Upravni odbor P/GKFBiH Inicijativa za organizovanje ... · PKD utvr|ivat }e se poseban Finansijski plan sa vrstama i visinom tro{kova, koji }e usvajati KO NP PKD, iz ~lana 2. ovog

Na sjednici je usvojena Informacija o aktivnostima natransformaciji komorskog sistema u Federaciji BiH i kon-statovano da komore moraju djelovati kao sistem kako bizadovoljile potrebe jedinstvenog regulisanja sistemskihpitanja od interesa za privredu i privrednike u FBiH.

Razmotreni su i utvr|eni prijedlozi godi{njih dokume-nata koje usvaja Skup{tina P/GKFBiH:

* Izvje{taja o radu Komore i njenih organa za 2003.godinu;

* Ocjena izvr{enja finansijskog obra~una za 2003. god-inu;

* Okvirnog plana rada Komore i njenih organa za 2004.godinu;

* Finansijskog plana za 2004. godinu.U skladu sa vaè}im zakonskim i podzakonskim

propisima utvr|en je prijedlog:* Pravilnika o finansijskom poslovanju;* Pravilnika o ra~unovodstvu;* Pravilnika o uslovima i kriterijima za davanje interne

saglasnosti za nabavke roba, usluga i ustupanje radova;* Pravilnika o popisu sredstava i izvora sredstava.Pa`nja je posve}ena razmatranju inicijative za organi-

zovanje razvojne banke u BiH, u skladu sa obavezamarealizacije Akcionog plana realizacije prioriteta za2003/2004. godinu, u cilju provo|enja Strate{kog planarazvoja metalne i elektroindustrije. Materijal je ura|en naosnovama modela Hrvatske banke za obnovu i razvoj, uskladu sa odredbama Zakona o bankama i Zakona oprivrednim dru{tvima, koji daje mogu}nosti za kvalitetnirad i upravljanje bankom. Upravni odbor je konstatovaoda je organizovanje razvojne banke u BiH neminovnost, teda kod regulisanja ove materije treba naglasiti profesion-alan pristup, pridràvati se standarda struke, definisati cil-jeve, ista}i interes privrede i transparentnost rada krozneovisno upravljanje bankom.

MM.. IIDDRRIIZZOOVVII]]

Upravni odbor P/GKFBiH

Inicijativa za organizovanje razvojnebanke u BiH

U Vitezu je, po~etkom februara, odràna devetasjednica Upravnog odboraPrivredne/Gospodarske komore Federacije BiH

�Proizvodimo, kupujmo doma}e�

Komore BiH potpisaleSporazum o saradnji

Privredne komore u BiH vr{e posljednje pripremeza realizaciju Nacionalnog programa�Proizvodimo, kupujmo doma}e� * Pozitivaninteres javnosti za Program * Odgovornostprivrednih komora

Poslije dugih priprema i nakon usvojenog Nacionalnogprograma �Proizvodimo, kupujmo doma}e�, privrednekomore u BiH: Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinskakomora BiH, Privredna/Gospodarska komora FederacijeBiH, sa privrednim komorama kantona u FBiH i Privrednakomora Republike Srpske sa privrednim komorama regijau RS, potpisale su Sporazum o saradnji na realizacije NP�Proizvodimo, kupujmo doma}e�. Uskoro }e ga potpisatii Privredna komora Br~ko Distrikta BiH.

Ovim potpisima stekli su se uslovi za po~etak realizacijePrograma �Proizvodimo, kupujmo doma}e� i osigurala nje-gova realizacija na cijelom podru~ju i za sve proizvode BiH.

U toku je natje~aj za izradu prijedloga idejnog rje{enjalogotipa (znaka) sa odgovaraju}om kratkom propagand-nom porukom za NP �Proizvodimo, kupujmo doma}e�.Vije}e ministara BiH pokazuje interes da pruì konkretnupodr{ku realizaciji ovog nacionalnog programa i traì odprivrednih komora da, u granicama realnog, predloèMinistarskom vije}u BiH oblike njegove konkretnepodr{ke. Brojna preduze}a, {kole, agencije, sredstvainformisanja i drugi ve} se javljaju da u~estvuju u realizacijiPrograma. Dosada{nje pojedina~ne akcije, koje su imaleza cilj pota}i kod kupaca interes za kupovinu doma}egproizvoda i usluge, dale su rezultate i sve je ve}i brojgra|ana koji isklju~ivo zahtijevaju doma}e proizvode. Utom kontekstu leì i velika odgovornost na privrednimkomorama u BiH da usvojeni Program realiziraju ucijelosti. Potpisani Sporazum je dobar po~etak i realnouvjerenje za uspjeh. MMrr HHaassaann JJAAKKUUPPOOVVII]]

33

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH

U~esnice u Sporazumu su saglasne da provo|enjem NPPKD èle ostvariti ciljeve da se:

- ve}im i boljim kori{tenjem doma}ih prirodnih iste~enih, ljudskih i organizacionih resursa osigura efikasnijeprivre|ivanje, ve}i rast zapo{ljavanja, rast i diversificiranjepostoje}e i razvoj novih proizvodnji i usluga;

- poja~anom promocijom doma}ih proizvoda i usluga nadoma}em trì{tu postigne podizanje kvaliteta i konkurentnecijene doma}ih proizvoda i usluga na i iznad nivoainozemne konkurencije;

- pove}a izvoz;- i da se doma}i potro{a~i prilikom kupovine, opredjelju-

ju za kupovinu proizvoda doma}eg porijekla, u situaciji naj-manje jednakog ili boljeg kvaliteta doma}eg proizvoda ikonkurentne cijene, u odnosu na uvozne.

U~esnice Sporazuma ocjenjuju provo|enje NP PKDprvorazrednim zadatkom privrednih komora u BiH i, uzuslov dobre me|ukomorske saradnje, realnom mogu}no{}uda se, planiranim metodama, ostvare ciljevi NP PKD.

^̂llaann 11..U cilju uspje{nog provo|enja NP PKD u~esnice

Sporazuma }e, u skladu s mogu}nostima i vlastitim interes-ima, odgovaraju}e prilagoditi unutra{nju organizaciju iimenovati lice koje }e, u ime privredne komore, koordini-rati poslove na realizaciji NP PKD i o tome pismeno obav-ijestiti ostale u~esnice.

^̂llaann 22..Koordinatori provo|enja NP PKD, imenovani od strane

V/STKBiH, P/GKFBiH, PKRS i PKBD, ~ine Koordinacioniodbor za provo|enje Nacionalnog programa �Proizvodi-mo, kupujmo doma}e� KO NP PKD.

^lanovi KO NP PKD }e izabrati predsjedavaju}eg, namandat od godinu dana.

^̂llaann 33..U~esnice Sporazuma su saglasne da sve tro{kove, koji }e

nastati realizacijom NP PKD, a koji padaju na teret privred-nih komora u BiH, podmiruju uz slijede}u participaciju:

- Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora BiH.....40%- Privredna/Gospodarska komora Federacije BiH sa privrednim komorama kantona u Federaciji BiH...30%- Privredna komora Republike Srpske sa privrednim

komorama regija u RS ..............................................25%- Privredna komora Distrikta Br~ko ...........................5%

^̂llaann 44..Za svaku pojedina~nu aktivnost na provo|enju NP

PKD utvr|ivat }e se poseban Finansijski plan sa vrstama ivisinom tro{kova, koji }e usvajati KO NP PKD, iz ~lana 2.ovog Sporazuma, a u~esnice Sporazuma podmirivati, uskladu s prethodnim ~lanom.

^̂llaann 55..U~esnice Sporazuma }e na teritoriji gdje ostvaruju svoju

nadle`nost, a u skladu s ta~kom 2.1. stav 5. alineja 4. NP PKD,nastojati da sve aktivnosti, koje ve} vode ili }e voditi drugeorganizacije s ciljem stvaranja ve}eg povjerenja doma}ihkupaca prema doma}im proizvodima i uslugama, nastojatiuklju~iti u NP PKD, te da ne}e voditi separatne aktivnosti, akoone nisu prethodno usagla{ene na KO NP PKD.

^̂llaann 66..U~esnice Sporazuma su saglasne da }e izvr{iti sve

potrebne pripreme da bi, najkasnije do 15. marta 2004.godine, mogle po~eti prve promotivne procedure pred-vi|ene NP PKD.

^̂llaann 77..Sve eventualne sporove u~esnice }e rje{avati sporazumno.

^̂llaann 88..Ovaj Sporazum sa~injen je u osam primjeraka, svakoj

u~esnici po dva.U Sarajevu, 09. februara/velja~e 2004. godine.

AAvvddoo RRaappaa MMllaaddeenn MMii}}ii}} MMiillaann LLoovvrrii}} \\oorr||ee KKoojjii}}

Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, u daljem tekstu: V/STKBiH, koju zastupa MilanLovri}, predsjednik;

Privredna/Gospodarska komora Federacije BiH s privrednim komorama kantona Federacije BiH, u daljem tekstu:P/GKFBiH, koje zastupa Avdo Rapa, predsjednik P/GKFBiH;

Privredna komora Republike Srpske s privrednim komorama regija RS, u daljem tekstu: PKRS, koje zastupa Mladen Mi}i},predsjednik PKRS, i

Privredna komora Br~ko Distrikta BiH, u daljem tekst: PKBD, koju zastupa \or|e Koji}, predsjednik PKRS u daljem tek-stu: u~esnice u Sporazumu, na osnovu usvojenog Nacionalnog programa �Proizvodimo, kupujmo doma}e� (NP PKD) iPravilnika o znakovima vizualnog ozna~avanja bosanskohercegova~kih proizvoda (PZOBHP), a u cilju njihovog dosljednogprovo|enja u praksi, zaklju~uju

GGLLAASSNNIIKKPrivredna/Gospodarska komoraFederacije Bosne i Hercegovine

List izlazi mjese~noGodina V

Broj 17februar/velja~a 2004.

GLASNIK ure|ujeRedakcijski kolegij:

@eljana Bevanda, glavni urednik,Mira Idrizovi}, odgovorni urednik,

~lanovi:[emsa Alimanovi}, Dubravka Bandi}, Ljubo Dadi}, Fahrudin

\iki}, Juso [kalji} i Meliha Veli}, sekretar Redakcije.DDTTPP:: "Privredna {tampa"

AAddrreessaa::Privredna/Gospodarska komora FBiH

- za Glasnik -71000 Sarajevo

Branislava \ur|eva 10/IVKontakt osoba: Meliha Veli}

Telefon: 033/267-690E-mail: [email protected]

TTeelleeffoonnii::033/663-370 (centrala)

033/217-782Faks: 033/217-783www.kfbih.com

IIzzddaavvaa~~::"Privredna {tampa" d.d. Sarajevo

[[ttaammppaa::"Birograf" Sarajevo

Gajev trg 2ZZaa {{ttaammppaarriijjuuRizah Mustafi}

Besplatan primjerak

SS PP OO RR AA ZZ UU MMoo ssaarraaddnnjjii pprriivvrreeddnniihh kkoommoorraa uu BBiiHH nnaa rreeaalliizzaacciijjii NNaacciioonnaallnnoogg pprrooggrraammaa

��PPRROOIIZZVVOODDIIMMOO,, KKUUPPUUJJMMOO DDOOMMAA]]EE��

44

REC je nestrana~ka i neprofitna, projektnousmjerena organizacija, ~ija je misija da pruàpomo} u rje{avanju problema vezanih zaokoli{. Ovu misiju Centar obavlja promoviraju}isuradnju izme|u nevladinih organizacija, vlada,poslovnih dru{tava i drugih zainteresovanihaktera u oblasti okoli{a, te podr{kom slobodnojrazmjeni informacija i u~e{}a javnosti udono{enju odluka vezanih za okoli{.

