MAŠINSKI FAKULTET U ZENICI

PREDMET: Mjerna tehnika

SMJER: Opće mašinstvo

SEMINARSKI RAD TEMA: Mjerenje vremena

Profesor: Student:

Doc.dr. Samir Lemeš Agić Adnan

Zenica, maj 2014.

Rezime: Tema mog seminarsog rada jeste „Mjerenje vremena“,tako da ću u prvom dijelu seminarskog rada potruditi da dam što jasniju definiciju sekunde što će poslužiti za bolje razumjevanje vremena kao pojma.

Glavni dio mog seminarskog rada baziran je na historijatu,zatim instrumentima za mjerenja vremena ( različite vrste satova, kalendara i pojam Internet Time), kao i zašto nam služi vrijeme i koliko nam je potrebno u svakodnevnom životu.

Nakon svega razmatranog u okviru ovog seminarskog rada moći ćemo izvesti zaključak o glavnom temi današnjice-vremenu.

Ključne riječi:

Mjerenje vremena, historija mjerenja vremena, principi mjerenja vremena, vrste mjernih instrumenata.

2

1.UVOD

Riječ „vrijeme“ potječe od staroindijske riječi „varimar“, a značenje joj je: širina,prostor i prostranstvo. Jedinica vremana, sekunda, prvobitno je bila definirana kao 1/86 400 interval "srednjeg sunčevog dana" temeljenog na astronomskoj teoriji koja nije mogla uzeti u obzir nepravilnosti u rotaciji Zemlje. Ni kasnija definicija bazirana na "tropskoj godini" nije zadovoljavala. U međuvremenu su eksperimenti pokazali da se atomski standard vremenskog intervala, koji se bazira na tranziciji između dva energetska nivoa nekog atoma ili molekule, može realizirati i reproducirati mnogo preciznije. Stoga je 1967. usvojena definicija sekunde koja se odnosi na atom cezija u njegovom osnovnom stanju pri temperaturi 0 K.Ona glasi:Sekunda je trajanje 9 192 631 770 perioda radijacije koja odgovara trenziciji između dva hiperfina nivoa osnovnog stanja atoma cezija 133.

Sekunda (oznak: s) mjerna je jedinica za vrijeme, jedna od sedam osnovnih jedinica Međunarodnog sistema (SI).U poređenju s većim mjernim jedinicama za mjerenje vremena:

1 minuta = 60 s 1 sat = 3600 s 1 dan = 86400 s (zbog usklađenja sa stvarnom rotacijom Zemlje u neke dane umeće

se prijestupna sekunda, stoga ne traju svi kalendarski dani 86400 s)Za mjerenje vremenskih intervala kraćih od sekunde koriste se manje mjerne jedinice: milisekunda (ms), mikrosekunda (μs), nanosekunda (ns) itd. čiji iznos je određen predmetkom ispred osnovne jedinice sekunda.

Nestandardne mjerne jedinice za vrijeme su:

Vijek Era doba.

3

2. Mjerenje vremena

2.1. Historija mjerenja vremena

U staroj Grčkoj, dolijetanje ždralova označavalo je vrijeeme za sjetvu i sađenje povrća, a povratak lasta završetak i vrijeeme obrezivanja drveća. Ali, mnogo ranije, ljudi su uočili da tačnije vremenske podatke mogu dobiti posmatranjem kretanja nebeskih zvijeezda i planeta. U Egiptu su astronomi i matematičari još od 2.100–1.800 g.p.n.e, posmatranjem položaja i kretanja zvijeezde Sirijus na nebu, određivali početak godine. Arhitas iz Tarenta, (428–347. g.p.n.e.), u svojoj rečenici “vrijeme je veliki broj malih pomjeranja, odnosno određeni interval u strukturi svemira”, vjerovatno je prvi matematičko vrijeme definisao kretanjem svemirskog sistema. Za Platona, vrijeme je matematička veličina a njena veličina je izvedena iz kretanja planeta. Aristotel je bio još precizniji: “Ne samo što kretanje mjerimo pomoću vremena već i vrijeme prema kretanju zbog toga što jedno uslovljava drugo”. Prodor heliocentrične teorije i teorije kretanja planeta prema Keplerovim zakonima doveo je do matematičkog definisanja pojma. Francuski astronom i matematičar Pjer Simon de Laplas okarakterisao je vrijeme kao “...umnožavanje kontinuiteta niza događaja u našoj svesti”. A Isak Njutn je 1687. pisao: “...apsolutno vrijeme, stvarno i matematički, teče ravnomerno samo od sebe i iz svoje prirode bez bilo kakvog odnosa sa spoljašnim svijetom.” Promena dana i noći najviše je uticala na stvaranje predstave o vremenu. U staroj Grčkoj se smatralo da je dovoljno da se vrijeme između izlaska i zalaska sunca podijeli na jutro, podne i veče. Na isti način se delilo i noćno vrijeme. Nešto tačniju podjelu razvili su Rimljani u I v. kod kojih je dan imao sedam dijelova: mane, dies, merides, suprema, vesper, nox i intempestas. Vrijeme noći djelili se na četiri dijela zbog smjene noćnih straža.

