Nasilje u Obitelji u Svjetlu Promjena Kaznenog Zakona

669

V. Grozdani, M. kori, I. Vinja: Nasilje u obitelji u svjetlu promjena Kaznenog zakonaHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 17, broj 2/2010, str. 669-698.

Dr. sc. Velinka Grozdani*

Dr. sc. Marissabell kori**

Ileana Vinja***

NASILJE U OBITELJI U SVJETLU PROMJENA KAZNENOG ZAKONA

U radu se analiziraju temeljne karakteristike kaznenog djela nasil-nikog ponaanja u obitelji i nasilja u obitelji kao prekraja. Iz anali-ze jasno proizlazi da izmeu tih kanjivih radnji ne postoji jasna crta razgranienja, iako je to nuno s aspekta pravne sigurnosti graana i potovanja naela ne bis in idem. Svaka rasprava o obiteljskom nasilju nuno ukljuuje i problematiku zatite rtava, pa se tako analiziraju presude Europskog suda za ljudska prava koje upozoravaju na neadek-vatnu i neefi kasnu zatitu rtava obiteljskog nasilja. U zakljuku se istie potreba da se predstojee izmjene Kaznenog zakona iskoriste za preoblikovanje postojee kaznenopravne regulative tako da se postave jasni kriteriji razlikovanja s obzirom na prekraj te se u tom smjeru daju prijedlozi de lege ferenda.

Kljune rijei: obiteljsko nasilje, razgranienje kanjivih radnji, za-tita rtava

1. UVOD

Nasilje u obitelji tek je jedan, naalost vrlo rairen oblik, konstantno pri-sutnog nasilja u ljudskom drutvu. Stoga iznenauje kako i danas, unato mnogim istraivanjima i brojnim znanstvenim i strunim radovima i raspra-vama o problematici nasilja, jo uvijek izostaju jasni i nedvojbeni odgovori na temeljna pitanja, osobito ona o uzrocima nasilnih ponaanja i modalitetima njegova suzbijanja i sprjeavanja.1

* Dr. sc. Velinka Grozdani, redovita profesorica Pravnog fakulteta Sveuilita u Rijeci** Dr. sc. Marissabell kori, docentica Pravnog fakulteta Sveuilita u Rijeci*** Ileana Vinja, sutkinja Vrhovnog suda Republike Hrvatske1 Vie o tome npr. Willem de Haan, Violence as an Essentially Contested Concept, u: Gen-

drot, S.B., Spierenburg, P. (eds.), Violence in Europe, Historical and Contemporary Perspecti-ves, Springer, New York, 2008., str. 27.-40.

UDK 343.615(497.5) 316.356.2(497.5)

Primljeno 2. studenoga 2010.Izvorni znanstveni rad

670


Za razliku od drugih oblika nasilja (ulinog, na radnom mjestu, u koli, u prometu, medijima itd.), obiteljska nasilja esto su skrivena, nevidljiva i zato mnogo opasnija. Njihove rtve su ili nemone i slabe ili premlade ili prestare da bi se suprotstavile nasilniku ili ih neka drutvena oekivanja ili vlastiti strahovi i stavovi prisiljavaju na utnju. Obiteljsko nasilje irok je pojam koji obuhvaa i nasilje meu partnerima, ali i nasilje nad djecom, nad starijima, nad rodbinom. Ubojstva kao krajnji izraz konfl iktnih odnosa u obitelji posljednjih godina pune crne kronike dnevnih listova skreui pozornost na specifi ne interakcijske odnose koji su prethodili tim kaznenim djelima. I zapravo tek ta ubojstva lanova obitelji, bilo da je rije o eskalaciji nasilja koje je zavrilo fa-talnim ishodom, najee rtve, ali ponekad i nasilnika od strane rtve nasilja,2 u javnosti uvijek iznova aktualiziraju temu obiteljskog nasilja.

Izraz obiteljsko nasilje ustalio se u svakodnevnom govoru. Na nj smo navikli, iako bi nas trebao duboko uznemirivati i jako zbunjivati. Stoga se zadrimo samo na trenutak na toj sintagmi obiteljsko nasilje. Dvije rijei koje nikako ne bi smjele stajati jedna kraj druge obitelj i nasilje. O emu je tu rije? Je li obitelj oaza mira, sigurnosti, zatienosti ili oaza nasilja i paravan brutalnog iivljavanja nad slabijim? Ono to je sigurno jest da nasilje u obitelji u najmanju ruku demistifi cira obitelj kao sredite ljubavi, sklada, radosti jer je jasno da u mnogim obiteljima dominiraju neki drugi sadraji netrpeljivost, mrnja, patnja. Jo je davne 1988. g. Braja upozoravao da su intersomatska brana i obiteljska nasilja samo vrh ledene sante i logika su posljedica eskalacije interpersonalnih branih i obiteljskih nasilja. esto je to samo izlaz za nudu, normalno reagiranje na abnormalnu branu i obiteljsku situaciju. Ruka, no, pitolj samo su sredstva pomou kojih se pokuava razrijeiti neto nedodirljivo i nedohvatljivo unutar braka i obitelji, to, meutim, vie ugroava i povrjeuje negoli i najvea sjekira i toljaga.3 Pa ipak, i unato tome niti do danas nisu poljuljani stavovi o obitelji kao jednoj od najveih drutvenih vrijednosti. Tako razliita empirijska istraivanja pro-vedena u nas i u nekim europskim dravama potvruju visoko rangiranje obi-telji u sustavu drutvenih vrijednosti.4 Taj paradoks o obitelji kao vrhunskoj vrijednosti drutva u kojoj esto cvjeta nasilje jaeg nad slabijim obvezuje drutvo da svojim mehanizmima zatiti slabije lanove obitelji od nasilja. U tom kontekstu pravni instrumenti kroz svoja preventivna i represivna djelo-vanja postaju condicio sine qua non zatite od nasilja u obitelji.

2 Miller, S., L., Victims as Offenders, The Paradox of Womens Violence in Relationship, New Brunswick, 2005., str. 14.- 38.

3 Braja, P., Sistemsko-cirkularno-odnosna psihodinamika branog i obiteljskog nasilja, u: eparovi, Z. (ur.), Nasilje u obitelji, Dubrovnik, 1988., str. 25.

4 V. Nacionalna obiteljska politika; Dravni zavod za zatitu obitelji, materinstva i mladei, Zagreb, 2003.

671


2. PRAVNA ZATITA OBITELJI

Zatita obitelji osigurava se kroz mnoge meunarodne i domae pravne instrumente kojima se titi obitelj u cijelosti, a osobito njezini najranjiviji lanovi.

Posebno mjesto meu njima pripada dokumentima UN o ljudskim pravi-ma, osobito Meunarodnom paktu o graanskim i politikim pravim,5 Kon-venciji o pravima djeteta6 te Konvenciji o ukidanju svih oblika diskriminacije ena i njezinom Protokolu.7 U odredbi lanka 23. Meunarodnog pakta istie se da je obitelj prirodna i temeljna drutvena jedinica i ima pravo na zatitu drutva i drave. Konvencija o pravima djeteta navodi kako obitelji kao temeljnoj jedinici drutva i prirodnoj sredini za odrastanje i dobro-bit svih njezinih lanova, a osobito djece, treba omoguiti potrebnu zatitu i pomo kako bi u potpunosti mogla preuzeti svoje odgovornosti u drutvu. Ratifi kacijom te konvencije RH je preuzela obvezu sveobuhvatne zatite prava djece, meu kojima se, izmeu ostalih, istie i zatita djece od svih oblika tjelesnog i psihikog nasilja, povrede ili zlouporaba, zanemarivanja ili zaputenosti, zlostavljanja ili iskoritavanja, ukljuujui i spolno zlostav-ljanje. Meu najznaajnijim meunarodnopravnim instrumentima kojih je cilj osigurati enama potpuno i jednako ostvarenje svih ljudskih prava i sloboda, valja istaknuti Konvenciju o ukidanju svih oblika diskriminacije ena i nje-zin Fakultativni protokol. Ratifi cirajui Konvenciju, RH preuzela je obvezu poduzimanja odgovarajuih mjera za uklanjanje svih oblika diskriminacije. Fakultativni protokol uz Konvenciju posebno je znaajan jer rtvama prua mogunost da, nakon to su iscrpile domaa pravna sredstva, svoju zatitu ostvare podnoenjem pritube Odboru za otklanjanje diskriminacije ena. Znaajan dokument UN kojem je cilj suzbijanje obiteljskog nasilja jest i Dekla racija o uklanjanju nasilja nad enama u kojoj je nasilje odreeno kao bilo kakav akt nasilja koji se temelji na rodu i spolu, a koji kao posljedicu ima, ili je vjerojatno da e imati, fi ziku, seksualnu ili psiholoku tetu ili patnju u ena, ukljuujui prijetnje takvim radnjama, prisilu ili samovoljno liavanje slobode, bilo u javnom ili privatnom ivotu.8

5 Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima, Narodne novine Meunarodni ugovori, 12/1993., 7/1995., 11/1995.

6 Konvencija o pravima djeteta, Narodne novine Meunarodni ugovor, 12/1993., 20/1997., 13/1998.

7 Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije ena, Narodne novine Meunarodni ugovori, 12/1993. Zakon o potvrivanju Fakultativnog protokola uz Konvenciju o ukidanju svih oblika diskriminacije ena, Narodne novine Meunarodni ugovori, 3/2001.

8 UN Declaration on the Elimination of Violence against Women, A/RES/48/104.

672


Kao lanica Vijea Europe RH obvezna je osigurati pravnu zatitu obitelji sukladno Konvenciji za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda9 i njezinih protokola (1, 4, 6, 7, 11-14)10 u odredbama kojih je propisano pravo svakoga na potovanje privatnog i obiteljskog ivota, pravo na brak i obitelj te ureenje odnosa izmeu roditelja i djece.11 Posebno valja istaknuti Protokol 12 o ne-diskriminaciji kojim se propisuje obveza drava da ugrade odredbe o zabrani diskriminacije u svoja nacionalna zakonodavstva te o zatiti tog prava pred Europskim sudom za ljudska prava.12

Na nacionalnoj razini okvir i temelji za zatitu obitelji dani su u Ustavu RH kao temeljnom pravnom aktu s najjaom pravnom snagom u dravi.13 U lancima 14. i 23. Ustava propisano je da svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o svojoj rasi, boji koe, spolu, jeziku, vjeri, politikom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imo-vini, roenju, naobrazbi, drutvenom poloaju ili drugim osobinama te da ni-tko ne smije biti podvrgnut bilo kakvom obliku zlostavljanja U odredbama Ustava posebno je naglaena zatita braka i obitelji i istaknuto da drava titi djecu i mlade, da su roditelji duni odgajati, uzdravati i kolovati svoju djecu i da su svi ostali duni tititi djecu i nemone osobe.14 Navedene odred-be Ustava slijedi i domae zakonodavstvo koje posebnu pozornost posveuje obiteljskim odnosima. U pogledu pravnog ureenja obiteljskih odnosa, po-sebno mjesto u domaem pravnom sustavu pripada Obiteljskom zakonu koji obiteljske odnose u RH sadrajno najpotpunije ureuje pravno regulirajui brak, odnose izmeu roditelja i djece, uinke izvanbrane zajednice ene i mukarca te druge obiteljske odnose i institute.15

9 Konvencija za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, Narodne novine Meunarodni ugovori, 18/1997., 6/1999., 14/2002., 9/2005., 14/2002., 13/2003., 1/2006.

10 Protokoli br. 1, 4, 6 i 11, Narodne novine Meunarodni ugovori, 18/1997., 6/1999., 8/1999. Protokol br. 12, Narodne novine Meunarodni ugovori, 14/2002., 9/2005., Protokol br. 13, Narodne novine Meunarodni ugovori, 14/2002., 13/2003., Protokol br. 14, Narodne novine Meunarodni ugovori, 1/2006.

11 l. 8. i 12. Konvencije, l. 2. Protokola br. 1. i l. 5. Protokola br. 7. 12 U okviru Vijea Europe donesen je niz preporuka o zaiti rtva nasilja. V. Recommen-

dation R (85) 4 on Violence in the Family (1985), Recommendation R (85) 11 on the Position of the Victim in the Framework of Criminal Law and Procedure (1985), Recommendation R (90) 2 on Social Measures concerning Violence within the Family (1990), Recommendation R (91) 9 on Emergency Measures in Family Matters (1991), Recommendation 1450 on Violence against Women in Europe (2000), Recommendation R (2002) 5 on the Committee of Ministers to Member States on the protection of women against violence.

