New 04-2020 službeni Primošten · 2020. 8. 12. · zaobljenog krova. Najveći gabarit potkrovlja određen je visinom nadozida maksimalno 120 cm mjereno u ravnini pročelja građevine

ISSN 1848-3798

SADRŽAJ

Godište X. Primošten, 10. kolovoza 2020. Broj 4

SLUŽBENI VJESNIKOP INE PRIMOŠTEN

SLUŽBENO GLASILO OP INE PRIMOŠTEN

I.OPĆINSKO VIJEĆE

OPĆINE PRIMOŠTEN

29. Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Ur-banističkog plana uređenja Vojske, Klasa: 350-02/18-01/01; Ur.broj: 2182/02-01-20-43, ............................ 3

30. Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Ur-banističkog plana uređenja naselja Dolac, Klasa: 350-02/17-01/1; Ur. broj: 2182/02-01-20-98, ................. 16

31.Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja „Aurora“ Odluke o izmjeni i dopuni, Klasa: 350-02/18-01/02; Ur.broj: 2182/02-01-20-42, .............................................................................................. 29

32. Odluka o izradi IX. izmjena i dopuna prostor-nog plana uređenja Općine Primošten, Klasa: 350-02-20-01/01; Ur.broj: 2182/02-02-20-89, ..................... 46

33. Zaključak o prihvaćanju Zapisnika sa odluka-ma sa 1.,2.,3., sjednice Upravnog vijeća Dječjeg vrtića Općine Primošten, Klasa: 601-02/20-01/01; Ur.broj: 2182/02-01-20-1, ..................................................... 47

34. Zaključak o prihvaćanju izvršenja proračuna za 2019. godinu Dječjeg vrtića Općine Primošten, Klasa: 402-08/20-01/01; Ur.broj: 2182/02-01-20-1, .......... 47

35. Zaključak o prihvaćanju Izvještaja o prihodima i rashodima za 2019. godine DVD-a Primošten, Klasa: 402-07/20-01/02; Ur.broj: 2182/02-01-20-1, .......... 47

36. I. izmjena i dopuna proračuna Općine Pri-mošten za 2020. godinu, KLASA: 406-06/19-01/02; UR. BROJ: 2182/02-02-20-02 , .............................. 48

37. I. izmjene i dopune Odluke o izvršenju proraču-na Općine Primošten za 2020. godine, Klasa: 400-06/19-01/03; Ur.broj: 2182/02-01-20-2, .................. 67

38. Zaključak o primanju na znanje Financijskog izvješća o poslovanju „Bucavca“ za 2019., Klasa: 402-07/20-01/01; Ur.broj: 2182/02-01-20-1, .................. 68

39. Odluka o produženju roka povrata zajma A. B. iz Primoštena, KLASA: 403-02/20-01/01; UR. BROJ: 2182/02-01-20-4, ..................................................... 68

40. Odluka o imenovanju ulice na području Općine Primošten – Ulica III (Široke), Klasa: 023-01/20-01/1; Ur. broj: 2182/02-01-20/1, ...................................... 69

41. Zaključak o rješavanju pitanja elektroničke komunikacijske infrastrukture - pismo namjere od Odašiljača i veza d.o.o., Klasa: 361-08/20-02/01; Ur. broj: 2182/02-01/20-1, ............................................ 72

42. Odluke o stavljanju van snage Odluke o ukidanju statusa javnog dobra na čest. zem. 19664/7 k.o. Primošten, KLASA: 340-09/20-01/1; UR.BROJ: 2182/02-01/20-2, ..................................................... 72

43. Odluka o ukidanju statusa javnog dobra na čes.zm. 19664/7 k.o. Primošten, KLASA: 340-09/20-01/2; UR.BROJ: 2182/02-01/20-1, ................................... 72

44. Odluke o oslobađanju plaćanja zakupa javnih površina i zakupa poslovnih prostora u periodu od 15.ožujka do 30.lipnja 2020., Klasa: 363-03/20-01/01; Ur.broj: 2182/02-01-20-1, ....................................... 73

45. Zaključak o Pismu namjere M.I. Bay Devel-opment d.o.o. Split, Klasa: 944-18/20-01/3; Ur. broj: 2182/02-01/20-1, ..................................................... 73

SLUŽBENI VJESNIK OPĆINE PRIMOŠTENStranica 2 - Broj 4 10. kolovoza 2020.

46. Odluka o produženju roka plaćanja dospjele naknade za koncesijska odobrenja za 2019. godine Obrt „Morska ptica“, KLASA: 403-02/19-01/01; UR. BROJ: 2182/02-01-20-3, ......................................... 74

47. Zaključak o primanju na znanje Financijsk-og izvješća o poslovanju Primošten odvodnje d.o.o za 2019. godinu, Klasa: 402-07/20-01/04; Ur.broj: 2182/02-01-20-1, ..................................................... 74

48. Zaključak o prihvaćanju zamolbe Primošten Odvodnja d.o.o. da se iznos utrošen za izgradnju ka-nalizacijskog sustava u Ulica kraljevine Norveške II. prizna trošak izvedenih radova (J.D. i Sunray blue d.o.o.), Klasa: 402-07/20-03/01; Ur. broj: 2182/02-01/20-4, ................................................................... 75

49. I. Izmjene i dopune Programa održavanja ob-jekata i uređaja komunalne infrastrukture Općine Primošten za 2020. godinu, Klasa: 361-02/19-01/02; Ur.Broj: 2182/02-01-20-02, .................................... 76

50. I. Izmjene i dopune Programa građenja ob-jekata i uređaja komunalne infrastrukture Općine Pri-mošten za 2020. godinu, KLASA: 361-02/19-01/03; UR. BROJ: 2182/02-01-20-02, ............................... 79

II. OPĆINSKI NAČELNIK

16. III. Izmjena i dopuna Odluke o osniv-anju i imenovanju članova Stožera Civilne zaš-tite Općine Primošten, Klasa:833-02/20-02/01; Ur.broj:2182/02-02-20-1, ........................................ 83

17. Pročišćen tekst Odluke o osnivanju Stožera civilne zaštite Općine Primošten, KLASA: 833-02/20-02/1; URBROJ: 2182/02-02-20-1, .......................... 84

18. II. Izmjena i dopuna Plana nabave roba, rado-va i usluge za 2020. godinu, Klasa: 406-01/20-02/01; Ur.broj: 2182/02-02-20-3, ....................................... 85

III.Komunalno poduzeće

BUCAVAC d.o.o.

3. Cjenik dodatnih usluga na zahtjev korisnika ....................................................................................... 86

____________________

SLUŽBENI VJESNIK OPĆINE PRIMOŠTEN Broj 4 - Stranica 310. kolovoza 2020.

I.OPĆINSKO VIJEĆE

OPĆINE PRIMOŠTEN

29Na temelju članka 109. i 111. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i

98/19) i članka 33. Statuta Općine Primošten (Službeni vjesnik Općine Primošten 01/18 i 02/18,2/20) Općinsko Vijeće Općine Primošten na svojoj 24. sjednici održanoj dana 7. kolovoza 2020. godine, donosi sljedeću:

ODLUKU o donošenju II. Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja uz Vojske

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.Donose se Izmjene i dopune II. Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja uz Vojske (u daljnjem tekstu

Plan) koji je izradio ARHEO d.o.o. iz Zagreba, Tomislavova 11.

Članak 2.Sastavni dio ove Odluke je Elaborat pod naslovom “II. Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja uz

Vojske”, a sastoji se od:

I. Tekstualni dio – Odredbe za provođenje

II. Grafi čki dio

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA 1:2000

2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA 2.1. PROMET 1:20002.2. TELEKOMUNIKACIJE I ENERGETSKI SUSTAV 1:20002.3. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV 1:2000

3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA 1:2000

4. NAČIN I UVJETI GRADNJE 4.1. OBLICI KORIŠTENJA 1:20004.2. NAČIN GRADNJE 1:2000

III. Obvezni prilozi• Obrazloženje prostornog Plana• Popis dokumenata i propisa • Zahtjevi iz članka 90. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine 153/13 i 65/17)• Mišljenja iz članka 101. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i

98/19) • Suglasnost iz članka 107. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i

98/19) • Izvješće s javne rasprave• Sažetak za javnost• Evidencija postupka izrade i donošenja Prostornog Plana

Elaborat iz stavka 1. ovog članka sastavni je dio ove Odluke i ovjerava se pečatom Općinskog vijeća Općine Primošten i potpisom predsjednika Općinskog vijeća Općine Primošten.

Članak 3.II. Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja uz Vojske izrađene su u skladu s odlukom o izradi II.

Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja uz Vojske (Službeni vjesnik Općine Primošten 02/18 i 08/19).

Uvid u II. Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja uz Vojske može se obaviti u prostorijama Općine Primošten, Sv. Josipa 7 u Primoštenu.


II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Članak 4.Iza članka 3. dodaje se novi članak 3.a. koji glasi:Članak 3.a.(1) Provedba Urbanističkog plana temeljiti će se

na odredbama ove odluke, kojima se defi nira namje-na i korištenje prostora, načini uređivanja prostora, te zaštita svih vrijednih područja unutar obuhvata Urban-ističkog plana. Svi uvjeti, kojima se regulira buduće uređivanje prostora u granicama obuhvata Urbanis-tičkog plana, sadržani su u tekstualnom i grafi čkom dijelu Urbanističkog plana, koji predstavljaju cjelinu za tumačenje svih planskih postavki.

(2) U smislu ove odluke, dio izraza i pojmova koji se upotrebljavaju u ovom Prostornom planu defi nira-ni su Zakonom o prostornom uređenju (NN 153/13 i 65/17), a dio ovim Planom. Pojmovi defi nirani ovim Planom imaju sljedeće značenje:

Osnovna građevina - građevina čija je namjena u skladu sa namjenom građevinskog područja u kojem se građevina odnosno pripadajuća građevna čestica nalazi.

Pomoćna građevina - građevina koja svojom nam-jenom upotpunjuje namjenu osnovne građevine. U pomoćne građevine spadaju: garaža, spremište, radi-onice, drvarnice i slične istovrsne građevine.

Samostojeća građevina - građevina koja sa svih strana pripadajuće građevne čestice ima neizgrađeni prostor ili javnu površinu.

Polu-ugrađena (dvojna) građevina - građevina koja se jednom svojom stranom, sa najmanje 50% zida, prislanja na granicu susjedne građevne čestice, odnos-no uz susjednu građevinu.

Ugrađena (skupna) građevina - građevina koje se sa svoje dvije strane prislanja na granicu susjednih građevnih čestica ili uz susjedne građevine. Krajnje građevine ugrađenih (skupnih) građevina grade se kao dvojne građevine.

Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova).

Suteren (S) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga vol-umena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročel-je građevine, odnosno da je najmanje jednim svojim pročeljem izvan terena.

Podrum (Po) je dio građevine koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svoga volumena u konačno uređeni zaravnani teren i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena.

Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva stropa iznad prizemlja.

Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nal-azi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova. Najveći gabarit potkrovlja određen je visinom nadozida maksimalno 120 cm mjereno u ravnini pročelja građevine. Uvučena etaža je najviši kat oblikovan ravnim krovom ili krovom malog nagi-ba (do 10%) čiji zatvoreni ili natkriveni dio iznosi na-jviše 75% površine dobivene vertikalnom projekcijom svih zatvorenih nadzemnih dijelova građevine.