REC su 1990. godine osnovale SjedinjeneAmeri~ke Dràve i Ma|arska. Pravni okvir zadjelovanje jeste Povelja ~ije su potpisnice vlade28 zemalja i Evropska komisija, te Me|unarod-ni sporazum sa Vladom Republike Ma|arske.Sjedi{te i glavni ured nalazi se u mjestuSzentendre, u Ma|arskoj. Podru`nice i terenskiuredi su u svakoj od 15 zemalja korisnika nje-govih usluga: Albaniji, Bosni i Hercegovini,Bugarskoj, Hrvatskoj, ê{koj, Estoniji,Ma|arskoj, Latviji, Litvaniji, BJR Makedoniji,Poljskoj, Rumuniji, Srbiji i Crnoj Gori, Slova~koji Sloveniji.

Potpis Memoranduma izme|u P/GKFBiH iREC-a uprili~en je 19. januara ove godine, nasve~anosti koju je organizirao REC, povodompromocije publikacija �Osnovna razmatranjaproblema privrednog sektora u BiH u procesupribliàvanja okoli{noj legislativi Evropske unije�i �Sredstva komunikacije u oblasti okoli{a�.

Nakon pozdravnog govora dr Ne{ada[eremeta, direktora REC-a, te predstavljanja

djelokruga rada organizacije uslijedilo je emito-vanje promocijskog filma o REC-u.

P/GKFBiH ve} duè vrijeme sura|uje saREC-om, kroz zajedni~ko organiziranje semi-nara, okruglih stolova i sli~no. Nakon potpisi-vanja ovog dokumenta suradnja }e se intenzivi-rati i unaprijediti.

Osnovni cilj Memoranduma jeste suradnjana uvo|enju okolinske komponente u biznis,posebno na podru~jima kao {to su: energetskaefikasnost, upravljanje otpadom, upravljanjekemikalijama, smanjenje zaga|ivanja, za{titapotro{a~a, upravlja~ka praksa i sli~no.

Suradnja }e se odvijati kroz razmjenu infor-macija, zajedni~ke nastupe i realizaciju projeka-ta, kao i druge oblike koji predstavljaju zajed-ni~ki cilj ili interes obje strane.

Nakon potpisivanja Memoranduma prisut-nima se obratio Avdo Rapa, predsjednikP/GKFBiH, akcentiraju}i da }e Komorapodràvati i promovirati rad REC-a kod svojih~lanica. Naglasio je da PK kao asocijacijaprivrede okuplja i zastupa privredne subjektekojima su potrebne navedene aktivnosti,naro~ito implementiranje nedavno usvojenezakonske regulative iz oblasti za{tite okoli{a.

Kao krajnji cilj ovih aktivnosti naveo je ipripreme na{e zemlje za ulazak u Evropskuuniju.

Nakon {to je Jasna Dragani}, projektmenadèr REC-a BiH, prezentirala navedeneprojekte i izlaganja prof. dr AleksandraKneèvi}a o �Stanju privrednog sektora u BiH�,uru~ene su REC-ove povelje.

MMrr NNaaffiijjaa [[EEHHII]] -- MMUU[[II]]


P/GKFBiH potpisala je Memorandum o razumijevanju saRegionalnim centrom za okoli{ za Srednju i isto~nu Evropu(REC ) - Ured u Sarajevu

Izme|u P/GKFBiH i REC-a

Potpisan Memorandum o razumijevanju

PPrreeddssjjeeddnniikkPP//GGKKFFBBiiHH

AAvvddoo RRaappaa iiNNee{{aadd [[eerreemmeett

pprriilliikkoommppoottppiissiivvaannjjaa

MMeemmoorraanndduummaa

55

U novim prostorijama }e P/GKFBiH, premarije~ima dopredsjednika Jage Lasi}a, mo}ipruàti kvalitetnije i adekvatnije usluge svojim~lanicama, jer su uslov za dobro izvr{enjeposlova, prije svega, ljudi, pa onda objekti ioprema.

- Gospodarska komora FBiH ove godineanagaìrala se na izradi nove carinske tarife inovoga Zakona o carinskoj politici, jer sRepublikom Hrvatskom i Crnom Gorom ulazi-mo u vrijeme bescarinskoga poslovanja. SRepublikom Slovenijom se prekidaju svi ugov-ori s ulaskom u Europsku uniju, jer bi onda vri-jedili njezini ugovori, koji su ve} najavljeni idiplomatski.

Te tri zemlje stoga ne bi predstavljale smet-nju oko izmjene carinske tarife, dok ostale skojima imamo ugovor o slobodnoj trgovini(Turska, Rumunija, Makedonija, Bugarska,Albanija) nisu ni zna~ajne u tolikoj mjeri, jer snjima imamo svega {est posto ukupnogaprometa - smatra Lasi}.

Ove godine P/GKFBiH radi i na �neob-veznom ~lanstvu�, odnosno u~lanjenju zain-teresiranih tvrtki. Prema Lasi}evim rije~ima, onaje jedina na podru~ju eks Jugoslavije iokruènju koja }e raditi na ovome, te vidi tokao �me|unarodni eksperiment�.

Brojne tvrtke seàle na Zakon o slo-bodnoj trgovini, jerim je, smatraju, sman-jena mogu}nost plasi-ranja proizvoda nadoma}em trì{tu, avelika je konkurent-nost uvoznih proizvo-da?

- Ugovori o slo-bodnoj trgovini uBiH, uglavnom, sukorektni. Me|utim,izgubili smo vrijeme,jer je Ministartvo van-jske trgovine BiH pot-pisivalo ugovore, anije radilo ni{ta napripremama doma}eggospodarstva za nji-

hovu primjenu. Tako

smo do{li u situaciju da ne moèmo izvozitina{u robu. Stoga P/GKFBiH i PK RepublikeSrpske rade na pripremama �hodograma poslo-va� koje trebamo pozavr{avati na brzinu kakobismo mogli akreditirati odre|ene institucije ilaboratorije koje bi obavljale kvalitetan prijemiz uvoza i certificiranje robe za izvoz. Urgentneinstitucije bile bi veterina, fitopatologija, sanitet,drvo, cigarete, hemijska industrija i posebnoindustrija deterdènata - zaklju~uje Lasi}.

Vlada FBiH du`na je 7,8 milijuna konvert-ibilnih maraka poljoprivrednim proizvo|a~ima;4,5 milijuna za mlijeko i 3,3 milijuna za duhan.Koliko je predvidjela poticaja za poljoprivreduu ovoj godini?

Skupa s dugovima to bi bilo nekih pet do{est milijuna KM, {to, u svakom slu~aju, nijedovoljno.

Stoga je Upravni odbor P/GKFBiH pokren-uo akciju da se pove}a poticaj za najmanje odtri posto od federalnog prora~una i da se para-lelno ide s formiranjem razvojne banke koja }eselektivno pristupiti kamatnoj politici. Tako bise mogao razvijati ne samo agrar nego i ostalegrane proizvodnje, ocjenjuje dopredsjednikP/GKFBiH.

Prema njegovim rije~ima, moraju se poticatisamo komercijalni proizvo|a~i. Dakle, oni kojirade za trìte, a ne oni koji proizvode samo zasebe.

- Cilj je da se poti~e doma}a proizvodnja ismanji izvoz - kaè Lasi}.

U BiH se tro{i 80 posto uvezenoga vinakojega na granici nitko ne kontrolira, a tek 20posto doma}ega vina. Kako to komentirate?

- Mislim da BiH ionako nema dovoljnihkoli~ina vinove loze za proizvodnju vina u ciljuzadovoljavanja svojih potreba. Samo podru~jeHercegovine, kojeg smatramo vinarskim kra-jem, proizvodi oko 11 milijuna litara, {to, usvakom slu~aju, nije dovoljno. Problem je utretmanu, jer je tretman na{ih i uvezenih vina saspekta za{tite isti {to se ti~e akcizne politike.

[to se ti~e budu}eg razvoja FBiH, odnosnoBiH, Jago Lasi} kaè da se ne moè ni{ta pre-cizirati, jer ova zemlja nema koegzistentnuprivrednu politiku, u smislu da gospodarstveni-ci znaju pod kakvim uvjetima }e raditi za naj-manje budu}ih pet godina.

Uz ostalo, trebala bi se napraviti jaka analizakoliko ljudi radi u Ma|arskoj Hrvatskoj,Njema~koj i Italiji na snabdijevanju FBiH.

Kroz uvoz zapo{ljavamo radnu snagu unekim zemljama i, prema ra~unici, na brutopla}e iz decembra 2003. godine za FBiH vaniradi negdje 241.000 radnika.

MM.. KK..


Pove}ati poticaje

Razvijati agrar i ostale grane proizvodnjeGospodarska/Privredna komora Federacije BiH napokonse, po~etkom februra, uselila u vlastite prostorije uZagreba~koj ulici, u Mostaru. Spomenimo samo da se dosada selila u {est navrata

JJaaggoo LLaassii}},, ddoopprreeddssjjeeddnniikk PP//GGKKFFBBiiHH

66


U Strategiji je i nekoliko egzaktnih ~injenica,bez detaljnijeg uvida u sada{nje stanje i strate{kiplan razvoja èljeznica. Stoga je delegacijaP/GKFBiH, na ~elu sa predsjednikom AvdomRapa i predstavnicima Federalnog ministarstvaenergije, rudarstva i industrije posjetila @eljezniceFBiH, 15. januara.

- Sada{nje stanje èljezni~kog saobra}aja,uklju~uju}i i odràvanje infrastrukture, strate{ki isrednjoro~ni plan razvoja èljeznica, te suradnjaP/GKFBiH i @eljeznica FBiH, razlog su ove pos-jete, naglasio je predsjednik Rapa. Istaknuo je ida su se, prilikom predstavljanja Strate{kih prava-ca razvoja metalne i elektroindustrije po kanton-ima/ùpanijama, privrednici interesirali za inten-ziviranje èljezni~kog saobra}aja i mogu}nostuklju~enja privrednih subjekata u odràvanje,remont i generalne popravke vagona, lokomoti-va i ostale infrastrukture.

Narcis Dùmhur, direktor @eljeznica FBiH,predstavio je sada{nje stanje u postoje}emèljezni~kom sistemu:

- Vlastitim i skromnim sredstvima me|unaro-dne zajednice sanirani su i rekonstruiraniobjekati i postrojenja èljezni~ke infrastrukture,

tako da je ve}i dio èljezni~kih pruga fizi~kipovezan i u osnovnoj funkciji za brzinu 50 do 70km/sat. Osiguranje signalno-sigurnosnim ure|a-jima u brojnim stanicama je van funkcije. Mobilnikapaciteti za putni~ki i teretni saobra}aj su zas-tarjeli eksploataciono i tehnolo{ki, nekompatibil-ni za jedinstvenu primjenu tehnologije i standar-da dràva EU u oblasti prijevoza.

Prijevoz roba èljeznicom, iako sporo, vra}ase u normalne tokove.

U 1999. iznosio je 2.778.740 tona, a za desetmjeseci 2003. godine 3.792.140 tona, sa neznatnove}im brojem ispravnih vagona. @eljeznice FBiHjo{ uvijek posluju sa gubitkom, uz permanentnoprisutan problem nedostatka finansijskih sredstava.

FBiH izdvaja za @eljeznice 15.000.000 KM/-godi{nje, a Republika Hrvatska za svoje @elje-znice 1.300.000/dnevno.

I pored te{ko}a, direktor Dùmhur na razvoj@eljeznica gleda optimisti~no, budu}i da su,pored svega, najve}i, najsigurniji, najisplativiji iekolo{ki najprihvatljviji prijevoznik.

Stoga su sa~inili Strate{ki plan, kao iSrednjoro~ni plan razvoja do 2008. godine.

Shodno Strate{kom planu, vizija @eljeznicaFBiH je stvoriti trì{no usmjereno preduze}e,koje }e usluge prijevoza putnika i prijevoza tere-ta pruàti na konkurentan, siguran, ekonomi~ani ekolo{ki prihvatljiv na~in.

