Sveto ime donosi podatke o risiškim prezimenima pre-nijevši ih iz "Enciklopedije hrvatskih prezimena" (2008.). ...

VOLARIÆ

U Risiki �ivi devet osoba s prezimenom Volariæ.

Enciklopedija:

Volariæi su Hrvati, dobrim dijelom sa otoka Krka (Vrbnik). Razmjerno naj-više Volariæa u proteklih sto godina roðeno je u Donjem Desincu kraj Jastre-barskog gdje se svaki sedmi stanovnik prezivao Volariæ. U Hrvatskoj danas �ivioko 810 Volariæa u preko 300 domaæinstava. Sredinom prošlog stoljeæa bilo ihje pribli�no 740, pa se njihov broj od tada neznatno poveèao. Volariæi su prisu-tni u gotovo svim hrvatskim �upanijama, u ukupno 81 opæini i 119 naselja,najviše u Zagrebu (100), Vrbniku (90), Rijeci (90), Novom Marofu (50) i uKarlovcu (45).

4

Izdaje: �UPNI URED RISIKA, 51516 Vrbnik; e-mail: nikola.radic@ri.t-com.hr

SV. KRŠTENJE

Na blagdan Svete Obitelji, 26. prosinca 2010., primio jesakramenat sv. krštenja naš najmlaði �upljanin

LUKA JUKO

Svjetlo uskrslog Kristasjedinilo sesa svjetlom bo�iæne noæizasjavši u duši malog Luke

NAŠA PREZIMENA

odakle æe obasjavaticijelu obitelj potièuæi jeda u okriljuSvete Nazaretske Obiteljiraste u milosti,�ivi u mirui zraèi betlehemskomradošæu "dobre volje".

SVETO IME�upni bilten - RISIKA

NOVA GODINA 2011. Broj: 1(188)

Neka te blagoslovi Gospodin ineka te èuva!

Neka te Gospodin licem svojimobasja, milostiv neka tui bude!

Neka pogled svojGospodin svrati na te i

mir ti donese!

I. èitanje današnje mise

BLAGDAN SV. BOGORODICE MARIJE

Prvi dan nove godine je ujedno osmi dannakon Bo�iæa. Ranije se ovaj dan u Crkvi sla-vio kao blagdan Obrezanja Gospodinova, nobio je i tada "marijanski" obilje�en. Nakon II.Vat. sabora, kada je obnovljen liturgijski ka-lendar (1969.) tom je danu dan novi znaèaj. Ucentar pa�nje Crkva uzima Mariju koja nam jerodila Spasitelja istovremeno naglašujuæi is-tinu da je taj koga je ona rodila ne samo èovjeknego i Bog, što znaèi da je ona Bogorodica.

Marija se u Crkvi uvijek èastila kao Bogorodica. Naslov »Bogorodica«(grèki theotokos) izrièe uvjerenje da je Marija rodila, ne samo èovjeka Isusa,nego i pravoga Boga, te da je Krist samo jedna osoba sa dvije neodvojive na-ravi.

Ovu je istinu poèetkom V. st. doveo u krizu Nestorije, carigradski patri-jarha, kad je poèeo nauèavati da je Isus postojao kao dvije osobe: Isus èovjek iIsus Bog. To se krivovjerje bilo dosta raširilo, tako da je došlo i do raskola uCrkvi, dok nije odr�an ekumenski sabor u Efezu (431.g.) koji je jasno defi-nirao vjersku istinu o Isusu kao jednoj osobi. Osobitu ulogu u teološkom de-finiranju ovog pojma imao je sv. Æiril Aleksandrijski.

Rodivši Isusa Marija je na èudesan, neopisiv naèin snagom Duha Svetogarodila samoga Boga i zato joj pripada naslov Bogorodica. Ovaj se naslov zaMariju posebno ukorijenio u Crkvi upravo nakon Efeškog koncila.

Prva crkva koja je na Zapadu bila posveæena Mariji Bogorodici bila je rim-ska crkva sv. Marije Velike (tal. Santa Maria Maggiore).

Pod tim je nazivom posebno èastimo baš na Novu godinu. Drugim rije-èima, svaka nova godina poèinje njezinim blagdanom.

Mo�emo to razumjeti i tako da Crkva �eli svaku novu godinu staviti podnjezinu zaštitu moleæi je da kao što je nekad u Betlehemu Boga darovala svi-jetu, da ga tako daruje i u svakoj novoj godini.

1. sijeènja se u Crkvi takoðer obilje�ava kao DAN MIRA.

Usredotoèujuæi danas našu pa�nju na Mariju - Bogorodicu pogledajmo jekratko kroz njezinu pjesmu "Velièa". Pomoæi æe nam ovim svojim kratkimtekstom Antun Peæar:

VELIÈA

Dietrich Bonhoeffer je za Marijin«Velièa» rekao: «To je najstrastvenija,najdivlja; da, moglo bi se reæi, najre-volucionarnija adventska pjesma koja jeikada bila ispjevana.» Jer nisu veliki imoæni ti koji se smiju radovati nad bu-duænošæu, nego maleni i slabi. Novac iuspjeh nisu znakovi otkupljenja koje do-lazi, nego upravo suprotno: maleni bivajuuzvišeni, gladni napunjeni dobrima, a tihi

2 3

æe imati rijeè. Marijin himan predskazje bla�enstva iz Propovijedi na gori. Bogmo�e nemoguæe uèiniti moguæim, jer upravo su najsiromašniji i najslabijibaštinici njegovoga kraljevstva. - Nije sluèajno da su svjetla pozornice povijestiusmjerena na nju, mladu �enu priprosta porijekla. Marijin �ivot je �ivi primjerkako Bog od malenoga mo�e uèiniti veliko. Marija pjeva o izokretanju odnosa okojemu �rtve i pogoðeni jedva da smiju i sanjati. Njezina pjesma pjeva o vjerikoja �eli prijeæi i na nas: tjeskobne prilike mogu se promijeniti, od danas do sutra.Marija ka�e “da” �ivotu s Bogom, jer je svjesna Bo�je ljubavi i velièine. Njezinhiman i nama je poruka da Bog sa svakim i svakom od nas ima velike planove.

�ELJE ZA NOVU GODINU(prema irskoj pjesmi)

Ne �elim da te nikad ne snaðu trpljenja,ni da tvoj buduæi �ivotsav bude posut cvijeæem,niti da ne osjetiš boli...Ne, sve to ti ne �elim.Jer suze prekaljuju srcei trpljenje oplemenjuje dušu.Bol i nevolja nas pribli�ujudragoj Majci s Djetetom u naruèju,zalog su nam utjehe njihova smješka.Moja je �elja da u svom srcuuvijek saèuvaš zlatna sjeæanjana onaj bogati Dan tvoga �ivota;da budeš hrabar/hrabra u èasuiskušenja,kad kri� bude tištio tvoja ramena;i kada ti se brdokoje budeš htio/htjela prijeæiuèini previsokim,a svjetlo nade vrlo dalekim.

Moja je �elja da svaki daršto ga od Boga primašu tebi s godinama rastei poslu�i u tu svrhuda srca onih koje voliš ispuniš radošæu.Moja je �elja da se opireš olujamai onda kada ti bude teško,da tako dospiješ na vrh brda Bo�jega.�elim ti da u svakom trenutku radosti itrpljenjaosjetiš smješak što ga donosi Bogkoji je postao èovjekom;i da uvijek ostaneš u Bo�joj blizini.