SVEUILITE U RIJECI UITELJSKI FAKULTET U RIJECI

NEKE KARAKTERISTIKE PRIVATNIH USTANOVASeminarski rad iz kolegija Pedagogija cjeloivotnog obrazovanja

MLADENA KOSI, ANAMARIJA MALJEVAC, MANUELA MILOHANI RANI I PREDKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE/V. SEMESTAR

dr. sc. RENATA EPI

Rijeka, prosinac 2011.

2

SADRAJ

1. UVOD..2 2. VISOKO

OBRAZOVANJE:PREMA

GLOBALNOM

PROSTORU

VISOKOG

OBRAZOVANJA....32.1.Megasveuilita..4 2.2.Virtualna sveuilita...5 2.3.Korporacijska sveuilita...7 2.4.irenje podruja privatnog visokog obrazovanja...8 2.5.Mobilnost studenata:svijet visokog obrazovanja u pokretu...9 3. TO JE TO OPEN UNIVERSITY?...................................................................................11 3.1.Visoka uilita u Hrvatskoj..12 3.2.Osnivanje visokih uilita....12 4. PRIVATNI DJEJI VRTII U RIJECI15 4.1.Posebnosti pojedinih privatnih vrtia..16 4.1.1. Djeji vrti ''Mala vila''.16 4.1.2. Djeji vrti ''Maza''...21 4.1.3. Djeji vrti ''Nazaret''22 4.1.4. Djeji vrti ''Zvjezdica mira''24 4.1.5. Djeji vrti ''Mali princ''26 5. ZAKLJUAK30 6. LITERATURA.......31

3

1. UVOD

Tema naeg seminarskog rada je '' Neke karakteristike privatnih ustanova'' u sklopu kojeg emo vie pozornosti obratiti na visoka uilita, odnosno sveuilita, spomenuti uenje na daljinu te isto tako dio e se odnositi na karakteristike privatnih vrtia u Hrvatskoj. Temu smo izabrale kako bismo saznale koja obiljeja imaju visoka uilita, koje su njihove mogunosti ali isto tako zanimali su nas podaci o privatnim vrtiima i karakteristike takvih vrtia, kao budue odgajatelje. U sklopu ovog seminara govorit emo to su to uilita, privatna sveuilita, njihove osnovne definicije, unutar kojih spominjemo i korporacijska, megasveuilita i virtualna, zadatke i definicije poznatog svjetskog Pukog otvorenog uilita, odnosno Open Universitya, kao i privatne vrtie u Republici Hrvatskoj, njihove programe i glavna obiljeja. Obrazovanje odraslih postaje sve vanije u svijetu, pa se isto tako otvara i postoji sve vie ustanova i agencija koje omoguavaju uenje na daljinu, te tako studenti imaju mogunosti i raditi i studirati, to njima i odgovara. Uenje na daljinu noviji je nain uenja, koji dolazi do izraaja dolaskom tehnologija, materijali se skidaju preko kompjutera, a tim putem ispunjavaju se i testovi. Moemo rei da jedan slian nain takvog uenja je i na e-learning program, Mudri. Obratit emo pozornost kod otvaranja nekog visokog uilita, te prikazati potrebne dokumente od strane Ministarstva koje ujedno i daje suglasnost za poetak rada jedne visoko obrazovne ustanove.Prije svega nastojat emo da pokuamo odgovoriti na kljuna pitanja naeg seminara koja se odnose na : to su zapravo privatna uilita? to su megasveuilita? Koji su ciljevi i metode Open Universitya? Koliko visokih uilita djeluje na podruju Republike Hrvatske? Koliko je privatnih vrtia u Republici Hrvatskoj? Usmjereni na to u daljnjem tekstu naeg seminara odgovorit emo na ova pitanja te ih ujedno i pojasniti.

4

2. VISOKO OBRAZOVANJE : PREMA GLOBALNOM PROSTORU VISOKOG OBRAZOVANJAKako bi promatrali razvojne smjerove u visokom obrazovanju potrebno je promatrati u kontekstu demografskih kretanja. Demografske promjene nee utjecati samo na broj osoba koje su ukljuene u visokom obrazovanju, ve trebamo pratiti i druge aspekte visokokolskog obrazovanja kao to je njegova organizacija, financiranje, infrastruktura ili izvoenje visokokolske nastave. Neki demografski razvoji vrlo su vani za planiranje visokog obrazovanja. Za visoko obrazovanje zanimljivo je sadanje stanje i predvianje budue populacijske dinamike pojedinih dobnih skupina. Pola svjetske populacije ine osobe mlae od 25 godina to znai da je rije o najbrojnijem mladom narataju u povijesti ovjeanstva. Promatrano iz perspektive visokog obrazovanja, zanimljiva je dinamika dobne skupine mladih od 15 do 24 godine. U toj se skupini nalazi veina tradicionalnih studenata koji studiraju u dobi izmeu 18. i 24. godine. Demografska slika svijeta i predvianje demografskih trendova vana je za visokokolsku politiku i planiranje budueg razvoja visokog obrazovanja, a kreatori te politike nee moi zanemariti smanjivanje broja mladih dobne skupine od 15 do 24 godine u ukupnom stanovnitvu, te starenje populacije i depopulacijske trendove u pojedinim dijelovima svijeta, osobito u europskom prostoru. Trebamo imati na umu da prihvaanje koncepcije cjeloivotnog obrazovanja ve sada mijenja percepciju visokokolske populacije te da se ona nee vie poglavito vezati za skupinu mladih u dobi od 18. do 24. godine. Demografskim promjenama dodajemo i migracijska kretanja, koja e takoer utjecati na ponudu i potranju za visokim obrazovanjem ili za strunjacima koji su ve stekli visoku naobrazbu. Tijekom druge polovice 20. stoljea svijet je poeo ulaziti u razdoblje masovnoga visokog obrazovanja. Termin je nastao kao odgovor na osjetno poveanje broja studenata obuhvaenih tim stupnjem obrazovanja, a u nekim zemljama to je poveanje bilo spektakularno. Danas u svijetu radi oko 17. 000 visokokolskih ustanova sveuilinog i nesveuilinog tipa. Godine 1991. u svijetu je bilo 68 milijuna studenata, a 2004. godine se broj studenata poveao na 132 milijuna. Vie od jedne polovine svjetske studentske populacije nalazi se u Istonoj Aziji i Pacifiku te u Sjevernoj Americi i Zapadnoj Europi. Trendovi u visokom obrazovanju dio su kretanja prema oblikovanju prostora visokog obrazovanja koji moe nositi oznaku globalnoga. U stvaranju tog prostora vanu ulogu ima demografski rast, osobito u najmnogoljudnijim zemljama svijeta. Broj studenata biljei5

spektakularan rast. Gospodarstvo utemeljeno na znanju i primjena visokih tehnologija zahtijevat e sve vie visoko osposobljenih strunjaka. Ta injenica ve danas rezultira snanim pritiskom na postojea visoka uilita koja ne mogu odgovoriti izazovima masifikacije visokog obrazovanja i zahtjevima za cjeloivotnim uenjem. Pojava novih tipova visokokolskih institucija samo je dio odgovora na novu situaciju. Megasveuilita, virtualna i korporacijska sveuilita i druga netradicionalna visoka uilita preuzimaju sve znaajniju ulogu u ublaavanju pritisaka na tradicionalna sveuilita. Sve te nove institucije uvelike se oslanjaju na mogunosti novih informacijskih i komunikacijskih tehnologija. On line uenje i obrazovanje na daljinu u sreditu su njihova pedagokog pristupa. Pritisak na sustave visokog obrazovanja ima i svoju financijsku dimenziju. Ograniena izdvajanja iz prorauna namijenjena obrazovanju ne mogu uspjeno pratiti poveanje studentske populacije, pa se vlade veine zemalja priklanjaju pristupu koji na obrazovanje i znanje gleda kao na uslugu i robu koja ima svoju trinu vrijednost. Pristup znanju kao trinom dobru otvorio je prostor i za razvoj privatnoga visokog obrazovanja. Diljem svijeta otvaraju se privatna visoka uilita, negdje kao komplementarne institucije, a u veini zemlja kao konkurencija javnima. Jo je jedan proces oit znak stvaranja globalnog prostora visokog obrazovanja, a to je pokretljivost ili mobilnost studenata. Analizirani trendovi samo su dio brojnih procesa koji se zbivaju na globalnom prostoru visokog obrazovanja u nastajanju. (oljan, N., 2007.)