13 Obitelj je ustavnopravni pojam, no nije defi nirana u Ustavu. Niz zakona sadrava pojam obitelji pa iz svakog pojedinog izvora valja ocijeniti koje su osobe obuhvaene tim pojmom.

14 l. 62. do 64. Ustava RH, Narodne novine, 85/2010. (proieni tekst).15 Obiteljski zakon, Narodne novine, 116/2003., 17/2004., 136/2004. i 107/2007.

673


3. KAZNENOPRAVNA ZATITA OBITELJI

Pored ustavnog i obiteljskog prava, i kazneno pravo prua posebnu zatitu obitelji, i to tako da u svojim odredbama propisuje kao kaznena djela ona ponaanja kojima se ugroava njezina opstojnost i funkcioniranje. Zatiti obitelji posveena je glava XVI. Kaznenog zakona u kojoj su kao zatitni objekti, pored obitelji, istaknuti i brak i mlade. Kaznenim djelima propisa-nim u ovoj glavi izravno se napadaju odnosi u braku, u obitelji i mlade te se njihovim propisivanjem zatiuju te drutvene vrijednosti. U ovoj skupini ima ukupno jedanaest kaznenih djela koja veina autora, s obzirom na objekt zatite, grupira u tri skupine.16 Prvu skupinu ine kaznena djela protiv braka, i to dvobranost i omoguivanje zakljuivanja nedoputenog braka. U drugu skupinu ulaze kaznena djela protiv obitelji, i to izvanbrani ivot s maloljet-nom osobom, krenje obiteljskih obveza, povreda dunosti uzdravanja, odu-zimanje djeteta ili maloljetne osobe, promjena obiteljskog stanja i nasilniko ponaanje u obitelji. Konano, treu skupinu kaznenih djela ine ona protiv mladei. Rije je o ukupno tri kaznena djela: naputanje djeteta, zaputanje i zlostavljanje djeteta ili maloljetne osobe i sprjeavanje i neizvrenje mjera za zatitu djeteta i maloljetne osobe. U ukupnom kriminalitetu kaznena djela iz ove skupine sudjeluju s oko 7%, s tim da valja naglasiti kako je u preteitom broju rije o trima kaznenim djelima: nasilnikom ponaanju u obitelji, po-vredi dunosti uzdravanja te zaputanju i zlostavljanju djeteta ili maloljetne osobe.17

Svega jedanaest propisanih kaznenih djela kojima se tite brak, obitelj i mlade moe upuivati na nedostatnu kaznenopravnu zatitu, meutim valja naglasiti kako je u razliitim glavama Kaznenog zakona propisan i niz drugih kaznenih djela koja neizravno tite brak, obitelj i mlade iako im je primarna zatita neko drugo pravno dobro (primjerice kaznena djela spolnog odnoaja s djetetom, rodoskvrnua ili iznoenja osobnih i obiteljskih prilika). Uz to, valja naglasiti da kaznenopravna intervencija u podruju obiteljskih odnosa treba biti posljednja mjera reakcije drutva. Drugim rijeima, kaznenopravna reakcija dolazi u obzir samo tamo gdje su moralne, drutvene i izvankaznene sankcije nedovoljne u zatiti braka, obitelji i mladei i zbog toga je nuno

16 Bai, eparovi, Krivino pravo, posebni dio, Zagreb, 1989., str. 125.; Horvati, epa-rovi i suradnici, Kazneno pravo, posebni dio, Zagreb, 1999., str. 242.; Turkovi, K., Kaznena djela protiv braka, obitelji i mladei, u: Novoselec, P., (ur.), Posebni dio kaznenog prava, Za-greb, 2007., str. 204.; Pavii, B., Grozdani, V., Vei, P., Komentar Kaznenog zakona, Zagreb, 2007. , str. 526.

17 U razdoblju od 2005. do 2009. bilo je ukupno 120 925 osuenih punoljetnih osoba, od ega je njih 8 494 bilo osueno za kaznena djela protiv braka, obitelji i mladei. Dravni zavod za statistiku, Punoljetni poinitelji kaznenih djela, prijave, optube i osude u 2005., 2006., 2007., 2008., 2009.

674


kaznenopravne odredbe promatrati zajedno s odredbama drugih pravnih dis-ciplina koje tite navedena pravna dobra.18

Ako kaznena djela protiv braka, obitelji i mladei promatramo kroz prizmu estih izmjena i dopuna Kaznenog zakona u proteklih desetak godina, moemo zakljuiti kako kaznenopravna zatita navedenih vrijednosti uglavnom nije bila predmet znaajnijih intervencija. Novo hrvatsko kazneno zakonodavstvo usvojeno 1997. godine19 zadralo je prijanji naziv glave uz neznatne izmjene terminoloke prirode.20 Katalog inkriminacija ostao je uglavnom neizmijenjen, osim to je kazneno djelo rodoskvrnua iz ove glave premjeteno u glavu kaznenih djela protiv spolnih sloboda i spolnog udorea uz obrazloenje da se ne radi toliko o kaznenom djelu protiv obitelji, ve upravo protiv spolnog udorea.21 Iako je jedna od glavnih karakteristika novog hrvatskog kazne-nog zakonodavstva bila ogranienje kaznenopravne represije i s tim u vezi smanjenje kaznenih okvira tako da su se kod znatnog broja kaznenih djela smanjivale gornja i/ili donja mjera kazne, valja primijetiti da kod kaznenih djela protiv braka, obitelji i mladei to nije bio sluaj. Naime, s iznimkom mogunosti izricanja novane kazne kao alternative zatvorskom kanjavanju, kod veine kaznenih djela iz ove glave kazneni okvir nije se mijenjao. tovie, izmjenama pojedinih inkriminacija proirena je kriminalna zona s ciljem

18 Bai, F., Pavlovi, ., Komentar Kaznenog zakona, Zagreb, 2004., str. 734.19 Do usvajanja novog hrvatskog kaznenog zakonodavstva 1997. na snazi je bilo krivino

zakonodavstvo iz 1977. (Krivini zakon SFRJ i Krivini zakon SRH) i njegove kasnije iz-mjene. U odnosu na odgovarajue odredbe prethodnog Krivinog zakonika iz 1951., krivino zakonodavstvo iz 1977. karakterizirale su brojne i znaajne izmjene u glavi XI. koja propisuje kaznena djela protiv braka, porodice i omladine. Novost je ve sam naziv glave. Naime, mla-de kao posebni zatitni objekt uveden je upravo KZ-om iz 1977. godine. Cilj je bio uskladiti kaznenopravnu regulativu s dinamikom razvoja braka, obiteljskih odnosa i zatite maloljetnika te s tadanjim Zakonom o braku i porodinim odnosima. Osim novog naziva glave, uveden je i niz novih rjeenja. Ona su ila u dva smjera. S jedne strane proirena je kaznenopravna zatita pojedinih pravnih dobara, dok se s druge strane ilo na dekriminalizaciju nekih ponaa-nja. Dekriminalizirano je zakljuenje nitavog braka (l. 191.), suene su kriminalne zone kod kaznenog djela omoguivanja zakljuenja nedoputenog braka i kaznenog djela izvanbranog ivota s maloljetnom osobom. Napravljene su izmjene u inkriminacijama povrede dunosti uzdravanja te oduzimanja maloljetnika. Uvedeno je kazneno djelo naputanja djeteta te spre-avanja i neizvrenja mjera za zatitu maloljetnika te je proirena kriminalna zona kod delikta zaputanja i zlostavljanja maloljetnika. Vie o tome vidi Hirjan, F., Singer, M., Krivina djela protiv dostojanstva, linosti i morala, te protiv braka, porodice i omladine u Krivinom zakonu SRH, Naa zakonitost, Zagreb, 3/1978., str. 46., 56.-57.

20 Tako je naziv ove glave u Krivinom zakonu RH bio Krivina djela protiv braka, poro-dice i omladine.

21 Horvati, ., Novo hrvatsko kazneno pravo, Zagreb, 1997., str. 434.-435.

675


pruanja jae kaznenopravne zatite22 ili je poviena donja granica kazne.23 Sve kasnije izmjene i dopune, iako brojne, nisu donijele znaajnije promjene u sadraju inkriminacija, ve u propisanoj kaznenopravnoj sankciji.24 Iznimke su jedino Izmjene i dopune Kaznenog zakona iz 2000. godine kojima je kaz-neno djelo nasilnikog ponaanja u obitelji propisano kao nova inkriminacija u glavi XVI.

S obzirom na prethodno navedeno moe se zakljuiti da, izuzev propi-sivanja nasilnikog ponaanja u obitelji kao nove inkriminacije, sadrajno nije bilo veih izmjena glave XVI. Kaznenog zakona. Razlog tomu moda se moe traiti u utjecaju drutvenih obiaja i tradicije kao neformalnih, ali jakih regulatora obiteljskih odnosa, zbog ega se i zakonodavac rijetko odluuje za vee zahvate u ovom podruju.

3.1. Kaznena djela protiv braka, obitelji i mladei prema Nacrtu Kaznenog zakona

Novosti u Nacrtu Kaznenog zakona mogu se svrstati u tri kategorije: prvu kategoriju ine izmjene kojima se predlae uvoenje nove inkriminacije, dru-gu one koje znatno mijenjaju sadraj ve postojeih inkriminacija, dok u treu skupinu ulaze izmjene iskljuivo formalne naravi.25

Prisila na sklapanje braka novo je kazneno djelo uvoenje kojeg se pred-lae. Propisivanjem ove inkriminacije eli se preventivno djelovati na sklapa-nje prisilnih brakova koji su jo uvijek dio kulturnog nasljea pojedinih na-roda.26

22 Primjerice izostavljanjem rijei grubo kod kaznenog djela krenja obiteljskih obveza ili dodavanjem kvalifi ciranog oblika kod kaznenog djela oduzimanja djeteta ili maloljetne osobe u sluaju naputanja podruja Republike Hrvatske.

23 Primjerice kod kaznenog djela naputanja djeteta poviena je donja mjera kazne s tride-set dana na est mjeseci.

24 Rije je o izmjenama i dopunama koje su openito bile usmjerene pootrenju represije, a to se odrazilo i na kaznena djela protiv braka, obitelji i mladei tako da je kod veine djela iz ove glave ukinuta alternativno propisana novana kazna te su povieni posebni minimumi kazne zatvora. Grozdani, V., kori, M., Izmjene Kaznenog zakona od znatnog ublaavanja do znatnog pootrenja kaznenopravne represije, Zbornik Pravnog fakulteta Sveuilita u Rijeci, vol. 27, 2/2006., str. 821.848.

25 Dijelom predloenih izmjena ne dira se u sadraj samih inkriminacija, ve su one rezul-tat potrebe za ekonominosti zakonskog teksta ili potrebe za usklaenosti s drugim zakonima. Tako se predlae stavke 1. i 2. dosadanjeg kaznenog djela dvobranosti (l. 206.) spojiti u jedan stavak te da se kazneno djelo omoguivanja sklapanja nedozvoljenog braka (l. 207.) izrijekom prilagodi Obiteljskom zakonu.

26 Novo kazneno djelo glasilo bi: (1) Tko prisili drugu osobu na sklapanje braka, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (2) Tko mami drugu osobu u drugu dravu od one

676


Osim to se kod kaznenog djela rodoskvrnua predlae da se iz kaznenih djela protiv spolne slobode i spolnog udorea ponovo vrati meu kaznena djela protiv braka, obitelji i mladei, predloene su i znatne izmjene u sadraju ove inkriminacije. Proirena je inkriminacija jer se incest ne odnosi samo na bioloke roake, ve i na roake nastale odnosom posvojenja te su uz brata i sestru ubaeni i polubrat i polusestra. Novim stavkom 2. predlae se da osoba koja u vrijeme izvrenja inkriminirane radnje nije navrila 18 godina kazneno ne odgovara.27 Predlae se, nadalje, znaajna promjena i u sadraju kaznenog djela povrede dunosti uzdravanja (l. 209.) s ciljem da se pojednostavne dugotrajni sudski postupci. Prema postojeoj regulativi za postojanje tog kaz-nenog djela nije bilo dovoljno da poinitelj ne daje uzdravanje, ve se trailo da on tu obvezu odbija ili izbjegava, to je u praksi znatno oteavalo dokazni postupak i produivalo njegovo trajanje. Ako se usvoje predloene izmjene, za postojanje kaznenog djela bit e dovoljno da osoba ne daje uzdravanje za osobu koju je po zakonu duna uzdravati, s time da se teret dokazivanja nemogunosti podmirenja uzdravanja prebacuje na poinitelja djela. Pored toga predvia se i mogunost da sud, pored sankcije za ovo kazneno djelo, poinitelju izrekne i obvezu isplate dospjelih obveza uzdravanja.28

Vana je novost da se kazneno djelo promjene obiteljskog stanja (l. 211.) moe poiniti i s nehajem kao oblikom krivnje. Prema dosadanjim zakon-skim rjeenjima, sva kaznena djela protiv braka, obitelji i mladei mogla su se poiniti samo s namjerom kao oblikom krivnje. Razlog tome treba traiti u injenici da ovo kazneno djelo ima vrlo teke posljedice, zbog ega se trai duna panja od osoba koje postupaju s djecom.

u kojoj ova prebiva da bi je tamo prisilio na sklapanje braka, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. U obrazloenju Nacrta Kaznenog zakona navodi se da je kao predloak za uvoenje ovog djela posluio l. 29. Nacrta Konvencije Vijea Europe o prevenciji i borbi protiv nasilja nad enama i domainskog nasilja. Treba napomenuti da je od republika i autonomnih pokrajina bive drave samo Kazneni zakon Kosova predviao kazneno djelo prinude na zaklju-enje braka. Bai, F., eparovi, Z., Krivino pravo, posebni dio, Zagreb, 1989., str. 164.

