nju
NR
T je
pro
jekt
irat
i, iz
grad
iti
i vo
dit
i p
ost
roje
nje
na
nač
in k
oji
sprj
ečav
a o
neč
išće
nje
u
slije
d
nep
lan
iran
ih
emis
ija
uz
pre
tho
dn
o
pro
vođ
en
je
iden
tifi
kaci
je
op
asn
ost
i i
toko
va,
jed
no
stav
no
stu
pn
jeva
nje
raz
ine
op
asn
ost
i i
om
ogu
ćava
nje
p
rovo
đen
ja
pla
na
pre
ven
cije
o
neč
išće
nja
kr
oz
tri
kora
ka
op
isan
a u
BR
EF S
TS 2
0.2
.1.
Ko
rak
1:
•
osi
gura
ti d
ovo
ljne
dim
enzi
je p
ost
roje
nja
•
rizi
čna
po
dru
čja
osi
gura
ti o
d k
emijs
kog
izlje
va k
ori
steć
i o
dgo
vara
juće
mat
erija
le, u
klju
čuju
ći i
mo
guće
to
čke
izlje
va u
kan
aliz
aciju
(ko
rist
eći i
zlje
ve)
•
osi
gura
ti s
tab
ilno
st p
roce
snih
lin
ija i
op
rem
e K
ora
k 2
:
•
osi
gura
ti p
rim
jen
u s
pre
mn
ika
za r
izič
ne
mat
erija
le k
oji
su o
dgo
vara
juće
izve
db
e (d
vost
ruke
stj
enke
)
•
osi
gura
ti d
a su
sp
rem
nic
i na
pro
cesn
im li
nija
ma
un
uta
r o
sigu
ran
og
po
dru
čja
•
gdje
su
tek
ući
ne
tran
spo
rtir
ane
izm
eđu
sp
rem
nik
a o
sigu
rati
do
voljn
u z
apre
min
u s
pre
mn
ika
i sig
urn
osn
i su
stav
pri
tra
nsp
ort
u t
eku
ćin
a
•
osi
gura
ti il
i po
sto
jan
je s
igu
rno
sno
g su
stav
a za
o
tkri
van
je c
ure
nja
ili r
edo
vna
kon
tro
la u
skl
op
u
pro
gram
a o
drž
avan
ja
Ko
rak
3:
•
pro
vod
iti r
edo
vnu
ko
ntr
olu
od
ržav
anja
•
izra
dit
i pla
no
ve u
slu
čaju
nez
god
a ko
ji u
klju
čuju
: o p
lan
inte
rven
cija
o p
roce
du
re u
izlij
evan
ju k
emik
alija
i u
lja
o r
edo
vne
insp
ekci
je
o s
mje
rnic
e za
up
ravl
jan
je o
tpad
om
o i
den
tifi
kaci
ja o
dgo
vara
juće
op
rem
e i
nje
no
red
ovn
o
od
ržav
anje
o o
sigu
rati
da
je o
sob
lje o
koliš
no
svj
esn
o i
tren
iran
o u
sl
uča
ju iz
lijev
anja
i in
cid
enat
a o i
den
tifi
cira
ti u
loge
i o
dgo
vorn
ost
i zap
osl
enik
a
Nem
a o
dst
up
anja
od
naj
bo
ljih
ra
spo
loži
vih
teh
nik
a
„Za
htj
ev
za u
tvrđ
iva
nje
ob
jed
inje
nih
uvj
eta
za
štit
e o
ko
liša
(N
N 1
14
/08
) za
po
sto
jeće
po
stro
jen
je S
ipro
d.o
.o U
ma
g.“
Br.
do
kum
enta
: 32
9-1
2-2
5/2
0 –
rev
1
6
1
Teh
nič
ko-t
eh
no
lošk
a rj
eše
nja
P
ost
ign
uta
ili p
red
lože
na
em
isija
N
RT
– p
rid
ruže
ne
vri
jed
no
sti e
mis
ija
(s o
zna
ko
m r
efe
ren
tno
g
po
gla
vlj
a i
z B
RE
F-a
)
Op
ravd
anje
(o
bja
šnje
nje
) ra
zlik
e iz
me
đu
ras
po
na
em
isij
a u
z p
rim
jen
u N
RT-
a i p
ost
ign
uti
h
em
isija
. Pre
dlo
žiti
pla
n
po
du
zim
anja
mje
ra i
vre
me
nsk
i o
kvir
za
po
stiz
anje
raz
ina
jed
nak
ih r
azin
ama
po
stig
nu
tim
a u
z p
rim
jen
u N
RT
(vid
i Q 1
)
1.1
.1.5
Skla
diš
ten
je k
em
ikal
ija i
otp
ada
Teh
nik
a 2
1.1
.16
u B
REF
STS
d
oku
men
tu
Op
era
tiv
ni
pla
n z
ašt
ite
i s
pa
šav
an
ja -
Po
gla
vlj
e
4.
Za
štit
a i
sp
aša
va
nje
u
slu
čaju
te
hn
ičk
o-t
eh
no
lošk
e n
esr
eće
K
od
skl
adiš
ten
ja i
ruko
van
ja o
pas
nim
tv
arim
a u
pri
mje
ni s
u d
etek
tori
niv
oa
ljep
ila u
sp
rem
nic
ima
sa a
larm
nim
su
stav
om
, sp
rem
nic
i sa
dvo
stru
kim
p
lašt
om
ili t
ankv
ano
m, c
jevo
vod
i, u
ređ
aj
za in
erti
zaci
ju z
raka
u m
ješa
čim
a lje
pila
u
po
treb
om
du
šika
Op
era
tiv
ni
pla
n z
ašt
ite
i s
pa
šav
an
ja
Po
gla
vlj
e 3
. S
na
ge
za
za
štit
u i
spa
šav
an
je n
a r
asp
ola
ga
nju
-
Pre
ve
nti
vn
e m
jere
NR
T je
sm
anjit
i riz
ik o
d p
oža
ra i
utj
ecaj
a n
a o
koliš
ko
d s
klad
ište
nja
i ru
kova
nja
op
asn
im t
vari
ma,
a
oso
bit
o:
- o
tap
alim
a,
- si
rovi
nam
a n
a b
azi o
tap
ala,
- o
tpad
nim
otp
alim
a i o
neč
išće
nim
sre
dst
vim
a za
či
šćen
je p
rim
jen
om
teh
nik
a o
pis
anih
u B
REF
STS
2
0.2
.2 i
20
.2.2
.1.
•
Skla
diš
titi
sam
o m
ale
količ
ine
op
asn
ih t
vari
p
otr
ebn
ih z
a p
roiz
vod
nju
•
Već
e ko
ličin
e tv
ari s
klad
išti
ti o
dvo
jen
o
•
Spre
mn
ici i
maj
u o
dgo
vara
juću
ven
tila
ciju
2
0.2
.2
•
Po
sjed
ova
ti a
larm
ne
sust
ave
na
svim
fik
snim
sp
rem
nic
ima
•
Imat
i jed
nu
to
čku
za
pu
nje
ne
mat
erija
la n
a ve
liko
•
Skla
diš
titi
ota
pal
a, o
tpad
na
ota
pal
a i o
tpad
ne
mat
erija
le u
zas
ebn
im s
pre
mn
icim
a/p
osu
dam
a Do
dat
ne
info
rmac
ije n
avo
de
se u
BR
EF E
FS.
Nem
a o
dst
up
anja
od
naj
bo
ljih
ra
spo
loži
vih
teh
nik
a
„Za
htj
ev
za u
tvrđ
iva
nje
ob
jed
inje
nih
uvj
eta
za
štit
e o
ko
liša
(N
N 1
14
/08
) za
po
sto
jeće
po
stro
jen
je S
ipro
d.o
.o U
ma
g.“
Br.
do
kum
enta
: 32
9-1
2-2
5/2
0 –
rev
1
6
2
Teh
nič
ko-t
eh
no
lošk
a rj
eše
nja
P
ost
ign
uta
ili p
red
lože
na
em
isija
N
RT
– p
rid
ruže
ne
vri
jed
no
sti e
mis
ija
(s o
zna
ko
m r
efe
ren
tno
g
po
gla
vlj
a i
z B
RE
F-a
)
Op
ravd
anje
(o
bja
šnje
nje
) ra
zlik
e iz
me
đu
ras
po
na
em
isij
a u
z p
rim
jen
u N
RT-
a i p
ost
ign
uti
h
em
isija
. Pre
dlo
žiti
pla
n
po
du
zim
anja
mje
ra i
vre
me
nsk
i o
kvir
za
po
stiz
anje
raz
ina
jed
nak
ih r
azin
ama
po
stig
nu
tim
a u
z p
rim
jen
u N
RT
(vid
i Q 1
)
1.1
.1.6
Iz
grad
nja
i ra
d p
ost
roje
nja
Te
hn
ika
21
.1.1
7 u
BR
EF S
TS
do
kum
entu
- u
p
rim
jen
i au
tom
atsk
i su
stav
m
iješa
nja
, gl
ava
za
nan
ašan
je,
do
bav
a o
tpal
a i
ljep
ila
dir
ektn
o
cjev
ovo
dim
a
- p
ost
oje
up
ute
za
rad
na
sigu
ran
nač
in
za
sve
pro
cese
ko
je
se
ažu
rira
ju
1 go
diš
nje
i
koje
su
is
takn
ute
n
a ra
dn
im
mje
stim
a,
red
ovn
o
se
pro
vod
i o
bu
ka
zap
osl
enik
a iz
p
od
ručj
a ZN
R
- U
pri
mje
ni
je k
om
pju
ters
ka
kon
tro
la
emis
ija u
zra
k
- R
edo
vna
smje
nsk
a ko
ntr
ola
op
rem
e
(pri
rub
nic
e, v
enti
li...
)
- St
aln
a o
bu
ka o
sob
lja,
- O
per
ativ
ne
p
roce
du
re
i p
roce
sna
up
uts
tva
Sv
i go
re n
aved
eni
po
stu
pci
su
sad
ržan
i u
Op
era
tiv
ni
pla
n z
ašt
ite
i s
pa
šav
an
ja
NR
T je
na
naj
man
ju m
ogu
ću m
jeru
sve
sti p
otr
ošn
ju i
emis
ije p
rim
jen
om
teh
nik
a ka
o š
to s
u:
- au
tom
atsk
a za
štit
a p
ovr
šin
a p
rim
jere
na
teh
no
lošk
om
po
stu
pku
i gr
ani i
nd
ust
rije
, BR
EF S
TS
20
.2.3
- o
sigu
rati
da
je s
ve o
sob
lje o
bu
čen
o z
a sv
oje
za
dać
e u
akt
ivn
ost
ima
pro
izvo
dn
je, č
išće
nja
i o
drž
avan
ja, B
REF
STS
20
.2.4
- až
uri
ran
je o
per
ativ
nih
pro
ced
ura
i p
roce
snih
u
pu
ta, B
REF
STS
20
.2.4
.
- o
pti
mir
anje
akt
ivn
ost
i, B
REF
20
.2.5
i p
reth
od
no
n
aved
enih
teh
nik
a u
BR
EF S
TS 2
1.1
.14
,
- p
rovo
đen
je p
lan
iran
og
sust
ava
od
ržav
anja
kak
o je
o
pis
ano
u B
REF
STS
20
.2.6
, što
je v
ažn
o z
a sm
anjiv
anje
nep
lan
iran
ih e
mis
ija u
skl
op
u E
MS
sust
ava
op
isan
og
u B
REF
STS
21
.1.1
2.
Nem
a o
dst
up
anja
od
naj
bo
ljih
ra
spo
loži
vih
teh
nik
a
„Za
htj
ev
za u
tvrđ
iva
nje
ob
jed
inje
nih
uvj
eta
za
štit
e o
ko
liša
(N
N 1
14
/08
) za
po
sto
jeće
po
stro
jen
je S
ipro
d.o
.o U
ma
g.“
Br.
do
kum
enta
: 32
9-1
2-2
5/2
0 –
rev
1
6
3
Teh
nič
ko-t
eh
no
lošk
a rj
eše
nja
P
ost
ign
uta
ili p
red
lože
na
em
isija
N
RT
– p
rid
ruže
ne
vri
jed
no
sti e
mis
ija
(s o
zna
ko
m r
efe
ren
tno
g
po
gla
vlj
a i
z B
RE
F-a
)
Op
ravd
anje
(o
bja
šnje
nje
) ra
zlik
e iz
me
đu
ras
po
na
em
isij
a u
z p
rim
jen
u N
RT-
a i p
ost
ign
uti
h
em
isija
. Pre
dlo
žiti
pla
n
po
du
zim
anja
mje
ra i
vre
me
nsk
i o
kvir
za
po
stiz
anje
raz
ina
jed
nak
ih r
azin
ama
po
stig
nu
tim
a u
z p
rim
jen
u N
RT
(vid
i Q 1
)
1.1
.1.7
MO
NIT
OR
ING
N
adzo
r em
isija
hla
piv
ih
org
ansk
ih s
po
jeva
Te
hn
ika
21
.1.1
8 u
BR
EF S
TS
do
kum
entu
Te
hn
ika
21
.1.1
9 u
BR
EF S
TS
do
kum
entu
Te
hn
ika
21
.1.2
0 u
BR
EF S
TS
do
kum
entu
U p
rim
jen
a ko
ntr
ola
em
isije
na
dim
nja
cim
a re
kup
erac
ije S
B, t
olu
ena
U p
rim
jen
i sta
lna
kon
tro
la p
otr
ošn
je
ota
pal
a, iz
rad
a b
ilan
ce o
tap
ala,
dn
evn
a,
mje
sečn
a i g
od
išn
ja, p
raće
nje
eko
d
jelo
tvo
rno
sti
stal
na
kon
tro
la r
ada
po
stro
jen
je,
smje
nsk
i izv
ješt
aji,
pla
no
vi o
drž
avan
ja
Uzi
man
je u
zora
ka o
tap
ala
i ko
ntr
ola
sp
ecif
ičn
e te
žin
e (k
g/m
3)
D
irek
tna
kon
tro
la i
mje
ren
ja e
mis
ije iz
re
kup
erac
ije a
nal
izat
oro
m -
ko
nti
nu
iran
o
(pp
m),
jed
no
m m
jese
čno
ko
ntr
ola
p
otr
ošn
je o
tap
ala
i izr
aču
n g
ub
itak
a
NR
T je
nad
zira
ti e
mis
ije h
lap
ivih
org
ansk
ih s
po
jeva
(H
OS)
kak
o b
i se
sman
jile
na
naj
man
ju m
ogu
ću
mje
ru (
BR
EF S
TS 2
0.3
).
Izra
da
Pla
na
up
ravl
jan
ja o
tap
alim
a je
klju
čna
teh
nik
a za
raz
um
ijeva
nje
po
tro
šnje
, ko
rišt
enja
i em
isija
ota
pal
a, o
sob
ito
fu
giti
vnih
em
isija
hla
piv
ih
org
ansk
ih s
po
jeva
(H
OS)
, BR
EF
STS
20
.3.1
. N
RT
je k
ori
stit
i od
gova
raju
će t
ehn
ike
nav
eden
e u
B
REF
STS
20
.3.2
gd
je s
e za
od
ređ
ivan
je e
mis
ija u
zr
ak k
ori
ste
izra
vna
mje
ren
ja, k
ao n
a p
rim
jer:
em
isije
HO
S ili
čvr
stih
če
stic
a u
otp
adn
im p
lino
vim
a,
volu
met
ričk
i pro
tok
itd
. O
dre
đen
a o
pre
ma
ima
velik
i utj
ecaj
na
bila
ncu
o
tap
ala.
N
RT
je o
sigu
rati
red
ovn
o o
drž
avan
je t
ako
ve o
pre
me
(BR
EF S
TS 2
0.2
.6. i
20
.11
.1.2
)
Nem
a o
dst
up
anja
od
naj
bo
ljih
ra
spo
loži
vih
teh
nik
a
1.1
.1.8
UP
RA
VLJ
AN
JE V
OD
AM
A
Teh
nik
a 2
1.1
.21
u B
REF
STS
d
oku
men
tu
Tjed
na
kon
tro
la p
otr
ošn
je v
od
e (r
adn
e u
pu
te n
a ra
zin
i od
ržav
anja
) A
nal
iza
otp
adn
ih v
od
a 4
pu
ta g
od
išn
je
Ko
rišt
enje
i p
otr
ošn
ja v
od
e B
REF
STS
20
.4
Nem
a o
dst
up
anja
od
naj
bo
ljih
ra
spo
loži
vih
teh
nik
a
„Za
htj
ev
za u
tvrđ
iva
nje
ob
jed
inje
nih
uvj
eta
za
štit
e o
ko
liša
(N
N 1
14
/08
) za
po
sto
jeće
po
stro
jen
je S
ipro
d.o
.o U
ma
g.“
Br.
do
kum
enta
: 32
9-1
2-2
5/2
0 –
rev
1
6
4
Teh
nič
ko-t
eh
no
lošk
a rj
eše
nja
P
ost
ign
uta
ili p
red
lože
na
em
isija
N
RT
– p
rid
ruže
ne
vri
jed
no
sti e
mis
ija
(s o
zna
ko
m r
efe
ren
tno
g
po
gla
vlj
a i
z B
RE
F-a
)
Op
ravd
anje
(o
bja
šnje
nje
) ra
zlik
e iz
me
đu
ras
po
na
em
isij
a u
z p
rim
jen
u N
RT-
a i p
ost
ign
uti
h
em
isija
. Pre
dlo
žiti
pla
n
po
du
zim
anja
mje
ra i
vre
me
nsk
i o
kvir
za
po
stiz
anje
raz
ina
jed
nak
ih r
azin
ama
po
stig
nu
tim
a u
z p
rim
jen
u N
RT
(vid
i Q 1
)
1.1
.1.9
SMA
NJE
NJE
, PO
NO
VN
A
UP
OTR
EBA
I R
ECIK
LIR
AN
JE
VO
DE
ZA IS
PIR
AN
JE I
SIR
OV
INA
Te
hn
ika
21
.1.2
2 u
BR
EF S
TS
do
kum
entu
- ka
skad
no
isp
iran
je n
ije p
rim
jen
jivo
je
r je
to
teh
nik
a ko
ja s
e p
rim
jen
juje
za
isp
iran
je v
od
om
ko
je s
e n
e ko
rist
i u
SIP
RO
d.o
.o.
- m
em
bra
nsk
a se
par
acija
na
rash
lad
no
m t
orn
ju r
eku
per
acije
SB
; re
verz
na
osm
oza
na
pri
pre
mi v
od
e za
eva
po
rato
r p
are;
izm
jen
jivač
to
plin
e n
a re
kup
erac
iji S
B; p
on
ovn
a u
po
treb
a vo
de
nak
on
dek
anta
cije
- m
jere
za
sman
jivan
je p
otr
ošn
je v
od
e o
d is
pir
anja
nis
u p
rim
jen
jive
jer
se n
e ko
rist
i isp
iran
je v
od
om
neg
o
otp
apal
ima
Kao
NR
T p
rim
jeri
nav
od
e se
te
hn
ike:
- ka
skad
no
g is
pir
anja
STS
20
.4.1
.3
- p
on
ovn
a u
po
treb
a si
rovi
na
i/ili
vo
de
teh
nik
ama
kao
što
su
:
i
on
ska
izm
jen
a ST
S 5
.1.1
.
m
emb
ran
ska
sep
arac
ija S
TS 2
0.7
.5.3
- m
jere
za
sman
jivan
je p
otr
ošn
je v
od
e za
isp
iran
ja
20
.4.1
.2
Nem
a o
dst
up
anja
od
naj
bo
ljih
ra
spo
loži
vih
teh
nik
a
1.1
.1.1
0
PO
NO
VN
A
UP
OTR
EBA
/REC
IKLI
RA
NJE
R
ASH
LAD
NE
VO
DE
Teh
nik
a 2
1.1
.23
u B
REF
STS
d
oku
men
tu
U p
rim
jen
i cen
tral
ni
rash
lad
ni s
ust
av,
zatv
ore
ni k
rug
U p
roce
sim
a gd
je s
e vo
da
kori
sti z
a h
lađ
enje
o
pre
me,
pro
cesn
ih li
nija
itd
. NR
T je
sm
anjit
i p
otr
ošn
ju v
od
e ko
rišt
enje
m z
atvo
ren
ih s
ust
ava
hla
đen
ja i/
ili iz
mje
njiv
ača
top
line,
BR
EF S
TS
20
.4.1
.2.
Nem
a o
dst
up
anja
od
naj
bo
ljih
ra
spo
loži
vih
teh
nik
a
„Za
htj
ev
za u
tvrđ
iva
nje
ob
jed
inje
nih
uvj
eta
za
štit
e o
ko
liša
(N
N 1
14
/08
) za
po
sto
jeće
po
stro
jen
je S
ipro
d.o
.o U
ma
g.“
Br.
do
kum
enta
: 32
9-1
2-2
5/2
0 –
rev
1
6
5
Teh
nič
ko-t
eh
no
lošk
a rj
eše
nja
P
ost
ign
uta
ili p
red
lože
na
em
isija
N
RT
– p
rid
ruže
ne
vri
jed
no
sti e
mis
ija
(s o
zna
ko
m r
efe
ren
tno
g
po
gla
vlj
a i
z B
RE
F-a
)
Op
ravd
anje
(o
bja
šnje
nje
) ra
zlik
e iz
me
đu
ras
po
na
em
isij
a u
z p
rim
jen
u N
RT-
a i p
ost
ign
uti
h
em
isija
. Pre
dlo
žiti
pla
n
po
du
zim
anja
mje
ra i
vre
me
nsk
i o
kvir
za
po
stiz
anje
raz
ina
jed
nak
ih r
azin
ama
po
stig
nu
tim
a u
z p
rim
jen
u N
RT
(vid
i Q 1
)
1.1
.1.1
1
UP
RA
VLJ
AN
JE E
NER
GIJ
OM
Te
hn
ika
21
.1.2
4 u
BR
EF S
TS
do
kum
entu
U p
rim
jen
i:
- o
pre
ma
se
red
ovi
to
od
ržav
a i
po
deš
ava
(svi
EM
se
1
x
god
. se
rvis
iraj
u)
- U
su
šio
nic
ima
je
ugr
ađen
a re
cirk
ula
cija
zr
aka
ovi
sno
o
ko
nce
ntr
acija
ma
ota
pal
a
- ko
mp
enza
cija
ja
love
en
ergi
je
ugr
ađen
a
- iz
bje
gava
se
isto
vre
men
o p
okr
etan
je
po
tro
šača
- u
građ
eni
su i
zmje
njiv
ači
top
line
na
reku
per
aciji
SB
i k
otl
ovn
ici
kojim
a se
p
red
grija
va v
od
a za
par
oge
ne
rato
r
- p
ri i
nst
alac
iji n
ove
op
rem
e u
vjet
je
o
dab
ir e
ner
gets
ki u
čin
kovi
te o
pre
me
NR
T je
po
veća
ti e
ner
gets
ku u
čin
kovi
tost
i sm
anjit
i gu
bit
ke e
ner
gije
pri
mje
no
m m
jera
iz p
ogl
avlja
BR
EF
STS
20
.5, a
po
seb
ice:
•
od
ržav
anje
i p
od
ešav
anje
op
rem
e
•
po
veća
ti m
aksi
mal
no
vo
lum
en
ota
pal
a ko
ji se
ukl
anja
uz
min
imu
m z
raka
(su
šen
je)
•
od
ržav
anje
co
s φ
izn
ad 0
,95
•
izb
jega
vati
ili k
on
tro
lirat
i is
tovr
em
eno
p
okr
etan
je p
otr
oša
ča
•
kori
steć
i mo
tore
sa
VSD
i iz
mje
njiv
ače
top
line
•
inst
alac
ija o
dgo
vara
juće
op
rem
e n
pr.
m
oto
ra, u
slu
čaju
no
vih
po
stro
jen
ja, o
bn
ove
i z
amje
ne
po
sto
jeće
op
rem
e
Nem
a o
dst
up
anja
od
naj
bo
ljih
ra
spo
loži
vih
teh
nik
a
„Za
htj
ev
za u
tvrđ
iva
nje
ob
jed
inje
nih
uvj
eta
za
štit
e o
ko
liša
(N
N 1
14
/08
) za
po
sto
jeće
po
stro
jen
je S
ipro
d.o
.o U
ma
g.“
Br.
do
kum
enta
: 32
9-1
2-2
5/2
0 –
rev
1
6
6
Teh
nič
ko-t
eh
no
lošk
a rj
eše
nja
P
ost
ign
uta
ili p
red
lože
na
em
isija
N
RT
– p
rid
ruže
ne
vri
jed
no
sti e
mis
ija
(s o
zna
ko
m r
efe
ren
tno
g
po
gla
vlj
a i
z B
RE
F-a
)
Op
ravd
anje
(o
bja
šnje
nje
) ra
zlik
e iz
me
đu
ras
po
na
em
isij
a u
z p
rim
jen
u N
RT-
a i p
ost
ign
uti
h
em
isija
. Pre
dlo
žiti
pla
n
po
du
zim
anja
mje
ra i
vre
me
nsk
i o
kvir
za
po
stiz
anje
raz
ina
jed
nak
ih r
azin
ama
po
stig
nu
tim
a u
z p
rim
jen
u N
RT
(vid
i Q 1
)
1.1
.1.1
2
UP
RA
VLJ
AN
JE S
IRO
VIN
AM
A
Ko
ntr
ola
oko
lišn
og
i to
ksik
olo
ško
g u
tjec
aja
Teh
nik
a 2
1.1
.25
u B
REF
STS
d
oku
men
tu
Min
imiz
acija
po
tro
šnje
si
rovi
na
Teh
nik
a 2
1.1
.26
u B
REF
STS
d
oku
men
tu
Do
kum
enta
cija
za
sve
siro
vin
e -
SD
S i T
L,
(sig
urn
osn
i i t
ehn
ički
list
ovi
) ko
ntr
ola
u
lazn
ih s
iro
vin
a A
uto
mat
sko
do
zira
nje
sir
ovi
na
, dir
ektn
i cj
evo
vod
i za
ota
pal
a sa
mje
rači
ma
i d
oza
tori
ma;
cje
vovo
di z
a d
op
rem
u
ljep
ila;,
rec
iklir
anje
ljep
ila; g
rup
iran
je
pro
izvo
da
rad
i man
jeg
bro
ja iz
mje
na
pro
gram
a p
roiz
vod
nje
; pra
ćen
je N
RT
i u
vođ
enje
sve
man
je o
pas
nih
sir
ovi
na
ako
je
mo
guće
; ko
ntr
ola
ula
za s
iro
vin
a
- si
rovi
ne
se n
abav
ljaju
u k
olič
inam
a ko
je o
sigu
rava
ju k
on
tin
uir
ani r
ad
po
stro
jen
ja
- u
pri
mje
ni a
uto
mat
ski s
ust
av
mije
šan
ja
- n
ije p
rim
jen
jivo
- n
e ko
rist
e se
tin
te
- n
ije p
rim
jen
jivo
- n
e ko
rist
e se
tin
te
- d
irek
tni d
oto
k lje
pila
dir
ektn
i do
tok
ota
pal
a
- u
pri
mje
ni s
tro
j za
pra
nje
val
jaka
či
me
je s
man
jen
ja o
tpal
a
NR
T je
m
inim
izac
ija
utj
eca
ja
na
oko
liš
i em
isija
p
rim
jen
om
si
rovi
na
koje
im
aju
n
ajn
iži
mo
gući
o
koliš
ni i
to
ksik
olo
ški u
čin
ak.
BR
EF S
TS 2
0.6
.2,
20
.7 i
20
.10
) N
RT
je s
man
jen
je p
otr
ošn
je s
iro
vin
a ko
rišt
enje
m
jed
ne
ili v
iše
od
teh
nik
a:
•
nab
ava
na
vrije
me
20
.6.1
•
auto
mat
ski s
ust
avi m
iješa
nja
20
.6.3
.1.