Kod Egipćana i Rimljana novi dan je započinjao u ponoć. Vavilonci, Sirijci i Persijanci su za početak dana smatrali izlazak Sunca, Arabljani podne a Jevreji i Kinezi zalazak Sunca. Prema Hiparhu (2.v.p.n.e.) dan je započinjao u ponoć. A grčki astronom Ptolomej (90–160. g.), početak dana je stavio u podne. Mnogo vijekova kasnije, Ptolomejev način je preuzeo i poljski astronom Nikola Kopernik, koji je određivanje podneva pasažnom metodom, tj. tako da se ono izmjeri u vrijeme prolaza Sunca kroz teritorijalni meridijan, smatrao veoma tačnim, pa je prema tome prikladno za računanje početka dana.

Sat je instrument za mjerenje vremena. Najčešći današnji satovi su zidni i ručni.

Sat je jedan od najstarijih izuma. Izumljen je kako bi mjerio vremenske jedinice manje od dana, mjeseca i godine.

Prije nego što se izmislio mehanički sat, ljudi su koristili razne vrste satova među kojima su najzastupljeniji pješčani sat, vodeni sat i sunčani sat.

4

2.2. Mehanički sat

Mehannički satovi razvili su se u Europi u 17. stoljeću iz “opružnih” satova koji su se pojavili u 15. stoljeću.Mehanički satovi nisu tako precizni kao moderni kvarcni satovi i u pravilu su mnogo skuplji. Danas se nose iz estetskih razloga, kao dio nakita i kao pokazatelj društvenog statusa.Svaka dodatna funkcija mehaničkog sata osim osnovne, pokazivanja tačnog vremena, se tradicionalno zove komplikacija. Neke od najučestalijih komplikacija su:Automatsko navijanje (ili samonavijanje) – eliminira potrebu za navijajem sata tako što sat automatski navija pogonsku oprugu koristeći prirodne pokrete ruke nositelja sata.

Slika1. Mehanički sat (10)2.3. Big Ben

Big Ben je najveći zvoneči sat sa četiri lica na svijetu,pravo ime tornja je ‘Clock Tower ‘.Nalazi se u sjevernom dijelu Westminsterske palače u Londonu.Big Ben je nadimak za glavno zvono, formalno poznatije kao Great Bell, smješteno unutar tornja. Big Ben sagrađen je s namjerom da zamjeni stare Westminsterske palače kao znamenistost Londona, nakon što su bile uništene u požaru u oktobru 1834. Sat je postao operativan 7. Septembra 1859, a dizajnirao ga je Charles Barry. Prvih 61 metara Big Bena napravljeni su od kamena, a ostatak tornja izrađena je od lijevanog željeza.Toranj se malo naginje prema sjeverozapadu (8,66 inča). Zvono ‘Big Ben’ teži 14,5 tona. Zvono Clock Tower nije prestalo raditi čak niti za vrijeme 2. svjetskog rata. Četiri lica sata nalaze se 55 metara iznad tla.Na dnu svakog sata lice je latinski natpis, u pozlaćenim slovima. On glasi – Domine SALVAM fac REGINAM NOSTRAM VICTORIAM PRIMAM, što znači: “ O Gospodine, čuvaj na sigurnom našu kraljica Viktoriju Prvu. „Clock Tower je fokus proslave Nove godine u Velikoj Britaniji, sa radio i TV postajama koje prenose kako sat otkucava u prvim minutama Nove godine.

