Nastavni plan i program I ciklusa studija akademske 2012 ...prf.unbi.ba/text/NPP12.pdf · jedan seminarski rad iz nastavnih predmeta predviĊenih Nastavnim planom i programom. 8

1

UNIVERZITET U BIHAĆU

PRAVNI FAKULTET BIHAĆ

Nastavni plan i program I ciklusa studija

akademske 2012/13. godine

Bihać, 2012. godine

2

UPRAVA FAKULTETA

DEKANAT

Ulica Mehe Hadţiabdića bb.

Telefon / fax 037 310 990

Email: [email protected]

www.pravnifakultet.ba

Dekan: Prof. dr. sc. Nevzet Veladţić

Prodekani:

Prof. dr. sc. Suad Hamzabegović

(Prodekan za nastavu i studentska pitanja)

Prof. dr. sc. Genc Trnavci

(Prodekan za nauĉno - istraţivaĉki rad)

Sekretar fakulteta: Emira Delić

Nastavno-nauĉno vijeće

Sastav Nastavno-nauĉnog vijeća Pravnog fakulteta Univerziteta u Bihaću:

dekan kao predsjedavajući;

nastavnici u radnom odnosu;

dva predstvanika viših asistenata u radnom odnosu;

dva predstavnika asistenata u radnom odnosu;

mailto:[email protected]

http://www.pravnifakultet.ba/

3

jedan predstavnik studenata I ciklusa studija;

jedan predstavnik studenata II ciklusa studija.

UVOD

Bosna i Hercegovina je prihvatila principe Bolonjskog procesa

stavljanjem potpisa na relevantne dokumente u Berlinu 16. 09. 2003. godine.

Time je ušla u red 40 zemalja Evrope koje su se obavezale da će do 2010.

godine ispuniti uslove za potpuni prelazak na ovakav naĉin studiranja. Pravni

fakultet Univerziteta u Bihaću na temelju iste odluke ušao je u Bolonjski

proces u cilju ispunjavanja svih potrebnih evropskih standarda koji

osiguravaju transparentnost obrazovne institucije u odnosu na druge

obrazovne sisteme, kvalitet studiranja, mobilnost studenata i profesora na

evropskom podruĉju.

ECTS bodovi predstavljaju numeriĉku vrijednost (izmeĊu 1 i 60) koja

se dodjeljuje predmetima / kursevima kako bi se opisao koeficijent

opterećenja studenta prilikom savladavanja predviĊenog gradiva. Oni

odslikavaju kvantitet rada koji svaki predmet / kurs zahtijeva u odnosu na

ukupnu koliĉinu rada koja je potrebna da se završi cijela godina studija na

Pravnom fakultetu, tj. predavanja, praktiĉni rad, seminari, konsultacije,

samostalno uĉenje u biblioteci ili kod kuće – i ispite.

Prilikom izrade ECTS bodova Komisija je išla po principu «odozgo

prema dolje», tako što ukupan broj studijskih bodova iznosi 240, odnosno

svaka godina je normirana sa 60 bodova, a semestar 30 bodova. To znaĉi da

vremensko trajanje prvog ciklusa studija Pravnog fakulteta je 4 godine, kao i

u susjednim zemljama Hrvatskoj, Sloveniji, MaĊarskoj i nekim drugim.

ECTS je jedinstven sistem studijskih bodova koji se dodjeljuje

pojedinim predmetima / kursevima, a koji omogućava:

Prepoznatljivost i poreĊenje programa i sadrţaja

Akumulaciju i prenos steĉenih bodova

4

Mobilnost studenata na evropskim univerzitetima.

Na takav naĉin studijski bodovi doprinose:

Transparentnosti planova i programa

Povećanju mogućnosti izbora za studente

Proširivanja meĊuuniverzitetske saradnje

Stvaranju evropskog obrazovnog prostora.

Ukoliko student uspješno obavi sve predviĊene obaveze, stiĉe pravo da

mu se nakon njihovog okonĉanja priznaju ili dodijele ECTS studijski bodovi.

Dodijeljeni ECTS bodovi upisuju se u studentov personalni dossier (personal

file) koji omogućavaju nastavak studija kako na matiĉnoj instituciji tako i

izvan nje.

Komisija se prilikom izrade ECTS studijskih bodova vodila slijedećim

principima:

Kritiĉko preispitivanje programa studijskih predmeta koji su prisutni

na Pravnom fakultetu

Insistiranje na individualnim obavezama studenata (npr. pisanim

radovima), te postepeno povećavanje broja sati individualne nastave i

konsultacija izvan nastave umjesto klasiĉnog pristupa ex katedra

Princip dostupnosti svih relevantnih informacija o uslovima i naĉinu

studiranja

Osnovni cilj prelaska na Bolonjski proces je uspostavljanje atraktivno i

efikasnog studijskog obrazovanja prvog ciklusa Pravnog fakulteta,

zasnovanog na dobro uvezanoj unutrašnjoj organizaciji svih dijelova sistema.

Svjesni smo da je to izuzetno teţak i kompleksan zadatak i da se prvi koraci

usmjeravaju ka redefiniranju cijelog sistema studiranja te revidiranju

studijskih programa koji zadovoljavaju standarde evropskog podruĉja. Pravni

fakultet Univerziteta u Bihaću prihvatio je buduće izazove te usmjerio sve

svoje intelektualne i materijalne potencijale u tom pravcu.

5

ISHODI UĈENJA – BACHELOR PRAVA

(akademski standardi)

Ovaj dokument postavlja minimum postignuća kojeg student Pravnog

fakulteta u Bihaću treba posjedovati prije nego što mu se dodijeli diploma sa

zvanjem diplomirani pravnik.

Ovaj dokument se odnosi na sve studente koji prema studijskom programu

steknu minimum 240 ECTS bodova.

Svaki student će morati u toku studijskog perioda uspješno demonstrirati

postignuća u svim planiranim nastavnim predmetima kako bi potvrdio svoju

osposobljenost znanjem i vještinama potrebnim za kvalifikaciju diplomiranog

pravnika.

Student završne godine Pravnog fakulteta mora demonstrirati zadovoljavajuće

rezultate u slijedećim oblastima:

a) Sposobnosti vezane za uţu oblast prava

1. Znanje: student treba iskazivati temeljna znanja i razumijevanje u

podruĉju pravnog (pravnih) sistema, a posebno on/ona:

da budu u stanju da iskaţu znanje na solidnoj razini o kljuĉnim

konceptima, vrijednostima, principima i propisima pravnog

(pravnih) sistema;

da su u mogućnosti objasniti kljuĉne pravne institucije te

procedure u tom pravnom sistemu;

da su u stanju demonstrirati steĉeno znanje temeljito i u

kontekstu koji obuhvata šira podruĉja pravnog sistema.

2. Primjena i problemsko rješavanje: da student iskazuje temeljne

sposobnosti u primjeni steĉenog znanja u ograniĉeno kompleksnim

situacijama kao i da izvodi argumentirane zakljuĉke u konkretnim

aktualnim ili hipotetiĉkim problemima.

3. Izvori i istraţivanja: da student iskazuje osnovne sposobnosti u

jasnom prepoznavanju pitanja koja zahtjevaju istraţivanje; da u

korištenju ĉasopisa i elektroniĉkih baza podataka prepoznaje

suvremene pravne informacije; da iskazuje sposobnost u korištenju

primarne i sekundarne literature potrebne za njegov studij.

4. Kreditni sistem:

6

b) Sposobnost u prenošenju intelektualnih vještina:

analiza, sinteza, kritiĉkog rasuĊivanja i procjena

Da student iskazuje osnovnu sposobnost u: 1. Prikupljanju zajedniĉkih informacija i materije iz razliĉitih

izvora;

2. Pravljenju sinteza relevantnih doktrinarnih i politiĉkih

pitanja vezanih za temu koja je predmet istraţivanja;

3. Donošenju kritiĉkih sudova na temelju konkretne i

meritorne argumentacije;

4. Mogućnosti da vrši racionalan odabir izmeĊu alternativnih

solucija;

c) Autonomnost i osposobljenost za uĉenje:

1. da je osposobljen za neovisno planiranje i obavljanje zadataka u

podruĉju prava;

2. da odraţava sposobnost u traţenju povratne informacije u postupku

uĉenja;

d) Posjedovanje vještina

Govorna i pisana komunikacija:

1. da iskazuje osnovne govorne i pisane sposobnosti u

korespondenciji;

2. da prezentira svoja znanja ili argumente na naĉin koji je

pristupaĉan, odnosno prikladan shodno kome je

upućen;

3. da je osposobljen za ĉitanje i diskutiranje kompleksnih

pravnih materijala.

Druge ključne vještine: numeracija, informacijska tehnologija i

timski rad: student treba da iskazuje temeljne sposobnosti za:

1. Korištenje numeriĉkih ili statistiĉkih formi kod procjenjivanja

ĉinjenica i informacija, posebno onda kada su one temelj

njegove/njene argumentacije;

2. IzraĊivanje eseja i drugih vidova tekstualnih radova te

prezentiranje takvih radova u metodološki prihvatljivoj formi;

3. Korištenje elektronskih informacija dobivenih iz pretraţivaĉkih

sistema;

4. Rad u timovima u kojima kao uĉesnik daje doprinos u rješavanju

zadataka.

7

DODATNA UPUTSTVA UZ NASTAVNI PLAN

Studenti koji u srednjoj školi nisu uĉili latinski jezik duţni su odslušati

nastavu iz latinskog jezika za pravnike tokom I semestra na Pravnom

fakultetu, te isti poloţiti prije pristupanja polaganju ispita iz predmeta

Rimsko pravo.

Na osnovu ĉlana 150. Statuta Univerziteta u Bihaću studenti stiĉu

pravo na upis u narednu godinu studija ostvarivanjem ECTS bodova za

predmete iz predhodne godine studija.

- Student moţe prenijeti u narednu godinu studija najviše šest

(6) neostvarenih ECTS bodova, odnosno najviše jedan

nastavni predmet ukoliko je isti vrednovan sa više od šest

(6) ECTS bodova.

- Student koji ne ispuni uslove iz prethodno navedenog,

obnavlja istu godinu studija.

Redovni studenti su obavezni da tokom školske godine izaberu i urade

jedan seminarski rad iz nastavnih predmeta predviĊenih Nastavnim

planom i programom.

8

Nastavni plan I ciklusa studija

9

I godina - ljetni semestar

RB Šifra

predmeta Predmet P V

Sumarno Sumarno opterećenje ECTS Status

P V Kontakt Sum.opt. Rezultat

1. BP 005 Rimsko pravo 6 2 90 30 120 270 9,64 9 OBAVEZNI

2. BP 004 Metodologija društvenih nauka 4 1 60 15 75 165 5,89 6 OBAVEZNI

3. BP 007 Uvod u ekonomiju 4 2 60 30 90 210 7,50 8 OBAVEZNI

4. BP Strani jezik I* 2 2 30 30 60 150 4,28 4 IZBORNI*

SUMARNO 16 7 240 105 345 795 27,32 27 *Odlukom Nastavno-nauĉnog vijeća Pravnog fakulteta br. 02-1126-1/2012. od 28. 9. 2012. utvrĊeni su izborni predmeti za akad.

2012/13. godinu, i to: strani jezik I (Njemaĉki jezik/Engleski jezik)

I godina - zimski semestar

RB Šifra



P V Kontakt Sum.opt.

1. BP 001 Uvod u nauku o državi i pravu 6 2 90 30 120 270 9,64 9 OBAVEZNI

2. BP 002 Opća historija države i prava 4 1 60 15 75 165 5,89 6 OBAVEZNI

3. BP 003 Državnopravni razvitak BiH 6 2 90 30 120 270 9,64 9 OBAVEZNI

4. BP 006 Sociologija sa sociologijom prava 6 2 90 30 120 270 9,64 9 OBAVEZNI

SUMARNO 22 7 330 105 435 975 34,82 33

10

II godina - zimski semestar

RB Šifra




1. BP 009 Uvod u građansko pravo 4 2 60 30 90 210 7,50 8 OBAVEZNI

2. BP 015 Nasljedno pravo 3 1 45 15 60 135 4,82 5 OBAVEZNI

3. BP 010 Krivično pravo 6 2 90 30 120 270 9,64 9 OBAVEZNI

4. BP 011 Statistika 3 1 45 15 60 135 4,28 4 OBAVEZNI

5. BP Izborni predmet* 2 1 30 15 45 90 3,21 3 IZBORNI*


2012/13. godinu, i to: Pravo lokalne i regionalne samouprave, Nomotehnika, Kriminologija.

II godina - ljetni semestar

RB Šifra




1. BP 012 Ekonomska politika 4 2 60 30 90 210 7,50 8 OBAVEZNI

2. BP 013 Porodično pravo 3 1 45 15 60 135 4,82 5 OBAVEZNI

3. BP 014 Stvarno pravo 3 1 45 15 60 135 4,82 5 OBAVEZNI

4. BP 008 Ustavno pravo 6 2 90 30 120 270 9,64 9 OBAVEZNI

5. BP Strani jezik II* 2 2 30 30 60 120 4,29 4 IZBORNI*


2012/13. godinu, i to: strani jezik II (Njemaĉki jezik/Engleski jezik)

11

III godina - zimski semestar

RB Šifra




1. BP 016 Upravno pravo 3 1 45 15 60 135 4,82 5 OBAVEZNI

2. BP 017 Finansije i finansijsko pravo 4 1 60 15 75 165 5,89 6 OBAVEZNI

3. BP 018 Krivično procesno pravo 6 2 90 30 120 270 9,64 9 OBAVEZNI

4. BP 022 Obligaciono pravo 6 2 90 30 120 270 9,64 9 OBAVEZNI

SUMARNO 23 7 345 105 450 1005 35,89 29

III godina - ljetni semestar

RB Šifra




1. BP 020 Međunarodno javno pravo 4 1 60 15 75 165 5,89 6 OBAVEZNI

2. BP 021 Radno i socijalno pravo 4 2 60 30 90 210 7,50 8 OBAVEZNI

3. BP 019 Pravo intelektualnog vlasništva 3 1 45 15 60 135 4,82 5 OBAVEZNI

4. BP 029 Uporedni pravno-politički sistemi 4 1 60 15 75 165 5,89 6 OBAVEZNI

5. BP 030 Upravno procesno pravo 3 2 45 30 75 180 6,43 6 OBAVEZNI

SUMARNO 18 7 270 105 375 855 30,54 31

12

IV godina - zimski semestar

RB Šifra




1. BP 023 Međunarodni odnosi i sigurnosne studije 4 2 60 30 90 210 7,50 8 OBAVEZNI

2. BP 024 Pravni i politički sistem EU 3 1 45 15 60 135 4,82 5 OBAVEZNI

3. BP 025 Građansko procesno pravo I 3 2 45 30 75 180 6,43 6 OBAVEZNI

4. BP Izborni predmet* 2 1 30 15 45 105 3,75 3 IZBORNI



2012/13. godinu, i to: Evropske integracije i standardizacija, Komparativno mjeniĉno pravo, Notarsko pravo.

IV godina - ljetni semestar

RB Šifra




1. BP 026 Trgovačko pravo 6 2 90 30 120 270 9,64 9 OBAVEZNI

2. BP 027 Međunarodno privatno pravo 6 2 90 30 120 270 9,64 9 OBAVEZNI

3. BP 028 Demokracija i ljudska prava 3 1 45 15 60 135 4,82 5 OBAVEZNI

4. BP 031 Građansko procesno pravo II 3 2 45 30 75 180 6,43 6 OBAVEZNI




2012/13. godinu, i to: Pravna klinika iz graĊanskog prcesnog prava, Upravljanje organizacionim ponašanjem, Pravo Evropske unije.

13

PREGLED I SADRŢAJ PREDMETA / MODULA

KOJI SE IZUĈAVAJU NA PRAVNOM

FAKULTETU U BIHAĆU

14

I – GODINA

OBAVEZNI PREDMET

Godina I UVOD U NAUKU O DRŢAVI I PRAVU

Obavezni predmet ECTS: 9

KONTAKT SATI

Predavanja : 90 Vjeţbe: 30 Konsultacije

Odgovorni nastavnici i saradnici/Nositelj predmeta

Doc. dr. sc. Amela Ĉolić

Ass. Sanja Cerić

Ciljevi i oĉekivani rezultati:

Uvod u nauku o drţavi i pravu je uvodna i osnovna disciplina koja se izuĉava na studiju prava.

Cilj je usvajanje osnovnih znanja, vještina i sposobnosti koje su preduslov za izuĉavanje

pozitivno-pravnih disciplina. U okviru predmeta Uvod u nauku o drţavi i pravu stiĉe se znanje,

vještine i sposobnosti vezane za: shvatanje vaţnosti veze izmeĊu drţave i prava, uvoĊenje u

osnovne pojmove drţave kao organizacije, klasifikaciju savremenih drţava, vrste drţavnih

djelatnosti, rad drţavnih organa i pravo koje stvaraju, te struktura prava.

Sadrţaj predmeta:

Uvod

1. Teorija drţave i teorija prava

Društvo, drţava i pravo

2. Pojam i razvoj moderne drţave

3. Drţavna organizacija

4. Oblici drţave

5. Oblici vladavine

6. Naĉelo podjele vlasti i vrste politiĉkih sistema

7. Socijalna drţava

8. Pravna drţava

9. Pad berlinskog zida i pitanje drţavne suverenosti u EU

10. Pojam prava

Pravna norma

1. Pojam, elementi pravne norme

2. Pravna sankcija

3. Pravna naĉela

Subjekti prava

1. Fiziĉka i pravna lica

Normativni pravni akt

Izvori prava

Pravne praznine

Razumijevanje normativnih pravnih akata i sistematizacija prava

Pravni pozitivizam

Obaveze studenata:

15

Studenti redovnog i paralelnog studija obavezni su redovno pohaĊati predavanja prema

utvrĊenom rasporedu. Aktivnosti u obliku uĉestvovanja u nastavi, pripreme na zadatu temu,

individualne pripreme, zatim seminarski radovi dodatno će se vrjednovati i ocjenjivati, te tako

uticati na konaĉnu ocjenu. Po okonĉanju nastave fakultativno se pristupa pismenom testu, a

zatim i završnom razgovoru na samom ispitu.

Naĉin ispitivanja:

Pismeno putem prvog i drugog kolokvija i završni dio ispita usmeno.

Obavezna literatura:

1. Muhić, Fuad, Teorija drţave i prava, Magistrat, Sarajevo, 2002.

2. Visković, Nikola, Teorija drţave i prava, Birotehnika Zagreb, 2001.

3. Miliĉić, Vjekoslav, Opća teorija prava i drţave, Zagreb 1999.

Na poĉetku svake akademske godine studenti će biti obaviješteni o aktuelnoj literaturi iz

ove oblasti.

16

I – GODINA

OBAVEZNI PREDMETI

Godina I OPĆA HISTORIJA DRŢAVE I PRAVA


KONTAKT SATI



Prof. dr. sc. Dţenana Ĉaušević

Mr. sc. Amna Toromanović


1. Da pruţi studentima temeljna znanja o historijskom razvoju drţave i prava od

najstarijih vremena do modernog doba;

2. da istraţi historijske dimenzije odnosa prava, drţave i društva;

3. da se razvije istovremeno sposobnost studenata za tumaĉenje historijskog procesa

razvoja drţave i prava i

4. da razvije svijest studenata o historijskom porijeklu i uslovljenosti savremenih

drţavnopravnih instituta i politiĉkih ustanova.

Sadrţaj predmeta:

1. UVOD

1. 1. Predmet i metodi Opće historije drţave i prava

1. 2. Nastanak i razvoj Opće historije drţave i prava kao nauĉne discipline

1. 3. Periodizacija

1. 4. Historijski izvori

2. PRVOBITNA ZAJEDNICA

2. 1. Društvena podjela rada

2. 2. Vojna demokratija

3. DRŢAVA I PRAVO STAROGA VIJEKA

3. 1. Drţave i prava Starog Istoka. Egipat. Babilon. Starojevrejska drţava.

3. 2. Egejski svijet i stara Grĉka. Sparta. Atina. Helenistiĉke drţave.

4. DRŢAVA I PRAVO SREDNJEGA VIJEKA

4. 1. Politiĉka organizacija feudalnog društva

4. 2. Feudalno pravo

4. 3. Bizant (Vizantija)

4. 4. Franaĉka drţava i pravo

4. 5. Rusija

4. 6. Arapsko-islamska drţava

4. 7. Turska drţava i pravo

4. 8. Gradovi, gradska privreda i pravo

4. 9. Englesko drţava i pravo

4. 10. Reformacija i pravo

4. 11. Apsolutizam. Španija (Španjolska). Njemaĉka. Francuska. Holandija (Nizozemska).

Engleska. Klasiĉni apsolutizam – Francuska. Švedska u doba apsolutizma. Pruska apsolutna

monarhija. Carska Rusija. Odlike apsolutizma.

5. DRŢAVA I PRAVO NOVOGA VIJEKA

5. 1. Osnovne odlike Novog vijeka – stvaranje moderne drţave i prava

17

5. 2. Engleska drţava i pravo

5. 3. SAD – drţava i pravo

5. 4. Francuska drţava i pravo

5. 5. Pariska komuna.

5. 6. Ruska i sovjetska drţava i pravo

5. 7. Ekonomska kriza 1929 – 1933. godine

Obaveze studenata:

Obavezno je prisustvo studenata na nastavi i vjeţbama. Seminarski rad, koji moţe biti

individualan ili grupni u vidu interpretacije izvora – prema tematskim jedinicama seminara.

Pismeni kolokviji u skladu sa tokom izvoĊenja nastave, te pismeni i usmeni ispit.

Naĉin ispitivanja:

Pismeni i usmeni ispit.


1. Imamović, Mustafa, Predavanja iz Opće povijesti prava i političkih institucija, Pravni

fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2005.

Dopunaska literatura:

1. Festić, Raifa, Opća historija drţave i prava, Studentska štamparija Univerziteta,

Sarajevo, 1998.

2. Karĉić, Fikret, Komparativna pravna historija: predavanja i pravni tekstovi, Pravni

fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2007.

3. Karĉić, Fikret, Pravni tekstovi: Odabrani tekstovi za Opću historiju drţave i prava,

Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2004.

18

I – GODINA

OBAVEZNI PREDMETI

Godina I DRŢAVNOPRAVNI RAZVITAK BOSNE I HERCEGOVINE


KONTAKT SATI




Mr.sc. Amna Toromanović


1. Da upozna studente sa drţavnopravnim razvitkom Bosne i Hercegovine kao

nastavnom disciplinom koja je proistekla iz predmeta Historija drţave i prava Bosne i

Hercegovine i koja je formirana u vremenu nezavisnosti i meĊunarodnog priznanja

BiH kao samostalne i suverene drţave.

2. Da razvije svijest kod studenata o politiĉko-teritorijalnom i drţavnopravnom razvitku

Bosne i Hercegovine koji se moţe u kontinuitetu pratiti punih hiljadu godina, od ranog

evropskog srednjeg vijeka do danas i koji se moţe rekonstruirati kao historija

ustavnosti i meĊunarodno-pravnog poloţaja Bosne i Hercegovine u svim razdobljima

njenog politiĉkog razvitka i neprekidnog upravno-teritorijalnog trajanja, kroz srednji

vijek, osmansko doba, austro-ugarski period i u okviru Jugoslavije 1918-1992. godine.

3. Da omogući studentima da se nauĉno upoznaju sa temeljima ustavnog poretka i

meĊunarodno-pravnog poloţaja Bosne i Hercegovine kao jedne od najstarijih

evropskih drţava, ĉije su se ime i teritorija neprekidno odrţali u svim velikim

epohama i prevratnim vremenima historije.

4. Da upozna studente sa bosanskim pravom kao nastavnom disciplinom, što omogućava

studentima da shvate uporedno-pravni razvitak pravnih institucija u BiH koji se u

kontinuitetu moţe pratiti još od ranog juţnoslavenskog srednjeg vijeka, pa preko

osmanskog i austro-ugarskog razdoblja do formiranja zajedniĉke jugoslavenske

drţave i njenog razvitka do 1992. godine, te da na taj naĉin shvate meĊuuticaje

dubrovaĉkog i mletaĉkog prava, zatim šerijatskog i kanonskog, odnosno milletskog

prava sa osmanskim drţavnim i tanzimatskim pravom, te austro-ugarskog, hrvatsko-

slavonskog, srbijanskog i crnogorskog prava, na bosansko pravo.

5. Sa tim u vezi, cilj nastave iz predmeta Drţavnopravni razvitak BiH jeste da kod

studenata razvije i uĉvrsti kritiĉku svijest o trajnosti i politiĉkoj cjelokupnosti Bosne i

Hercegovine te da omogući studentima da se nauĉno upoznaju sa znaĉenjem i

razvitkom pravnih institucija u BiH u kontekstu općih tokova pravnog razvitka u

Evropi i razvije i uĉvrsti kritiĉku svijest o kontinuitetu pravnih institucija i njihovom

uporedno-pravnom proţimanju na tlu Bosne i Hercegovine.

Sadrţaj predmeta:

1. SREDNJOVJEKOVNA (FEUDALNA) BOSANSKA DRAŢAVA

1. 1. Osnovne odlike i periodizacija drţavnopravnog razvitka BIH

1. 2. Bosna kao samostalna feudalna drţava

1. 3. Bosanska crkva

1. 4. Drţavno ureĊenje srednjovjekovne Bosne

2. BOSNA POD OSMANSKOM VLAŠĆU

19

3. OKUPACIJA BOSNE I HERCEGOVINE 1878.

4. BOSNA I HERCEGOVINA ZA VRIJEME AUSTRO-UGARSKE UPRAVE

4. 1. Habsburška carevina i njena upravna struktura

4. 2. Organizacija vlasti u BIH 1878-1918.

4. 3. Nacionalno-politiĉki kurs okupacione uprave

4. 4. Organizacija vjerskih zajednica

4. 5. Politiĉke stranke

4. 6. Aneksija Bosne i Hercegovine

4. 7. Bosanskohercegovaĉki Ustav i Sabor

5. BOSNA I HERCEGOVINA 1914-1918. I STVARANJE JUGOSLAVENSKE

DRŢAVE

5. 1. Drţavnopravne prilike u BIH tokom rata

6. BIH U JUGOSLAVIJI IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA

6. 1. BIH za vrijeme privremenog drţavnog ureĊenja 1918-1921.