27 Prijedlog da se suzi kanjivost incesta odnosno da se barem iskljui odgovornost ma-loljetnika, postojao je i davno prije, no takvo rjeenje u konanici nije bilo usvojeno. Tako je Radna skupina za izradu Nacrta Krivinog zakona SR Hrvatske jo 1975. godine predlagala je da se suzi kriminalna zona rodoskvrnua tako da poinitelji mogu biti samo punoljetne osobe koje su krivino djelo poinile na tetu maloljetnog roaka po krvi u pravoj liniji odnosno ma-loljetnog brata ili sestre. Hirjan, F., Singer, M., op. cit., str. 59.

28 Prijedlog lanka 209. glasi: (1) Tko ne podmiruje uzdravanje za osobu koju je po zakonu duan uzdravati, i to na nain, u visini i u rokovima odreenim ovrnom ispravom, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. (2) Ako se obveza iz stavka 1. ovoga lanka odnosi na uzdravanje djeteta mlaeg od 18 godina, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. (3) Nee se kazniti poinitelj djela iz stavka 1. i 2. ovo-ga lanka ako iz opravdanih razloga nije mogao podmiriti uzdravanje. (4) Uz sankciju koju izrekne za kaznena djela iz ovoga lanka sud moe izrei poinitelju i obvezu isplatiti dospjele obveze i da ubudue uredno ispunjava dunosti uzdravanja.

677


Novi Nacrt Kaznenog zakona predlae i razliite varijante ureenja nasilnikog ponaanja u obitelji, a sve one znatno se razlikuju od postojee regulacije ovog kaznenog djela. Rije je o najeem kaznenom djelu iz ove glave,29 a primjena te odredbe od samih je poetaka naila na znaajne pro-bleme u praksi koji su aktualni i danas. Rezultat je to nedoreenosti odredbe o obiteljskom nasilju u postojeem Kaznenom zakonu i injenice da se obi-teljsko nasilje u RH inkriminira i kao kazneno djelo i kao prekraj.

3.2. Nasilniko ponaanje u obitelji kao kazneno djelo

Kazneno djelo nasilnikog ponaanja u obitelji u hrvatsko kazneno zako-nodavstvo prvi put je uvedeno 2000. godine Zakonom o izmjenama i dopuna-ma Kaznenog zakona i glasilo je: lan obitelji koji nasiljem, zlostavljanjem ili osobito drskim ponaanjem dovede drugog lana obitelji u poniavajui poloaj, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.30 Kasnijim izmjenama i dopunama Kaznenog zakona nije mijenjan sadraj inkriminacije, ve je povien kazneni okvir tako da se poinitelju moe izrei kazna zatvora u trajanju od est mjeseci do pet godina.31 Rjeenje po kojem je nasilniko ponaanje u obitelji samostalno kazneno djelo nije opeprihvaeno u zakono-davstvu europskih drava.32 Veina zemalja kontinentalnog pravnog podruja ne propisuje nasilniko ponaanje u obitelji kao samostalno kazneno djelo, ve sluajeve nasilnikog ponaanja podvodi pod zakonske opise drugih kaz-nenih djela, primjerice tjelesne ozljede, teke tjelesne ozljede, protupravnog oduzimanja slobode, prisile, prijetnje, a to je bio sluaj i u naem zakonodav-stvu do 2000. godine.33

29 Od 8 494 koliki je ukupni broj osuda za kaznena djela iz ove glave u razdoblju od 2005. do 2009. godine, gotovo 30% osuda odnosilo se na kazneno djelo nasilnikog ponaanja u obi-telji. Dravni zavod za statistiku, Punoljetni poinitelji kaznenih djela, prijave, optube i osude u 2005., 2006., 2007., 2008., 2009.

30 Zakon o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, Narodne novine, 129/2000.31 Zakon o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, Narodne novine, 71/2006.32 Nasilniko ponaanje u obitelji kao izdvojeno kazneno djelo propisano je, primjerice, u

Italiji (Codice penale, l. 572.) i u Sloveniji (Kazenski zakonik, l. 191.).33 Meutim, zatita rtvama obiteljskog nasilja uglavnom se prua kroz posebne zakone.

Tako, primjerice, jedan od najboljih modela zatite od obiteljskog nasilja moe se nai u Au-striji. Novi Zakon o zatiti od nasilja u obitelji usvojen 2009. godine temelji se na kombinaciji pravnih i socijalnih mjera te na uskoj suradnji izmeu policije, ustanova za zatitu mladei, gra-anskih sudova i civilnog sektora. Kljuna mjera za zatitu rtva nasilja je udaljavanje nasilnika iz doma rtve. Tu mjeru u trajanju od najvie 14 dana moe izrei policija trenutano, a temelji se na njezinoj procjeni da postoji opasnost za ivot, zdravlje ili slobodu osobe. Na zahtjev rtve trajanje mjere moe se produiti za sljedea etiri tjedna, a dugoronija zatita osigurava se izdavanjem sudskog naloga o udaljavanju nasilnika u trajanju od najvie est mjeseci. Zakonom

678


Zakonska defi nicija nasilnikog ponaanja u obitelji od njegova uvoenja kao samostalnog kaznenog djela u Kazneni zakon RH izaziva u praksi niz otvorenih pitanja. Jedno od najvanijih je pitanje koja to ponaanja ulaze u sadraj ove inkriminacije. Naime, Kazneni zakon nasilniko ponaanje u obi-telji odreuje prilino openito, a to otvara mogunosti razliitog tumaenja prilikom primjene u praksi. Radnju poinjenja Kazneni zakon odreuje alter-nativno kao nasilje, zlostavljanje ili osobito drsko ponaanje. Kako u Kazne-nom zakonu ti pojmovi nisu poblie odreeni, u nastavku se iznosi nekoliko njihovih teorijskih defi nicija.

Prema Turkovi, nasilje se moe sastojati u primjeni fi zike ili psihike sile ili pak u spolnom ili ekonomskom nasilju ili u primjeni nasilja prema stvarima.34 Zlostavljanje moe biti fi ziko, spolno, psihiko, emocionalno, a moe se tumaiti da u to ulazi i ekonomsko zlostavljanje, dok u osobito drsko ponaanje ulazi vrijeanje, bahatost i ponaanje koje znatno odstupa od uobiajenog. Prema ovoj autorici, navedenim pojmovima pokriveni su isti oblici ponaanja, samo razliitog stupanja intenziteta, pa bi bilo dovoljno da se zakonodavac koristi samo izrazom nasilje. Prema Paviiu i dr., nasilje prema drugome postoji kada uporabom fi zike snage poinitelj povreuje tje-lesni integritet druge osobe, oduzima joj slobodu kretanja ili slobodu nesmeta-

o zatiti od nasilja u obitelji predvieno je i osnivanje interventnih centara s ciljem pruanja po-drke rtvama i njihovoj djeci u svim aspektima koji se odnose na njihovu zatitu i ostvarivanje prava u graanskom i kaznenom postupku, zatim poduzimanja razliitih mjera radi prevencije daljnjeg nasilja te, konano, koordiniranja rada svih institucija koje su ukljuene u rjeava ovog problema. Posebna panja posveuje se i poiniteljima nasilja za koje su predvieni antinasilni treninzi koje provode civilne udruge. Iskustva pokazuju da takav tretman ima znaajnu ulogu u prevenciji nasilja. to se tie kaznenopravne zaite od nasilja u obitelji, ona se ostvaruje ka-njavanjem poinitelja za razliite akte nasilja koji su kao posebna kaznena djela propisana u Kaznenom zakonu. S obzirom na nove pojavne oblike obiteljskog nasilja propisuju se i nova kaznena djela. Tako je 2006. godine uvedeno kazneno djelo uhoenja, 107a, 2009. kao kazne-no djelo propisano je ponavljanje vrenja nasilja (107b). Logar, Rosa, The austrian model of intervention in domestic violence cases, 2005., dostupno na http://www.un.org/womenwatch/ daw/ egm/vaw-gp-2005/docs/experts/logar.dv.pdf., str. 1.-18., v. Zweites Gewaltschutzgesetz Bundesgesetzblatt (BGBl.) I Nr. 40/2009. Slino je rijeen i problem nasilja u obitelji u Nje-makoj gdje je 1. sijenja 2002. na snagu stupio Zakon o zatiti od nasilja (njem. Gewaltschutz-gesetz). Za rtve nasilja u obitelji od posebnog je znaenja ovlast policije i suda da izdaju nalog temeljem kojeg nasilnik mora napustiti stan (njem. Platzverweis), ime se osigurava trenutana zatita rtve. Mjera moe trajati najvie 10 dana, no rtva moe sudskim putem traiti njezino produljenje. Rije je o mjeri graanskopravnog karaktera, no njezino nepotovanje predstavlja kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora do jedne godine. Pored ove, njemako pravo poznaje i niz drugih graanskopravnih mjera zatite rtava nasilja. Vie o tome v. Kury, H., Smartt, U., Domestic Violence: Recent Developments in German and English Legislation and Law Enforcement, European Journal of Crime, Criminal Law and Criminal Justice, Vol. 14/4, 2006., str. 382.-407.

34 Poblie objanje za svaku od tih vrsta nasilja vidi Turkovi, op. cit., str. 212.

679


nog odluivanja o vlastitim postupcima. Nasiljem se rtvi nanosi tjelesna i/ili duevna bol, a moe se raditi o vieaktnoj ili samostalnoj radnji. Zlostavljanje znai izazivanje fi zike ili tjelesne nelagode u veoj mjeri, ali bez posljedice tjelesnog ozljeivanja. Moe biti spolno, tjelesno i psihiko te obuhvaa po-stupke koji su slabijeg intenziteta od nasilja. Osobito drsko ponaanje sadrava u sebi netrpeljivost i bezobzirnost (bahato ponaanje, vrijeanje, izrugivanje i dr.) i po svom intenzitetu prelazi granice nepristojnog ponaanja.35 Bai i Pavlovi imanentnu nasilju smatraju primjenu sile ili ozbiljne prijetnje, vrijeanje i tuu. Nasilje je ne samo primjena fi zike sile ve i psihika pri-sila, tee psihiko maltretiranje. Za razliku od Paviia i dr., navedeni autori smatraju da nasilje nije pojedinaan i izoliran akt, nego da u pravilu obuhvaa vie postupaka. Prema njihovoj defi niciji, zlostavljanje je izazivanje jae fi zike ili psihike boli bez nanoenja tjelesne ozljede ili naruenja zdravlja. Osobito drsko ponaanje u sebi ukljuuje oitu netrpeljivost i bezobzirnost poinitelja prema lanu obitelji. Rije je o ponaanju koje uvelike odstupa od uobiajenog.36 Iz prethodno navedenog, nedvojbeno proizlazi da su modaliteti poinjenja kaznenog djela nasilnikog ponaanja u obitelji u Kaznenom zako-nu preiroko postavljeni, neodreeni, a time i nedovoljno jasni. Zbog toga je ozbiljno dovedeno u pitanje ostvarenje naela zakonitosti, a time i pravne sigurnosti graana.