2.1. Megasveuilita : odgovor na omasovljenje visokog obrazovanja Rast studentske populacije zapoeo je u drugoj polovici 20. stoljea, a nastavlja se dinamikom koju nisu mogli predvidjeti ni najbolji planeri visokog obrazovanja. Kretanje prema drutvima znanja bit e praeno sve veim obuhvatom populacije visokim obrazovanjem. U iduim desetljeima visoko e obrazovanje prelaziti iz masovnoga visokog obrazovanja u visoko obrazovanje za sve, ali taj prijelaz nee biti mogue ostvariti u sklopu tradicionalnih sveuilita. Mogui odgovor na sve veu potranju visokog obrazovanja bit e netradicionalne visokokolske institucije, a jedan od takvih tipova institucija su megasveuilita. Naziv je prvi upotrijebio Sir John Daniel 1996. u svojoj knjizi Mega- Universities and Knowledge Media. Prema ovom autoru, megasveuilita su visokokolske institucije koje imaju vie od 100 000 aktivnih studenata, a osiguravaju obrazovanje na daljinu i nude visokokolske programe. Najvee megasveuilite je Kinesko6

centralno radijsko i televizijsko sveuilite koje je osnovano 1979. godine. Kinesko centralno radijsko i televizijsko sveuilite najambiciozniji je projekt obrazovanja na daljinu. Koristei se suvremenim informacijskim i komunikacijskim tehnologijama i novim medijima, ovo sveuilite pokriva cijelu Kinu, njezine provincije i lokalna sredita za uenje i studiranje. Drugo po veliini je tursko Sveuilite Anadolu koje ima 12 fakulteta, a tri fakulteta u potpunosti osiguravaju studij na daljinu. Tree magasveuilite je indijsko, koje djeluje pod nazivom Indira Gandi nacionalno otvoreno sveuilite, a sveuilite nudi sve stupnjeve visokokolskih programa, a osim u Indiji, djeluje u jo 35 zemalja. U svom sastavu ima 11 fakulteta, 58 regionalnih centara, 7 subregionalnih centara, 1.400 studijskih centara i 41 prekomorski centar. The Commonwealth of Learning prepoznao je ovo sveuilite kao jedan od svojih centara izvrsnosti, a na njemu je i sjedite Globalne megasveuiline mree. Meu vea megasveuilita ubrajaju se i Otvoreno sveuilite Allama Iqbal (Pakistan), Terbuka (Indonezija), Korejsko nacionalno otvoreno sveuilite, Sveuilite Payame Noo (Iran), Sukhothai Thammathiran (Tajland) i Sveuilite Juna Africa. Jedino europsko megasveuilite je Open University (V.Britanija). Meu megasveuilitima nema amerikih sveuilita, a s obzirom na ameriku akademsku tradiciju i tamonje razvoje, u amerikom prostoru visokog obrazovanja ne treba oekivati pojavu megasveuilita. (oljan, N., 2007.)

2.2. Virtualna sveuilita Razlozi koji su doveli do razvoja megasveuilita Djelomino su utjecali i na pojavu virtualnih sveuilita. Megasveuilita odreuje njihova veliina, a virtualna je sveuilita imaju namjeru djelotvorno iskoristiti mogunosti to ih donose nove tehnologije i internet u osiguranju akademskih usluga i izvan zidova tradicionalnih sveuilinih kampusa. Megasveuilita su veinom institucije iza kojih stoje drave i vlade, ali to ne mora vrijediti i za virtualna sveuilita. Njih nalazimo posvuda u svijetu, bez obzira na stupanj ekonomske i tehnoloke razvijenosti neke zemlje i njezine akademske tradicije. Jedan od veih projekata razvoja virtualnog sveuilita je Afriko virtualno sveuilite. Poticaj za utemeljenje ovog sveuilita dala je Svjetska banka 1995.godine. Namjera je bila unaprijediti ljudski kapital u afrikim zemljama juno od Sahare i smanjiti digitalni jaz izmeu razvijenijih zemalja i zemalja u razvoju i tim zemljama stvoriti mogunost za

7

djelatno sudjelovanje u drutvu znanja. Posebna pozornost dana je jaanju kapaciteta visokog obrazovanja u podrujima tehnikih i primijenjenih znanosti. Afriko virtualno sveuilite zajedniki je projekt 15 afrikih zemalja, a sjedite sveuilita je u Nairobiju u Keniji. Sveuilite putem interneta povezuje 30 centara za uenje u 15 afrikih zemalja sa sveuilitima u Europi, Kanadi, SAD. Unutar mree Afrikoga virtualnog sveuilita nalazi se 16 afrikih sveuilita engleskog govornog podruja i 9 sveuilita na kojima se francuski upotrebljava kao jezik nastave. U pruanju usluga i komunikaciji na Afrikom virtualnom sveuilitu rabe se i sateliti, kompjutori, telefoni, audio ureaji, video ureaji. Drugi primjer virtualnog sveuilita je Virtualno globalno sveuilite, a zanimljivo je kao primjer poduzetnikog duha skupine sastavljene od 17 sveuilinih profesora sa 14 realnih sveuilita iz Sredinje Europe (Njemake, Austrije, vicarske), a osnovano je 2001. godine. Sveuilite djeluje kao privatna organizacija koja ima status realne organizacije, a nudi studijske programe s podruja poslovne informatike ukljuujui i stupanj MBI (International Master of Business Informatics). Kako su informatika i informacijska tehnologija predmet studijskog i istraivakog djelovanja profesora s tog sveuilita, prirodno je da tijekom studija nastoje to vie iskoristiti prednosti suvremene informacijske i kompjuterske tehnologije. Utemeljitelji sveuilita nalaze da je poslovna informatika , koja se studira na sveuilitima zemalja Sredinje Europe, osobito kvalitetna te ju je stoga vano nuditi i izvoziti u zemlje izvan europskog prostora. Njihove su ciljne skupine zaposlenici koji rade u kompanijama to djeluje na globalnom prostoru. Partneri su jo i u Egiptu, Grkoj, Maleziji, Indiji, Rusiji, Sloveniji, Tajvanu, a to potvruje orijentaciju ovog sveuilita prema meunarodnom tritu visokokolskih usluga. Kanadsko virtualno sveuilite je sveuilite konzorcij 13 vodeih kanadskih sveuilita, a osnovano je 2000. godine uz potporu savezne i pokrajinske vlasti radi irenja mogunosti stjecanja kvalitetnoga visokog obrazovanja Kanaana, bez obzira na to u kojem dijelu zemlje ive, a isto tako i radi vee otvorenosti meunarodnoj studentskoj klijenteli. Nudi vie od 2 300 kolegija koje je mogue upisati i vie od 300 studijskih programa. Krediti steeni na virtualnom sveuilitu mogu se prenijeti na bilo koje sveuilite unutar konzorcija. Organizacija virtualnog sveuilita potpuno je prilagoena populaciji koja uz studij i radi ili zbog bilo kojeg drugog razloga ne moe prisustvovati nastavi. U takvoj organizaciji nema vie prepreka kao to su vrijeme, mjesto studiranja, dinamika8