6. 2. Vidovdanski Ustav

6. 3. Šestojanuarska diktatura

6. 4. Oktroirani Ustav i njegova primjena

6. 5. Borba za autonomiju BIH 1937-1941.

7. BOSNA I HERCEGOVINA U VRIJEME RATA 1941-1945.

8. BOSNA I HERCEGOVINA U SOCIJALISTIĈKOJ JUGOSLAVIJI

9. BOSNA I HERCEGOVINA KAO SAMOSTALNA I SUVERENA DRŢAVA

10. UVOD U KOMPARATIVNO PRAVO

11. SREDNJOVJEKOVNO BOSANSKO PRAVO

12. BOSNA POD OSMANSKOM VLAŠĆU

13. BIH ZA VRIJEME AUSTRO-UGARSKE UPRAVE

14. BIH U JUGOSLAVIJI IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA

15. PRAVO U BIH U SOCIJALISTIĈKOJ JUGOSLAVIJI

16. PRAVO U BIH KAO SAMOSTALNOJ I SUVERENOJ DRŢAVI

Obaveze studenata:




Naĉin ispitivanja:



1. Imamović, Mustafa, Osnove upravno-političkog razvitka i drţavnopravnog poloţaja

Bosne i Hercegovine, Magistrat, Sarajevo, 2006.

2. Imamović, Mustafa, Uvod u historiju i izvore bosanskog prava, Magistrat, Sarajevo,

2006.

3. Ĉaušević, Dţenana, Pravno-politički razvitak Bosne i Hercegovine, Dokumenti sa

komentarima, Magistrat, Sarajevo, 2005.

Dopunska literatura:

6. Hadţijahić, Muhamed, Povijest Bosne u IX i X stoljeću, Bošnjaĉka zajednica kulture

Preporod, Sarajevo, 2004.

7. Imamović, Mustafa, Historija Bošnjaka, Bošnjaĉka zajednica kulture Preporod,

20

Sarajevo, 1998.

8. Imamović, Mustafa, Vjerske zajednice u BiH i Jugoslaviji između dva svjetska rata,

Pravni fakultet u Sarajevu, Sarajevo, 2008.

9. Malcolm, Noel, Povijest Bosne, Zagreb-Sarajevo, 1995.

10. Ĉaušević, Dţenana, Partizansko pravosuđe u BiH 1941-1945, izd. ''Glas'', Banja Luka,

1988.

11. Karĉić, Fikret, Šerijtski sudovi u Jugoslaviji 1918-1941, Islamski teološki fakultet,

Sarajevo, 1986.

12. Bosanski ustav (fototip izdanja iz 1910. godine), Muslimanski glas, Sarajevo, 1991.

21

I – GODINA

OBAVEZNI PREDMET

Godina I SOCIOLOGIJA SA SOCIOLOGIJOM PRAVA


KONTAKT SATI



Prof. dr. sc. Nevzet Veladţić

Ass. Sanja Cerić


1. Da se steknu znanja o sociologiji kao nauci ali i formiranje svijesti u pogledu

razumijevanja i uoĉavanja socijalnih i društvenih kretanja u BiH.

2. Da se steknu vještine koje će studentima koristiti pri izgraĊivanju svoje liĉnosti kao

individue ali i znaĉajnog ĉlana bosanskohercegovaĉkog društva

Sadrţaj predmeta:

I - Historijski razvitak sociologije kao društvene znanosti

II - Sociologija u granicama klasiĉnog graĊanskog društva

III - Sociologija i savremeno graĊansko društvo

IV - Pozicija sociologije kao znanosti i njena uloga danas

V - Sociološki pravci

VI - Društvo i društvene pojave

VII - Društvena struktura

VIII - Društvene grupe

IX - Politika i drţava

X - Kultura i religija

XI - Pravo u BiH, Evropsko pravo i pravo meĊunarodne zajednice-nova uloga i zadaća

sociologije prava

Obaveze studenata:

Obavezno je prisustvo studenata na nastavi jer ista podrazumijeva prakticiranje interaktivnog

odnosa kroz rasprave sa aktivnim sudjelovanjem, kao i pristupanje kolokvijalnom ispitivanju.

Nastava je koncipirana tako da studenti u kontinuitetu, kroz predavanja i vjeţbe, te izradu

seminarskih radova , stiĉu temeljna znanja o sociologiji kao nauĉnoj disciplini i sociološkim

fenomenima današnjice.

Ispitne obaveze

Fakultativni pristup kolokvijima, pismeni test po okonĉanju nastave i završni razgovor na

ispitu.

22

Literatura:

Obavezna literature:

1. Demirović, Mujo, Veladţić, Nevzet, Sociologija, Pravni fakultet Bihać 2006., Knjiga za

internu upotrebu

2. Haralambos, Michael, Sociologija, teme i perspektive, Golden marketing, Zagreb, 2002.


1. Kukić, Slavo, Sociologija, HKD Napredak, Mostar 1995.

2. Saltaga, Fuad, Sociologija, Pravni fakultet Sarajevo, 1999.

3. Gidens, Entoni, Sociologija, CID, Podgorica, 2001.

I – GODINA

OBAVEZNI PREDMETI

Godina I RIMSKO PRAVO

23


KONTAKT SATI




Mr. sc. Amna Toromanović


Rimsko pravo u povijesti evropskog univerzitetskog razvoja predstavlja najstariju nauĉnu

disciplinu. Pregledom aktuelnih reformskih procesca na većini evropskih Univerziteta ova

disciplina i dalje zauzima nezaobilaznu polazišnu odrednicu u osnovama evropskih

pravnih studija. Moderni pravni sistemi u svijetu su baštinili temeljne institute rimskog

prava a naroĉito u najvaţnijim pravnim kodifikacijama. Strukturalna pravna terminologija,

naĉini pravnog rezoniranja, argumentiranja i tumaĉenja, sa pregledom evolutivnih

promjena a naroĉito ekonomskih, filozofskih i politiĉkih uzroka tih promjena konkretnih

pravnih instituta, posebno najrecipiranijih institucija rimskog prava, stvarnog i obaveznog

prava, predstavljaju nezaobilazne elemente pravne edukacije modernog pravnika.

Sadrţaj predmeta:

1. UVOD

Pojam i naziv Rimskog prava sa znaĉenjem i ulogom rimskog prava. Podjela i sistem rimskog

prava. Izvori rimskog prava.

2. PREGLED PRAVNE HISTORIJE

3. DRŢAVNO I DRUŠTVENO UREĐENJE TE RAZVOJ RIMSKOG PRAVA DO

JUSTINIJANA

Pojam i razdoblja pravne povijesti. Civilno pravo. Honorarno pravo. Postklasiĉno pravo.

4. RIMSKO PRAVO NAKON JUSTINIJANA

5. LIĈNO (STATUSNO) PRAVO

Pojam liĉnog prava. Subjekti prava. Fiziĉke osobe. Pravne osobe.

6. PORODIĈNO PRAVO

Braĉno pravo. Patria potestas. Skrbništvo.

7. STVARNO PRAVO

Stvari. Posjed. Pojedina stvarna prava.

8. POJEDINA STVARNA PRAVA

Vlasništvo. Stjecanje vlasništva – originarni i derivativni naĉin stjecanja vlasništva. Zaštita i

prestanak. Sluţnosti. Emfiteuza. Superficies. Zaloţno pravo.

9. OBLIGACIONO PRAVO – opći dio

Pojam i prestanak obaveze. Subjekti obaveza. Objekt obaveza. Prestanak obaveze.

10. OBLIGACIONO PRAVO – posebni dio – pojedine obaveze

Verbalni kontrakti. Realni kontrakti. Konsenzualni kontrakti. Pakti. Kvazi-kontrakti. Delikti i

kvazi-delikti.

11. NASLJEDNO PRAVO

Intestatno nasljeĊivanje. Oporuĉno nasljeĊivanje. Sadrţaj i valjanost oporuke. Nuţno

nasljeĊivanje. Legati. Fideikomisi. Darovanje za sluĉaj smrti.

12. RIMSKI CIVILNI POSTUPAK

Legisakcini postupak. Formularni postupak. Ekstraordinarni (kognicioni) postupak.

Obaveze studenata:

24




Naĉin ispitivanja:



1. Boras, Mile, Margetić, Lujo, Rimsko pravo, Treće dopunjeno izdanje, Pravni fakultet

Sveuĉilišta u Rijeci, Rijeka, 1998.


1. Horvat, Marijan, Rimsko pravo, Zagreb, 2007.

2. Romac, Ante, Rimsko pravo, Zagreb, 2007.

3. Romac, Ante, Izvori rimskog prava, Zagreb, 1973.

4. Romac, Ante, Rjeĉnik rimskog prava, sva izdanja.

I – GODINA

OBAVEZNI PREDMET

Godina I METODOLOGIJA DRUŠTVENIH NAUKA

25


KONTAKT SATI




Ass. Sanja Cerić


1. Od studenata se oĉekuje da usvoje osnovna znanja o nauci, nauĉnoistraţivaĉkom radu

i općoj metodologiji;

2. Da usvoje osnovna znanja o vrstama nauĉnih i nauĉno-struĉnih djela;

3. Da usvoje osnovna znanja o metodama, tehnici i instrumentima istraţivanja;

4. Da ovladaju sposobnošću primjene metoda, tehnike i instrumenata istraţivanja

prilikom konkretnog nauĉnoistraţivaĉkog rada.

Sadrţaj predmeta:

1. Pojam nauke i nauĉnoistraţivaĉkog rada;

2. Odnos nauĉne metode i metodologije;

3. Vrste nauĉnih i nauĉno-struĉnih djela;

4. Organizacija vlastitog nauĉnog i struĉnog rada;

5. Faze izrade nauĉnog i struĉnog djela;

6. Izrada projekta istraţivanja;

7. Prikupljanje i obrada empirijskih podataka;

8. Nauĉno tumaĉenje i interpretacija podataka;

9. Metode nauĉnog istraţivanja;

10. Tehnike i instrumenti istraţivanja.

Predmet omogućava upoznavanje sa osnovama opće metodologije kao naĉina dolaska do

objektivne nauĉne istine, te naĉina formiranja i upotrebe logiĉkih i tehniĉkih metoda u

društvenim, time i pravnim naukama, što sve podrazumijeva upoznavanje sa osnovama

metodologije prava kao naĉina stvaranja, funkcionisanja i evolucije prava.

Obaveze studenata:

Studenti si obavezni prisustvovati predavanjima i vjeţbama, te interaktivno, kroz razliĉite

nastavne aktivnosti, diskusije i prezentacije, uĉestvovati u istima. Obaveza studenata je i

26

pristupanje kolokvijima nakon završetka obrade odreĊenih tematskih cjelina.

Naĉin ispitivanja:

Ispitivanje studenata se vrši putem pismene i usmene provjere znanja.

Literatura:

1. Veladţić, Nevzet, Metodologija društvenih nauka (udţbenik), Pravni fakultet, Bihać,

2010.


1. Demirović, Mujo, Kukić, Slavo, Metodologija društvenih nauka, Pravni fakultet, Bihać,

2003.

2. Filipović, Muhamed, Metodologija znanosti i znanstvenog rada, Svjetlost, Sarajevo.

2004.

3. Saltaga, Fuad, Metodologija društvenih i pravnih nauka, Sarajevo, 2005.

I – GODINA

OBAVEZNI PREDMETI

Godina I UVOD U EKONOMIJU

27


KONTAKT SATI



Prof. dr. sc. Azra Bišćević

Mr. sc. Ermina Ramić


Cilj predmeta je da studenti steknu osnovna znanja o ekonomskim pojavama i problemima

izuĉavajući osnovna teorijska pitanja savremenog ekonomskog sistema na mikro i makro

nivou, ali i u svjetskom kontekstu.

Oĉekivani rezultati: savladanim nastavnim programom ovog predmeta, studenti će se upoznati

sa ekonomskom naukom, te savladati osnovne ekonomske kategorije i ekonomske zakone, te

razviti ekonomsku logiku.

Sadrţaj predmeta:

1. Pristup ekonomiji: pojam i zadaci ekonomije;

2. Razvoj ekonomske misli: rana ekonomska misao, merkantilizam, fiziokratizam,

klasiĉna ekonomska teorija, utopijski socijalizam, vulgarna ekonomska teorija,

marksizam, neoklasiĉna ekonomska teorija, teorija intervencionalizma, glavna struja

ekonomske nauke;

3. PrivreĊivanje: pojam i klasifikacija sistema privreĊivanja, komponente procesa

proizvodnje

4. Zakonitosti procese privreĊivanja: determinante procesa proizvodnje, faktori

proizvodnje, vrste i organizacija savremenog preduzeća, teorija proizvodnje i

graniĉnog proizvoda, troškovi proizvodnje, investicije

5. Problemi prinosa u ekonomiji: općenito o prinosima, odnosi proizvodnih faktora i

prinosa, karakteristike tehnoloških transformacija i odnosi u prinosima, vrste i odnosi

u prinosima, utjecaj odreĊenih tehnoloških faktora na veliĉinu prinosa, ekonomiĉnost

prinosa i supstituti proizvodnih faktora;

6. Novac i novĉani opticaj: teorijska shvaćanja novca, nastanak i funkcije novca, razliĉiti

oblici noca u opticaju, ukupna koliĉina novca i njegova struktura, potraţnja za

novcem, banke i bankarski sistem, osnove bankarskog poslovanja, ponuda novca,

inflacija;

7. Poduzetništvo i ekonomski faktori: karakteristike poduzetništva, kapital i profit, radni

resursi i nadnice, kapital i kamata, zemljišna renta, trgovina i trgovaĉki profit, burze;

8. Trţište: pojam, podjela i funkcije trţišta, razliĉiti oblici trţišne konkurencije, ponuda,

potraţnja, ravnoteţa ponude i potraţnje, trţište potpune konkurencije, usklaĊivanje

ponude i potraţnje u uvjetima nepotpune konkurencije;

9. Ekonomske funkcije drţave u trţišnoj privredi: osnovna obiljeţja ekonomskih sistema

razvijenog svijeta, monopoli, ekonomska funkcija drţave u savremenoj privredi;

10. MeĊunarodna trgovina i svjetska ekonomija: meĊunarodna razmjena, razvoj

meĊunarodnog trţišta, internacionalizacija proizvodnje i kapitala, multilateralni

trgovinski sporazumi;

11. Privredni razvoj: osnovna obiljeţja privrednog razvoja, politika privrednog razvoja,

faktori privrednog razvoja, osnovna obiljeţja konjukturnih ciklusa, historija

ekonomskih kriza, osnovna obiljeţja kretanja savremene privrede;

12. Siva ekonomija: pojam sive ekonomije, siva ekonomija u svijetu, fiskalne obaveze i

siva ekonomija,

28

Obaveze studenata:

Obavezno je prisustvo na nastavi (60 h) i vjeţbama (30 h);

Izrada i odbrana seminarskih radova;

Ispit se polaţe pismeno i usmeno;

Osnovna literatura:

1. Bišćević A., Uvod u ekonomiju, Pravni fakultet Univerziteta u Bihaću, Bihać, 2000.


1. Golić B., Uvod u ekonomiju, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 1987.

2. Samuelson A.P., i Nordhaus W., Ekonomija, prevod Ante B. et al, Mate d.o.o

Zagreb, 1992.

3. Samuelson A.P., Ekonomska čitanka, Matica Hrvatska, Zagreb, 1975.

4. Stiglitz, J.E., Economics, Columbia University Third Edition Carl E.Walsh,University

of California, Santa Cruz, 2002.

II – GODINA

OBAVEZNI PREDMET

29

Godina II UVOD U GRAĐANSKO PRAVO


KONTAKT SATI

Predavanja : 60 sati Vjeţbe: 30 sati Konsultacije


Prof. dr. sc. Enes Hašić

Mr. sc. Albin Muslić


1. Ciljevi izuĉavanja nastavnog predmeta Uvod u graĊansko pravo na Pravnom

fakultetu u Bihaću se reflektiraju u intenciji da se studentima predoĉi osnovni

zakonodavno-pravni okvir u domenu graĊanskog prava u Bosni i Hercegovini. Uz

razmatranje de lege lata rješenja, u skladu sa istaknutim doktrinarnim stanovištima u

Bosni i Hercegovini, ali i zemalja u okruţenju, rezultati su usmjereni ka

predstavljanju de lege ferenda pravaca u cilju inoviranja postojećih zakonodavnih

rješenja, koja, gledajući sa nivoa Bosne i Hercegovine, su svojevrsni ius specifucum.

2. Pored ovog legislativnog okvira, cilj predmeta je da studenti ovladaju temeljnim

pojmovima graĊanskog prava, posebno sa doktrinarnog, historijskog i komparativno-

pravnog okvira. Posebna paţnja se posvećuje izvorima i naĉelima u kontekstu

temeljnih odreĊenja graĊanskog prava, kao stuba modernog privatnog prava.

Naravno, ukazuje se i na znaĉaj pravnih pravila, te obiĉaja i sudske prakse, koji

nemaju velikog utjecaja na graĊansko pravo u Bosni i Hercegovini.

3. Pojam i nastanak graĊanskopravnog odnosa, te pravnih ĉinjenica, predmet su

izlaganja kao temeljnih pojmova za koje se veţe postanak, promjena i prestanak, samim tim i

postanak, promjena i prestanak subjektivnih prava pojedinaca. Predmet zasebne rasprave su

presumpcije (oborive i neoborive), te fikcije kao neizostavan dio pravnog poretka, a u cilju

olakšavanja prometa u cjelini.

4. Transformacija društvenih odnosa u graĊanskopravne predstavlja dilemu koja se

razmatra, posebno sa aspekta subjekata graĊanskog prava, kao nosioca transformacije. Odnosi

subjekata prava, u kontekstu nastanka graĊanskopravnih odnosa je znaĉajna što student, kao

aktivni uĉesnik nastavnog procesa, ali i kao subjekt koji će se po završetku dodiplomskog

studija naći u mogućim dilemama vezanim za primjenu pravnih propisa, te niza drugih

razloga, isti mora biti kvalitetno pripremljen za detektiranje problema oko definiranja

sposobnosti koje su na raspolaganju titularima (fiziĉkim i pravnim licima) kao kljuĉnim

segmentima povodom kojeg i dolazi do nastanka graĊanskopravnih odnosa. Ova problematika

je naroĉito prisutna u domenu, kako stjecanja, tako i gubitka i ograniĉavanja poslovne

sposobnosti. Deliktna sposobnost ima znaĉaj u sluĉaju odgovornosti za štetu, pravnom

poloţaju poslovno nesposobnog, te ograniĉeno poslovno sposobnog lica, kao metoda

imovinskopravne sankcije i njenih raznih podtipova.

5. GraĊansko pravo u subjektivnom smislu je bazirano na rasvjetljivanju dileme o

pojmu subjektivnog prava, te sadrţaju koji iz njega proizilazi, kao što su pripadanje i

ovlaštenje, a isto realizirano u domenu interesa, koji moţe biti razliĉit u svakodnevnom

ţivotu. Pored ovih razmatra se i pitanje, ali i pojmovno odreĊenje zahtjeva, te vrsta prava

kojima mogu disponirati subjekti, kao što su apsolutna i relativna, prenosiva i neprenosiva,

glavna i sporedna, te preobraţajna prava.

30

6. Iscrpljivanjem relacija u pogledu statusnih prava, dolazimo do objekta

graĊanskopravnog odnosa. Polazišna taĉka je u razmatranju problematike definiranja pojma,

vrste, te znaĉaja stvari kako u prometu, tako i izvan prometa. Analizira se i problem

kvantificiranja i odreĊenje pojma pokretnih i nepokretnih stvari. Paţnja je posvećena i

kriterijima razlikovanja stvari, kao i naĉina i metoda diobe stvari. Ĉinidba, kvantifikacija u

pogledu njene sadrţine, kao što je davanje, ĉinjenje, propuštanje i trpljenje sa aspekta prava

koja stoje na raspolaganju titularima, takoĊer je predmet iscrpne rasprave u okvirima

nastavnog predmeta Uvod u graĊansko pravo, zakljuĉno sa uticajem i znaĉajem imovine u

graĊanskom pravu.

7. Analiza pravnih poslova kao iustus titulus-a, stjecanja, usmjerena je na poticanje

studenata ne samo o ovladavanju temeljnim privatnopravnim institutima, već i ukazivanje na

pojedine specifiĉnosti koje ga karakteriziraju, kako u praksi, tako i u teorijsko-doktrinarnim

stanovištima. Pored vrsta, te sadrţaja pravnih poslova, razmatraju se elementi pravnih poslova

i to bitni, prirodni i sporedni, kao dijela uobiĉajene teorijske klasifikacije istih. Cilj

izuĉavanja je ovladavanje osnovnim tehnikama i naĉinima zakljuĉenja pravnih poslova, sa

posebnim osvrtom na mogućnost poništenja, sa jedne, te apsolutne ništavosti pravnih poslova.

Zakljuĉna razmatranja idu u smjeru krajnjih dometa pravnih poslova, ništavosti, mogućnosti

za njihovo poništenje, te naknadno osnaţenje u situacijama koje su moguće, pri ĉemu se misli

na sluĉajeve konverzije i konvalidacije pravnih poslova.

8. Završni obol je satkan u teorijsko-uporednom, te legislativnom prikazu gubitka prava

putem instituta zastare. Rasprava o zastari podrazumijeva iscrpnu analizu instituta i

neizbjeţna komparativna rješenja koja u pro futuro prizmi treba razmotriti.

Sadrţaj predmeta:

I – UVOD

1.1. Pojam graĊanskog prava

1.2. Naziv graĊanskog prava

1.3. Naĉela graĊanskog prava 1.3.1. Naĉelo dispozitivnosti

1.3.2. Stranaĉka ravnopravnost

1.3.3. Imovinska sankcija

1.3.4. Prometnost prava

1.4. Odnos graĊanskog prava prema drugim granama prava

1.4.1. GraĊansko pravo – trgovaĉko pravo

1.4.2. GraĊansko pravo – porodiĉno pravo

1.4.3. GraĊansko pravo – radno pravo

1.4.4. GraĊansko pravo – upravno pravo

1.4.5. GraĊansko pravo – meĊunarodno privatno pravo

II – IZVORI GRAĐANSKOG PRAVA

2.1. Pojam i vrste izvora

2.2. Propisi

2.3. Obiĉaji

2.4. Sudska praksa

2.5. Pravna nauka

III – GRAĐANSKOPRAVNI ODNOS

3.1. Pojam graĊanskopravnog odnosa

3.2. Nastanak graĊanskopravnog odnosa

31

3.3. Pojam pravnih ĉinjenica

3.4. Vrsta pravnih ĉinjenica sa obzirom na postanak

3.4.1. Prirodni dogaĊaji

3.4.2. Ljudske radnje

3.5. Vrsta pravnih ĉinjenica sa obzirom na funkciju

3.5.1. Pretpostavka

3.5.2. Pravna osnova

3.5.3. Presumpcija

3.5.3.1. Oborive presumpcije

3.5.3.2. Neoborive presumpcije

3.5.4. Fikcije

VI – SUBJEKTI GRAĐANSKOPRAVNOG ODNOSA

4.1. Pojam subjekta

4.1.1. Pravna sposobnost

4.1.2. Poslovna sposobnost

4.1.3. Deliktna sposobnost

4.2. Fiziĉko lice

4.2.1. Pojam, nastanak i prestanak fiziĉkog lica

4.2.2. Proglašenje nestalog lica umrlim

4.2.3. Poslovna sposobnost fiziĉkog lica

a) Potupna poslovna sposobnost

b) Ograniĉena poslovna sposobnost

c) Potpuna poslovna nesposobnost

4.2.4. Deliktna sposobnost fiziĉkog lica

4.3. Pravno lice

4.3.1. Pojam pravnog lica

4.3.2. Pravna priroda pravnog lica

4.3.3. Nastanak pravnog lica

4.3.4. Pravna sposobnost pravnog lica

4.3.5. Poslovna sposobnost pravnog lica

4.3.6. Deliktna sposobnost pravnog lica

4.3.7. Vrste pravnih lica – osnovne vrste

a) Korporacija

b) Zaklada

4.3.8. Vrste pravnih lica u pravu Bosne i Hercegovine

4.3.9. Prestanak postojanja pravnog lica

a) Steĉaj

b) Likvidacija

V – GRAĐANSKO PRAVO U SUB JEKTIVNOM SMISLU

5.1. Pojam subjektivnog graĊanskog prava

5.2. Sadrţaj subjektivnog graĊanskog prava (pripadanje i ovlaštenje, te interes)

5.3. Pojam zahtjeva

5.4. Vrste prava u subjektivnom smislu (apsolutna i relativna, prenosiva i

neprenosiva, glavna i sporedna prava, te preobraţajna prava)

VI – OBJEKTI GRAĐANSKOPRAVNOG ODNOSA

6.1. Pojam objekta

(A) 6.2. Stvari

6.3. Dioba stvari po kriteriju prometnosti

6.3.1. Prometna sposobnost

6.3.2. Stvari u prometu

6.3.3. Stvari u ograniĉenom prometu

6.3.4. Stvari izvan prometa

32

6.4. Dioba stvari po kriteriju prirodnih svojstava

6.4.1. Pokretne i nepokretne stvari

a) Kriterij prirodne kvalitete

b) Kriterij pertinencije

c) Kriterij posebnih ciljeva

d) Pokretne i nepokretne stvari

6.4.2. Zamjenjive i nezamjenjive stvari

a) Zamjenjive stvari

b) Nezamjenjive stvari

c) Vaţnost razlikovanja zamjenjivih i nezamjenjivih stvari

6.4.3. Potrošne i nepotrošne stvari

a) Kriterij razlikovanja

b) vaţnost razlikovanja na potrošne i nepotrošne

6.4.4. Djeljive i nedjeljive stvari

a) Kriterij razlikovanja

b) Naĉin diobe

- fiziĉka dioba

- geometrijska dioba

- civilna dioba

- idealna dioba

c) Vaţnost diobe na djeljive i nedjeljive

6.5. Odnos izmeĊu pojedinih stvari

6.5.1. Jednostavne stvari

6.5.2. Sastavljene stvari

a) Sastavljena stvar sa nesamostalnim dijelovima

b) Sastavljena stvar sa samostalnim dijelovima

6.5.3. Pripadak ili pertinencija

6.5.4. Plodovi

6.5.4.1. Pojam i vrste plodova

a)Prirodni plodovi

b)Iindustrijski plodovi

c) Civilni plodovi

6.5.4.2. Vrste prirodnih i industrijskih plodova

a) Viseći plodovi

b) Odvojeni plodovi

c)Ubrani plodovi

d) Potrošeni, nepotrošeni i zanemarivi plodovi

6.5.4.3. Vrste civilnih plodova

6.5.5. ukupnost stvari (universitas rerum)

