Upload
perry
View
67
Download
1
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Nasilje među djecom i mladima. Jelica Perasović, spec. školske medicine NZJZ Županije splitsko dalmatinske Služba za školsku medicinu Savjetovalište za teškoće u učenju i ponašanju Split, 10.01.2013. Nasilje među djecom i mladima. Agresivno ponašanje - PowerPoint PPT Presentation
Citation preview
Nasilje među djecom i mladima
Jelica Perasović, spec. školske medicine
NZJZ Županije splitsko dalmatinske
Služba za školsku medicinu Savjetovalište za teškoće u učenju i ponašanju
Split, 10.01.2013.
Nasilje među djecom i mladima
Agresivno ponašanje
Agresivnost
Autoagresivnost
Bullying
Cyberbullying
Poremećaji ophođenja ili antisocijalna ponašanja:
I Agresivni poremećaj ponašanja uz slabiju socijalizaciju
II Socijalizirani poremećaj ophođenja.
Nasilje među djecom i mladima
► Skandinavija je prva počela ukazivati na postojanje međuvršnjačkog nasilja.
►Prva sustavna istraživanja provodi D.Olweus u Norveškoj.
► Različita istraživanja su pokazala da je:
• 27% učenika OŠ i 10% učenika SŠ tijekom jedne šk. god. najmanje jedanput bilo izloženo međuvršnjačkom nasilju.
• nasilje među djecom tih, ozbiljan i relativno stalan problem
• okrutnost u školskoj sredini prisutna je u OŠ, u SŠ svih vrsta i usmjerenja, i u pretežito muškim i u ženskim razredima.
Žrtve nasilja među djecom u posljednjih nekoliko mjeseci
HBSC – 2009/2010
82
11
2 2 4
84
10
2 2 3
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
nikada jednom ilidvaput
dva do tri puta jednom tjedno nekoliko putatjedno
Dječaci %
Djevojčice %
Sudjelovanje u nasilju prema drugima u posljednjih nekoliko mjeseci
HBSC – 2009/2010
72
19
2 3 4
86
11
1 1 20
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
nikada jednom ilidvaput
dva do triputa
jednom tjedno nekoliko putatjedno
Dječaci %
Djevojčice %
Učenici žrtve nasilja i nasilni prema drugima HBSC – 2009/2010
19 20
1314
2523
0
5
10
15
20
25
30
11 godina 13 godina 15 godina
Žrtve nasilja %
Nasilni %
Pojavnost međuvršnjačkog nasilja u Hrvatskoj HBSC – 2009/2010
• Svaki šesti dječak i svaka šesta djevojčica smatraju da su bili izloženi nasilju od strane svojih vršnjaka
• Svaki četvrti dječak i svaka sedma djevojčica bili su nasilni prema svojim vršnjacima
Međuvršnjačko nasilje u Hrvatskoj HBSC – 2009/2010
→ Dječaci izloženiji nasilju i skloniji nasilničkom ponašanju u svim dobnim skupinama, osobito izravnom
→ Djevojčice su rjeđe nasilne i sklonije neizravnom nasilju
→ Nasilništvo doseže vrhunac u 7.razredu
→ Učenici koji dobro komuniciraju s roditeljima/samo s majkom i/ili sa starijom sestrom bili su rjeđe uključeni u međuvršnjačko nasilje
Hrvatska u odnosu na ostale europske zemlje HBSC – 2009/2010
Djeca i mladi izloženi nasilju:
→ Litva, Belgija (francuski dio) i Estonija su na vrhu
→ Hrvatska je pri dnu ljestvice
Djeca i mladi koji zlostavljaju svoje vršnjake:
→ Rumunjska, Litva i Latvija su na vrhu
→ Hrvatska je u donjoj trećini ljestvice
Sudjelovanje u tučnjavi u proteklih 12 mjeseci prema dobi HBSC – 2009/2010
41%45%
32%
0%
5%
10%
15%
20%
25%
30%
35%
40%
45%
50%
11 godina 13 godina 15 godina
Hrvatska u odnosu na ostale europske zemlje HBSC – 2009/2010
Djeca i mladi koja su sudjelovala u tučnjavi:
→ Belgija, Armenija i Španjolska su na vrhu
→ Hrvatska je u sredini ljestvice
Elektroničko nasilje među djecom školske dobi
► Prema istraživanju UNICEF-a u Hrvatskoj među učenicima od 5. do 8. razreda:
• 26% je povremeno doživjelo elektroničko uznemiravanje• 4,5% učenika je izloženo često i kontinuirano
• 96% osmaša ima mobitel• 96% osmaša kod kuće ima računalo• 85% njih ima pristup internetu• 69% ih koristi internet svaki dan
_____________________________________________________________UNICEF-ov ured pri Hrvatskoj
Tko sve ima utjecaj na zdravlje djece i mladih?