Dodatnu dvojbu u praksi stvara pitanje je li dovoenje lana obitelji u poniavajui poloaj objektivni uvjet kanjivosti ili mora biti obuhvaen poiniteljevom krivnjom. Na to pitanje u teoriji i u praksi nalazimo razliite odgovore. Veina teoretiara izjanjava se u prilog tome da je dovoenje u poniavajui poloaj objektivni uvjet kanjivosti,37 dok u praksi nailazimo na oprena rjeenja koja idu od toga da u jednom sluaju Vrhovni sud na-vodi da dovoenje u poniavajui poloaj mora biti obuhvaeno namjerom poinitelja, dok u drugom sluaju smatra kako je rije o objektivnom uvje-tu kanjivosti.38 Vezano uz to je i pitanje odreenja poniavajueg poloaja. Za Turkovi dovoenje u poniavajui poloaj kao posljedicu ima gubitak samopotovanja i samopouzdanja.39 Bai i Pavlovi smatraju da je rije o stupnju ponienja koji je izravna posljedica iivljavanja nad rtvom. rtva postaje oajna, gubi osjeaj osobne vrijednosti i poinje sumnjati da je zbog toga drugi vie ne potuju.40 U tom smislu idu i tumaenja poniavajueg poloaja u sudskoj praksi. Tako i Vrhovni sud u jednom predmetu navodi da

35 Pavii, Grozdani, Vei, op. cit., str. 534.-535.36 Bai, Pavlovi, op. cit., str. 755.37 Turkovi, op. cit., str. 212.-213., Bai, Pavlovi, op. cit., str. 756.38 Usp. VSRH, I K-251/04 i VSRH, III Kr. 149/08-3.39 Turkovi, op. cit. str. 213.40 Bai, Pavlovi, op. cit., str. 755.-756.

680


poniavajui poloaj implicira gubitak samopotovanja i samopouzdanja kod rtve.41 Vezano uz ovo pitanje, treba primijetiti da svako ponaanje kojim je ostvaren bilo koji od modaliteta radnje kaznenog djela nasilnikog ponaanja u obitelji u sebi implicira dovoenje rtve u poniavajui poloaj. Naime, ovdje je rije o kaznenom djelu pa valja pretpostaviti da su obuhvaeni tei oblici nasilja. Zbog toga je doista teko zamisliti sluaj nasilnikog ponaanja koje ne utjee na samopouzdanje i samopotovanje rtve, poglavito ako je rije o viekratnom nasilju. S obzirom na to moe se zakljuiti kako su sve rasprave oko pojma poniavajui poloaj rezultat zakonskog teksta koji je u tom djelu, u biti, suvian.

Pored prethodno navedenih pitanja u praksi se spornim pokazalo i pitanje koje se sve osobe mogu smatrati lanom obitelji. Naime, nasilniko ponaanje u obitelji je delictum proprium i poiniti ga moe samo lan obitelji. Prema l. 89. st. 30., u kategoriju lana obitelji spadaju brani i izvanbrani drug, bivi brani i izvanbrani drug, roak po krvi u ravnoj lozi, posvojitelj i posvoje-nik, roak u pobonoj liniji do treeg stupnja zakljuno i srodnik po tazbini do drugoga stupnja zakljuno.42 Iz te defi nicije ostalo je nejasno tko je sve obuhvaen kategorijom izvanbranih drugova. Kako u Kaznenom zakonu ne postoji defi nicija izvanbrane zajednice, za njezino odreenje logino bi bilo posluiti se defi nicijom Obiteljskog zakona koji izvanbranu zajednicu defi -nira kao ivotnu zajednicu neudane ene i neoenjenog mukarca koji ne ive u drugoj izvanbranoj zajednici i koja traje najmanje tri godine ili krae ako je u njoj roeno zajedniko dijete. Meutim, s obzirom na to da je prema Obi-teljskom zakonu trajanje navedene zajednice bitno prvenstveno za utvrivanje imovinskopravnih uinaka unutar zajednice, bilo bi bolje da se u Kazneni zakon unese defi nicija izvanbrane zajednice.

S obzirom na mnogobrojne nedoreenosti i dvojbe oko tumaenja odredbe lanka 215.a, zanimljivo je vidjeti kako se ta odredba primjenjivala u sudskoj praksi.

41 VS, III Kr-149/08-3.42 Defi nicija lana obitelji prije je glasila: lanovi obitelji u smislu ovoga Zakona jesu:

brani i izvanbrani drug, bivi brani i izvanbrani drug, roak po krvi u ravnoj lozi, posvo-jitelj i posvojenik, roak u pobonoj liniji do treeg stupnja zakljuno i srodnik po tazbini do drugoga stupnja zakljuno, a ive u zajednikom kuanstvu. Zakon o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, Narodne novine, 129/2000.

681


3.2.1. Statistiki podaci

Tablica 1.

PRAVOMONO OSUENE PUNOLJETNE OSOBE ZA KAZNENO DJELO NASILNIKOG PONAANJA U OBITELJI OD 2005. DO 2009.

Ukupno osueni za kaznena djela protiv braka,

obitelji i mladei

Osueni za nasilniko ponaanje u obitelji

Recidivisti

2005. 1 401 490 982006. 1 669 630 1482007. 1 788 625 1912008. 1 821 676 1722009. 1 815 673 211

Ukupno 8 494 3 094 820

Iz tablice 1 proizlazi da se gotovo 30% svih osuda za kaznena djela protiv braka, obitelji i mlade odnosi na poinitelje nasilja u obitelji. Takoer se vidi da je u proteklih pet godina broj pravomono osuenih osoba za kazneno djelo nasilnikog ponaanja u blagom porastu, dok se recidivizam kod poinitelja ovog kaznenog djela kree od 20% koliko je iznosio 2005. do 31% koliko je u iznosio u protekloj godini.43

Graf 1.

IZREENE SANKCIJE ZA KAZNENO DJELO NASILNIKOG PONAANJA U OBITELJI

43 Dravni zavod za statistiku, Punoljetni poinitelji kaznenih djela, prijave, optube i osu-de u 2005., 2006., 2007., 2008., 2009.

682


Iz grafa 1 slijedi da su sudovi poiniteljima kaznenog djela nasilnikog ponaanja u obitelji najee izricali uvjetnu kaznu zatvora koja ini ak 84% svih izreenih sankcija za ovo kazneno djelo. Bezuvjetna zatvorska kazna izreena je u 454 sluaja, to ini 15% svih sankcija, dok su ostale sankcije zastupljene u svega 1% sluajeva. Uz uvjetne ili bezuvjetne kazne zatvora poiniteljima ovog kaznenog djela u odreenom se broju sluajeva izricala i sigurnosna mjera obveznog psihijatrijskog lijeenja ili obveznog lijeenja od ovisnosti.44

Tablica 2.

VISINA IZREENE BEZUVJETNE KAZNE ZATVORA ZA KAZNENO DJELO NASILNIKOG PONAANJA U OBITELJI,

L. 215.A KZ-A, OD 2005. DO 2009.

3-5 g.

2-3 g.

1-2 g.

6-12 mj.

3-6 mj.

2-3 mj.

1-2 mj.

30 dana

Ukupno

2005. - - 13 21 19 6 - - 592006. - 3 20 33 19 6 - - 812007. 2 2 18 41 40 4 - - 1072008. 1 6 19 46 24 - - 2 982009. 4 7 23 51 24 - - - 109

Ukupno 7 18 93 192 126 16 0 2 454

Kod bezuvjetne zatvorske kazne sudovi su u veini sluajeva izricali kazne zatvora koje se kreu oko zakonom propisanog minimuma. Najee je izri-cana kazna zatvora u rasponu od est mjeseci do godine dana na koju otpada 42% ukupnog broja izreenih bezuvjetnih zatvorskih kazni. Trend izricanja kazne zatvora u toj visini zadrao se i nakon to je izmjenama iz 2006. povien

44 U 2005. od ukupnog broja osuenih u 102 sluaja izreena je sigurnosna mjera obveznog lijeenja od ovisnosti, dok je sigurnosna mjera obveznog psihijatrijskog lijeenja izreena u 25 sluajeva. Sljedee godine broj izreenih mjera porastao je na 190 kod sigurnosne mjere obvez-nog lijeenja od ovisnosti, odnosno 33 kod obveznog psihijatrijskog lijeenja. Dravni zavod za statistiku, Nasilje u obitelji 2001. 2006, Zagreb, 2008. Ovdje valja upozoriti na injenicu da u praksi postoje znatni problemi u provoenju tih mjera te da se odreeni broj izreenih sigurnosnih mjera uope ne izvrava. Na neadekvatne i nedovoljno precizne odredbe hrvat-skog zakonodavstva koje se tiu primjene sigurnosne mjere obveznog psihijatrijskog lijeenja upozorio je i Europski sud za ljudska prava u sluaju Branko Tomai i drugi protiv Republike Hrvatske (46598/06). Vie o presudi v. poglavlje 6.

683


zakonski minimum zatvorske kazne s tri na est mjeseci zatvora. Druga po zastupljenosti je kazna zatvora od tri mjeseca do est mjeseci.45

4. NASILNIKO PONAANJE U OBITELJI KAO PREKRAJ

Sankcioniranje nasilnikog ponaanja kao samostalne kanjive radnje u hrvatsko zakonodavstvo uvedeno je Obiteljskim zakonom iz 1998. godine.46 Unato dobrim namjerama zakonodavca, ova regulativa nije zaivjela u prak-si. Navedena odredba predstavljala je samo mali korak naprijed jer se zbog niza nerijeenih pitanja i praznina u tadanjoj regulativi praktiki nije mo-gla primijeniti. Naime, zbog nepostojanja odgovarajuih zakonskih propisa u sluaju kada bi rtva prijavila obiteljsko nasilje, policija je mogla podnije-ti samo prekrajnu prijavu zbog remeenja javnog reda i mira ako su za to ispunjeni svi preduvjeti.47 Tek usvajanje Zakona o zatiti od nasilja u obitelji 2003. godine dovodi do znaajnih pozitivnih pomaka u podruju razvoja pre-vencije i zatite od nasilja u obitelji.48 Navedeni Zakon prvi put na sveobuhva-tan nain regulira materiju nasilja u obitelji odreujui pojam nasilja u obi-telji, krug osoba koje se smatraju lanovima obitelji, vrstu i svrhu prekrajnih sankcija i, to je posebno vano, sadrava odredbe o zatiti ugroenih lanova obitelji.

Unato pozitivnim iskustavima tijekom primjene Zakona, praksa je upo-zoravala na potrebu osiguranja vie razine zatite lanova obitelji izloenih nasilju te je 2009. uslijedilo donoenje novog Zakona o zatiti od nasilja u obitelji (u daljnjem tekstu: ZZNO).49 Osim toga, novim ZZNO nastojale su se

45 Broj takvih kazni sada je u opadanju, to je izravna posljedica izmjena i dopuna Kazne-nog zakona iz 2006. godine kojima je minimum kazne zatvora za kazneno djelo nasilnikog ponaanja u obitelji povean s tri na est mjeseci.

46 lanak 118. glasio je: U obitelji je zabranjeno nasilniko ponaanje branog druga ili bilo kojeg punoljetnog lana obitelji. U sluaju krenja navedene odredbe bila je propisana kazna zatvora u trajanju od 30 dana (l. 368.). Obiteljski zakon, Narodne novine, 162/1998.

47 Da bi se nasilje u obitelji moglo podvesti pod remeenje javnog reda i mira, temeljni preduvjet bio je da nasilje u obitelji bude javno, tj. da se deava na javnom mjestu. Drugim rijeima, rtva nasilja unutar etiri zida i dalje je bila bez pravne zatite. Matijevi Vrsaljko, Lj., Ne elim ivjeti u nasilju, str. 20., dostupno na http://duga-zagreb.hr/attachments/097_vo-dic_preview.pdf.