•
po
no
vno
ko
rišt
enje
tin
ti/o
blo
ga 2
0.6
.3.2
. i
20
.6.3
.3
•
dir
ektn
i tra
nsp
ort
tin
te/o
blo
ga iz
skl
adiš
ta
20
.6.3
.4
•
dir
ektn
i tra
nsp
ort
ota
pal
a iz
skl
adiš
ta
20
.6.3
.5
•
šarž
no
ob
laga
nje
20
.6.3
.6
•
sist
emi č
išće
nja
20
.6.3
.7
Nem
a o
dst
up
anja
od
naj
bo
ljih
ra
spo
loži
vih
teh
nik
a
„Za
htj
ev
za u
tvrđ
iva
nje
ob
jed
inje
nih
uvj
eta
za
štit
e o
ko
liša
(N
N 1
14
/08
) za
po
sto
jeće
po
stro
jen
je S
ipro
d.o
.o U
ma
g.“
Br.
do
kum
enta
: 32
9-1
2-2
5/2
0 –
rev
1
6
7
Teh
nič
ko-t
eh
no
lošk
a rj
eše
nja
P
ost
ign
uta
ili p
red
lože
na
em
isija
N
RT
– p
rid
ruže
ne
vri
jed
no
sti e
mis
ija
(s o
zna
ko
m r
efe
ren
tno
g
po
gla
vlj
a i
z B
RE
F-a
)
Op
ravd
anje
(o
bja
šnje
nje
) ra
zlik
e iz
me
đu
ras
po
na
em
isij
a u
z p
rim
jen
u N
RT-
a i p
ost
ign
uti
h
em
isija
. Pre
dlo
žiti
pla
n
po
du
zim
anja
mje
ra i
vre
me
nsk
i o
kvir
za
po
stiz
anje
raz
ina
jed
nak
ih r
azin
ama
po
stig
nu
tim
a u
z p
rim
jen
u N
RT
(vid
i Q 1
)
1.1
.1.1
3
PR
OC
ES N
AN
AŠA
NJA
I O
PR
EMA
Te
hn
ika
21
.1.2
7 u
BR
EF S
TS
do
kum
entu
P
red
ob
rad
a n
a b
azi v
od
e (p
rim
er n
a b
azi v
od
e)
Nije
pri
mje
nlji
vo z
a o
dm
ašći
van
je je
r
još
nem
a za
mje
nsk
ih f
orm
ula
cija
za
pri
mer
i re
leas
e.
U p
rim
jen
i me
mb
ran
ska
filt
raci
ja u
cilj
u
sman
jen
ja o
pte
reće
nja
otp
adn
ih v
od
a
NR
T za
pre
do
bra
du
na
baz
i vo
de
ukl
juču
je:
•
od
maš
ćiva
nje
•
od
ržav
anje
ku
pke
•
sman
jivan
je p
otr
ošn
je v
od
e i o
tpad
a
•
sman
jen
je o
tpad
nih
vo
da
NR
T je
sm
anje
nje
em
isija
ota
pal
a B
REF
STS
20
.7.1
.2
i 20
.7.5
Nem
a o
dst
up
anja
od
naj
bo
ljih
ra
spo
loži
vih
teh
nik
a
1.1
.1.1
4
SUŠE
NJE
/STV
RD
NJA
VA
NJE
K
OD
SV
IH O
BR
AD
A
PO
VR
ŠIN
E N
anaš
anje
Teh
nik
a 2
1.1
.28
Su
stav
i pre
maz
ivan
ja,
teh
nik
e n
ano
šen
ja i
suše
nja
/stv
rdn
java
nja
Suši
on
ici s
u p
ove
zan
i sa
sust
avo
m z
a re
kup
erac
iju o
tap
ala,
rec
irku
laci
ja z
raka
u
su
šio
nic
ima
čim
e se
sm
anju
ju e
mis
ije
ota
pal
a i p
otr
ošn
ja e
ner
gije
na
naj
man
ju
mje
ru i
osi
gura
va m
aksi
mal
na
uči
nko
vito
st is
kori
šten
ja s
iro
vin
a N
ije p
rim
jen
jivo
za
SIP
RO
jer
se o
dn
osn
e n
a o
pće
teh
nik
e ko
d b
oja
nja
U
pri
mje
ni j
e sm
anje
nje
em
isija
HO
S ko
rišt
enje
m a
dso
rpci
je a
ktiv
nim
u
glje
no
m (
5.1
- 3
7,2
mg/
mg3 )
Ko
d o
dab
ira
pro
cesa
ob
rad
e p
ovr
šin
e (u
klju
čuju
ći
suše
nje
/stv
rdn
java
nje
), b
ez o
bzi
ra d
a li
se r
adi o
n
ovo
m p
ost
roje
nju
ili r
eko
nst
rukc
iji p
ost
oje
ćeg,
NR
T je
od
abra
ti s
ust
av k
oji:
- sm
anju
je e
mis
ije o
tap
ala
i po
tro
šnju
en
ergi
je n
a n
ajm
anju
mo
guću
mje
ru,
- om
ogu
ćuje
mak
sim
aln
u u
čin
kovi
tost
pri
ko
rišt
enja
si
rovi
na.
O
pće
teh
nik
e ko
d p
rem
aziv
anja
op
isan
e su
u B
REF
ST
S 2
0.7
.2 i
20
.7.3
. R
azin
e H
OS
em
isija
po
veza
ne
s N
RT-
om
su
n
aved
ene
u B
REF
STS
20
.11
.6 (
70
– 9
0 m
g/m
3 HO
S)
u p
roči
šćen
om
zra
ku
Nem
a o
dst
up
anja
od
naj
bo
ljih
ra
spo
loži
vih
teh
nik
a
1.1
.1.1
5
ČIŠ
ĆEN
JE
Sust
avi č
išće
nja
Te
hn
ika
21
.1.2
9 u
BR
EF S
TS
do
kum
entu
Pro
gram
iran
je p
roiz
vod
nje
na
nač
in
gru
pir
anja
slič
nih
pro
izvo
da
tako
da
ima
što
man
je č
išće
nja
NR
T je
sač
uva
ti s
iro
vin
e i s
man
jiti e
mis
ije o
tap
ala
svo
đen
jem
na
naj
man
ju m
ogu
ću m
jeru
pro
mje
ne
bo
ja i
čišć
enje
kak
o je
op
isan
o u
BR
EF S
TS 2
1.1
.26
(v
idi B
REF
STS
20
.6.3
).
Nem
a o
dst
up
anja
od
naj
bo
ljih
ra
spo
loži
vih
teh
nik
a
„Za
htj
ev
za u
tvrđ
iva
nje
ob
jed
inje
nih
uvj
eta
za
štit
e o
ko
liša
(N
N 1
14
/08
) za
po
sto
jeće
po
stro
jen
je S
ipro
d.o
.o U
ma
g.“
Br.
do
kum
enta
: 32
9-1
2-2
5/2
0 –
rev
1
6
8
Teh
nič
ko-t
eh
no
lošk
a rj
eše
nja
P
ost
ign
uta
ili p
red
lože
na
em
isija
N
RT
– p
rid
ruže
ne
vri
jed
no
sti e
mis
ija
(s o
zna
ko
m r
efe
ren
tno
g
po
gla
vlj
a i
z B
RE
F-a
)
Op
ravd
anje
(o
bja
šnje
nje
) ra
zlik
e iz
me
đu
ras
po
na
em
isij
a u
z p
rim
jen
u N
RT-
a i p
ost
ign
uti
h
em
isija
. Pre
dlo
žiti
pla
n
po
du
zim
anja
mje
ra i
vre
me
nsk
i o
kvir
za
po
stiz
anje
raz
ina
jed
nak
ih r
azin
ama
po
stig
nu
tim
a u
z p
rim
jen
u N
RT
(vid
i Q 1
)
1.1
.1.1
6
ČIŠ
ĆEN
JE
Teh
nik
e či
šćen
ja
Teh
nik
a 2
1.1
.30
u B
REF
STS
d
oku
men
tu
Ne
kori
ste
se p
išto
lji u
pri
mje
ni j
e st
roj
za p
ran
je v
alja
ka
Ko
d č
išće
nja
piš
tolja
za
rasp
ršiv
anje
NR
T je
sm
anjit
i o
tpu
štan
je o
tap
ala
pri
kup
ljan
jem
, skl
adiš
ten
jem
i p
on
ovn
im k
ori
šten
jem
pro
čišć
eno
g o
tap
ala
pre
tho
dn
o k
ori
šten
og
za č
išće
nje
piš
tolja
za
rasp
ršiv
anje
i/ili
pro
cesn
ih li
nija
: 80
-90
% m
ože
se
po
no
vo k
ori
stit
i!
BR
EF S
TS 2
0.9
.3.
Nem
a o
dst
up
anja
od
naj
bo
ljih
ra
spo
loži
vih
teh
nik
a
1.1
.1.1
7
ČIŠ
ĆEN
JE
Emis
ije h
lap
ivih
org
ansk
ih
spo
jeva
Te
hn
ika
21
.1.3
1 u
BR
EF S
TS
do
kum
entu
Up
otr
eba
spec
ijaln
ih p
osu
da
za o
tap
alo
za
čiš
ćen
je, z
a p
ran
je lj
epila
tra
že s
e p
ogo
dn
e ke
mik
alije
U
pri
mje
ni j
e te
hn
ika
20
.9.1
3
(ult
raso
nic
)
NR
T je
na
naj
man
ju m
ogu
ću m
jeru
sm
anjit
i em
isije
H
OS
kori
šten
jem
jed
ne
ili v
iše
teh
nik
a či
šćen
ja b
ez
ili s
mal
im s
adrž
aje
m o
tap
ala
nav
eden
ih u
BR
EF S
TS
20
.9
Nem
a o
dst
up
anja
od
naj
bo
ljih
ra
spo
loži
vih
teh
nik
a
1.1
.1.1
8
KO
RIŠ
TEN
JE M
AN
JE Š
TETN
IH
SUP
STA
NC
I (ZA
MJE
NA
)
Emis
ije o
tap
ala
Teh
nik
a 2
1.1
.32
u B
REF
STS
d
oku
men
tu
Nije
pri
mje
njiv
o -
ne
mo
že
se k
ori
stit
i te
hn
ika
bez
o
tap
ala.
U
p
rim
jen
i je
re
kup
erac
ija o
tap
ala.
N
anaš
enje
-
sman
jen
a ko
ličin
a u
po
treb
ljen
og
ota
pal
a u
vođ
enje
m
teh
no
logi
je
pro
izvo
dn
je
ljep
ila
sa
viso
kim
po
sto
tko
m s
uh
e su
pst
ance
(sa
2
7%
na
45
% s
uh
e su
pst
ance
)
NR
T je
sm
anjit
i em
isije
ota
pal
a o
dab
iro
m t
ehn
ika
bez
ili s
mal
im s
adrž
aje
m o
tap
ala
razm
atra
nih
u
op
ćim
po
glav
ljim
a:
•
čišć
enje
(p
ogl
avlja
29
,30
,31
i 2
0.1
0.1
)
•
za t
ipo
ve in
du
stri
je (
21
.5)
•
nan
ašan
je (
po
glav
lje 2
0.7
)
•
inki
ng
teh
nik
e (2
.4)
Nem
a o
dst
up
anja
od
naj
bo
ljih
ra
spo
loži
vih
teh
nik
a
1.1
.1.1
9
KO
RIŠ
TEN
JE M
AN
JE Š
TETN
IH
SUP
STA
NC
I (ZA
MJE
NA
)
Zam
jen
ska
ota
pal
a i t
ehn
ike
čišć
enja
Te
hn
ika
21
.1.3
3 u
BR
EF S
TS
do
kum
entu
Ne
up
otr
eblja
vaju
se
ota
pal
a sa
n
aved
enim
riz
icim
a
NR
T je
um
anjit
i št
etn
e fi
zio
lošk
e u
tjec
aje
zam
jen
om
o
tap
ala
koja
im
aju
nek
e o
d s
ljed
ećih
ozn
aka
rizi
ka:
R4
5,
R4
6,
R4
9,
R6
0
i R
61
s
man
je
op
asn
im
ota
pal
ima.
Ove
tre
ba
po
stić
i u
skl
adu
s Č
lan
kom
5
(6)
Dir
ekti
ve E
uro
psk
og
Vije
ća 1
99
9/1
3/E
C.
BR
EF
STS
20
.9 i
20
.10
op
isu
ju z
amje
nsk
a o
tap
ala
i teh
nik
e či
šćen
ja. P
ogl
avlja
20
.9 i
20
.10
.
Nem
a o
dst
up
anja
od
naj
bo
ljih
ra
spo
loži
vih
teh
nik
a
„Za
htj
ev
za u
tvrđ
iva
nje
ob
jed
inje
nih
uvj
eta
za
štit
e o
ko
liša
(N
N 1
14
/08
) za
po
sto
jeće
po
stro
jen
je S
ipro
d.o
.o U
ma
g.“
Br.
do
kum
enta
: 32
9-1
2-2
5/2
0 –
rev
1
6
9
Teh
nič
ko-t
eh
no
lošk
a rj
eše
nja
P
ost
ign
uta
ili p
red
lože
na
em
isija
N
RT
– p
rid
ruže
ne
vri
jed
no
sti e
mis
ija
(s o
zna
ko
m r
efe
ren
tno
g
po
gla
vlj
a i
z B
RE
F-a
)
Op
ravd
anje
(o
bja
šnje
nje
) ra
zlik
e iz
me
đu
ras
po
na
em
isij
a u
z p
rim
jen
u N
RT-
a i p
ost
ign
uti
h
em
isija
. Pre
dlo
žiti
pla
n
po
du
zim
anja
mje
ra i
vre
me
nsk
i o
kvir
za
po
stiz
anje
raz
ina
jed
nak
ih r
azin
ama
po
stig
nu
tim
a u
z p
rim
jen
u N
RT
(vid
i Q 1
)
1.1
.1.2
0
KO
RIŠ
TEN
JE M
AN
JE Š
TETN
IH
SUP
STA
NC
I (ZA
MJE
NA
)
Ko
rišt
enje
man
je o
pas
nih
su
pst
anci
Te
hn
ika
21
.1.3
4 u
BR
EF S
TS
do
kum
entu
Ne
up
otr
eblja
vaju
se
ota
pal
a sa
n
aved
enim
riz
icim
a
NR
T je
sm
anjit
i eko
toks
ičn
i utj
ecaj
up
otr
ebo
m
man
je o
pas
nih
su
pst
anci
um
jest
o s
up
stan
ci s
o
znak
om
riz
ika
R5
8 i
R5
0/5
3 (
mo
guće
zam
jen
e o
pis
ane
su u
BR
EF S
TS 2
0.1
0).
Nem
a o
dst
up
anja
od
naj
bo
ljih
ra
spo
loži
vih
teh
nik
a
1.1
.1.2
1
KO
RIŠ
TEN
JE M
AN
JE Š
TETN
IH
SUP
STA
NC
I (ZA
MJE
NA
)
Ko
rišt
enje
su
pst
anci
ko
je n
e o
šteć
uju
ozo
nsk
i om
ota
č Te
hn
ika
21
.1.3
5 u
BR
EF S
TS
do
kum
entu
Ne
up
otr
eblja
vaju
se
ota
pal
a sa
n
aved
enim
riz
icim
a
NR
T je
sm
anjit
i osi
rom
ašen
je s
trat
osf
ersk
og
(vis
oko
g) o
zon
a ko
rišt
enje
m m
anje
op
asn
ih
sup
stan
ci u
mje
sto
su
pst
anci
s o
znak
om
riz
ika
R5
9.
Po
seb
no
, sva
hal
oge
nir
ana
ili d
jelo
mič
no
h
alo
gen
iran
a o
tap
ala
s o
znak
om
riz
ika
R5
9 k
oja
se
kori
ste
kod
čiš
ćen
ja t
reb
aju
se
zam
ijen
iti i
li n
adzi
rati
ko
rist
eći r
azm
atra
nja
u B
REF
STS
21
.1.3
1 a
nd
2
1.1
.32
.
Nem
a o
dst
up
anja
od
naj
bo
ljih
ra
spo
loži
vih
teh
nik
a
1.1
.1.2
2
KO
RIŠ
TEN
JE M
AN
JE Š
TETN
IH
SUP
STA
NC
I (ZA
MJE
NA
) Sm
anje
nje
nas
tan
ka
tro
po
sfer
sko
g o
zon
a Te
hn
ika
21
.1.3
6 u
BR
EF S
TS
do
kum
entu
Ne
up
otr
eblja
vaju
se
ota
pal
a sa
n
aved
enim
riz
icim
a
NR
T je
tra
žen
je r
ješe
nja
ko
je ć
e n
a n
ajm
anju
m
ogu
ću m
jeru
sve
sti n
asta
jan
je t
rop
osf
ersk
og
(nis
kog)
ozo
na:
- ko
rišt
enje
m H
OS-
ova
ili m
ješa
vin
a s
niž
om
re
akti
vno
sti n
a fo
rmir
anje
ozo
na
tam
o g
dje
dru
ge
mje
re z
a sm
anje
nje
fu
giti
vnih
ili n
eob
rađ
enih
em
isjia
ota
pal
a sa
cilj
em
po
stiz
anja
vri
jed
no
sti
po
veza
nih
s N
RT
nis
u m
ogu
ća il
i nis
u t
ehn
ički
p
rim
jen
jiva,
kao
na
pri
mje
r p
oja
va n
ežel
jen
ih
pre
klap
anja
utj
ecaj
a s
dru
gim
med
ijim
a, B
REF
STS
2
0.1
0.2
- za
mje
no
m o
tap
ala
koja
će
osi
gura
ti s
man
jen
je
reak
tivn
ost
i na
form
iran
je o
zon
a (B
REF
STS
2
0.1
0.2
).
Zam
jen
a vi
soko
reak
tivn
ih a
rom
atsk
ih o
tap
ala
s al
tern
ativ
ama
nis
ke r
eakt
ivn
ost
i mo
že s
man
jiti
reak
tivn
e em
isije
HO
S za
20
-40
%.
Nem
a o
dst
up
anja
od
naj
bo
ljih
ra
spo
loži
vih
teh
nik
a
„Za
htj
ev
za u
tvrđ
iva
nje
ob
jed
inje
nih
uvj
eta
za
štit
e o
ko
liša
(N
N 1
14
/08
) za
po
sto
jeće
po
stro
jen
je S
ipro
d.o
.o U
ma
g.“
Br.
do
kum
enta
: 32
9-1
2-2
5/2
0 –
rev
1
7
0
Teh
nič
ko-t
eh
no
lošk
a rj
eše
nja
P
ost
ign
uta
ili p
red
lože
na
em
isija
N
RT
– p
rid
ruže
ne
vri
jed
no
sti e
mis
ija
(s o
zna
ko
m r
efe
ren
tno
g
po
gla
vlj
a i
z B
RE
F-a
)
Op
ravd
anje
(o
bja
šnje
nje
) ra
zlik
e iz
me
đu
ras
po
na
em
isij
a u
z p
rim
jen
u N
RT-
a i p
ost
ign
uti
h
em
isija
. Pre
dlo
žiti
pla
n
po
du
zim
anja
mje
ra i
vre
me
nsk
i o
kvir
za
po
stiz
anje
raz
ina
jed
nak
ih r
azin
ama
po
stig
nu
tim
a u
z p
rim
jen
u N
RT
(vid
i Q 1
)
1.1
.1.2
3
EMIS
IJE
U Z
RA
K I
OB
RA
DA
O
TPA
DN
IH P
LIN
OV
A
Pro
jekt
iran
je, v
ođ
enje
i o
drž
avan
je p
ost
roje
nja
na
nač
in k
oji
će o
sigu
rati
p
ost
izan
je p
otr
ošn
je i
emis
ijske
vri
jed
no
sti
po
veza
ne
s N
RT
nav
eden
im
za s
pec
ifič
ne
ind
ust
rije
Te
hn
ika
21
.1.3
7 u
BR
EF S
TS
do
kum
entu
U p
rim
jen
i eks
tru
der
ljep
ila k
oji
u
od
no
su n
a tr
adic
ion
aln
u t
ehn
iku
-
mje
šači
po
stiž
e zn
ačaj
no
sm
anje
nje
em
isija
u p
roce
su p
rip
rem
e lje
pila
D
va s
iste
ma
za r
eku
per
aciju
ota
pal
a sp
ecija
lno
g b
enzi
na
i to
luen
a ko
jima
se u
p
roce
s vr
aća
91
,4%
ota
pal
a, v
rije
dn
ost
i su
un
uta
r B
REF
-ova
R
TO (
spal
jivan
je)
nije
u p
rim
jen
i N
ije u
pri
mje
ni,
ne
spal
juje
se
HO
S N
ije u
pri
mje
ni,
ne
spal
juje
se
HO
S
Za o
tap
ala
NR
T je
ko
rišt
enje
jed
ne
ili k
om
bin
acije
te
hn
ika:
-
sman
jen
je e
mis
ija n
a iz
voru
na
naj
man
ju m
ogu
ću
mje
ru (
vid
i po
glav
lja z
a sp
eci
fičn
e in
du
stri
je)
- re
kup
erac
ija o
tap
ala
iz e
mis
ija u
otp
adn
im
plin
ovi
ma
(BR
EF S
TS 2
0.1
1.5
i 2
0.1
1.6
)
- sp
aljiv
anje
(te
rmič
ka o
bra
da)
ota
pal
a u
otp
adn
im
plin
ovi
ma
(BR
EF S
TS 2
0.1
1.4
i 2
0.1
1.8
)
- p
on
ovn
o k
ori
šten
je t
op
line
nas
tale
u p
ost
up
cim
a u
ko
jima
se s
pal
juju
HO
S (B
REF
STS
20
.11
.4.3
do
2
0.1
1.4
.6)
- sm
anje
nje
na
naj
man
ju m
ogu
ću m
jeru
po
tro
šnje
en
ergi
je k
oja
se
kori
sti k
od
izd
vaja
nja
i o
bra
du
H
OS-
ova
(B
REF
STS
20
.11
.1).
Nem
a o
dst
up
anja
od
naj
bo
ljih
ra
spo
loži
vih
teh
nik
a
„Za
htj
ev
za u
tvrđ
iva
nje
ob
jed
inje
nih
uvj
eta
za
štit
e o
ko
liša
(N
N 1
14
/08
) za
po
sto
jeće
po
stro
jen
je S
ipro
d.o
.o U
ma
g.“
Br.
do
kum
enta
: 32
9-1
2-2
5/2
0 –
rev
1
7
1
Teh
nič
ko-t
eh
no
lošk
a rj
eše
nja
P
ost
ign
uta
ili p
red
lože
na
em
isija
N
RT
– p
rid
ruže
ne
vri
jed
no
sti e
mis
ija
(s o
zna
ko
m r
efe
ren
tno
g
po
gla
vlj
a i
z B
RE
F-a
)
Op
ravd
anje
(o
bja
šnje
nje
) ra
zlik
e iz
me
đu
ras
po
na
em
isij
a u
z p
rim
jen
u N
RT-
a i p
ost
ign
uti
h
em
isija
. Pre
dlo
žiti
pla
n
po
du
zim
anja
mje
ra i
vre
me
nsk
i o
kvir
za
po
stiz
anje
raz
ina
jed
nak
ih r
azin
ama
po
stig
nu
tim
a u
z p
rim
jen
u N
RT
(vid
i Q 1
)
EMIS
IJE
U Z
RA
K I
OB
RA
DA
O
TPA
DN
IH P
LIN
OV
A
Po
no
vno
ko
rišt
enje
o
bn
ovl
jen
ih m
ater
ijala
Te
hn
ika
21
.1.3
8 u
BR
EF S
TS
do
kum
entu
Rek
up
erir
ano
o
tap
alo
se
vr
eća
u
pro
izvo
dn
ju -
po
vrat
91
,4%
U
slu
čaje
vim
a ko
ji u
o
bzi
r u
zim
aju
re
kup
erac
ija
ota
pal
a N
RT
je p
ron
aći
mo
gućn
ost
ko
ja o
sigu
rava
p
on
ovn
o
kori
šten
je
njih
ove
št
o
veće
ko
ličin
e.
U
nek
im
slu
čaje
vim
a o
bn
ovl
jen
a o
tap
ala
neć
e b
iti
mo
guće
ko
rist
iti n
a is
toj l
oka
ciji.
P
on
ovn
a u
po
treb
a n
e b
i tr
ebal
a u
klju
čiva
ti
spal
jivan
je
ota
pal
a ka
o
gori
va,
jer
je
mn
ogo
u
čin
kovi
tije
ko
rist
iti i
h k
roz
auto
term
ne
oks
idac
ijske
p
roce
se,
čim
e se
ist
ovr
em
eno
po
stiž
e n
iža
emis
ije
ota
pal
a.
Za
no
ve
ili
reko
nst
rukc
iju
po
sto
jeći
h
inst
alac
ija
ob
no
va o
tap
ala
bez
njih
ove
po
no
vne
up
otr
ebe
nije
N
RT.
Nem
a o
dst
up
anja
od
naj
bo
ljih
ra
spo
loži
vih
teh
nik
a
1.1
.1.2
4
EMIS
IJE
U Z
RA
K I
OB
RA
DA
O
TPA
DN
IH P
LIN
OV
A
Teh
nik
a 2
1.1
.39
u B
REF
STS
d
oku
men
tu
Nije
pri
mje
njiv
o,
ne
ko
rist
i se
ter
mič
ka
oks
idac
ija
NR
T je
pro
nal
ažen
je m
ogu
ćno
sti k
ori
šten
je v
iška
to
plin
e iz
ter
mič
ke o
ksid
acije
, pri
čem
u m
ora
bit
i is
pu
nje
no
:
- m
ora
po
sto
jati
viš
ak e
ner
gije
za
kori
šten
je
- m
ora
bit
i teh
nič
ki iz
ved
ivo
- en
ergi
ja m
ora
bit
i do
stu
pn
a u
o
dgo
vara
jućo
j fo
rmi (
viso
ka t
emp
erat
ura
, p
ara
itd
.)
- m
ora
po
sto
jati
po
treb
a za
viš
kom
en
ergi
je
Nem
a o
dst
up
anja
od
naj
bo
ljih
ra
spo
loži
vih
teh
nik
a
1.1
.1.2
5
EMIS
IJE
U Z
RA
K I
OB
RA
DA
O
TPA
DN
IH P
LIN
OV
A
Teh
nik
a 2
1.1
.40
u B
REF
STS
d
oku
men
tu
Nije
pri
mje
njiv
o,
ne
ko
rist
i se
ter
mič
ka
oks
idac
ija
NR
T je
šte
dn
ja e
ner
gije
u iz
dva
jan
ju i
ob
rad
i o
tpad
nih
plin
ova
sm
anjiv
anje
m v
olu
men
a ko
ji se
iz
dva
ja p
rim
jen
om
teh
nik
a n
aved
enih
u B
REF
STS
2
0.1
1.2
Nem
a o
dst
up
anja
od
naj
bo
ljih
ra
spo
loži
vih
teh
nik
a
„Za
htj
ev
za u
tvrđ
iva
nje
ob
jed
inje
nih
uvj
eta
za
štit
e o
ko
liša
(N
N 1
14
/08
) za
po
sto
jeće
po
stro
jen
je S
ipro
d.o
.o U
ma
g.“
Br.
do
kum
enta
: 32
9-1
2-2
5/2
0 –
rev
1
7
2
Teh
nič
ko-t
eh
no
lošk
a rj
eše
nja
P
ost
ign
uta
ili p
red
lože
na
em
isija
N
RT
– p
rid
ruže
ne
vri
jed
no
sti e
mis
ija
(s o
zna
ko
m r
efe
ren
tno
g
po
gla
vlj
a i
z B
RE
F-a
)
Op
ravd
anje
(o
bja
šnje
nje
) ra
zlik
e iz
me
đu
ras
po
na
em
isij
a u
z p
rim
jen
u N
RT-
a i p
ost
ign
uti
h
em
isija
. Pre
dlo
žiti
pla
n
po
du
zim
anja
mje
ra i
vre
me
nsk
i o
kvir
za
po
stiz
anje
raz
ina
jed
nak
ih r
azin
ama
po
stig
nu
tim
a u
z p
rim
jen
u N
RT
(vid
i Q 1
)
1.1
.1.2
6
EMIS
IJE
U Z
RA
K I
OB
RA
DA
O
TPA
DN
IH P
LIN
OV
A
Emis
ije o
tpal
a i p
otr
ošn
ja
ener
gije
Te
hn
ika
21
.1.4
1 u
BR
EF S
TS
do
kum
entu
Nije
pri
mje
njiv
o,
ne
ko
rist
i se
ter
mič
ka
oks
idac
ija
Ko
d
izd
vaja
nja
o
tpad
nih
p
lino
va,
NR
T je
sm
anjit
i em
isije
o
tap
ala
i p
otr
ošn
ju
ener
gije
o
sigu
rava
jući
o
pti
mal
no
ko
rišt
enje
vi
soko
vrije
dn
e
op
rem
e p
rim
jen
om
teh
nik
a n
aved
enih
u B
REF
STS
20
.11
.1.3
, 2
0.1
1.1
.4 i
20
.11
.1.5
.