Nadzemne etaže su: prizemlje, katovi i potkrovlje.

Podzemne etaže su: suteren, podrumi i tehničke etaže. Suteren se smatra podzemnom etažom ako se koristi barem sa 50% površine za smještaj vozila un-utar objekta, a njegov nadzemni dio može biti maksi-malno 1,20 m.

Tehnička etaža - podzemna etaža bez namjene sm-ještena ispod podzemne etaže – podruma ili nadzemne etaže – prizemlja. Tehnička etaža se planira odnos-no gradi u slučaju kada to zahtijeva geomehanički izvještaj za gradnju građevine i/ili kada to zahtjeva konfi guracija terena na građevnoj čestici (veliki nag-ib) pri čemu se površina iste ne uračunava u izračun građevinske bruto površine.

Kaskadno oblikovana građevina podrazumijeva način oblikovanja osnovne građevine odnosno način gradnje, na kosom terenu, gdje se nadzemni (vidljivi) dijelovi etaža međusobno izmiču u smjeru nagiba ter-ena, to jest gdje je svaka etaža izmaknuta u odnosu na etažu iznad i ispod nje. Podna konstrukcija svake etaže mora minimalno jednim dijelom biti u razini sa konačno uređenim terenom uz građevinu na ko-jeg može ostvariti neposredan pristup, uz iznimku za najvišu etažu građevine koja ne mora biti u razini sa konačno uređenim terenom uz građevinu. Svaka etaža mora imati krovnu konstrukciju (ravnu i /ili kosu) koju etaža iznad može koristiti kao terasu.

Atrijski oblikovana građevina podrazumijeva ob-likovanje osnovne građevine na način da se „unutar“ gabarita građevine ili njenog dijela formiraju otvore-ni neizgrađeni dijelovi čestice („unutarnje“ dvorište), koji nisu sastavni dio konstrukcije građevine.

Članak 5.U članku 4., stavak 2. mijenja se i glasi:Površine javnih i drugih namjena razgraničene su i

označene bojom i planskim znakom u grafi čkom dijelu Plana, kartografski prikaz broj “1. Korištenje i namje-na površina” u mjerilu 1:2 000 i to:

- Površine za razvoj i uređenje naselja:

1. Mješovita namjena M

2. Gospodarska namjena – poslovna


• trgovačka K2

3. Javna i društvena namjena• zdravstvena D3

4. Površine infrastrukturnih sustava IS

Članak 6.U članku 5., stavci 1. i 2. se brišu.

Članak 7.Ispred članka 6. dodaje se novi podnaslov koji gla-

si:2.1. Gradnja unutar gospodarske namjene –

poslovne (K)

Članak 8.Članak 6. mijenja se i glasi:Planom je dozvoljena izgradnja, dogradnja, rekon-

strukcija i smještaj građevina gospodarskih djelatnosti unutar površina gospodarske namjene – poslovne.

Unutar trgovačke namjene (K2) dozvoljena je gradnja:

• robna kuća ili supermarket,• trgovine prehrambenih proizvoda i proizvoda

široke potrošnje,• ostale trgovine neprehrambenih proizvoda i

proizvoda široke potrošnje.

Prateće sadržaje osnovne namjene – K2 (javni i društveni, ugostiteljski, zabavni i dr. sadržaji) mogu se graditi pod uvjetom da njihova ukupna površina može iznositi do 5% površine obuhvata cjeline.

Članak 9.Članak 7. mijenja se i glasi:Unutar površina gospodarske namjene - poslovne

smještaj građevina dozvoljen je pod sljedećim uvje-tima:

• najmanja površina građevne čestice iznosi 800 m2.

• najveći koefi cijent izgrađenosti kig = 0,3,• najveći koefi cijent iskorištenosti kis = 1,0• najveća broj etaža: Po+Su+P+2+Pk• najveća visina građevine: 12,0 m.• najmanja udaljenost građevina (građevinski

pravac) od regulacijskog pravca prometnica je 5,0 m.• udaljenost građevine od ruba građevne čestice

iznosi najmanje 3,0 m.• najmanje 30% građevne čestice potrebno je

ozeleniti,• osigurati potreban parkirališni prostor na građev-

noj čestici u skladu sa ovim Odredbama

Članak 10.Iza članka 7. dodaje se novi podnaslov koji glasi:

2.1. Gradnja unutar mješovite namjene (M)

Članak 11.U članku 7.a., stavku 1. brišu se riječi „ – pretežito

stambene”.

U članku 7.a., stavku 1. oznaka u zagradi mijenja se i glasi: (M).

U članku 7.a., stavak 2. mijenja se i glasi:Unutar zona mješovite namjene (M) gospodarske

djelatnosti smještaju se u poslovne građevine na izdvo-jenoj građevnoj čestici, u sklopu stambeno-poslovnih građevina ili u sklopu poslovno-stambenih građevina.

Članak 12.Članak 7.b. mijenja se i glasi:Gospodarske djelatnosti - ugostiteljsko-turističke i

proizvodno-uslužne mogu se smjestiti unutar stambe-no-poslovnih građevina gdje navedeni sadržaji mogu zauzimati najviše 50% GBP građevine i unutar poslov-no-stambenih građevina gdje navedeni sadržaji mogu zauzimati najmanje 50% GBP građevine.

Pod ugostiteljsko-turističkim djelatnostima smatra-ju se slijedeće djelatnosti:

• smještaj i boravak gostiju (apartmani) • pružanje ugostiteljskih usluga (restorani, caffe

barovi, konobe).

Pod proizvodno-uslužnim djelatnostima smatraju se slijedeće djelatnosti:

• frizerski, kozmetički saloni i sl.• trgovački sadržaji • intelektualne usluge• servisne radionice.

Za izgradnju građevina namijenjenih ugostitel-jsko-turističkim djelatnostima za smještaj i boravak gostiju primjenjuju se uvjeti za izgradnju stambenih građevina Tipa 2.

Članak 13.U članku 7.c. stavak 1. se briše.

U članku 7.c., stavku 2. brišu se riječi „ – pretežito stambene”.

U članku 7.c., stavku 2. oznaka u zagradi mijenja se i glasi: (M).

U članku 7.c. stavak 3. alineja 1, iza riječi ‘’prenočišta’’ u zagradi dodaje se riječ ‘’, apartmani’’.

U članku 7.c. stavak 3. alineja 2, ispred riječi ‘’barovi’’ u zagradi dodaje se riječ ‘’caffe’’.

Članak 14.Podnaslov ‘’Uvjeti gradnje unutar prostornih cjeli-

na poslovnih-komunalno servisnih djelatnosti- K3-1, K3-2, K3-3, K3-4’’ i pripadajući članak 13. se brišu.

Članak 15.Podnaslov ‘’Uvjeti gradnje unutar prostorne cje-

line mješovite namjene-pretežno stambene (M1)’’ iznad članka 13.a. se briše.

Članak 16.Članak 13.a. mijenja se i glasi:


Uvjeti gradnje poslovnih građevina (kig, kis, kat-nost, najmanja površina građevne čestice, najmanja širina čestice, visina građevine, građevinska (bruto) površina građevine, građevinski pravac, regulacijski pravac, uvjeti oblikovanja građevine, nagib krova), jednaki su uvjetima propisanim za gradnju stambenih građevina – tip 2, višestambene građevine (4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina).

U okviru građevne čestice treba osigurati prostor za parkiranje u skladu sa ovim Odredbama.

Članak 17.U članku 14. stavak 1. mijenja se i glasi:Građevine javnih i društvenih djelatnosti kao isk-

ljučiva namjena unutar obuhvata Plana mogu se gra-diti, unutar prostorne cjeline javne i društvene nam-jene - zdravstvene (D3), te kao sekundarna namjena na prostornoj cjelini mješovite namjene (M) uz uvjet da njihovo funkcioniranje i sadržaj nisu u koliziji s osnovnom namjenom ili na bilo koji način smanjuju kvalitetu stanovanja.

U članku 14. stavak 3. se briše.

Članak 18.Podnaslov ‘’Opći uvjeti gradnje unutar prostorne

cjeline javne i društvene namjene - D2, D7’’ i pripada-jući članak 17. se brišu.

Članak 19.Podnaslov ‘’Oblikovanje građevina’’ i pripadajući

članci 18. i 19. se brišu.

Članak 20.Podnaslov ‘’Uređenje građevne čestice’’ mijenja se

i glasi:

Opći uvjeti gradnje unutar prostorne cjeline mješo-vite namjene (M)

Članak 21.Članak 20. mijenja se i glasi:Unutar zone mješovite namjene, kao prateći sa-

držaji mogu se smještati sadržaji javne i društvene namjene, uz uvjet da njihovo funkcioniranje i sadržaj nisu u koliziji s osnovnom namjenom ili na bilo koji način smanjuju kvalitetu stanovanja.

Unutar površina mješovite namjene (M) javni i društveni sadržaji smještaju se u građevine na izdvo-jenoj građevnoj čestici ili unutar građevine stambene, poslovne, stambeno-poslovne ili poslovno-stambene namjene.

Unutar zone mješovite namjene (M), sadržaji javne i društvene namjene smještaju se unutar zgrade osnovne namjene u najviše cijeloj prizemnoj etaži, prema uvjetima određenim pod naslovom 4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina.

Članak 22.Naslov iznad članka 20.a. se briše.

Članak 23.Članak 20.a. mijenja se i glasi:Pod društvenim djelatnostima podrazumijevaju se:• javne (upravna, udruge građana, druge javne or-

ganizacije, obrazovna, socijalna, zdravstvena, kultur-na)

• i športsko rekreacijske djelatnosti. Za obavljanje društvenih djelatnosti dozvoljava se

smještaj više vrsta i sadržaja društvenih djelatnosti un-utar jedne građevine društvene djelatnosti.

Uvjeti gradnje za građevine koje sadrže društvene djelatnosti kao sekundarnu namjenu (kig, kis, katnost, najmanja površina građevne čestice, najmanja širina čestice, visina građevine, građevinska (bruto) površi-na građevine, građevinski pravac, regulacijski pravac, uvjeti oblikovanja građevine, nagib krova) utvrđuju se u skladu sa uvjetima propisanim za gradnju stambenih građevina – Tip 2, višestambene građevine (4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina).


Omogućava se prenamjena postojećih građevina u građevine za društvene djelatnosti kao i zamjena pos-tojećih građevina za potrebe društvenih djelatnosti. U tim slučajevima prihvaćaju se uvjeti pod kojima je izgrađena postojeća građevina.

Članak 24.U članku 20.c. stavak 1. mijenja se i glasi:Unutar zona mješovite namjene (M) mogu se gra-

diti građevine isključivo stambene namjene, stambe-no-poslovne građevine (najmanje 50% građevinske bruto površine građevine je stambene namjene) ili poslovno-stambene građevine (najviše 50% građevin-ske bruto površine građevine je stambene namjene).

Članak 25.U članku 20.d. stavku 1. u zagradi se dodaje tekst

koji glasi:‘’ili poslovno-stambena’’

Članak 26.U članku 20.e. stavak 1. mijenja se i glasi:Na području namijenjenom stanovanju (mješovita

namjena - M) mogu se graditi stambene građevine – tip 1 i tip 2.

U članku 20.e. iza stavka 2. dodaje se novi stavak koji glasi:

Na zelenim površinama dozvoljava se smještaj dječjeg igrališta, elemenata urbane opreme (klupa, koš za otpatke, jednostavni podesti otvorenih terasa i sl.), kioska građevinske bruto površine do 12 m2, reklam-nog panoa oglasne površine do 12 m2, te nadstrešnica za sklanjanje ljudi u javnom prometu.