48 Zakon o zatiti od nasilja u obitelji, Narodne novine, 116/2003.49 Zakon o zatiti od nasilja u obitelji, Narodne novine, 137/2009., 14/2010., 60/2010. No-

vim ZZNO pootrene su kazne za poinitelje nasilja u obitelji. Novana kazna sada se moe izrei u iznosu od najmanje 1.000,00 do najvie 50.000,00 kuna, dok je zakonski maksimum kazne zatvora povien sa 60 na 90 dana zatvora (v. l. 20. st. 2. ZZNO te l. 33. st. 3. i l. 35. st. 2. Prekrajnog zakona). Odredbu prema kojoj su propisane tee kazne za osobe koje ponove nasilje u obitelji imao je i prethodni ZZNO pa se u svezi s time postavilo pitanje znaenja izra-

684


otkloniti nedoreenosti prethodnog zakona te pravno ureenje nasilja u obi-telji uskladiti s odredbama drugih zakona koji su u meuvremenu stupili na snagu a tiu se navedene materije.50

Kako prekraj nasilnikog ponaanja u obitelji moe poiniti samo lan obitelji, u ZZNO propisan je krug osoba koje ine obitelj. U tu kategoriju oso-ba ulaze: ena i mukarac u braku, njihova zajednika djeca te djeca svakog od njih, ena i mukarac u izvanbranoj zajednici,51 djeca svakoga od njih i njihova zajednika djeca, srodnici po krvi u ravnoj lozi bez ogranienja, srod-nici po krvi u pobonoj lozi zakljuno s treim stupnjem, srodnici po tazbini zakljuno s drugim stupnjem u branoj i izvanbranoj zajednici, osobe koje imaju zajedniku djecu, skrbnik i tienik, udomitelj, korisnik smjetaja u udomiteljskoj obitelji i lanovi njihovih obitelji dok takav odnos traje. Vanu novinu predstavlja proirenje kruga osoba koje ine obitelj na enu i mukarca koji su ivjeli zajedno u branoj ili izvanbranoj zajednici, djeca svakog od njih i njihova zajednika djeca ako su nakon prekida brane ili izvanbrane zajednice povod sukoba bili bivi brani ili izvanbrani odnosi.52 Naime, prak-sa je pokazala kako su sluajevi nasilja izmeu bivih branih i izvanbranih suprunika esti pa je na ovaj nain popunjena dotadanja zakonska praznina. Konano, odredbe ZZNO primjenjuju se i na osobe koje prema posebnom propisu ive u istospolnoj zajednici.53 Iz navedenog moe se zakljuiti kako aktualna regulativa pokriva irok krug osoba koje ulaze u kategoriju lanova obitelji.

Prema ZZNO nasilje u obitelji svaki je oblik tjelesnog, psihikog, spolnog i, to je novina u odnosu prema prethodnoj zakonskoj regulativi, ekonomskog nasilja. Pored ove ope formulacije, u ZZNO su navedeni primjeri tjelesnog,

za ponovi nasilje u obitelji. Drugim rijeima, moemo li o ponovljenom nasilju govoriti samo ako o tome ve postoji pravomona sudska odluka ili je dovoljno ako se u postupku dokae postojanje ranijeg nasilja? Vie o tome v. igante-ivkovi, Branka, Aktualna pitanja i praksa u primjeni Zakona o zatiti od nasilja u obitelji, 2009., str. 37., dostupno na http://www.pravo.hr/_download/repository/ Radni_ materijali.pdf.

50 Prekrajni zakon, Narodne novine, 107/2007., Zakon o ravnopravnosti spolova, Narodne novine, 82/2008. V. Prijedlog Zakona o zatiti od nasilja u obitelji, Ministarstvo obitelji, brani-telja i meugeneracijske solidarnosti, Zagreb, 2009.

51 U praksi prekrajnih sudova u postupcima zbog nasilja u obitelji javio se problem utvr-ivanja postojanja izvanbrane zajednice. Prvotno, taj se problem rjeavao tako da se na samo trajanje izvanbrane zajednice primjenjivao Obiteljski zakon, no kasnije se odustalo od defi ni-cije izvanbrane zajednice po Obiteljskom zakonu te je zakljukom Odjela javnog reda i mira i javne sigurnosti VPS RH od 30. studenoga 2007. odreeno: U sluaju primjene l. 3. u svezi s l. 18. ZZNO, izvanbrana zajednica ne mora trajati 3 odnosno 2 godine, ve je za injenicu postojanja izvanbrane zajednice dovoljno da traje dulje vrijeme, to se treba utvrditi u kon-kretnom predmetu, i to samo ukoliko je sporna.

52 l. 3. st. 1. i 2. ZZNO.53 V. Zakon o istospolnim zajednicama, Narodne novine, 116/2003.

685


psihikog, spolnog i ekonomskog nasilja koji se osobito smatraju nasiljem u obitelji.54 U usporedbi s prethodnim zakonskim rjeenjima postojea odredba je proirena, preciznija je i odreenija pa e njezina primjena u praksi zasi-gurno otkloniti barem dio dvojbi i nejasnoa koje su proizlazile iz dotadanje zakonske regulative.

4.1. Statistiki podaci

Tablica 3.

BROJ PUNOLJETNIH POINITELJA PREKRAJA NASILJA U OBITELJI 2005. - 2009.

Okrivljeni Proglaeni krivima2005. 8 930 7 4822006. 11 504 9 1212007. 12 448 9 8112008. 14 069 10 8692009. 15 225 11 542

U proteklih pet godina broj okrivljenih zbog nasilja u obitelji u konstantom je porastu. Broj osoba proglaenih krivima zbog nasilja u obitelji poveao se ak 70%. Unato tome treba biti oprezan s odnosom prema zakljuku kako je u navedenom razdoblju rije iskljuivo o eskalaciji obiteljskog nasilja. Naime,

54 l. 4. ZZNO: Nasilje u obitelji je svaki oblik tjelesnog, psihikog, spolnog ili ekonom-skog nasilja, a osobitno: tjelesno nasilje, odnosno primjena fi zike sile bez obzira je li nastupila tjelesna ozljeda ili nije; tjelesno kanjavanje i drugi naini poniavajueg postupanja prema djeci u odgojne svrhe; psihiko nasilje, odnosno primjena psihike prisile koja je prouzroila osjeaj straha, ugroenosti, uznemirenosti ili povrede dostojanstva, verbalno nasilje, verbalni napadi, vrijeanje, psovanje, nazivanje pogrdnim imenima ili na drugi nain grubo verbalno uznemiravanje, uhoenje ili uznemiravanje preko svih sredstava za komuniciranje ili preko elektronikih i tiskanih medija ili na drugi nain ili komuniciranja s treim osobama, protuprav-na izolacija ili ugroavanje slobode kretanja (u daljnjem tekstu: uhoenje i uznemiravanje); spolno nasilje, odnosno spolno uznemiravanje; ekonomsko nasilje pod kojim se podrazumijeva oteenje ili unitenje osobne i zajednike imovine ili zabrana ili onemoguavanje koritenja osobne i zajednike imovine ili pokuaj da se to uini te oduzimanje prava ili zabrana raspola-ganja osobnim prihodima ili imovinom steenom osobnim radom ili nasljeivanjem, onemogu-avanje zapoljavanja ili rada, prisiljavanje na ekonomsku ovisnost, uskraivanje sredstava za odravanje zajednikog kuanstva i skrb o djeci ili drugim uzdravanim lanovima zajednikog kuanstva.

686


navedene brojke valja promatrati i u svjetlu sve vee osvijetenosti rtava obi-teljskog nasilja da se mogu suprotstaviti nasilju, emu su zacijelo pridonijele razliite i brojne aktivnosti koje se u posljednjem desetljeu poduzimaju na meunarodnoj i nacionalnoj razini.55

Graf 2.

STRUKTURA IZREENIH PREKRAJNIH SANKCIJA ZA NASILJE U OBITELJI 2005. - 2009.

Ovdje valja upozoriti kako su dosadanja praksa i istraivanja pokazali da sudovi poiniteljima nasilnikog ponaanja najee kao prekrajnu sankciju izriu novanu kaznu, a nakon nje slijedi uvjetna kazna zatvora. Bezuvjetna za-tvorska kazna zastupljena je u 16% sluajeva, dok je u preostalih 11% izreena neka druga sankcija (uglavnom je rije o opomeni). Upravo se novana kazna ini najmanje prikladnom za poinitelje nasilja u obitelji. Naime, uz nju se esto vee egzistencijalni problem obitelji, a na nj upozoravaju i same rtve smatrajui da su plaanjem novane kazne kanjene i one same.56

55 Vijee Europe je radi poticanja mjera prevencije i borbe protiv nasilja nad enama 2007. i 2008. godinu posvetilo provedbi Kampanje za borbu protiv nasilja nad enama, ukljuujui i nasilje u obitelji, te pozvalo sve drave lanice da se aktivno ukljue u provedbu te aktivnosti. I RH se aktivno ukljuila u provedbu te kampanje na nacionalnoj razini. Valja ovdje istaknuti i znaajan doprinos enskih udruga u RH koje su svojim aktivnostima zacijelo osnaile rtve da prijavljuju nasilje u obitelji i pridonijele da problematika obiteljskog nasilja izae iz privatnosti domova.

56 Nacrt Prijedloga Zakona o zatiti od nasilja u obitelji, Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti, Zagreb, lipanj 2009., str. 2.

687


S obzirom na to da je broj poinitelja nasilja u obitelji u stalnom porastu, a podaci pokazuju kako se recidivizam kod poinitelja ovog kaznenog djela kree izmeu 10 i 20%,57 postavlja se pitanje moe li se izricanjem novane kazne i uvjetne osude ostvariti gereralnopreventivna svrha kanjavanja. Treba ovdje naglasiti da se zatitne mjere propisane ZZNO s ciljem otklanjanja uzro-ka nasilnikog ponaanja u praksi nisu uvijek provodile.58 S obzirom na nave-deno moe se zakljuiti da izricanje sankcija samo po sebi, bez odgovarajueg tretmana s poiniteljem nasilja, ne moe dugorono rijeiti problem obi-teljskog nasilja.

5. RAZGRANIENJE KAZNENOG DJELA NASILNIKOG PONAANJA U OBITELJI OD NASILJA U OBITELJI KAO PREKRAJA

Aktualna zakonska regulativa u RH nasilniko ponaanje u obitelji nor-mira dvostruko, i kao prekraj i kao kazneno djelo. Takva situacija sama po sebi ne bi bila problem kada bi postojala jasna crta razgranienja izmeu nasilnikog ponaanja kao prekraja i nasilnikog ponaanja kao kaznenog djela. Meutim, zakonski opisi nasilnikog ponaanja u obitelji u Kaznenom zakonu i ZZNO ne daju nam osnovu za takvo razgranienje, iako je ono nuno iz vie razloga.

S aspekta pravne sigurnosti razgranienje izmeu prekraja i kaznenog djela bitno je zbog vrlo velike razlike u propisanoj kazni. Dok za poinjeni prekraj maksimalna kazna iznosi 90 dana zatvora, minimalna kazna koja je propisana za kazneno djelo nasilnikog ponaanja u obitelji dvostruko je vea i iznosi est mjeseci. Kada pri tome istaknemo da se poinitelju kaznenog dje-la moe izrei kazna zatvora u trajanju od pet godina, postaje jasno znaenje odreivanja granice izmeu prekraja i kaznenog djela.

57 Tako je recidivizam meu osuenim osobama za nasilniko ponaanje u 2005. iznosio 17%, dok je 2006. i 2007. bilo oko 18% poinitelja prekraja nasilnikog ponaanja u obitelji koji su prije ve bili prekrajno kanjavani. U 2008. godini od ukupnog broja okrivljenih puno-ljetnih osoba njih 15% bilo je prije kanjavano, dok se u 2009. godini taj postotak smanjio na 10%. Dravni zavod za statistiku, Poinitelji prekraja u 2005., 2006., 2007., 2008. i 2009.

58 Tako se zatitna mjera psihosocijalnog tretmana propisana jo ZZNO iz 2003. nije pro-vodila jer nije bilo licenciranih osoba za njezino provoenje. Ugovore s ovlatenim osobama za provoenje ove mjere nadleno ministarstvo zakljuilo je tek 2008. godine. Zatitna mjera obveznog lijeenja od ovisnosti takoer je izazvala dvojbe u praksi oko pitanje je li za njezino izricanje nuno prethodno provesti vjetaenje ili je dovoljno da injenice utvrene u postupku upuuju na potrebu njezina izricanja. Najei prigovor u pogledu primjene zatitne mjere uda-ljenja iz stana, kue ili drugog stambenog objekta bio je taj to je navedene prostore najee naputala rtva, a ne poinitelj nasilja. O zatitnim mjerama i problemima koji su se pokazali u njihovu provoenju v. igante-ivkovi, op. cit., str. 35.-36.