Nem
a o
dst
up
anja
od
naj
bo
ljih
ra
spo
loži
vih
teh
nik
a
1.1
.1.2
7
EMIS
IJE
U Z
RA
K I
OB
RA
DA
O
TPA
DN
IH P
LIN
OV
A
Ob
rad
a o
tpad
nih
plin
ova
–
od
ržav
anje
au
tote
rmn
im
uvj
eta
Teh
nik
a 2
1.1
.42
u B
REF
STS
d
oku
men
tu
Nije
p
rim
jen
jivo
je
r je
u
p
rim
jen
i ko
nti
nu
iran
i p
roce
s re
kup
erac
ije
ota
pal
a,
a N
RT
teh
nik
e se
o
dn
ose
n
a p
ost
up
ke
koje
su
ve
zan
i u
z te
rmič
ku
oks
idac
iju k
oji
se n
e p
rim
jen
juje
u S
IPR
O
d.o
.o.
Ko
d
kori
šten
ja
ob
rad
e
otp
adn
ih
plin
ova
N
RT
je
op
tim
irat
i ko
nce
ntr
aciju
ota
pal
a ko
ja ć
e se
ob
rad
iti i
u
p
ost
up
ku
term
ičke
o
ksid
acije
o
drž
avat
i au
tote
rmn
e u
vjet
e ko
rist
eći
jed
nu
ili
više
teh
nik
a u
n
asta
vku
:
- o
pti
mir
anje
ko
nce
ntr
acije
u
st
ruji
plin
a u
z ko
rišt
enje
teh
nik
a o
pis
anih
u B
REF
STS
20
.11
.1.3
, 2
0.1
1.1
.4 i
20
.11
.1.5
.
- n
a n
ajm
anju
mo
guću
mje
ru s
vest
i ko
ličin
e p
lina
koji
će s
e o
bra
dit
i (B
REF
STS
20
.11
.1 i
20
.11
.2)
uz
zao
bila
zno
(b
y-p
ass)
st
ruja
nje
vr
šnih
p
roto
ka
(BR
EF S
TS 2
0.1
1.1
.3)
- p
red
ob
rad
iti
plin
sa
ci
ljem
za
štit
e su
stav
a za
o
bra
du
i o
pti
mir
anje
ko
nce
ntr
acije
ota
pal
a ka
ko
je o
pis
ano
u B
REF
STS
20
.11
.3.
Nem
a o
dst
up
anja
od
naj
bo
ljih
ra
spo
loži
vih
teh
nik
a
1.1
.1.2
8
EMIS
IJE
U Z
RA
K I
OB
RA
DA
O
TPA
DN
IH P
LIN
OV
A
Emis
ije č
vrst
ih č
est
ica
Teh
nik
a 2
1.1
.43
u B
REF
STS
d
oku
men
tu
Nije
pri
mje
njiv
o n
ema
em
isija
čvr
stih
če
stic
a je
r n
ije u
pri
mje
ni r
asp
ršiv
anje
b
oje
Ko
d p
oja
ve e
mis
ije č
est
ica
po
veza
nih
s
rasp
ršiv
anje
m b
oje
NR
T je
sm
anjit
i em
isije
p
rim
jen
om
jed
ne
ili o
bje
:
- te
hn
ike
inte
grir
ane
u p
roce
s ka
ko je
op
isan
o u
B
REF
STS
20
.7.4
.1, 2
0.7
.4.2
i 2
0.7
.4.3
- en
d-o
f-p
ipe
teh
no
logi
je o
pis
ane
u B
REF
STS
2
0.1
1.3
.5, 2
0.1
1.3
.6, 2
0.1
1.3
.7 i
20
.11
.3.8
.
Nem
a o
dst
up
anja
od
naj
bo
ljih
ra
spo
loži
vih
teh
nik
a
„Za
htj
ev
za u
tvrđ
iva
nje
ob
jed
inje
nih
uvj
eta
za
štit
e o
ko
liša
(N
N 1
14
/08
) za
po
sto
jeće
po
stro
jen
je S
ipro
d.o
.o U
ma
g.“
Br.
do
kum
enta
: 32
9-1
2-2
5/2
0 –
rev
1
7
3
Teh
nič
ko-t
eh
no
lošk
a rj
eše
nja
P
ost
ign
uta
ili p
red
lože
na
em
isija
N
RT
– p
rid
ruže
ne
vri
jed
no
sti e
mis
ija
(s o
zna
ko
m r
efe
ren
tno
g
po
gla
vlj
a i
z B
RE
F-a
)
Op
ravd
anje
(o
bja
šnje
nje
) ra
zlik
e iz
me
đu
ras
po
na
em
isij
a u
z p
rim
jen
u N
RT-
a i p
ost
ign
uti
h
em
isija
. Pre
dlo
žiti
pla
n
po
du
zim
anja
mje
ra i
vre
me
nsk
i o
kvir
za
po
stiz
anje
raz
ina
jed
nak
ih r
azin
ama
po
stig
nu
tim
a u
z p
rim
jen
u N
RT
(vid
i Q 1
)
1.1
.1.2
9
OB
RA
DA
OTP
AD
NIH
VO
DA
Em
isije
u v
od
e Te
hn
ika
21
.1.4
4 u
BR
EF S
TS
do
kum
entu
Pro
čišć
avan
je r
ash
lad
nih
vo
da
reve
rzn
om
osm
ozo
m;
Na
loka
ciji
nis
u u
pri
mje
ni t
ehn
ike
flo
kula
cije
, sep
arac
ije m
ulja
, el
ekto
rflo
kula
cije
i va
kuu
m d
est
ilaci
je. U
p
rim
jen
i je
sep
arat
or
ulja
i m
asti
. N
a lo
kaci
ji n
isu
u p
rim
jen
i teh
nik
e b
iolo
ške
ob
rad
e o
tpad
nih
vo
da
jer
kval
itet
a o
tpad
nih
vo
da
u s
klad
u s
a u
vjet
ima
iz v
od
op
ravn
e d
ozv
ole
NR
T je
na
naj
man
ju m
ogu
ću m
jeru
sve
sti e
mis
ije u
vo
de
pri
mje
no
m (
ovi
m r
edo
slije
do
m):
- sm
anjiv
anje
em
isija
u v
od
e ko
rišt
enje
m t
ehn
ika
nav
eden
ih u
BR
EF S
TS 2
1.1
.21
, 21
.1.2
2 i
21
.1.2
3
- p
rovo
đen
je o
bra
de
otp
adn
ih v
od
a ko
rišt
enje
m
teh
nik
a p
red
ob
rad
e o
pis
anim
u B
REF
STS
20
.12
.1
do
20
.12
.4
- p
rovo
đen
je b
iolo
ške
ob
rad
e (
BR
EF S
TS 2
0.1
2.5
),
u n
ačel
u n
a o
dvo
jen
om
ko
mu
nal
no
m u
ređ
aju
za
ob
rad
u o
tpad
nih
vo
da.
Nem
a o
dst
up
anja
od
naj
bo
ljih
ra
spo
loži
vih
teh
nik
a
1.1
.1.3
0
OB
RA
DA
OTP
AD
NIH
VO
DA
O
pas
ni s
adrž
aj o
tap
ala
Teh
nik
a 2
1.1
.45
u B
REF
STS
d
oku
men
tu
U p
rim
jen
i je
me
mb
ran
ska
sep
arac
ija
rash
lad
nih
vo
da
i vo
de
iz d
ekan
tato
ra
Svu
da
gdje
mo
že d
oći
do
ko
nta
kta
ota
pal
a s
vod
om
N
RT
je s
pri
ječi
ti o
pas
ni s
adrž
aj o
tap
ala
(eks
plo
ziva
n
ili p
ote
nci
jaln
o o
pas
an z
a ra
dn
ike)
u a
tmo
sfer
i ili
od
vod
nim
kan
alim
a sp
rje
čava
nje
m n
epla
nir
anih
is
pu
sta
(BR
EF S
TS 2
0.2
.1)
ili o
sigu
rava
nje
m
kon
cen
trac
ije s
igu
rne
za is
pu
štan
je.
Pri
klad
ne
vrije
dn
ost
i mo
gu s
e iz
raču
nat
i pre
ma
up
uta
ma
u B
REF
STS
20
.3.3
.1.
Nem
a o
dst
up
anja
od
naj
bo
ljih
ra
spo
loži
vih
teh
nik
a
OB
RA
DA
OTP
AD
NIH
VO
DA
O
rgan
sko
op
tere
ćen
je
Teh
nik
a 2
1.1
.46
u B
REF
STS
d
oku
men
tu
Nije
pri
mje
njiv
o m
jere
nja
su
po
kaza
la d
a n
ema
znač
ajn
ih o
pte
reće
nja
vo
da
Pra
ćen
je o
mje
ra B
KP
/KP
K u
slu
čaju
gd
je je
o
pte
reće
nje
vo
dam
a zn
ačaj
no
. N
ema
od
stu
pan
ja o
d n
ajb
olji
h
rasp
olo
živi
h t
ehn
ika
„Za
htj
ev
za u
tvrđ
iva
nje
ob
jed
inje
nih
uvj
eta
za
štit
e o
ko
liša
(N
N 1
14
/08
) za
po
sto
jeće
po
stro
jen
je S
ipro
d.o
.o U
ma
g.“
Br.
do
kum
enta
: 32
9-1
2-2
5/2
0 –
rev
1
7
4
Teh
nič
ko-t
eh
no
lošk
a rj
eše
nja
P
ost
ign
uta
ili p
red
lože
na
em
isija
N
RT
– p
rid
ruže
ne
vri
jed
no
sti e
mis
ija
(s o
zna
ko
m r
efe
ren
tno
g
po
gla
vlj
a i
z B
RE
F-a
)
Op
ravd
anje
(o
bja
šnje
nje
) ra
zlik
e iz
me
đu
ras
po
na
em
isij
a u
z p
rim
jen
u N
RT-
a i p
ost
ign
uti
h
em
isija
. Pre
dlo
žiti
pla
n
po
du
zim
anja
mje
ra i
vre
me
nsk
i o
kvir
za
po
stiz
anje
raz
ina
jed
nak
ih r
azin
ama
po
stig
nu
tim
a u
z p
rim
jen
u N
RT
(vid
i Q 1
)
1.1
.1.3
1
OB
RA
DA
OTP
AD
NIH
VO
DA
Em
isije
tva
ri t
oks
ičn
ih z
a vo
den
o o
kru
žen
je
Teh
nik
a 2
1.1
.47
u B
REF
STS
d
oku
men
tu
Nije
pri
mje
njiv
o m
jere
nja
su
po
kaza
la d
a n
ema
znač
ajn
ih o
pte
reće
nja
vo
da
nit
i to
ksič
nih
tva
ri.
NR
T je
mo
nit
ori
ng
siro
vin
a i e
flu
enat
a sa
cilj
em
sm
anjiv
anja
em
isije
tva
ri t
oks
ičn
ih z
a vo
den
o
okr
uže
nje
(B
REF
STS
20
.3.3
.3).
U
slu
čaju
kad
a se
pro
nađ
u t
akve
tva
ri u
ko
ličin
ama
koje
mo
gu im
ati u
tjec
aj n
a o
koliš
, ko
ličin
e is
pu
šten
ih m
ater
ijala
mo
gu s
e s
man
jiti p
rim
jen
om
je
dn
e ili
viš
e te
hn
ika
u n
asta
vku
:
- ko
rišt
enje
man
je o
pas
nih
tva
ri (
BR
EF S
TS 2
0.1
0)
- sm
anje
nje
po
tro
šnje
tva
ri i
gub
itak
a u
p
roiz
vod
nji
(BR
EF S
TS B
AT
21
.1.1
9 i
21
.1.2
0)
- o
bra
da
otp
adn
ih v
od
a (B
REF
STS
20
.12
ili C
WW
B
REF
, od
no
sno
STM
BR
EF a
ko s
u a
ktiv
no
sti
po
veza
ve s
akt
ivo
stim
a u
nje
mu
).
Nem
a o
dst
up
anja
od
naj
bo
ljih
ra
spo
loži
vih
teh
nik
a
1.1
.1.3
2
OB
RA
DA
OTP
AD
NIH
VO
DA
La
kirn
ice
Teh
nik
a 2
1.1
.48
u B
REF
STS
d
oku
men
tu
Nije
pri
mje
njiv
o je
r n
a lo
kaci
ji n
e p
ost
oji
laki
rnic
a N
RT
je k
ori
šten
je o
dgo
vara
jući
h t
ehn
ika
za la
kirn
ice
Nem
a o
dst
up
anja
od
naj
bo
ljih
ra
spo
loži
vih
teh
nik
a
1.1
.1.3
3
OB
RA
DA
OTP
AD
NIH
VO
DA
Su
stav
i mo
kro
g p
ran
ja
Teh
nik
a 2
1.1
.49
u B
REF
STS
d
oku
men
tu
Nije
pri
mje
njiv
o n
e ko
rist
i se
sust
av
mo
kro
g p
ran
ja
Za s
ust
ave
mo
kro
g p
ran
ja k
oji
zad
ržav
aju
viš
ak
rasp
ršen
e b
oje
NR
T je
sm
anjit
i po
tro
šnju
vo
de
te
ob
rad
u e
flu
enta
i is
pu
sta
sman
jivan
jem
fre
kven
cije
p
ražn
jen
ja s
pre
mn
ika
isto
vre
men
om
pri
mje
no
m:
- o
pti
mir
anja
uči
nko
vito
sti p
rije
no
sa (
BR
EF S
TS
20
.7.3
),
- sm
anjiv
anje
m n
a n
ajm
anju
mo
guću
mje
ru
zam
ulji
van
je b
oje
(B
REF
STS
20
.7.5
.6, 2
0.7
.5.7
i 2
0.7
.5.8
).
Nem
a o
dst
up
anja
od
naj
bo
ljih
ra
spo
loži
vih
teh
nik
a
„Za
htj
ev
za u
tvrđ
iva
nje
ob
jed
inje
nih
uvj
eta
za
štit
e o
ko
liša
(N
N 1
14
/08
) za
po
sto
jeće
po
stro
jen
je S
ipro
d.o
.o U
ma
g.“
Br.
do
kum
enta
: 32
9-1
2-2
5/2
0 –
rev
1
7
5
Teh
nič
ko-t
eh
no
lošk
a rj
eše
nja
P
ost
ign
uta
ili p
red
lože
na
em
isija
N
RT
– p
rid
ruže
ne
vri
jed
no
sti e
mis
ija
(s o
zna
ko
m r
efe
ren
tno
g
po
gla
vlj
a i
z B
RE
F-a
)
Op
ravd
anje
(o
bja
šnje
nje
) ra
zlik
e iz
me
đu
ras
po
na
em
isij
a u
z p
rim
jen
u N
RT-
a i p
ost
ign
uti
h
em
isija
. Pre
dlo
žiti
pla
n
po
du
zim
anja
mje
ra i
vre
me
nsk
i o
kvir
za
po
stiz
anje
raz
ina
jed
nak
ih r
azin
ama
po
stig
nu
tim
a u
z p
rim
jen
u N
RT
(vid
i Q 1
)
1.1
.1.3
4
OB
NO
VA
MA
TER
IJA
LA I
UP
RA
VLJ
AN
JE O
TPA
DO
M
Teh
nik
a 2
1.1
.50
u B
REF
STS
d
oku
men
tu
up
otr
eba
otp
adn
og
ljep
ila, p
on
ovn
a u
po
treb
a tu
ljaka
za
nam
atan
je v
elik
ih
rola
, po
no
vna
up
otr
eba
drv
enih
pal
ete,
p
on
ovn
a u
po
treb
a re
kup
erir
ano
g o
tap
ala
NR
T je
sm
anjit
i ko
rišt
enje
mat
erija
la k
ako
je o
pis
ano
u
BR
EF S
TS 2
1.1
.26
. N
RT
je s
pri
ječi
ti g
ub
itke
mat
erija
la t
e o
bn
ova
, p
on
ovn
a u
po
treb
a i r
ecik
liran
je m
ater
ijala
. Od
sv
ega
nav
eden
og
sprj
eča
van
je g
ub
itak
a m
ater
ijala
je
pri
ori
tet
što
se
mo
že p
ost
ići p
rim
jen
om
izb
ora
te
hn
ika
op
isan
ih u
BR
EF S
TS 2
0.1
.2, 2
0.3
.1, 2
0.6
i 2
0.7
(o
sob
ito
BR
EF S
TS 2
0.7
.3 i
20
.7.5
).
BR
EF S
TS 2
1.1
.14
, 21
.1.1
7, 2
1.1
.18
i 2
1.1
.25
su
ta
kođ
er r
ele
van
tni.
Nem
a o
dst
up
anja
od
naj
bo
ljih
ra
spo
loži
vih
teh
nik
a
1.1
.1.3
5
OB
NO
VA
MA
TER
IJA
LA I
UP
RA
VLJ
AN
JE O
TPA
DO
M
Ob
no
va k
ori
šten
ih o
tap
ala
Teh
nik
a 2
1.1
.51
u B
REF
STS
d
oku
men
tu
Rek
up
erir
ano
ota
pal
o s
e u
po
tpu
no
sti
kori
sti u
pro
cesu
NR
T je
ob
no
va i
po
no
vna
up
otr
eba
ota
pal
a,
inte
rno
m o
rgan
izac
ijom
ili
kori
šten
jem
van
jski
h
tvrt
ki k
ako
je o
pis
ano
u B
REF
STS
20
.13
.1, 2
0.1
3.2
i 2
0.1
3.5
. Za
det
alje
vid
i BR
EF S
TS 2
1.1
.38
i 2
1.1
.39
.
Nem
a o
dst
up
anja
od
naj
bo
ljih
ra
spo
loži
vih
teh
nik
a
1.1
.1.3
6
OB
NO
VA
MA
TER
IJA
LA I
UP
RA
VLJ
AN
JE O
TPA
DO
M
Bro
j sp
rem
nik
a ko
ji st
oje
na
rasp
ola
gan
ju
Teh
nik
a 2
1.1
.52
u B
REF
STS
d
oku
men
tu
Po
no
vna
up
otr
eba
mal
ih s
pre
mn
ika
za
otp
adn
o lj
epilo
i o
tpad
no
ota
pal
o
NR
T je
sm
anjit
i bro
j ras
po
loži
vih
sp
rem
nik
a an
gaži
ran
jem
po
vrat
nih
sp
rem
nik
a, p
on
ovn
om
u
po
treb
om
sp
rem
nik
a za
dru
ge s
vrh
e ili
re
cikl
iran
jem
mat
eri
jala
sp
rem
nik
a, B
REF
STS
2
0.1
3.6
.
Nem
a o
dst
up
anja
od
naj
bo
ljih
ra
spo
loži
vih
teh
nik
a
1.1
.1.3
7
OB
NO
VA
MA
TER
IJA
LA I
UP
RA
VLJ
AN
JE O
TPA
DO
M
Ad
sorb
cijs
ki s
ust
avi s
u
gljik
om
i ze
olit
om
Te
hn
ika
21
.1.5
3 u
BR
EF S
TS
do
kum
entu
Ota
pal
o s
e u
po
tpu
no
sti p
on
ovn
o
up
otr
eblja
va. I
stro
šen
i ugl
jen
, nak
on
5
do
8 g
od
ine
up
otr
ebe
pre
uzi
ma
ovl
ašte
na
tvrt
ka k
od
ko
je s
e p
rovo
di
reku
per
acija
ugl
jen
a
Ko
d k
ori
šten
ja s
ust
ava
s ak
tivn
im u
gljik
om
ili z
eolit
a N
RT
je is
tovr
em
eno
ob
no
viti
ota
pal
o i
adso
rpci
jski
m
edij
kako
je o
pis
ano
u B
REF
STS
20
.13
.7.
Nem
a o
dst
up
anja
od
naj
bo
ljih
ra
spo
loži
vih
teh
nik
a
„Za
htj
ev
za u
tvrđ
iva
nje
ob
jed
inje
nih
uvj
eta
za
štit
e o
ko
liša
(N
N 1
14
/08
) za
po
sto
jeće
po
stro
jen
je S
ipro
d.o
.o U
ma
g.“
Br.
do
kum
enta
: 32
9-1
2-2
5/2
0 –
rev
1
7
6
Teh
nič
ko-t
eh
no
lošk
a rj
eše
nja
P
ost
ign
uta
ili p
red
lože
na
em
isija
N
RT
– p
rid
ruže
ne
vri
jed
no
sti e
mis
ija
(s o
zna
ko
m r
efe
ren
tno
g
po
gla
vlj
a i
z B
RE
F-a
)
Op
ravd
anje
(o
bja
šnje
nje
) ra
zlik
e iz
me
đu
ras
po
na
em
isij
a u
z p
rim
jen
u N
RT-
a i p
ost
ign
uti
h
em
isija
. Pre
dlo
žiti
pla
n
po
du
zim
anja
mje
ra i
vre
me
nsk
i o
kvir
za
po
stiz
anje
raz
ina
jed
nak
ih r
azin
ama
po
stig
nu
tim
a u
z p
rim
jen
u N
RT
(vid
i Q 1
)
1.1
.1.3
8
OB
NO
VA
MA
TER
IJA
LA I
UP
RA
VLJ
AN
JE O
TPA
DO
M
Izb
or
od
gova
raju
ćih
teh
nik
a Te
hn
ika
21
.1.5
4 u
BR
EF S
TS
do
kum
entu
Sav
pre
ost
ali o
tpad
se
zbri
nja
va
Nak
on
pri
mje
ne
teh
nik
a iz
BR
EF S
TS 2
1.1
.50
do
2
1.1
.53
i t
amo
gd
je s
e o
tpad
i ne
mo
gu o
bn
ovi
ti n
a lo
kaci
ji ili
iz
van
nje
, NR
T je
na
naj
man
ju m
ogu
ću m
jeru
sm
anjit
i njih
ov
štet
ni s
adrž
aj i
gosp
od
arit
i kao
s
otp
ado
m k
ori
steć
i zb
or
teh
nik
a o
pis
anih
u B
REF
STS
2
0.1
0, 2
0.1
3 i
20
.13
.8.
Nem
a o
dst
up
anja
od
naj
bo
ljih
ra
spo
loži
vih
teh
nik
a
1.1
.1.3
9
SMA
NEN
JE P
RA
ŠIN
E Te
hn
ika
21
.1.5
5 v
idi T
ehn
iku
2
1.1
.43
u B
REF
STS
d
oku
men
tu
Nije
pri
mje
njiv
o, u
pro
cesu
se
ne
stva
ra
pra
šin
a V
idi t
očk
u 1
.1.1
.28
ove
tab
lice
N
ema
od
stu
pan
ja o
d n
ajb
olji
h
rasp
olo
živi
h t
ehn
ika
1.1
.1.4
0
SMA
NJE
NJE
MIR
ISA
Em
isije
mir
isa
Teh
nik
a 2
1.1
.56
u B
REF
STS
d
oku
men
tu
Ne
mo
že s
e p
rom
ijen
iti p
roce
s N
e m
ože
se
pro
mije
nit
i mat
erija
l ko
ji se
ko
rist
i K
ori
sti s
e re
kup
erac
ija z
a o
bra
du
o
tpad
nih
plin
ova
Is
pu
sti n
a vi
sin
i već
oj o
d 2
0 m
, te
do
lazi
d
o r
azrj
eđen
ja z
bo
g d
isp
erzi
je
U s
luča
ju k
ada
emis
ije m
iris
a iz
aziv
aju
sm
etn
je n
a o
sjet
ljivi
m lo
kaci
jam
a (o
bič
no
zb
og
emis
ija H
OS)
N
RT
je s
man
jiti m
iris
e ko
rišt
en
jem
teh
nik
a ko
je s
e ko
rist
e za
nad
zor
emis
ija H
OS
kao
što
su
:
- p
rom
jen
a vr
ste
pro
cesa
(p
rim
jer:
BR
EF S
TS
21
.1.4
i B
REF
STS
20
.7 i
20
.10
)
- p
rom
jen
a m
ater
ijala
ko
ji se
ko
rist
e (p
rim
jer:
B
REF
STS
20
.7 i
20
.10
)
- ko
rišt
enje
ob
rad
e o
tpad
nih
plin
ova
(B
REF
STS
2
0.1
1)
- in
stal
iran
je v
iso
kih
dim
nja
ka z
a em
isije
otp
adn
ih
plin
ova
.
Nem
a o
dst
up
anja
od
naj
bo
ljih
ra
spo
loži
vih
teh
nik
a
1.1
.1.4
1
BU
KA
Id
enti
fika
cija
zn
ačaj
nih
izvo
ra
bu
ke i
po
ten
cija
lni o
sjet
ljivi
re
cep
tori
Te
hn
ika
21
.1.5
7 u
BR
EF S
TS
do
kum
entu
Pro
izvo
dn
i pro
ces
ne
spad
a u
on
e ko
ji ge
ner
iraj
u p
oja
čan
u b
uku
; m
jere
nja
su
p
oka
zala
da
bu
ka p
rem
a o
kolin
i ne
pre
lazi
do
zvo
ljen
e gr
anic
e
NR
T je
iden
tifi
cira
ti iz
vore
bu
ke i
po
ten
cija
lne
osj
etlji
ve r
ecep
tore
u b
lizin
i po
stro
jen
ja (
see
BR
EF
STS
20
.16
).