Slika 2. Big Ben u Londonu (10)2.3. Ručni sat

5

Prvi prenosivi satovi bili su, za današnje pojmove, vrlo veliki i glomazni. Tijekom 17. stoljeća izum spiralne opruge za navijanje sata, kao i usavršavanje drugih dijelova mehanizma, omogućio je izradu manjih i praktičnijih satova. Krajem 17. stoljeća javlja se, paralelno s razvitkom satnih mehanizama, moda nošenja prsluka, tako da od tog vremena muškarci sve češće nose đepne satove.Ručni satovi počinju se proizvoditi još u 19. stoljeću, no prvi proizvođači imaju velikih problema da za njih nađu tržište.Općenito su se ovi satovi smatrali krhkima i pretjerano osjetljivima. Iako su tijekom Prvog svjetskog rata proizvedeni razni modeli za artiljerijske i mornaričke časnike, pravi «boom» ručni satovi doživljavaju tek kasnih 20-tih i 30-tih godina.U isto to vrijeme znanstvenici pokušavaju stvoriti kvarcni sat, koji bi bio praktičniji i precizniji od satova na oprugu. Paralelno s računalnom opremom i tranzistorima razvija se i nova generacija satova. Prvi modeli za masovnu prodaju pojavljuju se 1957. godine, no ne doživljavaju osobit uspjeh. Pravi prodor kvarcnih satova događa se tek 70-tih godina prošlog stoljeća,pogotovo s uključivanjem japanske i dalekoistočne industrije na svjetsko tržište.S razvojem industrijskog društva drastično se povećala važnost tačnog očitavanja vremena.

Slika 3. Ručni sat (1)

2.4. Internet Time

6

Internet Time je "novi" način za računanje vremena, izumljen i prodat je od strane Švicarskog sata Swatch. Trenutno Internet Vrijeme je isto u cijelom svijetu (nema vremenskih zona ili ljetnog računanja vremena ). Nova jedinica za vremena je beat (bit).Umjesto podjele virtualni i stvarnih dan u 24 sata i 60 minuta po satu, Internet Time sistem dijeli dan u 1000 „bita. “Svaki Beat je 1 minuta i 26.4 sekunde.Internet Time se temelji na novom meridijanu (za razliku od nultog meridijna) ovaj novi Meridijan prolazi kroz Swatch kancelariju u Biselu, Švicarskoj i zove BMT Meridijan. BMT - referenca za Internet Time Biel Mean Time (BMT) je još jedan izum Swatch. To je povezano i do centralne Europe Winter / standardno vrijeme, što je UTC + 1 sat. Kada je u ponoć BMT, Internet Time je 000 otkucaja, podne je 500 otkucaja. Pretvaranje jedinica vremena

1 bit = 0,001 dan 1 dan = 1000 bita 1 bit = 0,024 sati 1 sat = 41,666 bita 1 bit = 1.44 minuta 1 minutu = 0,6944 bita 1 bit = 86,4 sekunda 1 sekunda = 0,01157 bita

2.4.1. Prednosti Internet Time

Ona koristi normalan decimalni sistem , umjesto stalno 24 sata , 60 minuta , 60 sekundi sistem koji čini vrijeme je složeniji .Beat vrijeme računa se jednostavnije, 345 + 456 bit = 801 , u odnosu na npr. 03:45:20 + 2 sata, 25 minuta, 45 sekundi, gdje su sekunde, minute i sati svi moraju biti dodani .Nema potrebe za pretvaranje vremenskih zona -Internet Time je svugdje isti .

2.4.2. Nedostaci Internet Time sistema

Korištenje Biel meridijana uvodi dodatne neželjene Meridijane -Greenwich Meridijan je standardni Meridijan svijeta .Pogrešna upotreba međuvremena -Biel Meridian uopće nije tačno 15 stepeni istočne geografske dužine , koji je trebao biti , ako BMT ( Biel Mean Time ) bi trebao biti 1 sat ispred UTC / GMT ( Greenwich Mean Time ).Drugo , bit nije osnovna jedinica vremena u međunarodnom sistemu jedinica ( korištenje bita bi zakomplikovao sistem ) . Internet Time sistem može biti više od komercijalnog marketinga pokušaja , u odnosu na realni sistem .Milliday je bolji naziv bit .Kao trenutni sat / minute / sekunde sistem već je široko usvojen, to je vrlo mala vjerovatnoća da će Internet Time sistem biti u stanju da ga zamijeni, čak i na internetu. Tu je već uobičajeno vrijeme, bez vremenskih zona i ljetno računanje vremena u široku upotrebi danas - UTC, koji bi trebao biti korišten.