Kada je rije~ o procjeni transportnog trì{ta,onda se za metalni sektor predvi|a za period pla-niranja oko dva miliona tona (BH Stell @eljezara -Zenica i Aluminij - Mostar), kao potreba uslugatransporta robe.

Ukupno je planirano u 2004. prevesti5.019.000 tona, a u 2008. godini 7,5 miliona tona,{to predstavlja prosje~an godi{nji rast od 9,86odsto.

U kojoj mjeri na{e firme metalnog sektoramogu biti uklju~ene vi{e, kada su u pitanjuremonti i popravke? Direktor je rekao da sama~injenica da jedna lokomotiva treba 78.000 rez-ervnih dijelova upu}uje na sloènost posla, ali,istovremeno, daje i mogu}nost uklju~enja idoma}im firmama da se osposobe za navedeniposao i u~estvuju u njemu.

S tim u vezi je ostvarena uspje{na suradnja sapreduze}em Elektroremont - Banovi}i, a upripremi je i dogovor sa REVOM - Dobo{ica.

Predsjednik P/GKFBiH i direktor @eljeznicaFBiH su dogovorili da zajedni~ki realiziraju susretsa predstavnicima turskih kompanija koje suvoljne da sura|uju i ulaù u na{e privredne sub-jekte, koriste}i poslovni ugled koji jemenad`ment @FBiH stekao u toj zemlji.

Zaklju~eno je da }e ova dva privredna sub-jekta svoju suradnju nastaviti potpisom Ugovorao suradnji, uz konstataciju da ~lanstvo uP/GKFBiH nije upitno.

NN.. [[EEHHII]]-- MMUU[[II]]

Metalna i elektroindustrija i èljezni~ki transport FBiH

Stvoriti trì{no usmjereno preduze}e@eljezni~ki transport jeste jedan od preduslova za dinami~niji razvoj cjelokupne privrede, {to je akcentiranoi u Strategiji MEI. înjenica je da bi veliki sistemi ovogsegmenta industrije (BH Steel, Aluminij, Elektrobosna)znatno bolje funkcionirali uz efikasnu èljeznicu

U Mostaru

Otvorena glavna jedinica CBBHNove poslovne prostorije dobile su Centralna banka BiH i

Privredna/Gospodarska komora FBiH, u Zagreba~koj ulici, nabroju 10. Na sve~anosti povodom otvaranja govorili su dr Draganôvi}, predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH, Peter Nicholl, guvernerCentralne banke BiH, i Jago Lasi}, dopredsjednik P/GKFBiH.

Na konferenciji za novinare prisutnim su se obratili i vicegu-verneri CBBH Kemal Kozari}, Ljubi{a Vladu{i} i Dragan Kova~evi}.

O radu CBBH Petar Nicholl je naglasio da je 2003. godinazavr{ena sa 2.300.000 KM kapitala. BiH ima dobru Centralnubanku, a te~aj KM je ~vrst i stabilan. Manjkavost je nerazvijenotrì{te kapitala na ~emu }e biti akcenat u 2004. godini. Treba osno-vati trì{te vrijednosnih papira. Centralna banka radi na uspostavijedinstvenog registra ra~una na teritoriji cijele BiH. CBBH pomaèVladi BiH da dobije prvi suvereni kreditni rejting.

U rje{avanje stare devizne {tednje od 1.000.000 KM, kako jeistakao Kemal Kozari}, viceguverner, CBBH nije zna~ajnouklju~ena, a to uti~e na analizu sposobnosti BiH za servisiranjeduga. BiH jedina u regionu nije donijela zakon o staroj deviznoj{tednji. To }e morati u~initi do polovine 2004. godine.

DDuubbrraavvkkaa BBAANNDDII]]

77

Razmatran je i Nacrt zakona o izmjenama idopunama Zakona o gra|enju, te Nacrt zakonao izmjenama i dopunama Zakona o pros-tornom ure|enju. ^lanovi Odbora su raspravl-jali i o ~lanovima 18. do 24. Zakona o izmjena-ma i dopunama Zakona o gra|enju kojim suregulisana ovla{tenja gra|evinskih inìnjera itehni~ara.

Ponovljen je stav da se prava pojedinih pro-fila inìnjersko-tehni~kih kadrova pri realizacijiprojekata nadzora i izvo|enja radova ugrade izovla{tenja koja se dobiju polaganjem ispita kodresornog ministarstva.

Prema mi{ljenju E{refa Ga~anina, direktoraIPSA instituta, pomenutim zakonom je potreb-no definisati priznavanje stru~nog ispita koji seranije polagao u firmama, a ne u resornom min-istarstvu {to je sada slu~aj.

- Trenutno, stru~ni ispiti koji su ranijepoloèni nisu priznati na cijeloj teritoriji BiH iradnici ne mogu obavljati svoj posao, iako supojedinci bili i ~lanovi komisije pred kojom sepolagalo - kazao je Ga~anin.

Stoga je zatraèno da se ovo pitanje reguli{eodlukom kojom bi ispiti bili priznati nadràvnom, a ne samo na entitetskom nivou.Usvojen je stav da se svi prijedlozi i sugestijeizneseni na sjednici objedine i dostave

resornom ministarstvu kaodoprinos ovog udruènjapri koncipiranju tekstapomenutih zakona.

O dosada{njim aktivnos-tima na izgradnji auto-putaod Visokog do La{vanskepetlje govorila je SilvanaMari}, predstavnica Hidro-gradnje.

- Da bi do{lo do direktnerealizacije projekta izgrad-nje koridora Vc, potrebno jeobaviti brojne pripremneaktivnosti koje zahtijevajumnogo vremena. Zbog nje-gove veli~ine i sloènosti,gra|evinari su odlu~iliubrzati radove i poku{ati {to

skorije iza}i na gradili{te - rije~i su predstavniceHidrogradnje.

Stoga je nekoliko gra|evinskih i projek-tantsko-konsultantskih kompanija odlu~ilo dase kandiduje za izgradnju manje dionice puta(oko 30,5 km), od Visokog do La{vanske petlje.

Prema njenim rije~ima, ~lanovi konzorcijatrenutno zavr{avaju studiju izvodljivosti, koja}e dati najzna~ajnije finansijske aspekte za ovudionicu.

- Kada zavr{imo sve projektne pripreme,onda }emo od Vlade Federacije BiH zatraìtikoncesiju za tu dionicu, s tim da bismo miobezbijedili najve}i dio sredstava za izvo|enjeradova.

Tek kada budu gotove sve potrebne studije,bi}emo u mogu}nosti da procijenimo o kojojsumi novca je rije~ - istakla je Mari}.

Na ovaj na~in bi se nastavio kontinuitetizgradnje postoje}g auto-puta od 11,5 km, adobijanje koncesije se o~ekuje oko 2007.godine.

^lanovi Odbora su istakli da Udruènje~vrsto stoji iza ove inicijative.

Pomenuti konzorcij ~ine: Hidrogradnja,@GP, GP Put, GP Bosnaputevi, JATA, IPSA, apridruìti se mogu sve kompanije koje zado-voljavaju odgovaraju}e kriterije kakve zahtijevaovakav projekat.

- Prije po~etka izvo|enja radova napomenutoj dionici od zna~aja bi bilo spojiti idionicu Blaùjska petlja - Podlugovi, te Ilija{ -Visoko - rije~i su Ramiza Mehmedagi}a.

Cilj pokretanja inicijative za finansiranje iizgradnju dionice auto-puta Visoko - La{vanskapetlja je: uposliti kapacitete gra|evinskog sek-tora, ohrabriti potencijalne doma}e i straneinvestitore da ulaù u BiH, potaknuti formiran-je posebnog institucionalnog okvira, promocijaalternativnih na~ina finansiranja infrastruk-turnih projekata, novi kvalitet poslovanjagra|evinskih i konsultantskih kompanija, kao idoma}ih banaka, te integriranje raznih sektorabh. privrede.

Razmatrana je i aktuelizacija zahtjevagra|evinara koji se odnose na ve}e razumije-vanje institucija vlasti kada je u pitanju porez nagra|evinski materijal, poo{travanje kontrolerada na crno i kvaliteta rada, smanjenje porezai doprinosa na pla}e, te izmjene Zakona ona~inu {kolovanja privrednih zanimanja (ugra|evinarstvu).

Zaklju~eno je da Odbor formira radnugrupu koja }e ove zahtjeve formulisati u jedin-stven stav koji }e uputiti Vladi FBiH na razma-tranje.

SS.. VVAARRUUPPAA


Gra|evinska industrija

Novi kvalitet poslovanjaNa pro{irenoj sjednici Odbora za gra|evinarstvo, industrijugra|evinskog materijala i stambeno-komunalnu oblastP/GKFBiH, odrànoj po~etkom februara, prezentirana jeinicijativa za finansiranje i izgradnju dionice auto-putaVisoko - La{vanska petlja na koridoru Vc * Prisustvovalisu predstavnici pomenute oblasti, te Ramiz Mehmedagi},federalni ministar prostornog ure|enja i okoli{a

88

U posljednje vrijeme, u pojedinimpodru~jima FBiH opada interes za proizvodnjuduhana, jer ne postoje preduslovi za ovuproizvodnju: nisu obezbije|ena povoljna kred-itna sredstva za otkup duhana, nije u pot-punosti ispla}ena premija za 2002. godinu, a za2003. premija za otkupljeni duhan nije ni pred-vi|ena (postoje obe}anja), tako da proizvo|a~inisu ekonomski motivirani za sadnju duhana.Preduze}a za otkup i obradu duhana uz velikenapore odràvaju ovu proizvodnju. Treba nagl-asiti da proizvodnja duhana zapo{ljava velikibroj stanovni{tva kojima je to jedini izvor pri-manja.

U BiH postoje ~etiri fabrike duhana: uSarajevu, Mostaru, Banjoj Luci i Ljubu{kom,koje koriste doma}e sirovine, tako da je ibudu}nost proizvo|a~a duhana direktno ovis-na o doma}im fabrikama.

Potro{nja cigareta u BiH iznosi oko 8.000tona godi{nje, a doma}a proizvodnja u~estvujesa 60 do 65 odsto, a ostatak se uvozi.

U Federaciju BiH u 2003. godini uvezeno je3.445 tona cigareta u vrijednosti 89,5 milonaKM. Najve}i uvoz je iz Hrvatske, Slovenije,Srbije i Crne Gore.

Proizvodnja sirovog duhana, obrada, napla-ta poreza i ostala zakonska regulativa iz oblastiduhanske industrije je na nivou entiteta. Tako u

FBiH postoji Zakon o duhanu, Pravilnik o min-imalnim tehni~ko-tehnolo{kim uvjetima zaobavljanje proizvodnje duhanskih proizvoda,Zakon o ograni~enoj upotrebi duhanskihprera|evina, te Zakon o posebnom porezu napromet duhanskih prera|evina.

Od 2000. godine, akcize, odnosno posebanporez na promet iste su na sve cigarete, bezobzira na to da li su iz doma}e proizvodnje ili izuvoza. Na sve cigarete se pla}a akciza u iznosuod 35 odsto od maloprodajne cijene umanjeneza porez na promet (oko 29 odsto od malopro-dajne cijene). Jedina za{tita doma}e proizvod-nje je carina koja za cigarete iznosi 15 odsto (najednu paklicu �Ronhilla� carina iznosi 4,5 pf, acarina na uvozne cigarete u Hrvatskoj 49,30odsto).

BiH je potpisala ugovore o slobodnojtrgovini sa susjednim zemljama i uskoro }e do}ido ukidanja carina, tako da ne}e biti nikakvihmehanizama za{tite doma}e proizvodnje ciga-reta. Doma}i proizvo|a~i cigareta }e do}i u jo{teì poloàj, jer se najve}i dio repromaterijala(osim duhana) uvozi iz zemalja EU za koje sepla}a carina, dok }e cigarete (gotovi proizvodi)ulaziti u BiH bezcarinski.