6.6. Novac i stvari

6.6.1. Redovna cijena

6.6.2. Vanredna cijena

6.6.3. Afekciona cijena

(B) 6.7. Ĉinidba

6.7.1. Pojam ĉinidbe

6.7.2. Karakteristike ĉinidbe

a) Ljudska radnja

b) Imovinski karakter

c) Mogućnost

d) Dopuštenost

e) OdreĊenost (odredivost) ĉinidbe

6.7.3. Sadrţaj ĉinidbe

a) Davanje

b) Ĉinjenje

33

c) Propuštanje

d) Trpljenje

(C ) 6.8. Imovina

6.8.1. Višeznaĉnost pojma imovine

6.8.2. Imovina kao pravna i privredna kategorija

6.8.3. Funkcija imovine

a) Garantna funkcija

b) Prometna funkcija

6.8.4. Karakteristike imovine

a) Jedinstvenost

b) Identitet

VII – PRAVNI POSLOVI

7.1. Pojam pravnog posla

7.2. Vrste pravnih poslova

7.2.1. Jednostrani i dvostrani pravni poslovi

a) Jednostranoobavezni pravni poslovi

b) Dvostranoobavezni pravni poslovi

7.2.2. Pravni poslovi meĊu ţivim i pravni poslovi za sluĉaj smrti

7.2.3. Naplatni i besplatni pravni poslovi

7.2.4. Komutativni i aleatorni pravni poslovi

7.2.5. Kauzalni i apstraktni pravni poslovi

7.2.6. Formalni i neformalni pravni poslovi

7.3. Sadrţaj pravnih poslova

7.3.1. Bitni elementi

7.3.2. Prirodni elementi

7.3.3. Sporedni elementi

7.4. Uzgredni elementi pravnih poslova

7.4.1. Uvjet

7.4.2. Pojam uvjeta

7.4.3. Vrste uvjeta

a) Odgodni (Suspenzivni) uvjet

b) raskidni (rezolutni) uvjet

c) Afirmativni uvjet

d) Negativni uvjet

e) Potestativni uvjet

f) Kauzalni uvjet

g) Mikstni ili mješoviti uvjet

h) Nuţni uvjet

i) Pravni uvjet

j) Nemogući uvjet

k) Nedopušteni uvjet

i) Nemoralni uvjet

7.4.3. Djelovanje uvjeta

a) Vrijeme pendencije

b) Ispunjenje uvjeta

7.4.4. Rok kod pravnih poslova

7.4.5. Namet (modus)

7.5. Oblik oĉitovanja volje

7.5.1. Usmeno oĉitovanje

7.5.2. Pismeno oĉitovanje

7.5.3. Oĉitovanje volje znacima

7.5.4. Oĉitovanje volje konkludentnim radnjama

7.5.5. Šutnja pri zakljuĉenju pravnih poslova

34

7.6. Oblik pravnih poslova

7.6.1. Usmeni oblik

7.6.2. Pismeni oblik pravnog posla

7.6.3. Pravni posao zakljuĉen pred svjedocima

7.6.4. Pravni posao zakljuĉen uz sudjelovanje javnih tijela

a) Pravni poslovi zakljuĉeni pred nadleţnim tijelom

b) PotvrĊivanje isprava

c) Ovjeravanje potpisa

7.6.5. Usmeni dodaci pisanom ugovoru

7.6.6. Ciljevi i smisao oblika pravnih poslova

7.7. Valjanost i nevaljanost pravnih poslova

(A) Ništavost pravnih poslova

1) Pojam ništavih pravnih poslova

2) Razlozi ništavosti pravnih poslova

2.1. Poslovna nesposobnost stranaka

2.2. Nevaljanost i nesuglasnost oĉitovanja volje

a) Školski primjer i šala

b) Simulacija

c) Nesporazum

2.3. Nemogućnost, nedopuštenost, neodreĊenost ili neodredivost ĉinidbe

a) Nemogućnost ĉinidbe

b) Nedopuštenost ĉinidbe

- zabranjeni pravni poslovi

- nemoralni pravni poslovi

- zelenaški pravni poslovi

c)NeodreĊenost i nedredivost ĉinidbe

2.4. Nepostojanje i nedopuštenost osnove

2.5. Nedostatak potrebnog oblika

3) Djelimiĉna ništavost

4) Posljedice ništavosti

5) Subjekti i rok za poništenje pravnog posla u zabludi

(B) Pobojnost (rušljivost) pravnih poslova

1) Pojam i karakteristike pobojnih pravnih poslova

2) Razlozi pobojnosti

2.1. Ograniĉena poslovna sposobnost

2.2. Mane volje

a) Prijetnja

b) Zabluda

c) Prijevara

2.3. Povreda naĉela jednake vrijednosti davanja

2.4. Pravne radnje duţnika na štetu vjerovnika

3) Posljedice poništenja

4) Subjekti i rok za poništenje pravnog posla

(C) Konvalidacija

(D) Konverzija pravnih poslova

VIII – STJECANJE I GUBITAK PRAVA

8.1. Stjecanje prava

8.1.1 Izvorno stjecanje

8.1.2. Izvedeno stjecanje

a) Translativno

b) Konstitutivno

8.2. Gubitak prava

8.2.1. Pojam gubitka prava

8.2.2. Zastara

35

a) Pojam zastare

b) Pretpostavke zastare

c) Rok zastare

d) Zastoj zastare

e) Prekid zastare

f) Djelovanje zastare

Obaveze studenata:

Osnovna obaveza studenata je pohaĊanje nastave, i to 60 sati predavanja, te 30 sati

vjeţbi na Pravnom fakultetu.

Pored obaveza prisustva nastave u cjelini, slijedeća obaveza je izrada seminarsko-

istraţivaĉkog rada, koji se kvantificira odreĊenim brojem bodova.

U toku izvoĊenja nastavnog procesa odrţavaju se dva kolokvija, kao parcijalne

provjere znanja.

Studentima je u skladu sa naĉelom interaktivnosti omogućeno da putem stjecanja

bodova (predavanja, vjeţbe, seminarsko-istraţivaĉki rad, kolokviji, završna provjera

znanja) ostvari stjecanje bodova kako slijedi:

1. Prisutstvo predavanjima i vjeţbama 0-5 bodova

2. Seminarski-istraţivaĉki rad 10-15 bodova

3. Aktivnost na predavanjima i vjeţbama -30 bodova

4. Poloţen I kolokvij -15 bodova

5. Poloţen II kolokvij -15 bodova

6. Završni ispit 20 bodova

Konaĉna ocjena se formira nakon stjecanja odgovarajućeg broja bodova:

Završni ispit se ogleda u pismenoj i usmenoj provjeri znanja.


4. Klarić, Petar, Vedriš, Martin, GraĊansko pravo, Narodne novine, Zagreb, 2009.


9. Popov, Danica, GraĊansko pravo – opšti deo, Sluţbeni glasnik, Beograd, 2005;

10. Spaić, Vojislav, GraĊansko pravo – opšti dio i stvarno pravo, Univerzitet u Sarajevu,

Sarajevo, 1971.

Zakonski propisi:

1. Zakon o obligacionim odnosima (Sl.list SFRJ, br.29/78, 39/85, 45/98, Sl. RBiH,

2/92, 13/93, 13/94. (Opći dio 1 - 154 ĉlana, zastarjevanje obaveza 360 - 393 ĉlana,

obaveze sa više predmeta 394 - 435 ĉlana);

2. Zakon o vlasniĉkopravnim odnosima FBiH (Sl. novine FBiH, br.6/98, 50/03).

II – GODINA

OBAVEZNI PREDMET

36

Godina II NASLJEDNO PRAVO


KONTAKT SATI

Predavanja :45 sati Vjeţbe: 15 sati Konsultacije





Student se upoznaje sa osnovama materijalnopravnog nasljednog ureĊenja kao i sa ostavinskim

postupkom. Oĉekuje se da student usvoji temeljna znanja i temeljne institute nasljednog prava i

savlada osnovne vještine rješavanja problema iz nasljednog prava. Studenti treba da budu u

stanju da obrade sva pravna pitanja koja se postavljaju u vezi sa otvaranjem nasljeĊa jednog

lica te da budu u stanju da u stvarnom ili hipotetiĉkom sluĉaju mogu odrediti nasljednike,

veliĉinu njihovih nasljednih dijelova i sastav zaostavštine, kao i riješiti eventualna procesna

pitanja koje se s tim u vezi postavljaju.

Sadrţaj predmeta:

Pojam i osnovna naĉela nasljednog prava.

Pretpostavke za nasljeĊivanje - smrt ostavioca,postojanje nasljednika, zaostavština, prijem i

odricanje od nasljeĊa, osnov pozivanja na nasljeĊe.

Zakonsko nasljeĊivanje - ĉinjenice za odreĊivanje zakonskih nasljednika, raspored

zakonskih nasljednika.

Nuţno nasljeĊivanje - pojam i pravna priroda, vrste nuţnih nasljednika i njihov raspored,

zaštita nuţnog nasljednog dijela.

NasljeĊivanje na osnovu testamenta - pojam i karakteristike testamenta, vrste testamenta, uvjeti

za valjanost.

Nasljedno-pravni ugovori - ugovor o nasljeĊivanju, ugovor o nasljeĊivanju koje nije otvoreno,

ugovor o doţivotnom izdrţavanju, ugovor o ustupanju i raspodjeli imovine za ţivota ostavioca.

Ostavinski postupak - pojam i naĉela, tok postupka.

Obaveze studenata:

Obavezno prisustvovanje i aktivno uĉestvovanje u svim oblicima nastave. Napredak studenata

se prati kontinuirano i provjerava putem testa. Predispitne aktivnosti uĉestvuju u završnoj

ocjeni 50% (20% aktivnost u nastavi, 30% test). Završni ispit se obavlja pismeno ili usmeno i

pismeno u skladu sa utvrĊenim reţimom polaganja ispita na Fakultetu.


D. Bago, N. Traljić, M. Povlakić, Z. Petrović: Nasljedno pravo, Sarajevo 1991.

Zakon o nasljeĊivanju, Zakon o vanparniĉnom postupku

E. Hašić,A.Muslić,B.Krešić, Priruĉnik za pripremu ispita iz Nasljednog prava, Bihać,2009.


Borislav Blagojević: Nasljedno pravo u Jugoslaviji, Beograd, 1979. i sva kasnija izdanja

Nikola Gavella: Nasljedno pravo, Zagreb, 1990.

U toku izvoĊenja nastave studentima moţe biti ponuĊena i druga aktuelna literatura.

37

II – GODINA

OBAVEZNI PREDMET

38

Godina II KRIVIĈNO PRAVO


KONTAKT SATI

Predavanja: 90 Vjeţbe: 30 Konsultacije: 6


Prof. dr. sc. Zvonimir Tomić

Mr. sc. Nikola Findrik


Studenti se upoznaju sa osnovnim pojmovima kriviĉnog prava kao pravne nauke i kao grane

pozitivnog prava odnosno zakonodavstva koji se odnose na kriviĉno zakonodavstvo, kriviĉno

djelo, kriviĉnu odgovornost, sauĉesništvo u ostvarenju kriviĉnog djela, na sistem kriviĉnih

sankcija i na posebni dio kriviĉnog zakonodavstva u cilju razvijanja sposobnosti samostalne

teorijske i struĉne analize tih pojmova.

Sadrţaj predmeta:

1. Kriviĉno zakonodavstvo

a. Ciljevi kriviĉnog zakonodavstva

b. Izvori kriviĉnog prava

c. Vaţenje kriviĉnog zakonodavstva

2. Kriviĉno djelo

a. Pojam kriviĉnog djela

b. Opći osnovi koji iskljuĉuju postojanje kriviĉnog djela

c. Stadiji u ostvarenju kriviĉnog djela

d. Mjesto, vrijeme i naĉin poĉinjenja kriviĉnog djela

e. Sticaj kriviĉnog djela

3. Krivica

a. Pojam kriviĉne odgovornosti

b. Uraĉunljivost

c. Krivnja i oblici krivnje

d. Zablude i njihov znaĉaj u kriviĉnom pravu

4. Sauĉesništvo u kriviĉnom djelu

a. Opći pojam sauĉesništva

b. Uslovi za postojanje sauĉesništva

c. Pojedini oblici sauĉesništva

d. Kriviĉna odgovornost sauĉesnika

5. Kriviĉne sankcije

a. Pojam i vrste kriviĉnih sankcija

b. Pojam kazne, opravdanost i svrha kazne

c. Sistem kazni u domaćem kriviĉnom pravu

d. Odmjeravanje kazne

e. Sankcije opominjanja

f. Mjere sigurnosti

g. Sankcije prema maloljetnicima

6. Posebni dio Kriviĉnog prava

a. Kriviĉna djela propisana u KZ BiH

b. Kriviĉna djela propisana u KZ FBiH

c. Analiza nekih najtipiĉnijih kriviĉnih djela

39

Obaveze studenata:

Obavezno je prisustvo izvoĊenju predavanja i vjeţbi, te interaktivno uĉestvovanje u istim.

Naĉin ispitivanja:

Usmeni ispit.


5. Tomić, Zvonimir, Krivično pravo I, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo,

2008;

6. Tomić, Zvonimir, Krivično pravo II, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo,

2007;

7. Srzentić, Nikola, Stajić, Aleksandar, Lazarević, Ljubiša, Krivično pravo, Opšti deo,

Savremena administracija, Beograd 1998., str. 287-328 (poglavlje: Sauĉesništvo) ili

novije izdanje;

8. Kriviĉni zakon BiH („Sluţbeni glasnik BiH“, broj 3/03, 32/03, 37/03, 54/04, 61/04,

30/05, 53/06, 55/06, 32/07, 8/10);

9. Kriviĉni zakon FBiH („Sluţbene novine FBiH“, broj 36/03, 37/03, 21/04, 69/04,

18/05, 42/10 i 42/11).


11. Baĉić, Franjo, Krivično pravo, Opći dio, Informator, Zagreb, 1995. (ili novije izdanje);

12. Baĉić, Franjo, Šeparović, Zvonimir, Kazneno pravo, Posebni dio, Informator, Zagreb,

2001;

13. Novoselec, Petar, Opći dio kaznenog prava, Sveuĉilište u Zagrebu, Zagreb 2005. (ili

novije izdanje);

14. Novoselec, Petar, Posebni dio kaznenog prava, Sveuĉilište u Zagrebu, Zagreb, 2007;

15. Horović, Sabrina, Kazneno pravo, Posebni dio, Mostar, 2000;

16. Grupa autora: Komentari krivičnih/kaznenih zakona u Bosni i Hercegovini, Knjiga I i

II, Savjet/Vijeće Europe i Europska komisija, Sarajevo 2005.

II – GODINA

OBAVEZNI PREDMETI

Godina II STATISTIKA

40


KONTAKT SATI



Prof. dr. sc. Azra Bišćević



Cilj predmeta: upoznavanje studenata sa osnovnim znanjima statistiĉke metodologije i

statistiĉke analize, te mogućnostima njihove upotrebe, prvenstveno na podruĉju na kojem rade

pravnici.

Oĉekivani rezultati: savladanim nastavnim programom ovog predmeta, studenti će steći

osnovna znanja relevantna za praćenje struĉne i nauĉne literature, obrade rezultata prikupljenih

istraţivanjem ili eksperimentom, a u svrhu deskripcije i analize istih rezultata, zakljuĉivanje iz

konkretnog sluĉaja ka općem zakonu, te planiranje istraţivanja i eksperimenata.

Sadrţaj predmeta:

1. Historijski osvrt; pojam i zadatak statistike; statistiĉko istraţivanje; obrada i analiza

podataka;

2. Prikazivanje statistiĉkih podataka: tablica frekvencija, grafikon frekvencija,

prikazivanje podataka nenumeriĉkog statistiĉkog obiljeţja, kontinuirano statistiĉko

obiljeţje, grupiranje podataka u razrede, histogram i poligon frekvencija, funkcija

kumulativnih frekvencija;

3. Srednje vrijednosti: artimetiĉka sredina, geometrijska sredina, odnosi meĊu srednjim

vrijednostima, varijanca, standardna devijacija, harmonijska sredina, mod, medijan,

kvantili, pokazatelji oblika distribucije frekvencija;

4. Vremenski nizovi: grafiĉko prikazivanje vremenskih nizova, intervalni vremenski

nizovi, trenutaĉni vremenski nizovi, relativni brojevi, indeksi;

5. Analiza vremenskih nizova: metoda pokretnih sredina, metoda najmanjih kvadrata,

linearni trend, linearni logaritamski trend, eksponencijalni trend, sloţene funkcije

trenda;

6. Sezonske oscilacije pojava: metoda izraĉunavanja sezonskih indeksa, metoda

postupka s linearnim trendom, metoda veriţnih indeksa;

7. Korelacija: linearna korelacija, linearna korelacija za grupirane podatke, izraĉunavanje

korelacije ranga;

8. Kombinatorika: osnovni pojmovi kombinatorike, permutacije bez ponavljanja,

permutacije s ponavljanjem, varijacije bez ponavljanja, varijacije s ponavljanjem,

kombinacije bez ponavljanja, binomni pouĉak;

9. Vjerovatnoća: protivna vjerovatnoća, sabiranje vjerovatnoće, mnoţenje vjerovatnoće,

vjerovatnoća sloţenog dogaĊaja, uvjetna vjerovatnoća, zakon velikih brojeva;

10. Teorijske distribucije: diskontinuirana ili diskretna sluĉajna varijabla, binomna

distribucija, poissonova distribucija, normalna distribucija, studenova distribucija,

Fisherova (F) distribucija

11. Metoda uzoraka: izbor uzorka, odabiranje elemenata uzorka, veliĉina uzorka,

intervalne procjene;

12. Testiranje hipoteze: testiranje hipoteze o artimetiĉkoj sredini osnovnog skupa,

testiranje hipoteze o razlici izmeĊu sredina dvaju osnovnih skupova, testiranje

hipoteze o pretpostavljenoj vrijednosti varijance, testiranje hipoteze o nepoznatoj

41

proporciji osnovnog skupa.

Obaveze studenata:

Obavezno je prisustvo na nastavi (45 h) i vjeţbama (15 h);

Ispit se polaţe pismeno i usmeno;

Osnovna literatura:

1. Bišćević A., Osnove statistike, Bihać, Pravni fakultet Univerziteta u Bihaću, Bihać,

2002.

2. Bišćević A, Zbirka zadataka iz osnova statistike, Bihać, Pravni fakultet Univerziteta u

Bihaću, Bihać, 2008.


1. Branica ing. M., Osnove statistike za studente prava, izbor riješenih primjera, Zagreb,

1981.

2. Blagoev B., Statistika za studente pravnih fakulteta, Beograd, Nauĉna knjiga Beograd,

1969.

3. Dacić R.., Osnovi statistike, Štamparija Fojinca, Sarajevo, 2001.

4. Kero K., B. Bojanić-Glavica, Statistički modeli i metode (odabrana poglavlja),

Fakultet organizacije i informatike, Varaţdin, 2003

5. Luĉić B., Statistika, Ekonomski fakultet Sarajevo, Sarajevo, 1996.

6. Šošic I , Primijenjena statistika., Školska knjiga, Zagreb, 2004.

7. Šošic I., V. Serdar, Uvod u statistiku, XII. Izdanje, Školska knjiga, Zagreb, 2002.

8. Šošić. I. , Zbirka zadataka iz statistike,Ekonomski fakultet, Zagreb, 1998.

9. Ţuţul J. i Branica M.., Statistika, Informator Zagreb, Zagreb, 2003.

II – GODINA

OBAVEZNI PREDMETI

Godina II EKONOMSKA POLITIKA


KONTAKT SATI

42

Predavanja: 60 Vjeţbe: 30 Konsultacije


Prof. dr. sc. Mehmed Alijagić



Cilj predmeta je upoznavanje studenata sa osnovnim elementima ekonomske politike, kao što

su: ciljevi i zadaci ekonomske politike, nosioci ekonomske politike, instrumenti ekonomske

politike (monetarna, fiskalna i ostale politike u sastavu ekonomske politike), meĊuodnos

pravnog, politiĉkog i ekonomskog sistema, i ekonomska politika Bosne i Hercegovine.

Oĉekivani rezultati su osposobiti studente da razumiju bitne segmente ekonomske politike

drţave i funkcioniranje ekonomske politike kroz njene pojedine parcijalne politike

(monetarnu, fiskalnu, vanjskotrgovinsku i sl.) i aplikaciju za pravnike u drţavnim organima.

Sadrţaj predmeta:

Pojam ekonomske politike. Metode i doktrine ekonomske politike. Ekonomska politika kao

ekonomska disciplina. Odnos ekonomske politike i prava. Ciljevi ekonomske politike –

kratkoroĉni, dugoroĉni. Vrste ciljeva ekonomske politike. Odlike ciljeva ekonomske politike.

Subjekti ekonomske politike – vlada, centralna banka, sindikati, monopoli, berze, banke.

Faktori ekonomske politike - Ljudski faktor, rad i kapital, tehniĉki napredak i transfer

tehnologije, narodno bogatstvo. Ekonomski sistem i ekonomska politika. Pravni sistem i

ekonomska politika. Politiĉki sistem i ekonomska politika. Ustavni ustroj drţave i ekonomska

politika. Instrumenti ekonomske politike. Monetarna politika – pojam i zadaci (ciljevi)

monetarne politike, vrste monetarne politike (ekspanzivna, restriktivna i neutralna),

instrumenti i mjere monetarne politike – politika otvorenog trţišta, politika obaveznih rezervi,

eskontna politika. Monetarno-bankarski sistem – uloga i zadaci. Kreiranje i emisija novca –

primarna i sekundarna emisija novca, monetarni multiplikastor, kreditno-depozitna

multiplikacija, ponuda i traţnja novca, inflacija i deflacija, mjere monetarne korekture.

Monetarna politika BiH – Centralna banka BiH (Currency Board), bankarski sistem BiH.

Fiskalna politika – pojam i zadaci (ciljevi) fiskalne politike, vrste fiskalne politike

(ekspanzivna i restriktivna), kooperacija monetarne i fiskalne politike, automastski

stabilizatori, poreski i budţetski multiplikator, poreska politika, politika doprinosa, carinska

politika, budţet i budţetska politika. Politika cijena - Reguliranje trţišta i cijena. Pojam, uloga

i funkcije trţišta, ponašanje trţišnih subjekata, cjenova elastiĉnost, trţišne strukture (stanja) –

potpuna konkurencija, monopol, monopson, oligopol, ureĊenje trţišta te uloga i metode

ekonomske politike u odrţavanju stabilnosti cijena. Devizna politika – pojam valute i devize,

devizni sistem, pojam, notiranje i vrste deviznih kurseva (fiksni i fluktuirajući, realni i

nominalni, paritetni i disparitetni), formiranje deviznog kursa, devalvacija, revalvacija,

deprecijacija i aprecijacija, devizno trţište – pojam, funkcije, organizacija, uĉesnici i vrste

poslova na deviznom trţištu (devizne špekulacije, devizna arbitraţa, devizni rizici).

Vanjskotrgovinska politika – pojam i struktura platnog bilansa, neravnoteţa i mjere

uravnoteţenja platnog bilansa, presijecanje platnog bilansa, kretanje meĊunarodnog kapitala,

pokazatelji zaduţenosti. Politika privrednog rasta i razvoja – pojam privrednog rasta i razvoja,

mjerenje razvijenosti, problem razvoja manje razvijenih podruĉja i regionalni razvoj, faktori

privrednog rasta, modeli rasta, strategije privrednog razvoja. Ekonomska politika grana - u

ovom dijelu izlaţu se osnovna obiljeţja proizvodnih i usluţnih grana djelatnosti: industrije,

graĊevinarstva, trgovine, poljoprivrede, obrtništva i male privrede, te uloge ekonomske

politike u reguliranju tih aktivnosti.

Obaveze studenata:

Obavezno je prisustvo na nastavi (60 h) i vjeţbama (30 h). Student je u obavezi pripremiti i

prezentirati seminarski rad. Polaganje 2 kolokvija u skladu sa tokom izvoĊenja nastave, te

pismeni ispit.

43

Naĉin ispitivanja:

Ispit se polaţe pismeno. Mogućnosti polaganja ispita: parcijalno (2 kolokvija) i integralno

(završni ispit).

Literatura:


1. Alijagić, Mehmed, Osnove makroekonomije, Pravni fakultet Bihać, Bihać, 2008.


1. Acocella, N., Počela ekonomske politike: vrijednosti i tehnike, MATE, Zagreb, 2005.

2. Babić, M.., Makroekonomija, XIV. izdanje, MATE, Zagreb, 2004.

3. Barković, I., Teorija rasta, Pravni fakultet u Osijeku, Osijek, 2006.

4. Benić, Đ., Devizni tečaj: utvrđivanje, značaj i odrednice u Ekonomska misao i praksa,

br. 1/2004, str. 49. – 71.

5. Begić, Kasim, Ekonomska politika, Univerzitet u Sarajevu, Sarajevo, 2000.

6. Benić, Đ., Fiskalna i monetarna politika u IS-LM modelu otvorenog gospodarstva“,

Ekonomska misao i praksa, br. 2/2004, str. 165. - 195.

7. Benić, Đ., Osnove ekonomije, IV. izdanje, Školska knjiga, Zagreb, 2004.

8. Benić, Đ., Poslovni ciklusi, Ekonomska misao i praksa, br. 1/2002, str. 11-67.

9. Blanchard, O., Makroekonomija, MATE, Zagreb, 2005.

10. Borozan, Đ., Makroekonomija, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2001.

11. Burda, M.. – Wyplosz, C., Macroeconomics: A European Text, Oxford University

Press, Oxford, 1993.

12. Crkvenac, M., Ekonomska politika, Informator, Zagreb, 1997.

13. Diulio, E., Macroecomomics – Theory and Problems, Third Edition, McGraw-Hill,

New York, 1998.