Članak 27.Članak 20.f. mijenja se i glasi:


Stambena građevina - Tip 1 je stambena građevina sa maksimalno 4 stambene jedinice (obuhvaća individu-alne jednoobiteljske i višeobiteljske građevine). Jednoobiteljske stambene građevine su građevine s najviše dvije odvojene stambene jedinice (stana), a višeobiteljske s najviše četiri stambene jedinice (stana).

Jednoobiteljske građevine su namijenjene isključivo za stanovanje, dok višeobiteljske građevine mogu biti i stambeno-poslovne uz uvjet da poslovni dio građevine ne zauzima više od 30% površine građevine.

Za samostojeće obiteljske građevine Tipa 1 s ukupnom GBP većom od 600 m2 ili površinom građevne čestice od najmanje 400 m2 primjenjuju se odredbe za samostojeće višestambene građevine (Tip 2), osim u pogledu broja stambenih jedinica.

Stambena građevina - Tip 2 - stambena građevina sa 5 i više stambenih jedinica (višestambena građevi-na). Višestambene građevine mogu biti namijenjene isključivo stanovanju ili mogu biti stambeno-poslovne ili poslovno-stambene .

U višestambenim građevinama, mogu se graditi i različiti poslovni prostori za tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije, prostori javne i društvene namjene, te smještajne jedinice turističke izgradnje, na način da poslovni dio građevine ne zauzima više od 50% bruto površine građevine kod stambeno-poslovnih građevina, odnosno najmanje 50% bruto površine građevine kod poslovno-stambenih građevina.

Članak 28.Članak 20.g. mijenja se i glasi:Stambene građevine iz prethodnog članka, ovisno o tipu, mogu se graditi kao: samostojeće polu-ugrađene ugrađene

Članak 29.Članak 20.h. mijenja se i glasi:Uvjeti za izgradnju i smještaj stambenih i stambeno-poslovnih građevina ovise o tipu stambene građevine.

Prilikom izgradnje i smještaja stambenih i stambeno-poslovnih građevina unutar izgrađenih dijelova građevinskog područja naselja potrebno je poštivati sljedeće uvjete:

- Tip 1 – samostojećeMinimalna površina građevne čestice (m2): 250 m2Maksimalni nadzemni koefi cijent izgrađenosti KigN=0,35Maksimalni broj etaža: Po+Su+P+1+Pk ili P+2Maksimalna visina građevine: 9,5 mMaksimalni nadzemni koefi cijent iskorištenosti KisN=1,0Maksimalni ukupni koefi cijent iskorištenosti Kis=1,35

- Tip 1 – polu-ugrađeneMinimalna površina građevne čestice (m2): 200 m2Maksimalni nadzemni koefi cijent izgrađenosti KigN=0,4Maksimalni broj etaža: Po+Su+P+1+Pk ili P+2Maksimalna visina građevine: 9,5 mMaksimalni nadzemni koefi cijent iskorištenosti KisN=1,0Maksimalni ukupni koefi cijent iskorištenosti Kis=1,4

- Tip 1 – ugrađeneMinimalna površina građevne čestice (m2): 200 m2Maksimalni nadzemni koefi cijent izgrađenosti KigN=0,4Maksimalni broj etaža: Po+Su+P+1+PkMaksimalna visina građevine: 9,0 mMaksimalni nadzemni koefi cijent iskorištenosti KisN=0,9Maksimalni ukupni koefi cijent iskorištenosti Kis=1,3

- Tip 2 – samostojećeMinimalna površina građevne čestice (m2): 400 m2Maksimalni nadzemni koefi cijent izgrađenosti KigN=0,4Maksimalni broj etaža: Po+Su+P+2+Pk


Maksimalna visina građevine: 12,0 mMaksimalni nadzemni koefi cijent iskorištenosti KisN=1,2Maksimalni ukupni koefi cijent iskorištenosti Kis=1,6

Za neizgrađene dijelove građevinskog područja naselja, primjenjuju se isti uvjeti izgradnje kao i za izgrađene dijelove osim sljedećih:

• Tip 1 - najveći nadzemni koefi cijent izgrađenosti KigN=0,4• Tip 2 - najveći nadzemni koefi cijent izgrađenosti KigN=0,3

Krovna kućica namijenjena izlasku na ravni krov, kao ni krovna kućica dizala ne smatraju se etažom, odnosno ne uračunavaju se u visinu i katnost građevine.

Kod sanacije kosog ili ravnog krovišta dozvoljava se izgradnja potkrovlja (Pk), poštujući pri tom najveću dozvoljenu katnost i visinu, bez obzira na ostale parametre propisane ovim člankom.

Vrijednosti iskazanog ukupnog koefi cijenta iskorištenosti (Kis) mogu se primijeniti u cijelosti ako se podzemne etaže koriste za smještaj vozila unutar objekta, a 50% razlike vrijednosti ukupnog koefi cijenta isko-rištenosti (Kis) i nadzemnog koefi cijenta iskorištenosti (KisN) ukoliko se podzemne etaže koriste kao pomoćne prostorije.

Dopušta se izgradnja pristupa (rampe) u podrumsku etažu koji se ne obračunava kao najniža kota uređenog terena uz građevinu.

Ukoliko se za realizaciju javne prometne površine oduzima dio građevne čestice, te time ona gubi minimalnu potrebnu površinu za izgradnju, kao obračunska jedinica prilikom izračuna koefi cijenta izgrađenosti i iskorište-nosti, uzima se ukupna izvorna veličina građevne čestice.

Za podzemne dijelove građevine maksimalni dopušteni koefi cijent izgrađenosti građevne čestice (kig) iznosi 0,5.

U slučaju gradnje kaskadno oblikovanih građevina mijenjaju se vrijednosti iz stavka 2. ovog članka i to:• maksimalni kig iznosi 0,5, • maksimalni kis uvećava se za 0,1

U slučaju gradnje atrijski oblikovane građevine, površina neizgrađenog dijela građevne čestice „unutar“ gab-arita građevine ili njenog dijela („unutarnje“ dvorište), ne uračunava se u ukupnu tlocrtnu površinu građevine prema kojoj se računa koefi cijent izgrađenosti pripadajuće građevne čestice.

Interpolacija novih stambenih, stambeno-poslovnih, poslovno-sambenih i poslovnih građevina dopušta se u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja u pretežno izgrađenom uličnom potezu i na čestici kojoj su susjedne čestice s već izgrađenim građevinama. Građevna čestica na kojoj se može graditi interpolirana građevina mora imati najmanju površinu 200 m2 i najveću površinu 550 m2 za stambene, stambeno-poslovne i poslovno-stambene građevine, te najmanju površinu 500 m2 i najveću površinu 800 m2 za poslovne građevine.

Članak 30.Članak 20.i. mijenja se i glasi:U izgrađenim dijelovima naselja najmanja udaljenost građevine od granica pripadajuće građevne čestice

iznosi 1,0 m. Iznimno, udaljenost može biti i manja ako se građevina gradi kao zamjenska građevina na već pos-tojećim temeljima. Zamjenska građevina mora zadržati tlocrtni gabarit postojeće građevine.

U neizgrađenim dijelovima naselja građevine moraju biti udaljene najmanje 3,0 m od granice pripadajuće građevne čestice.

Rekonstrukcija u smislu nadogradnje postojećih građevina može se dozvoliti na postojećoj građevnoj liniji odnosno u tlocrtnim gabaritima postojeće građevine.

Regulacijska linija smješta se na rub koridora prometne površine. Građevina se postavlja prema javno pro-metnoj površini na udaljenosti od najmanje 5,0 m od regulacijske linije.

Udaljenost iz prethodnog stavka može biti i manja u slučaju izgradnje nove građevine, u već izgrađenom uličnom potezu. Postojeći ulični potez smatra se građevinskim pravcem nove građevine.


U slučaju da se građevna čestica nalazi uz križanje dvije ceste različitog ranga, građevni pravac mora biti udaljen od regulacijske linije minimalno 5 m uz pro-metnicu višeg ranga i minimalno 3 m od prometnice nižeg ranga.

U slučaju da se građevna čestica nalazi uz križanje dvije ceste istog ranga, građevni pravac mora biti udal-jen od regulacijske linije minimalno 5 m uz prometni-cu s koje se ulazi na građevnu česticu i minimalno 3 m od druge prometnice.

U slučaju da se građevna čestica nalazi uz slijepu prometnicu sa koje se i ulazi na građevnu česticu, građevni pravac mora biti udaljen od regulacijske lini-je minimalno 3 m.

Ukoliko se na prednjem pročelju građevine pojavi bilo kakva istaka (balkon, stubišta i sl.) građevinski pravac defi niran je njom.

Ograda građevne čestice mora se postaviti iza reg-ulacijske linije.

Najmanja širina kolnih pristupa s prometne površine za višeobiteljske, višestambene, javne i društvene te poslovne građevine iznosi 3,0 m, a za jednoobiteljske građevine 2,5 m.

Članak 31.U članku 20.j. stavak 3. mijenja se i glasi:Za neizgrađene dijelove naselja predviđeni ob-

lik korištenja je nova izgradnja koja se može reali-zirati ako građevna čestica ima pristup na prometnu površinu. Do donošenja akta o građenju za prometnice unutar obuhvata ovog Plana, mogu se izdavati akti o građenju za gradnju građevina uz postojeće promet-nice, uz obavezno čuvanje planiranih koridora promet-nice označenim na kartografskom prikazu 2.1. Promet.

U članku 20.j. iza stavka 3. dodaju se novi stavci koji glase:

U obuhvatu Plana predviđeni su, u skladu s kar-tografskim prikazom broj 4.2. Način i uvjeti gradnje u mjerilu 1:2000, sljedeći načini gradnje:

(1) Mješovita namjena - unutar ovih površina razgraničene su površine:

1.1. – način gradnje prema uvjetima za izgrađeni dio naselja

1.2 – način gradnje prema uvjetima za neizgrađeni dio naselja

Unutar ovih zona dozvoljena je gradnja i smještaj stambenih, stambeno-poslovnih, poslovno-stambenih, poslovnih, te javnih i društvenih građevina.

(2) Način gradnje prema uvjetima za javnu i društ-venu namjenu prikazan je oznakom 2.

(3) Način gradnje prema uvjetima za gospodarsku namjenu - poslovnu prikazan je oznakom 3.

Odredbama za provođenje detaljno su navedene veličine, sadržaji i način oblikovanja za sve građevine i prostore koje će se raditi na prostoru obuhvata.

Članak 32.Članak 20.k. mijenja se i glasi:Na građevnoj čestici, uz osnovne građevine, mogu

se graditi pomoćne građevine, prislonjene i/ili odvo-jene od osnovne građevine, i to na udaljenosti od na-jmanje 2,0 m od granice građevne čestice. U izgrađen-im dijelovima naselja dozvoljava se smještaj pomoćnih građevina na granici građevne čestice.

Pomoćnim građevinama smatraju se: garaže, šupe, drvarnice, spremišta, ljetne kuhinje, spremnici za pit-ku vodu i kišnicu, bazeni, igrališta, nadstrešnice i sl.

Ukupna visina pomoćne građevine može iznositi najviše 4,5m.

Na građevnoj čestici je potrebno osigurati prostor za smještaj vozila prema članku 56. odredbi ovog Pla-na.