688


Pitanje razgranienja prekraja i kaznenih djela posebno je postalo aktual-no nakon to je Europski sud za ljudska prava u predmetu Maresti protiv Hr-vatske donio presudu temeljem koje je RH duna nakaditi tetu zbog povrede prava da se ne bude dva puta suen ili kanjen u istoj stvari zajamenog u odredbi lanka 4. Protokola 7. uz Europsku konvenciju za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.59 S obzirom na to da ova presuda Europskog suda onemoguava konsekutivno voenje prekrajnog i kaznenog postupka za kanjiva djela koja se temelje na identinim ili bitno istim injenicama, tije-la kaznenog progona moraju se odluiti je li u konkretnom sluaju rije o prekraju ili o kaznenom djelu. Ta njihova odluka mora se temeljiti na jasnim i unaprijed propisanim kriterijima. Takvi kriteriji nisu sadrani u aktualnoj zakonskoj regulativi kojom je regulirano nasilje u obitelji. Kao to je prethod-

59 Presuda Europskog suda za ljudska prava Maresti protiv Hrvatske, 55759/07, 25. lipnja 2009., dostupna je na slubenoj web stranici Suda, na adresi: http://www.echr.coe.int/echr. Radi lakeg razumijevanja presude Europskog suda, ukratko e se izloiti sluaj. U prekrajnom po-stupku podnositelj zahtjeva proglaen je krivim jer se pod utjecajem alkohola na javnom mjestu ponaao na naroito drzak i nepristojan nain, pri emu je vrijeao graane i naruavao njihov mir, te je osuen na kaznu zatvora u trajanju od etrdeset dana (v. Zakon o prekrajima protiv javnog reda i mira, Narodne novine, 5/1990., 30/1990., 47/1990., 29/1994.). Pored prekrajnog postupka, protiv podnositelja zahtjeva pokrenut je i kazneni postupak u kojem ga se teretilo za kazneno djelo nanoenja tekih tjelesnih ozljeda. I u tom postupku podnositelj zahtjeva biva proglaen krivim, a u izreenu kaznu uraunata mu je kazna iz prekrajnog postupka. Prilikom ocjene o postojanju povrede prava da se ne bude dva puta suen ili kanjen u istoj stvari, Europ-ski sud za ljudska prava morao je ocijeniti jesu li kanjiva djela za koja je podnositelju zahtjeva sueno u prekrajnom i kaznenom postupku ista kanjiva djela. injenica je kako je utvrivanje identiteta kanjivih djela jedno od najsloenijih pitanja primjene naela ne bis in idem te da ni praksa ESLJP nije uvijek dosljedna u razmatranju tog pitanja (usp. sluajeve Gradinger protiv Austrije i Oliveira protiv vicarske). Prilikom odluivanja u sluaju Maresti Sud se pozvao na prije utvrene kriterije u predmetu Zolutukhin protiv Rusije prema kojima naelo ne bis in idem zabranjuje progon ili suenje za drugo kanjivo djelo ako ono proizlazi iz identinih ili bitno istih injenica. Dakle, Sud je kao polazite za ocjenu primjene naela ne bis in idem uzeo injenini supstrat, a ne zakonsku klasifi kaciju djela. U sluaju Maresti protiv Hrvatske sud je zakljuio kako zakonski opis prekraja ne sadrava nanoenje tjelesne ozljede, koje, s druge strane, predstavlja kljuni element kaznenog djela teke tjelesne ozljede. Meutim, kako je Prekrajni sud izrijekom utvrdio da je podnositelj zahtjeva kriv, izmeu ostalog, i za zadavanje udarca u glavu i po cijelom tijelu oteenika, Europski sud zakljuuje da je fi ziki napad bio sastavni element prekraja za koji je podnositelj zahtjeva proglaen krivim, bez obzira na to to nanoenje teke tjelesne ozljede uope ne ulazi u zakonski opis prekraja za koji je osuen. Kako je i u kaznenom postupku podnositelj proglaen krivim, izmeu ostalog, i za udarce za-dane oteeniku, Europski sud je zakljuio da su kanjiva djela za koje je podnositelju zahtjeva sueno u prekrajnom i kaznenom postupku ista djela. Za detaljnu analizu presude u predmetu Maresti protiv Hrvatske vidi Ivievi-Karas, Elizabeta, Povodom presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu Maresti protiv Hrvatske analiza mogueg utjecaja na reformu pre-krajnog prava u Republici Hrvatskoj, str. 1-19., dostupno na http://www.pravo.hr/_download/repository/Radni_materijali.pdf.

689


no reeno, modaliteti radnje nasilnikog ponaanja u obitelji kao prekraja i kao kaznenog djela u osnovi su isti. Jedina razlika sadrana je u tome to kaz-neno djelo kao posljedicu propisuje dovoenje lana obitelji u poniavajui poloaj, no kako ni u pogledu tumaenja tog elementa ne postoje jedinstve-ni standardi, ni taj element ne moe pomoi pri razgranienju kaznenog dje-la nasilnikog ponaanja od istoimenog prekraja. Ovim pitanjem bavio se i Vrhovni sud koji osnovu razlikovanja trai u intenzitetu radnje navodei kako je nuno da radnja bude odreenog intenziteta, veinom da se ponavlja u odreenim vremenskim razmacima (koji ne smiju biti predugi), pri emu njen modus operandi moe i varirati.60 I kod tog tumaenje Vrhovnog suda ostaje otvoreno pitanje mjerila temeljem kojeg bi se taj intenzitet odredio, no kriterij ponavljanja nasilnikog ponaanja je odrediv pa ga valja ozbiljno razmotriti.

Kada se podrobnije analizira sudska praksa, i dalje ostaje nejasno zato se neka nasilnika ponaanja u obitelji tretiraju kao prekraji, a druga kao kazne-na djela. Tako je, primjerice, kao prekraj tretirano ponaanje okrivljenika koji je pod vidnim utjecajem alkohola vikao i verbalno vrijeao svoju suprugu te je uhvatio rukama za vrat i snano stisnuo. Potom je otiao u kuhinju, uzeo no, priao supruzi te je primio jednom rukom za kosu, a drugom u kojoj je drao no mahao joj ispred glave govorei: Ovako u ja tebe ubiti, tako koljem svinje. Nakon toga bacio je no udaljivi se govorei Nije jo dolo tvoje vrijeme, ali doi e. Okrivljenik je prethodno ve dva puta pravomono bio osuivan zbog nasilja u obitelji na tetu svoje supruge, a u ovom postupku izreena mu je kazna zatvora u trajanju od 20 dana te zatitne mjere obveznog psiho-socijalnog tretmana i obveznog lijeenja ovisnosti o alkoholu u trajanju od dva mjeseca te zabranu pribliavanja rtvi nasilja u trajanju od jednog mjeseca.61 Prekrajni postupak voen je i protiv okrivljenika koji je, doavi kui u 4.30 sati u vidno alkoholiziranom stanju, probudio suprugu i od nje zatraio da mu skuha puding. Nakon to mu je supruga rekla da nema eera, okriv ljenik ju je verbalno napao, viui i psujui, te napravio nered prevrnuvi stolce u kuhinji i razbivi tanjur, da bi potom suprugu poeo udarati nogama i rukama po tijelu. U tom trenutku iz spavae sobe izala su malodobna djeca koja su prisustvovala navedenom dogaaju molei okrivljenog da ne tue i ne vrijea njihovu majku, no okrivljenik se i dalje nasilno ponaao te uhvatio su-prugu za kosu i njenom glavom udrao o zid psujui je i vrijeajui.62 U ovom predmetu okrivljeniku je izreena novana kazna u iznosu od 6.500,00 kn i zatitna mjera obveznog psiho-socijalnog tretmana u trajanju od est mjeseci. S druge strane, za kazneno djelo nasilnikog ponaanja u obitelji osuen je T. B. koji je u razdoblju od etiri mjeseca u alkoholiziranom stanju u dva navrata

60 VS RH, III-Kr-149/08-3.61 Prekrajni sud, II-JR-1867/06.62 Prekrajni sud, J-3351/04-MB.

690


vrijeao svoju majku raznim pogrdnim rijeima, psujui joj majku, govorei joj da e je razbiti, a potom i fi ziki nasrnuo na nju tako da ju je udario akom u lice te otvorenim dlanom po licu. Okrivljeniku je izreena uvjetna osuda i sigurnosna mjera obveznog lijeenja ovisnosti od alkohola.63 Za kazneno djelo osuen je i L. H. jer je u vie navrata oteenicu bezrazlono vrijeao, a 3. rujna 2008., nakon to mu je oteenica odbila dati 20,00 kn, vrijeao ju je nazvavi je pogrdnim imenima. Nakon toga je pred vrata sobe prolio jestivo ulje i pokuao ga zapaliti, pa nakon to je oteena ugasila vatru, L. H. je uzeo kuhinjski no i poeo trati za oteenicom koja je pobjegla iz stana. Okrivljeniku je za ovo kaz-neno djelo sud izrekao uvjetnu osudu sa zatitnim nadzorom i sigurnosnu mjeru obveznog lijeenja ovisnosti od alkohola.64 S obzirom na injenice utvrene u tim postupcima, teko je dati jasan odgovor na pitanje zato su prva dva sluaja tretirana kao prekraji, a druga dva kao kaznena djela. Moe se rei da je prvi sluaj, iako tretiran kao prekraj, najtei, budui da je rtva bila izloena verbal-nom nasilju (vrijeanju), fi zikom nasilju (uhvatio ju je rukama za vrt i snano stisnuo) i psihikom nasilju (prijetnja da e je usmrtiti). Povrh toga, rije je o okrivljeniku koji je prije ve dva puta bio osuivan zbog nasilja u obitelji. S ob-zirom na utvrene injenice bilo bi oekivati da je ovdje rije o kaznenom djelu, a ne prekraju. Nadalje, kada usporedimo sljedea dva sluaja (J-3351/04-MB i VII-KO-1896/08), vidjet emo da su predmeti, iako su voeni razliiti postupci, sadrajno veoma slini. U oba sluaja okrivljenik je vrijeao rtvu i udarao je nogama i rukama po cijelom tijelu (prekrajni postupak), odnosno udario rtvu akom u lice te otvorenim dlanom po licu (kazneni postupak). tovie, u sluaju za koji se vodio prekrajni postupak otegotnim se moe smatrati to su nasi-lju prisustvovala maloljetna djeca. Stoga nije jasno po kojem je kriteriju jedan sluaj zavrio na prekrajnom, a drugi na kaznenom sudu.

Nadalje, treba primijetiti da je puno vei broj nasilnikih ponaanja u obi-telji tretiran kao prekraj nego kao kazneno djelo. Tako je u promatranom razdoblju od 2005. do 2009. broj osoba okrivljenih u prekrajnom postupku viestruko vei od broja osoba optuenih za kazneno djelo.65 Razlog tome moda se moe pronai i u stavu da su prekrajni postupci bri, jednostav-niji te da e se njima osigurati efi kasnija zatita lanova obitelji ugroenih i izloenih nasilju zato to ZZNO predvia niz zatitnih mjera usmjerenih ka trenutanom zaustavljanju nasilja i zatiti rtve.66

63 Kazneni sud, VII-KO-1896/08.64 Kazneni sud, XXIII-KO-1162/09.65 Ukupno je za kazneno djelo nasilnikog ponaanja u obitelji bilo prijavljeno 5 629, optue-

no 3 854, a osueno 3 094 osoba, dok je u prekrajnom postupku bilo okrivljeno ak 62 176 oso-ba, od ega je njih 48 825 proglaeno krivima. Dravni zavod za statistiku, Punoljetni poinitelji kaznenih djela, prijave, optube i osude u 2005.-2009., Poinitelji prekraja u 2005.- 2009.

66 Sukladno odredbama ZZNO, sud poinitelju nasilja u obitelji moe izrei zatitne mjere kojih je svrha, u prvom redu, preventivna sprijeiti nasilje u obitelji, osigurati nunu zatitu

691


6. ZATITA RTAVA OBITELJSKOG NASILJA U RH U SVJETLU ODLUKA EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA

Svaka rasprava o obiteljskom nasilju nuno ukljuuje problematiku zatite rtava obiteljskog nasilja. Naime, iskustva su pokazala da obiteljsko nasilje, u pravilu, ima uzlaznu liniju pa nakon relativno blagih oblika nasilja slijede oni puno tei te da nije rije o izoliranim incidentima, nego o periodino po-navljanim aktima nasilja. Kada se tome jo pridoda da je u sluaju obiteljskog nasilja uvijek rije o aktu nasilja fi ziki nadmone osobe nad slabijom, jasno je zato se upravo ovdje u prvi plan stavlja zatita rtve.