14. Gylfason, T., Principles of Economic Growth, Oxford University Press, New York,

2003.

15. Mankiw, N. G., Macroeconomics, Fifth Edition, Worth Publishers, New York, 2003

16. Meade, J. E., Inteligentna ekonomska politika, CEKADE, Zagreb, 1990.

17. Minford, P. – Peel, D., Advanced Macroeconomics: A Primer, Edward Elgar,

Cheltenham, UK, 2002.

18. Modigliani, F., Rasprava o stabilizacijskoj politici, CEKADE, Zagreb, 1991.

19. Romer, D., Advanced Macroeconomics, McGraw-Hill, New York, 1996.

20. Samuelson, P.A. – Nordhaus, W.D., Ekonomija, 18. izdanje, MATE, Zagreb, 2007

21. Snowdon, B. – Vane, H. R., Modern Macroeconomics, Edward Elgar, Cheltenham,

UK, 2005.

22. Snowdon, B. – Vane, H. – Wynarczyk, P., A Modern Guide to Macroeconomics,

Edward Elgar, Cheltenham, UK, 2002.

II – GODINA

OBAVEZNI PREDMET

Godina II PORODIĈNO PRAVO

44


KONTAKT SATI

Predavanja : 45 Vjeţbe: 15 Konsultacije:


Prof. dr. sc. Suzana Bubić

Mr. sc. Asmira Bećiraj


Izuĉavanjem Porodiĉnog prava studenti treba da usvoje znanja iz ove discipline i da ovladaju

vještinama, da shvate suštinu pojedinih ustanova i razloge za njihovo ureĊenje na naĉin na koji

je to uraĊeno u našem pravu. PoreĊenjem sa njihovim ureĊenjem u uporednom i evropskom

pravu, te analiziranjem sudske prakse (domaće i evropske), biće u stanju ocijeniti uspješnost

naših zakonskih propisa i u praksi postupati u skladu sa zahtjevima postavljenim u domaćem i

evropskom braĉnom pravu, ali i u skladu sa zahtjevima iz meĊunarodnih dokumenata o

ljudskim pravima. Steĉena znanja, kombinovana sa onim dobijenim izuĉavanjem ostalih

predmeta, naroĉito onih sa katedre graĊanskog prava, omogućit će im da uspješno rade u

pravosudnim organima, organima starateljstva i drugim organima, odnosno ustanovama u ĉijoj

su nadleţnosti pitanja iz oblasti Porodiĉnog prava

Sadrţaj predmeta:

1. Braĉno pravo

a. Pojam, obiljeţja, izvori i naĉela porodiĉnog prava;

b. Pojam, predmet i naĉela braĉnog prava. Izvori braĉnog prava;

c. Pojam braka. Pravna priroda braka. Teorijske i zakonske definicije braka;

d. Porodica i brak u meĊunarodnim dokumentima o ljudskim pravima;

e. Sklapanje braka. Uslovi za postojanje i punovaţnost braka. Postupak sklapanja braka;

f. Liĉna prava i duţnosti braĉnih partnera;

g. Imovinski odnosi braĉnih partnera;

h. Prestanak braka: Smrt braĉnog partnera; Proglašenje nestalog braĉnog partnera

umrlim; Poništenje braka; Razvod braka (pojam, sistemi, brakorazvodni uzrok).

Posredovanje; Posljedice razvoda na braĉne partnere i maloljetnu djecu;

i. Izdrţavanje braĉnih partnera;

1.10. Pojam, pravno ureĊenje i dejstva vanbraĉne zajednice;

1.11. Nasilje u braku i vanbraĉnoj zajednici.

2.Roditeljsko pravo

2.1. Pojam, predmet, naĉela i izvori Roditeljskog prava;

2.2. O odnosima roditelja i djece uopšte. Porodiĉni status djeteta;

2.3. Vansudsko i sudsko utvrĊivanje porijekla djeteta (materinstva i oĉinstva);

2.4. UtvrĊivanje porijekla djece zaĉete medicinski pomognutom oplodnjom;

2.5. Postupak u maternitetskim i paternitetskim sporovima;

2.6. Usvojenje. Pojam, cilj, znaĉaj i razvoj usvojenja. Vrste usvojenja. Uslovi za zasnivanje

potpunog i nepotpunog usvojenja. Dejstva usvojenja. Prestanak usvojenja i dejstva

prestanka;

2.7. Roditeljsko staranje. Pojam, sadrţaj i ostvarivanje;

2.8. Prava djeteta u Porodiĉnom zakonu. Prava djeteta po Konvenciji UN o pravima djeteta;

3. 2.9. Zaštita prava i interesa djeteta (upozorenje na propuste i pruţanje pomoći, nadzor,

oduzimanje roditelju prava da ţivi sa djetetom, oduzimanje roditeljskog staranja, mjere radi

zaštite imovinskih prava djeteta). Prestanak roditeljskog staranja. Roditeljsko staranja nakon

punoljetstva.

45

3. Starateljsko pravo

3.1. Pojam, izvori i svrha starateljstva;

3.2. Organ starateljstva (nadleţnost, zadaci i ovlaštenja; naĉin vršenja starateljstva);

3.3. Staralac (pojam, uslovi za izbor, vrste, duţnosti i prava, odgovornost, prestanak duţnosti);

3.4. Starateljstvo nad maloljetnim licima;

3.5. Starateljstvo nad licima kojima je oduzeta poslovna sposobnost;

3.6. Starateljstvo za posebne sluĉajeve.

Obaveze studenata:

Student je u toku cijelog semestra obavezan dolaziti redovno na predavanja (P) i vjeţbe (V).

Nastavnik će tokom ĉitavog semestra pratiti prisutnost studenta. U toku semestra student moţe

maksimalno izostati sa: tri (4) P i pet (5) V. Na navedenim oblicima nastave studenti treba da

aktivno uĉestvuju u diskusiji, da iznose svoje stavove o pojedinim pitanjima.


1. Traljić-Bubić, Bračno pravo; Sarajevo 2007. ili 2009.

2. Bubić-Traljić, Roditeljsko i starateljsko pravo, Sarajevo 2007.

3. Porodični zakon FBiH, Sluţbene novine FBiH 35/2005.

Dopunska literatura

Udţbenici Porodiĉnog prava - izdanja u drţavama sa podruĉja ex-Jugoslavije

II – GODINA

OBAVEZNI PREDMET

Godina II STVARNO PRAVO

46


KONTAKT SATI

Predavanja : 45 sati Vjeţbe: 15 sati Konsultacije





1. Ciljevi izuĉavanja su postavljeni sa obzirom na kompleksnost materije koja se izuĉava u

okviru nastavnog predmeta Stvarno pravo na Pravnom fakultetu Univerziteta u Bihaću, u

skladu sa nastavnim planom i programom Pravnog fakulteta. Posebno valja vladati ĉiinjenicom

da su u Bosni i Hercegovini još uvijek prisutni tranzicijski procesi u imovinsko-pravnom

sektoru. Problem je posebno aktuelan u okvirima pozitivnog zakonodavstava u Bosni i

Hercegovini. Naime, nepostojanje jedinstvene ili pribliţno ujednaĉene zakonske strukture u

sektoru imovinskog prava, za sobom povlaĉi problem pravne sigurnosti, što svakako treba

izbjegavati.U tom kontekstu, izlaganje je tako koncipirano, da studentima pruţi odgovarajuće

spoznaje poglavito kada je u pitanju prijelaz sa ranijeg (socijalistiĉkog) na novi kapitalistiĉki

reţim u imovinskom pravu. Pored toga, praksa je pokazala da su studenti, vrlo ĉesto, nisu u

mogućnosti da u potpunosti shvate znaĉaj pojedinih stvarnopravnih instituta, posebno onih koji

su izgraĊivani u ranijem društveno - ekonomskom sistemu, te se stoga taj segment posebno

naglašava u okvirima ovog nastavnog predmeta, konkretnije - uvodnih napomena.

2. Posjed, iako ne ulazi u nomenklaturu stvarnih prava, se tradicionalno izuĉava u sastavu

nastavnih predmeta koji su tretirali Stvarno pravo, u skladu sa specifiĉnostima u materijalnom i

procesnom smislu. Potonje se oĉituje prvenstveno sa aspekta prijelaza sa klasiĉne rimske

(subjektivistiĉke), na novu - modernu (objektivistiĉku) koncepciju posjeda u kome se posjed

drugaĉije tretira. Kroz analizu zakonskih rješenja, ali i komentiranjem i ukazivanjem na

specifiĉnosti u komparativnoj dimenziji, dolazi se do zakljuĉaka o posebnoj ulozi i vaţnosti

instituta. Upravo je detektiranje i uoĉavanje problema koji se vrlo ĉesto pojavljuju u praksi

bilo oduzimanja ili ograniĉenju posjeda, naredni od ciljeva koji se ţeli postići izuĉavanjem

materije u okvirima Stvarnog prava, a sve protkano teţnjom za pruţanjem kvalitetnije

posjedovne zaštite titularu.

3. Vlasništvo kao najzaštićenije stvarno pravo u posebnom je fokusu nastavnog predmeta

Stvarno pravo. Tradicionalna indoktrinacija već generacijama uĉi da je vlasništvo

neprikosnoveno. MeĊutim posebna dilema se ogleda u ĉinjenici relativnosti apsolutnosti

vlasništva, dakle koliko je vlasništvo doista i apsolutno, posebno u sluĉaju prijege potrebe za

ograniĉenjima? Istina, ograniĉenja su takoĊer druga (nagativna) dimenzija vlasništva i

dozvoljena su samo uz zakonom utvrĊene principe i nastojanje da se ranijem vlasniku priĉini

što manji obim uskraćenja prava koja izvršava na svojoj imovini. Pored ove teorijsko -

zakonodavne dileme, paţnja se priklanja i pitanju temeljnih pojmova i naĉela koja su prisutna u

vaţećem zakonodavstvu u Bosni i Hercegovini, sa posebnim osvrtom na pojedine de lege

ferenda pravce, koja bi uskoro i u FBiH trebala postati dijelom de lege lata koncepta. Stjecanje

prava vlasništva ima posebnu ulogu, posebno u kontekstu uvoĊenja notarijata u Bosni i

Hercegovini, ali i samim implikacijama forme prilikom zakljuĉenja pravnih poslova koji imaju

za predmet promet nekretninama. Zaštita prava vlasništva i prestanak prava vlasništva su

završne cjeline koje se razmatraju u dijelu stvarnog prava, a odnose se na pravo vlasništva.

4. Zemljišnoknjiţno pravo je predmet rasprave uz konsultiranje novog zakonskog okvira iz

2002.godine, ali isto tako i u funkciji potreba za inoviranjem istog. Postojeća rješenja su u

mnogim segmentima u disbalansu sa realnim potrebama ţivota, ali i funkcionalnosti pravnog

poretka. Pored ovih doktrinarnih dilema i stanovišta, paţnja se poklanja klasiĉnim pitanjima,

kako naĉinima upisa, voĊenja evidencija zemljišnih knjiga, do praktiĉnih problema, danas

prisutnih u dobrom dijelu zemljišnoknjiţnih uloţaka, gdje imamo ĉitav niz upisa koji su bili

47

odraz ranijeg zakonodavstva, kao što su prava upravljanja, korištenja i raspolaganja, premda

nikad nisu zamjenjena u skladu sa tranzicijskim procesima, koji su na ovi prostorima vrlo

dinamiĉni i uĉestali. Naravno, neizostavan je problem, neusklaĊenosti faktiĉkog stanja na

terenu, sa potkrijepom u zemljišnim knjigama, što treba urgentnije u narednom periodu ispitati,

te iznaći model za unapreĊenje istog.

5. Sluţnosti zajedno sa zaloţnim pravom, tvore dio stvarnog prava kao nastavne cjeline. U

domenu sluţnosti, pored osnovnih teorijskih odrednica, analiza je usmjerena na postojeći

zakonski okvir. U tom smislu imamo i još uvijek primjenu, u svojstvu pravnih pravila, odredbi

o liĉnim sluţnostima, koje svoje uporište crpe ĉak u Austrijskom graĊanskom zakoniku, koje

postojeći Zakon o vlasniĉkopravnim odnosima FBiH ne tretira nikako. Pored ovoga, analizira

se naĉin stjecanja i zaštite titulara kako povlasnog, tako i posluţnog dobra.

U zaloţnom pravu se pored klasiĉnih oblika zaloţnog prava na pokrenim i nepokretnim

stvarima (pignus i hypoteca), razmatra i dilema oko inoviranja postojećeg stvarnog prava,

posebno kroz nastojanja za proširivanjem numerus clausus stvarnih prava, upravo onih koja još

uvijek nisu poznata na teritoriji Bosne i Hercegovine. Naime, radi se o zemljišnom dugu.

Razlog za obradu i ovog specifiĉnog, u evropskim okvirima prihvatljivog, ali i ĉesto

primjenjivog instituta leţi i ĉinjenici, da moderno poimanje hipoteke se sve teţe prilagoĊava

kako brzini kretanja i promjena na trţištu, tako i zbog same specifiĉnosti hipoteke, naroĉito

njene akcesornosti. Na ovaj naĉin se studentima pruţa viši spektar spoznaja ne samo u

širinskom, već i u dubinkom promatranju zaloţnopravne problematike u pravu Bosne i

Hercegovine.

6. Notarijat u Bosni i Hercegovini je uveden 2002.godine, taĉnije donošenjem Zakona o

notarima u Federaciji Bosne i Hercegvine. U Republici Srpskoj isti institut je uveden dvije

godine kasnije (2004) godine. Valja pomenuti da je sa uvoĊenjem notarijata u pravnom

prometu došlo do nastupanja cijelog niza pravnih posljedica. Jedna od najvaţnijih je

pospješivanje pravne sigurnosti graĊana, kroz uĉešće organa notarijata pri sklapanju pravnih

poslova koji imaju za predmet prijenos ili stjecanje vlasništva ili drugih stvarnih prava na

nekretninama, te imovinskih odnosa izmeĊu braĉnih drugova, kao subjekata u sklopu

porodiĉnog prava. Naravno, predmet stvarnog prava je samo reguliranje odnosa koji nastupaju

u imovinskopravnom segmentu prava.

Sadrţaj predmeta:

I – UVOD

1.1. Pojam stvarnog prava

1.2. Pojam i karakteristike stvarnog prava

1.3. Stavrno pravo u objektivnom i subjektivnom smislu

1.4. Karakteristike – naĉela stvarnog prava

1.4.1. Stvarnopravnost

1.4.2. Apsolutnost

1.4.3. Numerus clausus

1.5. Oblici stvarnih prava

1.6. Zakonodavni okvir u Bosni i Hercegovini – reformski procesi

II – POSJED

j. Pojam posjeda

k. Rimska koncepcija posjeda

l. Germanska koncepcija posjeda

m. Razlike na relaciji detencija – posjed

n. Subjekti posjeda

o. Objekti posjeda

p. Vrste posjeda

i. Neposredan i posredan, samostalan i nesamostalan posjed

ii. Individualni posjed i suposjed

48

iii. Vrste posjeda sa obzirom na objekt posjeda

a) Posjed stvari

b) Posjed prava

iv. Vrste posjeda sa obzirom na kvalitet

a) Zakonit posjed

b) Istinit i neistinit posjed

c) Pošten i nepošten posjed

q. Stjecanje i prestanak posjeda

i. Posjed stvari

a) Izvorno stjecanje posjeda stvari

b) Izvedeno stjecanje posjeda stvari

- Fiziĉka predaja ili predaja iz ruke u ruku

- Predaja znacima ili simboliĉka tradicija

- Tradicija oĉitovanjem

aa) Tradicija brevi manu

bb) Constitutum possessorium

- Tradicija transportom

ii. Posjed prava

iii. Prestanak posjeda

a) Posjed stvari

b) Posjed prava

iv. Pravni uĉinci posjeda

a) Općenito o uĉincima

b) Zaštita posjeda

- Sudska zaštita

- Dopuštena samopomoć

III – PRAVO VLASNIŠTVA

3.1. Pojam prava vlasništva

3.2. Teorijske doktrine o pravu vlasništva

3.3. Rimsko pravo o vlasništvu

3.4. Karakteristike-naĉela prava vlasništva

3.4.1. Jedinstvenost

3.4.2. Maksimalna dispozitivnost

3.4.3. Iskljuĉivost

3.4.4. Jednovrsnost

3.4.5. Rekadentnost ili elastiĉnost

3.5. Sadrţaj prava vlasništva

3.6. Ograniĉenja prava vlasništva

3.7. Ograniĉenja na temelju zakona

3.7.1. Opća ograničenja

a) Zabrana zloupotrebe prava vlasništva

b) Trpljenje zahvata radi otklanjanja neposredno prijeteće štete

c) Trpljenje zahvata koji ne ugroţavaju interes vlasnika

3.7.2. Posebna ograniĉenja

a) Ograničenja radi zaštite interesa i sigurnosti drţave

b) Ograničenja prava vlasništva – postupak izvlaštenja

c) Susjedska prava

3.7.3. Imisije

3.8. Ograniĉenje na temelju pravnog posla

3.9. Subjekti i objekti prava vlasništva

3.10. Oblici vlasništva

3.10.1. Individualno vlasništvo

3.10.2. Suvlasništvo

3.10.2.1. Pojam suvlasništva

49

3.10.2.2. Pravni poloţaj suvlasnika u suvlasniĉkoj zajednici

a) Poloţaj suvlasnika u pogledu cijele stvari

- Pravo na posjed

- Pravo na upravljanje

- Ostala prava i obaveze

b) Pravni poloţaj suvlasnika u pogledu njegovog suvlasničkog dijela

3.10.2.3. Razvrgnuće suvlasniĉke zajednice (pravo na diobu)

3.10.3. Zajedniĉko vlasništvo

a) Pojam zajedničkog vlasništva

b) Osnovne karakteristike zajedničkog vlasništva

c) Upravlajnje zajedničkom stvari

d) Dioba zajedničkog vlasništva

e) Oblici zajedničkog vllasništva

3.10.4. Etaţno vlasništvo

a) Pojam etaţnog vlasništva

b) Objekti etaţnog vlasništva

c) Uspostava etaţnog vlasništva

- osnove uspostave

aa) Uspostava na osnovu zahtjeva suvlasnika sa

odgovarajućim suvlasničkim dijelom

bb) Uspostava na osnovu saglasne odluke svih suvlasnika

cc) Uspostava na osnovu očitovanja volje vlasnika

nekretnine

- način uspostave

d)Izvršavanje vlasničkih ovlaštenja (Upravljanje)

- Upravljanje posebnim dijelom

- Upravljanje cijelom nekretninom

e) Prestanak Etaţnog vlasništva

3.11. Stjecanje prava vlasništva

3.11.1. Izvorno stjecanje

3.11.1.1. Pojam izvornog stjecanja

3.11.1.2. Dosjelost

a) Pojam, vrste i zastoj dosjelosti

b) Sposobnost stjecatelja

c) Sposobnost stvari

d) Kvaliteta posjeda

e) Vrijeme dosjelosti

3.11.1.3. Stjecanje vlasništva od nevlasnika

3.11.1.4. Prisvojenje – okupacija

3.11.1.5. Nalaz stvari

3.11.1.6. Stjecanje priraštaja

a) Odvajanje plodova

b) Priraštaj zemljišta

c) Prerada, sjedinjenje, mješanje i građenje tuđim materijalom

d) Građenje na tuđem zemljištu

e) Sijanje i sađenje

3.11.2. Izvedeno stjecanje prava vlasništva

3.11.2.1. Pojam i pretpostavke

3.11.2.2. Vlasništvo prednika

3.11.2.3. Titulus – naslov stjecanja

3.11.2.3. Modus – naĉin stjecanja

a) Stjecanje pokretnina

b) Stjecanje nekretnina

-isprava

-prijedlog za upis

50

-rješenje o upisu

-provedba upisa

-višestruko ugovaranje nekretnina

-zaštita povjerenja u zemljišne knjige

3.12. Zaštita prava vlasništva

3.12.1. Reividnikacija

3.12.2.Negatorska tuţba

3.12.3. Publicijanska tuţba

3.13. Prestanak prava vlasništva

VI – ZEMLJIŠNE KNJIGE

4.1. Pojam zemljišnih knjiga

4.2. Ranije zemljišnoknjiţno pravo

4.3. Katastar nekretnina

4.4. Zemljišnoknjiţni uredi

4.5. Sastav zemljišne knjige

4.5.1.Glavna knjiga

a) Posjedovnica

b) Vlastovnica

c) Teretovnica

4.5.2. Zbirka isprava

4.5.3. Zbirka katastarskih planova

4.5.4 .Pomoćni popisi

4.6. Vrste upisa

a) Uknjiţba

b) Predbiljeţba

c) Zabiljeţba

4.7. Naĉela zemljišnoknjiţnog prava

V – STVARNA PRAVA NA TUĐOJ STVARI

5.1. Pravo sluţnosti

5.1.1. Pojam i naĉela

5.1.2. Zakonski okvir u Bosni i Hercegovini

5.1.3. Stvarne sluţnosti

5.1.4. Liĉne sluţnosti

5.1.5. Stjecanje sluţnosti

5.1.6. Zaštita sluţnosti

5.1.7. Prestanak sluţnosti

5.2. Zaloţno pravo

5.2.2. Pojam i funkcija zaloţnog prava

5.2.3. Naĉela zaloţnog prava

5.2.4. Subjekti u zaloţnopravnom odnosu

5.2.5. Objekti zaloţnog prava

5.2.6. Oblici zaloţnog prava

5.2.7. Stjecanje zaloţnog prava

5.2.6.1. Dobrovoljno zaloţno pravo

5.2.6.2. Sudsko zaloţno pravo

5.2.6.3.Zakonsko zaloţno pravo

5.2.7. Ovlaštenja povjerioca do namirenja

5.2.8. Ostvarivanje zaloţnog prava

5.2.8.1.Sudsko namirenje

5.2.8.2.Vansudsko namirenje

5.2.9. Zaštita zaloţnog prava

5.2.10. Prestanak zaloţnog prava

51

5.3. Pravo stvarnog tereta

5.4. Pravo graĊenja

5.5. Zemljišni dug

5.5.1. Pojam zemljišnog duga

5.5.2. Vrste zemljišnog duga

5.5.3. Zemljišni dug u uporednom pravu

5.5.4. Prednosti i primjenjivost zemljišnog duga u odnosu na hipoteku

5.5.5. Prestanak zemljišnog duga

VI – NOTARSKO PRAVO U BOSNI I HERCEGOVINI

6.1. Pojam i vrste notarijata

6.2. Notarijat u Bosni i Hercegovini

6.3. Pojam i vrste notarskih isprava

Obaveze studenata:

Osnovna obaveza studenata je pohaĊanje nastave, i to 45 sati predavanja, te 15 sati

vjeţbi na Pravnom fakultetu.

Pored obaveza prisustva nastave u cjelini, slijedeća obaveza je izrada seminarsko-

istraţivaĉkog rada, koji se kvantificira odreĊenim brojem bodova.

U toku izvoĊenja nastavnog procesa odrţavaju se dva kolokvija, kao parcijalne

provjere znanja.

Studentima je u skladu sa naĉelom interaktivnosti omogućeno da putem stjecanja

bodova (predavanja, vjeţbe, seminarsko-istraţivaĉki rad, kolokviji, završna provjera

znanja) ostvari stjecanje bodova kako slijedi:

Bodovni saldo:

Prisutstvo predavanjima i vjeţbama 0- 5 bodova

Seminarski-istraţivaĉki rad 10-15 bodova

Aktivnost na predavanjima i vjeţbama -30 bodova

Poloţen I kolokvij -15 bodova

Poloţen II kolokvij -15 bodova

Završni ispit 20 bodova

Konaĉna ocjena se formira nakon stjecanja odgovarajućeg broja bodova:

Završni ispit se ogleda u pismenoj i usmenoj provjeri znanja.


10. Klarić, Petar, Vedriš, Martin, GraĊansko pravo, Narodne novine, Zagreb,

2009.godine;

11. Spaić, Vojislav, GraĊansko pravo – opšti dio i stvarno pravo, Univerzitet u Sarajevu,

Sarajevo, 1971.godine.

52


1. Gavella, Nikola, Josipović, Tatjana, Gliha, Igor, Belaj, Vlado, Stipković, Zlatan,

Stvarno pravo, Narodne novine, Zagreb, 2007.godine – svezak 1;

2. Gavella, Nikola, Josipović, Tatjana, Gliha, Igor, Belaj, Vlado, Stipković, Zlatan,

Stvarno pravo, Narodne novine, Zagreb, 2007.godine – svezak 2;

3. Babić, Ilija, Osnovi imovinskog prava, Sluţbeni glasnik, Beograd, 2006.godine;

4. Rašović, Zoran, Stvarno pravo, Pravni fakultet Podgorica, Podrgorica, 2002.godine;

5. Gams, Andrija, Osnovi stvarnog prava, Nauĉna knjiga, Beograd, 1986.godine;

6. Stanković, Obren, Orlić, Miodrag, Stvarno pravo, Nauĉna knjiga, 1986.godine;

7. Povlakić, Meliha, Transformacija stvarnog prava u Bosni i Hercegovini, Pravni

fakultet Sarajevo, Sarajevo, 2009.godine;

8. Krneta, Slavica, Odabrane teme privatnog prava, Pravni fakultet Sarajevo, Sarajevo,

2007.godine;

9. Simonetti, Petar, Rasprave iz stvarnog prava, Pravni fakultet Rijeka, Rijeka,

2001.godine;

10. Weike, Jörg, Tajić Larisa, Komentar Zakona o zemljišnim knjigama u Bosni i

Hercegovini, Privredna štampa, Sarajevo, 2005.godine.