Nem
a o
dst
up
anja
od
naj
bo
ljih
ra
spo
loži
vih
teh
nik
a
„Za
htj
ev
za u
tvrđ
iva
nje
ob
jed
inje
nih
uvj
eta
za
štit
e o
ko
liša
(N
N 1
14
/08
) za
po
sto
jeće
po
stro
jen
je S
ipro
d.o
.o U
ma
g.“
Br.
do
kum
enta
: 32
9-1
2-2
5/2
0 –
rev
1
7
7
Teh
nič
ko-t
eh
no
lošk
a rj
eše
nja
P
ost
ign
uta
ili p
red
lože
na
em
isija
N
RT
– p
rid
ruže
ne
vri
jed
no
sti e
mis
ija
(s o
zna
ko
m r
efe
ren
tno
g
po
gla
vlj
a i
z B
RE
F-a
)
Op
ravd
anje
(o
bja
šnje
nje
) ra
zlik
e iz
me
đu
ras
po
na
em
isij
a u
z p
rim
jen
u N
RT-
a i p
ost
ign
uti
h
em
isija
. Pre
dlo
žiti
pla
n
po
du
zim
anja
mje
ra i
vre
me
nsk
i o
kvir
za
po
stiz
anje
raz
ina
jed
nak
ih r
azin
ama
po
stig
nu
tim
a u
z p
rim
jen
u N
RT
(vid
i Q 1
)
1.1
.1.4
2
BU
KA
K
on
tro
lne
mje
re
Teh
nik
a 2
1.1
.58
u B
REF
STS
d
oku
men
tu
U p
rim
jen
i je
od
abir
od
gova
raju
će
teh
nič
ka o
pre
me
na
stro
jevi
ma
za
štam
pan
je t
raka
ko
jima
se s
man
juje
ra
zin
e b
uke
(in
stal
iran
i pri
guši
vači
, o
blo
ga n
a b
ub
nju
za
od
mat
anje
tra
ke)
Tam
o g
dje
bu
ka m
ože
imat
i utj
ecaj
a N
RT
je s
man
jiti
bu
ku p
rim
jen
om
od
gova
raju
ćih
mje
ra (
BR
EF S
TS
20
.16
), k
ao š
to s
u:
- p
od
ešav
anje
efe
ktiv
no
g ra
dn
og
vre
men
a, n
a p
rim
jer:
• za
tvar
anje
vra
ta,
• sm
anje
nje
op
sega
isp
oru
ke il
i po
deš
avan
je
vre
men
a is
po
ruke
,
- ko
rišt
enje
inže
nje
rski
h m
jera
kao
što
su
in
stal
acija
pri
guši
vača
(si
len
cera
) n
a ve
like
ven
tila
tore
, ko
rišt
enje
aku
stič
kih
okl
op
a,
izb
jega
van
je in
stal
iran
ja o
pre
me
s vi
soko
m
frek
ven
cijo
m i
jači
no
m b
uke
…)
Nem
a o
dst
up
anja
od
naj
bo
ljih
ra
spo
loži
vih
teh
nik
a
1.1
.1.4
3
ZAŠT
ITA
PO
DZE
MN
IH V
OD
A I
TLA
I R
AZG
RA
DN
JA L
OK
AC
IJE
Em
isije
u p
od
zem
ne
vod
e i
tlo
Te
hn
ika
21
.1.5
9 u
BR
EF S
TS
do
kum
entu
U p
roiz
vod
no
m p
roce
su n
e n
est
aju
o
tpad
ne
vod
e i/
ili o
tpad
ko
ji b
i mo
gao
tr
ajn
o o
neč
isti
ti p
od
zem
ne
vod
e i t
lo;
sep
arat
or
ulja
na
kole
kto
ru o
bo
rin
skih
vo
da;
teh
no
lošk
e i s
anit
arn
e vo
de
up
ušt
aju
se
u ja
vnu
kan
aliz
aciju
NR
T je
sp
rije
čiti
em
isije
u p
od
zem
ne
vod
e i t
lo i
tim
e p
om
oći
u p
roce
su r
azgr
adn
je p
ost
roje
nja
p
rim
jen
om
teh
nik
a o
pis
anih
u B
REF
STS
21
.1.1
5 i
21
.1.1
6.
Nem
a o
dst
up
anja
od
naj
bo
ljih
ra
spo
loži
vih
teh
nik
a
1.1
.2. P
roce
sno
sp
eci
fičn
i NR
T (u
skl
adu
s „
Ref
eren
ce D
ocu
men
t o
n B
est
Ava
ilab
le T
ech
niq
ues
on
Su
rfac
e Tr
eatm
ent
usi
ng
Org
anic
So
lven
ts, A
ugu
st 2
00
7“
)
„Za
htj
ev
za u
tvrđ
iva
nje
ob
jed
inje
nih
uvj
eta
za
štit
e o
ko
liša
(N
N 1
14
/08
) za
po
sto
jeće
po
stro
jen
je S
ipro
d.o
.o U
ma
g.“
Br.
do
kum
enta
: 32
9-1
2-2
5/2
0 –
rev
1
7
8
Teh
nič
ko-t
eh
no
lošk
a rj
eše
nja
P
ost
ign
uta
ili p
red
lože
na
em
isija
N
RT
– p
rid
ruže
ne
vri
jed
no
sti e
mis
ija
(s o
zna
ko
m r
efe
ren
tno
g
po
gla
vlj
a i
z B
RE
F-a
)
Op
ravd
anje
(o
bja
šnje
nje
) ra
zlik
e iz
me
đu
ras
po
na
em
isij
a u
z p
rim
jen
u N
RT-
a i p
ost
ign
uti
h
em
isija
. Pre
dlo
žiti
pla
n
po
du
zim
anja
mje
ra i
vre
me
nsk
i o
kvir
za
po
stiz
anje
raz
ina
jed
nak
ih r
azin
ama
po
stig
nu
tim
a u
z p
rim
jen
u N
RT
(vid
i Q 1
)
1.1
.2.1
PR
OIZ
VO
DN
JA
SAM
OLJ
EPLJ
IVIH
TR
AK
A
Sman
jen
je e
mis
ija o
tap
ala
Teh
nik
a 2
1.1
.77
u B
REF
STS
d
oku
men
tu
•
Ko
rišt
enje
sre
dst
ava
bez
ota
pal
a n
ije
pri
mje
njiv
o
U
pri
mje
ni s
u t
ehn
ike
•
Ure
đaj
za
reku
epra
ciju
SB
i to
luen
a te
po
stro
jen
je z
a p
roiz
vod
nju
ljep
ila
u li
niji
(ek
stru
zija
);
•
Uči
nko
vito
st r
eku
per
acije
je 9
1,4
%
NR
T je
sm
anje
nje
em
isija
ko
rišt
enje
m k
om
bin
acija
te
hn
ika
uz
isp
un
jen
e o
pći
m N
RT
iz p
ogl
avlja
21
.1:
• ko
rišt
enje
sre
dst
ava
bez
ota
pal
a za
pro
izvo
dn
ju
man
je k
valit
etn
ih t
raka
i d
vost
ran
ih t
raka
(5
.4.2
i 2
0.1
0)
ko
rišt
enje
jed
ne
od
slij
edeć
ih k
om
bin
acija
za
otp
adn
e p
lino
ve:
b)
adso
rpci
ja (
5.4
.5.2
, 20
.11
.6.1
an
d 2
0.1
3.7
.1)
sa
uči
nko
vito
šću
viš
e o
d 9
0 %
po
tro
šnje
ota
pal
a i
emis
ijam
a m
anje
od
1 %
Nem
a o
dst
up
anja
od
naj
bo
ljih
ra
spo
loži
vih
teh
nik
a
Teh
nič
ko-t
eh
no
lošk
a rj
eše
nja
P
ost
ign
uta
ili p
red
lože
na
em
isija
N
RT
– p
rid
ruže
ne
vri
jed
no
sti e
mis
ija
(s o
zna
ko
m r
efe
ren
tno
g
po
gla
vlj
a i
z B
RE
F-a
)
Op
ravd
anje
(o
bja
šnje
nje
) ra
zlik
e iz
me
đu
ras
po
na
em
isija
uz
pri
mje
nu
NR
T-a
i p
ost
ign
uti
h e
mis
ija.
Pre
dlo
žiti
pla
n p
od
uzi
man
ja
mje
ra i
vre
me
nsk
i okv
ir z
a p
ost
izan
je r
azin
a je
dn
akih
ra
zin
ama
po
stig
nu
tim
a u
z p
rim
jen
u N
RT
(vid
i Q 1
)
1.1
.3
Pro
cesi
– O
pći
NR
T (
u s
klad
u s
„R
efe
ren
ce D
ocu
me
nt
on
Be
st A
vaila
ble
Te
chn
iqu
es
on
Em
issi
on
s fr
om
Sto
rage
, Ju
ly 2
00
6“
)
„Za
htj
ev
za u
tvrđ
iva
nje
ob
jed
inje
nih
uvj
eta
za
štit
e o
ko
liša
(N
N 1
14
/08
) za
po
sto
jeće
po
stro
jen
je S
ipro
d.o
.o U
ma
g.“
Br.
do
kum
enta
: 32
9-1
2-2
5/2
0 –
rev
1
7
9
Teh
nič
ko-t
eh
no
lošk
a rj
eše
nja
P
ost
ign
uta
ili p
red
lože
na
em
isija
N
RT
– p
rid
ruže
ne
vri
jed
no
sti e
mis
ija
(s o
zna
ko
m r
efe
ren
tno
g
po
gla
vlj
a i
z B
RE
F-a
)
Op
ravd
anje
(o
bja
šnje
nje
) ra
zlik
e iz
me
đu
ras
po
na
em
isija
uz
pri
mje
nu
NR
T-a
i p
ost
ign
uti
h e
mis
ija.
Pre
dlo
žiti
pla
n p
od
uzi
man
ja
mje
ra i
vre
me
nsk
i okv
ir z
a p
ost
izan
je r
azin
a je
dn
akih
ra
zin
ama
po
stig
nu
tim
a u
z p
rim
jen
u N
RT
(vid
i Q 1
)
1.1
.3.1
Osn
ovn
i pri
nci
pi
pre
ven
cije
i sm
anje
nja
e
mis
ija (
Po
gla
vlje
5.1
.1.1
)
o N
adzo
r i o
drž
avan
je
o L
oka
cija
i iz
ved
ba
o B
oja
o P
rin
cip
i sm
anje
nja
em
isija
o S
pec
ijaliz
iran
ost
izve
db
e
U p
rim
jen
i je
slije
deć
e:
Izve
db
a s
pre
mn
ika
o S
vi s
pre
mn
ici
izra
đen
i su
u s
klad
u s
a m
edije
m k
oji
se s
klad
išti
. o U
sk
lop
u
sust
ava
up
ravl
jan
ja
pro
vod
e se
o
drž
avan
ja
pre
ma
utv
rđe
nim
P
lan
ovi
ma
od
ržav
anja
. o S
ve p
osu
de
red
ovi
to s
e vi
zual
no
nad
ziru
od
str
ane
rad
nik
a p
roiz
vod
nje
i
od
ržav
anja
u
sk
lad
u
sa
rad
nim
up
uta
ma
(4.1
.2.2
.2).
o P
osu
de
po
d t
lako
m r
edo
vito
se
nad
ziru
od
str
ane
ovl
ašte
nih
tvr
tki i
age
nci
ja (
4.1
.2.2
.1 i
4.1
.2.2
.1).
Lo
ka
cija
i i
zve
db
a s
pre
mn
ika
o S
vi
spre
mn
ici
ota
pal
a su
u
kop
ani
sa
dvo
stru
kim
p
lašt
om
ili t
ankv
ano
m
o S
pre
mn
ici
ljep
ila s
u n
a o
dgo
vara
jući
m l
oka
cija
ma
un
uta
r zg
rad
a iz
ved
en
i od
met
ala
B
oja
sp
rem
nik
a
o S
pre
mn
ici
na
otv
ore
no
m
(lo
ž u
lje
i lje
pilo
su
o
bo
jan
i o
dgo
vara
jućo
m r
efle
ksn
om
bo
jom
- s
ivo
(4
.1.3
.6).
P
rin
cip
min
ima
lne
em
isij
e i
z sp
rem
nik
a
o R
uko
van
je
spre
mn
icim
a i
pu
nje
nje
/pra
žnje
nje
(p
um
pe)
već
ino
m j
e au
tom
atiz
iran
o s
a p
ose
bn
im
nag
lask
om
na
sman
jen
je e
mis
ija (
4.1
.3.1
).
Pra
ćen
je
em
isij
a H
OS
Izra
đu
je s
e b
ilan
ca H
OS
(go
diš
nja
) n
a te
mel
ju
evid
en
cija
i m
jere
nja
O
dre
đe
no
st n
am
jen
e
U s
pre
mn
icim
a se
skl
adiš
ti is
klju
čivo
tva
r za
ko
ju s
u
nam
ijen
jen
i (o
tap
alo
, lje
pilo
, lo
ž u
lje…
) (4
.1.4
.4)
Kao
NR
T n
avo
di s
e sl
ijed
eće:
Izve
db
a s
pre
mn
ika
o S
vi s
pre
mn
ici m
ora
ju b
iti i
zrađ
eni u
skl
adu
sa
me
dije
m
koji
se s
klad
išti
. o R
uko
van
je i
skla
diš
ten
je u
sp
rem
nic
ima
mo
ra b
iti
def
inir
ano
. o P
rovo
dit
i red
ovn
o o
drž
avan
je i
nad
zor
oso
bit
o p
osu
da
po
d p
riti
sko
m z
a ko
je s
e m
ora
ju p
rovo
dit
i sva
zak
on
ski
pro
pis
ana
um
jera
van
ja.
Lok
aci
ja i
izv
ed
ba
sp
rem
nik
a
o s
pre
mn
ici m
ora
ju p
ost
avlje
ni n
a o
dgo
vara
jućo
j lo
kaci
ji,
izlo
žen
i atm
osf
ersk
om
pri
tisk
u (
izva
n z
grad
e) n
a u
dal
jen
ost
ima
pro
pis
anim
zak
on
om
B
oja
sp
rem
nik
a
o s
pre
mn
ici m
ora
ju b
iti o
bo
jan
i bo
jom
s o
dgo
vara
jućo
m
refl
eksi
jom
to
plin
e i s
vjet
lost
i. P
rin
cip
min
ima
lne
em
isij
e i
z sp
rem
nik
a
o s
pre
mn
ici m
ora
ju b
iti i
zved
en
i u s
klad
u s
a m
inim
aln
im
utr
ošk
om
en
ergi
je t
e em
isija
ma
u z
rak/
vod
e (v
enti
li,
ruko
van
je u
zat
vore
nim
su
stav
ima
i sl.)
. P
raće
nje
e
mis
ija
HO
S -
. N
RT
je iz
raču
n e
mis
ija H
OS
Od
ređ
en
ost
na
mje
ne
o s
pre
mn
ici s
e m
ora
ju k
ori
stit
i isk
ljuči
vo z
a je
dn
u
nam
jen
u, o
dn
osn
o s
iro
vin
u k
oja
se
skla
diš
ti
Nem
a o
dst
up
anja
od
n
ajb
olji
h r
asp
olo
živi
h
teh
nik
a
„Za
htj
ev
za u
tvrđ
iva
nje
ob
jed
inje
nih
uvj
eta
za
štit
e o
ko
liša
(N
N 1
14
/08
) za
po
sto
jeće
po
stro
jen
je S
ipro
d.o
.o U
ma
g.“
Br.
do
kum
enta
: 32
9-1
2-2
5/2
0 –
rev
1
8
0
Teh
nič
ko-t
eh
no
lošk
a rj
eše
nja
P
ost
ign
uta
ili p
red
lože
na
em
isija
N
RT
– p
rid
ruže
ne
vri
jed
no
sti e
mis
ija
(s o
zna
ko
m r
efe
ren
tno
g
po
gla
vlj
a i
z B
RE
F-a
)
Op
ravd
anje
(o
bja
šnje
nje
) ra
zlik
e iz
me
đu
ras
po
na
em
isija
uz
pri
mje
nu
NR
T-a
i p
ost
ign
uti
h e
mis
ija.
Pre
dlo
žiti
pla
n p
od
uzi
man
ja
mje
ra i
vre
me
nsk
i okv
ir z
a p
ost
izan
je r
azin
a je
dn
akih
ra
zin
ama
po
stig
nu
tim
a u
z p
rim
jen
u N
RT
(vid
i Q 1
)
1.1
.3.2
Spec
ijaln
i zah
tjev
i za
spre
mn
ike
Teh
nik
a 5
.1.1
.2 u
BR
EF E
FS
do
kum
entu
Nije
u p
rim
jen
i zb
og
teh
no
lošk
ih k
arak
teri
stik
a p
roce
sa p
roiz
vod
nje
-
Spre
mn
ici s
fik
snim
kro
vom
-
Za s
klad
ište
nje
tek
ući
na
kao
što
je t
eško
loži
vo u
lje
kori
sti s
e m
iješa
nje
sad
ržaj
a sp
rem
nik
a ko
jim s
e sp
rječ
ava
talo
žen
je/s
tvar
anje
dvo
fazn
e sm
jese
) i
po
treb
u z
a d
od
atn
im č
išće
nje
m.
Nem
a o
dst
up
anja
od
n
ajb
olji
h r
asp
olo
živi
h
teh
nik
a
1.1
.3.3
Spec
ijaln
i zah
tjev
i za
spre
mn
ike
Teh
nik
a 5
.1.1
.2 u
BR
EF E
FS
do
kum
entu
U p
rim
jen
i je
sigu
rno
sna
arm
atu
ra i
sust
av
kon
tro
le t
laka
u s
pre
mn
icim
a o
tap
ala
-
Atm
osf
ersk
i ho
rizo
nta
lni s
pre
mn
ici
-
Sigu
rno
sna
arm
atu
ra
-
Spre
čava
nje
cu
ren
ja t
eku
ćin
a
Nem
a o
dst
up
anja
od
n
ajb
olji
h r
asp
olo
živi
h
teh
nik
a
1.1
.3.4
Spec
ijaln
i zah
tjev
i za
spre
mn
ike
Teh
nik
a 5
.1.1
.2 u
BR
EF E
FS
do
kum
entu
U p
od
zem
nim
sp
rem
nic
ima
na
loka
ciji
u
pri
mje
ni s
u t
lačn
i sig
urn
osn
i ven
tili
(od
ušc
i)
-
Po
dze
mn
i sp
rem
nic
i
Nem
a o
dst
up
anja
od
n
ajb
olji
h r
asp
olo
živi
h
teh
nik
a
1.1
.3.5
Pre
ven
cija
inci
den
ata
i (v
elik
ih)
nes
reća
U
pra
vlja
nje
sig
urn
ošć
u i
rizi
kom
Te
hn
ika
5.1
.1.3
u B
REF
EFS
d
oku
men
tu
Izra
đen
je O
per
ativ
ni p
lan
zaš
tite
i sp
ašav
anja
o
koliš
a
(Pla
n p
ost
up
anja
za
sprj
ečav
anje
inci
den
tnih
d
oga
đaj
a, m
ogu
će p
osl
jed
ice,
ob
uka
rad
nik
a,
od
govo
rno
sti i
mje
re k
oje
tre
ba
po
du
zeti
u
slu
čaju
akc
iden
ta )
. Iz
rađ
en je
i o
per
ativ
ni p
lan
pro
vođ
enja
mje
ra
za z
ašti
tu v
od
a o
d z
agađ
enja
. O
sigu
ran
a je
po
treb
na
op
rem
a za
sp
rječ
avan
je i
det
ekci
ju is
tje
can
ja lj
epila
(m
jere
nje
raz
ine
niv
oa
u s
pre
mn
icim
a i k
on
cen
trac
ije o
tap
ala
u
pro
sto
ru)
NR
T je
sp
rječ
avan
je n
eoče
kiva
nih
slu
čaje
va i
ne
sre
ća
pri
mje
no
m s
ust
ava
up
ravl
jan
ja s
igu
rno
sti p
rem
a o
pis
u
u B
REF
EFS
4
.1.6
.1.
Nem
a o
dst
up
anja
od
n
ajb
olji
h r
asp
olo
živi
h
teh
nik
a
1.1
.3.6
Pre
ven
cija
inci
den
ata
i (v
elik
ih)
nes
reća
R
adn
e u
pu
te i
ob
uka
Te
hn
ika
5.1
.1.3
u B
REF
EFS
d
oku
men
tu
Up
ute
za
rad
, isk
rcaj
i sk
lad
ište
nje
ota
pal
a,
up
ute
za
sigu
ran
rad
NR
T je
pro
vod
iti i
pra
titi
od
gova
raju
će o
rgan
izac
ijske
m
jere
i o
mo
gući
ti t
ren
ing
i up
ute
zap
osl
enik
a za
sig
ura
n
i od
govo
ran
rad
po
stro
jen
ja k
ao š
to je
op
isan
o u
BR
EF
EFS
4.1
.6.1
.1.
„Za
htj
ev
za u
tvrđ
iva
nje
ob
jed
inje
nih
uvj
eta
za
štit
e o
ko
liša
(N
N 1
14
/08
) za
po
sto
jeće
po
stro
jen
je S
ipro
d.o
.o U
ma
g.“
Br.
do
kum
enta
: 32
9-1
2-2
5/2
0 –
rev
1
8
1
Teh
nič
ko-t
eh
no
lošk
a rj
eše
nja
P
ost
ign
uta
ili p
red
lože
na
em
isija
N
RT
– p
rid
ruže
ne
vri
jed
no
sti e
mis
ija
(s o
zna
ko
m r
efe
ren
tno
g
po
gla
vlj
a i
z B
RE
F-a
)
Op
ravd
anje
(o
bja
šnje
nje
) ra
zlik
e iz
me
đu
ras
po
na
em
isija
uz
pri
mje
nu
NR
T-a
i p
ost
ign
uti
h e
mis
ija.
Pre
dlo
žiti
pla
n p
od
uzi
man
ja
mje
ra i
vre
me
nsk
i okv
ir z
a p
ost
izan
je r
azin
a je
dn
akih
ra
zin
ama
po
stig
nu
tim
a u
z p
rim
jen
u N
RT
(vid
i Q 1
)
1.1
.3.7
Pre
ven
cija
inci
den
ata
i (v
elik
ih)
nes
reća
Is
tjec
anje
vez
ano
uz
koro
ziju
i er
ozi
ju
Teh
nik
a 5
.1.1
.3 u
BR
EF E
FS
do
kum
entu
U
skla
du
s
inte
rnim
p
lan
om
i
drž
avn
im
stan
dar
dim
a re
do
vita
ko
ntr
ola
i
nad
zor
svih
sp
rem
nik
a P
od
zem
ni
spre
mn
ici
otp
ala
su
zašt
ićen
i o
dgo
vara
jući
m
pre
maz
ima
otp
orn
im
na
koro
ziju
Sp
rem
nic
i N
H3
nis
u p
risu
tni
na
loka
ciji
– n
ije
pri
mje
njiv
o
Ko
rozi
ja je
jed
an o
d g
lavn
ih u
zro
ka k
vara
op
rem
e, a
m
ože
se
po
javi
ti u
slije
d u
nu
tarn
jih i
van
jski
h u
tje
caja
na
bilo
ko
joj p
ovr
šin
i met
ala,
BR
EF
EFS
4.1
.6.1
.4.
NR
T je
sp
rije
čiti
ko
rozi
ju:
- o
dab
iro
m g
rađ
evin
sko
g m
ater
ijala
ko
ji je
otp
ora
n n
a sk
lad
ište
n p
roiz
vod
pri
mje
no
m o
dgo
vara
juće
g p
ost
up
ka g
rad
nje
, - s
prj
ečav
anje
m d
a ki
šnic
a ili
po
dze
mn
e vo
de
ula
ze u
sp
rem
nik
i ak
o je
po
treb
no
, ukl
anja
nje
m v
od
e ko
ja s
e n
aku
pila
u s
pre
mn
iku
, - o
dvo
dn
jom
kiš
nic
e u
zaj
edn
ičku
dre
naž
u,
- p
rim
jen
om
pre
ven
tivn
og
od
ržav
anja
, i g
dje
je t
o
pri
mje
njiv
o, d
od
avan
jem
inh
ibit
ora
ko
rozi
je il
i ka
tod
ne
zašt
ite
na
un
utr
ašn
jost
sp
rem
nik
a.
- Do
dat
no
, ko
d p
od
zem
no
g re
zerv
oar
a, N
RT
je n
a va
njs
ku p
ovr
šin
u s
pre
mn
ika
pri
mije
nit
i:
- p
rem
az o
tpo
ran
na
koro
ziju
, - o
blo
gu i/
ili
- s
ust
av k
ato
dn
e za
štit
e.
Pu
can
je u
slije
d k
oro
zivn
og
nap
reza
nja
je s
pec
ifič
an
pro
ble
m s
fera
, po
lu-h
lađ
enih
sp
rem
nik
a i n
ekih
p
otp
un
o h
lađ
enih
sp
rem
nik
a ko
ji sa
drž
e am
on
ijak.
N
RT
za s
prj
ečav
anje
te
po
jave
je:
- p
op
ušt
anje
nap
reza
nja
nak
nad
no
m t
op
linsk
e o
bra
do
m z
avar
a, B
REF
EFS
4.1
.6.1
.4 i
- p
rim
jen
om
nad
zora
ute
me
ljen
og
na
pro
cjen
i riz
ika
kako
je o
pis
ano
u B
REF
EFS
4.1
.2.2
.1.
Nem
a o
dst
up
anja
od
n
ajb
olji
h r
asp
olo
živi
h
teh
nik
a
„Za
htj
ev
za u
tvrđ
iva
nje
ob
jed
inje
nih
uvj
eta
za
štit
e o
ko
liša
(N
N 1
14
/08
) za
po
sto
jeće
po
stro
jen
je S
ipro
d.o
.o U
ma
g.“
Br.
do
kum
enta
: 32
9-1
2-2
5/2
0 –
rev
1
8
2
Teh
nič
ko-t
eh
no
lošk
a rj
eše
nja
P
ost
ign
uta
ili p
red
lože
na
em
isija
N
RT
– p
rid
ruže
ne
vri
jed
no
sti e
mis
ija
(s o
zna
ko
m r
efe
ren
tno
g
po
gla
vlj
a i
z B
RE
F-a
)
Op
ravd
anje
(o
bja
šnje
nje
) ra
zlik
e iz
me
đu
ras
po
na
em
isija
uz
pri
mje
nu
NR
T-a
i p
ost
ign
uti
h e
mis
ija.
Pre
dlo
žiti
pla
n p
od
uzi
man
ja
mje
ra i
vre
me
nsk
i okv
ir z
a p
ost
izan
je r
azin
a je
dn
akih
ra
zin
ama
po
stig
nu
tim
a u
z p
rim
jen
u N
RT
(vid
i Q 1
)
1.1
.3.8
Pre
ven
cija
inci
den
ata
i (v
elik
ih)
nes
reća
O
per
ativ
ne
pro
ced
ure
i in
stru
men
taci
ja z
a p
reve
nci
ju p
rep
un
java
nja
Te
hn
ika
5.1
.1.3
u B
REF
EFS
d
oku
men
tu
Mje
rači
niv
oa
u s
pre
mn
icim
a lje
pila
Za
p
ost
up
ke
pu
nje
nja
d
efin
iran
e su
ra
dn
e u
pu
te k
ojim
a je
cilj
sp
reča
van
je p
rep
un
java
nja
i p
relij
eva
nja
sp
rem
nik
a o
tpal
a i
ljep
ila
(u
spre
mn
icim
a lje
pila
je
in
stal
iran
su
stav
au
tom
atsk
e d
oja
ve r
azin
e)
NR
T je
pro
ved
ba
i od
ržav
anje
op
erat
ivn
ih p
ost
up
aka
- p
rim
jeri
ce p
ute
m s
ust
ava
up
ravl
jan
ja o
pis
ano
g u
BR
EF
EFS
4.1
.6.1
.5, k
ako
bi s
e o
sigu
rala
: - u
grad
nja
inst
rum
enta
cije
za
det
ekci
ju r
azin
e fl
uid
a i
tlak
a s
od
gova
raju
ćim
ala
rmim
a i/
ili
sam
oza
tvar
aju
ćim
ven
tilim
a,
- p
rim
jen
a o
dgo
vara
jući
h u
pu
ta k
ako
bi s
e sp
rije
čilo
p
reko
rače
nje
mak
sim
aln
e ra
zin
e ti
jeko
m p
un
jen
ja
spre
mn
ika
i - d
ovo
ljna
pra
znin
a za
pri
hva
t d
op
un
sko
g p
un
jen
ja.
Po
jed
ini s
amo
stal
ni a
larm
zah
tije
va r
učn
i pre
kid
i o
dgo
vara
juće
po
stu
pke
, pri
če
mu
au
tom
atsk
i ven
tili
treb
aju
bit
i pro
jekt
iran
i na
nač
in k
oji
će o
sigu
rati
da
njih
ovo
zat
vara
nje
ne
pro
uzr
oči
než
elje
ne
po
slje
dic
e.