7

2.5. Atomski sat

Atomski sat je najtačniji sat na svijetu koji mjeri vrijeme preciznije od rotacije Zemlje i kretanja zvijezda, a najveće moguće odstupanje je 1 sekunda u 30 milijuna godina. Atomski sat na bazi cezija koristi elektromagnetsko zračenje koje nastaje kod prijelaza između dviju hiperfinih razina osnovnog stanja atoma cezija-133 na temperaturi od 0 K. Atomski, mehanički i kvarcni satovi za mjerenje vremena koriste titranje ili osciliranje, ali kod atomskog sata je ono određeno masom jezgre atoma i silom gravitacije, te elektrostatičkom “oprugom” između pozitivnog naboja jezgre i elektronskog oblaka. Bez atomskog sata GPS ne bi bio moguć, položaji planeta ne bi se mogli određivati tako precizno, a svemirski se letovi ne bi planirali tako precizno.

Slika 4. Atomski sat FOCS-1 u Švicarskoj, koji je počeo raditi 2004. (1)

2.6. Sinkronizacija

Sinkronizacija Sat je problem od računalnih znanosti i inženjerstva koja se bavi idejom da unutarnji satovi od nekoliko računara mogu se razlikovati . Čak i kada je u početku postavljen tačno , pravi satovi će se razlikovati nakon nekog vremena zbog clock drift, uzrokovane zbog računanja vrijemena na nešto drugačiji način . Postoji nekoliko problema koji se javljaju kao reperkusija od takta razlika i nekoliko rješenja , neki su prikladniji od drugih u određenim kontekstima . U serijsku komunikaciju , neki ljudi koriste termin " sat sinkronizacija " samo kako bi razgovarali o uzimajući jedan sat signala Metronome nalik na puls na istoj frekvenciji kao i još jedan - sinkronizaciju frekvencije ( približno isti ili usklađen rad) , za razliku do pune faze sinkronizacija ( sinkroni hod ) . Takav " sat sinkronizacija " se koristi u sinkronizaciji u telekomunikacijama i automatsko prepoznavanje brzine prijenosa .

2.6.1. Problemi

8

Osim netačnosti vremena, tu su i problemi vezani za sat jer se na više složenosti u distribuiranim sistema morati ostvariti isto globalno vrijeme .Na primjer, u Unix sistemima make naredba se koristi pri izradi novog ili modificiranog koda bez potrebe za rekomplikacijom nepromijenjenog kod. Make naredba koristi sat stroja da radi na tome da odredi koje izvorne datoteke treba popraviti. Ako se izvori nalaze na posebnom mjestu i dva stroja imaju nesinkronizirani satove ,make program ne može proizvesti ispravne rezultate.

2.6.2. Rješenja

U centraliziranog sistemu rješenje je trivijalno: centralizirani poslužitelj će diktirati vrijeme sistema . Cristian algoritam i Berkeley algoritam su neka rješenja na sinkronizacije takta problema u centralizirani poslužitelj okruženju. U distribuiranom sistemu problem poprima više složenosti, jer globalno vrijeme nije lako poznavati. Najčešće korišteni sat sinkronizacija rješenje na internetu jer Network Time Protocol ( NTP ) koji je slojevit klijent- server arhitektura se temelji na UDP poruci koja prolazi. Lamport oznake vremena i Vector satovi su pojmovi logičkih satova u distribuiranim sistemima.

2.7. Prestupna sekunda

Prestupna sekunda je interval vremena u trajanju jedne sekunde koji se povremeno dodaje ili oduzima u UTC vremensku skalu s ciljem da se UTC vrijeme uskladi sa stvarnom rotacijom Zemlje. UTC je međunarodni naziv koji je zamijenio GMT, a znači koordinirano svjetsko vrijeme (Coordinated Universal Time). Bosna i Hercegovina se nalazi u srednjoeuropskoj vremenskoj zoni, UTC+1, što znači da je u Bosni i Hercegovini tijekom zime 13 sati kada je UTC vrijeme 12 sati. Kako Zemlja uglavnom usporava svoju rotaciju, tako se pojavljuje razlika između stvarno opaženog trajanja dana odnosno noći, te službenog vremena koje je zasnovano na UTC vremenu. Promjena brzine rotacije Zemlje nije jednoliko, tako da se prijestupna sekunda dodaje u nepravilnim razmacima, a predviđena je i mogućnost oduzimanja prijestupne sekunde.