Zakonski propisi:

1. Zakon o vlasniĉkopravnim odnosima FBiH (Sl. novine FBiH, br.6/98, 29/03);

2. Zakon o stvarnim pravima RS (Sl.glasnik RS, broj 124/08, 58/09);

3. Zakon o obligacionim odnosima (Sl.list SFRJ, br.29/78, 39/85, 45/98, Sl. RBiH, 2/92,

13/93, 13/94);

4. Zakon o notarima FBiH(Sl.novine FBiH, br. 45/02);

5. Zakon o notarima RS (Sl.glasnik RS, br.86/04);

6. Zakon o zemljišnim knjigama FBiH (Sl.novine FBiH, br. 19/03);

7. Zakon o zemljišnim knjigama RS (Sl.glasnik RS, br. 67/03, 46/04).

II – GODINA

OBAVEZNI PREDMETI

Godina II USTAVNO PRAVO


KONTAKT SATI



Doc. dr. sc. Nedim Ademović

Mr. sc. Elvedin Sedić


53

Izuĉavanjem predmeta Ustavno pravo studenti stiĉu osnovna i neophodna teorijska i praktiĉna

znanja o naĉelima politiĉkog i pravnog sistema, o organizaciji vlasti, temeljnim pravima i

slobodama ĉovjeka, elementima i sadrţajima ustavnih normi, te specifiĉnostima ustavnih

ureĊenja pojedinih drţava sa akcentom na ustavno ureĊenje Bosne i Hercegovine

Sadrţaj predmeta:

1. Uvodna teorijska pitanja ustavnog prava (Pojam, predmet i naziv. Metod ustavnog

prava. Znaĉaj ustavnog prava i odnos prema drugim granama prava. Izvori ustavnog

prava. Nauka ustavnog prava.)

2. Ustav (Pojam ustava. Vrste, odnosno klasifikacija ustava. Donošenje i promjena

ustava (revizioni sistemi). Postupak promjene Ustava BiH. Sadrţaj i forma ustava.

Sadrţaj i sistematika Ustava BiH, entitetskih i kantonalnih ustava.)

3. Ustavni sistemi koji su snaţnije uticali na razvoj ustavnosti u svijetu (Nastanak i

razvoj ideje ustavne vladavine. Ustavni sistem Sjedinjenih Ameriĉkih Drţava. Ustavni

sistem Ujedinjenog kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Ustavni sistem

Francuske. Ustavni sistem Švajcarske.)

4. Razvoj ustavnosti u Bosni i Hercegovini (Obnova drţavnosti Bosne i Hercegovine.

Ustavni razvoj Bosne i Hercegovine od 1946. do 1990. godine. Uspostavljanje sistema

graĊanske demokratije. Uspostavljanje nezavisnosti i drţavne samostalnosti Bosne i

Hercegovine. Agresija na Bosnu i Hercegovinu i mirovni proces.)

5. Ljudske slobode i prava (Pojam i znaĉaj. Najznaĉajniji dokumenti o ljudskim

slobodama i pravima. Dokumenti kojima je utemeljena koncepcija ljudskih sloboda i

prava. Savremeni meĊunarodno-pravni dokumenti o ljudskim slobodama i pravima.

Pravni izvori o ljudskim slobodama i pravima u Bosni i Hercegovini. Teorijska

klasifikacija i ustavna sistematika ljudskih sloboda i prava. Katalog ljudskih sloboda i

prava u ustavnom sistemu Bosne i Hercegovine. Temeljna prava kao pretpostavka

ostvarivanja svih drugih sloboda i prava. Jednakost u pravima i zabrana

diskriminacija. Pravo na ţivot. Liĉne slobode i prava. Pravo na liĉnu slobodu,

sigurnost i dostojanstvo. Sloboda kretanja i nastanjivanja. Pravo na privatnost.

Sloboda misli i savjesti. Sloboda vjeroispovijesti. Politiĉke slobode i prava. Biraĉko

pravo. Drţavljanstvo. Sloboda štampe. Sloboda udruţivanja i pravo plitiĉkog

organizovanja. Pravo na javno okupljanje. Ekonomska i socijalna prava. Pravo

vlasništva. Pravo na rad i pravo na osnovu rada. Zaštita porodice. Zaštita zdravlja i

drugi vidovi socijalnog osiguranja. Pravo na obrazovanje. Ostale slobode i prava.

Pravo izbjeglica i raseljenih lica. Pravo na zdravu ţivotnu sredinu. Prava manjina.

Prava stranaca. Ograniĉenja sloboda i prava i duţnosti ĉovjeka i graĊanina. Zaštita

sloboda i prava. Zaštita ljudskih sloboda i prava u Bosni i Hercegovini. Ombudsmen

za ljudska prava. Dom za ljudska prava. Sud za ljudska prava Federacije BiH. Ostale

institucije za zaštitu ljudskih prava.)

6. Narodni suverenitet – temelj i opravdanje drţavne vlasti (Pojam suvereniteta. Ustavno

odreĊenje nosioca suverenosti. Princip narodne suverenosti i konstitutivnosti naroda

prema Ustavu BiH iz 1995. godine. Ostvarivanje principa narodnog suvereniteta i

konstitutivnosti naroda. Oblici neposredne demokratije. Predstavniĉka demokratija.)

7. Izborni sistem (Pojam i znaĉaj izbornog sistema. Naĉela izbornog sistema. Opšte

biraĉko pravo. Jednako biraĉko pravo. Neposredni i posredni izbori. Sloboda i tajnost

54

glasanja. Aktivno i pasivno biraĉko pravo. Izborni postupak. Biraĉki spisak. Izborne

jedinice. Kandidovanje. Organi za provoĊenje izbora. Glasanje. UtvrĊivanje izbornih

rezultata i raspodjela mandata. Kontrola izbora i zaštita izbornih prava. Izborni sistem

u Bosni i Hercegovini. Mirovni sporazum za Bosnu i Hercegovinu. Privremeni izborni

sistem u Bosni i Hercegovini. Stalni izborni sistem u Bosni i Hercegovini. Izbor

poslanika Predstavniĉkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Izbor

delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Izbor ĉlanova

Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Izbor entitetskih organa. Izbor kantonalnih,

gradskih i općinskih organa.)

8. Organizacija drţavne vlasti (Pojam organizacije drţavne vlasti. Teorija o podjeli

vlasti. Teorija o jedinstvu vlasti. Predsjedniĉki sistem vlasti. Parlamentarni sistem

vlasti. Polupredsjedniĉki (mješoviti) sistem vlasti. Poremećaj u korist izvršne vlasti.)

9. Ustavno ureĊenje sloţenih drţava (Oblici drţavnog ureĊenja. Federalizam i

federacija.)

10. Organizacija drţavne vlasti u Bosni i Hercegovini (Osnovna obiljeţja ustavnog

ureĊenja Bosne i Hercegovine. Oĉuvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta i

politiĉke neovisnosti Bosne i Hercegovine. MeĊunarodnopravni kontinuitet Bosne i

Hercegovine. Unutrašnji pravni kontinuitet Bosne i Hercegovine. Suprematija Ustava

BiH i jedinstvo pravnog sistema BiH. Obaveza primjene demokratskih naĉela.

Federativno ureĊenje. Primjena principa podjele vlasti. Podjela nadleţnosti izmeĊu

institucija BiH i entiteta. Postojanje sistema institucija na nivou drţave i entiteta.

Jedinstven ekonomski sistem. Drţavljanstvo. Mogući pravci usavršavanja ustavnog

ureĊenja BiH. Ustavni status i osnovna obiljeţja ureĊenja entiteta. Ustavni status

entiteta. Osnovna obiljeţja ustavnog ureĊenja Federacije BiH. Osnovna obiljeţja

ustavnog ureĊenja kantona. Osnovna obiljeţja ustavnog ureĊenja Republike Srpske.

Odnos institucija BiH i entiteta. Raspodjela nadleţnosti. Podjela nadleţnosti izmeĊu

institucija BiH i entiteta. Podjela nadleţnosti izmeĊu vlasti Federacije BiH i kantona.)

11. Predstavniĉka tijela (Pojam predstavniĉkog tijela. Struktura predstavniĉkih tijela.

Ustavni poloţaj i osnovna ovlaštenja predstavniĉkih tijela. Imunitet i inkopatibilnost.

Predstavniĉka tijela u ustavnom sistemu BiH. Parlamentarna skupština BiH.

Parlament Federacije BiH. Narodna skupština Republike Srpske. Zakonodavna tijela

kantona.)

12. Tijela izvršne vlasti (Osnovna obiljeţja izvršne vlasti. Šef drţave. Pojam i oblici šefa

drţave. Predsjedništvo BiH. Predsjednik i podpredsjednici Federacije BiH.

Predsjednik i podpredsjednici Republike Srpske. Vlada. Pojam, ustavni poloţaj i

osnovne funkcije. Vijeće ministara BiH. Vlada Federacije BiH. Vlada Republike

Srpske. Vlada kantona. Organi drţavne uprave. Pojam i ustavni poloţaj drţavne

uprave. Sistem drţavne uprave u BiH. Oruţane snage i sistem demokratske kontrole

nad njima.)

13. Pravosudni sistem (Pojam. Sudstvo. Funkcija i ustavni poloţaj sudstva. Demokratska

ustavna naĉela o sudovima. PravosuĊe u BiH. Pravosudne institucije na nivou drţave

BiH. Pravosudni sistem Federacije BiH. Pravosudni sistem Republike Srpske.)

14. Kontrola ustavnosti i zakonitosti (Pojam ustavnosti. Pojam zakonitosti. Sistemi

kontrole ustavnosti i zakonitosti. Ustavno sudstvo. Pojam i znaĉaj. Nadleţnosti

ustavnih sudova. Postupak pred ustavnim sudovima. Dejstvo odluka ustavnih sudova.

Ustavno sudstvo u BiH. Ustavni sud BiH. Ustavni sud Federacije BiH. Ustavni sud

55

Republike Srpske.)

15. Lokalna smouprava (Pojam i znaĉaj. Lokalna samouprava u Bosni i Hercegovini.

Lokalna samouprava u Federaciji BiH. Lokalna samouprava u Republici Srpskoj.)

Obaveze studenata:

Obavezno je prisustvo studenata na nastavi i vjeţbama. Svakom studentu omogućeno je da piše

seminarski rad i isti na predavanjima ili vjeţbama izloţi. Parcijalna provjera znanja vrši se

putem tri eseja koji obuhvataju tri nastavne cjeline prema udţbenicima Ustavno pravo, autora

prof. dr. Kasim Trnka i Ustavno pravo, autora prof.dr. Nurko Pobrić.

Literatura:


1. Trnka Kasim, Ustavno pravo, Univerzitetska knjiga, Sarajevo, 2000.

2. Pobrić Nurko, Ustavno pravo, Mostar, 2000.

3. Opći Mirovni sporazum za BiH

4. Ustav BiH i ustavi entiteta


1. Baĉić Arsen, Ustavno pravo, Split, 1997.

2. ĐorĊević Jovan, Ustavno pravo, Beograd, 1989.

3. Hartley C. Thomas, Osnovi prava Evropske zajednice – Uvod u ustavno i upravno

pravo Evropske zajednice, Sarajevo, 1998.

4. Kuzmanović Rajko, Ustavno pravo I. i II., Banja Luka, 1997.

5. Marković Ratko, Ustavno pravo i politiĉke institucije, Beograd, 1998.

6. Nikolić Pavle, Ustavno pravo, Beograd 1997.

7. Pajvanĉić M., Ustavno pravo I, Novi Sad, 1998.

8. Sokol Smiljko, Smerdel Branko, Ustavno pravo, Zagreb, 1998.

9. Šarĉević Edin, Ustav i politika, Sarajevo, 1997.

10. Trnka, Miliĉević, Simović, Dmiĉić, Ustav Federacije BiH, Ustav Republike

Srpske, Komentar (sa nesluţbeno preĉišćenim tekstom i izvornim ustavnim

tekstovima), Sarajevo, 2004. itd.

56

III godina

III – GODINA

OBAVEZNI PREDMETI

Godina III UPRAVNO PRAVO


KONTAKT SATI



Prof. dr. sc. Zenaid Đelmo


57


Sticanje temeljnih znanja o upravnom pravu kao nauci i grani pozitivnog prava, sistemu za

društvenu regulaciju, osnovnim principima organizacije i sadrţaja upravnog djelovanja.

Formalno i materijalno shavatanje uprave, drţavna i nedrţavna uprava, unutrašnja organizacija

organa uprave, vrste drţavnih organa uprave uz uvoĊenje pojma upravnih poslova, općih i

pojedinaĉnih akata organa uprave materijalna je osnova za shvatanje upravnog postupka i

spora.

Autoritativno djelovanje upravne funkcije ispoljava se i u materijalnim aktima uprave,

pitanjima vezanim za liĉni status graĊana i ograniĉenje prava vlasništva nad nekretninama u

javnom interesu-eksproprijaciji.

Sadrţaj predmeta:

1. Pojmovno odreĊenje upravnog prava

2. Pozitivno-pravni pojam uprave

3. Upravno pravo kao grana prava i kao sistem za društvenu regulaciju

4. Predmet upravnog prava

5. Osnovni metodi izuĉavanja upravnog prava;

6. Organizacija drţavne uprave

7. Izvori upravnog prava

8. Drţavna i javna uprava

9. Upravno pravni odnos

10. Osnovne funkcije sistema društvene regulacije

11. Upravni akt

12. Opći akti uprave

13. Pojedinaĉni upravni akti

14. Znaĉaj upravnih akata za sigurnost pravnog poretka

15. Upravno-pravni oblici ograniĉavanja privatne svojine i nastanka drţavne svojine.

Obaveze studenata:

Obavezno je prisustvo studenata na nastavi i vjeţbama. Svakom student omogućeno je da piše


putem tri testa koji obuhvataju tri nastavne cjeline prema udţbenicima Upravno pravo i

Evropsko upravno pravo, te Upravno procesno pravo autora prof. dr. Zenaid Đelmo.

Literatura:

1. Kamarić-Festić,Upravno pravo, Magistrat 2005

2. Zenaid Đelmo, Upravno pravo i evropsko upravno pravo, Fakultet za javnu upravu

Sarajevo, 2007.

3. Zenaid Đelmo, Sistemi društvene regulacije, Fakultet kriminalistiĉkih nauka u Sarajevu

2005.


. Upravno pravo Bosne i Hercegovine, Magistar i pravni fakultet u Bihaću, Sarajevo-Bihać,

2001.

58

. Dr. Stevan Lilić, Posebno upravno pravo, Pravni fakultet Beograd, 1998.

. Stevan Lilić, Predrag Dimitrijević, Milan I. Marković, Upravno pravo, Savremena

administracija, Beograd, 2006.

. Zoran Tomić, Upravno pravo - sistem, Sluţbeni list SRJ, Beograd, 2002.

. Uporedi: Đuro Gatarić, Upravno pravo - posebni deo, Zagreb, 1977.

. Ţ. Obrenović, i S. Trkulja Upravno pravo - oblast unutrašnjih poslova, Beograd, 1988

Lexikoni:

1. Z. Đelmo et altri, Leksikon upravnog prava, JP NIO Sluţbeni list BiH, Sarajevo 2009.

Zakoni:

1. Ustav BiH (Aneks IV Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH)

2. Ustav FBiH (Sluţbene novine Federacije BiH, broj 1/94)

3. Ustav RS (Sluţbeni glasnik Republike Srpske, broj 3/920 6/92, 8/92, 15/92 i 19/92)

4. Zakon o upravi BiH (Sluţbeni glasnik BiH, 32/02)

5. Zakon o upravnom postupku BiH (Sluţbeni glasnik Bosne i Hercegovine, broj 29/02)

6. Zakon o upravi FBiH (Sluţbene novine Federacije BiH , broj 28/97)

7. Zakon o upravnom postupku FBiH (Sluţbene novine Federacije BiH, broj 2/98)

III – GODINA

OBAVEZNI PREDMETI

Godina III FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO


KONTAKT SATI


Odgovorni nastavnici i saradnici/Nositelj predmeta:

Prof. dr. sc. Mehmed Alijagić



59

Cilj predmeta je upoznavanje studenata sa osnovnim elementima finansijske nauke

(relevantnim aspektima i pravnim osnovama javnih i monetarnih finansija) i izvorima

finansijskog prava.

Oĉekivani rezultati su da savladanim nastavnim programom ovog predmeta, studenti će steći

adekvatne kompetencije i osposobljenost aplikacije steĉenih znanja u pravnoj praksi u

podruĉju finansijske nauke.

Sadrţaj predmeta:

1. Javne finansije (Javna dobra. Javni rashodi. Javni prihodi: porezi, carine, doprinosi,

takse, naknade, parafiskaliteti, prirezi, darovi. Javni zajam. Budţet i trezor. Fiskalni

federalizam. Fiskalna politika.)

2. Monetarne finansije (Novac i novĉani sistemi. Kreiranje i emisija novca. Teorije o

odnosu novca i cijena (monetarne teorije). Monetarna neravnoteţa. Monetarna

politika. Finansijsko trţište. Banke i bankarski sistem.. MeĊunarodni aspekti novca.

MeĊunarodni monetarni i finansijski sistem.)

Obaveze studenata:

Obavezno je prisustvo na nastavi (60 h) i vjeţbama (15 h). Student je u obavezi pripremiti i

prezentirati seminarski rad. Polaganje 2 kolokvija u skladu sa tokom izvoĊenja nastave, te

pismeni ispit.

Naĉin ispitivanja

Ispit se polaţe pismeno. Mogućnosti polaganja ispita: parcijalno (2 kolokvija) i integralno

(završni ispit);

Literatura:


1. Alijagić, Mehmed – Bašanović, Aida, Financije i financijsko pravo, Pravni fakultet u

Bihaću, Bihać, 2008.


2. Alijagić, Mehmed, Monetarne finansije, Ekonomski fakultet Univerziteta u Bihaću,

Bihać, 2003.

3. Alijagić, Mehmed, Poreski menadţment i poreski konzalting, Fakultet za poslovne

studije u Banja Luci, Banja Luka, 2006

4. Alijagić, Mehmed – Kumalić, Jusuf, Javne financije i fiskalna politika, Ekonomski

fakultet Univerziteta u Bihaću, Bihać, 2003.

5. Dautbašić, I., Financije i financijsko pravo, Pravni fakultet Sarajevo, Sarajevo 2001.

6. Filipović, H., Nauka o financijama, V. Masleša, Sarajevo, 1960.

7. Raković, M., Financije i financijsko pravo, Pravni fakultet Banja Luka, Banja Luka,

2005.

8. Jahić, M., Financije i financijsko pravo, Pravni fakultet Sarajevo, Sarajevo,2004.

9. Jelĉić, B., Javne financije,Informator Zagreb, Zagreb, 1997.

10. Konjhodţić, Halid, Fiskalna znanost, Logos Split, Split, 2000.

11. Zakon o porezu na dohodak, Sluţbene novine FBiH, br. 10/08

60

12. Zakon o porezu na dobit preduzeća, Sluţbene novine FBiH, br. 97/07 i 14/08

13. Zakon o porezu na dodanu vrijednost, Sluţbeni glasnik BiH, br. 09/05

14. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, Sluţbeni

glasnik BiH, br. 35/05 od 06.06.2005.

15. Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost, Sluţbeni glasnik BiH, br.

93/05, 21/06, 60/06, 06/07, 100/07 i 35/08

16. Zakon o akcizama u BiH, Sluţbeni glasnik BiH, br. 62/04

17. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama u BiH, Sluţbeni glasnik BiH, br.

48/05

18. Zakon o carinskoj politici Bosne i Hercegovine, Sluţbeni glasnik BiH, br. 57/04,

51/06 i 76/06

19. Zakon o izmjeni Zakona o carinskoj tarifi BiH, Sluţbeni glasnik BIH, br. 48/05

20. Zakon o doprinosima, Sluţbene novine FBiH, br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02 i

17/06

21. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, Sluţbene novine FBIH, br.

19/08

22. Zakon o administrativnim taksama, Sluţbeni glasnik BiH, br. 16/02, 19/02, i 43/04

23. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnim taksama, Sluţbeni

glasnik BiH, br. 08/06

24. Zakon o bankama, Sluţbene novine FBiH, br. 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02,

58/02, 13/03, 19/03 i 28/03

25. Zakon o Centralnoj banci, Sluţbene novine FBiH, br. 9/96, 27/98, 20/00, 45/00,

58/02, 13/03, 19/03, 47/06, 59/06

26. Zakon o agenciji za bankarstvo Federacije BiH, Sluţbene novine FBiH, br. 9/96,

27/98, 20/00, 45/00, 58/02, 13/03, 19/03, 47/06, 59/06

27. Zakon o vrijednosnim papirima, Sluţbene novine FBiH, br. 39/98 i 36/99

28. Zakon o Komisiji za vrijednosne papire, Sluţbene novine FBiH, br. 39/98, 36/99,

33/04

29. Zakon o registru vrijednosnih papira, Sluţbene novine FBiH, br. 39/98, 36/99, 33/04

III – GODINA

OBAVEZNI PREDMETI

Godina III KRIVIĈNO PROCESNO PRAVO


KONTAKT SATI



Prof. dr. sc. Miodrag Simović


61


Studenti se upoznaju sa osnovnim pojmovima kriviĉnog procesnog prava kao pravne nauke i

kao grane pozitivnog prava odnosno zakonodavstva koji se odnose na subjekte kriviĉnog

postupka, predmet kriviĉnog postupka, procesne radnje, prethodni postupak, glavni postupak,

postupak po pravnim lijekovima, te posebne kriviĉne i nekriviĉne postupke u cilju razvijanja

sposobnosti samostalne teorijske i struĉne analize tih pojmova.

Sadrţaj predmeta:

OPĆI DIO

UVOD

I - Pojam i predmet kriviĉnog postupka i kriviĉnog procesnog prava (pojam kriviĉnog

postupka, ciljevi i opravdanje kriviĉnog postupka, pojam, predmet i dioba kriviĉnog procesnog

prava);

II - Izvori kriviĉnog procesnog prava (izvori kriviĉnog procesnog prava uopće i konkretni

izvori kriviĉnog procesnog prava Bosne i Hercegovine);

III - Historija kriviĉnog procesnog prava Bosne i Hercegovine;

IV - Vaţenje kriviĉnog procesnog prava (vremensko, prostorno, u pogledu lica i u pogledu

predmeta);

V - Odnos kriviĉnog procesnog prava prema ostalim granama prava;

VI - Tumaĉenje kriviĉnog procesnog prava.

SUBJEKTI KRIVIĈNOG POSTUPKA

I - Opća izlaganja o procesnim subjektima ;

II - Sud (pojam i vrste kriviĉnih sudova, nezavisnost suda i sudija, unutrašnje ureĊenje sudova

i spoljašnje ureĊenje sudova);

III - Stranke u kriviĉnom postupku ;

IV - Sporedni procesni subjekti;

V - Ostali uĉesnici u postupku.

PREDMET KRIVIČNOG POSTUPKA I - Pojam i vrste predmeta kriviĉnog postupka;

II - Koneksitet predmeta kriviĉnog postupka.

PROCESNE RADNJE I - O procesnim radnjama uopće;

II - Osnovna naĉela kriviĉnog postupka koja se odnose na formu procesnih radnji;

III - Forma, vrijeme i sadrţina procesnih radnji;

IV - Nepravilne procesne radnje;

V - Vrste procesnih radnji (procesne radnje dokazivanja, radnje procesne prinude i radnje

odluĉivanja).

POSEBNI DIO

PRETHODNI POSTUPAK I - Pojam, zadatak i obiljeţja prethodnog postupka;

II - Istraga;

III - Postupak stavljanja pod optuţbu.

GLAVNI POSTUPAK I - Glavni pretres;

II - Donošenje i objavljivanje presude.

62

POSTUPAK PO PRAVNIM LIJEKOVIMA I - O pravnim lijekovima uopće;

II - Redovni pravni lijekovi (ţalba na presudu prvostepenog suda, ţalba na presudu

drugostepenog suda i ţalba na rješenje);

III - Vanredni pravni lijekovi (zahtjev za ponavljanje kriviĉnog postupka, zahtjev za zaštitu

zakonitosti);

IV - Pravnosnaţnost i izvršnost sudskih odluka.

POSEBNI KRIVIČNI POSTUPCI I - O posebnim kriviĉnim postupcima uopće;

II - Postupak za izdavanje kaznenog naloga;

III - Izricanje sudske opomene;

IV - Kriviĉni postupak prema maloljetnicima;

V - Postupak protiv pravnih lica.

POSEBNI POSTUPCI I - O posebnim postupcima uopšte;

II - Postupak za primjenu mjere bezbjednosti obaveznog psihijatrijskog lijeĉenja i ĉuvanja;

III - Postupak za primjenu mjere bezbjednosti obaveznog lijeĉenja od zavisnosti;

IV - Izricanje mjere bezbjednosti oduzimanja predmeta;

V - Izricanje mjere oduzimanja imovinske koristi;

VI - Postupak opozivanja uslovne osude zbog neispunjavanja obaveza odreĊenih u uslovnoj

osudi;

VII - Postupak za brisanje osude;

VIII - Postupak za rehabilitaciju, odnosno prestanak odreĊenih mjera bezbjednosti i pravnih

posljedica osude;

IX - Postupci za pruţanje meĊunarodne kriviĉnopravne pomoći;

X - Postupak za naknadu štete, rehabilitaciju i ostvarivanje drugih prava lica neopravdano

osuĊenih i neosnovano lišenih slobode;

XI - Postupak za izdavanje potjernice i objave.

Obaveze studenata:

Redovni studenti su obavezni pohaĊati i uĉestvovati u predviĊenim oblicima rada predavanja,

vjeţbe, konsultacije), a prema utvrĊenom broju nastavnih sati. TakoĊer su obavezni uĉestvovati

u izradi odgovarajućih zadataka, a koji se odnose na konkretne kriviĉnoprocesne institute i

praktiĉne zadatke.

Naĉin ispitivanja:

Usmeni ispit.


1. Simović, Miodrag, Krivično procesno pravo, opći dio, Pravni fakultet u Bihaću, Bihać

2009;

2. Simović, Miodrag, Krivično procesno pravo II (Krivično procesno pravo – posebni

dio), drugo izdanje (izmijenjeno i dopunjeno), Pravni fakultet Univerziteta u Istoĉnom

Sarajevu, Istoĉno Sarajevo 2011;

3. Simović, Miodrag, Praktikum za krivično procesno pravo, Pravni fakultet Univerziteta

u Banjoj Luci, Banja Luka 2007;

63

4. Zakon o kriviĉnom postupku BiH („Sluţbeni glasnik BiH“, broj 3/03, 32/03, 36/03,

26/04, 63/04, 13/05, 48/05, 46/06, 76/06, 29/07, 32/07, 53/07, 76/07, 15/08, 58/08,

12/09, 16/09, 93/09);

5. Zakon o kriviĉnom postupku FBiH („Sluţbene novine FBiH“, broj 35/03, 37/03,

56/03, 78/04, 28/05, 55/06, 27/07, 53/07, 9/09, 12/10).


