New approaches in Materials and Manufacturing Education · radne dokument. Povratne informacije DA DA NE ZNA SE NE NE PROES ODRŽAVANJA. ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INŽENJERSTVO ODRŽAVANJE

ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INŽENJERSTVO ODRŽAVANJE

D. Lisjak

Ver. 17.10.2012.

O D R Ž A V A NJ E


D. Lisjak

1. UVOD U ODRŽAVANJE


D. Lisjak

DEFINICIJA ODRŽAVANJA

Postoje mnogobrojne definicije održavanja kao i mnogobrojni pojmovi u održavanju koji se različito tumače i prihvaćaju.

Rad na unificiranju pojmova iz područja održavanja, započeo je 1963. godine kroz Europsku federaciju nacionalnih udruženja održavatelja EFNMS (European Federation of National Maintenance Societies).

Definicija prema EFNMS-u: Održavanje je funkcija poduzeća kojoj su povjerene stalna kontrola nad postrojenjima i obavljanje određenih popravaka i revizija, čime se omogućava stalna funkcionalna sposobnost i očuvanje proizvodnih i pomoćnih postrojenja te ostale opreme.


D. Lisjak

Definicija prema DIN 31051: Mjera za očuvanje i ponovno uspostavljanje nazivnog stanja te za utvrđivanje i procjenjivanje stvarnog stanja sredstava rada - radnog sustava.

Definicija prema Europskoj organizaciji za upravljanje kakvoćom EOQC (European Organization for Quality Control): Održavanje je kombinacija svih tehničkih i odgovarajućih administrativnih aktivnosti predviđenih za očuvanje nekog sredstva rada - radnog sustava ili dovođenje istog u stanje u kojem on može obavljati predviđenu funkciju.


D. Lisjak

CILJEVI FUNKCIJE ODRŽAVANJA

Osigurati optimalnu raspoloživost nabavljene i instalirane opreme u proizvodnim poduzećima uz što manje troškove.

Svesti na minimum troškove održavanja zbog zastoja uzrokovanih neplaniranim kvarovima koji dovode do gubitaka u proizvodnji.

Usporiti zastarijevanje radnih sustava čija je posljedica smanjenje kvalitete proizvoda i pojava škarta u proizvodnji

Pratiti rad sustava te predlagati i provoditi modernizacije i modifikacije u cilju poboljšanja radnih karakteristika i produljenja životnog vijeka opreme.

Pratiti utjecaj opreme na okolinu, nalaziti i otklanjati slaba mjesta.


D. Lisjak

ODRŽAVANJE

ODRŽAVANJE OPREME

ODRŽAVANJE VLASTITIH

PROIZVODA

ODRŽAVANJE RADNE

SREDINE

ODRŽAVANJE STAMBENIH

ZGRADA

ODRŽAVANJE JAVNIH

OBJEKATA

KOMUNALNO ODRŽAVANJE

ODRŽAVANJE JAVNE

HIGIJENE

. . .

VRSTE ODRŽAVANJA


D. Lisjak

GLAVNE SKUPINE TEHNIČKIH SUSTAVA ODRŽAVANJA

Postrojenje predstavlja složen nepokretni tehnički sustav, koji kao rezultat rada daje cjelokupni proizvod ili nekoliko proizvoda. Obično se sastoji iz više proizvodnih linija ili postrojenja koje omogućavaju proizvodnju jedne faze konačnog proizvoda ili jedne vrste proizvoda (linija klinkera u proizvodnji cementa, priprema vode u termoelektrani itd.).

Proizvodna linija je dio postrojenja ili samostalna proizvodna cjelina koja omogućava proizvodnju nekog proizvoda ili nekog sklopa ili dijela na proizvodu (linija za zavarivanje, linija za proizvodnju limenki, linija za proizvodnju zupčanika, fleksibilni proizvodni sustav itd.).


D. Lisjak

Stroj predstavlja tehnički sustav koji samostalno obavlja neku operaciju ili cjelokupni posao (alatni stroj, lokomotiva, bager, utovarivač, zrakoplov, tenk, pumpni agregat, paragenerator, reaktor itd.).

Uređaj predstavlja dio stroja, linije ili postrojenja koji se održava kao tehnički sustav (preventivno održavanje, zamjena rezervnih dijelova, remonti).