Otvoreni bazeni do 100 m2 s ukopanim pripada-jućim pomoćnim prostorijama kao i otvoreni dijelovi zgrade ne uračunavaju se u obračun izgrađenosti i is-koristivosti građevne čestice.

Članak 33.U članku 20.l. dodaje se novi stavak koji glasi:Građevine koje se izgrađuju kao dvojne moraju s

građevinom uz koju su prislonjeni činiti arhitektonsku cjelinu u pogledu visine građevine, usklađenosti vijen-ca građevine, dimenzija i položaja otvora, balkonske ograde, upotrijebljenog materijala, arhitektonskih de-talja na pročelju i dr.

Članak 34.U članku 20.n. stavak 1. u prvoj rečenici broj ‘’22’’

mijenja se brojem ‘’18’’.

Članak 35.Članak 20.r. se briše.

Članak 36.U članku 20.v. stavku 1. alineje 1 i 2 mijenjaju se

i glase:• ograda između susjednih građevnih čestica se iz-

vodi masivnim dijelom (kamen, beton i sl.) do visine 1,0 m, dok se veće visine mogu izvesti samo proz-račnim elementima (autohtono zelenilo, rešetka, mreža i sl.). Ukupna tako izvedena ograda između građevnih čestica ne može biti viša od 2 m mjereno od niže kote konačno zaravnatog terena.

• ogradni zidovi prema prometnici i javnim površinama se izvode masivnim dijelom (kamen, beton i sl.) do visine maksimalno 1,0 m (osim u slučajevima kada takva visina narušava preglednost prometnice, te ju je potrebno prilagoditi uvjetima na terenu), dok se veće visine mogu izvesti samo sa gornjim providnim dijelom (bez šiljaka i bodljikave žice) obraslim u au-


tohtonom zelenilu. Ukupna tako izvedena ograda ne može biti viša od 1,5 m mjereno od niže kote konačno zaravnatog terena.

U članku 20.v. stavku 1. alineja 3 se briše.

U članku 20.v. stavku 1. alineji 4 na kraju druge rečenice dodaje se tekst ‘’poštujući pri tom članak 20.u. Odredbi ovog Plana.’’

Članak 37.U članku 22. dodaju se novi stavci koji glase:Prilikom rekonstrukcije razvrstanih i drugih ces-

ta (javno prometnih površina) potrebno je obuhvatiti cjelovito rješenje trase sa svom infrastrukturom, jav-nom rasvjetom, uređenjem pješačkog nogostupa i dru-go.

Prilikom izgradnje građevina infrastrukture potreb-no provoditi propisane mjere zaštite okoliša (ozelen-javanje, sanacija padina i iskopa, izgradnju zaštitnih zidova i sl.).

Rješenje drugih infrastrukturnih sustava iz oblas-ti telekomunikacija, vodoopskrbe i odvodnje te elek-troopskrbe je moguće mijenjati u skladu sa stvarnim potrebama. Moguće izmjene odnose se na položaj vo-dova i lokaciju pojedinih građevina (npr. vodosprema, crpna postaja, trafostanica i dr.). Takva promjena ne smatra se izmjenom ovog Plana.

Članak 38.U članku 23. stavak 4. mijenja se i glasi:Osnovna ulična mreža sastoji se od nerazvrstanih i

sabirnih ulica koje se spajaju na lokalnu cestu L65075 koja prolazi sjeverno od obuhvata Plana, ali izvan obuhvata Plana. Zapadna granica obuhvata Plana graniči s koridorom državne ceste D8.

U članku 23. iza stavka 4. dodaju se novi stavci koji glase:

Urbanističkim planom uređenja utvrđene su širine koridora prometnica unutar dijela naselja koje treba rezervirati i očuvati za izgradnju planirane, te proširen-je i modernizaciju postojeće, Planom obuhvaćene, ces-tovne mreže, a prikazane su u kartografskom prikazu 2.1. Promet.

Kolne ulice koje se izvode kao slijepe moraju obavezno imati okretište na svom kraju koji omoguća-va okretanje vatrogasnog vozila.

Članak 39.U članku 25. stavku 1. dodaje se rečenica koja gla-

si:U slučajevima interpolacije ta udaljenost može biti

i manja, odnosno objekti mogu biti smješteni najbliže na postojećoj građevnoj liniji.

Članak 40.Iza članka 25. dodaje se novi članak 25.a. koji gla-

si:

Članak 25.a.Granica građevne čestice, uz prometnu površinu,

formira se na način da se granica formirane građevne čestice poklapa sa granicom građevne čestice pro-metne površine, odnosno na odgovarajućoj udaljenosti od građevne čestice prometne površine, u skladu sa posebnim Zakonom i propisima.

Konačno oblikovanje prometnice, odnosno oblika i veličine njene građevne čestice, defi nirat će se kao posljedica detaljnog tehničkog rješenja u postupku ishođenja akta za građenje.

Unutar zaštitnog koridora prometnica može se formirati neizgrađeni dio čestice, odnosno dozvol-jena je gradnja infrastrukturnih objekata, parkirališ-ta, ogradnih zidova i sl. te uređenje zelenih površina (vrtovi s niskim zelenilom) na način da se ne umanji preglednost prometne površine ili raskršća i ne ugrozi sigurnost prometa, a sve uz suglasnost ustanove na-dležne za tu prometnicu.

Prije izdavanja lokacijske dozvole za građevine unutar zaštitnog koridora prometnica potrebno je za-tražiti uvjete nadležne Uprave za ceste.

Sva križanja se trebaju izvesti tako da vozilima omoguće sigurno uključivanje i isključivanje s ulice.

Članak 41.Članak 26. mijenja se i glasi:Potporne zidove treba urediti tako da završna ploha

zida prema javnoj površini bude obložena lomljenim kamenom u maniri suhozida. Najveća visina potpor-nog zida može biti 1,5 m. U slučaju da je potrebno izgraditi potporni zid veće visine, tada ga je potrebno izvesti u terasama s horizontalnom udaljenošću zidova od najmanje 1,5 m a teren svake terase zazeleniti.

Gradnja građevina, zidova i ograda te podizanje nasada koji sprečavaju proširivanje uskih ulica i/ili uklanjanje oštrih zavoja, ili imaju utjecaj na smanjenje preglednosti, posebno u zonama križanja čime ugroža-vaju sigurnost odvijanja prometa, nije dopuštena.

Ulične ograde ne smiju biti podignute unutar pro-metnih koridora.

Članak 42.U članku 27. dodaju se novi stavci koji glase:Građevna čestica mora imati neposredni priključak

na prometnu površinu defi niranu člankom 23. ovih Odredbi.

Izuzetno, omogućava se posredan pristup građevne čestice na prometnu površinu preko susjedne građevne čestice odnosno preko prometne površine u vlasništvu vlasnika susjedne građevne čestice, u širini od najman-je 3,0 m na kojoj je osnovano pravo služnosti prolaza, uz uvjet da se formiranjem takvog prolaza na pripada-jućoj susjednoj čestici, osiguraju svi uvjeti gradnje u skladu s odredbama Plana, posebno u pogledu osigu-ranja prostora za parkiranje vozila.


U izgrađenim dijelovima naselja pristupom građevnoj čestici smatraju se i kolno-pješačke pristupne ulice sa kontroliranim režimom prometovanja ili pješačke pristupne ulice.

Ako se građevna čestica nalazi na spoju ulica različitog značaja obvezno se priključuje na ulicu nižeg značaja.

Priključak građevne čestice na prometnu površinu (javnu ili nerazvrstanu cestu) mora se odrediti tako da na njoj ne bude ugroženo odvijanje prometa.

Unutar građevne čestice kolni pristupi građevinama moraju biti izvedeni prema važećem Pravilniku o uv-jetima za vatrogasne pristupe te sve prometne površine prema važećem Pravilniku o osiguranju pristupačnosti građevina, osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

Korekcija trase prometnica, kod izrade glavnog projekta neće se smatrati izmjenom ovog Plana.

Članak 43.U članku 28. stavku 1. tablica se mijenja i glasi:

U članku 28. iza stavka 1. dodaju se novi stavci koji glase:U izgrađenim dijelovima naselja, ukoliko na građevnoj čestici nije moguće osigurati prostor za parkiranje,

dozvoljava se odstupanje od potrebnog broja parkirališnih mjesta, uz obvezu plaćanja tržišne cijene za svako parkirališno mjesto za koje se traži odstupanje. Dozvoljeno odstupanje iznosi do 50% potrebnog broja parki-rališnih mjesta, sukladno Odluci predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave.

Uz ugostiteljske, trgovačke, servisne i druge objekte pokraj cestovnih prometnica, radi čije djelatnosti dolazi do zadržavanja vozila, potrebno je osigurati posebne površine za parkiranje i zaustavljanje vozila izvan kolnika, a u skladu s odredbama posebnog zakona.

Postojeća garažna i parkirališna mjesta ne mogu se prenamijeniti u druge namjene dok se ne osigura zamjens-ko rješenje istog kapaciteta na istoj građevnoj čestici ili na mjestu propisanim ovim Planom.

Unutar obuhvata Plana dozvoljava se mogućnost pristupa na parkirne površine s prometne površine (sistem češlja).

OPĆA NAMJENA UŽA NAMJENA MINIMALNI BROJ PARKIRALIŠNIH MJESTA (PM) Stambena Stambena 1 PM na svaku stambenu jedinicu

Gospodarska, ugostiteljsko turistička

Ugostiteljska iz skupine restorani i skupine barovi (važeći Pravilnik o razvrstavanju i minimalnim uvjetima ugostiteljskih objekata iz skupina »restorani«, »barovi«, »catering objekti« i »objekti jednostavnih usluga)

minimalno 3 PM te dodatno 1 PM na svakih 10m2 neto prodajno-prijemne površine i dodatno 1PM na svakih 5 PM

Ugostiteljska iz skupine catering objekti (važeći Pravilnik o razvrstavanju i minimalnim uvjetima ugostiteljskih objekata iz skupina »restorani«, »barovi«, »catering objekti« i »objekti jednostavnih usluga«)

minimalno 2 PM i dodatno 1 PM na svakih 50m2 GBP građevine

Ugostiteljska iz skupine hotela (važeći Pravilnik o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli)

1 PM na svaku smještajnu jedinicu(soba, apartman)*

Gospodarska, poslovno trgovačka

Robna kuća, supermarket, i trgovine prehrambenih proizvoda i proizvoda široke potrošnje

1 PM na 15m2 neto prodajno-prijemne površine

Ostale trgovine neprehrambenih proizvoda i proizvoda široke potrošnje 1 PM na 30m

2 neto prodajne površine

Gospodarska, poslovno uslužna

Banke, agencije, poslovnice 1 PM na 20m2 neto prijemne površine Uredi i kancelarije 1 PM na 50m2 GBP građevine

Društvena

Upravne, socijalne ustanove 1 PM na 50m2 GBP građevine Vrtići, škole, dječje ustanove 1 PM na jednu učionicu ili za jednu grupu djece ambulante, poliklinike 1 PM na 50m2 GBP građevine vjerske građevine po 1 PM na 5-20 sjedala


Članak 44.U članku 29. stavku 1. na kraju rečenice dodaje se

tekst koji glasi:‘’prema važećem Pravilniku o osiguranju pris-

tupačnosti građevina osobama s invaliditetom i sman-jenom pokretljivosti.’’