13. Grupa autora, Komentar zakona o krivičnom postupku u BiH, Savjet Evrope, Sarajevo,

2005;

14. Zakon o Sudu Bosne i Hercegovine – preĉišćeni tekst („Sluţbeni glasnik BiH“, broj

49/09, ispravka 74/09, 97/09);

15. Zakon o Tuţilaštvu Bosne i Hercegovine – preĉišćeni tekst („Sluţbeni glasnik BiH“,

broj 49/09, 97/09);

16. Zakon o zaštiti svjedoka pod prijetnjom i ugroţenih svjedoka („Sluţbeni glasnik BiH“,

broj 3/03, 21/03, 61/04, 55/05);

17. Zakon o programu zaštite svjedoka u Bosni i Hercegovini („Sluţbeni glasnik BiH“,

broj 29/04);

18. Zakon o Visokom sudskom i tuţilaĉkom vijeću BiH („Sluţbeni glasnik BiH“, broj

25/04, 93/05, 48/07, 15/08);

19. Zakon Bosne i Hercegovine o izvršenju kriviĉnih sankcija, pritvora i drugih mjera -

preĉišćeni tekst („Sluţbeni glasnik BiH“, broj 12/10);

20. Zakon o ustupanju predmeta od strane MeĊunarodnog tribunala za bivšu Jugoslaviju

Tuţilaštvu Bosne i Hercegovine i korištenju dokaza pribavljenih od strane

MeĊunarodnog tribunala za bivšu Jugoslaviju pred sudovima u Bosni i Hercegovini

(„Sluţbeni glasnik BiH“, broj 61/04, 46/06, 53/06, 76/06);

21. Zakon o meĊunarodnoj pravnoj pomoći u kriviĉnim stvarima („Sluţbeni glasnik BiH“,

broj 53/09);

22. Zakon o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine (Sluţbene novine FBiH“, broj

38/05, 22/06);

23. Zakon o Federalnom tuţilaštvu (Sluţbene novine FBiH“, broj 19/03).

III – GODINA

OBAVEZNI PREDMETI

Godina III OBLIGACIONO PRAVO


KONTAKT SATI




Mr. sc. Belma Bajrić

64


1. Sticanje znanja o temeljnim pravnim institutima iz oblasti pravne regulacije duţniĉko

povjerilaĉkih odnosa.

2. Razumijevanje obligacionopravnih instituta u kompleksnoj i reverzibilnoj interakciji

pravnog sistema i trţišta.

3. Razvijanje kritiĉke svijesti prema pravnom sistemu BiH i normativnoj regulativi u EU

i zemalja u okruţenju.

Sadrţaj predmeta:

1. Opći dio (izvori obligacionog prava, osnovna naĉela, izvori obligacija, uĉinci

obligacija, prestanak obligacija, vrste obligacija i promjena subjekata obligacionog

odnosa)

2. Posebni dio (ugovori: prodaja, razmjena, prodajni nalog, zajam, najam, zakup,

darovanje, ugovor o djelu, ugovor o graĊenju, prijevoz, ugovor o licenci, ostava,

nalog, komision, ugovor o trgovinskom zastupanju, posredovanje, otpremanje

(špedicija), ugovor o kontroli robe i usluga, ugovor o organiziranju putovanja,

posredniĉki ugovor o putovanju, ugovor o alotmanu, osiguranje, zalog, jamstvo,

upućivanje (asignacija), bankarski novĉani depozit, deponiranje vrijednosnih papira,

ugovor o sefu, ugovor o kreditu, akreditivi i drugi ugovori koji odgovaraju modernim

tokovima trţišne ekonomije u BiH.

Obaveze studenata:


odnosa kroz rasprave sa aktivnim sudjelovanjem, kao i parcijalnom ispitivanju putem

kolokvija. Nastava je koncipirana tako da studenti u kontinuitetu, kroz predavanja i vjeţbe, te

izradu seminarskih radova, stiĉu pravniĉka znanja i vještine iz gore navedenih oblasti i time

osposobljavaju se kako za rad u pravnoj praksi, tako i za nauĉno-istraţivaĉki rad.

Naĉin ispitivanja:

Studenti imaju mogućnost polaganja prvog dijela materije putem kolokvija u toku odrţavanja

nastave, a preostali dio na zvaniĉnom ispitnom roku. Ispit se odvija u pisanoj formi u obliku

testa kroz 12 pitanja, od kojih se za postizanje pozitivne ocjene traţi 6 potpunih odgovora

sukladno nastavnoj materiji (pri formiranju konaĉne ocjene uzimaju se u obzir i bodovi koje

studenti postiţu svojim prisustvom na nastavi, izradom i prezentacijom seminarskih radova i

kroz uĉešće u diskusijama).

Literatura:


1. Trnavci, Genc, Obligaciono pravo, knjiga prva, Pravni fakultet Univerziteta u

Bihaću, 2004.

2. Trnavci, Genc, Obligaciono pravo, knjiga druga, Pravni fakultet Univerziteta u

Bihaću, 2004.

3. Vedriš, Martin – Klarić, Petar, Građansko pravo-opći dio, stvarno pravo, obvezno

pravo i nasljedno pravo, Narodne novine, Zagreb, 2002., (str. 473-541. i 700-701.)


65

1. Bikić, Abedin, Obligaciono pravo-opći dio, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu,

2007.

2. Bikić, Abedin, Obligaciono pravo-posebni dio, Pravni fakultet Univerziteta u

Sarajevu, 2005.

3. Bikić, Abedin – Bikić, Enes – Šabić, Almedina, Kako riješiti obligacionopravni slučaj

– Praktikum za obligaciono pravo, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, 2006.

4. Komentar zakona o obligacionim odnosima (svaki komentar objavljen od strane

eminentnih nauĉnika)

5. Perović, Slobodan, Obligaciono pravo, Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu, 2003.

6. Zakon o obligacionim odnosima, Sluţbeni list RBiH, br. 2/92, Sluţbene novine FBiH

br. 13/93 i 13/94, 29/03

7. Zakon o čeku, Sluţbene novine FBiH, br. 32/2000

8. Zakon o elektronskom potpisu, Sluţbeni glasnik BiH, br. 91/06

9. Zakon o lizingu, Sluţbeni glasnik RS, br. 70/07

10. Zakon o mjenici, Sluţbene novine FBIH, br. 32/2000

11. Zakon o vrijednosnim papirima, Sluţbene novine FBIH, br. 27/97, 39/98, 36/99

12. Zakon o zaštiti potrošaĉa u BIH, Sluţbeni glasnik BIH, br. 25/06

III – GODINA

OBAVEZNI PREDMETI

Godina III MEĐUNARODNO JAVNO PRAVO


KONTAKT SATI



Doc. dr. sc. Hamdija Lipovaĉa

Ass. Ajna Bakraĉ

66


Izuĉavanjem predmeta MeĊunarodno javno pravo stiĉu se osnovna i neophodna teorijska i

praktiĉna znanja o naĉelima MeĊunarodnog javnog prava, izvorima, subjektima i objektima

MeĊunarodnog javnog prava. Stiĉu se osnovna znanja relevantna za praćenje struĉne i nauĉne

literature iz konkretne oblasti prava.

Sadrţaj predmeta:

1. Osnovna pitanja

- Definicija i pojam.

- Teorijsko pravna pitanja prirode i odnosa prema unutrašnjem pravu.

2. Izvori meĊunarodnog prava i kodifikacija

- Kodifikacija pravnih izvora meĊunarodnog prava.

- Ugovori.

- Obiĉajno pravo.

3. Subjekti meĊunarodnog prava

- Drţava.

- MeĊunarodne organizacije.

- Specijalizirane i nevladine organizacije.

- Sukcesija drţava.

- MeĊunarodna odgovornost drţave.

4. Ĉovjek pojedinac u meĊunarodnom pravu

- MeĊunarodnopravni subjektivitet pojedinca.

- Drţavljanstvo.

- MeĊunarodna zaštita ĉovjeka.

- Kriviĉna odgovornost.

5. Objekti meĊunarodnog prava

- Drţavno podruĉje i granice.

- MeĊunarodne rijeke.

- More.

- Zraĉni prostor.

- Razvoj pojma zajedniĉka baština ĉovjeĉanstva u teoriji i praksi.

6. Mirno rješavanje sporova i osiguranje mira

- Opće karakteristike.

- Mjesto i uloga Ujedinjenih Nacija i drugih meĊunarodnih organizacija.

- Proces ograniĉenja naoruţanja.

- Pravo na samopomoć.

7. Pravo oruţanih sukoba – meĊunarodno humanitarno pravo

- Rat – oruţani sukob.

- Pravno reguliranje meĊunarodnog i ne meĊunarodnog oruţanog sukoba.

- Ograniĉenja ratovanja.

- Ratna okupacija.

- Prava i duţnosti neutralaca.

Obaveze studenata:

Obavezno je prisustvo studenata na nastavi i vjeţbama. Svakom studentu omogućeno je da piše

seminarski rad i isti na predavanjima ili vjeţbama izloţi.

67

Literatura:

Obavezna literature:

Vladimir Đ. Degan, MeĊunarodno pravo, Pravni fakultet Sveuĉilišta u Rijeci, Rijeka

2000.


- Povelja UN od 26. juna 1945.

- Statut MeĊunarodnog suda

- V. Ibler, Rjeĉnik meĊunarodnog javnog prava, Zagreb, 1987.

III – GODINA

OBAVEZNI PREDMET

Godina III RADNO I SOCIJALNO PRAVO

Obavezni predmet ECTS:8

KONTAKT SATI



Prof. dr. sc. Mario Vinković

68

Mr. sc. Jasmina Bešlagić


1. Oĉekuje se da studentice i studenti redovitim praćenjem nastave, vjeţbi i savladavanjem

gradiva budu sposobni identificirati probleme radno-pravne i socijalne tematike te ponuditi

njihova moguća rješenja. Predmet je usmjeren kako na ovladavanje radno-pravnom

dogmatikom, tako i na praktiĉnu analizu instituta radnog i socijalnog prava.

2. Pomoću predavanja i vjeţbi, potom i usvajanjem znanja, studentice i studenti moraju

ovladati vještinama nuţnim za uspješno obavljanje pravnih poslova u sudskim i drugim

drţavnim, kantonalnim i gradskim organima, advokatskim kancelarijama, privredi, nevladinom

sektoru i meĊunarodnim organizacijama koje se bave radno-pravnim i socijalnim problemima.

3. Usvojeni koncept radnog prava koji poĉiva na graĊansko-pravnim, odnosno civilistiĉkim

osnovama, zahtijeva permanentnu nadgradnju znanja i meĊusobnu interakciju vještina koje

studentice i studenti usvajaju iz drugih pravnih disciplina – posebice graĊanskog, trgovaĉkog,

upravnog i ustavnog prava, kako bi se pred njih postavljeni problemi mogli primjereno riješiti.

U tom kontekstu specifiĉna znanja i vještine koje se stjeĉu sadrţajem predmeta Radno i

socijalno pravo, ali i drugim kolegijima nastavnog programa, nuţna su za buduće obavljanje

poslova pravnika u najširem smislu rijeĉi.

Sadrţaj predmeta:

1. Uvod u radno pravo: Pojam (rad, radno pravo, slobodan i neslobodan rad -prisilni i/ili

obvezni, ropski rad, rad štrajkaša i zatvorenika), Povijesni razvoj radnog prava, Današnji

poloţaj radnog prava u meĊunarodnom (MeĊunarodna organizacija rada) i europskom

(europsko/komunitarno/ pravo) kontekstu.

2. Individualno radno pravo: Zasnivanje radnog odnosa, Bitni elementi radnog odnosa, Opći i

posebni uvjeti, Oblik i sadrţaj ugovora o radu, Rad pripravnika, Zabrana diskriminacije pri

radu i zapošljavanju, Rad na odreĊeno i neodreĊeno vrijeme, Radno vrijeme, Odmori i dopusti,

Zaštita materinstva, Zaštita posebnih kategorija radnika, Zabrana trţišne utakmice radnika s

poslodavcem, Plaća i naknade plaće, Šteta i naknada štete u radnom odnosu, Otkaz, Zaštita

prava radnika (procesno radno pravo unutar poslodavca i pred redovnim sudom) i Disciplinsko

pravo.

3. Kolektivno radno pravo: Pojam kolektivnog radnog prava, Subjekti kolektivnog radnog

prava, Sindikat i njegovo djelovanje, Radniĉka vijeća, Kolektivni ugovori, Mirno rješavanje

kolektivnih radnih sporova, Štrajk i pravo na štrajk.

4. Socijalno pravo: Osnovni pojmovi socijalnog prava (socijalno pravo, socijalno-pravni

odnos, socijalne prestacije, socijalna zaštita, socijalna sigurnost, socijalni sluĉaj), Razvoj

socijalnog prava, Penzijsko-invalidsko osiguranje, Zdravstvena zaštita, Zdravstveno osiguranje.

Obaveze studenata:

Obavezno je prisustvo na nastavi i vjeţbama predmeta, priprema za nastavne cjeline koje

prethodno odredi predmetni nastavnik i aktivno sudjelovanje u raspravama vezanim uz

pojedine teme. Studenti su obavezni pristupiti kolokvijima koji se organiziraju u toku trajanja

nastave.

69

Naĉin ispitivanja:

Provjera znanja se vrši putem pismenog i usmenog ispita.


1. Dedić, Sead, Gradašĉević-Sijerĉić, Jasminka, Radno pravo, Sarajevo 2005.g.

2. Dedić, Sead, Socijalno pravo, Treće izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Sarajevo 2005.g.


1. Tajić, Haso, Radno pravo u Bosni i Hercegovini, Zbirka propisa sa sudskom praksom i

primjena ugovora, Sarajevo, 2004.

2. Buklijaš, Boris, Bilić, Andrijana, Međunarodno radno pravo, Split, 2006.

3. Ravnić, Anton, Osnove radnog prava: domaćeg, uporednog i meĊunarodnog, Zagreb,

2004.g.

4. Lubarda, Branko, Evropsko radno pravo, Podgorica, 2004.

Osnovni zakonski i drugi propisi:

1. Ustav BiH, Ustav F BiH, Ustav RS i Statut BD BiH;

2. Zakon o radu („Sl. novine F BiH“ br. 43/99, 32/00 i 29/03)

3. Zakon o štrajku („Sl. novine F BiH“ br. 14/00)

4. Zakon o zapošljavanju stranaca („Sl. novine F BiH“ br. 8/99)

5. Zakon o vijeću zaposlenika („Sl. novine F BiH“ br. 38/04)

6. Zakon o zaštiti na radu („Sl. list SR BiH“ br. 22/90)

7. Opći kolektivni ugovor za teritorij F BiH („Sl. novine F BiH“ br. 54/05)

8. Konvencije MOR-a

9. Ustav BiH, Ustav F BiH, Ustav RS i Statut BD BiH;

10. Zakon o zdravstvenom osiguranju („Sl. novine F BiH“ br. 30/97, 32/00, 7/02 i 70/08)

11. Zakon o zdravstvenoj zaštiti („Sl. novine F BiH“ br. 29/97)

12. Kolektivni ugovor o pravima i obavezama poslodavaca i zaposlenika u oblasti zdravstva na

teritoriji F BiH („Sl. novine F BiH“ br. 61/07)

13. Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju („Sl. novine F BiH“ br. 29/98, 49/00, 32/01,

73/05 i 59/06)

14. Zakon o organizaciji penzijskog i invalidskog osiguranja F BiH („Sl. novine F BiH“ br.

32/01 i 18/05)

15. Evropska socijalna povelja

III – GODINA

OBAVEZNI PREDMETI

Godina III PRAVO INTELEKTUALNOG VLASNIŠTVA


KONTAKT SATI




70



1. Sticanje znanja o temeljnim pravnim institutima oblasti pravne zaštite

materijaliziranih duhovnih tvorevina.

2. Temeljno razumijevanje znaĉaja pravne zaštite invencija u oblasti industrije i

poljoprivrede, dizajna i autorskih djela, te njihovog uticanja na sveopći društveni

razvoj.

3. Razvijanje kritiĉke svijesti prema pravnom sistemu BiH, meĊunarodnim izvorima

prava i, posebno, normativnoj regulativi Europske Unije.

Sadrţaj predmeta:

1. Osnovi prava intelektualnog vlasništva

2. Pravo industrijskog vlasništva

3. Autorsko pravo

Obaveze studenata:


odnosa kroz rasprave sa aktivnim sudjelovanjem, kao i parcijalnom ispitivanju putem

kolokvija. Nastava je koncipirana tako da studenti u kontinuitetu, kroz predavanja i vjeţbe, te

izradu seminarskih radova, stiĉu pravniĉka znanja i vještine iz gore navedenih oblasti i time

osposobljavaju se kako za rad u pravnoj praksi, tako i za nauĉno-istraţivaĉki rad.

Naĉin ispitivanja:



testa kroz 6 pitanja, od kojih se za postizanje pozitivne ocjene traţi 4 potpuna odgovora

sukladno materiji (pri formiranju konaĉne ocjene uzimaju se u obzir i bodovi koje studenti

postiţu svojim prisustvom na nastavi, izradom i prezentacijom seminarskih radova i kroz

uĉešće u diskusijama).

Literatura:


4. Trnavci, Genc, Pravo intelektualnog vlasništva, Pravni fakultet Univerziteta u

Bihaću, 2009.

5. Zakon o autorskom i srodnim pravima, Sluţbeni glasnik BiH, br. 63/10

6. Zakon o industrijskom dizajnu, Sluţbeni glasnik BiH, br. 53/10

7. Zakon o industrijskom vlasništvu u BiH (stavljeni su van snage: Glava II-Vrste prava

industrijskog vlasništva (Patent-Odjeljak 1.: čl. 19.-68.; Ţig-Odjeljak 2.: čl. 69.-96.;

Industrijski dizajn-Odjeljak 3.: čl. 97.-115. i Geografska oznaka-Odjeljak 4.: čl. 116.-

126.)), Sluţbeni glasnik BiH, br. 03/02, 29/02

8. Zakon o kolekivnom ostvarivanju autorskog i srodnih prava, Sluţbeni glasnik BiH,

71

br. 63/10

9. Zakon o patentu, Sluţbeni glasnik BiH, br. 53/10

10. Zakon o zaštiti oznaka geografskog porijekla, Sluţbeni glasnik BiH, br. 53/10

11. Zakon o zaštiti topografije integriranog kola, Sluţbeni glasnik BiH, br. 53/10

12. Zakon o ţigu, Sluţbeni glasnik BiH, br. 53/10


1. Besarović, Vesna, Intelektualna svojina-industrijsko vlasništvo i autorsko pravo,

Beograd, 2000.

2. Besarović, Vesna - Ţarković, Blagota, Intelektualna svojina, Dosije, Beograd, 1998.

3. Marković, Slobodan, Pravo intelektualne svojine, Magistrat i Pravni fakultet

Univerziteta u Sarajevu, 2007.

4. Zakon o zaštiti novih sorti biljaka u BiH, Sluţbeni glasnik BiH, br. 46/04

5. Zakon o osnivanju Instituta za intelektualno vlasništvo BiH, Sluţbeni glasnik BiH, br.

43/04

6. Bernska konvencija o zaštiti knjiţevnih i umjetniĉkih djela, 1886.

7. Univerzalna (Svjetska) konvencija o autorskom pravu, 1952.

8. Konvencija o zaštiti umjetnika izvoĊaĉa, proizvoĊaĉa fonograma i organizacija za

radiodifuziju (Rimska konvencija), 1961.

9. Konvencija o zaštiti proizvoĊaĉa fonograma od nedozvoljenog umnoţavanja njihovih

fonograma (Ţenevska konvencija), 1971.

10. Pariska konvencija za zaštitu industrijske svojine, 1883.

11. Madridski aranţman o meĊunarodnoj registraciji ţigova, 1891.

12. Lisabonski aranţman o zaštiti oznaka porijekla i njihovom meĊunarodnom

registrovanju, 1958.

13. Niĉanski sporazum o meĊunarodnoj klasifikaciji robe i usluga za potrebe registracije

ţiga, 1957.

14. Sporazum o trgovinskim aspektima prva intelektualne svojine (TRIPS), 1994.

III – GODINA

OBAVEZNI PREDMET

Godina III UPOREDNI PRAVNO POLITIĈKI SISTEMI


KONTAKT SATI



Prof. dr. sc. Mujo Demirović


72


Osnovna karakteristika ustavno-pravnih sistema, posebno onih u zemljama tranzicije, jeste da

se brzo mijenjaju, da su nestabilni i da je u njima postojalo, a i danas postoji dosta nedoreĉenih

rješenja, koja traţe temeljitu reformu, komparativnu analizu i obradu pojedinih sistema. Pored

obrade historijskih, kulturnih, vjerskih, politiĉkih i ekonomskih aspekata sistema naglasak je

stavljen na ustrojstvo sistema sudova i pravosuĊa u cjelini.

Sadrţaj predmeta:

Uvod

Pojam i elementi politiĉkog sistema

Odnos politiĉkog i drugih sistema

Odnos izbornog i politiĉkog sistema

Politiĉki i informativni sistem

Politiĉki sistemi

Velike Britanije

Kanade

Australije

Holandije

SAD-a

Rusije

Indije

Njemaĉke

Švicarske

Francuske

Republike Srbije

Hrvatske

Kine

Turske

Obaveze studenata:


utvrĊenom rasporedu. Aktivnosti u obliku uĉešća u nastavi, pripreme na zadatu temu,

individualne pripreme, zatim seminarski radovi dodatno će se vrednovati i ocjenjivati, te tako

uticati na konaĉnu ocjenu. Po okonĉanju nastave fakultativno se pristupa pismenom testu, a

zatim i završnom razgovoru na samom ispitu.

Ispitne obaveze

Fakultativni pristup kolokvijima, pismeni test po okonĉanju nastave i završni razgovor na

ispitu.

Literatura:

Duraković, Nijaz, Uporedni politiĉki sistemi, Pravni fakultet Sarajevo, 2007.

73

Sadiković, Ćazim, Politiĉki sistem, Pravni fakultet Sarajevo, 2000.

Na poĉetku svake akademske godine studenti će biti obaviješteni o aktuelnoj literaturi iz

ove oblasti.

III – GODINA

OBAVEZNI PREDMETI

Godina III UPRAVNO PROCESNO PRAVO


KONTAKT SATI



74

Prof. dr. sc. Zenaid Đelmo



Osnovni cilj je da studenti steknu osnovno teorijsko znanje o upravnom postupanju i njegovoj

ulozi preko osnovnih instituta upravnog procesnog prava do zakonske regulative u ovoj oblasti

u našoj zemlji. Na ovaj naĉin, studenti će biti u stanju da jasno prepoznaju kada i kako se opći

principi upravnog djelovanja primjenjuju u specifiĉnim upravnim oblastima. Sticanje osnovnog

znanja iz razliĉitih upravnih oblasti i njihova primjena prema pojedinim konkretnim zakonskim

rješenjima, u okvirima kojih su predviĊeni razliĉiti pravni mehanizmi ostvarivanja i zaštite

prava u upravnoj proceduri, poloţaj stranke i ovlašćenja nadleţnih organa.

Sadrţaj predmeta:

1. Upravni postupak kao oblik upravne kontrole;

2. Osnovna i dopunska naĉela upravnog postupka;

3. Nadleţnost;

4. Uĉesnici upravnog postupka;

5. Komunikacija izmeĊu organa i stranke u upravnom postupku;

6. Rokovi u upravnom postupku;

7. Troškovi upravnog postupka;

8. Faze upravnog postupka;

9. Prvostepeni upravni postupak;

10. Drugostepeni upravni postupak;

11. Izvršni upravni postupak;

13. Upravni spor

Obaveze studenata:

Obavezno je prisustvo studenata na nastavi i vjeţbama. Svakom student omogućeno je da piše


putem tri testa koji obuhvataju tri nastavne cjeline prema udţbenicima Upravno pravo i

Evropsko upravno pravo, te Upravno procesno pravo autora prof. dr. Zenaid Đelmo.

Literatura:

1. Dr. Zenaid Đelmo, Upravno procesno pravo, Fakultet za javnu upravu Sarajevo, 2007.

2. Dr. Zenaid Đelmo, Sistemi društvene regulacije, Fakultet kriminalistiĉkih nauka,

2005 god.

3. Dr. Sead Dedić, Upravno procesno pravo, Magistrat i Pravni fakultet u Bihaću,

Bihać_ Sarajevo, 2001.


1. Prof. Dr. Slavoljub Popović, Prof. Dr. Branislav Marković i Prof. Dr. Milan

Petrović, Upravno pravo – opšti deo- Savremena administracija Beograd, 1998..

2. Doc. Dr. Mirjana RaĊenović, Pravo opšteg upravnog postupka, Pravni fakultet

75

Univerziteta u Banja Luci, Banja Luka, 2004.

3. Dr. Pero Krijan, Komentar zakona o upravnom postupku Federacije BIH sa sudskom

praksom, Sarajevo, 2002 god.

4. Dr. Pero Krijan, Komentar zakona o upravnom sporu Federacije BIH sa sudskom

praksom, Sarajevo, 2001 god.

Lexikoni:

2. Z. Đelmo et altri, Leksikon upravnog prava, JP NIO Sluţbeni list BiH, Sarajevo 2009.

Zakoni:

8. Ustav BiH (Aneks IV Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH)

9. Ustav FBiH (Sluţbene novine Federacije BiH, broj 1/94)

10. Ustav RS (Sluţbeni glasnik Republike Srpske, broj 3/920 6/92, 8/92, 15/92 i 19/92)

11. Zakon o upravnom postupku BiH (Sluţbeni glasnik Bosne i Hercegovine, broj 29/02)

12. Zakon o upravnom postupku FBiH (Sluţbene novine Federacije BiH, broj 2/98)

76

IV godina

IV – GODINA

OBAVEZNI PREDMET

Godina IV MEĐUNARODNI ODNOSI I SIGURNOSNE STUDIJE


77

KONTAKT SATI



Prof. dr. sc. Nedţad Bašić

Ass. Ajna Bakraĉ


Osnovni cilj ovog nastavnog predmeta je instruirati studente o temeljnim procesima u

savremanim meĊunarodnim ekonomskim, politiĉkim i socijalnim procesima, te informirati

studente o zakonitostima daljeg razvoja meĊunarodne zajednice sa fokusom na suvremene

teoretske koncepcije meĊunarodne sigurnosti koje se pojavljuju kao moguća osnovica

razumijevanja daljih procesa razvoja meĊunarodne zajednice.