Nunost da se rtvama obiteljskog nasilja prui posebna, dodatna zatita razlog je i usvajanja posebne pravne regulative u ovom podruju.67 Zatita

zdravlja i sigurnosti osobe koja je izloena nasilju, otkloniti okolnosti koje pogoduju ili poticaj-no djeluju na poinjenje novog prekraja, a sve to radi otklanjanja ugroenosti osoba izloenih nasilju i drugih lanova obitelji. ZZNO propisuje est zatitnih mjera, a meu njima valja upo-zoriti na mjeru zabrane pribliavanja rtvi nasilja u obitelji, zabrane uznemiravanja ili uhoenja osobe izloene nasilju i udaljenja iz stana, kue ili nekog drugog stambenog prostora koje su specifi ne po tome to se, pod odreenim uvjetima, mogu primijeniti i prije pokretanja prekr-ajnog postupka. Pored navedenih zatitnih mjera, ZZNO kao jednu od mogunosti zatite rtve od nasilja u obitelji propisuje da e radi zatite i osiguranja osobe izloene nasilju nadleni sud izdati nalog policiji da otprati osobu izloenu nasilju u kuu, stan ili dugi stambeni prostor radi uzimanja njezinih osobnih stvari i osobnih stvari dugih osoba koje su s njom napustile prostor, koje su nune za zadovoljenje svakodnevnih potreba. ZZNO nadalje propisuje kako se u svim postupcima vezanim za nasilje u obitelji primjenjuju i odredbe Prekrajnog zakona, Zakona o kaznenom postupku i Zakona o sudovima za mlade. Drugim rijeima, sve mjere zatite pred-viene za rtve prekraja i kaznenih djela propisane u navedenim zakonima mogu se analogno primijeniti i na rtve obiteljskog nasilja.

67 Kako je kod nasilja u obitelji nuno zatitu rtvi pruiti odmah, posebna pozornost po-sveena je mjerama kojima se nasilnika trenutano odvaja od rtve. Upravo su zakonska rje-enja koja su omoguavala da se mjere zatite izreknu prije pokretanja bilo kakvog postupka izazvala brojne polemike. Takve rasprave bile su aktualne i u pogledu mjera zatite sadranih u ZZNO. Povodom Prijedloga za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom Zakona o zatiti od nasilja u obitelji (Narodne novine, 116/2003.) o navedenim mjerama oitovao se Ustavni sud. U prijedlogu predlagatelj osporava, izmeu ostalog, i lanak 17. Zakona o zatiti od nasilja u obitelji smatrajui da se tom odredbom provode sankcije i prije nego je ustanovlje-na bilo kakva krivnja, to je nerazmjerno svrsi zatitnih mjera i suprotno lanku 16. stavku 2. Ustava. Vezano uz taj prijedlog Ustavni sud je zakljuio sljedee: Uvaavajui injenicu da se izricanjem zatitne mjere samostalno i bez izricanja kazne odnosno druge prekrajne sankcije u odreenoj mjeri ograniavaju prava okrivljenika, zakonodavac je propisao da se takvo rjeenje moe donijeti samo zbog otklanjanja izravne ivotne ugroenosti osoba izloenih nasilju i dru-gih lanova obitelji. Uz to, da bi ostalo na snazi takvo rjeenje, zakonodavac je propisao uvjet da se u roku od tri dana, od dana donoenja rjeenja o zatitnoj mjeri, mora podnijeti zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka, u suprotnom, sud e to rjeenje staviti izvan snage. Ima-jui u vidu svrhu zatitnih mjera, osporenom odredbom propisani razlog zbog kojeg sud moe

692


rtava obiteljskog nasilja u RH vezana je uz voenje prekrajnog ili kazne-nog postupaka u okviru kojih je predvien niz mjera kojima se na izravan ili neizravan nain tite rtve obiteljskog nasilja. O tome jesu li one dostatne za zatitu ili nisu postoje razliiti stavovi.68 Meutim, iz presuda Europskog suda za ljudska prava Branko Tomai i drugi protiv Republike Hrvatske69 i A. pro-tiv Republike Hrvatske70 nedvojbeno je da se postojea zakonska rjeenja ne provode na adekvatan nain u domaoj sudskoj praksi.

Tako je temeljem presude Branko Tomai i drugi protiv Republike Hr-vatske RH duna nadoknaditi tetu zbog povrede prava na ivot zajamenog u odredbi l. 2. EKLJP.71 Naime, Opinski sud u akovcu osudio je M.M zbog kaznenog djela prijetnje na kaznu zatvora u trajanju od pet mjeseci i izrekao mu sigurnosnu mjeru obveznog psihijatrijskog lijeenja. Protekom neto vie od mjesec dana nakon izdrane zatvorske kazne M.M. je ustrijelio M.T., njihovu ker i sebe. Povodom ovog dogaaja roditelji te braa i sestre preminule podnijeli su zahtjev Europskom sudu za ljudska prava zbog povre-de prava na ivot zajamenog u l. 2. EKLJP. Europski sud je povodom ovog zahtjeva razmatrao aspekte preventivne pozitivne obveze drave koja nastaje u sluajevima kada je drava znala ili trebala znati za postojanje stvarne i

odreene zatitne mjere izrei samostalno i bez izricanja kazne, odnosno druge prekrajne sankcije, kao i postupak u kojem sud takvo rjeenje moe donijeti, Ustavni sud ocjenjuje da je izricanje zatitne mjere prije pokretanja prekrajnog postupka kako je to propisano ospore-nom odredbom usmjereno na legitimni cilj i razmjerno naravi potrebe za ogranienjem prava okrivljenika. Sukladno navedenome, Ustavni sud utvruje da nisu osnovani navodi predlaga-telja o nesuglasnosti lanka 17. Zakona o zatiti od nasilja u obitelji s lankom 16. stavkom 2. Ustava. V. Rjeenje Ustavnog suda RH, U-I-2744/2003 od 8. veljae 2006., Narodne novine, 20/2006.

68 Usp. Vraan, Sandra, Procesnopravne mjere protiv poinitelja obiteljskog nasilja, Hrvat-ski ljetopis za kazneno pravo i praksu, vol. 16, 1/2009., str. 206., i igante-ivkovi, op. cit., str. 38.

69 Iako je u konkretnom sluaju poinitelj bio osuen zbog kaznenog djela prijetnje, ovaj predmet ima znaajne implikacije u pogledu zatite rtava obiteljskog nasilja. O obvezi drave da prui zatitu rtvama obiteljskog nasilja Europski sud je raspravljao i u sluajevima Opzuz v. Turkey, Airey v. Ireland, Bevacqua v. Bulgaria i Kontrova v. Slovakia. Sve citirane presude Europskog suda za ljudska prava dostupne su na slubenoj web stranici Suda, na adresi: http://www.echr.coe.int/echr.

70 Presuda je objavljena sredinom listopada pa u trenutku pisanja ovog rada jo uvijek nije konana, to znai da Hrvatska jo uvijek moe zatraiti njezino preispitivanje koje moe rezultirati i drugaijom odlukom.

71 Povredu lanka 2. Konvencije Europski sud je utvrdio i u sluaju Kontrova protiv Slo-vake koji se odnosi na nasilje u obitelji. U tom predmetu, bivi suprug je, nakon serije prijetnji i nasilja nad bivom suprugom i dvoje djece, ubio djecu, a potom i sebe. Europski sud je utvrdio kako je nesporno da je policija znala za stanje u obitelji jer je supruga redovito nasilje prijav-ljivala, no unato obvezama, policija je propustila poduzeti niz mjera. I Vrhovni sud Slovake utvrdio je postojanje izravne veze izmeu propusta policije i tragine posljedice.

693


neposredne opasnosti za ivot odreenog pojedinca, ali je propustila poduzeti mjere u okviru svojih ovlasti da bi tu opasnost otklonila.72 Prema tome, kljuna naela u defi niranju postojanja takve obveze jesu predvidljivost dogaaja, od-nosno ispunjenje uvjeta da su vlasti znale ili morale znati za postojanje stvarne i neposredne opasnosti za ivot odreenog pojedinca te razumnost preven-tivnih mjera koje u takvim sluajevima poduzimaju dravna tijela, odnosno proputanje poduzimanja mjera koje bi otklonile tu opasnost.

U ovom predmetu Europski sud je utvrdio da je sporni dogaaj bio pred-vidljiv, tj. da su temeljem utvrenja iz sudskog postupka i nalaza i miljenja psihijatra domae vlasti znale da su prijetnje M. M. ozbiljne, zbog ega je i osuen na bezuvjetnu zatvorsku kaznu, te da trebaju poduzeti sve razumne mjere kako bi se ugroene osobe zatitile. Prilikom razmatranja pitanja jesu li mjerodavne vlasti poduzele sve razumne mjere za zatitu ivota, Europski sud je zakljuio kako protiv M.M. nikada nije naloena pretraga stana i vozila iako je prijetio uporabom bombe. Nadalje, Sud navodi kao Vlada RH nije dokazala da je mjera obveznog psihijatrijskog lijeenja koju je sud odredio za M.M. uistinu i pravilno provedena.73 Iz raspoloivih dokumenata proizlazi da se lijeenje M.M. u zatvoru sastojalo od razgovora sa zatvorskim osob-ljem od kojih nitko nije bio psihijatar. Posebno je Sud istaknuo injenicu da putanju osuenika iz zatvora nije prethodila procjena postoji li i dalje opa-snost od ponavljanja djela iako su sudovi prijetnje shvatili ozbiljno te je u psihijatrijskom izvjeu izriito utvreno da postoji snana vjerojatnost da

72 Standardi za utvrivanje postojanja preventivne pozitivne obveze drave da zatiti poje-dince od nasilja drugih pojedinaca utvreni su u sluaju Osman protiv Ujedinjenog Kraljevstva. Treba istaknuti da je Sud naglasio kako je rije o obvezi koja nije apsolutna i da je valja tumaiti na nain koji nee nametati nemogui ili nerazmjeran teret vlastima. Ova obveza drave treba biti tumaena tako da se uzmu u obzir kako potreba utvrivanja prioriteta prilikom raspore-ivanja policijskih snaga tako i odredbe Konvencije o potovanju prava osumnjienika. Zato svaka tvrdnja o ugroenosti ivota ne namee automatski zahtjev na poduzimanje mjera za sprjeavanje njezina ostvarivanja. Prema tome, za postojanje ovakve obveze kljuno je da su vlasti znale ili morale znati da postoji stvarna i neposredna opasnost za ivot odreenog poje-dinca i da su propustile poduzeti potrebne mjere. S obzirom na navedena ogranienja, Europski sud je rijetko donosio odluke o povredi l. 2. Konvencije zbog utvrene preventivne pozitivne obveze drave.

73 Sud je detaljno analizirao zakonsko ureenje i primjenu sigurnosne mjere obveznog psihijatrijskog lijeenja u praksi te upozorio na niz nedostataka postojeeg rjeenja. Izmeu ostalog, Sud je upozorio na injenicu da kad je odluka o odreivanju obveznog psihijatrijskog lijeenja postala pravomona, M.M je u pritvoru ve proveo dva mjeseca i 25 dana. Kako je osuen na kaznu zatvora od pet mjeseci, njegovo psihijatrijsko lijeenje do putanja iz zatvora moglo je trajati samo dva mjeseca i 5 dana. Sud smatra da psihiki problemi M.M. teko da su se uope mogli rijeiti u tako kratkom roku. Sud je takoer primijetio da su propisi koji ureuje provedbu mjere obveznog psihijatrijskog lijeenja vrlo openite naravi i kao takvi ostavljaju velike diskrecijske ovlasti zatvorskim vlastima.

694


moe doi do ponavljanja djela.74 S obzirom na navedeno sud smatra da nisu poduzete odgovarajue mjere kako bi se smanjila vjerojatnost da e M.M. ostvariti svoje prijetnje nakon putanja iz zatvora.