OBITELJ
ŠKOLA
VRTIĆ
MEDIJI
DRUŠTVENA ZAJEDNICA
ZDRAVSTVO
CRKVA
VRŠNJACI
Obitelj
Komunikacija s roditeljima
„...ja i moji roditelji smo u super odnosima, jer oni uvijek nešto govore, ja ih ne slušam, tako da svatko vozi po svome i svi smo zadovoljni...” *
________________________________________________________*Naše bonace i tramontane, S.Nell • H.Piplović, Projekt Obrtničke škole
Psiholog
Učitelj
PsihijatarObiteljski liječnik,
pedijatar
CZSS
Defektolog, logoped
Pedagog
Školski liječnik
Uloga obitelji i škole u zaštiti mentalnog zdravlja djece i adolescenata - prikaz rada savjetovališta za roditelje pri OŠ Prof. Filip Lukas -
Rad Tima
Članovi Tima: psiholog pedagog logoped spec. školske medicine
Rad Savjetovališta: jednom mjesečno u prostoru OŠ Prof. Filip Lukas
Konzultacije tima:• direktne (individualni dolasci)• indirektne (telefonski, e-mail)
Oblici konzultacija: • izmjene informacija• dogovor o pristupu svakom pojedinom djetetu/roditelju • dogovor o radu i planu aktivnosti (s djecom, roditeljima, učiteljima)• priprema za rad u Savjetovalištu
Rad Tima
Broj djece obuhvaćeno radom Tima
Školska
godina
Broj djece i mladih
Broj djece i mladih prema višekratnim konzultacijama
Broj djece i mladih
po spolu
M Ž
2009/10 46 28 32 14
2010/11 36 11 25 9
2011/12 31 14 21 12
Ukupno 113 53 78 35
Rad Tima
Vrste teškoća djece i mladih zbog kojih se Tim najčešće sastajao i konzultirao
1. Teškoće učenja
2. Zdravstvene teškoće
3. Složena obiteljska situacija
4. Teškoće čitanja i pisanja
5. Razvojne teškoće djece dorasle za upis u prvi razred
6. Intelektualne sposobnosti u kategoriji lakšeg zaostajanja (LMR)
7. Emocionalne teškoće
8. Smetnje ponašanja
Rad TimaVrste teškoća djece i mladih zbog kojih se Tim najčešće sastajao i
konzultirao za svaku šk. god.
23%
27%5%4%5%7%8%21%
Teškoće učenja
Zdravstvene teškoće
Slož.obiteljska situacija
Teškoče čitanja i pisanja
Razvojne teškoće djece dorasle za upis u prvi razred
Intelektualne sposobnosti u kategoriji lakšeg zaostajanja(LMR) Emocionalne teškoće
Smetnje ponašanja
2009/10
21%
8%7%
5% 4%5%27%
23%
2010/11
11%7%
6%
23%4% 11%
12%
26%
2011/12
3%14%
23% 7%17%
10%
15%
11%
Rad Tima s roditeljima u Savjetovalištu
Broj roditelja obuhvaćenih radom tima u Savjetovalištu
Školska godina
Broj sastanaka savjetovališta
Broj djece obuhvaćeno radom tima
Broj roditelja
Broj dolazaka roditelja
Broj višekratnih dolazaka roditelja
2009/10 9 46 10 13 3
2010/11 8 36 16 19 3
2011/12 8 31 14 25 9
Rad Tima s roditeljima u Savjetovalištu
Direktni rad s roditeljem:
• savjetodavni
• suportivni
• ventilirajući
Najučestaliji razlozi kontinuiranog savjetovanja roditelja:
• prihvaćanje djetetovih teškoća i pomoći u školovanju
• odgojne metode i advekatna skrb o djetetu
• razvoj radnih navika i odgovarajućih oblika rada kod kuće
• upućivanje na specijalističku obradu/terapiju/tretman
32%
20%
28%
20%
34%
21%24%
21%
37%
23%23%
17%
2009/10 2010/11 2011/12
Rad Tima s roditeljima u Savjetovalištu
Najučestaliji razlozi kontinuiranog savjetovanja roditelja za svaku šk. god.
1. prihvaćanje djetetovih teškoća i pomoći u školovanju2. odgojne metode i advekatna skrb o djetetu 3. razvoj radnih navika i odgovarajućih oblika rada kod kuće
4. upućivanje na specijalističku obradu/terapiju/tretman
Zaključno
• Povećanjem broja savjetodavnih razgovora s roditeljima, povećava se i trijaža teškoća djece i adolescenata čime se povećava kvaliteta rada.
• Detektiranjem teškoća na samom ulasku u OŠ omogućava se pravovremeno prepoznavanje teškoća i reagiranje čime se preventivno djeluje na zaštiti mentalnog zdravlja djece i adolescenata.
• Kontinuirani rad s roditeljima je potreban.• Potreba za timskim radom je sve veća, a timski rad
efektniji. • Potrebe su veće od mogućnosti.
Zaključno
• Zajedničkim savjetodavnim radom školskih stručnih suradnika i školskog liječnika s roditeljima ostvaruje se kvalitetnija uloga obitelji i škole u očuvanju mentalnog zdravlja djece i adolescenata.
• Ovakvim pristupom pridonosi se održavanju podržavajuće školske sredine i njenom pozitivnom utjecaju na očuvanje i poboljšanje mentalnog zdravlja djece i adolescenata.
• Promocija mentalnog zdravlja u osnovnoj školi je važna.