Sadrţaj predmeta:

1. Prvi dio nastavnog predmeta fokusiran je detaljno razmatranje procesa koji se danas

odvijaju u meĊunarodnoj zajednici u eri globalizacije. Ovo procesi promatraju se kroz koncept

promjena u suvremenim teorijama meĊunarodnih odnosa, prije svega u realistiĉkoj (neo-

realistiĉkoj), liberalnoj (neo-liberalnoj), marksistiĉkoj i u teoriji socijalnog kostrukivizma.

2. U drugom dijelu ovog nastavnog predmeta fokus je usmjeren ka analizi globalnih strukturnih

promjena koje dovode do promjena globalne sigurnosne paradigme i do promjene spektruma

konflikta sa pojavom novih aktera i novih prijetnjih globalnoj sigurnosti.

3. Treći dio nastavnog predmeta fokusira novi koncept globalne sigurnosne politike, sa

specifikacijom sigurnosnog pitanja, i sa elaboracijom socijalne i kulturne strukture regionalnog

sigurnosnog kompleksa.

Obaveze studenata:

Participacija u interaktivnoj debati uz aktivno ucešće predmetnog nastavnika i studenata,

razredna multimedijalna prezentacija nastavne materije, pisanje i odbrana eseja, kolektiranje i

prezentacija dodatnih izvora koji su direktno linkirani sa nastavnom materijom.

Literatura:

1. Bašić, Nedţad, Sigurnosno pitanje u suvremenim meĊunarodnim odnosima, 2010,

(forthcoming);

2. Brooks, Stephen, Producing Security, Princeton University Press, Princeton and

Oxford, 2007.


4. Baylis, John, Smith, Steve, The Globalization of World Politics, Oxford University

Press, 2005;

5. Duffild, Mark, Global Governance and the New Wars, London & New York, 2001;

6. Baldwin, David, Neorealism and Neoliberalism: The Contemporary Debate, Columbia

University Press, New York, 1993.

IV – GODINA

OBAVEZNI PREDMET

Godina IV PRAVNI I POLITIĈKI SISTEM EU

78


KONTAKT SATI




Ass. Ajna Bakraĉ


Osnovni cilj ovog nastavnog predmeta je instruirati studente o temeljnim odnosima izmeĊu

strukturalnih promjena i evropskih integracija, obezbijediti ih sa informacijama o glavnim

institucijama Evropske unije, o procesima donošenja odluka u tim institucijama, te o kreiranju

politiĉkog sistema u okviru EU i povezivanja evropskih integracionih procesa sa

meĊunarodnim globalnim integracijama.

Sadrţaj predmeta:

1. Prvi dio nastavnog predmeta fokusiran je na odreĊenje evropskih integracionih procesa, što

obuhvata institucije evropskih integracija (Vijeće ministara EU, Komisija EU, Parlament EU,

Evropski sud pravde i Vijeće Evrope), analizu organizacije, donošenja odluka i meĊusobnog

interakcijskog djelovanja i povezanosti institucija EU, kao i povezanost nacionalnih institucija

drţava ĉlanica EU i institucija EU.

2. U drugom dijelu ovog nastavnog predmeta fokus je usmjeren ka supranacionalnom

programu integracija zajedniĉkog trţišta EU, zajedniĉke poljoprivredne politike EU, programu

monetarne i budţetske integracije EU, te programu socijalne integracije i politike zapošljavanja

u EU.

3. Treći dio nastavnog predmeta fokusiran je na opće odreĊenje procesa globalizacije i

kreiranje politiĉkog sistema EU kao specifiĉnog procesa koji se, zahvaljujući specifiĉnostima

pravnog sistema EU i procesu globalizacije, znatno razlikuje od klasiĉnog koncepta politiĉkog

sistema.

Obaveze studenata:

Participacija u interaktivnoj debati uz aktivno ucešće predmetnog nastavnika i studenata,

razredna multimedijalna prezentacija nastavne materije, pisanje i odbrana eseja, kolektiranje i

prezentacija dodatnih izvora koji su direktno linkirani sa nastavnom materijom.

Literatura:

3. Bašić, Nedţad, Savremena Evropa i tranziciji, Univerzitet u Bihaću, Bihać, 2008;

4. Bomberg, Elizabeth, Stubb, Aleksander, The European Union: How Does it Works?,

Oxford University Press, 2003;

5. Hix, Simon, The Political System of EU, London, Palgrave Macmillan, 2005.

6.


7. Goetz, Klaus, Hix, Simon, European Integrationa and National Political Systems,

West European Politics, vol. 3. no. 4, October 2000;

8. Wallace, Helen, Wallace, William, Pollak, Mark, Policy Making in the European

79

Union, Oxford Press University, 2005;

9. Vajler, Dţozef, Ustav Evrope, Filip Višnjić, Beograd, 2001.

IV – GODINA

OBAVEZNI PREDMET

Godina IV GRAĐANSKO PROCESNO PRAVO I


80

KONTAKT SATI

Predavanja : 45 Vjeţbe:30 Konsultacije:





1. Teorijskim, doktrinarnim i normativnim izuĉavanjem, odnosno izvoĊenjem nastave iz

GPP-a, studenti stiĉu praktiĉna znanja i iskustva iz oblasti parniĉnog postupka, odnosno

pravila na osnovu kojih sudovi raspravljaju i odluĉuju u graĊanskopravnim sporovima.

2. Pored izuĉavanja redovne metode pruţanja zaštite povrijeĊenih ili ugroţenih

subjektivnih prava fiziĉkih i pravnih osoba, GPP obraĊuje i temeljne pojmove

alternativnog naĉina rješavanja sporova-arbitraţa, medijacija.

3. IzvoĊenjem nastave iz GPP-a oĉekuje se da studenti razviju sposobnost tumaĉenja i

primjene pravila GPP-a u konkretnim ĉinjeniĉnim sluĉajevima, kao i razmišljanja o

relevantnim društvenim i nauĉnim pitanjima, kritiĉke analize stavova i rješavanja

problema, prije svega njihovim definisanjem, a zatim i odbranom argumenata.

Sadrţaj predmeta:

I – PARNIĈNI POSTUPAK

1. Metodi ostvarivanja graĊanskog pravosuĊa

2. Mjesto GPP-a u sistemu prava

3. Pojam, predmet i funkcija parniĉnog postupka

4. Procesne pretpostavke

5. Norme parniĉnog postupka

6. Naĉela parniĉnog postupka

7. Pravosudna funkcija

8. Pravosudni principi o organizaciji i djelatnosti sudova

9. Ostali organi od znaĉaja za pravosuĊe

10. Nadleţnost sudova

11. Stranke u parnici

12. Zastupanje u parnici

13. Uĉešće trećih lica u parnici

14. Suparniĉarstvo

15. Aktivnosti procesnih subjekata u parnici-procesne radnje

16. Rokovi i roĉišta

17. Propuštanje i povraćaj u preĊašnje stanje

18. Tuţbe

19. Tok parniĉnog postupka pred prvostepenim sudom

20. Glavna rasprava

21. Dokazivanje

22. Dispozitivne radnje kojima se okonĉava postupak

23. Odbrambene radnje tuţenog

24. Sudske odluke

25. Pravni lijekovi

POSEBNI PARNIĈNI POSTUPCI

1. Postupak u parnicama iz radnih odnosa

81

2. Postupak u parnicama zbog smetanja posjeda

3. Postupak u sporovima male vrijednosti

4. Postupak pred arbitraţom

ALTERNATIVNI NAĈINI RJEŠAVANJA SPOROVA

1. Arbitraţa

2. Medijacija

Obaveze studenata:

Obavezno je prisustvo studenata na nastavi koja omogućuje primjenu interaktivnog

odnosa kroz rasprave, rješavanje praktiĉnih zadataka,kao i simulirano suĊenje.

Naĉin ispitivanja:

Kolokvij, pisani dio ispita, usmeni.

Literatura:


1. Ĉalija, Branko; Omanović, Sanjin: GraĊansko procesno pravo, Sarajevo,2000.

2. Zakon o parniĉnom postupku, Sluţbene novine FBiH, br.53/03; 73/05;


1. Komentari Zakona o parniĉnom postupku u Federaciji Bosne i Hercegovine i

Republici Srpskoj, Zajedniĉki projekat Vijeća Evrope i Evropske Komisije,

Sarajevo,2005.

2. Triva, Siniša; Dika, Mihajlo; GraĊansko parniĉno procesno pravo, Zagreb,

2004.

3. Zakon o postupku medijacije, Sluţbeni Glasnik BiH, 37/04

IV – GODINA

OBAVEZNI PREDMETI

Godina IV TRGOVAĈKO PRAVO


KONTAKT SATI

82



Doc. dr. sc. Arif Nanić



1. Da se stekne znanje o temeljnim pravnim institutima iz ove oblasti.

2. Da se razumije okruţenje na relaciji de iure i de facto, kao i uloga drţave u

navedenom kontekstu.

3. Da se razvije kritiĉki odnos prema navedenim sastavnicama.

Sadrţaj predmeta:

1. Trgovaĉko statusno pravo

2. Pravo konkurencije

3. Mjeniĉno i ĉekovno pravo

4. Trgovaĉko ugovorno pravo

Obaveze studenata:


odnosa kroz rasprave sa aktivnim sudjelovanjem, kao i pristupanje kolokvijalnom ispitivanju.

Nastava je koncipirana tako da studenti u kontinuitetu, kroz predavanja i vjeţbe, te izradu

seminarskih radova , stiĉu znanja iz gore navedenih oblasti i osposobljavaju se za budući rad.

Naĉin ispitivanja:



testa kroz 6 pitanja, od kojih se za postizanje pozitivne ocjene traţi 60 procenata taĉnih

odgovora kako bi student stekao pravo izlaska na usmeni dio ispita (pri formiranju konaĉne

ocjene uzimaju se u obzir zalaganja pri izradi i prezentaciji seminarskih radova i uĉešće u

diskusijama).

Literatura:


1. Rizvanović; Edin, Osnovi poslovnog prava, Ekonoski fakultet Univerziteta Dţemal

Bijedić, Mostar, 2011.

83


1. Ĉović, Šefkija, Poslovno pravo, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, 2003.

2. Šemić, Hilmija, Trgovačko ugovorno pravo, Pravni fakultet Univerziteta u Bihaću,

2001.

3. Trifković, Miloš – Simić, Milić - Sultanović, Aziz, Poslovno pravo-ugovori,

vrijednosni papiri, pravo konkurencije, Sarajevo, 2001.

4. Trifković, Miloš – Simić, Milić - Trivun, Veljko, Poslovno pravo-ugovori, vrijednosni

papiri, pravo konkurencije, Sarajevo, 2001.

5. Zakon o Agenciji za bankarstvo FBiH, Sluţbene novine FBiH, br. 9/96, 27/98, 20/00,

45/00, 58/02, 13/03, 19/03, 47/06, 59/06

6. Zakon o bankama, Sluţbene novine FBiH, br. 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02,

58/02, 13/03, 19/03 i 28/03

7. Zakon o čeku, Sluţbene novine FBiH, br. 32/2000

8. Zakon o javnim nabavkama, Sluţbeni glasnik BiH, br. 49/04

9. Zakon o Komisiji za vrijednosne papire, Sluţbene novine FBiH, br. 39/98, 36/99,

33/04

10. Zakon o konkurenciji BiH, Sluţbeni glasnik BiH, br. 48/05 i 80/09

11. Zakon o mjenici, Sluţbene novine FBiH, br. 32/2000

12. Zakon o Registru vrijednosnih papira, Sluţbene novine FBiH, br. 39/98, 36/99, 33/04

13. Zakon o standardnoj klasifikaciji djelatnosti u BiH, Sluţbeni glasnik BiH, br. 76/06

14. Zakon o sudovima (samo ĉl. 24.), Sluţbene novine FBiH, br. 38/05

15. Zakon o trgovini, Sluţbene novine FBiH, br. 64/04,12/05

16. Zakon o trţištu vrijednosnih papira, Sluţbene novine FBiH, br. 85/08

17. Zakon o vrijednosnim papirima, Sluţbene novine FBiH, br. 27/97, 39/98, 36/99

18. Zakon o zaštiti potrošača u BiH, Sluţbeni glasnik BiH, br. 25/06 itd.

IV – GODINA

OBAVEZNI PREDMET

Godina IV MEĐUNARODNO PRIVATNO PRAVO


KONTAKT SATI

84


Odgovorni nastavni nastavnik/Nositelj predmeta

Prof. dr. sc. Vilim Bouĉek



1. Da se izuĉavanjem predmeta MeĊunarodno privatno pravo steknu teorijska i

praktiĉna znanja i time omogući svestrano i bolje razumijevanje privatnopravnih

situacija sa meĊunarodnim elementom, a naroĉito imajući u vidu intenziviranje odnosa,

odnosno povećan broj protoka osoba, roba i usluga, općenito sa svijetom, a posebno sa

EU.

2. Izuĉavanjem evropskog MPP-a, stiĉu se opća i posebna znanja, koja će posluţiti za

bolje razumijevanje privatnopravnih odnosa u EU i procesa harmonizacije domaćeg

MPP-a sa evropskim.

3. IzvoĊenjem nastave iz MPP-a oĉekuje se da studenti steknu znanja o osnovnim

rješenjima u domaćem zakonodavstvu i uporednom pravu, a koja će im omogućiti

sposobnost tumaĉenja i primjene pravila MPP-a u konkretnim ĉinjeniĉnim sluĉajevima,

kao i razmišljanja o relevantnim društvenim i nauĉnim pitanjima, kritiĉke analize

stavova, i rješavanja problema definisanjem i odbranom argumenata.

Sadrţaj predmeta

I - MEĐUNARODNO PRIVATNO PRAVO

II- PROCESNO MEĐUNARODNO PRIVATNO PRAVO

I-MEĐUNARODNO PRIVATNO PRAVO

1. UVODNI DIO

1.1. Pojam i svrha MPP-a

1.2. Predmet reguliranja MPP-a

1.3. Izvori prava

2.OPŠTI DIO-SUKOB ZAKONA

2.1. Pravno reguluranje ĉinjeniĉnih stanja sa meĊunarodnim elementom

2.2. Mogućnost izbjegavanja problema

2.3. Izbor mjerodavnog prava

2.4. Kolizione norme

2.5. Teţišni kontakt

2.6. Kvalifikacija

2.7. Problemi vezani sa primjenom mjerodavnog prava

2.8. Razlozi za odstupanje od primjene mjerodavnog prava

2.9. Haška konferencija i konvencije

3. POSEBNI DIO-ODREĐIVANJE MJERODAVNOG PRAVA

3.1. Osobni status fiziĉkih i pravnih osoba

85

3.2. Porodiĉno-pravni odnosi

3.3. Nasljedno-pravni odnosi

3.4. Stvarnopravni odnosi

3.5. Obligacioni odnosi

II-PROCESNO MEĐUNARODNO PRIVATNO PRAVO

1-UVODNI DIO

1.1. Pojam i izvori procesnog MPP-a

2. MEĐUNARODNA NADLEŢNOST

2.1. Pojam,karakter i principi reguliranja meĊunarodne nadleţnosti

2.2. Vrste meĊunarodne nadleţnosti

2.3. MeĊunarodne trgovinske arbitraţe

2.4. Elektronska trgovina

3. PRIZNANJE I IZVRŠENJE STRANIH SUDSKIH ODLUKA

3.1. Sistemi priznanja i izvršenja

3.2 Priznanje i izvršenje u BiH

4. PRIZNANJE I IZVRŠENJE STRANIH ARBITRAŢNIH ODLUKA

4.1. Pojam i pretpostavke

4.2. Konvencija UN, New York, 1958.

4.3. Priznanje i izvršenje u BiH

5. EVROPSKO MEĐUNARODNO PRIVATNO I PROCESNO PRAVO

5.1.Regulativa EC No.593/2008. o mjerodavnom pravu za ugovorne obaveze (Rim I)-

polje primjene, primarno i supsidijarno mjerodavno pravo.

5.2. Regulativa EC No.864/2007. o mjerodavnom pravu za vanugovornu odgovornost za

štetu (Rim II) - polje primjene, opći teţišni kontakt, pravo mjerodavno za vanugovornu

odgovornost za štetu.

5.3. Regulativa Evropskog vijeća (EC) br.2201/2003 od 27.novembra 2003. o nadleţnosti i

priznanju i izvršenju presuda u braĉnim stvarima i stvarima roditeljske odgovornosti –

nadleţnost, priznanje i izvršenje.

5.4. Regulativa Evropskog vijeća (EC) br.44/2001 o nadleţnosti, priznanju i izvršenju

presuda u graĊanskoj i trgovaĉkoj materiji- nadleţnost, priznanje i izvršenje.

6. PRAVNI POLOŢAJ STRANACA

6.1. Restrikcije procesnopravne prirode

6.2. Restrikcije materijalnopravne prirode

6.3. MeĊunarodna regulacija

86

7. MEĐUNARODNA PRAVNA POMOĆ

7.1. Pojam, osnovi reguliranje

7.2. Naĉin komuniciranja domaćih i stranih organa

7.3. Zamolnica

7.4. Dostavljanje

7.5. Haške konvencije

Obaveze studenata:

Obavezno je prisustvo studenata na nastavi, a koja omogućuje stjecanje općih i novih

znanja iz MPP-a, stjecanje praktiĉnih znanja i razvijanje samostalnosti i kritiĉkog

razmišljanja kroz interaktivan naĉin izvoĊenja nastave.

Naĉin ispitivanja:

Kolokvij, pisani dio ispita.

Literatura:

Obavezna literatura;

1. Muminović, Edin; MeĊunarodno privatno pravo,Sarajevo, 2006.

2. Muminović, Edin; Procesno meĊunarodno privatno pravo, Sarajevo, 2006.

3. Zakon o rješavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u odreĊenim

odnosima, Sl.list BiH, br.2/92.

Dodatna literatura;

1. Regulativa EC No.593/2008. o mjerodavnom pravu za ugovorne obaveze (Rim I)- polje

primjene, primarno i supsidijarno mjerodavno pravo.

2. Regulativa EC No.864/2007. o mjerodavnom pravu za vanugovornu odgovornost za

štetu (Rim II) - polje primjene, opći teţišni kontakt, pravo mjerodavno za vanugovornu

odgovornost za štetu.

3. Regulativa Evropskog vijeća (EC) br.2201/2003 od 27.novembra 2003. o nadleţnosti i

priznanju i izvršenju presuda u braĉnim stvarima i stvarima roditeljske odgovornosti –

nadleţnost, priznanje i izvršenje.

4. Regulativa Evropskog vijeća (EC) br.44/2001 o nadleţnosti, priznanju i izvršenju

presuda u graĊanskoj i trgovaĉkoj materiji- nadleţnost, priznanje i izvršenje.

IV – GODINA

OBAVEZNI PREDMET

Godina IV DEMOKRACIJA I LJUDSKA PRAVA


KONTAKT SATI

87






1. Od studenata se oĉekuje da usvoje osnove znanja o filozofskoj, politiĉkoj, ideološkoj i

pedagoškoj dimenziji ljudskih prava;

2. Da usvoje osnove znanja o globalnim mehanizmima zaštite ljudskih prava, kao i

znanja o regionalnim posebnostima i regionalnim mehanizmima za zaštitu ljudskih

prava;

3. Da se upoznaju sa izvorima i naĉinom zaštite ljudskih prava u Bosni i Hercegovini;

4. Da ovladaju sposobnošću razumijevanja kulture ljudskih prava i nuţnosti njihove dalje

izgradnje.

Sadrţaj predmeta:

1. Pojam i znaĉaj ljudskih prava;

2. Najznaĉajniji historijski dokumenti o ljudskim pravima;

3. Pravni izvori o ljudskim pravima;

4. Teorijska klasifikacija ljudski prava;

5. Generacije ljudskih prava i širenje kataloga ljudskih prava;

6. Univerzalizam ljudskih prava;

7. Globalni mehanizmi zaštite ljudskih prava;

8. Regionalni mehanizmi zaštite ljudskih prava;

9. Ljudska prava u Bosni i Hercegovini;

10. Filozofska, politiĉka, ideološka i pedagoška dimenzija ljudskih prava;

11. Izgradnja kulture ljudskih prava.

Obaveze studenata:

1. U okviru predviĊenog broja sati predavanja i vjeţbi na predmetu Ljudska prava i

njihova zaštita, studenti su obavezni napisati seminarski rad na odreĊenu temu, u

skladu sa dogovorom sa predmetnim nastavnikom i asistentom, te istu prezentirati u

obliku kratkog elaborata.

2. Obaveza studenata je i pristupanje kolokvijima nakon završetka obrade odreĊenih

tematskih cjelina.

88

3. Studenti si obavezni prisustvovati predavanjima i vjeţbama, te interaktivno

uĉestvovati u istima.

Naĉin ispitivanja:

Provjera znanja studenata se vrši putem pismenog i usmenog ispita.

Literatura:

1. Demirović, Mujo, Demokracija i ljudska prava, Pravni fakultet Bihać, Bihać, 2005.

2. Bakšić-Muftić, Jasna, Sistem ljudskih prava, Magistrat, Sarajevo, 2002;

3. Sadiković, Ćazim, Evropsko pravo ljudskih prava, Magistrat, Sarajevo, 2003.


1. Matulović, Miomir, Ljudska prava, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, 1996;

2. Buergenthal, Thomas, MeĊunarodna ljudska prava u saţetom obliku, Magistrat,

Sarajevo, 1998;

3. Van Dijk, P, Van Hoof, G. J. H, Teorija i praksa Evropske konvencije o ljudskim

pravima, Muller, Sarajevo, 2001.

IV – GODINA

OBAVEZNI PREDMET

Godina IV GRAĐANSKO PROCESNO PRAVO II


89

KONTAKT SATI






1. Teorijskim, doktrinarnim i normativnim izuĉavanjem, odnosno izvoĊenjem nastave iz

GPP-a II, studenti stiĉu praktiĉna znanja i iskustva iz oblasti vanparniĉnog i izvršnog

postupka, odnosno pravila navedenih postupaka na osnovu kojih sudovi raspravljaju i

odluĉuju.

2. IzvoĊenjem nastave iz GPP-a II oĉekuje se da studenti razviju sposobnost

tumaĉenja i primjene pravila GPP-a u konkretnim ĉinjeniĉnim sluĉajevima, kao i

razmišljanja o relevantnim društvenim i nauĉnim pitanjima, kritiĉke analize stavova i

rješavanja problema, prije svega njihovim definisanjem, a zatim i odbranom

argumenata.

Sadrţaj predmeta:

VANPARNIĈNI POSTUPAK

IZVRŠNI POSTUPAK

VANPARNIĈNI POSTUPAK

1. Opšta uĉenja

2. Subjekti vanparniĉnog postupka

3. Naĉela vanparniĉnog postupka

4. Razvoj prvostepenog postupka

5. Sudske odluke

6. Pravni lijekovi

POSEBNI VANPARNIĈNI POSTUPCI

1. UreĊenje osobnih stanja

2. UreĊenje porodiĉnih odnosa

3. UreĊenje imovinskih odnosa

4. UreĊenje drugih vanparniĉnih stvari

IZVRŠNI POSTUPAK

1. Opšta uĉenja

2. Naĉela i pravna priroda izvršnog postupka

3. Subjekti izvršnog postupka

4. Pretpostavke za izvršenje

5. Odluke u izvršnom postupku

6. Pravni lijekovi

7. Obustava i odlaganje izvršenja

8. Protivizvršenje

90

POSEBNI DIO IZVRŠNOG POSTUPKA

1. SprovoĊenje izvršenja

2. Izvršenje na pokretnim stvarima

3. Izvršenje na nekretninama

4. Izvršenje na novĉanom potraţivanju

POSTUPAK OBEZBJEĐENJA

1. Sredstva obezbjeĊenja

2. Zaloţno pravo na nepokretnosti

3. Prethodne mjere

4. Privremene mjere

Obaveze studenata:

Obavezno je prisustvo studenata na nastavi koja omogućuje primjenu interaktivnog

odnosa kroz rasprave, rješavanje praktiĉnih zadataka, simulirano suĊenje.

Naĉin ispitivanja:

Kolokvij, pisani dio ispita, usmeni.


1.Ĉalija, Branko; Omanović, Sanjin: GraĊansko procesno pravo, Sarajevo,2000.

2. Zakon o vanparniĉnom postupku, Sluţbene novine FBiH, br.2/98; 39/04; 73/05.

3. Zakon o izvršnom postupku, Sluţbene novine FBiH, br.32/03; 33/06.


1. Omanović, Sanjin; Glossarium uz Novi zakon o izvršnom postupku FBiH, Sarajevo,

2005.

2. Stanković, Gordana; GraĊansko procesno pravo, Druga sveska, Vanparniĉno i

Izvršno pravo, Niš, 2007.

91

IZBORNI PREDMETI

I – GODINA

92

IZBORNI PREDMET

Godina I ENGLESKI JEZIK I

Izborni predmet ECTS: 4

KONTAKT SATI



Prof. sc. Enisa Kadunić


Usvajanje znanja i vještina vezanih za engleski jezik u funkciji pravnih nauka i samostalno

korišćenje struĉne literature na engleskom jeziku uz sticanje komunikativnih kompetencija na

engleskom jeziku.

Sadrţaj predmeta:

1. Britanska i ameriĉka jurisdikcija

2. Drţavno-politiĉki sistem Bosne i Hercegovine

3. Teme po izboru studenata

Obaveze studenata:

Obavezno prisustvo na nastavi uz aktivno uĉešće studenata u nastavnom procesu

Literatura:


1. Vićan, D. - Pavić, Z. - Smerdel, B., Engleski za pravnike, Narodne novine, Zagreb,

2008.

2. A Commentary to the European Convention on Human Rights as applied in Bosnia

and Herzegovina and at Strasbourg


1. Grgić, Brihta, English grammar for everybody, Školska knjiga, Zagreb

2. Englesko-hrvatski riječnik, Školska knjiga, Zagreb, 2004.

3. Misita, Nevenko, Osnove prava Evropske unije, Magistrat, Sarajevo, 2002.

I – GODINA

93

IZBORNI PREDMET

Godina I NJEMAĈKI JEZIK I


KONTAKT SATI


Odgovorni nastavnici i saradnici:

Prof. dr. sc. Zrinka Ćoralić

Ass. Emira Beriša


Usvajanje osnovne struĉne terminologije i što ispravnija primjena gramatiĉkih struktura

njemaĉkog pravnog jezika. Studenti se ţele osposobiti za samostalno ĉitanje i razumijevanje

struĉne literature te razgovor o osnovnim pravnim temama.