Slika 5. Prestupna sekunda (2)

2.8. Prestupna godina

9

Prijestupna se godina javlja svake četiri godine i to zbog toga da bi se lakše uskladila kalendarska godina sa solarnom, odnosno dužinom vremena koja je potrebna da Zemlja završi svoj put oko Sunca. Naime, solarna godina traje oko 11 minuta manje od 365 ¼ dana, te se pomoću umetanja dodatnog dana u kalendarsku godinu ona prilagođuje kalendarskoj godini.Tako obična godina ima 365 dana, dok prijestupna ima jedan dan više. Mjesec februar, koji inače ima 28 dana, u prijestupnoj godini ima 29 dana.

2.9. Prvi kalendar

U Srednjoj su i Južnoj Americi već nekoliko stoljeća prije Krista poznavali dva kalendara: jedan od 260 dana (podijeljenih u 13 skupina po 20 dana) i drugi, nešto savršeniji, od 365 dana (podijeljenih u 12 skupina po 30, uz još 5 dodatnih dana). Prvi zaista uređeni kalendari javljaju se u Sumeru, oko 4000. godine prije Krista. Kod njih godina traje 364 dana i 9 sati, a utemeljeni su na promatranju Mjeseca i njegovih mijena. Ubrzo potom slični se kalendari javljaju i kod Egipćana i Židova, s tim da se baziraju na kretanju Sunca.Egipćanima je Sunčeva godina trajala 365 dana, a sastojala se od 12 mjeseci po 30 dana, dok se na kraju godine dodavalo još 5 dana. Oko 238. pr. Kr. vladar Ptolomej III. naredio je da se jedan dan doda svake četvrte godine, što prilično podsjeća na suvremeni sustav prijestupnih godina.U staroj su Grčkoj najstariji kalendari objedinjavali solarni i lunarni način računanja. Početkom 5. stoljeća prije Krista astronom Meton gotovo je uspio riješiti problem spajanja ovih dvaju kalendara. To je omogućilo da se, barem u najvećim gradovima, kalendari poravnaju. U klasičnom razdoblju antičke Grčke godina se dijeli na 12 mjeseci koji su naizmjenično sastavljeni od 29 ili 30 dana. Ipak, zbog problema usklađivanja sunčanog i mjesečevog kalendara bilo je potrebno s vremena na vrijeme dodati nekoliko dana.

Slika 6. Prvi kalendar (1)

10

2.9.1. Julijanski kalendarGaj Julije Cezar reformirao je rimski kalendar 45. godine pr. Kr. slijedeći savjete aleksandrijskog astronoma Sosigena. Umjesto dotadašnjeg kaotičnog računanja vremena uveo je potpuno solarni kalendar. Ovaj je kalendar, po svom reformatoru, nazvan julijanskim kalendarom. Po julijanskom kalendaru godina je trajala 365 dana, a svake četvrte – prijestupne godine – 366 dana. Prijestupna je godina tako nazvana jer dodavanje jednog dana uzrokuje «prestupanje» svakog datuma počevši od 1. ožujka. Drugim riječima, u prijestupnoj se godini svaki datum nakon veljače pomiče za dva dana u tjednu u odnosu na prethodnu godinu, pa je recimo četvrtak 3. ožujka prijestupne godine prethodne godine pao u utorak. Julijanski je kalendar ujedno utemeljio slijed dana u tjednu i mjeseci u godini.

Slika 7. Julijasni kalendar (1)

2.9.2. Gregorijanski kalendarGodina je po julijanskom kalendaru trajala 11 minuta i 14 sekundi duže od stvarne Sunčeve godine. Ova se razlika toliko akumulirala da je 1572. proljetni ekvinocij padao deset dana prije stvarnog izjednačavanja trajanja dana i noći, a pomakli su se i svi crkveni blagdani. Stoga je papa Grgur XIII. sazvao komisiju za reformu kalendara i, prema savjetima jezuitskog astronoma Christophera Claviusa, 1582. izdao papinski edikt o reformi. Deset je dana izbačeno iz kalendara, te je nakon četvrtka 4. listopada 1582. nastupio petak 15. listopada, a godina je trajala 365 dana.No, zbog razlike u odnosu na stvarnu putanju Zemlje oko Sunca, kalendaru je svake četvrte godine trebalo dodati jedan dan, ali ne svaki put. Clavius je problem riješio tako što je promijenio računanje prijestupnih godina, pa su one nastupale svake četvrte godine, osim u slučaju godina djeljivih sa 100. Ukoliko je godina djeljiva sa 100 trebala biti prijestupna, morala je biti djeljiva sa 400, pa su tako 1700, 1800 i 1900 bile «obične», a 2000. je bila prijestupna godina. Ovaj je kalendar također konačno potvrdio da godina počinje 1. siječnja.Reforma je brzo prihvaćena u katoličkim zemljama – Španjolskoj, Portugalu i Italiji – dok su protestantske zemlje novi kalendar prihvatile nešto kasnije. Velika Britanija i njezine kolonije kalendar su usvojile tek 1752, a Japan, Kina, Grčka i Rusija tek u dvadesetom stoljeću. Ovaj je kalendar nazvan gregorijanskim kalendarom i koristi se i danas.