Članak 45.U članku 30. iza stavka 7. dodaje se novi stavak

koji glasi:Uz postojeću i planiranu trasu elektroničke komu-

nikacijske infrastrukture moguća je postava eventu-alno potrebnih građevina (male zgrade, vanjski kabi-net-ormarić za smještaj telekomunikacijske opreme) za uvođenje novih tehnologija odnosno operatora ili rekonfi guraciju mreže.


si:Članak 30.a.Za izgrađenu telekomunikacijsku infrastrukturu

za pružanje javnih telekomunikacijskih usluga putem telekomunikacijskih vodova, planirana je dogradnja, odnosno konstrukcija te eventualno proširenje izgrad-njom novih građevina, radi implementacije novih teh-nologija i/ili kolokacija odnosno potreba novih operat-era, vodeći računa o pravu zajedničkog korištenja od strane svih operatera koji posjeduju propisanu dozvolu za pružanje telekomunikacijskih usluga za koje nije potrebna uporaba radiofrekvencijskog spektra.

Nova elektronička komunikacijska infrastruktura za pružanje javne komunikacijske usluge putem elek-tromagnetskih valova, bez korištenja vodova, određuje se ovisno o pokrivenosti područja radijskim signalom svih davatelja usluga i budućim potrebama prostora te je planirana postavom osnovnih postaja i njihovih an-tenskih sustava na antenskim prihvatima na izgrađenim građevinama i rešetkastim i/ili jednocjevnim stupovi-ma, bez detaljnog defi niranja (točkastog označavanja) lokacija, vodeći računa o mogućnosti pokrivanja tih područja radijskim signalom koji će se emitirati an-tenskim sustavima smještenim na te antenske prihvate (zgrade i/ili stupove) uz načelo zajedničkog korištenja od strane svih operatora gdje god je to moguće.


koji glasi:Pri projektiranju i izvođenju pojedinih građevina,

objekata i uređaja komunalne infrastrukture potrebno je pridržavati se važećih propisa kao i propisanih udal-jenosti od ostalih infrastrukturnih objekata i uređaja te pribaviti suglasnost ostalih korisnika.

Članak 48.U članku 36. stavku 2. iza riječi ‘’gravitacijskih’’

dodaju se riječi ‘’i tlačnih’’.


Prije spoja na javnu kanalizaciju otpadne vode sva-kog pojedinog korisnika moraju biti pročišćene do ra-zine standardnih kućnih otpadnih voda bez agresivnih tekućina, ulja ili masti koje mogu ugroziti kanalizaci-jski sustav.

Iznimno, do izgradnje sustava javne odvodnje, moguća je izgradnja pojedinačnih objekata s prih-vatom sanitarnih otpadnih voda u vodonepropusne sabirne jame s odvozom prikupljenog efl uenta putem ovlaštene osobe ili izgradnja objekata s ugradnjom uređaja za pročišćavanje sanitarnih otpadnih voda i ispuštanjem pročišćenih sanitarnih otpadnih voda u prirodni prijemnik, a sve ovisno o količini otpadnih voda i uvjetima na terenu. Po realizaciji cjelovitog ka-nalizacijskog sustava sa uređajem za pročišćavanje i podmorskim ispustom svi korisnici prostora moraju se priključiti na taj sustav.

Odvodnju otpadnih voda treba projektirati suk-ladno odredbama važećih zakona i smjernicama Hr-vatskih voda. Tehnološke otpadne vode prije priključ-ka na javni sustav odvodnje treba svesti na kvalitetu kućanskih otpadnih voda u skladu s važećim Pravilni-kom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda.


Oborinske vode s parkirališta većih od 10 parkirnih mjesta, te većih radnih i manipulativnih površina prije priključenja na sustav javne oborinske odvodnje mora-ju proći odgovarajući predtretman na separatorima ulja i masti.

Radi smanjenja opterećenja sustava javne oborin-ske odvodnje i time i manjih dimenzija iste, predvi-djeti da se oblikovanjem čestica i izgradnjom osigura što manji koefi cijent otjecanja sa građevne čestice uz mogućnost da se vlastite oborinske vode sa „čistih“ površina upuštaju u teren na samoj građevnoj česti-ci putem upojnih bunara odgovarajućeg kapaciteta dimenzioniranih na način da se osigura sigurnost od plavljenja okolnog zemljišta i objekata. Isto je moguće učiniti i s oborinskim vodama s većih parkirnih površi-na (10PM) na čestici po ugradnji vlastitih separatora ulja i masti adekvatnih dimenzija.

Mreža odvodnje oborinskih voda izvodi se suklad-no važećoj tehničkoj regulativi i pravilima struke, te slijedećim uvjetima:

• Priključni vodovi odvodne mreže moraju biti ukopani najmanje 80,0 cm ispod površine, odnosno uvijek ispod ostalih infrastrukturnih instalacija, osim cjevovoda za odvodnju sanitarnih otpadnih voda, na dubini prema važećim uvjetima nadležnih tijela

• Upuštanje oborinskih otpadnih voda s kro-vnih površina u recipijent (podzemlje/more) moguće je preko upojnog bunara na pripadajućoj čestici

• Nije dopušteno upuštanje oborinskih otpadnih voda s krovova i ostalih površina u sustav odvodnje sanitarnih otpadnih voda


• Prikupljanje oborinskih voda s prometnica i parkirališta vršiti putem slivnika i linijskih prihvatnih kanala opremljenih taložnikom; taložnik mora biti dostupan za čišćenje nadležnim službama

• U slučajevima kad je to opravdano iz sani-tarnih te tehničko-tehnoloških razloga, može se omo-gućiti upuštanje oborinskih voda s krovnih površina u sustav oborinske odvodnje u sklopu prometnica ili u uređene povremene površinske tokove.


koji glasi:Postojeća trafostanica TS 10(20)/0,4 kV „CRVE-

NA KAPELA“, koja se nalazi u istočnom dijelu obuh-vata Plana, trenutno zadovoljava potrebe zone, te je za buduće potrebe predviđena nova planirana trafostanica u zapadnom dijelu obuhvata Plana, a sve u skladu s kartografskim prikazom 2.2. Telekomunikacije i ener-getski sustav.

U članku 39. stavku 3. dodaje se nova rečenica koja glasi:

Dovoljna je ili služnost puta do čestice TS ili iz-ravni kolni prostup s javne površine.

U članku 39. stavak 4. mijenja se i glasi:Ukoliko se transformatorske stanice 10(20)/0,4 kV

grade kao samostojeći objekti za izgradnju istih potreb-no je formirati zasebnu građevnu česticu. Minimalna površina građevne čestice iznosi 30m2. Za izgradnju tipske kabelske transformatorske stanice 10(20)/0,4 kV s mogućnošću instalirane snage do 1000 kVA po-trebno je osigurati površinu minimalnih dimenzija 4,54 m x 2,50 m i osigurati mogućnost pristupa autod-izalice široj stranici transformatorske stanice.

U članku 39. iza stavka 4. dodaje se novi stavak koji glasi:

Broj i veličina transformatorskih 10(20)/0,4 kV stanica ne može se smatrati konačnim te se ostavlja mogućnost izmjene lokacija i mogućeg povećanja bro-ja transformatorskih stanica. Smještaj i broj elektro-energetskih objekata moguće je mijenjati u skladu sa stvarnim zahtjevima i potrebama, a takve izmjene neće se smatrati izmjenom ovog Plana.

U članku 39. stavku 10. dodaje se nova rečenica koja glasi:

Koridori za 10(20)kV kabelske vodove predviđeni su s jedne strane, a za niskonaponske kabelske vodove s obje strane prometnice.

U članku 39. iza stavka 10. dodaje se novi stavak koji glasi:

Dozvoljavaju se prelasci (križanja) elektroener-getskih vodova s jedne strane ulice na drugu stranu prema potrebama.

Članak 50.U članku 41. stavak 3. se briše.

Članak 51.Iza članka 42. dodaje se novi podnaslov i članak

42.a. koji glase:

Obnovljivi izvori energije

Članak 42.a.Unutar područja obuhvata Plana, dozvoljava se

smještaj kolektora i/ili fotonaponskih panela snage manje od 200 kW, osim u područjima zaštićenim kao kulturno dobro. Kolektori i/ili fotonaponski paneli postavljaju se na postojeće ili planirane građevine, kao i na postojeće ili planirane nadstrešnice, te ukoliko se postavljaju na kosim krovovima moraju biti smješte-ni u ravnini krovne plohe i zauzimati navjiše do 50% površine krova.

Članak 52.Članak 47. se briše.


koji glasi:Urbanističkim planom uređenja obavezno je

ozelenjavanje minimum 20% površine pojedine građevne čestice i to prvenstveno po njenim rubnim dijelovima (nasadi visokog zelenila).

U članku 48. stavku 2. briše se oznaka u zagradi.

Članak 54.U članku 49. ispred stavka 1. stavlja se podnaslov

koji glasi:

Zaštita kulturne baštine

U članku 49. stavak 2. mijenja se i glasi:Ukoliko se pri izvođenju građevinskih ili drugih ra-

dova, na području obuhvata Plana, naiđe na arheološke nalaze, izvođač radova i investitor dužni su postupati sukladno važećem Zakonu o zaštiti i očuvanju kul-turnih dobara, odnosno prekinuti radove u roku od 15 dana od nalaza i o nalazu bez odgađanja obavijestiti nadležni konzervatorski odjel.

U članku 49. ispred stavka 3. stavlja se podnaslov koji glasi:

Zaštita prirode

U članku 49. stavak 3. mijenja se i glasi:Na području obuhvata Plana nema područja

zaštićenih temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13) koje su upisane u Upisnik zaštićenih područja.

S obzirom na planiranu namjenu površina unutar prostora obuhvata Plana, sukladno članku 21. Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13) potrebno je provoditi sli-jedeće mjere zaštite prirode:

• uređenje postojećih građevinskih područja te prenamjenu zemljišta kao i uvođenje novih turističkih sadržaja planirati na način da se očuvaju postojeće kra-


jobrazne vrijednosti te ne uzrokuje gubitak rijetkih i ugroženih stanišnih tipova, te gubitak staništa strogo zaštićenih biljnih i životinjskih svojti,

• uređenje planirati na način da se ne naruše obilježja krajobraza, a posebice je potrebno vodi-ti računa o oblikovanju (koristiti materijale i boje prilagođene prirodnim obilježjima okolnog prostora i tradicionalnoj arhitekturi), visini i prostornoj raspodje-li građevina,

• prilikom ozelenjivanja područja zahvata ko-ristiti autohtone biljne vrste, a postojeće elemente autohtone fl ore sačuvati u najvećoj mogućoj mjeri te integrirati u krajobrazno uređenje,

• pri odabiru trase prometnih koridora vodi-ti računa o prisutnosti ugroženih i rijetkih staništa i zaštićenih i/ili ugroženih vrsta fl ore i faune,

• očuvati područja prekrivena autohtonom veg-etacijom, postojeće šumske površine, šumske čistine i šumske rubove,

• otpadne vode (sanitarne i oborinske vode sa prometnih i manipulativnih površina) zbrinuti vodone-propusnim razdjelnim sustavom odvodnje s potrebnim pročišćivanjem,

• očuvati povoljnu građu i strukturu morskog dna, obale i priobalnog područja.

Osim uvjeta iz prethodnog stavka, prilikom provedbe ovog Plana također je potrebno primijeniti sve uvjete zaštite prirode navedene u Prostornom pla-nu uređenja Općine Primošten.