Sadrţaj predmeta:

1. Liĉne zamjenice;

2. Prisvojne zamjenice;

3. Povratne zamjenice;

4. Pokazne zamjenice;

5. Present i preteritum glagola;

6. Perfekt pravilnih i nepravilnih glagola;

7. Komparacija pridjeva;

8. Prijedlozi s dativom;

9. Prijedlozi s akuzativom;

10. Prijedlozi s akuzativom i dativom;

11. Zavisne reĉenice s veznicima dass, ob, weil.

Obaveze studenata:

Studenti su obavezni slušati predviĊeno nastavno gradivo prema programu, kao i aktivno

uĉestvovati na predavanjima. Rad studenata pratit će se kroz pohaĊanje nastave, a njihova će se

aktivnost za vrijeme predavanja evidentirati, što će se na pismenom i usmenom ispitu uzeti u

obzir.


1. Šarĉević, Susan, Sokal, Nina, Topolnik, Vladimira, Njemaĉki za pravnik 1e, Narodne

novine, Zagreb, 2002;

2. Šarĉević, Susan, Sokal, Nina, Njemaĉki za pravnike, Narodne novine, Zagreb, 1988;

3. Marĉetić, Tamara, Pregled gramatike njemaĉkog jezika, Školska knjiga, Zagreb, 1995.

94

II – GODINA

IZBORNI PREDMET

Godina II ENGLESKI JEZIK II


KONTAKT SATI



Prof. dr. sc. Enisa Kadunić


Usvajanje znanja i vještina vezanih za engleski jezik u funkciji pravnih nauka i samostalno

korišćenje struĉne literature na engleskom jeziku uz sticanje komunikativnih kompetencija na

engleskom jeziku.

Sadrţaj predmeta:

1. Britanska i ameriĉka jurisdikcija

2. Drţavno politiĉki sistem Bosne i Hercegovine

3. Teme po izboru studenata

Obaveze studenata:

Obavezno prisustvo na nastavi uz aktivno uĉešće studenata u nastavnom procesu

Literatura:


1. Vićan, D. - Pavić, Z. - Smerdel, B., Engleski za pravnike, Narodne novine, Zagreb,

2008.

2. A Commentary to the European Convention on Human Rights as applied in Bosnia

95

and Herzegovina and at Strasbourg

Dopunska litertura:

1. Grgić, Brihta, English grammar for everybody, Školska knjiga, Zagreb

2. Englesko-hrvatski riječnik, Školska knjiga, Zagreb, 2004.

3. Misita, Nevenko, Osnove prava Evropske unije, Magistrat, Sarajevo, 2002.

II – GODINA

IZBORNI PREDMET

Godina II NJEMAĈKI JEZIK II


KONTAKT SATI



Prof. dr. sc. Zrinka Ćoralić

Ass. Emira Beriša


Usvajanje osnovne struĉne terminologije i što ispravnija primjena gramatiĉkih struktura

njemaĉkog pravnog jezika. Studenti se ţele osposobiti za samostalno ĉitanje i razumijevanje

struĉne literature te razgovor o osnovnim pravnim temama.

Sadrţaj predmeta:

12. Pridjevi/Komparacija/Komparativne reĉenice;

13. Futur;

14. Pluskvamperfekt;

15. Pasiv;

16. Konjunktiv;

17. Relativne zamjenive/Relativne reĉenice;

18. Kondicionalne reĉenice;

19. Koncesivne reĉenice;

20. Konsekutivne reĉenice.

Obaveze studenata:

96

Studenti su obavezni slušati predviĊeno nastavno gradivo prema programu, kao i aktivno

uĉestvovati na predavanjima. Studentima. Rad studenata pratit će se kroz pohaĊanje nastave, a

njihova će se aktivnost za vrijeme predavanja evidentirati, što će se na pismenom i usmenom

ispitu uzeti u obzir.


1. Šarĉević, Susan, Sokal, Nina, Topolnik, Vladimira, Njemaĉki za pravnike 1, Narodne

novine. Zagreb, 2002;

2. Šarĉević, Susan, Sokal, Nina, Njemaĉki za pravnike, Narodne novine, Zagreb, 1988;

3. Marĉetić, Tamara, Pregled gramatike njemaĉkog jezika, Školska knjiga, Zagreb,1995.

II – GODINA

IZBORNI PREDMET

Godina II KRIMINOLOGIJA


KONTAKT SATI


Odgovorni nastavnici i suradnici:

Prof. dr. sc. Borislav Petrović



Studenti se upoznaju sa osnovnim pojmovima kriminologije koji se odnose na sticanje

osnovnih znanja o kriminalitetu, njegovim izvršiocima i ţrtvama, faktorima koji utiĉu na

njegovo javljanje, te naĉin na koji se savremena društva suprotstavljaju kriminalitetu u cilju

vladanja osnovnim kriminološkim pojmovima, sticanju znanja o kriminologiji kao nauci, o

kriminološkom istraţivanju i o teorijskim objašnjenjima kriminaliteta, te općim obiljeţjima,

naĉinu evidentiranja i uzrocima kriminaliteta, kao i sticanju osnovnih znanja o pojedinim

vrstama kriminaliteta, njihovim karakteristikama, uzrocima, izvršiocima i ţrtvama, uz poseban

naglasak na savremene oblike kriminaliteta.

Sadrţaj predmeta:

1. Osnovni pojmovi u vezi sa kriminalitetom i kriminologijom;

2. Razvoj kriminologije kao nauĉne discipline;

3. Mjerenje kriminaliteta i strah od kriminaliteta;

4. Klasiĉna kriminologija i rani pozitivizam;

5. Biološke teorije;

6. Psihološke teorije;

7. Sociološke teorije;

8. Upotreba informacijskih sistema pri analizi kriminaliteta;

9. Društvo zatvorenih;

97

10. Kriminalni povrat;

11. Ţrtve kriminaliteta;

12. Neposredni društveni faktori kriminaliteta;

13. Pojavni oblici kriminaliteta:

- Kriviĉna djela sa znacima nasilja;

- Kriviĉna djela protiv imovine;

- Kriminalitet bijele kragne.

Obaveze studenata:

Obavezno je interaktivno uĉestvovanje u izvoĊenju nastave, izrada i prezentacija seminarskog

rada. U toku izvoĊenja nastave organiziraju se dva kolokvija.

Naĉin ispitivanja:



1. Petrović, Borislav, Meško, Gorazd, Kriminologija, Pravni fakultet u Sarajevu,

Sarajevo 2008.


1. MlaĊenović-Kupĉević, Rajka, Kriminologija, Fakultet kriminalistiĉkih nauka u

Sarajevu, Sarajevo 2001;

2. Marković, Ivanka, Osnovi kriminologije, Pravni fakultet u Banja Luci, Banja Luka

2007;

3. Singer, Mladen, Kovĉo Vukadin, Irma, Cajner Mraović, Irena, Kriminologija,

Sveuĉilište u Zagrebu, Zagreb 2002;

4. Ignjatović, ĐorĊe, Kriminologija, Dosije, Beograd 2007.

98

II – GODINA

IZBORNI PREDMET

Godina II PRAVO LOKALNE I REGIONALNE SAMOUPRAVE


KONTAKT SATI






U toku nastave studenti će izuĉavati teorijske osnove lokalne zajednice i lokalne

samouprave, zatim spoznati savremeni teorijski koncept i osnovne modele funkcioniranja

lokalne samouprave u razvijenim zemljama EU, kao i tranzicijskim zemljama.

Poseban segment nastave odnosit će se na historijski kontinuitet i funkcioniranje lokalne

samouprave u BiH, te perspektive u kontekstu eurointegracija (euroregije).

Sadrţaj predmeta:

1. Pojam lokalne zajednice i lokalne samouprave

Definiranje pojma lokalne zajednice i lokalne samouprave. Ustavna jamstva jedinica

lokalne samouprave.

2. Definicija lokalne samouprave kao antipod drţave uprave

Drţava i lokalna samouprava. Decentralizacija. Regionalizacija.

3. Struktura i organizacija lokalne samouprave

Uţe i šire lokalne zajednice. Organi lokalnih zajednica i njihovo formiranje.

4. Funkcije lokalnih zajednica i financiranje lokalnih zajednica

Izvorne i prenesene nadleţnosti lokalnih zajednica. Lokalne javne sluţbe. Mehanizmi

financiranja lokalnih zajednica.

99

5. Historijski kontinuitet i funkcioniranje lokalne samouprave u BiH, te perspektive

euroregija.

6. Ukljuĉivanje lokalne samouprave u upravne sisteme

Teritorijalni i funkcionalni upravni sistemi na lokalnom nivou te njihova ukljuĉenost u

teritorijalne i funkcionalne uprave sisteme drţave.

7. Lokalna samouprava u visokorazvijenim zemljama

Francuska, Velika Britanija, Švedska i Njemaĉka

8. Evropska povelja o lokalnoj samoupravi

9. Odbor/Komitet regija

Obaveze studenata:

Interaktivna predavanja (vjeţbe), interaktivno uĉenje – prezentacije, seminarski radovi,

saopćenja.

Literatura:

1. Janez Šmidovnik, Lokalna samouprava, Univerzitetska štamparija, Sarajrvo,

1999.

2. Mirko Pejanović, Emir Sadiković, Lokalna i regionalna samouprava u Bosni i

Hercegovini, TDK Šahinpašić, Sarajevo/Zagreb, 2010.

3. Mirko Pejanović, Politiĉki razvitak BiH u postdejtonskom periodu, TDK

Šahinpašić, Sarajevo, 2005.

4. Nijaz Duraković, Uporedni politiĉki sistemi, fakultet politiĉkih nauka,

Sarajevo, 2007.

5. Evropska povelja o lokalnoj samoupravi


1. Omer Ibrahimagić, Drţavnopravni i politiĉki razvitak BIH, Sarajevo, 2009.

2. Mustafa Imamović, Osnove upravno-politiĉkog razvitka i drţavnopravnog

poloţaja bih, Pravni fakultet Sarajevo, Sarajevo, 2006.

3. Fuad Muhić, Teorija drţave i prava, Magistrat, Sarajevo 2002.

4. Eugen Pusić, Upravni sistemi, Grafiĉki zavod Hrvatske, Pravni fakultet u

Zagrebu, Centar za struĉno usavršavanje i suradnju s udruţenim radom, Zagreb, 1985.

5. Kasim Trnka, Ustavno pravo, Fakultet za javnu upravu, 2006.

Naĉin ispitivanja:

Kolokvij, seminarski rad, završni ispit.

100

IV – GODINA

IZBORNI PREDMETI

Godina IV KOMPARATIVNO MJENIĈNO PRAVO


KONTAKT SATI

Predavanja : 30 Vjeţbe: 15 Konsultacije: 2





1. Sticanje znanja o mjenici kao vrijednosnom papiru i njenoj ulozi na trţištu kao

sredstvu plaćanja, osiguranja i kreditiranja.

2. Razumijevanje mjeniĉnopravnih odnosa, naĉina izdavanja mjenice i poduzimanja

mjeniĉnih radnji, kao i naĉina njezine naplate.

3. Uoĉavanje sliĉnosti i razliĉitosti primjenom komparativne metode prilikom

istraţivanja tehnika normiranja mjenice prema ţenevskom (kojem pripada i naš

mjeniĉni sistem) i angloameriĉkom sistemu, te razvijanje kritiĉke svijesti o

nedostacima mjenice kao ekonomskopravnog fenomena.

Sadrţaj predmeta:

1. Opći pojam mjenice

2. Nastanak mjenice u poslovnoj praksi i razvoj njene nauĉne eksplikacije

3. Nastanak moderne mjenice

4. Historijski razvitak ekonomskih funkcija mjenice

5. Nastanak i razvoj mjeniĉnopravnih sistema (romanski, ţenevski i angloameriĉki)

6. Teorije o pravnoj prirodi mjenice

7. Unifikacija mjeniĉnog prava

101

8. Razvoj mjeniĉnog prava u našoj zemlji

9. Naĉela i bitni elementi mjenice u ţenevskom i angloameriĉkom sistemu

10. Konvencija UN (proces donošenja, oblast primjene, osnovne znaĉajke, i naĉela)

11. MeĊunarodna mjenica (pojam i bitni elementi)

12. Komparativni osvrt na svaki od navedenih mjeniĉnih sistema

Obaveze studenata:

Obavezno je prisustvo studenata na nastavi, koja podrazumijeva prakticiranje interaktivnog

odnosa kroz rasprave sa aktivnim sudjelovanjem, izradu seminarskih radova, analizu sudskih

sluĉajeva, uĉešće u simuliranom suĊenju, kao i parcijalnom ispitivanju putem kolokvija.

Nastava je koncipirana tako da studenti u kontinuitetu, kroz predavanja, izradu i prezentaciju

seminarskih radova, saĉinjavanjem modela mjenica, i drugim praktiĉnim aktivnostima stiĉu

pravniĉka znanja i vještine iz gore navedenih oblasti i time osposobljavaju se kako za rad u

pravnoj praksi, tako i za nauĉno-istraţivaĉki rad.

Naĉin ispitivanja:


nastave, a preostali dio na zvaniĉnom ispitnom roku. Ispit se odvija na naĉin da student usmeno

izlaţe odgovore na 3 prethodno postavljena pitanja nakon napisanog koncepta (pri formiranju

konaĉne ocjene uzimaju se u obzir i bodovi koje studenti postiţu svojim prisustvom na nastavi,

izradom i prezentacijom seminarskih radova i kroz uĉešće u diskusijama). Izradom seminarskih

radova, uĉešćem u simulacijama suĊenja i savladavanjem tehnike saĉinjavanja mjenice,

kandidati mogu ostvariti dovoljno bodova za pozitivnu ocjenu.

Literatura:


1. Trnavci, Genc, Komparativno mjenično pravo sa osvrtom na međunarodnu mjenicu,

Pravni fakultet Univerziteta u Bihaću, 2007.


1. Rastovĉanin Pavao, Vrijednostni papiri - mjenica, ček, Školska knjiga, Zagreb, 1955.

godine.

2. Straţnicky Miodrag, Udţbenik mjeničnog prava, Zagreb, 1932. godine.

3. Prica Radoje, Sopstvena mjenica anglo-saksonskog prava, Ekonomika preduzeća,

Beograd, 1960. godine.

4. Radojković Milan, Konvencija UN o međunarodnim trasiranim i međunarodnim

vlastitim mjenicama, Udruţenje banaka Jugoslavije, Beograd, 1990. godine.

5. Konjar Anton, Zakon o menici in zakon o čeku, Ljubljana, 1949. godine.

102

IV – GODINA

IZBORNI PREDMET

Godina IV EVROPSKE INTEGRACIJE I STANDARDIZACIJA


KONTAKT SATI




Ass. Ajna Bakraĉ


Osnovni cilj ovog nastavnog predmeta je instruirati studente o temeljnim procesima globalnih

strukturalnih tehnoloških promjena i evropskih integracija, obezbijediti ih sa informacijama o

glavnim institucijama Evropske Unije, o procesima donošenja odluka u tim institucijama, te o

kreiranju sistema standardizacije u okviru EU i povezivanja evropskih standarda sa

meĊunarodnim globalnim standardima. Temeljna beneficija za studente koji odslušaju ovaj

kurs proistiĉe iz njihovog poznavanja perspektiva na trţištu rada u EU i u meĊunarodnoj

zajednici, u sticanju konkretnog empirijskog znanja iz oblasti evropskih integracija i

standardizacije što im daje stanovite prednosti prilikom njihovog zapošljavanja, te ih ĉini

kvalificiranim za upis na evropske poslijediplomske specijalisticke studije iz oblasti

standardizacije.

Sadrţaj predmeta:

Nastavni predmet Evropske integracije i standardizacija obezbjeĊuje temeljne informacije

studentima Pravnog fakulteta o razvoju instiutcija Evropske unije, principima donošenja odluka

u institucijama EU, te informacije o interesnim kompleksima evropskih integracija i evropskog

sistema standardizacije. Ovaj nastavni predmet podijeljen je u tri nastavne cijeline:

103

1. Prvi dio nastavnog predmeta fokusiran je odreĊenje evropskih integracionih procesa što

obuhvata institucije evropskih integracija (Vijeće ministara EU, Komisija EU, Parlament EU,

Evropski sud pravde i Vijeće Evrope), analizu organizacije, donošenja odluka i meĊusobnog

interakcijskog djelovanja i povezanosti institucija EU, kao i povezanost nacionalnih institucija

drţava ĉlanica EU i institucija EU.

2. U drugom dijelu ovog nastavnog predmeta fokus je usmjeren ka supranacionalnom

programu integracija zajedniĉkog trţišta EU, zajedniĉke poljoprivredne politike EU, programu

monetarne i budţetske integracije EU, te programu socijalne integracije i politike zapošljavanja

u EU.

3. Treći dio nastavnog predmeta fokusiran je na opće odreĊenje metoda standardizacije i

regulacije, na koncept novog pristupa procesu razvoja i dinamici stvaranja i primjene standarda

na nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini. Ovaj segment nastavnog predmeta takodjer

elaborira institucije i funkcioniranje institucija standardizacije u EU, proces stvaranja standarda

u EU i ulogu institucija EU u procese standardizacije, kao i ulogu standardizacije u daljem

procesu evropskih integracija.

Obaveze studenata:

Metodologija predavanja i podrazumijeva efektnu interaktivnu nastavu sa aktivnom i

odreĊujućom ulogom studenata u kreiranju sistema razredne debate, multimedijalne

prezentacije i pisanja orginalnog eseja iz oblasti nastavnog predmeta..

1. Razredna debata i kreiranje kritiĉkog mišljenja:

Od studenata se oĉekuje da prije svakog ĉasa proĉitaju zadanu materiju da bi mogli efektno da

uĉestvuju u razrednoj debati. Predmetni nastavnik će kreirati pitanja sa ciljem da se motiviraju

studenti da uzmu aktivno ucešće u razrednoj debati i u razvijanju sopstvenog kritiĉkog

mišljenja.

2. Multimedijalna razredna prezentacija:

Svaki student ima obavezu da napravi tri prezentacije, iz svakog dijela nastavnog predmeta po

jednu temu, odreĊenu od strane predmetnog nastavnika. Prezentacija predstavlja kratak i jasan

pogled studenta po pitanju koje prezentira, centralni fokus u literaturi pod datom pitanju i

kritiĉki stav studenta po pitanju koje se prezentira. Prezentacija mora biti uraĊena u Power

Point programu i ne moţe trajati više od 10 minuta. Predmetni nastavnik ocjenjuje jasnoću,

kreativnost i korektnost prezentacije studenta. Nakon svake prezentacije otvara se razredna

debata u kojoj se kristaliziraju stavovi studenata po datim pitanjima.

3. Pisanje orginalnog eseja:

Svaki student ima obavezu napisati jedan orginalni esej koji je listiran na listi tema koje odredi

predmetni nastavnik. Esej mora demonstrirati orginalnost pisanja studenta, njegovu analizu

razliĉitih pristupa datoj tematici u literaturi, te kritiĉki stav studenta prema zadanoj temi.

Naĉin ispitivanja:

Naĉin ocjenjivanja podrazumijeva efektnu interaktivnu ulogu studenta u formiranju konaĉne

ocjene putem njegove aktivnom i odreĊujuće uloge u kreiranju konaĉne ocjene, shodno

iskazanim aktivnostima i zalaganju u kreiranju sistema razredne debate (30 % od ocjene),

multimedijalne razredne prezentacije (30 % od ocjene) i pisanja orginalnog eseja iz oblasti

nastavnog predmeta (40 % od ocjene).

Literatura:

1. Bašić, Nedţad, Savremena Evropa u Tranziciji, Univerzitet u Bihaću, Bihać, 2008;

2. Bašić, Nedţad, Materijal pripremljen za predavanja: PP slajdovi, skripta: Strukturalne

tehnološke promjene i Standardi;

3. Bijela knjiga.

104

IV – GODINA

IZBORNI PREDMET

Godina IV UPRAVLJANJE ORGANIZACIONIM PONAŠANJEM


KONTAKT SATI






1. Od studenata se oĉekuje da usvoje temeljna znanja o organizacijama i organizacijskim

ponašanjima;

2. Da usvoje osnovna znanja o bitnim elementima individualnog i kolektivnog ponašanja

u organizacijskim sistemima;

3. Da usvoje temeljna znanja o razliĉitim dizajniranjima organizacijskih sistema;

4. Da usvoje znanja o ulozi organizacijske kulture u organizacijskim sitemima.

Sadrţaj predmeta:

105

1. Uvod u organizacijsko ponašanje;

2. Organizacijsko ponašanje u svjetskom kontekstu;

3. Temelji individualnog ponašanja;

4. Razumijevanje motivacije;

5. Oblikovanje poslova koji motiviraju;

6. Individualno odluĉivanje;

7. Temelji ponašanja skupine;

8. Komunikacija i odluĉivanje skupine;

9. VoĊenje;

10. Moć i politika;

11. Sukob;

12. Temelji organizacijske strukture;

13. Dizajn organizacije;

14. Vrednovanje radnog uĉinka i sistemi nagraĊivanja;

15. Organizacijska kultura;

16. Organizacijske promjene i razvitak.

Predmet Upravljanje organizacijskim ponašanjem omogućava upoznavanje sa bitnim osnovnim

elementima ponašanja pojedinaca i društvenih grupa u suvremenim organizacijama. Nastavne

teme, gore navedene, ĉine jezgro organizacijskog ponašanja, te smatramo da će se studenti

ovladavanjem teorijskog dijela vrlo lako suoĉavati se sa stvarnošću i praksom u organizacijama

u kojima budu radili.

Obaveze studenata:

Studenti su obavezni prisustvovati predavanjima, te interaktivno, kroz razliĉite nastavne

aktivnosti, diskusije i prezentacije, uĉestvovati u istima. Obaveza studenata je i pristupanje

kolokvijima nakon završetka obrade odreĊenih tematskih cjelina.

Naĉin ispitivanja:

Ispitivanje studenata se vrši putem pismene i usmene provjere znanja.

Literatura:

1. Robbins, Stephen„Bitni elementi organizacijskog ponašanja“, Treće izdanje, MATE

Zagreb, 1995.


1. Frank, Harrison, The Menagerijal Decision-Making Process (2.izd.), Boston: Houghton

Mifflin, 1981;

2. Irving, Janis, Mann, Leon, Decision Making: A Psyhological Analysis of Conflict, Choice

and Commitment, New York: The Free Press, 1977;

3. Kaufman, Bruce, „A New Theory of Satisficing“, The Journal of Behavioral Economics,

1990.

IV – GODINA

106

IZBORNI PREDMET

Godina IV PRAVO EVROPSKE UNIJE


KONTAKT SATI



Doc. dr. sc. Amela Ĉolić

Ass. Ajna Bakraĉ


Cilj predmeta je upoznati studente sa pravnom prirodom EZ/EU, sa znaĉajem integrativnih

procesa, te prirodom i sadrţajem komunitarnog prava u odnosu na domaće i meĊunarodno

pravo. Analiza naĉela komunitarnog prava, te odnosa izmeĊu nacionalnog i

supranacionalnog/nadrţavnog. Upoznavanje sa pravnom steĉevinom acquis communautaire i

sa najznaĉajnijim pravcima pro futuro djelovanja u okviru EU.

Sadrţaj predmeta:

- U uvodu o nastanku i razvoju EZ

- Institucionalna struktura

- Sadrţaj Osnivaĉkih ugovora

- Sadrţaj Revizionih ugovora

- Supranacionalna i meĊuvladina logika

- Pravna priroda EZ/EU

- Iskljuĉive nadleţnosti Zajednice

- Zajedniĉke nadleţnosti EU i drţava ĉlanica

- Osnovni elementi pravnog okvira

- Pojam i priroda Komunitarnog prava

- «Konstitucionalizacija» Komunitarnog prava

- Znaĉaj Odluke u predmetu Costa vs. ENEL 1964.

- Znaĉaj Odluke u predmetu Van Gend en Loos 1963.

- Izvori komunitarnog prava

- Primarno i sekundarno komunitarno pravo

- Pravni akti komunitarnog prava

- Nadzor nad pravilnom primjenom komunitarnog prava i sudska zaštita

- Odgovornost drţave ĉlanice za povredu prava EZ

- Postupak izmjene Osnivaĉkih ugovora

- Reformski ugovor iz Lisabona

- Uslovi za ĉlanstvo u EU

- Postupak od podnošenja zahtjeva do stjecanja statusa kandidata

- Sporazum o stabilizaciji i pridruţivanju

Obaveze studenata:


utvrĊenom rasporedu. Aktivnosti u obliku uĉešća u nastavi, pripreme na zadatu temu,

individualne pripreme i analize sluĉajeva iz prakse Evropskog suda pravde, zatim pristupni

radovi dodatno će se vrjednovati i ocjenjivati, te tako uticati na konaĉnu ocjenu. Po okonĉanju

nastave fakultativno se pristupa pismenom testu, a zatim i završnom razgovoru na samom

ispitu.

107

Naĉin ispitivanja:

Pismeno putem prvog i drugog kolokvija i završni dio ispita usmeno.

Literatura:

Obavezna

Misita, Nevenko, Osnovi prava Evropske unije, Magistrat Sarjevo 2008.

Hartley, T. C.., Osnovi prava Europske zajednice, Otvoreno društvo Sarajevo 1998.

Herdegen, Matthias, Europsko pravo, Pravni fakultet Sveuĉilišta u Rijeci, Rijeka

2002.

Dopunska

Omejec, Jasna, Vijeće Europe i Europska unija, 2008.

Vajler, Dţosef, Ustav Evrope, F. Višnjić, Beograd, 2002.

Rodin, Siniša, Pravni sustav i institucije Evropske zajednice, Zagrebaĉka poslovna

škola, 1990.

Documents

Nastavni plan i program I ciklusa studija akademske 2012 ...prf.unbi.ba/text/NPP12.pdf · jedan seminarski rad iz nastavnih predmeta predviĊenih Nastavnim planom i programom. 8