Zakonska regulativa u duhanskoj industrijisusjednih zemalja (Hrvatska, Srbija i Crna Gorai donekle Slovenija) sli~na je sa na{om, postojeisti zakoni koji reguli{u propise iz duhanskeindustrije, ali je velika razlika u tome {to u BiHne postoje za{titni mehanizmi koji bi {titili kakoprimarnu proizvodnju duhana tako i finalniproizvod - cigarete.

U zakonima susjednih zemalja postoji kate-gorizacija cigareta u na~inu pla}anja akciza. USrbiji i Crnoj Gori i Makedoniji zakonski jeizvr{ena kategorizacija cigareta na doma}e iuvozne, i akciza na uvozne cigarete ve}a je 10puta u odnosu na one koje se pla}aju nadoma}e cigarete. U Hrvatskoj kategorizacijacigareta razvrstana je u skupine A, B i C, gdje uskupinu C spadaju sve uvozne cigarete i akcizaje 65 odsto ve}a u odnosu na prosje~nu akcizukoju pla}aju doma}i proizvo|a~i.

Osim Zakonom o posebnom porezu napromet u susjednim zemljama, za{tita doma}eproizvodnje postignuta je i odgovaraju}impravilnicima o obradi i proizvodnji duhana imarkama duhanskih proizvoda.

Grupacija duhanske privrede P/GKFBiHve} nekoliko godina obra}a se svim relevant-nim institucijama Federacije i BiH sa zahtijevi-ma i prijedlozima za za{titu doma}e proizvod-nje. U saradnji sa Grupacijom duvanskeprivrede Privredne komore RS (29. 07. 2003.godine) formiran je Koordinacioni odbor


Udruènje poljoprivrede, prehrambene i duhanske industrije i vodoprivrede

Stanje u duhanskoj industrijiNa prostoru BiH duhan se uzgaja uglavnom u Posavini,Hercegovini i Semberiji gdje egzistiraju i preduze}a zaotkup i obradu. Godi{nja proizvodnja sirovog duhana trirobna tipa: virginija, berley i hercegova~ki ravnjak u BiHiznosi oko 4.000 tona (u povoljnim klimatskim uslovima),a predratna proizvodnja kretala se oko 8.000 tona

99


duhanske privrede BiH, a zajedni~ki prijedlozii zaklju~ci o na~inu za{tite doma}e proizvodnjeupu}eni su Vije}u ministara BiH, entitetskimvladama i resornim ministarstvima.

Dono{enjem �Odluke o mjerama za{titedoma}e proizvodnje od prekomjernog uvoza�(�Sl. glasnik BiH�, broj 30/02), nije se postigloèljeno. Pomenuta Odluka je neprihvatljiva, jerse za{tita moè vr{iti kontingentiranjem, akontingenti ne mogu biti manji od prosjeka uzadnje tri godine, tim prije {to je u to vrijemezabiljeèn enorman uvoz cigareta.

U cilju prevazilaènja sada{njeg stanjaduhanska industrija se moè {tititi na na~inkako je to ura|eno u zemljama u okruènju, ato zna~i pove}anjem akciza na uvozne cigarete,~ime bi se i pove}ali budètski prihodi nacijelom prostoru BiH. Treba naglasiti da BiHima prirodne resurse za proizvodnju duhana,instalisane kapacitete za preradu, kvalitetnuradnu snagu, a i trì{te.

Posebna za{tita doma}e proizvodnje trebalabi biti i preko stalne kontrole kvaliteta gotovihproizvoda iz uvoza. Takve kontrole nema, jernema labaratorije ili instituta koji }e utvr|ivatita~nost podataka istaknutih u deklaraciji napaklicama uvoznih cigareta. Da bi se provelaova mjera za{tite, potrebno je ovlastiti odgo-varaju}u instituciju koja bi vr{ila kontroluuvoznih cigareta i o svom nalazu obavje{tavalauvoznika i tr`nu inspekciju.

Neophodno je stimulisati i primarnupoljoprivrednu proizvodnju u cilju proizvodnjekvalitetnih duhana kako za potrebe doma}ihprera|iva~a tako i za izvoz, iz dijela priku-pljenih sredstava od akciza na uvozne cigarete.

MMiirrssaaddaa MMEE[[AANNOOVVII]]

Sastanak Grupacije duhanske privredeFBiH i Grupacije proizvodnja i preradaduvana RS odràn je 18. 02. 2004. godine, uSarajevu na kome su prisustvovali i pred-stavnici zakonodavne i izvr{ne vlasti FBiH.

U skladu sa planiranim dnevnim redom(za{tita doma}e proizvodnje cigareta) done-seni su sljede}i

ZAKLJU^CI11.. aa)) ppoossttoojjee}}ee aakkcciizzee nnaa pprroommeett ddoommaa}}iihh

cciiggaarreettaa oobbaavveezznnoo zzaaddrr`̀aattii uu nnaarreeddnnoomm ppeerriidduu iibb)) aakkcciizzee nnaa pprroommeett uuvvoozznniihh cciiggaarreettaa

ppoottrreebbnnoo jjee ppoovvee}}aattii ii ttoo nnaa jjeeddaann ooddsslljjeeddee}}iihh nnaa~~iinnaa::

pprrvvii::uvozne cigarete - umjesto dosada{nje,

uvesti novu akcizu od 2 KM po paklicilicencne cigarete - umjesto dosada{nje,

uvesti novu akcizu od 1,40 KM po pakliciddrruuggii::uvozne cigarete - na postoje}u akcizu

uvesti dodatnu od 1,00 KM po paklicilicencne cigarete - na postoje}u akcizu

uvesti dodatnu od 0,70 KM po paklici22.. zzaahhttiijjeevvaammoo oodd rreessoorrnniihh mmiinniissttaarrssttvvaa ddaa

uu ssuurraaddnnjjii ssaa eennttiitteettsskkiimm kkoommoorraammaa hhiittnnoopprriissttuuppee iizzrraaddii pprriijjeeddllooggaa iizzmmjjeennaa ii ddooppuunnaazzaakkoonnsskkee rreegguullaattiivvee iizz oobbllaassttii dduuhhaannsskkeepprriivvrreeddee ii ddaa ssee ppoo hhiittnnoomm ppoossttuuppkkuu uuppuuttii uuppaarrllaammeennttaarrnnuu pprroocceedduurruu;;

33.. zzaakklljjuu~~kkee uuppuuttiittii pprreeddssttaavvnniicciimmaa iizzvvrr{{nneeii zzaakkoonnooddaavvnnee vvllaassttii eennttiitteettaa ii BBiiHH..

Predsjednici Grupacija: FFrraannjjoo BBeennkkoovvii}} LLaazzaarr MMiirrkkii}}

1100


S obzirom na broj stanovnika u FBiH, dolazise do podatka da po jednom stanovniku ima0,56 ha poljoprivrednog zemlji{ta, odnosno0,23 ha oranica i vrtova, uz tendenciju smanjen-ja zbog trajnih gubitaka zemlji{ta uslijed izgrad-nje: naselja, industrijskih postrojenja, prometni-ca, vodnih akumulacija, aerodroma i sli~no.

Protekli rat je imao katastrofalan utjecaj nazemlji{te, jer su se kao posljedica pojavila min-ska polja, a mine su dovele do destrukcijezemlji{ta, odnosno privremenog isklju~enjazemlji{ta iz njegove primarne namjene. Tajprivremeni gubitak zemlji{ta moè da potraje iduì period. Prema podacima UNHCR-a uokolini crta razdvajanja minska polja zauzimajuoko osam odsto ukupne povr{ine BiH.

Nakon zavr{etka rata, odnosno od 1996.godine poljoprivreda je doìvjela lagani uspon,

da bi ponovo od 2000. ponovo stagnirala usli-jed nedostatka za{tite i stimulacije doma}eproizvodnje od dràve.

U poljoprivrednoj djelatnosti registrirane su534 tvrtke.

ProizvodnjaOsnovne prednosti poljoprivrede FBiH:- Tri razli~ite geografske i klimatske cjeline:

ravni~arsko podru~je na sjeveru pod utjecajemkontinentalne klime, priobalno podru~je najugu pod utjecajem sredozemne klime, teplaninski prostor u sredi{njem dijelu FBiH.Raznoliki tipovi klime, reljefa i tla omogu}avajuproizvodnju {irokog asortimana poljoprivred-nih proizvoda: od ratarskih i industrijskih usje-va do vinograda, te kontinentalnog i mediteran-skog vo}a i povr}a.

- Niska razina zaga|enja omogu}uje razvojekolo{ke proizvodnje.

- Na poljoprivredu bi se mogla nadovezatiraznolika prera|iva~ka i prehrambena industri-ja koja bi mogla zadovoljiti ve}i dio potrebadoma}eg trì{ta, pa i trì{ta susjednih zemalja.

- Poljoprivreda se treba nadopunjavati turiz-mom, jo{ jednom zna~ajnom granom gospo-darstva.

Poljoprivreda FBiH

Godine 2003. uvoz i izvoz gotovo dva puta ve}i

Federacija BiH ima ukupno 1.258.796 hektarapoljoprivrednih povr{ina. Od toga se obra|uje 508.062 ha,a ostalo su livade, pa{njaci, trstici, bare i ribnjaci.Vinogradi se prostiru na 5.307 ha. Tijekom devedesetihgodina poljoprivreda je zabiljeìla znatni pad proizvodnje{to je posljedica rata i tranzicije na trì{nu ekonomiju

PPrrooiizzvvooddnnjjaa ooddaabbrraanniihh pprrooiizzvvooddaa ((11999999 -- 22000022.. ggooddiinnaa))11999999.. 22000000.. 22000011.. 22000022..

@itarice ukupno (tona) 307.524 194.240 253.808 312.525P{enica 69.942 61.457 53.740 74.362Kukuruz 199.874 104.591 168.075 200.538Krumpir 258.153 158.737 235.058 227.275Kontinentalno vo}e (tona)- jabuke

24.959 15.910 14.376 10.812

- kru{ke 12.398 8.825 8.064 6.010- {ljive 58.639 26.961 26.750 32.008Mediteransko - ju`no vo}e (tona)- tre{nje

7.370 6.124 4.652 3.620

- vi{nje 2.214 1.323 1.006 1.024- breskve 2.031 3.028 3.550 3.724- marelice 487 505 486 337Gro`|e 11.570 12.723 12.442 13.873Goveda (komada) 227.922 218. 678 218.406 223.684Svinje (komada) 74.986 72.317 80.493 80.707Perad (komada) 2.749.102 3.850.160 4.213.082 4.513.926Mlijeko (000 litara) 283.102 245.746 247.199 267.520Jaja (OOO komada) 295.032 303.191 279.439 276.156

Izvoz - uvozFFBBiiHH iizzvvoozzii mmaalloo ppoolljjoopprriivvrreeddnniihh pprrooiizzvvooddaa..

Pokrivenost uvoza izvozom je 7,5 odsto. Najvi{ese izvozi u Hrvatsku, Njema~ku, Italiju, [vic-

arsku, Jugoslaviju, Sloveniju, Kanadu, Albanijuitd. Poljoprivredni proizvodi koji se najvi{eizvoze su ljekovito i aromati~no bilje, gljive,biskviti, dèmovi, gazirani sokovi, sir, vino ialkoholna pi}a.