Vrs
ta a
larm
a ko
ji će
se
pri
mje
njiv
ati m
ora
bit
i bri
žno
o
dab
ran
a za
sva
ki s
pre
mn
ik. B
REF
EFS
4.1
.6.1
.6.
Nem
a o
dst
up
anja
od
n
ajb
olji
h r
asp
olo
živi
h
teh
nik
a
1.1
.3.9
Pre
ven
cija
inci
den
ata
i (v
elik
ih)
nes
reća
In
stru
men
taci
ja i
auto
mat
ika
za p
reve
nci
ju
istj
ecan
ja
Teh
nik
a 5
.1.1
.3 u
BR
EF E
FS
do
kum
entu
Nad
zor
razi
ne
i sen
zori
ko
nce
ntr
acije
R
edo
vna
kon
tro
la s
pre
mn
ika,
p
rovj
era
stan
ja n
a sk
lad
ištu
,
Čet
iri r
azlič
ite
osn
ovn
e te
hn
ike
koje
se
mo
gu k
ori
stit
i za
otk
riva
nje
cu
ren
ja s
u:
- s
ust
av b
arije
ra p
reve
nci
ju p
rop
ušt
anja
, - p
rovj
ere
stan
ja n
a sk
lad
ištu
, - m
eto
da
aku
stič
ne
em
isije
, - n
adzo
r tl
aka
par
a.
NR
T je
pri
mije
nit
i det
ekci
ju p
rop
ušt
anja
na
spre
mn
ike
koji
sad
rže
teku
ćin
e ko
je p
ote
nci
jaln
o m
ogu
izaz
vati
o
neč
išće
nje
tla
. Pri
mje
njiv
ost
raz
ličit
ih t
ehn
ika
ovi
si o
vr
sti s
pre
mn
ika
i det
aljn
ije s
e ra
zmat
ra u
BR
EF E
FS
4.1
.6.1
.7.
Nem
a o
dst
up
anja
od
n
ajb
olji
h r
asp
olo
živi
h
teh
nik
a
„Za
htj
ev
za u
tvrđ
iva
nje
ob
jed
inje
nih
uvj
eta
za
štit
e o
ko
liša
(N
N 1
14
/08
) za
po
sto
jeće
po
stro
jen
je S
ipro
d.o
.o U
ma
g.“
Br.
do
kum
enta
: 32
9-1
2-2
5/2
0 –
rev
1
8
3
Teh
nič
ko-t
eh
no
lošk
a rj
eše
nja
P
ost
ign
uta
ili p
red
lože
na
em
isija
N
RT
– p
rid
ruže
ne
vri
jed
no
sti e
mis
ija
(s o
zna
ko
m r
efe
ren
tno
g
po
gla
vlj
a i
z B
RE
F-a
)
Op
ravd
anje
(o
bja
šnje
nje
) ra
zlik
e iz
me
đu
ras
po
na
em
isija
uz
pri
mje
nu
NR
T-a
i p
ost
ign
uti
h e
mis
ija.
Pre
dlo
žiti
pla
n p
od
uzi
man
ja
mje
ra i
vre
me
nsk
i okv
ir z
a p
ost
izan
je r
azin
a je
dn
akih
ra
zin
ama
po
stig
nu
tim
a u
z p
rim
jen
u N
RT
(vid
i Q 1
)
1.1
.3.1
0
Pre
ven
cija
inci
den
ata
i (v
elik
ih)
nes
reća
P
rist
up
baz
iran
na
rizi
ku
emis
ija u
tlo
isp
od
sp
rem
nik
a Te
hn
ika
5.1
.1.3
u B
REF
EFS
d
oku
men
tu
U p
rim
jen
i su
tan
kvan
e i/
ili d
up
le s
tjen
ke
NR
T je
po
stić
i "za
nem
ariv
u r
azin
u r
izik
a" o
d o
neč
išće
nja
tl
a o
d p
rikl
juča
ka n
a d
nu
i st
jen
kam
a n
adze
mn
ih
spre
mn
ika.
U n
ekim
slu
čaje
vim
a d
ovo
ljno
je
iden
tifi
cira
ti m
jest
a gd
je je
"ra
zin
a ri
zika
pri
hva
tljiv
a ".
Nem
a o
dst
up
anja
od
n
ajb
olji
h r
asp
olo
živi
h
teh
nik
a
1.1
.3.1
1
Pre
ven
cija
inci
den
ata
i (v
elik
ih)
nes
reća
Zašt
ita
tla
u o
kolic
i sp
rem
nik
a
Teh
nik
a 5
.1.1
.3 u
BR
EF E
FS
do
kum
entu
Oko
sp
rem
nik
a lo
ž u
lja iz
građ
en je
bet
on
ski
baz
en v
olu
men
a 1
/3 s
pre
mn
ika
lož
ulja
NR
T za
nad
zem
ne
spre
mn
ike
koji
sad
rže
zap
aljiv
e te
kući
ne
ili t
eku
ćin
e ko
ji p
red
stav
ljaju
riz
ik o
d z
nač
ajn
ih
on
ečiš
ćen
ja t
la il
i zn
ačaj
no
g o
neč
išće
nja
su
sjed
nih
vo
do
toka
je p
ruži
ti s
eku
nd
arn
u iz
olir
ano
st
(zat
vore
no
st).
Nem
a o
dst
up
anja
od
n
ajb
olji
h r
asp
olo
živi
h
teh
nik
a
1.1
.3.1
2
Pre
ven
cija
inci
den
ata
i (v
elik
ih)
nes
reća
Zap
aljiv
a p
od
ručj
a, iz
vori
za
pal
jen
ja i
zašt
ita
od
p
oža
ra
Teh
nik
a 5
.1.1
.3 u
BR
EF E
FS
do
kum
entu
Izra
đen
i nal
azi E
x-A
GEN
CIJ
E za
po
gon
M
JEŠA
ON
E
Vid
i BR
EF E
FS 4
.1.6
.2.1
zaj
edn
o s
a A
TEX
Dir
ekti
vom
1
99
9/9
2/E
C.
Nem
a o
dst
up
anja
od
n
ajb
olji
h r
asp
olo
živi
h
teh
nik
a
1.1
.3.1
3
Skla
diš
ten
je z
apak
iran
ih
op
asn
ih t
vari
U
pra
vlja
nje
sig
urn
ošć
u i
rizi
kom
Te
hn
ika
5.1
.2 u
BR
EF E
FS
do
kum
entu
U s
klo
pu
rad
nih
up
uta
up
ravl
ja s
e si
gurn
ošć
u
na
loka
ciji
NR
T u
sp
reča
van
ju in
cid
enat
a i n
esre
ća je
pri
mije
nit
i su
stav
up
ravl
jan
ja s
igu
rno
šću
kao
što
je o
pis
ano
u
točk
ama
BR
EF E
FS 4
.1.6
.1.
Slo
žen
ost
su
stav
a o
visi
o r
azlič
itim
čim
ben
icim
a ka
o š
to
su: k
olič
ina
skla
diš
ten
e su
pst
ance
, sp
ecif
ičn
e o
pas
no
sti
od
dje
lova
nja
su
pst
ance
i sm
ješt
aj s
amo
g sk
lad
išta
. M
eđu
tim
, min
imal
na
razi
na
NR
T je
pro
cije
nit
i riz
ik o
d
nes
reća
i in
cid
enat
a n
a lo
kaci
ji ko
rist
eći p
et k
ora
ka
op
isan
ih u
BR
EF E
FS 4
.1.6
.1
Nem
a o
dst
up
anja
od
n
ajb
olji
h r
asp
olo
živi
h
teh
nik
a
„Za
htj
ev
za u
tvrđ
iva
nje
ob
jed
inje
nih
uvj
eta
za
štit
e o
ko
liša
(N
N 1
14
/08
) za
po
sto
jeće
po
stro
jen
je S
ipro
d.o
.o U
ma
g.“
Br.
do
kum
enta
: 32
9-1
2-2
5/2
0 –
rev
1
8
4
Teh
nič
ko-t
eh
no
lošk
a rj
eše
nja
P
ost
ign
uta
ili p
red
lože
na
em
isija
N
RT
– p
rid
ruže
ne
vri
jed
no
sti e
mis
ija
(s o
zna
ko
m r
efe
ren
tno
g
po
gla
vlj
a i
z B
RE
F-a
)
Op
ravd
anje
(o
bja
šnje
nje
) ra
zlik
e iz
me
đu
ras
po
na
em
isija
uz
pri
mje
nu
NR
T-a
i p
ost
ign
uti
h e
mis
ija.
Pre
dlo
žiti
pla
n p
od
uzi
man
ja
mje
ra i
vre
me
nsk
i okv
ir z
a p
ost
izan
je r
azin
a je
dn
akih
ra
zin
ama
po
stig
nu
tim
a u
z p
rim
jen
u N
RT
(vid
i Q 1
)
1.1
.3.1
4
Skla
diš
ten
je z
apak
iran
ih
op
asn
ih t
vari
P
rost
or
za s
klad
ište
nje
Te
hn
ika
5.1
.2 u
BR
EF E
FS
do
kum
entu
Skla
diš
te o
pas
nih
tva
ri n
alaz
i se
u z
atvo
ren
om
p
rost
oru
NR
T je
za
skla
diš
ten
je p
rim
ijen
iti
zgra
de
i/ili
otv
ore
ni
skla
diš
ni
pro
sto
r p
rekr
iven
kro
vom
, ka
ko j
e o
pis
ano
u
BR
EF E
FS 4
.1.7
.2.
Za
spre
man
je
količ
ine
man
je
od
2
.50
0
litar
a ili
ki
logr
ama
op
asn
e tv
ari,
NR
T je
p
rim
jen
a je
din
ice
za
po
hra
nu
op
isan
e je
u B
REF
EFS
4.1
.7.2
.
Nem
a o
dst
up
anja
od
n
ajb
olji
h r
asp
olo
živi
h
teh
nik
a
1.1
.3.1
5
Skla
diš
ten
je z
apak
iran
ih
op
asn
ih t
vari
O
dva
jan
je i
razd
vaja
nje
Te
hn
ika
5.1
.2 u
BR
EF E
FS
do
kum
entu
Na
skla
diš
tu o
pas
no
g o
tpad
a sk
lad
ište
se
od
voje
no
op
asn
e tv
ari.
NR
T je
od
vojit
i skl
adiš
ni p
rost
or
ili z
grad
u z
a p
akir
ane
op
asn
e tv
ari o
d o
stal
ih s
klad
išta
, od
izvo
ra p
alje
nja
i o
stal
ih o
bje
kata
na
loka
ciji
i izv
an n
je p
rim
jen
om
d
ovo
ljne
ud
alje
no
sti,
po
nek
ad u
ko
mb
inac
iji s
p
rotu
po
žarn
im z
ido
vim
a. Z
emlje
čla
nic
e EU
pri
mje
nju
ju
razl
ičit
e u
dal
jen
ost
i izm
eđu
van
jski
h s
klad
išta
pak
iran
ih
op
asn
ih t
vari
i d
rugi
h o
bje
kata
na
loka
ciji
i izv
an n
je, z
a št
o je
nek
i pri
mje
ri m
ogu
vid
jeti
u B
REF
EFS
4.1
.7.3
. N
RT
je o
dvo
jiti i
/ili
izo
lirat
i ne
spo
jive
tvar
i. K
om
pat
ibiln
ost
se
mo
že p
rovj
erit
i u D
od
atku
8.3
. Ze
mlje
čla
nic
e EU
pri
mje
nju
ju r
azlič
ite
ud
alje
no
sti i
/ili
fizi
čke
po
dje
le k
od
skl
adiš
ten
ja n
esp
ojiv
ih t
vari
, za
što
je
nek
i pri
mje
ri m
ogu
vid
jeti
u B
REF
EFS
4.1
.7.4
.
Nem
a o
dst
up
anja
od
n
ajb
olji
h r
asp
olo
živi
h
teh
nik
a
1.1
.3.1
6
Skla
diš
ten
je z
apak
iran
ih
op
asn
ih t
vari
P
rotu
po
žarn
a o
pre
ma
Pre
ven
cija
zap
alje
nja
Te
hn
ika
5.1
.2 u
BR
EF E
FS
do
kum
entu
Pri
mje
nju
je s
e m
jere
zaš
tite
NR
T je
pri
mije
nit
i od
gova
raju
će r
azin
e za
štit
e o
d p
oža
ra
i mje
re g
ašen
ja p
oža
ra k
ako
je o
pis
ano
u B
REF
EFS
4
.1.7
.6. O
dgo
vara
juća
raz
ina
zašt
ite
mo
ra b
iti o
dab
ran
a n
a u
do
govo
ru s
loka
lnim
vat
roga
sno
m b
riga
do
m.
NR
T za
sp
rječ
avan
je p
alje
nja
na
izvo
ru o
pis
ana
je u
B
REF
EFS
4.1
.7.6
.1.
Nem
a o
dst
up
anja
od
n
ajb
olji
h r
asp
olo
živi
h
teh
nik
a
„Za
htj
ev
za u
tvrđ
iva
nje
ob
jed
inje
nih
uvj
eta
za
štit
e o
ko
liša
(N
N 1
14
/08
) za
po
sto
jeće
po
stro
jen
je S
ipro
d.o
.o U
ma
g.“
Br.
do
kum
enta
: 32
9-1
2-2
5/2
0 –
rev
1
8
5
Teh
nič
ko-t
eh
no
lošk
a rj
eše
nja
P
ost
ign
uta
ili p
red
lože
na
em
isija
N
RT
– p
rid
ruže
ne
vri
jed
no
sti e
mis
ija
(s o
zna
ko
m r
efe
ren
tno
g
po
gla
vlj
a i
z B
RE
F-a
)
Op
ravd
anje
(o
bja
šnje
nje
) ra
zlik
e iz
me
đu
ras
po
na
em
isija
uz
pri
mje
nu
NR
T-a
i p
ost
ign
uti
h e
mis
ija.
Pre
dlo
žiti
pla
n p
od
uzi
man
ja
mje
ra i
vre
me
nsk
i okv
ir z
a p
ost
izan
je r
azin
a je
dn
akih
ra
zin
ama
po
stig
nu
tim
a u
z p
rim
jen
u N
RT
(vid
i Q 1
)
1.1
.3.1
7
Osn
ovn
i pri
nci
pi
pre
ven
cije
i sm
anje
nja
em
isija
pri
tra
nsp
ort
u i
ruko
van
ju t
eku
ćin
ama
i p
lino
vim
a N
adzo
r i o
drž
avan
je
Teh
nik
a 5
.2.1
u B
REF
EFS
d
oku
men
tu
Izra
đen
i su
pla
no
vi o
drž
avan
ja k
oji
sad
rže
nav
eden
e el
em
ente
NR
T je
izra
dit
i pla
no
ve p
roak
tivn
og
od
ržav
anja
i ra
zvit
i p
lan
ove
nad
zora
ute
mel
jen
e n
a p
rocj
eni r
izik
a, k
ao n
a p
rim
jer
pri
stu
p o
drž
avan
ju u
tem
elje
n n
a p
rocj
eni r
izik
a i p
ou
zdan
ost
i kak
o je
op
isan
o u
BR
EF E
FS 4
.1.2
.2.1
.
Nem
a o
dst
up
anja
od
n
ajb
olji
h r
asp
olo
živi
h
teh
nik
a
1.1
.2.1
8
Osn
ovn
i pri
nci
pi
pre
ven
cije
i sm
anje
nja
em
isija
pri
tra
nsp
ort
u i
ruko
van
ju t
eku
ćin
ama
i p
lino
vim
a U
oča
van
je is
tjec
anja
i p
op
rava
k Te
hn
ika
5.2
.1 u
BR
EF E
FS
do
kum
entu
Nije
pri
mje
njiv
o je
r se
od
no
si n
a ve
lika
skla
diš
ta
Ko
d v
elik
ih s
klad
išta
, uzi
maj
ući
u o
bzi
r sv
ojs
tva
pro
izvo
da
koji
su u
skla
diš
ten
i, N
RT
je p
rim
ijen
iti
det
ekci
ju c
ure
nja
i o
dgo
vara
juće
pro
gram
e sa
nac
ije.
Foku
s tr
eba
bit
i na
situ
acija
ma
koje
će
naj
vjer
oja
tnije
p
rou
zro
čiti
em
isije
(ka
o š
to s
u p
lino
vi/l
ake
teku
ćin
e,
po
d v
iso
kim
tla
kom
i/ili
te
mp
erat
urn
im o
pte
reće
njim
a).
BR
EF E
FS 4
.2.1
.3.
Nem
a o
dst
up
anja
od
n
ajb
olji
h r
asp
olo
živi
h
teh
nik
a
1.1
.3.1
9
Osn
ovn
i pri
nci
pi
pre
ven
cije
i sm
anje
nja
em
isija
pri
tra
nsp
ort
u i
ruko
van
ju t
eku
ćin
ama
i p
lino
vim
a:
Pri
nci
p m
inim
izac
ije
emis
ija
Teh
nik
a 5
.2.1
u B
REF
EFS
d
oku
men
tu
Nije
pri
mje
njiv
o je
r se
od
no
si n
a sk
lad
išn
e te
rmin
ale
NR
T je
sm
anjit
i em
isije
iz s
pre
mn
ika
za s
klad
ište
nje
, p
rije
no
s i r
uko
van
je k
oje
imaj
u z
nač
ajan
neg
ativ
an
uči
nak
na
oko
liš, k
ako
je o
pis
ano
u B
REF
EFS
4.1
.3.1
. O
dn
osi
se
na
velik
e sk
lad
išta
, ko
d k
ojih
je p
otr
ebn
o
osi
gura
ti o
dre
đen
i vre
men
ski o
kvir
za
pro
ved
bu
.
Nem
a o
dst
up
anja
od
n
ajb
olji
h r
asp
olo
živi
h
teh
nik
a
„Za
htj
ev
za u
tvrđ
iva
nje
ob
jed
inje
nih
uvj
eta
za
štit
e o
ko
liša
(N
N 1
14
/08
) za
po
sto
jeće
po
stro
jen
je S
ipro
d.o
.o U
ma
g.“
Br.
do
kum
enta
: 32
9-1
2-2
5/2
0 –
rev
1
8
6
Teh
nič
ko-t
eh
no
lošk
a rj
eše
nja
P
ost
ign
uta
ili p
red
lože
na
em
isija
N
RT
– p
rid
ruže
ne
vri
jed
no
sti e
mis
ija
(s o
zna
ko
m r
efe
ren
tno
g
po
gla
vlj
a i
z B
RE
F-a
)
Op
ravd
anje
(o
bja
šnje
nje
) ra
zlik
e iz
me
đu
ras
po
na
em
isija
uz
pri
mje
nu
NR
T-a
i p
ost
ign
uti
h e
mis
ija.
Pre
dlo
žiti
pla
n p
od
uzi
man
ja
mje
ra i
vre
me
nsk
i okv
ir z
a p
ost
izan
je r
azin
a je
dn
akih
ra
zin
ama
po
stig
nu
tim
a u
z p
rim
jen
u N
RT
(vid
i Q 1
)
1.1
.3.2
0
Osn
ovn
i pri
nci
pi
pre
ven
cije
i sm
anje
nja
em
isija
pri
tra
nsp
ort
u i
ruko
van
ju t
eku
ćin
ama
i p
lino
vim
a U
pra
vlja
nje
sig
urn
ošć
u i
rizi
kom
Te
hn
ika
5.2
.1 u
BR
EF E
FS
do
kum
entu
Izra
đen
je O
per
ativ
ni p
lan
inte
rven
tnih
mje
ra u
za
štit
i oko
liša,
Um
ag 2
00
2. u
ko
jem
su
sad
ržan
i el
em
enti
up
ravl
jan
ja s
igu
rno
šću
Ko
d s
prj
ečav
anje
inci
den
ata
i nes
reća
NR
T je
pri
mije
nit
i su
stav
up
ravl
jan
ja s
igu
rno
šću
kak
o je
op
isan
o u
BR
EF
EFS
4.1
.6.1
.
Nem
a o
dst
up
anja
od
n
ajb
olji
h r
asp
olo
živi
h
teh
nik
a
1.1
.3.2
1
Pre
po
ruke
za
teh
nik
e tr
ansp
ort
a i r
uko
van
ja
teku
ćin
ama:
C
jevo
vod
i Te
hn
ika
5.2
.2.1
u B
REF
EFS
d
oku
men
tu
U p
rim
jen
i su
nad
zem
ni i
po
dze
mn
i cj
evo
vod
i (u
bet
on
sko
m k
anal
u)
za
tran
spo
rt lj
epila
i o
tap
ala
U n
ovi
m p
roje
ktim
a N
RT
je p
rim
ijen
iti n
adze
mn
e za
tvo
ren
ih c
jevo
vod
e, k
ako
je o
pis
ano
u B
REF
EFS
4
.2.4
.1. Z
a p
ost
oje
će p
od
zem
ne
cije
vi N
RT
je p
rim
ijen
iti
pri
stu
p o
drž
avan
ju u
tem
elje
n n
a p
rocj
eni r
izik
a i
po
uzd
ano
sti k
ako
je o
pis
ano
u B
REF
EFS
4.1
.2.2
.1.
Nem
a o
dst
up
anja
od
n
ajb
olji
h r
asp
olo
živi
h
teh
nik
a
1.1
.3.2
2
Pre
po
ruke
za
teh
nik
e tr
ansp
ort
a i r
uko
van
ja
teku
ćin
ama:
P
ost
up
anje
s is
par
ivan
jima
Teh
nik
a 5
.2.2
.2 u
BR
EF E
FS
do
kum
entu
Izra
đen
a P
roce
du
ra z
a p
reta
kan
je o
tap
ala
u c
ilju
sp
reča
van
ja iz
lijev
anja
i vi
soko
g st
up
nja
sig
urn
ost
i
NR
T je
pri
mije
nit
i ura
vno
teže
nje
isp
ariv
anja
ili o
bra
du
zn
ačaj
nih
em
isija
ko
je n
asta
ju z
a vr
ijem
e u
tova
ra il
i is
tova
ra h
lap
ivih
su
pst
anci
u il
i iz
kam
ion
a, c
iste
rni i
li b
rod
ova
. Vel
ičin
a e
mis
ije o
visi
o s
up
stan
ci i
volu
men
u
koji
se e
mit
ira
i raz
liku
je s
e o
d s
luča
ja d
o s
luča
ja. B
REF
EF
S 4
.2.8
.
Nem
a o
dst
up
anja
od
n
ajb
olji
h r
asp
olo
živi
h
teh
nik
a
„Za
htj
ev
za u
tvrđ
iva
nje
ob
jed
inje
nih
uvj
eta
za
štit
e o
ko
liša
(N
N 1
14
/08
) za
po
sto
jeće
po
stro
jen
je S
ipro
d.o
.o U
ma
g.“
Br.
do
kum
enta
: 32
9-1
2-2
5/2
0 –
rev
1
8
7
Teh
nič
ko-t
eh
no
lošk
a rj
eše
nja
P
ost
ign
uta
ili p
red
lože
na
em
isija
N
RT
– p
rid
ruže
ne
vri
jed
no
sti e
mis
ija
(s o
zna
ko
m r
efe
ren
tno
g
po
gla
vlj
a i
z B
RE
F-a
)
Op
ravd
anje
(o
bja
šnje
nje
) ra
zlik
e iz
me
đu
ras
po
na
em
isija
uz
pri
mje
nu
NR
T-a
i p
ost
ign
uti
h e
mis
ija.
Pre
dlo
žiti
pla
n p
od
uzi
man
ja
mje
ra i
vre
me
nsk
i okv
ir z
a p
ost
izan
je r
azin
a je
dn
akih
ra
zin
ama
po
stig
nu
tim
a u
z p
rim
jen
u N
RT
(vid
i Q 1
)
1.1
.3.2
3
Pre
po
ruke
za
teh
nik
e tr
ansp
ort
a i r
uko
van
ja
teku
ćin
ama:
ven
tili
Od
abir
i iz
ved
ba
ven
tila
Te
hn
ika
5.2
.2.3
u B
REF
EFS
d
oku
men
tu
Ko
rist
e se
ven
tili
od
gova
raju
će p
rim
jen
e.
Po
stav
ljen
e su
„sl
ijep
e p
riru
bn
ice“
na
kraj
evim
a cj
evo
vod
a
NR
T za
ven
tile
su
:
- p
ravi
lan
izb
or
mat
erija
la i
kon
stru
kcije
za
pro
cesn
u
pri
mje
nu
,
- ko
d m
on
ito
rin
ga t
reb
a se
usr
ed
oto
čiti
na
ven
tile
n
ajvi
še iz
lože
ne
rizi
ku (
na
pri
mje
r: k
on
tro
lni v
enti
li s
po
mič
nim
klip
om
u n
epre
kid
no
m r
adu
),
- p
rim
jen
a ro
tira
jući
h k
on
tro
lnih
ven
tila
ili c
rpki
s
pro
mje
njiv
om
brz
ino
m v
rtn
je u
mje
sto
ko
ntr
oln
ih
ven
tila
s p
om
ičn
im k
lipo
m),
- ko
d p
risu
stva
otr
ovn
ih, k
arci
no
gen
ih il
i dru
gih
o
pas
nih
su
pst
anci
ko
rist
iti v
enti
le s
me
mb
ran
om
, m
ijeh
om
ili d
vost
ruko
m s
tije
nko
m,
- u
smje
riti
ven
tile
ras
tere
ćen
ja n
atra
g u
su
stav
p
rije
no
sa il
i skl
adiš
ten
ja il
i u s
ust
av z
a o
bra
du
par
a.
BR
EF E
FS 3
.2.2
.6 i
4.2
.9.
Nem
a o
dst
up
anja
od
n
ajb
olji
h r
asp
olo
živi
h
teh
nik
a
1.1
.3.2
4
Pre
po
ruke
za
teh
nik
e tr
ansp
ort
a i r
uko
van
ja
teku
ćin
ama:
P
um
pe
i ko
mp
reso
ri
Teh
nik
a 5
.2.2
.4 u
BR
EF E
FS
do
kum
entu
U p
rim
jen
i su
pu
mp
e za
tra
nsp
ort
ota
pal
a i
ljep
ila u
od
gova
raju
ćoj i
zved
be
(dvo
stru
ka
meh
anič
ka b
rtva
i EX
izve
db
a)
Pro
jekt
iran
je, u
grad
nja
i ra
d c
rpke
ili k
om
pre
sora
zn
ačaj
no
utj
eče
na
živo
t p
ote
nci
jal i
po
uzd
ano
st
brt
vlje
nja
su
stav
a. N
aved
eni s
u g
lavn
i čim
ben
ici k
oji
čin
e N
RT.
Nem
a o
dst
up
anja
od
n
ajb
olji
h r
asp
olo
živi
h
teh
nik
a
1.1
.3.2
5
Pre
po
ruke
za
teh
nik
e tr
ansp
ort
a i r
uko
van
ja
teku
ćin
ama:
P
rikl
jučc
i za
uzo
rko
van
je
Teh
nik
a 5
.2.2
.5 u
BR
EF E
FS
do
kum
entu
Pri
uzo
rko
van
ju u
mje
šao
ni i
nst
alir
ani s
u
kugl
ičn
i ven
tili
za lj
epilo
i o
tap
alo
.
NR
T ko
d u
zork
ova
nje
hla
piv
ih s
po
jeva
je p
rim
ijen
iti
tip
ski v
enti
l za
uzo
rko
van
ja il
i igl
ičas
ti v
enti
l i b
lok
ven
til.
Tam
o g
dje
lin
ije u
zork
ova
nja
zah
tije
vaju
čiš
ćen
je,
NR
T je
pri
mije
nit
i lin
ije u
zork
ova
nja
sa
zatv
ore
no
m
pet
ljom
. B
REF
EFS
4.2
.9.1
4.