Posebnu brigu treba posvetiti zaštiti zaštićenog obalnog područja prema Uredbi o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (NN 128/04) i nji-hovom sustavnom čuvanju, zaštiti biljnog pokrova, te sprječavanju svih oblika nenadgledane gradnje.

Članak 55.U članku 50. stavku 1. riječi ‘’Zakona o otpadu’’

mijenjaju se riječima ‘’Zakona o održivom gospo-darenju otpadom’’.

U članku 50. stavku 4. riječi ‘’Zakonom o otpadu’’ mijenjaju se riječima ‘’važećim Zakonom o održivom gospodarenju otpadom’’.

Članak 56.Članak 52. mijenja se i glasi:Zaštita tlaZaštita tla jedno je od ključnih pitanja zaštite

okoliša. Tlo kao dio kopnenih ekosustava predstavl-ja važnu komponentu okoliša i privlači sve veću po-zornost, stoga je u cilju njegove zaštite i sprjećavanja onečišćenja na području obuhvata plana nužno pro-voditi slijedeće mjere:

• u okviru Katastra emisija u okoliš voditi očev-idnike za emisije onečišćavajući tvari u tlo

• održavati kvalitetu uređenja svih javnih pros-tora, pri čemu je naročito potrebno štititi zaštitne ze-lene površine

• dugoročno kvalitativno i kvantitativno osig-urati i održavati funkcije tla, primjereno staništu,

smanjenjem uporabe površina, izbjegavanjem erozije i nepovoljne promjene strukture tla, kao i smanjenjem unošenja štetnih tvari

• smanjiti emisije onečiščujućih tvari u tlo na način da izvori emisija djeluju po standardima zaštite okoliša

• smanjiti unos pesticida u tlo te smanjiti global-ni proces humizacije tla

• opožarene površine čim prije pošumljivati kako bi se smanjio učinak erozije tla

• izgradnju urbanih cjelina, poslovnih objeka-ta, prometnica i sl. planirati na način da se nepovratno izgubi što manje tla

• redefi niranjem građevinskih područja odredi-ti realne prostorne potrebe i prenamijeniti dugotrajno neiskorištene građevinske površine

• razvoj naselja prioritetno usmjeriti na pos-tojeće dijelove naselja uz poboljšanje stambenog okruženja, obnovu postojećih i dotrajalih zgrada i ob-jekata

• rekultivirati površine (odlagališta otpada, klizišta i sl.)

• obnoviti površine oštećene erozijom i klizan-jem

• obaviti kartiranje rasprostiranja osjetljivih područja i izradu planova (karata) ugroženih područ-ja, koje će obuhvatiti i područja s geološkim, hidro-geološkim i seizmološkim rizicima.

Članak 57.Članak 53. mijenja se i glasi:Zaštita zrakaNa području obuhvata plana nema značajnih izvora

onečišćenja zraka, niti se planom predviđa mogućnost njihove izgradnje. Međutim, u cilju poboljšanja ka-kvoće zraka i zaštite zraka od zagađenja prometom na području obuhvata plana određuju se slijedeće mjere i aktivnosti

• osiguranje protočnosti prometnica• unapređenje javnog prijevoza• uređenje pješačkih zona• osiguranje dovoljne količine zelenila u odno-

su na ostale sadržaje unutar zone obuhvata• postavljanje zaštitnog zelenila uz prometnice • korištenje tzv. čistih energenata

Osim mjera iz prethodnog stavka, prilikom proved-be ovog Plana također je potrebno primijeniti sve mjere i aktivnosti zaštite zraka navedene u Prostornom planu uređenja Općine Primošten.

Članak 58.Članak 54. mijenja se i glasi:Zaštita vodaIzvor zagađenja podzemnih i površinskih voda su

otpadne vode i ostali izvori zagađenja (ispiranje za-gađenih površina i prometnica, erozija i ispiranje tla, mogućnost havarija i sl.).

Zaštita voda na području obuhvata plana ostvaruje se nadzorom nad stanjem kakvoće voda i potencijal-nim izvorima zagađenja.


U cilju očuvanja i poboljšanja kvalitete voda po-trebno je:

• planirati i gradit građevine za odvodnju ot-padnih voda i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda

• usvojiti razdjelni sustav kanalizacije, kao op-timalan i sigurniji za zaštitu okoliša

• usvojiti zatvoreni sustav odvodne kanalizacije• ugraditi separatore ulja i masti na kanalima

oborinske kanalizacije, a po potrebi i taložnika• usvojiti odgovarajući kapacitet sustava

odvodnje koji osigurava potrebnu zaštitu okoliša, ljudi i njihove imovine

• zabraniti, odnosno ograničiti ispuštanje opas-nih tvari propisanih važećom Uredbom o opasnim tvarima u vodama

• sanirati divlje deponije, te kontrolirati odlag-anje otpada

• povećati udio zelenih, vodopropusnih površi-na u cilju poboljšanja režima oborinske odvodnje pod-ručja.

Članak 59.U članku 55. dodaju se novi stavci koji glase:Planom je razvoj proizvodnih djelatnosti na pros-

toru obuhvata Plana sveden isključivo na djelatnosti koje nemaju tehnološke procese iz kojih se izdvajaju otpadne vode s toksičnim i drugim opasnim tvarima koje se ulijevaju u more.

Do izgradnje sustava javne odvodnje, moguća je izgradnja pojedinačnih objekata s prihvatom sani-tarnih otpadnih voda u vodonepropusne sabirne jame s odvozom prikupljenog efl uenta putem ovlaštene osobe ili izgradnja objekata s ugradnjom uređaja za pročišćavanje sanitarnih otpadnih voda i ispuštanjem pročišćenih sanitarnih otpadnih voda u prirodni pri-jemnik, a sve ovisno o količini otpadnih voda i uvjeti-ma na terenu.


si:Članak 55.a.Zaštita prostoraNa području obuhvata plana potrebno je održavati

kvalitetu uređenja svih prostora, pri čemu je naročito potrebno štititi zaštitne i javne zelene površine.

Kod projektiranja i gradnje novih javnih parkirališ-ta obavezno je potrebno predvidjeti njihovo ozelenja-vanje visokim zelenilom (zeleni pojas s drvoredom ili sl.).

Zemljište uz infrastrukturne koridore i građevine, sukladno tehničkim i sigurnosnim propisima, potrebno je urediti ozelenjavanjem i drugim hortikulturno - kra-jobraznim tehnikama.

Članak 61.U članku 57. stavci 1. i 2. mijenjaju se novim

stavcima koji glase:

Mjere zaštite od požara projektirati u skladu s pozi-tivnim hrvatskim i preuzetim propisima koji reguliraju ovu problematiku s posebnom pozornošću na: važeći Pravilnik o uvjetima za vatrogasne

pristupe važeći Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašen-

je požara važeći Zakon o zaštiti od požara, važeći Zakon o zapaljivim tekućinama i pli-

novima, važeći Zakon o eksplozivnim tvarima, važeći Pravilnik o zapaljivim tekućinama, važeći Pravilnik o ukapljenom naftnom plinu, važeći Pravilnik o postajama za opskrbu prije-

voznih sredstava gorivom, važeći Pravilnik o temeljnim zahtjevima

za zaštitu od požara elektroenergetskih postrojenja i uređaja, važeći Pravilnik o o zaštiti od požara ugos-

titeljskih objekata, važeći Pravilnik o zaštiti od požara u sk-

ladištima, važeći Pravilnik o otpornosti na požar i dru-

gim zahtjevima koje građevine moraju zadovoljiti u slučaju požara, važeći Pravilnik o uvjetima i načinu provedbe

sigurnosnih mjera kod skladištenja eksplozivnih tvari, važeći Pravilnik o zaštiti šuma od požara, važeći Pravilnik o tehničkim uvjetima i nor-

mativima za siguran transport tekućih i plinovitih ugl-jikovodika magistralnim naftovodima i plinovodima te naftovodima i plinovodima za međunarodni transport važeće Upute za projektiranje srednjetlačnih i

niskotlačnih plinovoda.

U svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina najmanje 2 m ako se dokaže uzimajući u ob-zir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevine i dr., da se požar neće prenijeti na susjedne građevine ili mora biti odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpor-nosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti, dužine najmanje 1 m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole.

Iznimno od prethodnog stavka građevine u kojima se obavlja proizvodnja ili skladištenje ili promet zapal-jivim tekućinama i plinovima, eksplozivima, piroteh-ničkim sredstvima i streljivom, moraju biti udaljene od susjednih građevina prema posebnom propisu.


si:Članak 59.a.Nesmetano kretanje invalidnih osoba


Pristupne putove treba predvidjeti da je moguć pristup invalida do svih građevina preko skošenih rubnjaka. Kod projektiranja potrebno je pridržavati se važećih propisa o prostornim standardima, urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprječavanje urbanističko-arhitektonskih barijera u urbanističkom planiranju i pro-jektiranju.

Članak 63.U članku 61. stavak 2. mijenja se novim stavcima koji glase:Za rješenje vodoopskrbe cjelokupnog područja obuhvata Plana mora se izraditi projektna dokumentacija u

kojoj će se izvršiti detaljna analiza količina specifi čne potrošnje vode, provesti odgovarajući hidraulički pro-račun, defi nirati trase i profi li cjevovoda, te odrediti točno mjesto priključenja na postojeći cjevovod.

Za planiranu kanalizacijsku mrežu na području obuhvata Plana mora se izraditi odgovarajuća projektna do-kumentacija u kojoj će se provesti detaljan hidraulički proračun kanalizacijske mreže i ostalih kanalizacijskih građevina, a obzirom na stvarne količine otpadnih voda na ovom području

Nakon pripreme zemljišta potrebno je pristupiti uređenju komunalnih građevina i uređaja koja sadržava sli-jedeće:

• izgradnja prometnica,• izgradnja infrastrukturnih građevina i uređaja za vodoopskrbu, odvodnju, elektroopskrbu i TK mrežu,• izvedba javne rasvjete.

Komunalna infrastruktura na području obuhvata Plana mora se izvesti unutar trasa prometnica predviđenim Planom. Izuzetak čine manje korekcije radi prilagođavanja fi zičkim uvjetima terena i zadovoljavanju propisa. Komunalna i ostala infrastruktura može se izgraditi i u fazama, a na temelju odgovarajućeg akta za građenje. Do izgradnje prometnica u punom planiranom profi lu mogu se koristiti postojeće prometnice i putovi.

Korekcija trase komunalne infrastrukture kod izrade glavnog projekta neće se smatrati izmjenom ovog Plana.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 64.Ova odluka stupa na snagu 8 dana od dana objave u „Službenom vjesniku Općine Primošten“.

Klasa:350-02/18-01/01Ur.broj:2182/02-01-20-43 Primošten, 7. kolovoza 2020.

OPĆINSKO VIJEĆEOPĆINE PRIMOŠTEN

PREDSJEDNIKJere Gracin, v. r.

____________________

30Na temelju članka 109. i 111. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i

98/19) i članka 33. Statuta Općine Primošten (Službeni vjesnik Općine Primošten 01/18 i 02/18,2/20) Općinsko Vijeće Općine Primošten na svojoj 24. sjednici održanoj dana 7. kolovoza 2020. godine, donosi sljedeću:

ODLUKU O DONOŠENJU II. IZMJENA I DOPUNA URBANISTIČKOG PLANA

UREĐENJA NASELJA DOLAC

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.Donose se II. Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja naselja Dolac (Službeni vjesnik Općine Pri-

mošten 03/14 i 04/17) koje je izradio ARHEO d.o.o. iz Zagreba.