Izvor podataka: Statisti~ki zavod FBiH

1111


Glava Naziv Uvoz (KM) Izvoz (KM)01 @ive ìvotinje 78.443.476,00 103.377,0002 Meso i jestivi klaoni~ni proizvodi 46.680.430,00 2.055.270,0003 Ribe i ljuskavci, meku{ci i ostali

vodni beskralje`njaci8.458.850,00 2.325.259,00

04 Mlijeko i drugi mlije~ni proizvodi,jaja, prirodni med

88.027.888,00 5.208.619,00

05 Proizvodi ìvotinjskog podrijetla {tonisu spomenuti na drugom mjestu

625.390,00 167.217,00

06 @ivo drve}e, lukovice, korijenje irezano cvije}e

10.853.286,00 357.225,00

07 Jestivo povr}e, neko korijenje igomolji

29.428.144,00 6.390.884,00

08 Jestivo vo}e i ora{asti plodovi, koreagruma, dinja i lubenica

75.912.311,00 8.765.930,00

09 Kava, ~aj i za~ini 23.452.970,00 1.793.967,0010 @itarice 58.905.104,00 251.413,0011 Proizvodi mlinske industrije, slad,

{krob10.519.956,00 1.401.586,00

12 Uljano sjemenje i plodovi 8.972.418,00 2.270.034,0013 [elak, gume, smole i ostali biljni

sokovi761.715,00 4.325,00

14 Biljni materijal za pletarstvo 71.253,00 141.644,0015 Masti i ulja ìvotinjskog ili drugog

podrijetla74.116.195,00 382.479,00

16 Prera|evine od mesa, riba,ljuskavaca, meku{aca ili drugihvodenih bezkralje`njaka

57.908.198,00 6.330.599,00

17 [e}eri i proizvodi od {e}era 100.928.786,00 2.192.766,0018 Kakao i proizvodi od kakaa 54.752.488,00 3.773.198,0019 Proizvodi na osnovi ìtarica 45.673.447,00 8.399.160,0020 Proizvodi od povr}a vo}a, ora{astih

plodova28.956.115,00 10.652.090,00

21 Razni prehrambeni proizvodi 100.961.198,00 2.007.158,0022 Pi}a, alkoholi i ocat 131.179.588,00 15.811.892,0023 Ostaci i otpaci od prehrambene

industrije18.725.379,00 12.008,00

24 Duhan i prera|eni nadomjesciduhana

104.582.405,00 8.659.976,00

Ukupno: 1.158.896.990,00 89.458.076,00

Kada se usporede podaci uvoza i izvoza ovedvije godine, moè se re}i da se 2003. uvezlo iizvezlo gotovo dva puta vi{e poljoprivredno-prehrambenih proizvoda nego pro{le. Da li je toposljedica boljeg funkcioniranja DGS-a ili ne{todrugo? Ne zna se.

RibarstvoPo~etak modernog ribogojstva u FBiH je

povezan sa osnivanjem ribogojili{ta "VreloBosne" kod Ilidè, 1894. godine. U zadnjem

desetlje}u pro{log stolje}a, naglo se razvija novi,intenzivniji na~in uzgoja ribe i ostalih vodenihorganizama pod internacionalnim nazivomakvakultura. Razvio se sistem plutaju}ih kavezau prirodnim jezerima, vje{ta~kim hidroakumu-lacijama i moru gdje se riba gusto nasa|uje ipostiù se prinosi ve}i od 50 kg/m3 vode.Ishrana riba se vr{i visokovrijednom paletiranomhranom. Najintenzivniji razvoj akvakulturadostiè u zadnje tri do ~etiri godine. Razlozi su

Izvor podataka: FCU Sarajevo

UUvvoozz ii iizzvvoozz ppoolljjoopprriivvrreeddnnoo--pprreehhrraammbbeenniihh pprrooiizzvvooddaa

[[ttoo ssee ttii~~ee pprrooiizzvvooddaa aanniimmaallnnoogg ppooddrriijjeettllaa,, mmoo`̀ee ssee rree}}ii ddaa ssee jjeeddiinnoo iizzvvoozzee uu AAllbbaanniijjuu iiJJuuggoossllaavviijjuu,, zzbboogg nneeffuunnkkcciioonniirraannjjaa UUrreeddaa zzaa vveetteerriinnaarrssttvvoo..

PPoolljjoopprriivvrreeddnnoo--pprreehhrraammbbeennii pprrooiizzvvooddii oodd ttaarriiffnnoogg bbrroojjaa 0011 ddoo 2244 uu FFBBiiHH ssee uuvvoozzee uu vveelliikkiimm kkoollii~~iinnaammaa..

PPrreegglleedd uuvvoozzaa ii iizzvvoozzaa ppoo ggllaavvaammaa ccaarriinnsskkee ttaarriiffee uu 22000033.. ggooddiinnii

2002. godine 2003. godineUvoz KM 627.078.814,00 1.158.896.990,00Izvoz KM 52.848.349,00 89.458.076,00

1122


privatizacija, inozemni kapital, kvalitetni vodniresursi itd.

U odnosu na 1999. godinu pove}ana jeproizvodnja u akvakulturi FBiH: slatkovodnekonzumne ribe za 200 odsto; slatkovodnemla|i za 60 odsto; morske konzumne ribe za470 odsto, a proizvodnja morskih {koljki u2002. iznosi 70 tona (prva godina proizvodnje).Osim pove}anja proizvodnje, usvajaju se

tehnologije uzgoja novih vrsta (mekousna pas-trmka, lipljen, zubatac, jezerska zlatov~ica),otvaraju se tvornice i pogoni za ~i{}enje i pre-radu ribe i zabiljeèno je pove}anje zaposlenihu ribarstvu za 16 odsto. U FBiH postoji 26 reg-istriranih slatkovodnih ribogojili{ta (betonskogtipa), a kaveznog tipa 14 i marinskih ribogo-jili{ta kaveznog tipa dva.

1999. godina 2000. godina 2001. godina 2002. godinaKaliformijska pastrva 586 937 1.371 1.793Poto~na p. 18Lubin 20 30 35 85Orada 85Zubatac 20Dagnje 55

Proizvodnjakonzumne ribe(tona)

Kamenice 15Svega 626 997 1.441 2.071

Kalif. pastrva 6.730.000 8.600.000 7.950.000 10.940.000Poto~na p. 2.300.000 2.800.000 1.900.000 3.333.000P. zlatov~ica 200.000 200.000 200.000 320.000J. zlatov~ica 1.500 500

Proizvodnjamla|i(komada)

Mekousna p. 45.000 100.000Svega 9.231.500 11.600.500 10.120.000 14.723.000

Rije~ni beton 107 113 122 124Rije~ni kavez 16 18 17 20

Broj zaposlenihradnika

Marinski kavez 10 10 10 10Svega 133 141 149 154

Rije~ni beton 4.5 7 6.8 9.7Rije~ni kavez 6.6 7.8 31.5 30.2Marinski kavez 4 6 7 26

Proizvodnjaribe pozaposlenomradniku Svega 4.7 7.1 9.7 13.4Proizvodnjamla|i pozaposlenom(komada)

87.000 103.000 83.000 119.000

Unutar Privredne/Gospodarske komore FBiHdjeluje Udruènje poljoprivredne, prehrambene iduhanske industrije i vodoprivrede koje obuhva-ta 10 grupacija:

1.. PPrrooiizzvvoo||aa~~aa ii pprreerraa||iivvaa~~aa mmeessaa,,22.. PPrrooiizzvvoo||aa~~aa ppeerraaddii ii ssttoo~~nnee hhrraannee,,33.. PPrrooiizzvvoo||aa~~aa ii pprreerraa||iivvaa~~aa bbiilljjnnee pprrooiizzvvoodd--

nnjjee ((vvoo}}aa ii ppoovvrr}}aa)),,

44.. PPrrooiizzvvoo||aa~~aa ii pprreerraa||iivvaa~~aa mmlliijjeekkaa,,55.. DDuuhhaannsskkee pprriivvrreeddee,,66.. PPrrooiizzvvoo||aa~~aa rriibbee ii rriibblljjee mmllaa||ii,,77.. PPrrooiizzvvoo||aa~~aa kkrruummppiirraa,,88.. LLjjeekkoovviittoo bbiilljjee,,99.. PPrrooiizzvvooddnnjjaa aallkkoohhoollnniihh ppii}}aa ii vviinnaa,,1100.. PPrrooiizzvvoo||aa~~aa `̀iittaarriiccaa ii pprreerraa||iivvaa~~aa `̀iittaarriiccaa..

EErriinnaa LLAASSII]]

Poljoprivreda

Zemlji{te u FBiH nakriti~noj granici

Federacija BiH po jednom stanovniku ima 0,17 hektaraorani~ne povr{ine, {to predstavlja kriti~nu granicu pome|unarodnim mjerilima neophodnu za prehranu stano-vni{tva. Ovaj odnos }e se stalno smanjivati i pogor{avati,prvenstveno rastom populacije. Takva situacija name}epotrebu da se poljoprivredno zemlji{te koristi maksimalnoracionalno, strogo namjenski i u okviru zakona, navodi se uInformaciji o stanju poljoprivrednog zemlji{ta u FederacijiBiH i implementaciji Zakona o poljoprivrednom zemlji{tukoju je Vlada FBiH usvojila na posljednjoj sjednici.

Poljoprivredno zemlji{te u FBiH zauzima povr{inu od1.371.571 ha, od ~ega je obradivo zemlji{te 55 posto. Premastatisti~kim podacima, ima 0,46 ha poljoprivrednog zemlji{ta,0,27 ha obradivog poljoprivrednog zemlji{ta i 0,7 ha oranica.

Najvi{e poljoprivrednog zemlji{ta ima u Livanjskomkantonu, a najve}i dio tih povr{ina je neobradivozemlji{te. Najmanje poljoprivrednih povr{ina ima uBosansko-podrinjskom kantonu. Obradivog poljopri-vrednog zemlji{ta najvi{e ima Unsko-sanski kanton (21posto od ukupnih obradivih povr{ina), a najmanjeBosansko-podrinjski kanton (dva posto).

Orani~no poljoprivredno zemlji{te je najva`nije saaspekta ratarske proizvodnje, a najvi{e orani~nih povr{inaima u Unsko-sanskom i Tuzlanskom kantonu.

Na prostoru FBiH ima oko 200.000 ha miniranogpoljoprivrednog zemlji{ta, a dosad je razminirano samonekoliko hiljada hektara. /Fena/

Proizvodnja ribepo zaposlenomradnikuSvega

Kalifornijska pastrva

1133


Posmatrano po podru~jima industrijskih dje-latnosti, u januaru ove godine u odnosu na pros-je~nu mjese~nu proizvodnju iz pro{le godineindustrijska proizvodnja u podru~ju snabdijevan-ja elektri~nom energijom gasom i vodom ve}a jeza 36,6 posto, u podru~ju prera|iva~ke industri-je manja je za 8,1 posto, a u podru~ju rudarstvamanja je za sedam posto.

U januaru je FBiH ostvarila izvoz od144.740.000 KM, {to je za 39 posto vi{e u odno-su na januar lani. Ostvarena vrijednost uvoza je341.334.000 KM, {to je za 2,3 posto vi{e u odno-su na januar pro{le godine. Procenat pokrive-nosti uvoza izvozom u januaru ove godineiznosi 42,4 posto.

Do porasta ukupnog izvoza do{lo je zbograsta izvoza unutar prera|iva~ke industrije u pro-centu od 33,5 posto, gdje je porast najve}imdijelom uzrokovan rastom izvoza u granamaproizvodnja odje}e, dorada i bojenje krzna 36,9posto, prerada koè, izrada ko`ne galanterije i

obu}e 51,8 posto, proizvodnja metala 33,4posto, proizvodnja motornih vozila 99,9 posto iopskrba elektri~nom energijom 182,3 posto.

Najve}e u~e{}e u ukupnom izvozu ima Italijaod 25,4 posto, jer lista prvih deset zemalja u kojeizvozi FBiH (Italija, Hrvatska, Njema~ka, Austrija,Slovenija itd) u~estvuje preko 80 posto u carin-skoj proceduri. Ponovni izvoz nakon unutarnjeobrade (u ukupnom izvozu ova carinska proce-dura u~estvuje sa 47,8 posto).

Ponovni izvoz nakon unutarnje obrade zna~i dase u zemlju uvezu repromaterijali, naprave gotoviproizvodi i odmah nakon toga se izvezu iz zemlje.