ispunjavanja studentskih obaveza. Veinu studentske populacije ine odrasli, koji uz studij rade. Sveuiline kolegije i programe mogu upisati oni koji imaju samo 16 godina, bez obzira na to da li su zavrili srednju kolu. Imamo virtualno sveuilite i na azijskom prostoru, a rije je o malezijskom Sveuilitu Tun Abdul Razak ili UNITAR koje je utemeljeno 1997. Godine. Danas u Maleziji djeluje 14 privatnih sveuilita i oko 600 privatnih koleda, a UNITAR je jedino privatno virtualno sveuilite u Maleziji. Ciljne skupine UNITAR- a su mladi koji su upravo zavrili srednju kolu a nisu se upisali na neku drugu visokokolsku instituciju, osobe iz svijeta rada, koje zbog razliitih razloga nisu prije nastavile kolovanje te zaposlenici kojima ne odgovara vremenski raspored tradicionalnih sveuilita. Posebna su ciljna skupina studenti iz regije ili meunarodni studenti. UNITAR je zamiljen kao virtualno sveuilite s vlastitom infrastrukturom, ali i kao sveuilite koje se koristi prostornim resursima drugih privatnih visokokolskih institucija. UNITAR radi na naelu razvijene mree studijskih centara u zemlji i inozemstvu te uz potporu bogate virtualne knjinice. UNITAR je prihvatio hibridni model studiranja to znai stvarna nastava u kojoj student i mentor mogu komunicirati u realnom prostoru. Engleski je jezik medij komunikacije i jezik nastave. Unitar je novo virtualno sveuilite koje nastoji nuditi programe visoke kvalitete na domaem malezijskom i inozemnom visokokolskom tritu, primjenom obrazovanja na daljinu, povezanoga s tradicionalnim pristupima. Virtualna sveuilita odgovor su na sve veu potranju obrazovanja u drutvima ija se gospodarstva utemeljuju na znanju uz uvjet da osiguraju kvalitetu svojih usluga, pa e tako virtualna sveuilita biti velik izazov tradicionalnim sveuilitima, koja se nisu dovoljno prilagodila novim demografskim, socijalnim, gospodarskim i tehnolokim razvojnim izazovima na prijelazu u 21. stoljee. (oljan, N., 2007)

2.3. Korporacijska sveuilita

9

Korporacijska sveuilita relativno su nova pojava. Razvila su se tijekom posljednja dva desetljea kao odgovor velikih korporacija (SAD) za uenjem i profesionalnim napredovanjem njihovih zaposlenika. S vremenom su se proirila i izvan SAD- a , pa ih imamo i u Europi, Japanu, Australiji. Meu razvijenija korporacijska sveuilita pripadaju Charles Schwab University, Disney University, General Electric `s Crotoville, McDonald `s Hamburger University (najdua povijest, utemeljen 1962.), Motorola University, Oracle University, University of Toyota. Korporacijska su sveuilita usmjerena na odrasle koji ve imaju odreeno obrazovno i radno iskustvo, a njihovi kurikulumi uvelike ovise o potrebama dane korporacije. Organizacija obrazovanja prilagoena je radnoj populaciji, a nastavne metode uzimaju u obzir posebnosti odraslih. Problemi koji se rjeavaju tijekom studiranja slini su realnim situacijama i problemima s kojima se korporacija suoava na svom radu i poslovanju. U nastavi se nastoje to vie iskoristiti mogunosti i prednosti suvremenih informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Ova sveuilita svojim studentima dodjeljuju odreene diplome, koje se priznaju unutar te korporacije. Uenje i obrazovanje na korporacijskim sveuilitima jedan je od najbre rastuih segmenata obrazovanja odraslih. Moe se oekivati da e korporacijska sveuilita u gospodarski razvijenijim sredinama imati vanu ulogu u zadovoljavanju potreba za daljnjim uenjem i cjeloivotnim obrazovanjem. (oljan, N., 2007)

irenje podruja privatnoga visokog obrazovanja Pred kraj 20. stoljea vrlo je znakovito irenje podruja privatnoga visokog obrazovanja. Privatne se visokokolske ustanove otvaraju u zemljama u kojima se trina ekonomija mijea s komunistikom ideologijom (Kina), zemlje u tranziciji, bive zemlje istonog bloka. Otvaranje privatnih visokih uilita jedna je od popratnih pojava ekspanzije visokog obrazovanja i sve vee potranje visokog obrazovanja. Poveanje privatnoga visokokolskog podruja je rezultat i ideologije privatizacije. Zanimljivo je da je dananje irenje privatnoga visokog obrazovanja zapoelo je u Junoj Americi, a nastavilo se i na ostale krajeve. U Junoj Americi primjer je ile, a isto tako imamo i primjer Austrije koja je drugi snaan primjer snanog razvoja privatnih sveuilita. Prvo privatno sveuilite u Njemakoj otvoreno je 1982. (Universitat Witten ). Imamo i primjer Poljske jer je Poljska u razdoblju od samo 15 godina postala europska zemlja s najrazvijenijim sustavom privatnoga visokog obrazovanja. Na privatnim se visokim uilitima mogu upisati razliite studijske10

grupe, ali najvie je studijskih programa iz podruja ekonomije, poslovanja, administracije, kompjutorskih znanosti i pedagogije. Najavljuje se i mogunost prijelaza dravnih ili javnih sveuilita u privatna tj. o procesu privatizacije javnih sveuilita. Mnoga sveuilita koja se nazivaju javnima sve su manje javna. Privatno je visoko obrazovanje gotovo u cijelom svijetu u ekspanziji. Ono je odgovor na sve vee zahtjeve za daljnjim obrazovanjem u drutvu i gospodarstvu utemeljenom na znanju. Studijski programi koje nude institucije privatnog visokog obrazovanja veinom se ograniavaju na preddiplomski stupanj. Veinom su studenti na ovim studijima izvanredni studenti,a veina institucija preteito su nastavna uilita, a manji se broj njih bavi istraivanjem. Privatne visokokolske institucije komercijalno su orijentirane i ovise o kolarinama, dobivaju manje vladinih sredstava i odnosi su im manje demokratini. (oljan, N., 2007.)

2.5. Mobilnost studenata : svijet visokog obrazovanja u pokretu Mobilnost meunarodnih studenata poznata je pojava tijekom cijele povijesti visokog kolstva, pa su tako i u 20. stoljeu studenti su odlazili u druge zemlje kako bi se kolovali. Odlazak na kolovanje u druge zemlje bio je posljedica nedostatka visokokolskih institucija u zemljama bivim kolonijama i openito u zemljama u razvoju. Drugi vaan poticaj odlaska studenata na kolovanje u druge zemlje bili su ideoloki razlozi. Svijet visokog obrazovanja u vrlo je visokom pokretu. Danas oko 2,5 milijuna studenata stjee visoko obrazovanje izvan svoje zemlje, a predvia se da e taj broj porasti na 7,2 milijuna u 2025. Najvei broj meunarodnih studenata studira u Sjedinjenim Dravama te veina upisuje diplomske studije, a vrlo su traeni poslovni programi, programi menadmenta, tehnike znanosti. Kina i Indija posljednjih godina jaaju kvalitetu svojih diplomskih, poslijediplomskih i doktorskih studija nastojei pritom razviti svoja sveuilita kao prvoklasne svjetske istraivake institucije. Na taj nain one nastoje zadrati svoje studente kod kue i privui inozemne studente na svoja sveuilita. Neke od novih strategija privlaenja inozemnih studenata nude mogunost zapoljavanja s nepunim radnim vremenom tijekom studiranja, elastine programe studiranja i rada, doputanje studentima da ostanu due u zemlji nakon to diplomiraju i olakavaju im postupke dobivanja viza, a neke zemlje nude od 50 do vie od 1000 studijskih programa na engleskom jeziku. Vrlo vanu ulogu ima program Erasmus koji obuhvaa studentske razmjene , razmjene nastavnika, razvoj zajednikih studijskih programa i druge akademske aktivnosti. Erasmus11

je najstariji program Europske komisije posveen visokom obrazovanju, a pokrenut je s ciljem kako bi se ojaala studentska/akademska mobilnost na europskim sveuilitima. U sklopu ovog programa studentima se omoguuje boravak od 3 mjeseca do godine dana na partnerskoj visokokolskoj instituciji u drugoj zemlji, a u mreu je ukljueno vie od 2 200 visokokolskih institucija iz 31 zemlje. Studentima se omoguuje studiranje u drugaijoj akademskoj i socijalnoj sredini, te imaju mogunost komuniciranja na jednom ili vie stranih jezika, nudi im se mogunost razvoja irih komunikacijskih vjetina i sposobnosti rjeavanja ivotnih problema u europskome kulturnom okruenju. Erasmus u prvi plan istie jaanje ljudskih potencijala europskih graana koji bi kvalitetnim znanjem , kreativnou i sposobnostima za inovacije trebali biti uspjeni na globalnom planu. (oljan, N., 2007.)