Članak 2.Plan predstavlja elaborat pod naslovom II. Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja naselja Dolac, a

sastoji se od:

I. Tekstualni dio – Odredbe za provođenje

II. Grafi čki dio

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA 1:2000

2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA 2.1. PROMET 1:20002.2. TELEKOMUNIKACIJE I ENERGETSKI SUSTAV 1:20002.3. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV 1:2000

3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA 1:2000

4. NAČIN I UVJETI GRADNJE 4.1. OBLICI KORIŠTENJA 1:20004.2. NAČIN GRADNJE 1:2000

II. Obvezni prilozi• Obrazloženje prostornog Plana• Popis dokumenata i propisa • Zahtjevi iz članka 90. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i

98/19)• Mišljenja iz članka 101. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine 153/13, 65/17, 114/18, 39/19

i 98/19) • Izvješće s javne rasprave• Sažetak za javnost• Evidencija postupka izrade i donošenja Prostornog Plana

Elaborat iz stavka 1. ovog članka sastavni je dio ove Odluke i ovjerava se pečatom Općinskog vijeća Općine Primošten i potpisom predsjednika Općinskog vijeća Općine Primošten.

Članak 3.II. Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja naselja Dolac izrađene su u skladu s Odlukom o izradi

II. Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja naselja Dolac (Službeni vjesnik Općine Primošten 02/18 i 06/19).

Uvid u II. Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja naselja Dolac može se obaviti u prostorijama Općine Primošten, Sv. Josipa 7 u Primoštenu.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Članak 4.Iza članka 3. dodaje se novi članak 3.a. koji glasi:Članak 3.a.(1) Provedba Urbanističkog plana temeljiti će se na odredbama ove odluke, kojima se defi nira namjena i

korištenje prostora, načini uređivanja prostora, te zaštita svih vrijednih područja unutar obuhvata Urbanističkog plana. Svi uvjeti, kojima se regulira buduće uređivanje prostora u granicama obuhvata Urbanističkog plana, sadržani su u tekstualnom i grafi čkom dijelu Urbanističkog plana, koji predstavljaju cjelinu za tumačenje svih planskih postavki.

(2) U smislu ove odluke, dio izraza i pojmova koji se upotrebljavaju u ovom Prostornom planu defi nirani su Zakonom o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19), a dio ovim Planom. Pojmovi defi nirani ovim Planom imaju sljedeće značenje:

Osnovna građevina - građevina čija je namjena u skladu sa namjenom građevinskog područja u kojem se građevina odnosno pripadajuća građevna čestica nalazi.

Pomoćna građevina - građevina koja svojom namjenom upotpunjuje namjenu osnovne građevine. U po-moćne građevine spadaju: garaža, spremište, radionice, drvarnice i slične istovrsne građevine.


Samostojeća građevina - građevina koja sa svih strana pripadajuće građevne čestice ima neizgrađeni prostor ili javnu površinu.

Polu-ugrađena (dvojna) građevina - građevina koja se jednom svojom stranom, sa najmanje 50% zida, prislanja na granicu susjedne građevne čestice, odnos-no uz susjednu građevinu.

Ugrađena (skupna) građevina - građevina koje se sa svoje dvije strane prislanja na granicu susjednih građevnih čestica ili uz susjedne građevine. Krajnje građevine ugrađenih (skupnih) građevina grade se kao dvojne građevine.

Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova).

Suteren (S) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga vol-umena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročel-je građevine, odnosno da je najmanje jednim svojim pročeljem izvan terena.

Podrum (Po) je dio građevine koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svoga volumena u konačno uređeni zaravnani teren i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena.

Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva stropa iznad prizemlja.

Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nal-azi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova. Najveći gabarit potkrovlja određen je visinom nadozida maksimalno 120 cm mjereno u ravnini pročelja građevine. Uvučena etaža je najviši kat oblikovan ravnim krovom ili krovom malog nagi-ba (do 10%) čiji zatvoreni ili natkriveni dio iznosi na-jviše 75% površine dobivene vertikalnom projekcijom svih zatvorenih nadzemnih dijelova građevine.

Nadzemne etaže su: prizemlje, katovi i potkrovlje.

Podzemne etaže su: suteren, podrumi i tehničke etaže. Suteren se smatra podzemnom etažom ako se koristi barem sa 50% površine za smještaj vozila un-utar objekta, a njegov nadzemni dio može biti maksi-malno 1,20 m.

Tehnička etaža - podzemna etaža bez namjene sm-ještena ispod podzemne etaže – podruma ili nadzemne etaže – prizemlja. Tehnička etaža se planira odnos-no gradi u slučaju kada to zahtijeva geomehanički izvještaj za gradnju građevine i/ili kada to zahtjeva konfi guracija terena na građevnoj čestici (veliki nag-ib) pri čemu se površina iste ne uračunava u izračun građevinske bruto površine.

Kaskadno oblikovana građevina podrazumijeva način oblikovanja osnovne građevine odnosno način gradnje, na kosom terenu, gdje se nadzemni (vidljivi) dijelovi etaža međusobno izmiču u smjeru nagiba ter-ena, to jest gdje je svaka etaža izmaknuta u odnosu na etažu iznad i ispod nje. Podna konstrukcija svake etaže mora minimalno jednim dijelom biti u razini sa konačno uređenim terenom uz građevinu na ko-jeg može ostvariti neposredan pristup, uz iznimku za najvišu etažu građevine koja ne mora biti u razini sa konačno uređenim terenom uz građevinu. Svaka etaža mora imati krovnu konstrukciju (ravnu i /ili kosu) koju etaža iznad može koristiti kao terasu.

Atrijski oblikovana građevina podrazumijeva ob-likovanje osnovne građevine na način da se „unutar“ gabarita građevine ili njenog dijela formiraju otvore-ni neizgrađeni dijelovi čestice („unutarnje“ dvorište), koji nisu sastavni dio konstrukcije građevine.

Članak 5.U članku 4., stavku 2., alineja 1, tekst pod rednim

brojem 3. se briše.

Članak 6.Naslov ‘’2.1. Gradnja unutar Gospodarske nam-

jene – poslovna’’ i pripadajući članci 6. i 7. se brišu.

Članak 7.U članku 8. stavak 3. mijenja se sljedećim stavci-

ma:Unutar zona stambene namjene (S) gospodarske

djelatnosti smještaju se u sklopu stambeno-poslovnih građevina prema uvjetima određenim pod naslovom 4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina. Unutar stambeno-poslovnih građevina mogu se smjestiti gos-podarske djelatnosti: ugostiteljsko-turističke i proiz-vodno-uslužne.

Pod ugostiteljsko-turističkim djelatnostima smatra-ju se slijedeće djelatnosti:

• smještaj i boravak gostiju (hoteli, apartmani) • pružanje ugostiteljskih usluga (restorani,

caffe barovi, konobe).

Pod proizvodno-uslužnim djelatnostima smatraju se slijedeće djelatnosti:

• frizerski, kozmetički saloni i sl.• trgovački sadržaji • intelektualne usluge• servisne radionice.

Za izgradnju građevina namijenjenih ugostitel-jsko-turističkim djelatnostima za smještaj i boravak gostiju primjenjuju se uvjeti za izgradnju stambenih građevina Tipa 2.

Kapacitet pojedinačne smještajne građevine ugos-titeljsko-turističke namjene (hotel, apartman, pansion, prenoćište i sl.) unutar površine stambene namjene iznosi do 80 kreveta.



U članku 9. stavak 2. alineja 1, iza riječi ‘’prenočiš-ta’’ u zagradi dodaje se riječ ‘’, apartmani’’.

U članku 9. stavak 3. alineja 2, ispred riječi ‘’barovi’’ u zagradi dodaje se riječ ‘’caffe’’.

Članak 9.Iza članka 9. dodaje se novi članak 9.a. koji glasi:

Članak 9.a. Posebni uvjeti za izgradnju hotela unutar zona

mješovite namjene pretežno stambene – M1

Za izgradnju i rekonstrukciju građevina ugostitel-jsko-turističke namjene - smještajnih građevina iz sk-upine „hoteli“ unutar unutar zona mješovite namjene pretežno stambene – M1 potrebno je poštivati sljedeće uvjete:

• građevine se rade kao samostojeće• najmanja površina građevne čestice (m2): 600

m2• najveći nadzemni koefi cijent izgrađenosti

KigN=0,4• najveći broj etaža: Po+Su+P+2+Pk ili Po+-

Su+P+3• najveća visina građevine: 14,0 m• na kosim terenima gdje je podrumska ili

suterenska etaža jednim dijelom vidljiva, najveća vi-sina građevine može biti 17,0 m

• najveći nadzemni koefi cijent iskorištenosti KisN=1,6

• najveći ukupni koefi cijent iskorištenosti Kis=2,0

• otvoreni bazeni do 100 m2 s ukopanim pri-padajućim pomoćnim prostorijama kao i otvoreni di-jelovi zgrade ne uračunavaju se u obračun izgrađenosti i iskoristivosti građevne čestice

• najmanje 15% površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zele-nilo

• najmanja udaljenost od susjedne građevne čestice iznosi 3 m

• najmanja udaljenost građevine od regulacijsk-og pravca je 5,0 m (osim ako Odredbama ili Zakonom o cestama nisu određene veće vrijednosti). Ova udal-jenost može biti i manja u slučaju interpolacije nove građevine, u već izgrađenom uličnom potezu. Posto-jeći ulični potez smatra se građevinskim pravcem in-terpolirane građevine.

• u slučaju da se građevna čestica nalazi uz dužobalnu šetnicu (lungo mare) građevina se može graditi na minimalnoj udaljenosti od 3,0 m od granice katastarske čestice šetnice

• u izgrađenim djelovima naselja pomoćne građevine kao što su bazeni i sl. mogu se graditi na udaljenosti 1 m od granice građevne čestice

• na krovištima građevina mogu se ugrađivati sunčevi kolektori, osim u zaštićenim cjelinama nasel-ja

• na čestici mora biti osiguran prostor za sm-ještaj prometa u mirovanju po kriteriju 1 PM na svaku smještajnu jedinicu (soba, apartman). U izgrađen-im dijelovima naselja, ukoliko na građevnoj čestici nije moguće osigurati prostor za parkiranje, dozvol-java se odstupanje od potrebnog broja parkirališnih mjesta, uz obvezu plaćanja tržišne cijene za svako parkirališno mjesto za koje se traži odstupanje. Doz-voljeno odstupanje iznosi do 50% potrebnog broja parkirališnih mjesta, sukladno Odluci predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave.

• minimalna širina na najužem dijelu pristu-pa odnosno priključka građevne čestice na prometnu površinu - državnu cestu jednaka je širini kolničkog traka te iste prometne površine odnosno iznosi 3,5 m

• potporni zid, koji nije u funkciji ogradnog zida, može biti maksimalne visine 3,0 m

• potporni zid može se raditi na međi dok udal-jenost potpornog zida od granice katastarske čestice dužobalne šetnice (lungo mare) može biti najmanje 1 m

• ograda između susjednih građevnih čestica se izvodi masivnim dijelom (kamen, beton i sl.) do visine 1,0 m, dok se veće visine mogu izvesti samo prozračnim elementima (autohtono zelenilo, rešetka, mreža i sl.). Ukupna tako izvedena ograda između građevnih čestica ne može biti viša od 2 m mjereno od niže kote konačno zaravnatog terena te se postavlja na vlastitoj čestici.