U januaru je zabiljeèn rast uvoza od 2,3posto u odnosu na januar lani, ali u pore|enju sadecembrom pro{le godine do{lo je do padauvoza od 30 posto, {to je uzrokovano tzv. sezon-skom komponentom (uvijek je u januaru zabil-jeèn pad uvoza jer se ugovori sklapaju ve}inompo~etkom godine), tako da se najvjerovatnijeradi o zaostalom uvozu iz prethodne godine.

U januaru je u Republiku Srpsku prodatorobe u vrijednosti 16.863.944 KM, {to predstavljasmanjenje za 28,3 posto u odnosu na decembarlani i pove}anje za 3,3 posto u odnosu na januarpro{le godine. Istovremeno, iz RS nabavljeno jerobe u vrijednosti 4.026.030 KM, {to predstavljasmanjenje za 33,4 posto u odnosu na decembarpro{le godine i smanjenje 18,2 posto u odnosuna isti mjesec lani. (FENA)

Statistika

Pokrivenost uvoza izvozom 42,4 postoIndustrijska proizvodnja u FBiH u januaru ove godine uodnosu na prosje~nu mjese~nu proizvodnju iz pro{legodine ve}a je za 4,2 posto, u odnosu na proizvodnju izistog mjeseca pro{le godine ve}a je za 18,8 posto, dok jeu odnosu na decembar pro{le godine manja za 7,8 posto,saop}io je sredinom februara, na konferenciji za novinare,direktor Federalnog zavoda za statistiku Dervi{ \ur|evi}

Seminar

Odrìva energetikaUU oorrggaanniizzaacciijjii PP//GGKKFFBBiiHH ii RREECC--aa ooddrr`̀aa}}ee ssee sseemmiinnaarr ��OOddrr`̀iivvaa eenneerrggeettiikkaa��,,1100.. mmaarrttaa,, uu pprroossttoorriijjaammaa VVaannjjsskkoottrrggoovviinnsskkee kkoommoorree ((vveelliikkaa ssaallaa -- pprriizzee--

mmlljjee)),, ssaa ppoo~~eettkkoomm uu 1111 ssaattii,, uu ttrraajjaannjjuu oodd ~~eettiirrii {{kkoollsskkaa ssaattaa..Predvi|eni sadràj:-- OOddrr`̀iivvaa eenneerrggeettiikkaa,,-- UUttiiccaajj eenneerrggiijjee nnaa ookkoolliinnuu -- gglloobbaallnnoo ii uu BBiiHH,,-- MMee||uunnaarrooddnnii ookkoolliinnsskkii ssppoorraazzuummii ii mmee||uunnaarrooddnnaa ssaarraaddnnjjaa,,-- PPrraavvnnoo rreegguulliissaannjjee zzaaggaa||iivvaannjjaa..Pozivamo zainteresirane privredne subjekte da prisustvuju seminaru.Op{irnija obja{njenja moète dobiti na telefon: 033/220 956.KKoonnttaakktt oossoobbaa Nafija [ehi} - Mu{i}.

1144


S obzirom na kompleksnost materije, nasjednicu je bio pozvan i predstavnik Minista-rstva zdravstva FBiH koji nije do{ao zbog rani-je preuzetih obaveza.

Mora se konstatovati da bez aktivnog u~e-{}a Ministarstva ne mogu biti adekvatno rije{e-ni trenutni aktuelni problemi uvoza lijekova.

U raspravi je re~eno da pod hitno trebaodràti sastanak sa federalnim ministromzdravstva i njegovim saradnicima. Udruènje/-Udruga je od svog formiranja 2000. godine uvi{e navrata pismeno traìla sastanak saprethodnim ministrima zdravstva FBiH, ali,naàlost, bez uspjeha.

Nagla{eno je da je potrebno zbog komplici-rane procedure {to vi{e pojednostaviti postu-pak dobijanja odobrenja za uvoza lijekova.

Poznato je da se lijek registrovan u jednojod zemalja Evropske unije moè staviti upromet u svim zemljama Unije bez posebnihprocedura. BiH, koja ima za cilj ulazak u EU, iu ovom segmentu treba da po{tuje evropskestandarde i da im se postepeno pribliàva.

Prijedlog Udruènja/Udruge je da trebauvesti u praksu da, ako je jednom od uvoznikaodobren uvoz neregistriranog lijeka, po istomosnovu treba odobriti uvoz lijeka i drugimuvoznicima bez dodatnih procedura. Ove evi-dencije treba da ustroji Ministarstvo zdravstvaFBiH i automatski na zahtjev uvoznika izdaje

odobrenje za uvoz lijeka za koji je ono ve} jed-nom izdato. Trenutno svaki uvoznik uz zahtjevdostavlja potpuno istu dokumentaciju za dobi-janje odobrenja za uvoz istog lijeka.

U ovom trenutku problem je implementaci-ja pisma ministra zdravstva FBiH, broj 05-37-8042/03, od 08. 12. 2003. godine. Poznato jekoliko traje procedura kontrole kvaliteta lijeka.Primjenjuju}i Zakon o lijekovima i ~ekaju}imi{ljenje Zavoda za kontrolu lijekova, objek-tivno }e pro}i dug period u kojem se uvezenilijek ne}e mo}i staviti u promet. Ovo }eprouzrokovati poreme}aje i nesta{icu lijekovana trì{tu FBiH.

Stoga Udruènje/Udruga predlaè da sezbog objektivnih okolnosti - nemogu}nostiispitivanja svake serije lijeka- ispituju uzorcilijekova po sistemu slu~ajnog uzorka ili na nekidrugi prihvatljiviji na~in.

Saglasno Zakonu o upravnom postupku,potrebno je da se ustanovi rok u kome trebaodgovoriti na zahtjeve za uvoz lijekova i drugeakte koji se proslje|uju ovom ministarstvu.Praksa je pokazala da pojedini predmeti ~ekajui po nekoliko mjeseci, pa i godinu u ladicamauposlenika Ministarstva zdravstva FBiH.

Hitno treba pristupiti implementaciji ~lana84. Zakona o lijekovima utvr|ivanjem referal-nih cijena, {to bi ujedna~ilo cijene lijekova uFBiH ~ime bi se izbjeglo {arenilo koje trenutnovlada po kantonima/ùpanijama.

Udruènje/Udruga je ministra zdravstva pis-meno upoznala sa nepravilnostima koje sede{avaju prilikom uvoza lijekova u FBiH, teistakla da se prilikom uvoza carinjenje lijekovatreba da vr{i na osnovu odobrenja za uvozlijekova koje izdaje Ministarstvo zdravstva FBiHi rje{enja za uvoz lijekova koje izdajeMinistarstvo vanjske trgovine i ekonomskih

Veleprometnici lijekovima i farmaceutskim proizvodima

Problemi se ne mogu rije{iti bezpomo}i Ministarstva

Skup{tina Udruènja/Udruge veleprometnika lijekovima ifarmaceutskim proizvodima Privredne/Gospodarskekomore Federacije BiH je, na sjednici odrànoj krajemjanuara, razmatrala aktuelnu problematiku uvoza lijekovau FBiH, te uputila federalnom ministru zdravstva poziv zahitno odràvanje zajedni~kog sastanka

1155


Tvrtke ~lanice P/GKFBiH

Na sajmovimaVIROEXPO 2004. i

HISTRIA 2004. Temeljem dugogodi{nje suradnje sa HGKùpanijskim komorama Virovitice i PulePrivredna/Gospodarska komora FBiHomogu}ila je prezentaciju proizvodasvojih ~lanica iz oblasti prehrambeneindustrije

Sajam VIROEXPO 2004. godine odràn je 23.,24. i 25 sije~nja, u Virovitici, a na njemu su sepredstavile tvrtke: Lijanovi}i iz [irokog Brijega,Vinarija îtluk - Hercegovina vino iz Mostara,Vita Vi iz Vi{i}a, Bobita Co iz îtluka, Zve~evoLasta iz âpljine i Prodex Violeta iz Gruda.

Sajam HISTRIA 2004. odràn je 3.,4. i 5.velja~e, u Puli, i na njemu su se predstaviletvrtke: Lijanovi}i iz [irokog Brijega, Vita Vi izVi{i}a, Sirela - Mljekara iz Livna i Vinarija îtluk- Hercegovina vino iz Mostara.

U odnosu na proteklu godinu na{e ~lanice susvoj proizvodni program obogatile novimproizvodima koji su pobudili veliko zanimanjekod posjetitelja. Vinarija îtluk - Hercegovina vinaiz Mostara ponudila je paletu sokova i bezalko-holnih pi}a namijenjenih ponudi ugostiteljstvu,kao i nove vrste vina u novim pakiranjima.

Proizvo|a~i sira kao Vita Vi iz Vi{i}a i Sirela -Mljekara Livno, pored ve} oprobanih Vita Vi ilivanjskog sira, predstavili su se jednako dobrimtrapistima.

Bobita Co iz îtluka predstavila se novim�modernim� alkoholnim proizvodima.

Zve~evo Lasta iz âpljine sa {trudlama,posebice, od smokava uvijek pobu|uje interesposjetilaca.

Prodex Violeti iz Gruda, prvoj tvornici kon-fekcioniranog toaletnog papira u BiH, gotovo dai nije trebala promid`ba, jer je kvalitetom osigu-rala plasman svih proizvedenih koli~ina papira.

Nadamo se da }e naredne godine biti ve}iodziv na{ih tvrtki za izlaganje na sajmovima uHrvatskoj, budu}i da Komora snosi tro{koveure|enja {tanda i odgovaraju}u promid`bupreko sustava komora, te se na{e ~lanice moguprimjerno predstaviti uz minimalne tro{kove.

@@eelljjaannaa BBEEVVAANNDDAA

odnosa BiH. U jednom dijelu FBiH se uvoz icarinjenje vr{i na osnovu rje{enja Ministarstvavanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, anije bitno odobrenje Ministarstva zdravstva. Nataj na~in se legalizuje uvoz neregistrovanihlijekova u FBiH po{to se carinjenje vr{i samo naosnovu Carinske tarife, a ne i odobrenjaMinistarstva.

Zbog navedenih problema sa kojima sesusre}u veleprometnici i ostali u~esnici prisnabdijevanju lijekovima u praksi, Udruènje/-Udruga je zatraìla hitan sastanak sa ministromzdravstva FBiH i njegovim saradnicima, nakojem bi se razgovaralo o:

1. Izmjeni i dopuni Zakona o lijekovima;2. Izmjeni i dopuni Pravilnika o uvjetima

uvoza lijekova koji nemaju odobrenje za stavl-

janje lijeka u promet u FBiH. Napominjemo daje Udruènje/Udruga, prilikom rasprave oPrijedlogu ovog pravilnika, Ministarstvudostavila primjedbe, dopis broj PKF-992-2/02,od 23. 12. 2002. godine. Nijedna od njih nije pri-hva}ena;

3. Implementaciji ~lana 51. Zakona olijekovima.

Predloèno je da se, prema slobodnim ter-minima ministra zdravstva, odrì sastanak sapredstavnicima Udruènja/Udruge u narednihdeset dana. U protivnom, Udruènje/Udruga }ebiti prinu|ena da preko sredstava informisanjaobavijesti javnost o svim problemima i njihovimposljedicama, sve u interesu za{tite zdravljagra|ana.

MMiirraa IIDDRRIIZZOOVVII]]

MMiinniissttaarrppoolljjoopprriivvrreeddee

RR HHrrvvaattsskkeePPeettaarr

^̂oobbaannkkoovvii}}nnaa {{ttaanndduu

PP//GGKKFFBBiiHH

1166


Trgovina

Utvr|en Prijedlogzakona

Vlada Federacije BiH utvrdila je Prijedlogzakona o trgovini kojim se ure|uje postupakosnivanja trgova~ke radnje, defini{u trgova~keusluge, kao i uslovi za njihovo obavljanje.Prijedlogom su razra|eni oblici naru{avanja slo-bodnog trì{ta u obliku monopolskogpona{anja i nelojalne trì{ne utakmice.