Sud je u ovom predmetu posebno razmatrao je li drava imala dodatnu po-zitivnu obvezu ispitati kaznenu odgovornost bilo kojeg dravnog slubenika ukljuenog u taj sluaj. Ne iskljuujui eventualnu odgovornost drave, Sud je naglasio kako ovdje nije kljuna pojedinana odgovornost dravnog slubenika, ve da je glavni prigovor usmjeren na manjkavost nacionalnog sustava zatite ivota ljudi od postupka opasnih kriminalaca koji su kao takvi prepoznati od strane mjerodavnih vlasti i postupanje prema takvim pojedin-cima. Meutim, i u tom kontekstu naglaavajui potrebu urnog osiguravanja efi kasne policijske zatite rtvi, sudac Nicolaoua istie: da su odgovorni paljivo razmotrili situaciju, onda bi bilo jasno da je, nakon putanja M.M. iz zatvora, rtvama ubojstva bila prijeko potrebna policijska zatita, bez koje su ostali u smrtnoj opasnosti. alosno je to nita nije uinjeno u tom smjeru, i to, kako se ini, nitko nije ni na koji nain odgovarao. U takvim okolnostima pojedinani propust ne bi se trebao potpuno zanemariti zbog nesavrenosti regulatornih odredba koje se odnose na izvrenje naloga za psihijatrijsko lijeenje.75

Drugi sluaj pred Europskim sudom odnosi se na nedavno usvojenu presu-du u predmetu A. protiv Hrvatske temeljem koje je RH duna naknaditi tetu zbog povrede prava na potovanje privatnog i obiteljskog ivota zajamenog u odredbi l. 8. EKLJP. U citiranom predmetu protiv supruga podnositelji-ce zahtjeva bilo je pokrenuto vie prekrajnih postupaka zbog nasilja u obi-telji te kaznenih postupaka za kazneno djela nasilnikog ponaanja u obitelji, zaputanja i zlostavljanja djeteta i maloljetne osobe te zbog kaznenih djela prijetnje podnositeljici zahtjeva, policijskom slubeniku i sutkinji koja je vodila kazneni postupak protiv njega. Unato nizu mjera i sankcija koje su

74 O problemu nedostatne regulativne poinitelja kaznenih djela kojima je bila izreena sigurnosna mjera obveznog psihijatrijskog lijeenja, a kod kojih postoji opasnost za okolinu i nakon to su izdrali zatvorsku kaznu, upozorili su Sui, E., Plee, S., Aktualni problemi primjene i provoenja sigurnosne mjere obveznog psihijatrijskog lijeenja, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, vol. 13, 2/2006., str. 929.

75 U ovoj presudi takoer je upozoreno na domau sudsku praksu prema kojoj ako ovlate-na osoba pogrijei, odgovornost drave za naknadu tete postoji samo ako se dokae namjera da se treoj osobi prouzroi teta. Takvo ogranienje nije u skladu s praksom Europskog suda po kojoj odgovornost dravnih slubenika moe postojati i kada je tetna posljedica rezultat njihova nemara.

695


izreene u kaznenom76 i prekrajnom postupku,77 veina njih nije provedena.78 Naime, u razdoblju od pet godina niti jedna presuda izreena zbog nasilja u obitelji i prijetnji supruzi, pa tako ni ona o bezuvjetnoj kazni zatvora, nije izvrena. Sud je B. izrekao i zatitnu mjeru zabrane pribliavanja rtvi, no na-silnik je bio uporan do te mjere da je unajmio privatnog detektiva koji je otkrio adresu na koju su se A. i dijete sklonili nakon to su napustili sklonite za rtve nasilja. Nakon toga rtva je od suda traila izricanje dodatne zatitne mjere za-brane uznemiravanja ili uhoenja, no sud ju je odbio s obrazloenjem da nije dokazano da je u neposrednoj ivotnoj opasnosti. Na kraju nasilnik zavrava u zatvoru, no ne zbog niza kaznenih djela i prekraja nasilnikog ponaanja u obitelji poinjenih na tetu supruge, nego zbog prijetnje sutkinji. Europski sud je u predmetu A. protiv Hrvatske utvrdio kako su nacionalni sudovi izri-canjem razliitih mjera (pritvora, psiho-socijalnog tretmana i drugih zatitnih mjera, mjera opreza, obveznog psihijatrijskog lijeenja, novane kazne, kazne zatvora) pokazali da te mjere smatraju prikladnim i nunim radi rjeavanja sluaja obiteljskog nasilja. Meutim, neprovoenjem veine tih mjera drava je prekrila svoju pozitivnu obvezu da osigura pravo na potovanje privatnog ivota, ime je poinila povedu lanka 8. Europske konvencije.79

76 Protiv biveg supruga podnositeljice zahtjeva u razdoblju od 2005. do 2009. bila su po-krenuta tri kaznena postupka. Prvi postupak pokrenut 2005. zbog kaznenog djela nasilnikog ponaanja u obitelji te zaputanja i zlostavljanja djeteta ili maloljetne osobe, u trenutku podno-enja zahtjeva Europskom sudu jo je uvijek trajao. Drugi postupak vodio se zbog kaznenog djela prijetnje podnositeljici zahtjeva i policijskim slubenicima. U tom postupku B. je 16. listopada 2006. osuen na osam mjeseci zatvora, no jo uvijek nije poeo izdravati tu kaznu. U treem kaznenom postupku iz kolovoza 2009. zbog kaznenog djela prijetnje sutkinji i njezinoj keri B. je osuen na tri godine zatvora i izreena mu je sigurnosna mjera obveznog psihijatrij-skog lijeenja te je konano zavrio u zatvoru.

77 U razdoblju od 2004. do 2006. bila su pokrenuta etiri prekrajna postupka protiv B. zbog nasilnikog ponaanja u obitelji. Prvi postupak je okonan nakon to je podnositeljica zahtjeva odbila svjedoiti. U drugom postupku B. je osuen na plaanje novane kazne od 2.000,00 kuna, no nema pokazatelja da je kazna plaena. U treem postupku kazna od 7.000,00 takoer nije pla-ena jer je u meuvremenu nastupila zastara. Konano, u etvrtom postupku B. je osuen na nov-anu kaznu u iznosu od 6.000,00 kuna te su mu izreene zatitne mjere zabrane pribliavanja rtvi nasilja i obveznog psiho-socijalnog tretmana. Novanu kaznu platio je u manjem iznosu (1.000,00 kn), a preostali neplaeni dio kazne zamijenjen je kaznom zatvora, no nju B. nikada nije izdrao jer, kako je Vlada RH objasnila, zatvori su pretrpani. to se tie zatitne mjere obveznog psiho--so cijalnog tretmana, ni ona nije provedena uz obrazloenje da nisu imenovane osobe koje bi bile ovlatene za njezino provoenje. U meuvremenu i u ovom predmetu nastupila je zastara.

78 Europski sud je primijetio da u ovom sluaju postoji niz kaznenih i prekrajnih postupa-ka koji se vode povodom nasilnikog ponaanja istog poinitelja na tetu iste rtve. S aspekta najprimjerenije i pravodobne zatite prava na potovanje privatnog ivota bilo bi uinkovitije kada bi vlasti bile u poziciji sagledati sluaj u cjelini.

79 Europski sud povodom ovog zahtjeva zakljuuje da je bitni cilj lanka 8. Europske kon-vencije zatita pojedinca od arbitrarnih radnja javnih vlasti, a uz to mogu postojati i pozitivne

696


Ova dva sluaja na zoran nain pokazuju kako je samo propisivanje obi-teljskog nasilja bilo kao prekraja bilo kao kaznenog djela nedovoljno ako ga ne prati adekvatna zatita rtve. Jednako tako adekvatna zatita rtve ne znai puko propisivanje zatitnih mjera. Nuno je da usvojene mjere budu realizi-rane u praksi. Konano, sprjeavanje nasilja u obitelji i zatita rtava ne moe se provesti bez suradnje i povezanost razliitih institucija kao to su policija, centri za socijalnu skrb, dravno odvjetnitvo, nevladine organizacije koje se bave zatitom rtava nasilja.

7. ZAKLJUAK

Hrvatsko drutvo prepoznalo je problem nasilja u obitelji i potrebu stva-ranja pretpostavka za njegovo sprjeavanje. Za realizaciju te zahtjevne zada e nuno je postojanje jasnog zakonodavnog okvira te njegovo efi kasno provo-enje u praksi. U tom smjeru posljednjih deset godina na normativnoj razini uinjeno je mnogo kroz odredbe, prije svega, Kaznenog zakona, Zakona o kaznenom postupku, Prekrajnog zakona i u najveoj mjeri Zakona o zatiti od nasilja u obitelji.

Meutim, propisivanje nasilnikog ponaanja u obitelji i kao kaznenog djela i kao prekraja bez kriterija koji bi jasno razgraniavali jednu od druge kanjive radnje dovelo je u praksi do neprihvatljivih rjeenja. Ako se povodom iste radnje nasilnikog ponaanja vode i kazneni i prekrajni postupak, kri se temeljno postupovno naelo ne bis in idem. Ako se vodi samo jedan postu-pak, kazneni ili prekrajni, zbog nepostojanja jasnog kriterija razgranienja, procjenu kvalifi kacije ponaanja kao kaznenog djela ili prekraja odredit e najee policijski slubenik, ime se dovodi u pitanje pravna sigurnost graana. Stoga nema nikakve dvojbe da bi predstojeu izmjenu Kaznenog zakona trebalo iskoristiti za preoblikovanje postojee kaznenopravne regula-tive tako da se postave jasni kriteriji razlikovanja u odnosu prema prekraju.

Jedan od naina bio bi da se kazneno djelo nasilnikog ponaanja ogranii na najtee, najgrublje, najopasnije modalitete nasilja kao to su npr. nasilje uporabom oruja ili opasnog orua, nasilje pred djecom, nasilje poinjeno prema posebno ranjivoj rtvi (npr. osobi s posebnim potrebama, trudnici). Kao mogui kriterij razgranienja moe se uzeti i opetovanost, odnosno po-navljanje akta nasilja u obitelji. U tom sluaju nasilje utvreno pravomonom

obveze drava kao sastavni dio djelotvornog potovanja privatnog i obiteljskog ivota koje mogu znaiti donoenje mjera u sferi meusobnih odnosa pojedinaca. Drave imaju znatnu slo-bodu u izboru odgovarajuih mjera, no Europski sud ima ovlast preispitivanja i interveniranja u onim predmetima u kojima je prisutan oit nerazmjer izmeu teine ina i rezultata ostvarenih na nacionalnoj razini.

697


prekrajnom odlukom, ako se ponovi, za sobom e povlaiti kaznenu od-govornost. Prednost tog kriterija je njegova preciznost, odreenost i jasna diferencijacija kaznenog djela od prekraja, no moe mu se prigovoriti to sadrajno isto ponaanje jednom tretira kao prekraj, a drugi put kao kazneno djelo i tako negira kvalitativnu razliku izmeu prekraja i kaznenih djela. Isto tako bilo bi korisno i prijeko potrebno za zatitu rtve u okviru kaznenog djela nasilnikog ponaanja u obitelji propisati kao modalitet radnje i nepotovanje izreenih prekrajnopravnih mjera za zatitu rtava obiteljskog nasilja.

Drugi nain u istom smjeru bio bi da se umjesto jednog, samostalnog kaznenog djela nasilnikog ponaanja u obitelji predvide kvalifi cirani oblici kod tono odreenih kaznenih djela ako su ta djela poinjena pri nasilnikom ponaanju u obitelji (npr. ubojstvo, tjelesne ozljede i sl.).

Oba rjeenja naglaavaju zatitu obitelji dajui jasnu poruku o znaaju i ozbiljnosti problema obiteljskog nasilja i istovremeno razgraniavaju kazneni postupak od prekrajnog postupka. Pored toga, na taj se nain kroz zadravanje i prekrajne i kaznene odgovornosti, i to tako da je prednost dana prekrajima, a kazneni postupak sa svojim represivnim instrumentarijem dolazi do izraaja tek kod najopasnijih i najupornijih obiteljskih nasilnika, potvruje ope poz-nata teza da je kazneno pravo tek ultima ratio societas. Upravo u podruju obiteljskog nasilja ta teza u potpunosti dolazi do izraaja jer kazneno pravo nije niti moe biti sredstvo za rjeavanje obiteljskih odnosa. Ali ono to kaz-neno pravo jest i treba biti krajnji je odgovor drutva u onim sluajevima u kojima se zatita obitelji ne moe ostvariti bez kaznenopravne prisile.

Treba naglasiti da kod obiteljskog nasilja, bez obzira na to je li rije o prekrajnoj ili kaznenoj odgovornosti nasilnika, uvijek u prvi plan treba sta-viti rtvu i njezinu uinkovitu zatitu, i s time povezano otklanjanje uzroka nasilnikom ponaanju. Prema tome, odgovarajua i precizna normativa koja e pruiti pravni okvir za ostvarenje navedenog tek je prvi, poetni i laki dio zadatka. Meutim, ono to je daleko tee jest njezino efi kasno provoenje u praksi. Na to upuuju, osobito u posljednje vrijeme, mnogobrojni sluajevi obiteljskog nasilja kod nas koji su zavrili fatalnim ishodom. Svaki od tih sluajeva ostavio je gorak okus i nametnuo neizbjena pitanja: Je li se smrt mogla sprijeiti? Zato se rtva nije zatitila? Zato se ne provode postojei instrumenti za zatitu rtava obiteljskog nasilja? Tko je za to odg

Documents

Nasilje u Obitelji u Svjetlu Promjena Kaznenog Zakona