• ograda građevne čestice mora se postaviti iza regulacijske linije.

Članak 10.U članku 12. iza stavka 2. dodaju se novi stavci

koji glase:Uvjeti gradnje za građevine koje sadrže društvene

djelatnosti kao sekundarnu namjenu (kig, kis, katnost, min. i max. površina građevne čestice, minimalna širina čestice, visina građevine, građevinska (bruto) površina građevine, građevinski pravac, regulacijski pravac, uvjeti oblikovanja građevine, nagib krova) ut-vrđuju se u skladu sa uvjetima propisanim za gradnju stambenih građevina – Tip 2, višestambene građevine (4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina).


Članak 11.U članku 13. stavku 1. alineji 7, dodaju se tekst koji

glasi:U izgrađenim dijelovima naselja, ukoliko na

građevnoj čestici nije moguće osigurati prostor za parkiranje, dozvoljava se odstupanje od potrebnog broja parkirališnih mjesta, uz obvezu plaćanja tržišne cijene za svako parkirališno mjesto za koje se traži odstupanje. Dozvoljeno odstupanje iznosi do 50% po-trebnog broja parkirališnih mjesta, sukladno Odluci predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave.

Članak 12.Članak 15. mijenja se i glasi:


Uređena plaža – R3Uređena plaža je uređeni kopneni prostor neposred-

no povezan s morem, označen i zaštićen s morske strane. Uređena plaža je nadzirana, pristupačna svima pod jednakim uvjetima s kopnene i morske strane, ukl-jučujući i osobama smanjene pokretljivosti, te ograđe-na plutačama s morske strane. U skladu s položajem i konfi guracijom obale, plažu je moguće urediti i mijen-jati prirodna obilježja te je opremati potrebnom infra-strukturom i sadržajima. Na uređenoj plaži se mogu postavljati tuševi, kabine i sanitarni čvorovi (suklad-no važećim standardima i Pravilniku za javne plaže), uređivati staze, sunčališta i zelene površine i sl.

Dozvoljava se izgradnja i uređenje plaža iz pre-thodnog stavka uz poštivanje slijedećih uvjeta:

• kopneni dio plaže prvenstveno se formira se unutar obalnog dijela građevinskog područja pomorsk-og dobra uz obavezno osiguranje prohodnosti javnog dužobalnog pojasa izgradnjom dužobalne pješačke prometnice,

• radi uređenja akvatorija uz uređenu morsku plažu može se provoditi nasipavanje šljunka ili pijeska radi prilagođavanja konfi guracije morskog dna, ali ne šire od 20 m od obalne linije. Nasipavanje obalnog po-jasa radi oblikovanja javnog prostora za sunčanje mo-guće je u slučajevima kada morfologija prirodne obale to uvjetuje, a temeljem detaljno istraženih mogućih ut-jecaja na okoliš i detaljno utvrđenih tehničkih rješenja,

• obavezno je predvidjeti postavu tuševa, ka-bina za presvlačenje i sanitarnih čvorova sukladno važećim standardima i pravilniku za Javne plaže,

• ugostiteljski sadržaji mogu se graditi ako to dozvoljavaju prostorne mogućnosti na način:

◦ najviše jedan ugostiteljski sadržaj na 500 m dužine ili na 5000 m2 površine plaže,

◦ udaljeni od obalne crte najmanje 25 m,◦ visina je prizemlje (P),◦ maksimalna tlocrtna površina do 100 m2,◦ da se, ukoliko plaža nije već opremljena sani-

tarnim čvorovima, isti planiraju unutar ove građevine,• potrebno je osigurati min. 20% površine plaže

za zelene površine.• osmisliti zaštitno zelenilo na rubovima zona i

uz šetnicu,• respektirati postojeće zelenilo i oblikovno ga

ukomponirati u planiranu prostornu koncepciju,• dio prostora plaže, ne više od trećine, može

se planirati za smještaj sadržaja za sportove na vodi (skuteri, pedaline, aquagan, wakeboard, cable lift i sl),

• područje uređene morske plaže treba opremiti potrebnim komunikacijskim površinama povezanim sa sustavom urbane zone, te odgovarajućom infras-trukturom (vodoopskrba, odvodnja otpadnih voda, elektroopskrba).

S obzirom na stanje katastarskih podloga (neažuriranost), koje ne odgovaraju stvarnom stanju u prostoru, kopneni dio površine plaža prikazanih u kar-tografskim prikazima 1. Korištenje i namjena površina i 4.2. Način gradnje su načelne, a iste će se odrediti u postupku izrade projektne dokumentacije sukladno

odredbama ovog Plana i stvarnom stanju u prostoru (postojeće nasipane i izgrađene površine obale). Ko-pnene površine nastale nasipavanjem i koje se smatra-ju postojećim stanjem u prostoru su površine koje se u cijelosti koriste kao javne površine ili u javne svrhe.’’

Članak 13.U članku 16. stavku 1. dodaje se tekst u zagradi

koji glasi:‘’(najmanje 50% građevinske bruto površine

građevine je stambene namjene)’’


koji glasi:‘’Na zelenim površinama dozvoljava se smještaj

dječjeg igrališta, elemenata urbane opreme (klupa, koš za otpatke, jednostavni podesti otvorenih terasa i sl.), kioska građevinske bruto površine do 12 m2, reklam-nog panoa oglasne površine do 12 m2, te nadstrešnica za sklanjanje ljudi u javnom prometu.’’

U članku 18. stavak 2. mijenja se i glasi:Građevne čestice, koje ne zadovoljavaju minimalne

površine propisane člankom 23. ovih Odredbi, odnos-no na kojima nije moguća gradnja građevina prema Odredbama ovog Plana, mogu se priključiti susjednoj građevnoj čestici iste namjene. Ukoliko se ne priključe susjednoj čestici, takve čestice tretiraju se kao zelene površine te se njihovo uređenje vrši u skladu s članci-ma 70., 71. i 72. ovih Odredbi.

Članak 15.Članak 19. se briše.

Članak 16.U članku 20. stavak 3. mijenja se i glasi:Za samostojeće obiteljske građevine Tipa 1 s ukup-

nom GBP većom od 600 m2 ili površinom građevne čestice od najmanje 400 m2 primjenjuju se odredbe za samostojeće višestambene građevine (Tip 2), osim u pogledu broja stambenih jedinica.

Članak 17.Članak 21. mijenja se i glasi:Stambena građevina - Tip 2 - stambena građevina sa

5 i više stambenih jedinica (višestambena građevina). Višestambene građevine mogu biti namijenjene iskl-jučivo stanovanju ili mogu biti stambeno – poslovne.

Uz osnovnu stambenu namjenu, u višestamben-im građevinama, mogu se graditi i različiti poslovni prostori za tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije, prostori javne i društvene nam-jene, te smještajne jedinice turističke izgradnje, na način da poslovni dio građevine ne zauzima više od 50% građevine.

Članak 18.U članku 22. stavku 1. dodaje se nova alineja koja

glasi:• ugrađena


Članak 19.U članku 23. stavak 2. mijenja se i glasi:Prilikom izgradnje i smještaja stambenih i stambeno – poslovnih građevina unutar izgrađenih dijelova

građevinskog područja naselja potrebno je poštivati sljedeće uvjete:

- Tip 1 – samostojećeMinimalna površina građevne čestice (m2): 250 m2Maksimalni nadzemni koefi cijent izgrađenosti KigN=0,35Maksimalni broj etaža: Po+Su+P+1+Pk ili P+2Maksimalna visina građevine: 9,5 mMaksimalni nadzemni koefi cijent iskorištenosti KisN=1,0Maksimalni ukupni koefi cijent iskorištenosti Kis=1,35

- Tip 1 – polu-ugrađeneMinimalna površina građevne čestice (m2): 200 m2Maksimalni nadzemni koefi cijent izgrađenosti KigN=0,4Maksimalni broj etaža: Po+Su+P+1+Pk ili P+2Maksimalna visina građevine: 9,5 mMaksimalni nadzemni koefi cijent iskorištenosti KisN=1,0Maksimalni ukupni koefi cijent iskorištenosti Kis=1,4

- Tip 1 – ugrađeneMinimalna površina građevne čestice (m2): 200 m2Maksimalni nadzemni koefi cijent izgrađenosti KigN=0,4Maksimalni broj etaža: Po+Su+P+1+PkMaksimalna visina građevine: 9,0 mMaksimalni nadzemni koefi cijent iskorištenosti KisN=0,9Maksimalni ukupni koefi cijent iskorištenosti Kis=1,3

- Tip 2 – samostojećeMinimalna površina građevne čestice (m2): 400 m2Maksimalni nadzemni koefi cijent izgrađenosti KigN=0,4Maksimalni broj etaža: Po+Su+P+2+PkMaksimalna visina građevine: 12,0 mMaksimalni nadzemni koefi cijent iskorištenosti KisN=1,2Maksimalni ukupni koefi cijent iskorištenosti Kis=1,6

U članku 23. dodaju se novi stavci koji glase:Za neizgrađene dijelove građevinskog područja naselja, primjenjuju se isti uvjeti izgradnjekao i za izgrađene dijelove osim sljedećih:• Tip 1 - najveći nadzemni koefi cijent izgrađenosti KigN=0,4• Tip 2 - najveći nadzemni koefi cijent izgrađenosti KigN=0,3

Krovna kućica namijenjena izlasku na ravni krov, kao ni krovna kućica dizala ne smatraju se etažom, odnosno ne uračunavaju se u visinu i katnost građevine.



U članku 25. iza zadnjeg stavka dodaje se novi stavak koji glasi:U slučaju gradnje atrijski oblikovane građevine, površina neizgrađenog dijela građevne čestice „unutar“ gab-

arita građevine ili njenog dijela („unutarnje“ dvorište), ne uračunava se u ukupnu tlocrtnu površinu građevine prema kojoj se računa koefi cijent izgrađenosti pripadajuće građevne čestice.

Članak 22.U članku 26 stavku 1. dodaje se tekst koji glasi:Iznimno, udaljenost može biti i manja ako se građevina gradi kao zamjenska građevina na poziciji već posto-

jeće građevine. Zamjenska građevina mora zadržati tlocrtni gabarit postojeće građevine.


Članak 23.U članku 27. iza stavka 2, dodaju se novi stavci

koji glase:U slučaju da se građevna čestica nalazi uz križanje

dvije ceste različitog ranga, građevni pravac mora biti udaljen od regulacijske linije minimalno 5 m uz pro-metnicu višeg ranga i minimalno 3 m od prometnice nižeg ranga.

U slučaju da se građevna čestica nalazi uz križanje dvije ceste istog ranga, građevni pravac mora biti udal-jen od regulacijske linije minimalno 5 m uz prometni-cu s koje se ulazi na građevnu česticu i minimalno 3 m od druge prometnice.

U slučaju da se građevna čestica nalazi uz slijepu prometnicu sa koje se i ulazi na građevnu česticu, građevni pravac mora biti udaljen od regulacij

Documents

New 04-2020 službeni Primošten · 2020. 8. 12. · zaobljenog krova. Najveći gabarit potkrovlja određen je visinom nadozida maksimalno 120 cm mjereno u ravnini pročelja građevine