Posebno su poo{trene mjere inspekcijskognadzora sa mogu}no{}u privremenog oduzi-manja robe u teìm slu~ajevima kr{enja odreda-ba Zakona. Upravni nadzor nad sprovo|enjemovog zakona povjeren je Ministarstvu trgovine.

M. I.

Izmjene i dopune

Ste~ajni postupakVlada Federacije BiH je na 49. sjednici

utvrdila Prijedlog zakona o izmjenama i dop-unama Zakona o ste~ajnom postupku u skladusa parlamentarnom raspravom o Nacrtu ovogzakona.

Jedna od predloènih izmjena odnosi se napoloàj uposlenika ste~ajnog du`nika premakojoj uposlenicima ne bi automatski prestaoradni odnos danom otvaranja ste~ajnog postup-ka. O prestanku radnog odnosa odlu~ivao biste~ajni upravnik na osnovu procjene o potrebiza radom uposlenika. [tite se i uposlenici kojimaje prestao radni odnos poslije otvaranjaste~ajnog postupka tako {to bi im se osiguralaprednost prilikom novog zapo{ljavanja.

M. I.

Alternativno rje{avanje sporova

Zakon o medijacijiU organizaciji SEED-a, u Sarajevu je, u februaru, odràna konferencija �Alternativno rje{avanje

sporova - podr{ka medijaciji u BiH�. Osnovni cilj je bio predstavljanje alternativnog na~inarje{avanja sporova i pruànje {ire podr{ke uvo|enju medijacije u sudsku praksu. Na taj na~in bi sepove}ala efikasnost sudstva, olak{ao pristup sistemu pravosu|a malim i srednjim preduze}ima, tedoprinijelo reformi sudstva u BiH.

Konferenciji je prisustvovao i prvi zamjenik visokog predstavnika za BiH Donald Hejs, koji je usvom obra}anju naglasio kako je jedan od elemenata koji je nedostajao BiH bila metoda brègrje{avanja privrednih sporova. Uvo|enjem medijacije u praksu izbjeglo bi se dugo ~ekanje narje{avanje sporova, na koji na~in bi se privukli inoinvestitori i promovirao ekonomski razvoj BiH,istakao je Donald Hejs.

- Ukoliko biznis èli biti partner vladi, onda je potreban sudski sistem koji }e brzo odgovoritina njihove potrebe. Ovo ne zna~i da }e odluke uvijek biti donesene u njihovom interesu, ali zna~ida }e uvijek donositi odluke koje }e rje{avati sporove - kazao je prvi zamjenik visokog pred-stavnika. Ovom prilikom je istakao da }e apelirati na Parlament BiH da u {to je mogu}e kra}emroku usvoji Zakon o medijaciji ~iji je Nacrt ve} dat u proceduru. Medijacija je mehanizam alterna-tivnog rje{avanja sporova koji nije skup i ima}e jak uticaj na poslovno okruènje u BiH.

Nakon dono{enja i stupanja na snagu Zakona o medijaciji, Udruènje medijatora BiH, u sarad-nji sa SEED-om, planira pokrenuti pilot-projekat medijacije sa pojedinim sudovima u BiH.

M. I.

1177


Privredna komora USK-a

Pokrenut }e centar zapomo} malim i

srednjim preduze}imaPrivredna komora USK-a uskoro }e

pokrenuti Centar za pomo} malim i srednjimpreduze}ima, s ciljem obezbje|ivanja boljihuslova poslovanja, te pribliàvanja novihekonomskih saznanja i investicija, izjavio jepredsjednik Privredne komore USK-a IsmetPa{ali}. Prema njegovim rije~ima, unazad pargodina, sli~an projekt Komora je uradila saUNID-ovim centrom za razvoj. Tada je realizira-no oko stotinjak programa, no ukupan rezultatje, s obzirom na potrebe Kantona, bio slabovidljiv. Centar koji se namjerava formirati,radi}e na sli~nom principu, ali }e biti dalekosveobuhvatniji, tvrdi Pa{ali}, dodaju}i da seKomora odlu~ila za mala i srednja poduze}a, jerupravo ona i ~ine oko 95 posto ovda{njeprivrede.

- Privredna komora USK-a u ovaj projektne}e u}i sama. Da je ideja ozbiljna, potvr|uje ianga`man stranih partnera. Za sada su interespokazala dva inosuorganizatora, a velike su{anse da ih do formiranja Centra bude i vi{e -kazao je Pa{ali}. Dodao je da }e njihova uloga izna~aj biti u obezbje|ivanju dotoka informacijao ekonomskim i strukovnim politikama, unutarjugozapadnog regiona. Jedna od karakteristikaCentra je i Internet poslovanje, koje }e beznaknade biti omogu}eno ~lanicama Privrednekomore. Njen predsjednik o~ekuje da }e seubrzo definirati programi i zadaci, koji }e pred-stavljati osnovu za izradu jednog takvogInternet sistema. Potencijalnim korisnicimapomo}i }e se, u stvari, da osmisle ideju i prive-du je kraju, odnosno kreiraju projekte - pojas-nio je Pa{ali}. Neki od takvih ve} postoje uagraru i usko su vezani za organsku poljoprivre-du, koja se ~esto spominje kao zna~ajan, aneiskori{ten resurs USK-a. Otvaranje Centranajavljeno je po~etkom februara. /Fena/

Stipendiranje i staìranje studenata

Pruìti {ansumladima

Na inicijativu Udruènja industrijalacaBiH, u Bijeljini je, 10. februara, orga-nizovan skup privrednika o stipendi-ranju i staìranju studenata.Suorganizatori su bili Privrednakomora regije Bijeljina i �Bona fides�Udruènje gra|ana - asocijacijamladih. Prisustvovao je i mr RobertBikroft, {ef Misije OESC-a, sa svojimsaradnicima i dao punu podr{ku ovojinicijativi

Prisutni su upoznati sa idejom Udruènjaindustrijalaca BiH o stipendiranju i staìranju(prakti~noj obuci) |aka i studenata u BiH.Visoka stopa nezaposlenosti mladih, koji se unedostatku mogu}nosti za zapo{ljavanje sve~e{}e odlu~uju da napuste zemlju, opredijelilaje poslodavce, ~lanove Udruènja, da pokrenuovu inicijativu. Anketom me|u mladimpokazalo se da je nedostatak radnog iskustvaosnovna prepreka pri njihovom zapo{ljavanju.

Cilj ove inicijative je pruànje {ansemladim, talentovanim i vrijednim, da uz odgo-varaju}i sta` steknu uslove za zapo{ljavanje iostanak u BiH i daju svoj doprinos daljemrazvoju i ekonomskoj stabilnosti zemlje. Naosnovu ove inicijative sa~inio bi se programstipendiranja i obuke za cijelu BiH, a realizaci-ja programa bi bila po regionima.

Skupu su prisustvovali privrednici, poslo-davci iz svih dijelova BiH, privredne komoreentiteta i svi su podràli inicijativu i pruìlipunu podr{ku programu stipendiranja i obukemladih kako u zemlji tako i u inozemstvu.

Potpisan je Memorandum o sporazumije-vanju od OSCE-a, Udruènja industrijalacaBiH, Privredne komore regije Bijeljina iUdruènja gra|ana - mladih �Bona fides�.Prisutni su se obavezali da }e na svompodru~ju promovisati inicijativu u cilju stvaran-ja povoljnih uslova za stipendiranje i staìranje(obuku) u~enika i studenata. O~ekuje sepodr{ka i od ve}eg broja poslodavaca u BiH.Na ovaj na~in bi se dobio potreban broj mladihobu~enih stru~njaka, uz mala i od optere}enjaoslobo|ena sredstva poslodavaca.

Slijedi izrada kriterija i organizovanja fondaza stipendiranje i staìranje u~enika i studena-ta sa ciljem implementacije do po~etkanaredne {kolske godine.

MM.. IIDDRRIIZZOOVVII]]

Tuzla

[umarstvo, prerada drveta, papirna i grafi~ka djelatnost

U Tuzli je, 29. januara, odràna Skup{tina Udruènja {umarstva,prerade drveta, papirne i grafi~ke djelatnosti Kantonalne privrednekomore Tuzla poslije stupanja na snagu Zakona o dobrovoljnosti~lanstva u komorski sistem.

Na sjednici je razmatran Pravilnik o organizovanju udruènja,Poslovnik o radu Udruènja, kao i program rada Odbora Udruènja.Za predsjednika Skup{tine Udruènja {umarstva, prerade drveta,papirne i grafi~ke djelatnosti izabrana je Jasminka Dìni}, direktor�[ume TZ kantona� Kladanj, a za predsjednika Odbora udruènjaizabra}e se predstavnik prerade drveta.

[[.. AALLIIMMAANNOOVVII]]

1188


Inicijator navedenog programa obuke je SEED(Razvoj preduze}a u jugoisto~noj Evropi), koji jevodio cjelokupnu organizaciju.

U obuci je aktivno u~estvovalo oko 25 ~lanovaiz gra|evinske operative sa prostora RepublikeSrpske i Federacije BiH.

Cilj je bio da se prezentiraju zainteresiranimpreduze}ima Fidicovi modeli ugovora, koji umno-gome mogu doprinijeti efikasnijem u~e{}u na{ihpreduze}a na me|unarodnim i doma}im tender-skim procedurama.

Fidic je me|unarodna federacija konsultantskihinènjera, koja je izradila modele ugovora, ~ijiGeneralni i Specijalni uvjeti zajedno ~ine uvjetekoji odre|uju prava i obaveze svih strana.Specijalni uvjeti sa~injeni su tako da odgovarajusvakom ugovoru pojedina~no.

Teme (Modeli ugovora), obuhva}ene ovomtrodnevnom obukom, su:

* Model ugovora za usluge Klijent - Konsultant,* Ugovori za joint venture i Potkonsultante,* Tenderske procedure,* Standardne forme kvalifikacije,* Inènjering - Nabavka - Izgradnja (INI),* Ugovor �Klju~ u bravu�.Instruktori koji su vodili obuku su: Sophia

Tsirponouri i Faruk Dizdarevi}.Prisutnima se obratio i Alexander Paine, gener-

alni direktor SEED-a, istaknuv{i kori{tenjeFidicovih modela ugovora.

�Namjera i zadatak SEED-a je da oslu{kujeprisutne probleme u bh. privredi i, u skladu s tim,ponudi organizirane konsultantske usluge�,naglasio je Paine.

O tenderskim procedurama govorio je i E{refGa~anin, ispred IPSA Instituta, Sarajevo.

Nakon {to su teoretski obra|ene teme, pred-vi|ene programom, polaznicima su ponu|enestudije slu~aja, kojima se prakti~no trebalo baviti, usmislu pripremanja tenderske dokumentacije.Upitnik koji su prisutni trebali popuniti bio je ujed-no i test na osnovu kojeg se moglo vidjeti kolikopolaznici vladaju informacijama o ponu|enim pro-gramom.

Fidicovi ugovori i sporazumi su pogodni jer su:* izbalansirani,* dobro isprobani,* prihva}eni u {irokoj upotrebi,* podràni od me|unarodnih organizacija i* u~inkoviti.

DD`̀eennaannaa AAVVDDII]]

Seminar

�Tenderske procedure i upotreba me|unarodnih ugovora u infrastrukturnim projektima�

U prostorijama Privredne komoreKantona Sarajevo, od 10. do 13. febru-ara, odràn je seminar �Tenderske pro-cedure i upotreba me|unarodnih ugovo-ra u infrastrukturnim projektima�

Preduze}e za proizvodnju i montaù pe}i, solarnih kolekto-ra, akumulacionih spremnika i kotlova za centralno grijanje- Narodno Grijanje, prezentiralo je, 10. februara, uspje{nookon~anu realizaciju ekolo{kog projekta grijanja u hotelu�Mar{al�, na Bjela{nici, u prisustvu mnogobrojnih doma}ihi stranih gostiju, te predstavnika {vedske partnerske firme,kao i {vedskog ambasadora

Ova firma, ugradnjom ekolo{kih kotlova i solarnih kolektora izvlastite proizvodnje, prema {vedskoj licenci, realizirala je projekatkoji odgovara {vedskim standardima zagrijavanja.