Nem
a o
dst
up
anja
od
n
ajb
olji
h r
asp
olo
živi
h
teh
nik
a
„Za
htj
ev
za u
tvrđ
iva
nje
ob
jed
inje
nih
uvj
eta
za
štit
e o
ko
liša
(N
N 1
14
/08
) za
po
sto
jeće
po
stro
jen
je S
ipro
d.o
.o U
ma
g.“
Br.
do
kum
enta
: 32
9-1
2-2
5/2
0 –
rev
1
8
8
Teh
nič
ko-t
eh
no
lošk
a rj
eše
nja
P
ost
ign
uta
ili p
red
lože
na
em
isija
N
RT
– p
rid
ruže
ne
vri
jed
no
sti e
mis
ija
(s o
zna
ko
m r
efe
ren
tno
g
po
gla
vlj
a i
z B
RE
F-a
)
Op
ravd
anje
(o
bja
šnje
nje
) ra
zlik
e
izm
eđ
u r
asp
on
a e
mis
ija u
z p
rim
jen
u
NR
T-a
i po
stig
nu
tih
em
isija
. Pre
dlo
žiti
p
lan
po
du
zim
anja
mje
ra i
vrem
en
ski
okv
ir z
a p
ost
izan
je r
azin
a je
dn
akih
ra
zin
ama
po
stig
nu
tim
a u
z p
rim
jen
u
NR
T (v
idi Q
1)
1.2
. PO
KA
ZAT
ELJI
– P
OTR
OŠN
JA S
IRO
VIN
A I
BIL
AN
CA
MA
TER
IJA
LA
1.2
.1
Spec
ifič
ni „
ben
chm
ark“
p
ogl
avlje
5.3
BR
EF S
TS-
tab
lica
5.4
-
spec
ifič
na
po
tro
šnja
o
tap
ala
0,0
05
kg/
m2
0,0
4 –
0,1
2 k
g/m
2
Kao
NR
T vr
ijed
no
sti n
avo
di s
e u
spo
red
ba
s re
fere
ntn
im
po
stro
jen
jem
. Si
pro
ost
varu
je b
olje
rez
ult
ate
od
re
fere
ntn
og
po
stro
jen
ja
Nem
a o
dst
up
anja
on
NR
T vr
ijed
no
sti
1.3
. PO
KA
ZAT
ELJI
–P
OTR
OŠN
JA V
OD
E
Nije
de
fin
iran
o
Ne
nav
od
e s
e N
RT
vrije
dn
ost
i
1.4
PO
KA
ZAT
ELJI
– P
OTR
OŠN
JA E
NER
GIJ
E I E
NER
GET
SKA
UČ
INK
OV
ITO
ST
1.4
.1
Spec
ifič
ni „
ben
chm
ark“
p
ogl
avlje
5.3
BR
EF S
TS-
tab
lica
5.4
-
spec
ifič
na
po
tro
šnja
en
ergi
je
0,4
57
kW
h/m
2
0,5
kW
h/m
2
Kao
NR
T vr
ijed
no
sti n
avo
di s
e u
spo
red
ba
s re
fere
ntn
im p
ost
roje
nje
m.
Sip
ro o
stva
ruje
bo
lje r
ezu
ltat
e o
d
refe
ren
tno
g p
ost
roje
nja
N
ema
od
stu
pan
ja o
n N
RT
vrije
dn
ost
i
1.5
DO
DA
TNI P
OK
AZA
TEL
JI -
OTP
AD
1.5
.1
Spec
ifič
ni „
ben
chm
ark“
p
ogl
avlje
5.3
BR
EF S
TS -
ta
blic
a 5
.4
- n
asta
jan
je o
tpad
a
0,0
04
kg/
m2
0
,03
– 0
,10
m2
Kao
NR
T vr
ijed
no
sti n
avo
di s
e u
spo
red
ba
s re
fere
ntn
im p
ost
roje
nje
m.
Sip
ro o
stva
ruje
bo
lje r
ezu
ltat
e o
d
refe
ren
tno
g p
ost
roje
nja
N
ema
od
stu
pan
ja o
n N
RT
vrije
dn
ost
i
„Za
htj
ev
za u
tvrđ
iva
nje
ob
jed
inje
nih
uvj
eta
za
štit
e o
ko
liša
(N
N 1
14
/08
) za
po
sto
jeće
po
stro
jen
je S
ipro
d.o
.o U
ma
g.“
Br.
do
kum
enta
: 32
9-1
2-2
5/2
0 –
rev
1
8
9
1.5
.2 D
OD
ATN
I P
OK
AZA
TELJ
I –
Mo
nit
ori
ng
(Po
gla
vlje
5. R
DN
RT
MO
N)
1.5
.2.1
D
irek
tna
mje
ren
ja
(po
glav
lje 5
.1)
Ko
nti
nu
ira
ni
mo
nit
ori
ng
U
pri
mje
ni j
e ko
nti
nu
iran
i mo
nit
ori
ng
(sm
jen
ski)
u c
ilju
ko
ntr
ole
i vo
đen
ja
pro
cesa
pro
izvo
dn
je i
reku
per
acije
o
tap
ala.
Od
ržav
anje
i re
do
vita
kal
ibra
cija
in
stru
men
ata
je o
bve
zna.
Dis
ko
nti
nu
ira
ni
mo
nit
ori
ng
Red
ovi
to s
e p
rovo
de
lab
ora
tori
jske
an
aliz
e tr
enu
tačn
ih u
zora
ka o
tpad
nih
vo
da
i red
ovi
to p
rovo
đen
je m
jere
nja
em
isija
u z
rak
Ko
nti
nu
ira
ni
mo
nit
ori
ng
Fi
ksir
ani i
nst
rum
enti
na
po
jed
inim
dije
lovi
ma
po
stro
jen
ja, k
oji
kon
tin
uir
ano
mje
re. O
drž
avan
je i
red
ovi
ta k
alib
raci
ja in
stru
men
ata
je o
bve
zna.
Fiks
iran
i in
stru
men
ti k
oji
mje
re k
on
tin
uir
ano
sa
vre
men
sko
m b
azo
m u
zork
ova
nja
(p
od
aci s
e ko
nti
nu
iran
o o
bra
đu
ju n
a je
dn
om
mje
stu
).
Dis
ko
nti
nu
ira
ni
mo
nit
ori
ng
Inst
rum
enti
ko
ji se
rab
e za
per
iod
ičn
a m
jere
nja
i p
ren
osi
vi s
u.
Lab
ora
tori
jske
an
aliz
e ko
mp
ozi
tnih
uzo
raka
. La
bo
rato
rijs
ke a
nal
ize
tren
uta
čnih
uzo
raka
.
Nem
a o
dst
up
anja
od
NR
T
1.5
.2.2
Za
mje
nsk
i (su
roga
tni)
p
aram
etri
(p
ogl
avlje
5.2
.)
Nije
pri
mje
nlji
vo u
slu
čaju
SIP
RO
d.o
.o.
Ko
rišt
enje
zam
jen
skih
par
ame
tara
. N
ema
od
stu
pan
ja o
d N
RT
1.5
.2.3
B
ilan
ca m
ase
(po
glav
lje
5.3
.)
Bila
nca
mas
e ko
rist
i se
za
Izra
čun
avan
je
emis
ije H
OS
u z
rak.
K
ori
šten
je b
ilan
ce m
ase
za n
eka
od
od
ređ
ivan
ja
emis
ija u
oko
liš.
Nem
a o
dst
up
anja
od
NR
T
1.5
.2.4
Iz
raču
ni (
po
glav
lje 5
.4.)
P
rim
jen
juje
se.
Te
ori
jsko
i p
rakt
ičn
o m
od
elir
anje
em
isija
u o
koliš
, p
om
oću
raz
ličit
ih m
od
ela.
N
ema
od
stu
pan
ja o
d N
RT
1.5
.2.5
Em
isijs
ki f
akto
ri (
po
glav
lje
5.5
.)
Pri
mje
nju
je s
e za
izra
čun
CO
2
Emis
ijski
fak
tor
je b
roj k
ojim
mn
oži
mo
akt
ivn
ost
n
eko
g p
ost
roje
nja
izra
žen
og
kao
go
tov
pro
izvo
d il
i p
otr
ošn
ju s
iro
vin
a it
d.
Nem
a o
dst
up
anja
od
NR
T
„Za
htj
ev
za u
tvrđ
iva
nje
ob
jed
inje
nih
uvj
eta
za
štit
e o
ko
liša
(N
N 1
14
/08
) za
po
sto
jeće
po
stro
jen
je S
ipro
d.o
.o U
ma
g.“
Br.
do
kum
enta
: 32
9-1
2-2
5/2
0 –
rev
1
9
0
2.
An
aliz
a e
mis
ijski
h p
aram
etar
a p
ost
roje
nja
s o
bzi
rom
na
NR
T
2.1
. O
ne
čišć
en
je z
rak
a
Teh
no
lošk
o-t
eh
nič
ka r
ješe
nja
P
ost
ign
uta
ili p
red
lože
na
em
isija
N
RT
– p
rid
ruže
ne
vri
jed
no
sti e
mis
ija
Op
ravd
anje
(o
bja
šnje
nje
) ra
zlik
e iz
me
đu
ra
spo
na
em
isija
uz
pri
mje
nu
NR
T-a
i p
ost
ign
uti
h e
mis
ija. P
red
loži
ti p
lan
p
od
uzi
man
ja m
jera
i vr
em
en
ski o
kvir
za
po
stiz
anje
raz
ina
jed
nak
ih r
azin
ama
po
stig
nu
tim
a u
z p
rim
jen
u N
RT
(vid
i Q1
)
2.1
. On
eči
šće
nje
zra
ka
BR
EF S
TS, E
FS, M
on
ito
rin
g
Izvo
r em
isije
O
neč
išću
juće
tv
ari
rezu
ltat
i mje
ren
ja
CO
7
,1 m
g/N
m3 ;
NO
x 2
46
,1m
g/N
m3 ;
ZK 1
PM
10
0
,09
4 t
/go
d
Z R
B (
1-5
) H
OS
3
7,2
mg/
Nm
3 ;
Z R
B (
1-3
) H
OS
5
,1 m
g/N
m3 ;
Z ST
1
HO
S
21
7,5
mg/
Nm
3 ;
Z ST
2
HO
S
27
9 m
g/N
m3 ;
Z ST
3
HO
S
20
1 m
g/N
m3 ;
Izvo
r em
isije
O
neč
išću
juće
tv
ari
GV
E
ZK 1
C
O
10
0 m
gC/N
m3
NO
x
20
0 m
gC/N
m3
(pre
ma
čl.1
63
Ure
db
e o
GV
E,
do
zvo
ljen
o je
pre
kora
čen
je z
a 1
,5 p
uta
do
31
.12
.20
17
g.)
P
M 1
0
nem
a
Z R
B (
1-5
) H
OS
(uku
pn
i C)
15
0 m
gC/N
m3
Z R
B (
1-3
) H
OS
(uku
pn
i C)
15
0 m
gC/N
m3
Z ST
1
HO
S (u
kup
ni C
) 1
00
mgC
/Nm
3
Z ST
2
HO
S (u
kup
ni C
) 1
00
mgC
/Nm
3
Z ST
3
HO
S (u
kup
ni C
) 1
00
mgC
/Nm
3
U B
REF
do
kum
enti
ma
ne
nav
od
e se
vr
ijed
no
sti z
a e
mis
ije u
zra
k.
Usp
ore
db
om
sa
gran
ičn
im v
rije
dn
ost
ima
utv
rđen
a je
usk
lađ
eno
st s
isti
ma.
N
ema
od
stu
pan
ja o
d N
RT-
a.
„Za
htj
ev
za u
tvrđ
iva
nje
ob
jed
inje
nih
uvj
eta
za
štit
e o
ko
liša
(N
N 1
14
/08
) za
po
sto
jeće
po
stro
jen
je S
ipro
d.o
.o U
ma
g.“
Br.
do
kum
enta
: 32
9-1
2-2
5/2
0 –
rev
1
9
1
2.2
. O
ne
čišć
en
je v
od
a i
tla
Teh
no
lošk
o-t
eh
nič
ka
rje
šen
ja
Po
stig
nu
ta il
i pre
dlo
žen
a e
mis
ija
NR
T –
pri
dru
žen
e v
rije
dn
ost
i em
isija
Op
ravd
anje
(o
bja
šnje
nje
) ra
zlik
e iz
me
đu
ras
po
na
em
isija
uz
pri
mje
nu
NR
T-a
i po
stig
nu
tih
em
isij
a.
Pre
dlo
žiti
pla
n p
od
uzi
man
ja m
jera
i vr
em
en
ski
okv
ir z
a p
ost
izan
je r
azin
a je
dn
akih
raz
inam
a p
ost
ign
uti
ma
uz
pri
mje
nu
NR
T (v
idi Q
1)
2.2
On
eči
šće
nje
vo
de
B
REF
STS
, EFS
, Mo
nit
ori
ng
po
kaza
telj
2
011.
go
din
a
KP
K-
Cr/
mg/
l 1
65,7
5
BP
K5/
mg/
l 7
5,5
0
uku
pn
i aro
mat
ski
ugl
jiko
vod
ici/
mg/
l 0
,00
1151
5
Ulja
i m
asti
/mg/
l 4
,35
po
kaza
telj
G
VE
KP
K-
Cr/
mg/
l 7
00
BP
K5/
mg/
l 2
50
uku
pn
i aro
mat
ski
ugl
jiko
vod
ici /
mg/
l
1
Ulja
i m
asti
/mg/
l 1
00
U B
REF
do
kum
enti
ma
ne
nav
od
e se
vri
jed
no
sti z
a em
isije
u v
od
e.
Usp
ore
db
om
sa
gran
ičn
im v
rije
dn
ost
ima
utv
rđen
a je
usk
lađ
eno
st s
isti
ma.
N
ema
od
stu
pan
ja o
d N
RT-
a
„Zahtjev za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08) za postojeće postrojenje Sipro d.o.o Umag.
Br. dokumenta: 329-12-25/20 – rev1 92
K. Opis i karakteristike ostalih planiranih mjera, osobito mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti, mjera za sprečavanje rizika za okoliš i svođenje opasnosti od nesreća i njihovih posljedica na minimum
1. Mjere za smanjivanje potrošnje na minimum i bolje iskorištavanje sirovina, sekundarnih sirovina, drugih
tvari i vode
1.1. Opća karakterizacija i detaljan tehnički opis mjera
Razvijanje tehnologije proizvodnje ljepila sa visokim % suhe supstance – do 50%, ugradnja dodatnog rashladnog uređaja
1.2. Vremenski raspored i stanje primjene mjera
do kraja 2012. 50% suhe supstance do kraja 2015. 52% suhe supstance
1.3. Ukratko navesti razloge za poduzimanje mjera i poboljšanje stanja okoliša
Uvođenje nove tehnologije dalo je dobre rezultate, smanjena potrošnja otapala i bitno povećana sigurnost. Radi se na optimiziranju procesa
1.4. Godišnje uštede sirovina, vode, sekundarnih sirovina i dodatnih materijala
Potrošnja po jedinici proizvoda (m2) smanjena: Potrošnja otapala smanjena za 30%
1.5. Investicijski i dodatni troškovi vezani uz mjere
500.000 kn
2. Mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti
2.1. Opća karakterizacija i detaljan tehnički opis mjera
Razvijanje tehnologije proizvodnje ljepila sa visokim % suhe supstance – do 50%, ugradnja dodatnog rashladnog uređaja
2.2. Vremenski raspored i stanje primjene mjera
do kraja 2012. 50% suhe supstance do kraja 2015. 52% suhe supstance
2.3. Ukratko navesti razloge za poduzimanje mjera i pozitivne promjene u stanju okoliša
Uvođenje nove tehnologije dalo je dobre rezultate, smanjena potrošnja energije po jedinici proizvoda. Radi se na optimiziranju procesa
2.4. Ušteda goriva (GJ∙godina-1) Potrošnja po jedinici proizvoda (m2) smanjena: Toplinska energija smanjena za 23%
2.5. Ušteda energije (GJ∙god.-1) Potrošnja po jedinici proizvoda (m2) smanjena: Električna energija smanjena za 7%
2.6. Investicijski i dodatni troškovi vezani uz mjere
400.000 kn
3. Mjere za sprečavanje rizika za okoliš i svođenje opasnosti od nesreća i njihovih posljedica na minimum
Br. Opis mjera za sprečavanje rizika za okoliš i svođenje opasnosti od nesreća i njihovih posljedica na minimum
1 Optimiziranje procesa proizvodnje ljepila sa visokim postotkom suhe supstance dodatno će smanjiti rizik za okoliš, jer se smanjuje potrošnje otapala, skraćuje se put ljepila i povećava se kontrola procesa
2 Inertizacija mješača ljepila i ekstrudera uvođenjem dušika, sprječava se mogućnost eksplozije i zapaljena.
3 Kontrola koncentracije u sušionicima stroja za nanašanje, sprječava se mogućnost eksplozije
4 Kontrola istjecanja ljepila sa glave za nanašanje na stroju za nanašanje, smanjuje se otpad i sprječava mogućnost zapaljena
5 ugrađeni sustavi za zaštitu od statičkog elektriciteta na strojevima za nanašanje, smanjuje se mogućnost požara i eksplozije
„Zahtjev za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08) za postojeće postrojenje Sipro d.o.o Umag.“
Br. dokumenta: 329-12-25/2 – rev2 93
4. Mjere za izbjegavanje onečišćenja okoliša i mjere za uklanjanje opasnosti po ljudsko zdravlje nakon
zatvaranja postrojenja
Br. Opis sustava za uklanjanje rizika
Tokovi sirovina i mogućeg otpada se kontroliraju. Nema specifičnog zagađenja okoliša (zagađenje tla, podzemnih voda). U slučaju prestanka rada biti će točno poznata mjesta s kemikalijama (skladište, spremnici) kao i količine, tako da se proces razgradnje postrojenja može provesti bez posebnih (neočekivanih) opasnosti. Vođenje evidencija o privremenom skladištenju sakupljenog otpada o kojem se vodi očevidnik o nastanku i tijeku otpada (ONTO), kvalitetnim održavanjem postrojenja kao i sustavnim osposobljavanjem osoblja omogućit će neometanu razgradnju postrojenja kao i sigurnost nakon zatvaranja postrojenja.
5. Vrsta i vremenski plan izmjena koje iziskuju ili bi mogle iziskivati izdavanje novih objedinjenih uvjeta
zaštite okoliša
Redni.br.
Planirane izmjene Opis planiranih izmjena i njihov utjecaj na okoliš
Rok za promjenu
Nema potrebe za izmjene
6. Popis dodatnih važnih dokumenata koji se odnose na zaštitu okoliša (politika okoliša, deklaracija o sustavu
EMAS, dodijeljena oznaka kontroliranog proizvoda – oznaka ekološki prihvatljivog proizvoda)
Redni.br. Dodatni dokumenti
1 Politika Okoliša
2 Studija utjecaja na okoliš
3
Operativni plan interventnih mjera u zaštiti okoliša
4 Izvještaj Uprave: Društvena odgovornost
„Zahtjev za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08) za postojeće postrojenje Sipro d.o.o Umag.“
Br. dokumenta: 329-12-25/2 – rev2 94
L. Popis mjera koje će se poduzeti nakon zatvaranja postrojenja, u cilju izbjegavanja bilo kakvog rizika od onečišćenja ili izbjegavanja opasnosti po ljudsko zdravlje i sanacije lokacije postrojenja
Prikaz rezultata pregleda lokacije s obzirom na postojeće onečišćenje tla i podzemnih voda iz postrojenja, ili prijedlog za obavljanje takvog pregleda, te predloženi vremenski okvir (vidi Q.1)
U proizvodnom procesu ne nastaju emisije kojima bi moglo doći do onečišćenja tla i podzemnih voda.
Kako je Sipro izgrađen kao prva tvornica na predmetnoj lokaciji, na lokaciji nema niti onečišćenja tla i
podzemnih voda koje je moglo biti posljedica nekog ranijeg proizvodnog procesa. Izrada Studije
onečišćenja tla, sukladno smjernicama u „Priručniku za postupak stavljanja postrojenja izvan pogona“ nije
potrebna.
Opis predloženog programa razgradnje postrojenja ili prijedlog da se takav program izradi
Sukladno „ Smjernicama za ekonomsko vrednovanje izbora najboljih raspoloživih tehnika (NRT) u skladu
sa zahtjevima postojeće legislative“ sadržanih u „Priručniku za postupak stavljanja postrojenja izvan
pogona“, Sipro ne spada u proizvodne procese kod kojih bi trebalo izraditi kompleksan program
razgradnje postrojenja. Naime, proizvodni proces ne dovodi do trajnog onečišćenja tla i podzemnih voda,
a također risu predviđeni ni dodatni mehanizmi osiguranja zbog rizičnosti. Kako proizvodni proces ne
spada u djelatnosti kod kojih dolazi do trajnog onečišćenja tla i podzemnih voda, u slučaju razgradnje
postrojenja radit će se pretežno o demontaži strojeva. Kemikalije koje će ostati u trenutku prestanka
proizvodnje imaju tržišnu cijenu i neće predstavljati otpad. Na lokaciji također nema drugih tvari koje bi
predstavljale otpad, jer se proizvodni otpad zbrinjava redovno od strane ovlaštenih institucija izvan
lokacije tvornice. Dvije godine prije zatvaranja izradit će se Plan zatvaranja koji će biti usvojen od Uprave i
koji će biti dan nadležnom ministarstvu na odobrenje. Demontažu postrojenja moguće je izvesti uz
minimalna troškove koji će se osigurati iz troškova poslovanja. Kao primjer navodimo da su troškovi
demontaže postrojenja za proizvodnju biorjentiranog PP filma koja je izvršena 2007.godine iznosili
128.249 kn. Prilog L.1
Program eventualne razgradnje vodit će Uprava. U slučaju da bi se taj program provodio danas,
odgovorna osoba bila bi Vesna Žmak.
Kako se radi o postrojenju unutar Industrijske zone, na lokaciji je u slučaju zatvaranja postojeće
proizvodnje moguća druga proizvodnja.
„Zahtjev za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08) za postojeće postrojenje Sipro d.o.o Umag.“
Br. dokumenta: 329-12-25/2 – rev2 95
M. Kratak i sveobuhvatan sažetak podataka navedenih u odjeljcima A. – L. za informiranje javnosti
NETEHNIČKI SAŽETAK 1. Naziv, lokacija i vlasnik postrojenja: Naziv gospodarskog subjekta : Sipro d.o.o
Pravni oblik tvrtke: Društvo s ograničenom odgovornošću
Adresa gospodarskog subjekta: Ungarija 40a, 52470 Umag
Kontakt osoba, pozicija: Članica Uprave, direktorica, Vesna Žmak dipl.ing.
Matični broj gospodarskog subjekta: 3093271; OIB 54504661622
Klasifikacijska oznaka djelatnosti gospodarskog subjekta: 22.29 proizvodnja ostalih proizvoda od plastike
Sipro je društvo s ograničenom odgovornošću za proizvodnju , preradu i trgovinu samoljepljivih industrijskih
proizvoda (Izvadak iz Sudskog registra, Trgovački sud u Pazinu, 11.ožujka 2010. u prilogu Zahtjeva ) i jedini je
proizvođač samoljepljivih traka u Hrvatskoj. Proizvodnja je započeta 1981.godine. Društvo je osnovano
Izjavom o osnivanju 1. lipnja 1992 godine. Od tada je i član grupacije Sicad. Tvrtka trenutno zapošljava 74
djelatnika.
Prema Prilogu I Uredbe o postupku ishođenja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08), Sipro d.o.o. je
postojeće postrojenje i spada u djelatnost: 6.7. Postrojenja za površinsku obradu tvari, predmeta ili
proizvoda u kojima se koriste organska otapala, osobito za apretiranje, tiskanje, premazivanje,
odmašćivanje, prevlačenje vodonepropusnim slojem, obradu zatvaranja površinskih pora, bojenje, čišćenje ili
impregniranje, kapaciteta potrošnje preko 150 kg na sat ili više od 200 tona na godinu. Sukladno Prilogu II
Uredbe u Sipru d.o.o. glavne indikativne tvari su: 4. Hlapivi organski spojevi
2. Kratak opis ukupnih aktivnosti s obrazloženjem: Proizvodnja samoljepljivih traka sastoji se od niza tehnoloških operacija i tehnika: priprema ljepila, primera i
release; nanašanje ljepila, impregnanta, primera i release; rezanje; štampanje; rekuperacija otapala te ostali
korisni procesi (proizvodnja toplinske energije, priprema tehnološke vode, obrada rashladne vode,
održavanje…).
Dijagram toka tehnološkog procesa proizvodnje samoljepljivih traka prikazan je na slici u nastavku.
„Zahtjev za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08) za postojeće postrojenje Sipro d.o.o Umag.“
Br. dokumenta: 329-12-25/2 – rev2 96
„Zahtjev za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08) za postojeće postrojenje Sipro d.o.o Umag.“
Br. dokumenta: 329-12-25/2 – rev2 97
3. Opis aktivnosti s težištem na utjecaj na okoliš te korištenje resursa i stvaranje emisija: Onečišćenje zraka Na lokaciji Sipra prepoznati su sljedeći potencijalni izvori emisije onečišćujućih tvari u zrak: • rekuperacija specijalnog benzina; • rekuperacija toluena; • strojevi za štampu (3 komada) . Emisije otapala se sprječavaju postrojenjima za rekuperaciju otapala. Smjesa zraka i para otapala ulazi ventilacijskim kanalom u rekuperatore i prolazi kroz sloj aktivnog ugljena na koji se vežu pare otapala, a čisti zrak odlazi kroz dimnjak u atmosferu. Odvojeno otapalo vraća se cjevovodom u proizvodni proces. Na sustavu za rekuperaciju specijalnog benzina je ugrađen uređaj za kontinuirano mjerenje kakvoće izlaznog zraka. Mjerenje i analizu emisija u zrak za Sipro d.o.o. provode se u skladu s Uredbom o graničnim vrijednostima emisija u zrak iz stacionarnih izvora (NN 117/12) od strane tvrtki ovlaštenih za obavljanje stručnih poslova praćenja emisija u zrak. Rezultati mjerenja emisije otapala koje se redovno provode od 1998. godine pokazuju da su emisijske koncentracije u zakonom propisanim dozvoljenim granicama. Rezultati mjerenja su javni. Onečišćenje površinskih voda Sipro ima izveden odvojeni sustav interne kanalizacije. Oborinske vode se preko separatora za ulja i masti odvode u okoliš. Tehnološke i sanitarno-fekalnih otpadne voda odvode se internom kanalizacijskom mrežom u sustav javne kanalizacije. Za pripremu vode za proizvodnju vodene pare koristi se reverzna osmoza, a za pročišćavanje rashladnih voda membranska separacija. Prema Vodopravnoj dozvoli kl. UP/I-325-04/12-05/0116 Ur.br. 374-23-4-12-2 od 07.05.2012., izdanoj od Hrvatskih voda, Vodnogospodarski odjel za vodno područje primorsko istarskih slivova u Rijeci prate se svi propisani pokazatelji Mjerenja vrši ovlaštena institucija uzorci otpadnih voda analiziraju se četiri puta godišnje a oborinskih jedanput godišnje. Onečišćenje tla Pri tehnološkom procesu proizvodnje samoljepljivih traka ne postoji onečišćenje tla koje potječe iz emisija u toku proizvodnje. Onečišćenje kao posljedica nekontroliranog ispuštanja opasnih i štetnih tvari kontrolira se tehničkim mjerama (tankvane ili dvostruki plašt za spremnike, odvojeno skladištenje kemikalija i drugo), tako da su akcidentna stanja pod kontrolom. U periodu od početka rada tvornice 1981.godine do danas, nije bilo nijednog takvog slučaja. Gospodarenje otpadom U Sipru d.o.o. nastaje opasni i neopasni proizvodni otpad te komunalni otpad. Otpad je klasificiran temeljem važećih zakonskih propisa o gospodarenju otpadom (Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN 50/05, 39/09). O nastanku i tijeku otpada vode se očevidnici na propisanim obrascima (ONTO). Za pojedine vrste otpada izrađeni su Planovi gospodarenja otpadom. Sa sakupljenim otpadom postupa se u skladu s Pravilnikom o zbrinjavanju svih vrsta otpada iz tehnoloških procesa i mulja iz procesa otpadnih voda. Sve vrste otpada predaju se ovlaštenim skupljačima otpada uz propisanu dokumentaciju. Buka Sipro d.o.o., kao proizvodni pogon, izvor je industrijske buke koja ima difuzni karakter. Kao značajniji izvori buke unutar tvorničkog kruga prepoznat je objekt rekuperacije otapala, ventilatori. U travnju 2010. provedeno je mjerenje razine buke ispred najbližeg stambenog objekta Ungarija BB – mjerena je ukupna
„Zahtjev za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08) za postojeće postrojenje Sipro d.o.o Umag.“
Br. dokumenta: 329-12-25/2 – rev2 98
razina buke jer su u neposrednoj blizini tvornice Sipro i Aluflekspack i prometnica. Mjerenjem je ustanovljeno da razine buke ne prelazi dopuštene vrijednosti. Vibracije Na lokaciji Sipro d.o.o. nisu prisutni izvori vibracija. Ionizirajuće zračenje Na lokaciji Sipro d.o.o. nisu prisutni izvori ionizirajućeg zračenja. 3.1. Upotreba energije i vode-godišnje količine: Upotreba energije. Sipro d.o.o. ima postrojenje za proizvodnju toplinske energije i tehnološke pare koje se sastoji od vrelouljnog kotla, evaporatora i postrojenja za pripremu napojne vode. Za pogon kotlova, od sredine rujna 2010.godine, koristi se prirodni plin. Proizvedena toplinska energija troši se u tehnološkom procesu i za grijanje. Potrošnja energije prikazana je u tablici koja slijedi:
Vrsta energije Jed. mjere 2009. 2010. 2011.