12

3. TO JE TO OPEN UNIVERSITY?

Puko otvoreno uilite je uenje na daljinu i istraivanje sveuilita kojeg su osnovali Royal Charter u Velikoj Britaniji. Sveuilite se financira kombinacijom studentske naknade te ugovora prihoda.Veina studenata koji studiraju, studira u takozvanom kampusu (campus) sa sjeditem u Velikoj Britaniji, ali mnoge od kolegija mogu prouavati i bilo gdje u svijetu, izvan kampusa. Open University osnovan je 1969. godine, a prvi studenti u pisani su 1971. godine. Ima svoje regionalne urede u europskim zemljama. Ono je najvea akademska institucija Velike Britanije s obzirom na to da ima vie od 250 000 studenata, ukljuujui i vie od 50 000 inozemnih studenata. Od svog osnutka, vie od 1,5 milijuna studenata studiralo je preko teajeva te je ocijenjeno kao najbolje Sveuilite u Engleskoj. Ciljevi koje provodi Open University su da prua sveuilino obrazovanje za one koji ele nastaviti svoje daljnje visoko obrazovanje na pola radnog vremena ili uenja na daljinu, ukljuujui i osobe sa zdravstvenim potrebama. Sveuilite posjeduje razne fakultete, pa tako ima fakultete umjetnosti, obrazovanja, zdravstva, socijalne skrbi, matematike, raunalstva, tehnologije, drutvenih znanosti i drugih. Osnovne metode koje se koriste u Open Universityiu su razne te ukljuuju razliite materijale. Neke od metoda koje se koriste su sljedee: metode za uenje na daljinu, preko pisanih, audiomaterijala, Interneta i diska i softvera temeljenih na televizijskim programima. Materijali se sastoje od uenja kod kue, preko emitiranja televizijskih programa. Studenti su za module koje odaberu podrani od strane svojih mentora koji im pruaju o svemu povratnu informaciju.

13

3.1.Visoka uilita u Hrvatskoj Visoka uilita obavljaju svoju djelatnost kao javnu slubu. Status visokih kola odreen je u lanku 47. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Visoka uilita dijele se na javna i privatna. Javna visoka uilita su ona koja osniva Republika Hrvatska i to ih osniva sveuilite zakonom, a veleuilite i visoku kolu uredbom Vlade Republike Hrvatske. Osnivaka prava nosi Vlada Republike Hrvatske ili Ministarstvo. 3.2. Osnivanje visokih uilita Sveuilita, veleuilita i visoke kole osnivaju se kao ustanove. Republika Hrvatska osniva javno sveuilite zakonom, a javno veleuilite i visoku kolu uredbom Vlade Republike Hrvatske. Privatno sveuilite, veleuilite i visoka kola osniva se odlukom osnivaa u skladu s propisima koji se odnose na osnivanje ustanova. upanije, gradovi i opine osnivaju visoku kolu odlukom svoga predstavnikog tijela. Mogu osnovati i imati fakultete, akademije ali sve u skladu sa zakonom. Kako moe visoko uilite zapoeti svoj rad? Prije svega, svoj rad visoko uilite moe zapoeti tek nakon upisa u registar ustanova na trgovakom sudu te upisa u Upisnik visokih uilita. Poetkom 2009. godine na snagu je stupio Zakon o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju koji donosi promjene po pitanju vrednovanja javnih i privatnih visokih uilita te njihovih studijskih programa.Postupak akreditacije te obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja zapoinje tek izdavanjem dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja koje se mora podnijeti Ministarstvu i to najmanje jednu godinu prije poetka godine u kojoj se namjerava zapoeti. Akreditacija podrazumijeva postupak kojim akreditacijsko tijelo vrednuje i potvruje odreenu instituciju da je struno i tehniki osposobljena za rad u skladu s meunarodno prihvaenim pravilima. Sva ta dokumentacija treba sadravati :1. ugovor s ve postojeim visokim uilitem o zajednikom izvoenju studijskog

programa koji ima dopusnicu, 2. osnivaki akt,3. elaborat o osnivanju koji sadri studiju o opravdanosti osnivanja i izvoenja studijskih

programa koje visoko uilite eli izvoditi, sukladno stratekome dokumentu mree visokih uilita, a u izradi kojega su sudjelovali i nastavnici iz sustava visokog obrazovanja iz znanstvenog polja studijskih programa za koji se podnosi zahtjev, 4. dokaze o odgovarajuem prostoru i opremi,14

5. bankarsku garanciju koju podnose privatna visoka uilita radi nastavka i zavretka studija u sluaju prestanka rada ustanove ili prestanka izvoenja odreenoga studijskog programa u korist visokog uilita s kojim ima ugovor o zajednikom izvoenju studijskog programa koji ima dopusnicu, 6. dokaze o ispunjavanju uvjeta za obavljanje znanstvene djelatnosti ako je podnositelj visoko uilite koje eli izvoditi sveuiline studijske programe. Nakon toga, Ministarstvo provjerava svu dokumentaciju te u roku od 15 dana prosljeuje ju Agenciji za znanost i visoko obrazovanje koja mora dati suglasnost na temelju koje Ministarstvo daje potvrdu za osnivanje visokog uilita. Visoko uilite potom alje dokumentaciju Ministarstvu koja sadri:1. potvrdu matinoga visokog uilita da je visoko uilite koje trai izdavanje dopusnice

za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja izvodilo studijski program najmanje dvije godine, sukladno ugovoru, 2. odgovarajui broj zakljuenih ugovora o radu sa znanstveno-nastavnim ili nastavnim osobljem, 3. dokaz o odgovarajuem prostoru i opremi,4. dokaz o osiguranim potrebnim sredstvima za obavljanje djelatnosti sukladno pravilniku.

Agencija donosi akreditacijsku preporuku u roku od 60 dana kojom preporua ministru izdavanje dopusnice ili odbijanje zahtjeva za izdavanje dopusnice. U sluaju odbijanja zahtjeva, osniva ima pravo ponoviti zahtjev po isteku roka od godinu dana od dana donoenja rjeenja.Svi postupci izdavanja dopusnica i vrednovanja visokih uilita te studijskih programa zapoeti do stupanja na snagu ovoga Zakona dovrit e se prema odredbama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i propisa donesenih na temelju istog Zakona. Visoka uilita u Republici Hrvatskoj su sveuilita (sa svojim sastavnicama-fakultetima i umjetnikim akademijama), veleuilita i visoke kole. Pod Sveuilitem se smatra da je to svaka ustanova koja organizira i izvodi sveuiline studije, a moe organizirati i izvoditi i strune studije. Veleuilite i visoka kola su ustanove koje organiziraju i izvode strune studije. U Republici Hrvatskoj trenutno postoje 122 visoka uilita sa statusom ustanove od toga: 7

15

javnih sveuilita, 3 privatna sveuilita, 67 fakulteta i akademija, 2 privatna veleuilita, 13 javnih veleuilita, 27 privatne visoke kole i 3 javne visoke kole. (http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=7483&sec=3305)

16

4. PRIVATNI DJEJI VRTII U RIJECI

U Hrvatskoj ima 238 privatnih vrtia od ega su u 175 vrtia osnivai fizike osobe, 50 osnivai vjerske zajednice i 13 osnivai udruge. U privatnim vrtiima je smjeteno 29.3 % djece. No od ukupno 238 privatnih vrtia u Hrvatskoj, u Rijeci postoji svega 8 od njih, a to su :1.