Komponente predstavljaju sklopove koji se zamjenjuju kao cjeline prigodom pojave kvara na njima.

Rezervni dio predstavlja dio dijelova i sklopova koji se određuju iskustveno po svakom stroju ili uređaju te osiguravaju na zalihi.


D. Lisjak

NEKA OD ČESTO KORIŠTENIH NAZIVLJA ODRŽAVANJA

OPREMA - tehnički sustav - stroj - agregat -sredstvo rada

KOREKTIVNO ODRŽAVANJE - radovi koji se izvode na

opremi nakon što se kvar dogodio.

PREVENTIVNO ODRŽAVANJE – unaprijed planirani radovi

ili aktivnosti održavanja prije pojave kvara.

ZASTOJ - vremenski interval kad oprema ne radi iz više razloga.

KVAR - svaki lom, deformacija, istrošenje, izgaranje, itd.


D. Lisjak

EKSPLOATACIJA - vremenski interval rada postrojenja.

POUZDANOST - vjerojatnost da će neki tehnički sustav obaviti u određenim uvjetima i propisanom vremenu planirani zadatak.

TEROTEHNOLOGIJA - naziv područja vezanog uz gospodarenje opremom.

SLABA (KRITIČNA) MJESTA - su pozicije, elementi, komponente ili sklopovi čija je frekvencija ili učestalost kvarova veća od uobičajene.


D. Lisjak

PRIMARNI I SEKUNDARNI ZADACI ODRŽAVANJA

PRIMARNI SEKUNDARNI

1. Održavanje instalirane opreme (strojevi, uređaji)

1. Briga oko smanjenja buke i raznih nečistoća

2. Održavanje postojećih industrijskih objekata 2. Osiguranje sigurnosnih mjera propisanih zakonom

3. Pregledi, podmazivanje, čišćenje strojeva 3. Briga oko otpadnih materijala koji se još mogu uporabiti

4. Rekonstrukcija postojeće opreme i objekata 4. Briga o ekologiji

5. Izrada raznih čeličnih konstrukcija, instalacija te njihova ugradnja

5. Briga oko osiguranja normalnih radnih uvjeta (osvjetljenje, provjetravanje, vlažnbost zraka)

6. Postavljanje nove opreme na njezino mjesto u pogonu

6. Proizvodnja i raspodjela enetgetskih medija


D. Lisjak

POTREBA ZA ODRŽAVANJEM

ODRŽAVANJE

Pismena priprema?

Traženje dopunskih infor. o stanju opreme

Pismena priprema?

IZVRŠENJE

RADA

Priprema održavanja

Pripremanje

i lansiranje

radne dokument.

Povratne

informacije

DA

DA

NE ZNA SE

NE

NE

PROCES ODRŽAVANJA


D. Lisjak

VREMENSKA STRUKTURA RADOVA ODRŽAVANJA

RASTAVLJANJE-POPRAVAK-SASTAVLJANJE

PROIZVODNJA OPERACIJE ODRŽAVANJA

obavijest o kvaru

dolazak na

mjesto kvara

izuzimanje stroja

iz proizvodnje

snimanje stanja,

dijagnostika

izrada dijelova nabava dijelova popravak rastavljanje sastavljanje

primopredaja i

održavanje proizvodnja

EKSPLOATACIJA EKSPLOATACIJA

kontrola prije puštanja

u normalni rad

PROIZVODNJA

vrijeme, t

t2 t1 t3 t4 t5 t6 t7


D. Lisjak

SKLOPOVI VRIJEME DIJAGNOZE

% VRIJEME POPRAVKA

%

ELEKTRONSKI 90 10

ELEKTRIČNI 60 40

HIDRAULIČNI 20 80

MEHANIČKI 10 90

VREMENA DIJAGNOZE I POPRAVKA SKLOPOVA


D. Lisjak

20 %

80 %

STRUČNJACI ODRŽAVANJA

inženjeri za

pouzdanost

graditelji

opreme

monteri komercijalisti

konstruktori

programeri

za izbor

UTJECAJ POJEDINIH SUDIONIKA NA TROŠKOVE ODRŽAVANJA TIJEKOM ŽIVOTNOG VIJEKA OPREME


D. Lisjak

ŽIVOTNI VIJEK OPREME

održavanje opreme

obnova opreme

zahtjev za određenom opremom

konstrukcija

izbor rješenja (investicije)