Električna energija MWh 7057,73 7693,27 7511,4
Toplinska energija GJ 119.309 125.676 104.818
Upotreba vode. Voda iz vodovoda se koristi za proizvodnju vodene pare, za hlađenje u procesu proizvodnje u dva otvorena i jednom zatvorenom sustavu i kao sanitarna voda. Obrada vode za proizvodnju vodene pare se od 2009. godine vrši reverznom osmozom. Voda u rashladnim tornjevima - otvoreni sustavi, pročišćava se membranskom separacijom (nanofiltracija). Uvođenjem novih tehnologija za obradu voda, reverzne osmoze i membranske separacije svedena je na minimum upotreba kemikalija. Količine potrošene vode prikazane su u tablici koja slijedi:
2009. 2010. 2011.
m3 m3 m3
34.049 37.167 24.738
3.2. Glavne sirovine. U proizvodnom procesu su glavne sirovine: umjetni lateks, vodena otopina release, prirodna guma, hidrokarbonske smole, plastični filmovi (PP, PVC, PE), sirovi papir, impregnirani papir i otapala specijalni benzin i toluen. 3.3. Opasne tvari i plan njihove zamjene: Od opasnih tvari koje se upotrebljavaju u procesu najznačajnija su otapala SPECIJALNI BENZIN (godišnja potrošnja oko 250 t) i TOLUEN (godišnja potrošnja oko 70 t) te umreživač za ljepilo na bazi izocijanata (14 t godišnje). Za sad ne postoje zamjenske tvari. Tehnologija proizvodnje samoljepljivih traka na bazi otapala koristi se za proizvodnju proizvoda sa karakteristikama koje se ne mogu postići drugim tehnologijama. Kod
„Zahtjev za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08) za postojeće postrojenje Sipro d.o.o Umag.“
Br. dokumenta: 329-12-25/2 – rev2 99
pripreme nekih premaza toluen je zamijenjen manje opasnim otapalom NAPPAR 6 (godišnja potrošnja oko 10 t). Ostale opasne tvari koje se koriste su u manjim količinama i uglavnom se koriste za obradu vode. 3.4. Korištene tehnike i usporedba s NRT. SIPRO ispunjava obaveze iz NRT navedenih u BREF Surface treatment using organic solvents (STS), Chapter 5 Manufacturing of adhesive, kao i sve obaveze koje proizlaze iz relevantnih horizontalnih NRT (Reference Document on Best Available Techniques on Emissions from Storage, July 2006, Reference Usporedba svih NRT za BREF Obrada površina upotrebom organskog otapala poglavlje 5 Proizvodnja samoljepljivih traka i pripadajućih NRT primjenjivih u svim industrijama sektora Obrada površina upotrebom otapala: - NRT za proizvodnju samoljepljivih traka: smanjenje emisije otapala upotrebom tehnike adsorpcije
(rekuperacija otapala). Sipro zadovoljava zahtjev obzirom da ima uređaj za rekuperaciju SB i toluena te postrojenje za proizvodnju ljepila u liniji (ekstruzija).
- Upravljanje okolišem: uvođenje EMS - definicija politike zaštite okoliša od stane Uprave, planiranje, izrada i uvođenja procedura, provjera i korektivne akcije; Benchmarking - sistematsko praćenje potrošnje sirovina, energije, vode te emisija i obrada tih podataka; Plan djelovanja i investicija na smanjenju utjecaja na okoliš, stalno poboljšanje uzimajući u obzir troškove i ukupne efekte. Sipro zadovoljava uvijete jer ima ustrojenu evidenciju potrošnje sirovina, energije i vode. Sistematski se prati efikasnost uređaja za recikliranje otapala, godišnji izvještaj o poslovanju sadrži odjeljak koji se odnosi na društveno odgovorno poslovanje, svi zaposlenici uključeni su u osposobljavanje.
- Projektiranje izvedba i rad uređaja: prevencija iznenadnih ispusta ili emisija - izraditi plan u slučaju neplaniranih emisija, osigurati potrebne površine za tvornicu, kontroltati stabilnost procesa, spremnici sa dvostrukim plaštom, redovno kontrolirati i održavati; Skladištenje kemikalija i otpada i rukovanje otapalima - skladištenje minimalnih količina, mjerači nivoa s alarmnim sustavom. Sipro zadovoljava uvijete jer ima Operativni plan interventnih mjera u zaštiti okoliša, podzemne spremnike sa dvostrukim plaštom ili tankvanom, uređaj za kontrolu istjecanja ljepila na stroju za nanašanje (signalizacija i zaustavljanje stroja), smjenska kontrola opreme, redovno održavanje opreme, detektore nivoa ljepila u spremnicima sa alarmnim sustavom, uređaj za inertizaciju zraka u mješačima ljepila upotrebom dušika.
- Monitoring: praćenje HOS emisija u cilju smanjenja na minimum; Direktno mjerenje i određivanje emisija u zrak; bilanca otapala; održavanje opreme koja ima veliki utjecaj na emisije, ventilatori, sistemi za obradu otpadnih plinova. Sipro zadovoljava uvijete jer ima instrument za kontrolu emisije na dimnjacima rekuperacije SB, stalnu kontrola potrošnje otapala, izradu bilance otapala, dnevnu, mjesečnu i godišnju, praćenje eko djelotvornosti, stalnu kontrolu rada postrojenje kroz kompjuterski program i smjenske izvještaje, planove održavanja.
- Upravljanje vodama: potrošnja vode. U ovom je sektoru potrošnja vode mala. Kontrola prisutnosti otapala i kontrola BPK i KPK. Sipro zadovoljava uvjete jer ima dnevnu kontrolu potrošnje vode, analizu otpadnih voda 4 puta godišnje.
- Smanjenje, ponovna uporaba i recikliranje upotrijebljene vode i sirovina: ponovna uporaba i recikliranje rashladne vode. Sipro zadovoljava uvjete jer ima membransku separacija na rashladnom tornju rekuperacije SB i toluena; reverznu osmozu na pripremi vode za evaporator pare; izmjenjivač topline na rekuperaciji SB; rekuperacija otapala;
- Upravljanje energijom: povećanje energetske efikasnosti i smanjenje gubitaka energije - racionalno korištenje energije svodi se na redovne kontrole, uvođenje sistema indikatora, održavanje, ukupno smanjenje utjecaja na okoliš; monitoring i upravljanje. Sipro zadovoljava uvjete jer ima tehnologiju proizvodnje ljepila sa velikim postotkom suhe supstance, kontinuirano doziranje; praćenje potrošnje energije; ugrađene kompenzacije jalove energije u trafostanicama i lokalne na velikim potrošačima (rekuperacija, mješaona, nanašanje); korištenje topline na sistemu rekuperacije SB.
- Upravljanje sirovinama: kontrola okolišnog i toksikološkog utjecaja - smanjiti utjecaj na okoliš kontrolom sirovine, Smanjenje potrošnje sirovina upotrebom automatskog doziranja, dovoda
„Zahtjev za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08) za postojeće postrojenje Sipro d.o.o Umag.“
Br. dokumenta: 329-12-25/2 – rev2 100
cjevovodom. Sipro zadovoljava uvjete jer ima dokumentaciju za sve sirovine SDS i TL, kontrolu ulaznh sirovina, Automatsko doziranje sirovina , direktni cjevovodi za otapala sa mjeračima i dozatorima; cjevovodi za dopremu ljepila;, recikliranje ljepila; grupiranje proizvoda radi manjeg broja izmjena programa proizvodnje; praćenje NRT i uvođenje sve manje opasnih sirovina ako je moguće; kontrola ulaza sirovina
- Proces nanašanja i oprema: predobrada na bazi vode - nije primjenljivo, još nema zamjenskih formulacija za primer i release.
- Sušenje svih vrsta obrade površina: način nanašanja, primjena i tehnike sušenja. Sipro zadovoljava uvjete jer su sušionici povezani sa sustavom za rekuperaciju otapala, a koristi se i recirkulacija zraka u sušionicima.
- Čišćenje: način čišćenja, tehnike čišćenja, smanjenje upotrebe otapala dobrom pripremom, upotreba otapala sa nižom točkom vrelišta, smanjenje HOS emisija. Sipro djelomično zadovoljava uvjete jer ima programiranje proizvodnje na način grupiranja sličnih proizvoda tako da je čišćenje svedeno na minimum, a postoji i stroj za čišćenje valjaka. Smanjenje potrebe čišćenja - sprječavanje prelijevanja ljepila - ugrađeni senzori; zamjenska sredstva još nisu pronađena ali ispituje su razne mogućnosti i traže pogodne kemikalije; upotreba specijalnih posuda za otapalo za čišćenje.
- Upotreba manje opasnih supstanci (supstitucija): smanjenje emisije otapala upotrebom tehnika bez otapala ili s malo otapala. Sipro zadovoljava uvjete jer je smanjena količina upotrijebljenog otapala uvođenjem tehnologije proizvodnje ljepila sa visokim postotkom suhe supstance ( sa 27% na 45% suhe supstance).
- Emisije u zrak i obrada otpadnih plinova: ponovno korištenje otapala iz emisija otpadnih plinova - adsorpcija na aktivni ugljen (rekuperacija), ponovna upotreba rekuperiranog otapala. Sipro zadovoljava uvjete jer ima dva sustava za rekuperaciju otapala, specijalnog benzina i toluena, kojima se u proces vraća 91,4% otapala, vrijednosti su unutar BREF-ova, rekuperirano otapalo se vreća u proizvodnju.
- Obrada otpadnih voda: smanjenje emisija u vode. Sipro zadovoljava uvjete jer ima pročišćavanje rashladnih voda reverznom osmozom; kvaliteta otpadnih voda u skladu je sa uvjetima iz vodopravne dozvole.
- Ponovno korištenje sirovina i upravljanje otpadom: smanjenje potrošnje sirovina, spriječiti gubitak materijala i ponovno korištenje i recikliranje materijala, ponovno korištenje i upotreba otapala, interno ili korištenje vanjskog partnera, Ponovno korištenje otapala i aktivnog ugljena. Sipro zadovoljava uvjete jer ima: upotreba otpadnog ljepila, ponovna upotreba tuljaka za namatanje velikih rola, ponovna upotreba drvenih palete, ponovna upotreba rekuperiranog otapala; rekuperirano otapalo se u potpunosti koristi u procesu; otapalo se u potpunosti ponovno upotrebljava; istrošeni ugljen, nakon 5 do 8 godina upotrebe, preuzima ovlaštena firma.
- Buka: identificirati izvore i mogući utjecaj na okolinu. Sipro zadovoljava uvjete jer proizvodni proces ne spada u one koji generiraju pojačanu buku; mjerenja su pokazala da buka prema okolini ne prelazi dozvoljene granice.
- Zaštita podzemnih voda i tla i razgradnja postrojenja: spriječiti emisije u podzemne vode i tlo i na taj način pripomoći razgradnji postrojenja primjenjujući tehnike opisane pod stavkom15 i 16. Sipro zadovoljava uvjete jer u proizvodnom procesu ne nestaju otpadne vode i/ili otpad koji bi mogao trajno onečistiti podzemne vode i tlo; separator ulja na kolektoru oborinskih voda; tehnološke i sanitarne vode upuštaju se u javnu kanalizaciju.
- 3.5. Važnije emisije u zrak i vode (koncentracije i godišnje količine): Emisije u zrak, točkasti izvori su:
- Dimnjak kotlovnice, kao gorivo se koristi prirodni plin. Jednom godišnje vrši se mjerenje emisija od strane ovlaštenih subjekata, rezultati mjerenje emisija su slijedeći: CO2 5.850 t/g; CO (Metoda HRN EN 15058:2008), 7,1mg/Nm3; 0,223 t/god; NOx (Metoda HRN EN 14792:2007) : 246,1mg/Nm3; 7,736 t/god
„Zahtjev za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08) za postojeće postrojenje Sipro d.o.o Umag.“
Br. dokumenta: 329-12-25/2 – rev2 101
- Dimnjaci rekuperacije specijalnog benzina. Jednom godišnje vrši se mjerenje emisija od strane ovlaštenih subjekata, rezultati mjerenje emisija su slijedeći: HOS (ukupni C) (Metoda FID prema EN 12619:1999 i 13526:2001), 37,2 mg/Nm3; 5,18 t/god
- Dimnjaci rekuperatora toluena. Jednom godišnje vrši se mjerenje emisija od strane ovlaštenih subjekata, rezultati mjerenje emisija su slijedeći: HOS (ukupni C) (Metoda FID prema EN 12619:1999 i 13526:2001) 5,1 mg/Nm3; 0,74 t/god
Otpadne vode se upuštaju u kanalizaciju. Vode se koriste za proizvodnju vodene pare, kao rashladne vode i sanitarne vode. Ukupna godišnja potrošnja vode za 2011.godinu iznosila je 24.738 m3, od toga u kanalizaciju se upušta oko 7.000 m3 . Kod pripreme vode za proizvodnju vodene pare koristi se sustav za reverznu osmozu, a pročišćavanje rashladnih vode u otvorenom sistemu vrši se membranskom separacijom. Na taj način smanjuje se zagađenje voda. Kvalitete otpadne vode se kontrolira četiri puta godišnje od strane ovlaštenog subjekta. Sve analize bile su unutar dozvoljenih granica. 3.6. Utjecaj na kakvoću zraka i vode te ostale sastavnice okoliša: Sva mjerenja koja se vrše redovito pokazuju da su emisije unutar dozvoljenih granica te da nema značajnih utjecaja na kakvoću zraka i vode. 3.7. stvaranje otpada i njegova obrada: Sav otpad koji se javlja u proizvodnom procesu propisno se privremeno skladišti i zbrinjava. Opasni otpad privremeno se skladišti na skladištu opasnog otpada izvedeno u skladu sa važećim propisima i zbrinjava preko ovlaštenog subjekta, Ukupna godišnja količina otpada za 2011.godinu je 388 tona, od čega 68 t opasnog otpada, 85 tona neopasnog otpada koji se reciklira (drvo, papir i plastika) te 186 t komunalnog otpada.
3.8. sprječavanje nesreća: Optimiziranje procesa proizvodnje ljepila sa visokim postotkom suhe supstance dodatno će smanjiti rizik za okoliš, jer se smanjuje potrošnje otapala, skraćuje se put ljepila i povećava se kontrola procesa. Osim toga postojeći sustavi zaštite kao što su: inertizacija mješača ljepila i ekstrudera uvođenjem dušika, kontrola koncentracije u sušionicima stroja za nanašanje, kontrola istjecanja ljepila sa glave za nanašanje na stroju za nanašanje, ugrađeni sustavi za zaštitu od statičkog elektriciteta na strojevima za nanašanje osiguravaju bolju zaštitu od požara i eksplozije te smanjuju količinu otpada. Velika se pažnja posvećuje osposobljavanju osoblja tvornice. Provedeni su Projekti koji su vezani na sprječavanje nastanka otpada i razvitak društvene odgovornosti.
3.9. planiranje za budućnost: rekonstrukcije, proširenja, itd.: U razdoblju od 2012 do 2015. godine, planira se daljnji razvoj najnovije tehnologije i tehnike proizvodnje ljepila sa visokim postotkom suhe supstance a u cilju smanjenja potrošnje otapala, energije, vode i smanjena otpada. Sipro je jedna od rijetkih, ako ne i jedina, tvornica u svijetu koja primjenjuje tu tehnologiju.
„Zahtjev za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08) za postojeće postrojenje Sipro d.o.o Umag.“
Br. dokumenta: 329-12-25/2 – rev2 102
N. Identifikacija sudionika u procesu i drugih subjekata za koje gospodarski subjekt koji upravlja postrojenjem zna da bi mogli biti izloženi značajnim štetnim učincima kada bi postojeće ili novo postrojenje imalo prekogranično djelovanje
Popis sudionika
Nema
„Zahtjev za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08) za postojeće postrojenje Sipro d.o.o Umag.“
Br. dokumenta: 329-12-25/2 – rev2 103
O. Izjava
„Zahtjev za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08) za postojeće postrojenje Sipro d.o.o Umag.“
Br. dokumenta: 329-12-25/2 – rev2 104
P. Prilozi Zahtjeva
1. Podaci označeni sa „Zaštićeno i povjerljivo!“
Br. Razlozi za stavljanje takve oznake i vrijednost zaštićenih podataka
Nema takvih oznaka
Br. Razlozi za stavljanje takve oznake i vrijednost povjerljivih podataka
Nema takvih oznaka
2. Dodatna dokumentacija
2 Drugi dokumenti:
Br. Izvadak iz katastra (zemljišnih knjiga) za područje gdje je ili će biti smješteno postrojenje za koje se izdaje dozvola
Prilog br.
Posjedovni list i kopija katastarskog plana Sipro d.o.o
2
Odluke i mišljenja državnih tijela, izdani prije podnošenja zahtjeva za izdavanje dozvole za postrojenje
Br.
Sastavnica okoliša
Vrsta odobrenja, dozvole, odluke, itd.,
tijelo nadležno za izdavanje
Datum izdavanj
a Vrijedi do
Broj dokumenta
Prilog br.
Br. Konačno mišljenje na temelju procjene učinka na okoliš, ako se zahtijeva Prilog br.
Br. Plan gospodarenja otpadom Prilog br.
Br. Program za sprečavanje značajnije obustave rada postrojenja, ako se traži Prilog br.
Br. Sažetak načela i propisa iz prostornog plana predmetne zone, ako je postrojenje u zoni za koju je izrađen prostorni plan
Prilog br.
Detaljni plan uređenja industrijske zone Ungarija Umag 2010. 1
Br. Lokacijska dozvola, ako se radi o novom postrojenju ili proširenju postojećeg postrojenja
Prilog br.
Br. Dokumentacija i građevinski projekt koji su potrebni za izdavanje građevinske dozvole, ako jedinstvena dozvola čini dio građevinske dozvole, izuzimajući odluke, dozvole, mišljenja i ocjene nadležnih tijela koja sudjeluju u ovom procesu
Prilog br.
Sljedeći dokumenti koji se zahtijevaju u skladu s okolišnim zakonodavstvom za predmetni sektor:
Br.
Sastavnica okoliša (voda, zrak, tlo, itd.)
Vrsta dokumenta Datum
Prilog br.
Br. Prilog br.
„Zahtjev za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08) za postojeće postrojenje Sipro d.o.o Umag.“
Br. dokumenta: 329-12-25/2 – rev2 105
Priložena dokumentacija izrađena za potrebe podnošenja Zahtjeva
Prostorni raspored postrojenja s mjestima emisija 5
Br. Relevantni (važeći) zapisnik o rezultatima mjerenja (emisije u zrak, vodu, kvaliteta zraka u relevantnom području (teritoriju), kvaliteta vode u relevantnoj rijeci, studija buke, ostalo)
Prilog br.
Br. Bilanca materijala koji se koriste u postrojenju Prilog br.
Br. Dokument o plaćanju administrativne pristojbe Prilog br.
3. Kratice i simboli
Br. Popis korištenih kratica i simbola
SB – specijalni benzin
„Zahtjev za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08) za postojeće postrojenje Sipro d.o.o Umag.“
Br. dokumenta: 329-12-25/2 – rev2 106
Q. Prijedlog uvjeta za dobivanje dozvole – neobvezno
1. Predloženi Program poboljšanja koji obuhvaća točke B. do K.
Program poboljšanja
Tablica_: Zahtjevi iz Programa za poboljšanja
Ref. br.
Zahtjev Datum
Poboljšanja klase 5. – Potrebne temeljne izmjene u procesu
Poboljšanja klase 4. – Potrebna značajna investicija
Poboljšanja klase 3. – Potrebni novi ili poboljšani postupci
1 Razvijanje tehnologije proizvodnje ljepila sa visokim udjelom suhe tvari (52%) 31.12.2015.
Poboljšanja klase 2. – Potrebne probe ili studije, rezultati revizija, itd.
Poboljšanja klase 1. – Potrebno dostaviti informacije koje nisu dostavljene uz Zahtjev
„Zahtjev za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08) za postojeće postrojenje Sipro d.o.o Umag.“
Br. dokumenta: 329-12-25/2 – rev2 107
2. Pojedinosti o mjerenjima i tehničkoj opremi koja se koristi za zaštitu zraka, vode i tla
Br. Opis mjerenja Mjesec i godina
izvođenja
1
Provoditi mjerenja emisija onečišćujućih tvari u zrak iz uređaja za loženje (dimnjak kotla ZK1). Obavljati tri uzastopna pojedinačna mjerenja i rezultate iskazati kao polusatne srednje vrijednosti u skladu sa uvjetima za srednje uređaje za loženje. Učestalost mjerenja je jednom godišnje. Mjerenje emisije onečišćujućih tvari u zrak uključuje sljedeće parametre: ugljik (II) oksid, volumni udio kisika, oksidi dušika izraženi kao NO2, dimni broj i toplinski gubici u otpadnim plinovima. Mjerenje se obavlja sljedećim analitičkim metodama: CO: HRN EN 15058:2008 O2: HRN EN 14798:2008 NO+NO2: HRN EN 14792:2007 Mjerenje i analize podataka obavlja ovlaštena pravna osoba (ovlaštenje prema HRN EN ISO/IEC 17025).
Jednom godišnje
2
Provoditi mjerenja emisija hlapive organske tvari u zrak iz dimnjaka rekuperatora specijalnog benzina (Z RB 1-5), dimnjaka rekuperatora toluena (Z RT 1-3), odsisne ventilacije stroja za tisak TS-1 (Z TS1), odsisne ventilacije stroja za tisak TS-2 (Z TS2), odsisne ventilacije stroja za tisak TS-3 (Z TS3). Obavljati tri uzastopna pojedinačna mjerenja za vrijeme proizvodnje i rezultate iskazati kao satne srednje vrijednosti. Mjerenje i analiza emisije hlapive organske tvari u zrak uključuje sljedeće parametre: Ukupni ugljik. Mjerenje se obavlja sljedećim analitičkim metodama: Ukupni C: Metoda FID prema EN 12619:1999 i 13526:2001 Mjerenje i analize podataka obavlja ovlaštena pravna osoba (ovlaštenje prema HRN EN ISO/IEC 17025).
Jednom godišnje
3
Provoditi mjerenje i analizu mješovitih otpadnih voda (tehnoloških i sanitarnih) iz sustava interne kanalizacije na zadnjem oknu prije priključka na s.j.o Umag (šifra mjernog mjesta: 403695-1) - K1. Mjerenje obavljati uzimanjem trenutačnog uzorka neprerađene otpadne vode. Analiza otpadnih voda uključuje sljedeće parametre: temperatura, BPK5, KPKcr, ukupna suspendirana tvar, pH, ukupni kloridi, ukupna ulja i masti, lakohlapljivi aromatski ugljikovodici. Mjerenje se obavlja sljedećim analitičkim metodama. temperatura/SM1; BPK5: HRN EN 1899-1:2001; KPK: HRN ISO 6060:2003; HRN ISO 15705:2003; Ukupna suspendirana tvar: HRN ISO 11923:1998; pH: HRN ISO 10523:1998; Ukupni kloridi: HRN ISO 9297:1998; HRN ISO 10304-2:1998 Ukupna ulja i masti: DIN 38409(18); SM Lakohlapljivi aromatski ugljikovodici: SM Mjerenje i analize podataka obavlja ovlaštena pravna osoba (ovlaštenje prema HRN EN ISO/IEC 17025).
Dva puta godišnje
1 »Standardne metode« za ispitivanje vode i otpadne vode, APHA, AWWA, WEF (1998) 20ed
„Zahtjev za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08) za postojeće postrojenje Sipro d.o.o Umag.“
Br. dokumenta: 329-12-25/2 – rev2 108
Br. Opis mjerenja Mjesec i godina
izvođenja
4
Provoditi mjerenje i analizu potencijalno onečišćenih oborinskih voda iz sustava interne kanalizacije na zadnjem oknu prije priključka na s.j.o Umag (šifra mjernog mjesta: 403695-2) - V1. Mjerenje obavljati uzimanjem trenutačnog uzorka neprerađene otpadne vode. Analiza otpadnih voda uključuje sljedeće parametre: KPKcr, ukupna suspendirana tvar, pH, ukupna ulja i masti. Mjerenje se obavlja sljedećim analitičkim metodama. KPK: HRN ISO 6060:2003; HRN ISO 15705:2003; Ukupna suspendirana tvar: HRN ISO 11923:1998; PH: HRN ISO 10523:1998; Ukupna ulja i masti: DIN 38409(18); SM Mjerenje i analize podataka obavlja ovlaštena pravna osoba (ovlaštenje prema HRN EN ISO/IEC 17025).
Dva puta godišnje
„Zahtjev za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08) za postojeće postrojenje Sipro d.o.o Umag.“
Br. dokumenta: 329-12-25/2 – rev2 109
3. Utvrđivanje graničnih vrijednosti emisija 3.1
Predložena vrijednost
Br.
Element okoliša
Izvori emisija
Mjesto ispusta
Onečiščujuće tvari ili pokazatelji Do
31.12.2017. Nakon
31.12. 2017.
Mjesec i godina
primjene
Dimni broj 0 0
CO 100 mg/m3 < 100 mg/m
3
Oksidi dušika izraženi kao NO2
200 mg/m3 < 200 mg/m
3
1 Zrak Uređaj za
loženje (kotlovnica)
Ispusti dimnjaka
(ZK1)
Volumni udio kisika 3% 3%
Jednom godišnje
3.2.
Br. Razlozi za predloženu graničnu vrijednost
Čl. 100, St. (4) / Uredba o graničnim vrijednostima emisija onečišćujući tvari u zrak iz nepokretnih izvora (NN 117/12)
3.3 Predložena vrijednost
Br.
Element okoliša
Izvori emisija
Mjesto ispusta
Onečiščujuće tvari ili pokazatelji Do stupanja
RH u EU
Mjesec i godina
primjene
2 Zrak Rekuperacija
benzina
Ispusti dimnjaka (ZRB 1-5)
Ukupni organski ugljik (C) 150 mgC/m3 < 150 mgC/m3
Jednom godišnje
3.4.