Djeji vrti "Mala vila" (Drutvo prijatelja Waldorfske pedagogije) Zametska 6/1 Ravnateljica: Nataa Filipovi

2.

Djeji vrti "Maza" Brae Stipi 26 Ravnateljica: Zvjezdana Balen-Vugla Podruni vrti na Krnjevu: "Maza - Krnjevo"

3.

Djeji vrti "Nazaret" Cvetkov trg 5 (Druba sestara Presvetog Srca Isusovog) Ravnateljica: Sestra Bernardina (Stojka Masla) Podruni vrti "Mima"

4.

Djeji vrti "Pinokio" Ludvetov breg 1 Ravnateljica: Ines ic

5.

Djeji vrti "Zvjezdica mira" Franje Kresnika 8 (Druba sestara milosrdnica) Ravnateljica Marija Prodan

17

6.

Djeji vrti "Snjeguljica" Boe Starca Jurieva 58 Ravnateljica: Marijana ondri

7.

Djeji vrti "Mali princ" Metrovieva 24 Ravnateljica: Sandra Cika Stjepi Podruni vrti na Zametu: "Mala Sirena" Brae Fuak 5c,

8.

Djeji vrti "Zlatan" Primorska 9 Ravnateljica: Sandra Mataija Sumi

Od svih navedenih privatnih vrtia na podruju Grada Rijeke, izdvojiti emo i opisati samo neke, te istaknuti njihove posebnosti i karakteristike.

18

4.1. Posebnosti pojedinih privatnih vrtia 4.1.1. Djeji vrti "Mala vila" Povijest Waldorvske pedagogije Utemeljitelj waldorfske pedagogije je znanstvenik, pisac, filozof Rudolf Steiner (18611925) roen u Kraljevcu, u Meimurju, jedan je od velikana prolog stoljea. Uz njegovo ime veu se inovacije u medicini (antropozofska medicina), poljoprivredi (biodinamika poljoprivreda), arhitekturi (organska arhitektura)i naravno pedagogiji. Utemeljitelj je i euritmije kao nove umjetnosti rijei, pokreta i glazbe. lako je studirao matematiku i prirodne znanosti bio je zaokupljen duhovnom znanou. Sva saznanja do kojih je doao bila su mu inspiracija i temelj za stvaranje nove duhovne znanosti o prirodi, ovjeku i svijetu -antropozofije (gr. antraphos ovjek, sophia -mudrost). Upravo na postavkama antropozofije R. Steiner paljivo je izgradio itav sustav kolovanja; od najranijih dana do duhovno-duevne zrelosti. Waldorfska pedagogija poinje se razvijati 1919. godine. Radnici tvornice Waldorf-Astoria u Stuttgartu imali su obrazovne teajeve koje je vodio Rudolf Steiner. Radnici tvornice eljeli su i za svoju djecu kolu u kojoj bi se poduavalo na iv i umjetniki nain - onako kako je Rudolf Stefner oblikovao njihove teajeve. Direktor tvornice Waldorf-Asforia, Emil Molt, ispunio im je tu elju i nastala je prva waldorfska kola za djecu. Danas waldorfska pedagogija ivi u tako razliitim zemljama kao to su: Japan, vicarska, Njemaka, Engleska, Rusija, Rumunjska, zemlje Skandinavije, Afrike, June Amerike, SAD (na svim kontinentima). U vicarskoj je pedagogija Rudolfa Steinera ula i u dravne kole. U Hrvatskoj danas djeluju dvije waldorfske kole (u Zagrebu i Rijeci) i osam waldorfskih djejih vrtia (Zagreb, Rijeka, Split). Dijete predkolske dobi Malo dijete je cijelo osjetilno bie, koje sve upija i eli oponaati. Ono u sebe udie cijelu okolinu, ali ono nema mogunost "filtriranja" pozitivnih odgojnih utjecaja tj. zbivanja od onih negativnih i besmislenih. Ono upija sve. Takoer, na dijete ove dobi ne djeluje moraliziranje i pouavanje, ve ono ui oponaanjem. Roditelji, odgojitelji i svi oni koji se bave djetetom, u svakom trenutku moraju biti dostojni oponaanja. Iz tog razloga se u ovom djejem vrtiu redovito izvode radni procesi iji smisao dijete moe iskusiti i doivjeti, u sebi preraditi i oponaati. Dakle, oponaanje slijedi nakon opaanja putem osjetila. Izrazito je vano poticati19

osjetila na nain primjeren razvojnim karakteristikama malog djeteta, a da to ne bude atak na njegovo malo bie, te pruati primjerene mogunosti njihovog izraavanja putem: harmoninog okruenja (ureenje prostora, boje u prostoru, materijali); umjetnikih aktivnosti (slikanje, modeliranje prirodnim materijalima); kunih poslova ili tzv. radnih aktivnosti (kuhanje, pranje, peglanje); drugih raznolikih aktivnosti (bojanje, tkanje, nizanje, filcanje, ivanje); paljivog postupanja s jezikom i gestama.

Uz oponaanje, temeljni principi odgoja djeteta ove dobi su ritam i ponavljanje. Princip ritma i ponavljanja prua djeci osjeaj sigurnosti i povjerenja, zato mora biti prisutan u svim segmentima ivota djeteta. Dnevni ritam u vrtiu moe se usporediti naizmjeninim udisajem i izdisajem aktivnosti koje trae koncentraciju, nasuprot oputenoj slobodnoj igri. Tjedni ritam odnosi se na pravilnu izmjenu umjetnikih aktivnosti tijekom tjedna, a godinji ritam prati tijek izmjene godinjih doba i kranskih svetkovina, na emu se temelji tematsko planiranje rada. Rano djetinjstvo je dragocjeno doba u kojem se grade temelji kasnijeg zdravlja. Dijete ima pravo da to doba u punoj mjeri doivi, a ne da ga mi odrasli prerano prilagoavamo svijetu odraslih. IVOT U MALOJ VILI Toplo okruenje, smireno ozraje, prijazna odgojiteljica, stalni ritam, dovoljno vremena za igru, prirodni materijali i igrake - sve to omoguuje djetetu harmonian razvoj. U Maloj vili igrake su nainjene od iskljuivo prirodnih materijala: drva, pamuka, vune, fila... Prirodni materijali sami po sebi imaju svoje razliite kvalitete kao to su: hladnoa, toplina, gruba ili glatka povrina, boja i karakteristian miris, koje kod djece razvijaju osjetila u pravom smislu rijei (moemo usporediti plastiku koja je uvijek iste kvalitete). A temeljno u ovoj dobi jest razvijati poticati osjetila, jer ono putem njih stupa u vezu s vanjskim svijetom. Stoga smatraju izuzetno vanim kakva je kvaliteta materijala s kojim se djeca igraju.U toj dobi djeci ne nude tehnike igrake, igrake za konstruiranje, niti intelektualne drutvene igre, nego razliite materijale: tkanine razliite kvalitete, veliine i boje, korjenje i granje stabala, otpiljene kolutove i komade debla, razliito oblikovane trupce, eere, kamene oblutke ... Svi ti20

jednostavni

oblici

daju

djetetu

prostora

da

svojom

matom

razvija vlastitu stvaralaku igru. Takva igra nije nametnuta gotovim igrakama s mnotvom (esto suvinih) detalja. Osim neoblikovanih i poluoblikovanih igraaka tu su i lutke i ivotinje i druge igrake koje s ljubavlju izrauju odgojiteljice i roditelji ivanjem, pletenjem, kukianjem, te oblikovanjem nepredene vune, drva ... U vrtiu Mala Vila nema audiovizualnih sredstava (TV, radio, glazbena linija DVD), ve sve sadraje (prstovne i gestovne igrice, pjesmice, prie, bajke, lutkarske predstave, glazba) s djecom provode same odgojiteljice, bez barijere koja bi se mogla nai izmeu njih i djece, to smatramo izuzetno vanim, jer tako gradimo i razvijaju odnos "ti i ja". Kompjuter takoer nije prisutan u vrtiu, jer smatraju da se u predkolskoj dobi djeca ne mogu krostiti njime na primjeren i koristan nain, te da djeci nudi samo pasivan, nekreativan i nesocijalan nain igre, prikazujui svijet iz druge ruke, svijet koji nije istinit. Osim toga sadraji pojedinih igrica potiu razvoj agresivnosti kod djece. ivot u Maloj Vili - UMJETNIKE I RADNE AKTIVNOSTI - RITAM TJEDNA Uz aroliju Male vile svakoga dana djeca stvaraju i svoje arolije.