izgradnja ili nabava

montaža opreme

preuzimanje opreme priprema za eksploataciju

korištenje opreme

modernizacija opreme

otpis opreme potreba za određenom opremom


D. Lisjak

2. NABAVA OPREME


D. Lisjak

ULOGA ODRŽAVATELJA PRI NABAVI OPREME

Održavatelji na osnovi postojećih iskustava mogu pomoći u izboru kvalitetnoga proizvođača, vrste ili tipa opreme, načina podmazivanja i drugog, kako bi za vrijeme eksploatacije bilo što manje zastoja i kvarova.

Danas se u vrlo malo poduzeća mogu naći stručnjaci održavanja u timu za donošenje odluke o izboru opreme.

Usko gledano za djelatnost održavanja postoji niz definicija, a jedna je od jednostavnijih:

»Održavanje opreme interdisciplinarna je djelatnost, koja okuplja

stručnjake iz područja strojarstva, elektrotehnike, elektronike i druge, radi optimalnog održavanja, te unapređenja održavanja opreme«.


D. Lisjak

Djelatnici održavanja ostvarit će taj zadatak s nizom preventivnih (prije nego nastupi kvar-zastoj) i korektivnih (nakon što je nastao kvar-zastoj) zahvata na opremi.

Pristupajući šire s tehničkoga gledišta, pod pojmom održavanja u proizvodnim poduzećima razumijeva se niz djelatnosti, kao što su:

poslovi prilikom nabave nove opreme puštanje opreme u proizvodnju (eksploatacija) održavanje u užemu smislu rekonstrukcija (modernizacija) opreme upravljanje energetikom (često ove zadatke u poduzećima obavljaju djelatnici održavanja) prijedlog za otpis opreme.


D. Lisjak

Usporedo s odvijanjem opisanih poslova treba voditi brigu o troškovima održavanja, koji su, često, za industrijsku opremu kroz njezin životni vijek veći od njezine nabavne vrijednosti.

Iz ovoga se može zaključiti koliko je važno poslovodstvo poduzeća upoznati sa značenjem održavanja.

Poslovodstvo upravljajući poduzećem teži postići zacrtane ciljeve na učinkovit način, a to znači sa što manje troškova u cijelome poslovnome procesu, a pri tome se posebno vodi računa o troškovima u procesu proizvodnje (lean production).


D. Lisjak

To znači cjelovito sagledavanje procesa i svih odjela - pojedinaca koji u njemu sudjeluju.

Nema posebnog vođenja politike pripreme proizvodnje pro-izvodnog pogona, alatnice, održavanja i drugih, već se proces organizacijski i logistički treba podržati kao cjelovit, kako bi se konačni cilj (proizvod, usluga) postigao uza što manje troškove, odgovarajuće kakvoće te u dogovorenom roku.

Poslovodstvo (menadžment) od stručnjaka održavanja očekuju osiguranje minimalnog zastoja opreme odnosno maksimalnu raspoloživost instalirane opreme uz što manje troškove.


D. Lisjak

Stručnjaci održavanja koristeći se svojim i tuđim stečenim znanjima i iskustvima, moraju definirati odgovarajuću strategiju održavanja kojom će zadovoljiti potrebe proizvodnje te vlasnika poduzeća.

Potrebno je razraditi odgovarajuće tehnološke procese odr-žavanja i osigurati logističku podršku održavanja (doknadni dijelovi, radnici, strojevi i alati, informacijski sustav, prostor).

Nakon definirane strategije, tehnologije, logističke i informacijske potpore održavanja, potrebno je postaviti i organizaciju održavanja koja mora biti fleksibilna i postavljena tako da se zacrtani cilj (npr. 98%-tna raspoloživost opreme) ostvari učinkovito.


D. Lisjak

PRIPREMA ZA NABAVU OPREME

Kada u proizvodnom pogonu nastane zastoj opreme zbog kvara, odmah se pozivaju radnici održavanja kako bi taj kvar u što kraćem roku otklonili.

Rukovoditeljima proizvodnje bitno da se svaki dan proizvede planirana količina proizvoda, smetat će im svakako »ne-potrebno zaustavljanje opreme« radi preventivnog zahvata održavanja.