Br. Razlozi za predloženu graničnu vrijednost
Prilog 2. / Uredba o graničnim vrijednostima emisija onečišćujući tvari u zrak iz nepokretnih izvora (NN 117/12)
3.5 Predložena vrijednost
Br.
Element okoliša
Izvori emisija
Mjesto ispusta
Onečiščujuće tvari ili pokazatelji Do stupanja
RH u EU
Nakon stupanja RH u EU
Mjesec i godina
primjene
3 Zrak Rekuperacija
Toluena
Ispusti dimnjaka (ZRB 1-3)
Ukupni organski ugljik (C) 150 mgC/m3
< 150 mgC/m
3
Jednom godišnje
3.6.
Br. Razlozi za predloženu graničnu vrijednost
Prilog 2. / Uredba o graničnim vrijednostima emisija onečišćujući tvari u zrak iz nepokretnih izvora (NN 117/12)
3.7 Predložena vrijednost
Br.
Element okoliša
Izvori emisija
Mjesto ispusta
Onečiščujuće tvari ili pokazatelji Kod potrošnje otapala iznad 15
t/godinu
Mjesec i godina
primjene
4 Zrak Tisak
(fleksografija)
Odsisna ventilacija (Z ST 1-3)
Ukupni organski ugljik (C) 100 mgC/m3 Jednom
u 5 godina
3.8.
Br. Razlozi za predloženu graničnu vrijednost
Prilog 2. / Uredba o graničnim vrijednostima emisija onečišćujući tvari u zrak iz nepokretnih izvora (NN 117/12)
„Zahtjev za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08) za postojeće postrojenje Sipro d.o.o Umag.“
Br. dokumenta: 329-12-25/2 – rev2 110
3.9
Br.
Element okoliša
Izvori emisija Mjesto ispusta Onečišćujuće tvari ili pokazatelji Predložena vrijednost
Mjesec i godina
primjene
temperatura 40 °C
BPK5 250 mg/l
KPK 700 mg/l
pH 6,5 – 9,5
Ukupna suspendirana tvar praćenje
Ukupna ulja i masti 100 mg/l
Ukupni kloridi praćenje
5 Voda Tehnološka i
sanitarna voda iz procesa
zadnje okno prije priključka na s.j.o. Umag
K1 (šifra MM1: 403695-1)
Lakohlapljivi aromatski ugljikovodici
1,0 mg/l
2 puta godišnje
3.10
Br. Razlozi za predloženu graničnu vrijednost
Obvezujuće vodopravno mišljenje (Klasa: 325-01/12-04/0042, Urbroj: 374-23-4-12-3 od 21.11.2012. godine) izdano od strane Hrvatskih voda, VGO za slivove sjevernog Jadrana, Rijeka
3.11
Br.
Element okoliša
Izvori emisija Mjesto ispusta Onečišćujuće tvari ili pokazatelji Predložena vrijednost
Mjesec i godina
primjene
KPK 125 mg/l
pH 6,5 – 9,0
Ukupna suspendirana tvar 35 mg/l 6 Voda Potencijalno onečišćena
oborinska voda
zadnje okno prije
priključka na s.j.o. Umag
V1 (šifra MM2: 403695-2)
Ukupna ulja i masti 20 mg/l
2 puta godišnje
3.12
Br. Razlozi za predloženu graničnu vrijednost
Obvezujuće vodopravno mišljenje (Klasa: 325-01/12-04/0042, Urbroj: 374-23-4-12-3 od 21.11.2012. godine) izdano od strane Hrvatskih voda, VGO za slivove sjevernog Jadrana, Rijeka
4. Mjere za sprečavanje onečišćenja temeljene na najboljim raspoloživim tehnikama
Br. Opis mjere
1 Provoditi i unaprjeđivati sustav upravljanja okolišem.
2 Provoditi redovne planove održavanja.
3 Provoditi sustav praćenja potrošnje resursa i emisija iz pojedinih procesa i postrojenja u cjelini.
4 Smanjiti utjecaj postrojenja na okoliš na najmanju moguću mjeru planiranjem kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih aktivnosti i investicija.
5 Voditi postrojenje na način koji sprečava onečišćenje uslijed neplaniranih emisija uz prethodno provođenje identifikacije opasnosti i tokova.
6 Smanjiti rizik od požara i utjecaja na okoliš kod skladištenja i rukovanja opasnim tvarima, a osobito:
o Otapalima, o Sirovinama na bazi otapala,
„Zahtjev za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08) za postojeće postrojenje Sipro d.o.o Umag.“
Br. dokumenta: 329-12-25/2 – rev2 111
Br. Opis mjere
o Otpadnim otapalima i onečišćenim sredstvima za čišćenje.
7
Na najmanju moguću mjeru svesti potrošnju i emisije primjenom tehnika kao što su: o automatska zaštita površina primjerena tehnološkom postupku, o stalna obuka osoblja za rad na siguran način, o kontinuirano ažuriranje operativnih procedura i procesnih uputa, o kontinuirano nadzirati emisije u zrak.
8 Nadzirati emisije hlapivih organskih spojeva (HOS) kako bi se smanjile na najmanju moguću mjeru.
9 Provoditi rekuperaciju para otapala sa odgovarajućom efikasnošću uz mjerenje emisije iz rekuperacije te kontrolu potrošnje otapala i izračun gubitaka.
10 Primijeniti i održavati Plan upravljanja otapalima kroz stalnu kontrolu potrošnje otapala, izradu bilance otapala i kontrolu karakteristika otapala.
11 Kontinuirano pratiti karakteristike adsorbenta u rekuperatorima i obnoviti/zamijeniti adsorbent ovisno o njegovu zasićenju.
12 Optimirati potrošnju vode kroz kontinuiranu kontrolu potrošnje.
13
Smanjiti potrošnju vode kroz ponovnu upotrebu i recikliranje rashladne vode primjenom: o reverzne osmoze, o membranske separacije o dekantacije o rekuperacije topline.
14 Optimirati potrošnju rashladne vode primjenom zatvorenog sustava hlađenja.
15
Svi spremnici moraju biti izvedeni u skladu s općim principima kojima se sprečavaju ili smanjuju moguće emisije vodeći računa o:
o Dizajnu spremnika o Kontroli i održavanju o Izboru lokacije spremnika o Boji spremnika.
16
Sustave hlađenja održavati vodeći računa o: o Povećanju energetske učinkovitosti o Smanjenu potreba za vodom o Smanjenju emisija u vode i zrak i emisija buke o Smanjenju rizika od curenja i mikrobiološkog rizika.
17
Minimizacija utjecaja na okoliš i emisija primjenom sirovina koje imaju najniži mogući toksikološki učinak uz smanjenje potrošnje sirovina kroz:
o Nabavu optimalne količine sirovina dostatne za kontinuirani rad postrojenja, o Primjenu automatskog sustava miješanja, o Direktni dotok ljepila i otapala na mjesto potrošnje, o Programiranje proizvodnje grupiranjem sličnih proizvoda kako bi se smanjila potreba za
čišćenjem, o Primjenu odgovarajućih sistema čišćenja (stroj za pranje valjaka).
18 Smanjiti emisije otapala uvođenjem tehnologije proizvodnje ljepila sa visokim postotkom suhe tvari.
19 Smanjiti korištenje i gubitak materijala kroz ponovnu upotrebu otpadnog ljepila, tuljaka za namatanje velikih rola, drvenih paleta te rekuperiranog otapala.
20 Smanjiti broj raspoloživih spremnika kroz ponovnu upotrebu malih spremnika.
21 Provoditi prediktivna održavanja prema utvrđenim Planovima prediktivnog održavanja. Posude pod tlakom redovit nadzirati od strane ovlaštenih tvrtki i agencija.
5. Mjere za sprečavanje i smanjivanje proizvodnje otpada, a ako to nije moguće, mjere za oporabu otpada
„Zahtjev za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08) za postojeće postrojenje Sipro d.o.o Umag.“
Br. dokumenta: 329-12-25/2 – rev2 112
Br. Opis mjere
1 Provoditi edukaciju zaposlenika o mjerama smanjenja i ponovnog korištenja otpada u postrojenju.
2 Sve opasne i štetne tvari koje se privremeno skladište, sakupljeni tekući otpad i otpadne vode iz sustava interne odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda skladištiti u obilježenim nepropusnim spremnicima na nepropusnoj i natkrivenoj podlozi.
3 Sav nastali otpad odvojeno prikupljati ovisno o vrstama i skladištiti na za to određenim mjestima
4 O nastanku i tijeku otpada voditi očevidnike na zakonski propisanim obrascima
5 Sve vrste otpada zbrinjavati putem ovlaštenih pravnih osoba uz propisanu dokumentaciju.
6 Pridržavanje obveza i procedura propisanih internim Pravilnikom o otpadu i ažuriranje Pravilnika u roku od 90 dana od bilo kakove promjene koja može utjecati na njegovu učinkovitost i izvršenje.
7 Godišnje podatke o otpadu unositi u informacijski sustav Registra onečišćivača okoliša sukladno Pravilniku o Registru onečišćavanja okoliša (NN 35/08).
6. Uvjeti u pogledu korištenja energije
Br. Opis uvjeta
1 Provoditi sustavni pristup energetskom upravljanju.
2 Utvrditi ciljeve i pokazatelje energetske učinkovitosti.
3 Redovito održavati i podešavati opremu u skladu sa uputama proizvođača opreme i potrebama procesa.
4 Povećati efikasnost uklanjanja otapala kroz smanjenje volumena zraka uvođenjem recirkulacije zraka.
5 Provoditi kompenzaciju jalove snage iznad cosϕ 0,95
6 Izbjegavati istovremeno pokretanje potrošača osobito velikih.
7 Koristiti odgovarajuće izmjenjivače topline za predgrijavanje vode i rekuperiranog otapala.
9 Nabavu nove opreme provoditi na osnovu energetskih karakteristika (odabir energetski učinkovite opreme).
10 Provedba redovnog energetskog Audita.
11 Redovita mjerenja i praćenje utroška električne energije.
7. Mjere za sprečavanje nesreća i ograničavanje njihovih posljedica
Br. Opis mjere
1 Provoditi identifikacija potencijalnih izvora incidenata/akcidenata koja predstavljaju rizik za okoliš
2 Punjenje i pražnjenje tankova se mora nadzirati detekcijom nivoa. Tankovi su izrađeni od odgovarajućih materijala.
3 Provoditi istraživanje nesreća i mogućih nesreća, vođenje evidencije o nesrećama
4 Punjenje i pražnjenje tankova se mora nadzirati detekcijom nivoa. Tankovi su izrađeni od odgovarajućih materijala.
5 Svi spremnici sa zapaljivim tvarima moraju biti opremljeni tankvanama, požarnim alarmima i propisanom protupožarnom opremom
6 U slučaju iznenadnog i izvanrednog onečišćenja postupati prema odredbama Operativnog plana interventnih mjera u slučaju iznenadnog zagađenja voda.
7 Ažurirati Operativni plan u roku od 30 dana od bilo kakve promjene koja može utjecati na njegovu učinkovitost i izvršenje
„Zahtjev za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08) za postojeće postrojenje Sipro d.o.o Umag.“
Br. dokumenta: 329-12-25/2 – rev2 113
8. Mjere za smanjivanje dalekosežnog prekograničnog onečišćavanja i prekograničnih učinaka
Br. Opis mjere Nije primjenjivo
9. Mjere za smanjivanje onečišćenja iz postrojenja
Br. Opis mjere
1
Građevine za odvodnju otpadnih voda moraju zadovoljiti kriterije strukturalne stabilnosti, funkcionalnosti i vodonepropusnosti, a ispitivanje je potrebno provoditi u skladu sa Pravilnikom o tehničkim zahtjevima za građevine odvodnje otpadnih voda, kao i rokovima obvezne kontrole ispravnosti za građevine odvodnje otpadnih voda (NN 3/11).
2
Ispitivanje vodonepropusnosti povjeriti ovlaštenoj pravnoj osobi koja ispunjava uvjete propisane člankom 2. Pravilnika o posebnim uvjetima za obavljanje djelatnosti ispitivanja vodonepropusnosti građevina za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda (NN 1/11) i posjeduje odgovarajuće Rješenje (NN 3/11).
3
Uspostaviti sustav redovne kontrole i održavanja uređaja i opreme kod koje zbog zapuštenosti ili nestručnog rukovanja može doći do curenja ili izlijevanja tekućina opasnih za vodni okoliš (detalji u točki 4. i 7. ovog poglavlja). Sustav mora biti dokumentiran, a osobe odgovorne za provođenje sustava moraju biti imenovane, educirane i istrenirane za njegovo provođenje.
4 U slučaju povećanja potrošnje otapala iznad 15 t/god emisije ukupnog organskog ugljika u otpadnim plinovima iz procesa tiskanja prilagoditi uvjetima iz prilog 2. Uredbe o graničnim vrijednostima emisija onečišćujući tvari u zrak iz nepokretnih izvora (NN 117/12).
5 Smanjiti emisije ukupnog organskog ugljika iz procesa nanošenja ljepila rekuperacijom otapala uz ostvarivanje uvjeta iz prilog 2. Uredbe o graničnim vrijednostima emisija onečišćujući tvari u zrak iz nepokretnih izvora (NN 117/12).
5 Zadovoljiti fugitivne emisije iz procesa tiskanja i nanošenja ljepila sukladno uvjetima iz prilog 2. Uredbe o graničnim vrijednostima emisija onečišćujući tvari u zrak iz nepokretnih izvora (NN 117/12).
6 Provoditi i sve ostale mjere opisane u prethodnim točkama ovog poglavlja.
10. Zahtjevi u pogledu metoda nadzora i prikupljanja podataka koje gospodarski subjekt koji upravlja
postrojenjem mora zabilježiti i unijeti u informacijski sustav
Br. Opis registra praćenja i emisija
1 Zapise o rezultatima mjerenja pohraniti i čuvati pet godina
2
Podatke o mjesečnoj količini kompletne ispuštene otpadne vode s lokacije dostavljati Hrvatskim vodama, Vodnogospodarski odjel za vodno područje slivove sjevernog Jadrana, Službi zaštite voda na očevidniku propisanom Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (prilog 1A, obrazac A1).
3 Podatke o godišnjoj količini kompletne ispuštene otpadne vode s lokacije dostavljati Hrvatskim vodama, Vodnogospodarski odjel za vodno područje slivove sjevernog Jadrana, Službi zaštite voda na očevidniku propisanom Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (prilog 1A, obrazac A2).
4
Podatke o izmjerenoj protoci i ispitivanju sastava otpadnih voda obavljenim putem vanjskog ovlaštenog laboratorija dostavljati Hrvatskim vodama, Vodnogospodarski odjel za vodno područje slivove sjevernog Jadrana, Službi zaštite voda na očevidniku ispitivanja kompozitnih uzoraka propisanom Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (prilog 1A, obrazac B2) u roku od mjesec dana od obavljenog uzorkovanja.
5 Voditi očevidnik o nastanku i tijeku otpada i godišnje količine otpada prijavljivati u Agenciju za zaštitu okoliša, Registar onečišćenja okoliša.
6 Mjerenje emisija HOS-a obnavljati jednom godišnje sukladno članku 84. stavak 3. Uredbe o graničnim vrijednostima emisija onečišćujući tvari u zrak iz nepokretnih izvora (NN 117/12), osim ukoliko su,
„Zahtjev za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08) za postojeće postrojenje Sipro d.o.o Umag.“
Br. dokumenta: 329-12-25/2 – rev2 114
sukladno članku 84. stavak 1., emisije u otpadnim plinovima iz ispusta veće od 10 kg ukupnog organskog ugljika (C) po satu te je potrebno obavljati kontinuirana mjerenja.
7 Podatke o emisijama HOS-ova i onečišćujući tvari iz srednjeg uređaja za loženje dostavljati na EHOS obrascu Agenciji za zaštitu okoliša, najkasnije do 31.ožujka tekuće godine za prethodnu godinu.
11. Zahtjevi u pogledu probnog rada i mjera vezanih uz izvanredne radne uvjete (zastoj u radu)
Br. Opis zahtjeva ili mjera
-
„Za
htj
ev
za u
tvrđ
iva
nje
ob
jed
inje
nih
uvj
eta
za
štit
e o
ko
liša
(N
N 1
14
/08
) za
po
sto
jeće
po
stro
jen
je S
ipro
d.o
.o U
ma
g.
Br.
do
kum
enta
: 32
9-1
2-2
5/2
0-r
ev1
¸
1
15
Pri
log
1 –
DP
U in
du
stri
jske
zo
ne
Un
gari
ja
„Zahtjev za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08) za postojeće postrojenje Sipro d.o.o Umag.
Br. dokumenta: 329-12-25/20 116
Prilog 2 – Posjedovni list i kopija katastarskog plana
„Zahtjev za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08) za postojeće postrojenje Sipro d.o.o Umag.“
Br. dokumenta: 329-12-25/2 – rev2 117
„Za
htj
ev
za u
tvrđ
iva
nje
ob
jed
inje
nih
uvj
eta
za
štit
e o
ko
liša
(N
N 1
14
/08
) za
po
sto
jeće
po
stro
jen
je S
ipro
d.o
.o U
ma
g.
Br.
do
kum
enta
: 32
9-1
2-2
5/2
0 –
rev
1
1
18
Pri
log
3 -
Izm
jen
e i d
op
un
e P
PU
– k
arto
gram
3B
„Za
htj
ev
za u
tvrđ
iva
nje
ob
jed
inje
nih
uvj
eta
za
štit
e o
ko
liša
(N
N 1
14
/08
) za
po
sto
jeće
po
stro
jen
je S
ipro
d.o
.o U
ma
g.
Br.
do
kum
enta
: 32
9-1
2-2
5/2
0 –
rev
1
11
9
Pri
log
4 –
Pro
sto
rni r
asp
ore
d p
ost
roje
nja
„Za
htj
ev
za u
tvrđ
iva
nje
ob
jed
inje
nih
uvj
eta
za
štit
e o
ko
liša
(N
N 1
14
/08
) za
po
sto
jeće
po
stro
jen
je S
ipro
d.o
.o U
ma
g.“
Br.
do
kum
enta
: 32
9-1
2-2
5/2
– r
ev2
12
0
Pri
log
5 –
Mje
sta
emis
ija
„Za
htj
ev
za u
tvrđ
iva
nje
ob
jed
inje
nih
uvj
eta
za
štit
e o
ko
liša
(N
N 1
14
/08
) za
po
sto
jeće
po
stro
jen
je S
ipro
d.o
.o U
ma
g.“
Br.
do
kum
enta
: 32
9-1
2-2
5/2
– r
ev2
12
1
Pri
log
6 –
Pro
sto
ri z
a sk
lad
ište
nje
„Za
htj
ev
za u
tvrđ
iva
nje
ob
jed
inje
nih
uvj
eta
za
štit
e o
ko
liša
(N
N 1
14
/08
) za
po
sto
jeće
po
stro
jen
je S
ipro
d.o
.o U
ma
g.“
Br.
do
kum
enta
: 32
9-1
2-2
5/2
– r
ev2
12
2
Pri
log
7–
Ost
ale
teh
nič
ki p
ove
zan
e ak
tivn
ost
i
„Za
htj
ev
za u
tvrđ
iva
nje
ob
jed
inje
nih
uvj
eta
za
štit
e o
ko
liša
(N
N 1
14
/08
) za
po
sto
jeće
po
stro
jen
je S
ipro
d.o
.o U
ma
g.“
Br.
do
kum
enta
: 32
9-1
2-2
5/2
– r
ev2
12
3
Pri
log
8 –
Pri
kaz
skla
diš
ta o
tpad
a
„Za
htj
ev
za u
tvrđ
iva
nje
ob
jed
inje
nih
uvj
eta
za
štit
e o
ko
liša
(N
N 1
14
/08
) za
po
sto
jeće
po
stro
jen
je S
ipro
d.o
.o U
ma
g.“
Br.
do
kum
enta
: 32
9-1
2-2
5/2
– r
ev2
12
4
Pri
log
9 –
Org
ano
gram
up
ravl
jan
ja S
IPR
O d
.o.o
.
Up
rava
(1
)
Te
hn
ičk
a d
ire
kci
ja
(1)
Kn
jigo
vod
stv
o i
fi
na
nc
ije (
4)
Lo
gis
tik
a
Na
ba
va (
4)
Lin
ija C
S
Vo
dit
elj l
inije
(1)
L
inija
pap
ira
Vo
dit
elj l
inije
(1)
O
drž
avan
je
(9)
Ko
ntr
ola
kva
lite
te
(3)
Zaš
tita
na
rad
u
PP
Z
Zaš
tita
oko
liša
(1)
Slk
adiš
ta
(3)
(Osiguranje
kvalitete)
Info
rma
tik
a
(1)
Nanaša
nje
(13+2)
Reza
nje
(2)
Štampa
(8)
Impreg
nacija papira
(9)
Nanaša
nje
(14+2 v.s..)
„Za
htj
ev
za u
tvrđ
iva
nje
ob
jed
inje
nih
uvj
eta
za
štit
e o
ko
liša
(N
N 1
14
/08
) za
po
sto
jeće
po
stro
jen
je S
ipro
d.o
.o U
ma
g.“
Br.
do
kum
enta
: 32
9-1
2-2
5/2
– r
ev2
12
5
Pri
log
10
– S
hem
a ko
lan
ja t
ehn
olo
ških
vo
da
„Za
htj
ev
za u
tvrđ
iva
nje
ob
jed
inje
nih
uvj
eta
za
štit
e o
ko
liša
(N
N 1
14
/08
) za
po
sto
jeće
po
stro
jen
je S
ipro
d.o
.o U
ma
g.“
Br.
do
kum
enta
: 32
9-1
2-2
5/2
– r
ev2
12
6
Pri
log
11
– B
ilan
ca o
tap
ala
„Zahtjev za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08) za postojeće postrojenje Sipro d.o.o Umag.
Br. dokumenta: 329-12-25/20 – rev1
127
Shematski prikaz sukladno slici 20.1. BREF STS
„Za
htj
ev
za u
tvrđ
iva
nje
ob
jed
inje
nih
uvj
eta
za
štit
e o
ko
liša
(N
N 1
14
/08
) za
po
sto
jeće
po
stro
jen
je S
ipro
d.o
.o U
ma
g.
Br.
do
kum
enta
: 32
9-1
2-2
5/2
0 –
rev
1
12
8
GO
DIŠ
NJA
BIL
AN
CA
OTA
PA
LA –
SIP
RO
d.o
.o.
N
AN
AŠA
NJE
(SB
, To
luen
i o
stal
o)
G
OD
IŠN
JA B
ILA
NC
A O
TAP
ALA
200
5.
200
6.
200
7.
200
8.
200
9.
201
0.
201
1.
EH
OS
I1
Nab
avlje
no
548
5
58
512
4
25
408
4
27
310
I2
Op
ora
blje
no
i p
on
ovn
o u
po
treb
ljen
o
t/go
d
5.4
61
5.6
94
5.7
23
4.7
14
4.4
51
4.7
51
4.8
29
I U
laz
ota
pal
a t/
god
6
.009
6
.251
6
.235
5
.140
4
.858
5
.178
5
.138
O1
Em
isije
u o
tpad
nim
plin
ovi
ma
t/go
d
271
1
55
141
1
35
41
7
9
6
O2
O
top
ljen
u v
od
i t/
god
0
0
0
0
0
0
0
O3
O
stat
ak u
pro
izvo
du
t/
god
7
9
79
7
5
78
1
40
160
1
45
O4
D
ifu
zne
emis
ije (
otv
ori
, vra
ta it
d)
t/go
d
204
3
24
2
92
221
2
99
300
6
9
O5
Iz
gub
ljen
i u k
emijs
kim
ili f
izik
aln
im r
eakc
ijam
a t/
god
0
0
0
0
0
0
0
O6
O
tap
ala
u o
tpad
u
t/go
d
44
4
2
44
4
3
50
4
8
45
O7
O
tap
ala
u p
rep
arat
ima
koji
se p
rod
aju
t/
god
0
0
0
0
0
0
0
O8
O
tap
ala
koja
se
nal
aze
u p
rep
arat
ima
reku
per
iran
im
za p
on
ovn
u u
po
treb
u, a
li n
e za
vl.
pro
ces
t/go
d
0
0
0
0
0
0
0
O9
O
tap
ala
isp
ušt
ena
na
dru
gi n
ačin
t/
god
0
0
0
0
0
0
0
C
Po
tro
šnja
(I1
-O8
) t/
god
5
48
558
5
12
425
4
08
427
3
10
F D
ifu
zna
emis
ija (
I1-O
1-O
5-O
6-O
7-O
8)
t/go
d
232
3
61
328
2
47
317
3
00
259
D
ifu
zne
emis
ije u
% (
F/I)
%
4
%
6%
5
%
5%
7
%
6%
4
%
f U
kup
no
em
isije
(I1
-O5
-O6
-O7
-O8
) t/
god
5
03
516
4
69
382
3
58
379
2
65
„Za
htj
ev
za u
tvrđ
iva
nje
ob
jed
inje
nih
uvj
eta
za
štit
e o
ko
liša
(N
N 1
14
/08
) za
po
sto
jeće
po
stro
jen
je S
ipro
d.o
.o U
ma
g.“
Br.
do
kum
enta
: 32
9-1
2-2
5/2
– r
ev2
12
9
ŠT
AM
PA
G
OD
IŠN
JA B
ILA
NC
A O
TAP
ALA
200
5.
200
6.
200
7.
200
8.
200
9.
201
0.
201
1.
EH
OS
I1
Nab
avlje
no
t/
god
2
5
28
2
3
27
2
2
16
1
3
I2
Op
ora
blje
no
i p
on
ovn
o u
po
treb
ljen
o
t/go
d
0
0
0
0
0
0
0
I U
laz
ota
pal
a t/
god
2
5
28
2
3
27
2
2
16
1
3
O1
Em
isije
u o
tpad
nim
plin
ovi
ma
t/go
d
4
4
4
4
4
4
8
O2
O
top
ljen
u v
od
i t/
god
0
0
0
0
0
0
0
O3
O
stat
ak u
pro
izvo
du
t/
god
0
0
0
0
0
0
0
O4
D
ifu
zne
emis
ije (
otv
ori
, vra
ta it
d)
t/go
d
9
9
7
6
8
9
5
O5
Iz
gub
ljen
i u k
emijs
kim
ili f
izik
aln
im r
eakc
ijam
a t/
god
0
0
0
0
0
0
0
O6
O
tap
ala
u o
tpad
u
t/go
d
0
0
0
0
0
0
0
O7
O
tap
ala
u p
rep
arat
ima
koji
se p
rod
aju
t/
god
0
0
0
0
0
0
0
O8
O
tap
ala
koja
se
nal
aze
u p
rep
arat
ima
reku
per
iran
im
za p
on
ovn
u u
po
treb
u, a
li n
e za
vl.
pro
ces
t/go
d
0
0
0
0
0
0
0
O9
O
tap
ala
isp
ušt
ena
na
dru
gi n
ačin
t/
god
0
0
0
0
0
0
0
C
Po
tro
šnja
(I1
-O8
) t/
god
2
5
28
2
3
27
2
2
16
1
3
F D
ifu
zna
emis
ija (
I1-O
1-O
5-O
6-O
7-O
8)
t/go
d
21
2
4
19
2
3
18
1
2
5
D
ifu
zne
emis
ije u
% (
F/I)
%
8
4%
86%
8
2%
85%
8
2%
76%
3
7%
f U
kup
no
em
isije
(I1
-O5
-O6
-O7
-O8
) t/
god
2
5
28
2
3
27
2
2
16
1
3
„Zahtjev za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08) za postojeće postrojenje Sipro d.o.o Umag.
Br. dokumenta: 329-12-25/20 – rev1
130