Ponedjeljkom slikaju biljnim akvarel bojama, utom, crvenom i plavom. Djeca na poetku dobivaju jednu boju kako bi jasno doivjela kvalitetu koju ta boja ostavlja prije nego se pomijea sa drugim bojama. Boje im dajemo pratei tijek godinjih doba u jesen nijanse crvene i ute, zimi plavu boju, u proljee utu i plavu i ljeti utu, crvenu i plavu. Slikanje na mokrom papiru na dijete djeluje imaginativno i oputajue te podrava djetetovu sanjajuu svijest. Utorkom dolazi teta Miriam koja s djecom radi euritmiju. Euritmija je posebna umjetnika aktivnost koja u sebi sadri govor, glazbu i pokret. Srijedom vrti zamirii mirisom toplog kruha i domaeg kolaa kojeg su umijesile marljive djeje ruice. Ako imaju sree da koji kolai ostane, tada se i roditelji oslade, a ako ne, mogu samo uivati u mirisu. etvrtak je dan za crtanje, ali ne bilo kakvim bojama. Pastele su nainjene od prirodnog pelinjeg voska i posebnog su oblika ( u obliku malih blokova tj. ploica), prilagoenog djejoj ruci. Ploice s razliitim rubovima i razliito irokim povrinama omoguavaju da se dijete ne usredotoi samo na crtu, ve i na doivljaj boje. S ploicama crta bezbrino, jer svaka igra ovim bojama zavrava za dijete lijepim crteom i time ona nije optereena s konkretnom, zadanom formom.

21

Petkom se djeluje na razvoj volje modeliranjem u pelinjem vosku, nepredenoj vuni, glini, plastificiranjem u papiru itd. Toga dana uobiavaju i temeljitije pospremati i istiti vrti. Na ovaj nain djeca se ue odreenom redu (koji ostavljaju za sobom na kraju tjedna i koji ih doekuje na poetku novog) u kojem i sami sudjeluju zajedno sa odraslima. Djeca tako ine ono to najvie vole, a to je oponaanje odraslih pri njihovom radu, a odraslima ova aktivnost pomae da djecu ue redu bez previe verbalnog pouavanja. IVOT U MALOJ VILI - SVETKOVINE KROZ TIJEK GODINE - RITAM GODINE Korijeni svetkovina seu u davnu prolost. U praskozorje ovjeanstva, kada je ovjek bio tijesno povezan s prirodom, prirodnim ritmovima i otvoren prema duhovnom svijetu, kroz svetkovine je traio smisao svog postojanja na Zemlji. Glazbeno-poetsko-plesnim izraavanjem obraao se duhovnom svijetu s dubokim strahopotovanjem i zahvalnou. Promatrajui svemir i prirodu doivljavao je poruke duhovnog svijeta. S vremenom se ovjek sve vie poeo udaljavati od prirode, a time i od sebe samoga. Tako su u dananje doba svetkovine odjenule komercijalna ruha potroakog razmiljanja. Zaboravljen je istinski smisao svetkovine. Na poetku jeseni, kada je sve prepuno plodova, kada se ljudi na selu zahvaljuju za dobru etvu, dolazi nam Sveti Mihael (29.09.), koji sa svojim zlatnim maem to su mu ga iskovale zvjezdice, pobjeuje zlog zmaja. Tim svojim maem daje blagoslov hrabrim vitezovima, a oni, ponosni na svoje zlatne krune to su ih toga dana dobili, nose kui i arobne jabuice u kojima su pronali zvjezdice. Slavei svetkovinu Svetog Martina (11.11.) dajemo djeci sliku ljudske dobrote i veliine ljudskog bia. Sveti Martin je prema legendi podjelio svoj plat sa siromahom, a mi emo u vrtiu sa svojim prijateljima podjeliti kolaie koje smo sami umijesili. Adventno razdoblje (Advent - dolazak) je radosni put tihog iekivanja Boia. To je vrijeme najvee tame u prirodi, stoga prve nedjelje Adventa idemo u Adventski vrt potraiti svjetlo koje svijetli za nas i u nama. Zlatnim nebeskim stepenicama (06.12.) sa zlatnom knjigom u ruci sveano nam dolazi Sveti Nikola. Njegov pomonik Krampus vjerno ga prati i pomae nosei veliku vreu poklona. Iz zlatne knjige Sveti Nikola nam kazuje o naim dobrim djelima i onima koje nismo uinili kako treba. No, ipak nas daruje jabukom, zlatnim orahom i medenjakom.

22

Dolazi zima, vani postaje tamno i hladno, a u njihovom vrtiu je svijetlo i toplo. Sve e vam biti jasno kada ujete da su svijeice napravile djeje ruice, poklone za Boi (koji nam uskoro dolazi i svjetlost donosi), opet su napravile djeje ruice, a ukrase za bor i kolae za sveanost kada nam dou mame i tate, none i nonii takoer su napravile djeje ruice, kod nas ne moe biti tamno i hladno, jer toliko toga napraviti znamo. "Boinom igrom" djeci dajemo sliku Svete obitelji i roenja malog Isusa. "Tri kralja gle dolaze uz zvijezde sjaj..." I Melkior i Baltazar i Gapar stii e do malog Isusa i darovati ga zlatom ( jer se rodio kralj ), smirnom ( jer se rodio ovjek ) i tamjanom ( jer se rodio Bog ). U periodu makara postaju vrijedni majstori: pekari, zlatari, krojai, postolari, stolari stapamo se s razliitim zanimanjima i izraujemo mnoge stvari. Za Uskrs gnijezda pripremamo i tada su nam ruice vrlo spretne, kako bi ih zeko zatekao marljive i sretne, te u parku dok se igraju crveno jaje u gnijezdu ostavio ... Iz dana u dan, duh svetkovina blagotvorno djeluje na djeju duu ... a kada nakon ljetnih praznika opet zajedniki krenu na put - to je kao da polako otvaruju glazbenu kutijicu iji su im zvui dragi i poznati, no sada su godinu dana stariji i posve ista glazba zvui nekako drugaije. (http://www.waldorfski-vrtic-rijeka.hr/) 4.1.2. Djeji vrtii Maza a) Djeji vrti Maza- Vikovo Program : 1. Redoviti cjeloviti 10,5-satni program Za djecu od navrene 3 godine pa do polaska u kolu 2. Redoviti cjeloviti 10,5-satni program s ukljuenim posebnim programom ranog uenja engleskog jezika Za djecu od navrene 3 godine pa do polaska u kolu 3. Redoviti poludnevni popodnevni 4-satni program s ukljuenim posebnim

programom ranog uenja engleskog jezika Za djecu od navrene 3 godine pa do polaska u kolu23