Isto tako kod svakog se kvara »pritišće« osoblje održavanja da što prije pusti proizvodnu liniju u pogon.


D. Lisjak

Od djelatnika održavanja obično se traži:

• da oprema ima što manje kvarova,

• da zastoja radi preventive uopće nema,

• da vremena trajanja popravaka ako do njih i dođe, budu enormno kratka.

U isto vrijeme osoblje održavanja nema nikakav utjecaj na izbor i nabavu nove opreme, na režime eksploatacije, način rukovanja i slično.

Što učiniti? Rješenje je kupnja opreme visoke pouzdanosti, kod koje je vrlo mala vjerojatnost za pojavu kvara što će trebati i platiti.


D. Lisjak

Zaključak: Stručnjaci održavanja u poduzeću moraju imati mnogo veći utjecaj u svim fazama životnog vijeka opreme kako bi se kupila pouzdana oprema koja će imati optimalne troškove održavanja i minimalan zastoj zbog kvarova.

Znajući da 80% troškova održavanja opreme u njezinu životnom vijeku uzrokuje nepouzdana oprema i da za to snose »krivicu« svi stručnjaci koji su sudjelovali na njezinoj konstrukciji, izgradnji i montaži, trebat će učiniti mnogo poslova prije nabave opreme, a to su:

• suradnja stručnjaka održavanja s ostalima na projek-tiranju ili pri izboru potrebne opreme

• suradnja pri zaključivanju ugovora i kontrola ispunjavanja ugovorenih obveza dobavljača ili proizvođača opreme


D. Lisjak

• suradnja stručnjaka održavanja s ostalima na projek-tiranju ili pri izboru potrebne opreme

• suradnja pri zaključivanju ugovora i kontrola ispunjavanja ugovorenih obveza dobavljača ili proizvođača opreme

• suradnja u pripremama za uključivanje nabavljene opreme u tehnološki proces (priprema prostora i dovod svih potrebnih instalacija, kao i uključivanje nove opreme u postojeće tehnološke tokove proizvodnje)

• suradnja u transportu i montaži opreme, kao i nadzor instalacije naručene opreme

• suradnja na praćenju radova i zahtijevanje ispunjenja garancijskih obaveza od dobavljača ili proizvođača op-reme.


D. Lisjak

Navedene zadatke stručnjaci održavanja ne rješavaju samostalno, već oni sudjeluju u radu timova koji su sas-tavljeni od svih potrebnih stručnjaka u poduzeću, koji su relevantni za donošenje odluka (tehnolozi različitih profila, strojarski i elektroinženjeri, ekonomisti itd.)

Danas u većini zapadnih zemalja postoje standardi (VDI, BS i drugi) koji obvezuju proizvođača opreme ili dobavljača da ispunjavaju niz zahtjeva kupca opreme, kao što je isporuka dokumentacije stroja, suradnja pri nabavi, izradbi i montaži, izobrazba kadrova za rukovanje i održavanje itd.


D. Lisjak

Opći zahtjevi na opremu

mogućnost prilaza svim dijelovima i sklopovima radi održavanja i rukovanja.

podesnost za čišćenje opreme i njezine okoline (prednost imaju ravne i blago zaobljene površine bez nepristupačnih rupa i kuteva).

mogućnost prilaza pojedinim sklopovima bez opasnosti od povreda, sa što većom mogućnošću prilaza i za vrijeme rada opreme.


D. Lisjak

podobnost opreme za podmazivanje ( prednost imaju trajno podmazivi elementi i centralni sustavi podmazivanja).

mogućnost jednostavnog i uobičajenog izvođenja radova održavanja čišćenja i podmazivanja bez posebnih specijalnih uputa i naprava za održavanje.

jednostavno pronalaženje mjesta kvara i otklanjanje kvarova po mogućnosti bez zaustavljanja procesa proizvodnje, naročito kada je proces kontinuiran (ugradnja paralelnih elemenata, pomoćni izvori energije i sl.)


D. Lisjak

Posebni zahtjevi na opremu

učestalost potreba za doknadnim dijelovima, kakvi su rokovi nabave ili izrade, da li se može dobiti u nas i sl.

mogućnosti agregatne zamjene i brzog popravka.

da li su primijenjeni standardni materijali i dijelovi.

osjetljivost opreme na okolinu (čestice prašine, vlaga, visoka temperatura i sl.)

kakvi su zahtjevi za preventivne preglede i podmazivanje (dobro je ako ih ima što manje).