11

Gregorijanski kalendar naziva se i Novi kalendar ili Kršćanski kalendar, jer kao početak brojanja godina uzima rođenje Isusa Krista. Iako se po gregorijanskom kalendaru smatra da je Krist rođen 25. prosinca 1. godine prije nove ere, suvremeni povjesničari smatraju da je on rođen oko 4. godine pr. n. e.

Slika 8. Gregorijanski kalendar (1)

2.9.3. Islamski kalendarIslamski kalendar koristi se u većini muslimanskih zemalja. To je lunarni kalendar koji vrijeme broj od 622. godine, kada je Božji poslanik Muhamed iz Meke otišao u Medinu. Islamski se kalendar sastoji od 12 lunarnih mjeseci. Trideset godina čini jedan ciklus, unutar kojega su 2, 5, 7, 10, 13, 16, 18, 21, 24, 26. i 29. godina prijestupne i imaju 355 dana. Ostale godine imaju 354 dana.Islamski se datumi mogu preračunati u gregorijanske uz vrlo malu pogrešku (1 dan). Islamsku godinu pomnožite s 970 224, pomaknite decimalni zarez za 6 mjesta ulijeva (odnosno podijelite broj s 1 000 000) i dodajte 621,5774. Od rezultata oduzmite cijeli broj lijevo od zareza – on označava godinu. Decimalni ostatak pomnožite s 365 i dobit ćete dan u godini.

Slika 9. Islamski kalendar (1)

12

2.9.4. Židovski kalendar

Židovski kalendar porijeklo vuče od starog hebrejskog kalendara i ostao je nepromijenjen još od 9. stoljeća prije Krista. To je i danas službeni kalendar Izraela i Židovi diljem svijeta koriste ga pri određivanju vjerskih blagdana. Židovi vrijeme računaju od prije 5763 godine, kada je – prema Starom zavjetu – stvoren svijet. Židovski je kalendar lunisolarni kalendar, i svake 3. godine u kalendar se ubacuje dodatni mjesec.

3. ZaključakVrijeme je osnovna mjerna jedinica u –SI- sistemu, koju koristimo svakodnevno, ali u mnogo slučajeva nesvjesno. Vremenom se označavaju trajanja nekih događaja, kao i trajanje nekog kretanja. Mjerni uredaji za mjerenje vremena su različiti, a kao najvazniji se izdvaja sat. To je jedno od najvažnijih otkrića, i tokom godina satovi su se razvijali velikom brzinom. Sve je počelo sunčanim satom, preko pješčanog, vodenog pa sve do današnjih naprednih mehaničkih satova.

Kroz historiju se vrijeme mjerilo po polozaju sunca, nebeskih tijela što nam dokazuje da je od pocetka zivotnog ciklusa na Zemlji ljudimo potrebno mjerenje vremena. Ono iskazuje našu tačnost, određivanje trajanja nekog događaja, kao i određivanje historijskih događaja.

13

4. Literatura

[1] http://hr.wikipedia.org/wiki/Vrijeme_(fizika)

[2] http://hr.wikipedia.org/wiki/Prijestupna_godina

[3] http://javniservis.me/2012/07/15/merenje-vremena/

[4] http://www.planeta.org.rs/25/1temabroja.htm

[5] http://www.skole.hr/ucenici/os_visi?news_id=623

[6] http://www.timeanddate.com/time/internettime.html

[7] http://www.fizika.unios.hr/~iivkovic/SI_sustav.pdf

[8] http://en.wikipedia.org/wiki/Clock_synchronization

[9] http://www.mojsat.com/tumac-pojmova/

[10] http://www.e-satovi.com/kategorija/zanimljivosti

[11] http://tf.boulder.nist.gov/general/pdf/666.pdf

[12]http://scpnt.stanford.edu/pnt/PNT11/2011_presentation_files/07_O%27Bian-PNT2011.pdf

14