4. Krai program- rano uenje engleskog jezika dva puta tjedno b) Djeji vrti Maza- Gornja veica Program : 1. Redoviti poludnevni program u trajanju od 5 sati s ukljuenim programom ranog uenja engleskog jezika Za djecu od navrene 3 godine pa do polaska u kolu c) Djeji vrti Maza Krnjevo 1. Redoviti cjeloviti 10 - satni program Za djecu od navrene 2 godine pa do polaska u kolu 2. Redoviti cjeloviti 10- satni program s ukljuenim posebnim programom ranog uenja engleskog jezika Za djecu od navrene 3 godine pa do polaska u kolu 3. Redoviti poludnevni popodnevni 4-satni program s ukljuenim posebnim

programom ranog uenja engleskog jezika Za djecu od navrene 3 godine pa do polaska u kolu 4. Krai program- rano uenje engleskog jezika dva puta tjedno (http://www.vrtici-maza.hr/) 4.1.3. Djeji vrti Nazaret Djeji vrti "Nazaret" u Rijeci na Drenovi, kao javna predkolska katolika ustanova, djeluje od kolske godine 1998/99., premda se njezino postojanje rauna od 1980. Osniva i vlasnik vrtia je Druba sestara Presvetog Srca Isusova. Odgojno-obrazovna djelatnost Drube je izvorno karizmatsko poslanje. Sestre Presvetog Srca Isusova imaju stoljetno iskustvo odgoja u vjeri djece i mladei, iako su to morale initi na razne naine prilagoavajui se drutveno-politikim previranjima u naoj domovini.24

Marija Kozuli, utemeljiteljica Drube, kao karitativno-socijalna i pedagoko-kulturna djelatnica je zapoela svoje poslanje odgojem djece u vjeri, osobito siromanih, prije 130. godina. Ona je 11. listopada 1895. otvorila u Rijeci djeji vrti (zabavite), koji je tada odobrilo Poglavarstvo grada Rijeke. Ovako je Marija Kozuli izvijestila javnost u dnevnom tisku 24. rujna 1895. prigodom otvorenja vrtia: "Vrti e biti ureen na nain Fridricha Frbela (njemakog pedagoga), s igrama prikladnim djejoj dobi, pjevanjem, tjelovjebama na svjeem zraku ili u zato odreenoj prostoriji, prema godinjem dobu, sa saenjem raslinja, radovima, slikanjem, te vjebama u konstruiranju itd. itd., jednom rijeju kako to zahtijeva frbelski nain. Potpisana se nada da e velik broj obitelji povjeriti svoju djecu njezinoj brizi, a ona obeava da e ih pratiti svim svojim snagama odgajajui ih religiozno, moralno i intelektualno i udahnjivati u njih ljubav prema svemu to je dobro, plemenito, te korisno koliko za ovjeka pojedinano, toliko openito za drutvo." Uz redovit su rad s djecom u djejem vrtiu "Nazaret", koji obuhvaa program cjelovitog predkolskog odgoja i rada s djecom, ukljueni i krai programi: - uenje engleskog jezika, - glazbeni odgoj, - tjelesni odgoj. U vrtiu je vjerski odgoj djece u sreditu suvremenih pedagokih metoda i odgojno-obrazovnog programa, koji je bio i sredite pedagokog-kulturnog rada Marije Kozuli. Podrunica- Djeji vrti Mima Jaslice "Mima" Djeje jaslice MIMA smjetene su u zgradi prvog djejeg vrtia koji je osnovala 1895. u Rijeci Marija Kozuli Majka Krucifiksa, utemeljiteljica Drube sestara Presvetog Srca Isusova. Ista je zgrada i Kua utemeljenja Drube. Godine 1948. gradske su vlasti oduzele zgradu i u nju smjestili dravni vrti. Sestre su godine 1971. nastavile rad s djecom u nedostatnom samostanskom prostoru, a vratile su se u spomenutu zgradu 1997.Mariju Kozuli su njezini roditelji od milja zvali Mima, stoga su tim imenom nazvane Jaslice.U jaslicama Mima mnogostruke aktivnosti i rad s djecom protkane su vjerskim odgojem tijekom cijele pedagoke25

godine, pratei crkvene blagdane liturgijskog kalendara u godini.Pridaje se i velika vanost suradnji s roditeljima kroz svakodnevne susrete i mjesene radionice pod strunim vodstvom nadbiskupijskog Ureda za obitelj. (http://www.sestre-scj.hr/showItem/vrtic-nazaret) 4.1.4.Djeji vrti Zvjezdica mira Djeji vrti Zvjezdica mira u Rijeci, Kresnikova 8 sa podrunim vrtiem sv. Vinko u Praputnjaku nalazi se u sklopu samostana sestara milosrdnica (Osniva). Svoje djelovanje vrti je zapoeo 1987. godine a registriran je 1998. godine. Programom je obuhvaeno 75 djece u etiri mjeovite odgojne skupine: ANELI, LEPTIRI, ZVJEZDICE i SV.VINKO. Tri odgojne skupine djeluju u Rijeci a odgojna skupina sv. Vinko u Praputnjaku. U skupine su integrirana i djeca sa potekoama u razvoju. Odgojno obrazovni rad provode 7 odgajateljica. Programi U djejem vrtiu Zvjezdica mira ostvaruje se cjelodnevni 10 satni redoviti program njege, odgoja, obrazovanja, zdravstvene zatite, prehrane i socijalne skrbi djece predkolske dobi koji su prilagoeni razvojnim potrebama djece te njihovim mogunostima i potrebama. Uz redoviti provodi se program vjerskog sadraja, ranog uenja stranog jezika, program po Montessori pedagogiji, program modernog plesa. Cilj vjerskog odgoja: senzibilizirati dijete za njegovu duhovnu dimenziju kao potrebu koja ga ini osjetljivim za otkrivanje, primanje i oblikovanje njegova ivota u odnosu prema sebi, drugome te na poseban nain prema Bogu. Zadae vjerskog odgoja: pomoi djetetu da raste u povjerenju u sama sebe, razvijajui tako svoju osobnost. zadovoljiti djetetovu potrebu za pripadanjem i ljubavlju te na temelju tog iskustva upuivati ga na odnos, susret i autentino pribliavanje Bogu. odgajati dijete za odgovorno ponaanje u svijetu koji ga okruuje. pobuivati djeje uenje i divljenje i duboku radost prema Bogu Stvoritelju.26

-

razvijati osjeaj povjerenja, zahvalnosti, darivanja, suosjeanja i suradnje s blinjima.

-

osigurati djetetu kvalitetu ivljenja, razvijajui temeljne i bitne odrednice ovjekova bitka: ljepotu, istinu i dobrotu.

-

pomoi djetetu u uspostavljanju autentinih odnosa s drugima koji su razliiti. omoguiti djetetu da igrom doivljava i upoznaje temeljne poruke evanelja.

Zato vjerski odgoj? dijete je spontano, otvoreno transcendentnomu i religioznosti dijete ima sposobnost uenja i divljenja mata, intuicija, znatielja i spontanost omoguuju stvaranje autentinog odnosa s Bogom Kako? Igrajui se i proimajui duhovnu dimenziju kroz sve djelatnosti koje se u vrtiu provode (pisana rije, glazba, likovni izriaj, scenski prikaz, pokret...) Kada? situacijski spontano i nepredvieno kada prati potrebe i osjeaje djeteta planski i predvieno, slijedei liturgijsko vrijeme i blagdane pravo djeteta na slobodu misli, savjesti i vjere potreba za cjelovitim odgojem

( http://zvjezdica-mira.hr/)

4.1.5. Djeji vrti "Mali princ" Podruni vrti na Zametu: "Mala Sirena"27

Privatni djeji vrti "Mali princ" zapoeo je sa radom kao igraonica za djecu u ljeto 2003. godine. Na dan zaljubljenih 2007. godine dobili smo status djejeg vrtia i iste godine u listopadu otvorili podrunicu "Mala sirena". Djeluju na dvije lokacije: "Mali princ" u Metrovievoj 24 (Krnjevo) sa jednom "Mala sirena" u ulici Brae Fuak 5c na

mjeovitom odgojno - obrazovnom skupinom. obrazovne skupine

Zametu sa jednom starijom jaslikom skupinom od 2 - 3 godine i dvije mjeovite odgojno -