D. Lisjak

lako mjerenje i podešavanje dijelova u cilju održavanja zahtijevane funkcije.

konstruktivna rješenja koji onemogućavaju krivo sastavljanje dijelova (npr. različite dimenzije nekih vijaka).

obimnosti i preglednosti dokumentacije proizvođača opreme.

jednostavno rukovanje i transport sastavnih dijelova kod rastavljanja opreme itd.


D. Lisjak

Zahtjevi na dokumentaciju opreme

detaljan opis opreme, sheme principa rada opreme.

prospekti i druge komercijalne podloge.

informativne ideje o rasporedu opreme unutar linije.

pregled pribora i alata kao i njihove principijelne sheme.

podloge za upravljačku i pogonsku opremu (hidraulična,

električna).

globalni naputci za rukovanje opremom.


D. Lisjak

ustanoviti da li oprema odgovara HTZ propisima.

dokumentacija o izradi temelja i priključaka energetskih instalacija.

dokumentacija o pregledima i popravku opreme na liniji koja će dobiti novu opremu.

pomoć održavanja pri montaži i transportu opreme.

dokumentacija za izbjegavanje propusta tijekom montaže opreme.


D. Lisjak

Metodologija izbora opreme

Primjenom usporednih tablica (križaljki) timski se donosi odluka o određenoj opremi tj. dobavljaču.

Osim tehničkih parametara u usporedne tablice se unose i ekonomski parametri kao što su mogućnost dobivanja kredita, osiguranje deviza, režim uvoza i slično.

U novije se doba kao pomoć pri izboru opreme primjenjuju znanstvene metode poslovnog odlučivanja, a jedna od takvih je AHP-metoda (Analitički Hijerarhijski Procesi)


D. Lisjak

Aktivnosti nakon nabave opreme

Voditelj održavanja treba od dobavljača opreme zahtijevati na uvid:

• nacrt pristroja • shemu alata, pribora, transporta • električne, hidraulične i pneumatske sheme.

Prikladno je izraditi popis potrebne dokumentacije proizvođača opreme kako se ne bi zaboravili podaci i dokumenti koji će, ako ih ne bude, poslije uzrokovati probleme.

Uključiti osoblje održavanja u procese montaže opreme kako bi se svladali zahvati sastavljanja opreme te se snimila oprema u nemontiranom stanju.


D. Lisjak

Osoblje održavanja redovito treba upozoravati predstavnike proizvođača o eventualnim nedostacima i nepravilnostima rada opreme unutar garantnog roka.


D. Lisjak

Aktivnosti tijekom eksploataciju opreme

Potrebno je izraditi tehnološku i radnu dokumentaciju za rukovanje i održavanje

Ako se radi o složenoj opremi, trebat će posebno obučavanje rukovatelja i održavatelja opreme (obično kod proizvođača opreme)

Obaviti određene preglede, pribaviti određene ateste i ovjere nakon ispitivanja same opreme i njezina djelovanja na okolinu

Organizirati i pratiti pokusnu proizvodnju kako bi se odredili kapacitet, kvaliteta i kritična mjesta na novoj op-remi


D. Lisjak

Odrediti sve financijske pokazatelje za novonabavljene opreme te voditi računa da se ista provede kroz knjigovodstvo i da se odredi amortizacijska stopa

Priprema proizvodnje trebala bi uskladiti svoje proizvodne planove s novim kapacitetom, ako se nabavom nove opreme isti povećao

Stručnjak održavanja treba voditi računa o planiranju i osiguranju doknadnih dijelova, a isto tako mora voditi računa o potrebnom broju djelatnika održavanja, jer se može dogoditi da s novim kapacitetima poslovi održavanja naglo porastu iznad mogućnosti osoblja održavanja

Voditelj održavanja u suradnji s rukovoditeljem proizvodnje preuzeti novu opremu.

Documents

New approaches in Materials and Manufacturing Education · radne dokument. Povratne informacije DA DA NE ZNA SE NE NE PROES ODRŽAVANJA. ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INŽENJERSTVO ODRŽAVANJE