Narodno Grijanje, ina~e, ~lanica UMEI pri P/GKFBiH, je firmakoja se bavi proizvodnjom i ugradnjom visokoefikasnih kotlova zacentralno grijanje, solarnih kolektora i akumulacionih spremnika,prema {vedskoj licenci. Kotlovi za centralno grijanje, koji kao ener-gent koriste otpadno drvo, imaju dvostruko sagorijevanje, {to rezul-tira efikasnim iskori{tenjem energenata, uz minimalan otpad idimove, koji nastaju pri sagorijevanju.

Solarni kolektori sluè za obezbje|enje tople vode (u funkciji 12mjeseci godi{nje), za sanitarne svrhe, kao i za centralno grijanje.

Ovakva kombinacija primijenjena je i ugra|ena u Hotelu �Mar{al�,koji se ranije grijao na lo`-ulje i imao enormne tro{kove zagrijavanja.Ugradnjom ekokotlova, po rije~ima direktora Besima Grozdani}a,tro{kovi su smanjeni za osam puta. Ugra|eno je 60 solarnih kolekto-ra, dva kotla ukupne snage 500 kW, kao i akumulacioni spremnici sazapreminom od 18.000 litara.

Ova firma, koja je ve} poznata javnosti, ugradila je svoje sis-teme u objektima na podru~jima BiH, kao i susjednih zemalja.

Uz prezentaciju projekta u Hotelu �Mar{al�, uprili~en je jo{jedan zna~ajan doga|aj, a to je potpis Ugovora o izvo|enju rado-va, sa firmom �Lijanovi}i�.

Potpisnici su bili @arko Kara~i}, izvr{ni direktor za razvoj u firmi�Lijanovi}i�, i Besim Grozdani}, direktor Narodnog Grijanja.Sporazumjeli su se da Narodno Grijanje izvodi radove na demontaìi rekonstrukciji kotlovnice, uz ugradbu opreme i instalacija povaè}im standardima i ekonormama. Firma �Lijanovi}i� }e tako bitiprva mesna industrija koja }e toplu vodu za proces proizvodnjeobezbijediti na ekolo{ki i ekonomi~ni na~in.

Ugovor je potpisan uz podr{ku i prisustvo predstavnikaP/GKFBiH, ~ije su ugledne ~lanice navedene firme.

NN.. [[.. -- MM..

Potpisani sporazumi

Ekonomi~no i ekolo{ko grijanje

Napi{ite sebi sve razloge zbog kojih èlite prestatipu{iti. Pripremajte se psihi~ki na taj trenutak. Informi{itese dobro o periodima apstinencije kako se manifestujuako se javljaju, koliko dugo traju i koliko ~esto, tako dakada se po~nu javljati krize znate da prepoznate o ~emuse radi i da se uzdrìte u tom periodu. Razgovarajte saljudima koji su prestali pu{iti. Potraìte podr{ku u svojojporodici i od va{ih najbliìh.

Uspijete li, cijenit }ete sebe mnogo vi{e!Evo nekih metoda koje svako treba iskombinovati

prema sebi.1. Prestanak pu{enja odjednom bez �smanjivanja�

pu{enja je, po mnogima, najefikasniji. 2. Prestanak pu{enja postepenim smanjivanjem je

namijenjen ljudima koji pu{e vi{e od jedne kutije na dan.îni se �lak{om metodom�, ali ~esto je i manje uspje{na,jer su u tom slu~aju pu{a~i po cijeli dan skoncentrisani nato kada }e zapaliti sljede}u cigaretu.

3. Prestanak pu{enja �dan po dan� metodom. Objavitesvima da �danas� ne pu{ite, i tako dan po dan - mnogi suuspjeli.

4. Pomo}na sredstva (nikotinske `vake i flasteri)djeluju tako {to otpu{taju odre|enu koli~inu nikotina ukrv i na taj na~in smanjuju krizu nastalu nedostatkomnikotina. Nedostatak ovih proizvoda je svakako to {to suoni, ipak, {tetni (uzimanje nikotina pu{enjem zamijenilismo drugim na~inom), a ujedno ovisnost o pu{enju nijesamo ovisnost o nikotinu ve} ovisnost o cjelokupnom rit-ualu koji prati pu{enje. Moramo sami sebe nau~iti �varati�da prebrodimo ovu krizu. NNee ttrreebbaa lliijjee~~iittii jjeeddnnuu oovviissnnoossttssttvvaarraajjuu}}ii ddrruugguu!!

Simptomi apstinencijske krize prilikom odvikavanja i {ta uraditi:

JJaakkaa `̀eelljjaa zzaa ppuu{{eennjjeemm::� Sa~ekajte da pro|e (od tri do pet minuta),� Radite ne{to, zapo~nite neku aktivnost,� Razmi{ljajte o ne~em drugom,� Popijte vode, uzmite `vaku,� Pojedite vo}e,� Udahnite duboko nekoliko puta,� Radite vje`be opu{tanja,� Operite zube,� Recite sebi da }e ta èlja ubrzo pro}i.

Pove}an apetit:Jedite vi{e manjih obroka u toku dana, grickalice

zamijenite svjeìm vo}em ili `vaka}om gumom (bez{e}era). Smanjite unos kafe i alkohola, jer oni dodatnoja~aju èlju za cigaretom, te mogu pove}ati i osje}aj gladiusljed poja~anog stvaranja kiseline. Kafu zamijenite~ajem, kalorija nema, a ima niz pozitivnih djelovanja uovisnosti koju biljnu mje{avinu izaberete.

Razdra`ljivost ili depresijaDjelujte preventivno tako {to }ete u tom periodu mak-

simalno izbjegavati stresne situacije, ali, isto tako, isituacije u kojima biste rado zapalili cigaretu. Objasniteprijateljima i porodici da prestajete pu{iti i odgoditeizlazak ili posjetu za drugi put. Podr{ka i razumijevanjeokoline je va`na u ovom periodu. Svako dobronamjeran}e vas razumjeti.

Biljni preparati za smirenje i ~ajevi mogu biti odpomo}i u ovom periodu. Poèljno bi bilo i poja~ati fizi~ku

aktivnost, vi{e se kretati nazraku i po~eti laganije tjelesnevje`be. Ukoliko se jave teè idugotrajnije smetnje, obratitese za pomo} ljekaru.

Budite strpljivi! Navedenisimptomi slabe i potpunonestaju unutar jedne do dvijesedmice.

Nagradite sebe!Ostavite svaki dan novac

koji niste potro{ili za cigarete ina kraju uspje{nog odvikavanjapo~astite se nekim poklonom!

Kako koje isku{enje savlada-vate, tako postajete ja~i i sa ve}omvoljom kre}ete u novi sat, dan,sedmicu... bez cigarete. Korak pokorak i prestali ste pu{iti.

MMrr pphh.. MMaajjaa KKNNEE@@EEVVII]] --]]EERRAANNII]],, aappootteekkaa MMYY

MMEEDDIICCOO

Iz apoteka

Koji je najbolji na~in za prestanak pu{enja?

Upotreba

NIKOTINSKE@VAKEBrzo sa`va}ite aonda ostaviteizme|u obraza idesni neko vri-jeme. Nastavite`vakanje dok neosjetite gorakokus, paponovite postupak

NIKOTINSKIFLASTERINanose se naneo{te}enukoù

Doziranje

Po~eti sa malimdozama dva mg,ne vi{e od 10 do15 dnevno!

Po~nite sa manjimdozama od 14mg. Jedan flasterdnevno ne vi{e

Prednosti

Lak{e za upotrebuod `vaka, brèdjelovanje odflastera

Lako za upotrebu,malo sporednihefekata

Mane

ZA vrijemeupotrebe nemoè se piti ilijesti, ukoliko imao{te}enjasluznice usta ilizuba konsulto-vati stomatologa.

Moè izazvatilokalno iritacijukoè

Svako mora izabrati svoju sopstvenu strategiju prilikom odvikavanja od pu{enja. To je mukotrpanproces za koji treba imati jaku volju i svijest o prednostima tog ~ina. Naravno, ne moè to svako.Kako izdi}i sebe izvan kategorije koja to nije u stanju u~initi?

Projekat �Biznis i humanost�

�Ko spasi jedan ìvot kaoda je spasio cijeli svijet�

U sklopu projekta �Biznis i humanost�, na inicijativuUdruènja tekstilno-koàrsko-prera|iva~ke industrijePrivredne/Gospodarske komore Federacije BiH, u suradnjisa Udruènjem �Srce za djecu oboljelu od raka u FederacijiBiH�, organizirana je humana akcija za pomo} lije~enjute{ko oboljele djece. Moto je bio �Ko spasi jedan ìvot kaoda je spasio cijeli svijet�

Projekat je na op}e zadovoljstvo realiziran, a centralna manifestacijarevijalno-zabavnog karaktera odràna je 18. februara, u Hotelu Grand, uSarajevu. Osim humanitarnog karaktera, u sklopu projekta su, krozmodnu reviju, promovirani doma}i proizvo|a~i iz sektora tekstilno-koàrsko-prera|iva~ke industrije u FBiH, koji su predstavili svojekvalitetne proizvode.

Pored P/GKFBiH, kao nosioca projekta, akciji su se priklju~ile jo{ iPK Kantona Sarajevo, PK Zeni~ko-dobojskog kantona i GKHercegbosanske ùpanije. Odziv preduze}a za u~e{}e u ovoj akciji, kao ipredstavnika izvr{ne vlasti, nije bio prema o~ekivanjima.

@elimo se zahvaliti lordu Pady Ashdownu, visokom predstavniku, drDraganu ôvi}u, predsjedavaju}em Predsjedni{tva BiH, i Tomi Lu~i}u,federalnom ministru zdravstva. Zahvaljujemo se i svim donatorima,posebno gostima na manifestaciji koji su kupovinom slika - dje~ijih rado-va na aukciji - doprinijeli da se obezbijede dodatna nov~ana sredstva.Tako se jo{ jednom pokazalo da nije pravilo da su humanisti samo onikoji imaju novac, nego oni koji èle to da budu.

U ime sektora tekstilno-koàrsko-prera|iva~ke industrije u FBiH, zah-valjujemo na{im ~lanicama koje su u~estvovale u projektu, i osim modela zareviju, djeci darovale i odre|eni iznos nov~anih sredstava. To su: NapredakTe{anj, Viteks Visoko, Koteks Te{anj, Klju~ Sarajevo, Blok Klokotnica, OlipBosna Travnik, Olimp Gra~anica, Kula Grada~ac, Ligamont Lukavac, ZlatkaVukovi} Mostar, Tekstilna industrija Mostar, Pavone Glamo~ i Borac Travnik.

Ovim se ne zavr{ava akcija pomo}i oboljeloj djeci. Svi koji èlepomo}i da se spase dje~iji ìvoti, pojedinci ili firme, mogu dati svojdoprinos i donirati sredstva na ìro-ra~un Udruènja �Srce za djecu obol-jelu od raka u Federaciji BiH�.

@iro-ra~un 1610000038890124 (Raiffeisenbank BiH). Sav upla}eni novac ide direktno za lije~enje bolesne djece. Uplatom na navedeni ra~un pokaza}ete da i Vi imate srce.

H. BRAJKOVI]L. SADIKOVI]

Documents

Upravni odbor P/GKFBiH Inicijativa za organizovanje ... · PKD utvr|ivat }e se poseban Finansijski plan sa vrstama i visinom tro{kova, koji }e usvajati KO NP PKD, iz ~lana 2. ovog