Vrti odie ljubavlju, kreativnou i pravom kunom atmosferom u kojoj su djeca izuzetno povezana i meusobno i sa svojim tetama. Vjeruju da je razlog uspostavljanja takvog odnosa ljubavi i topline taj to u njihovim grupama rade dva odgojitelja koja se preklapaju u tijeku gotovo cijelog radnog vremena.Vrti je "Vrti otvorenih vrata" dinamian, fleksibilan i slobodan. Prostor u kojem vladaju razumijevanje, povjerenje i tolerancija. Odgoju djece pristupaju ozbiljno i savjesno sa puno ljubavi i znanja pruajui im sigurnost i osjeaj pripadnosti i potovanja. Programi Program je verificiran od Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta i Zavoda za kolstvo Republike Hrvatske. Slijedi zadanu strukturu i u suglasju je sa Programskim usmjerenjem odgoja i obrazovanja predkolske djece. Posebnost programa je rad s djecom na engleskom jeziku kao i ukljuivanje ekolokih,

glazbenih i likovnih sadraja. Zalau se za kurikulumski pristup, usredotoenost na dijete, te proces njegova promatranja i praenja u svrhu prepoznavanja potreba i ostvarivanja pogodnog okruenja i niza postupaka za njegov pravilan razvoj. Cilj im je Vrti pribliiti djeci i omoguiti im nesputano i slobodno kretanje i otkrivanje svijeta oko sebe. U svakoj skupini rade dvije odgojiteljice djece predkolske dobi koje se preklapaju tijekom gotovo cijelog radnog vremena. Djeji vrti djeluje kroz skupine (jaslice i vrti). Jaslice

28

U starijoj jaslikoj skupini borave djeca od 2. do 3. godine i o njima se brinu dvije odgojiteljice koje se preklapaju u tijeku gotovo cijelog radnog vremena. Prostor je namjetajem i opremom prilagoen najmlaem uzrastu djece, tako da im je sve na dohvat ruke i da ih podsjea na obiteljski dom. Ove pedagoke godine u jaslicama rade teta Helga i teta Milena koje: - potiu osamostaljivanje djetetovih motorikih vjetina (npr. samostalno hranjenje, oblaenje / svlaenje, obuvanje / izuvanje, ...) - usvajanje novih znanja i spoznaja (npr. pranje zubi, samostalno pranje ruku, odvikavanje od pelena, ....) - spoznajni intelektualni razvoj - razvoj komunikacijskih vjetina i socijalizacije Vrti Vrtike grupe su mjeovite i u njima borave djeca od 3 godine do polaska u kolu. Sa djecom su dvije odgojiteljice koje se preklapaju u tijeku gotovo cijelog radnog vremena. U program integriran je engleski jezik, sportske aktivnosti, ritmika, yoga i program male kole. Djeca veliki dio vremena provode na zraku, u etnji i igri, a redovito odlazimo i u kazalite, muzeje, izlobe, izlete.

Sportski program Sportski program u sklopu je njihovog osnovnog programa i aktivno se provodi u svim grupama, pa ak i u jaslicama. Teta Suzana je educirani trener i nije ba popustljiva . Program se dodatno ne naplauje. Program je verificiran od Ministarstva znanosti, prosvjete i porta RH Engleski jezik Engleski jezik integriran je u osnovni program i verificiran od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta. Aktivno se provodi u svim vrtikim grupama i jaslicama. Svrha je pruiti mogunost upoznavanja stranog jezika i postupno uvoenje u komunikaciju na engleskom29

jeziku, te stvaranje kvalitetne osnove za kontinuitet uenja engleskog jezika. Dodatno se ne naplauje. Program predkole Program predkole ukljuen je u osnovni program i provodi se od samog upisa vrti, s time da je najintenzivniji godinu dana pred polazak u kolu. Povratne informacije njihovih kolaraca su jako dobre; djeca se odlino snalaze u novoj sredini (koli), imaju razvijene radne navike i odgovorna su. Program je verificiran od Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta RH. Prehrana Pravilna prehrana jedan je od najvanijih imbenika za osiguravanje zdravlja djeteta, u koje spada mentalno zdravlje, razvoj imunolokog sustava i sveukupnost djetetovih motorikih sposobnosti. Djeca se u ovom vrtiu hrane prema propisanim normativima i pod stalnim su nadzorom Zavoda za javno zdravstvo u Rijeci. U vrti je uveden HACCAP sustav, to znai da imamo stalan nadzor nad higijenom i zdravstvenom ispravnou hrane. U vrtiu djeci nude etiri obroka: doruak, vonu uinu, ruak i poslijepodnevnu uinu. Jelovnik je sastavljen prema prehrambenim standardima i normativima za prehranu djece u djejim vrtiima. Engleska igraonica Engleska igraonica namijenjena je djeci koja ne pohaaju vrti, a i njihovoj djeci kojima je premalo igre. Odrava se dva puta tjedno po sat vremena. Cilj ove igraonice je: - razvijati motivaciju, pozitivan odnos i potrebu prema uenju stranog jezika - upoznati se sa elementima druge kulture - upoznati se s izgovorom i intonacijom engleskog jezika - sluati s razumijevanjem30

- stei sigurnost i samopouzdanje u izraavanju na engleskom Jeziku ( http://www.maliprinc.hr/home/)

(http://www.rijeka.hr/DjecjiVrtici01)

31

5. ZAKLJUAK

Kroz ova naa poglavlja u naem seminaru pokuale smo razjasniti neke od ovih pojmova: privatna uilita, virtualna, korporacijska uilita, ciljeve i programe Open Universitya. Pokuale smo jedan dio panje usmjeriti i na privatne vrtie poto oni imaju neko znaenje za na budui rad. Svatko od na moe se danas-sutra nai da radi u privatnim vrtiima. Iz tog smo razloga pronale informacije koje su nam se inile zanimljiva, a to su da saznamo koliko uope privatnih vrtia djeluje na podruju Republike Hrvatske, koji su to te neke njihove karakteristike. Isto tako u novije vrijeme sve je vie zbog razvijanja tehnologije zastupljeno uenje na daljinu, to je ''moderan'' nain uenja te u sklopu toga spominjemo virtualna uilita. Ukratko ovdje emo ponoviti neke od najvanijih informacija koje se proteu kroz na seminarski rad. Visoka uilita obavljaju svoju djelatnost kao javnu a odreena je Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Dijele se na javna i privatna. Privatna sveuilite, veleuilite i visoka kola osnivaju se prema Zakonu i propisima koje se odnose na osnivanje ustanova. Sve se vie spominju virtualna uilita odnosno uenje na daljinu pomou kojih se materijali, ali i ispiti rjeavanju pomou kompjutera. U Republici Hrvatskoj djeluje 122 viska uilita. Jedno od najpoznatijih visokih uilita je Open University koji je osnovan 1969. godine. Glavni cilj je pruanje sveuilinog obrazovanja za one koje ele nastaviti svoje obrazovanje , a ukljuuje uenje na pola radnog vremena te uenje na daljinu. Uenje najee ukljuuje audiovizualne materijale. U Republici Hrvatskoj ima 238 privatnih vrtia, izmeu kojih smo spomenuli samo neke.

32

5. LITERATURA

1. Dryden, G., i Vos, J. (2001). Revolucija u uenju. Zagreb: Educa 2. oljan, N.N., (2007). asopis za visoko obrazovanje. Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu3.

Djeji vrti Rijeka. Pretraivanje na Internetu 25.11.2011.

(http://www.rijeka.hr/DjecjiVrtici01) 4. Open University.Pretraivanje na Internetu 25.11.2011. (http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=7483&sec=3305) http://www.waldorfski-vrtic-rijeka.hr/6. (http://www.vrtici-maza.hr/) 7. (http://www.sestre-scj.hr/showItem/vrtic-nazaret) 8. ( http://zvjezdica-mira.hr/) 9. ( http://www.maliprinc.hr/home/)

33

34