.U POZADINI VIJESTI .ZDRAVLJE .ZNANOST BUDUCNOSTI 'MISTERIJE'

trt{E:

. HENOKOVA PROROCMSTV AVKONTAKATA S BILTYEM MEIREOM O

ry%-'-ffj;"5*--DA BILJKE QS

scan by krista

Zliivavoda

PoboljSava svvodovodnu vo-duukuiiisma-njuje njezino Stetnodjelovanje do 70 posto-taka. Kroz hydronic zakuiu oZivljena voda takoderizluduje 70 postotaka manje vo-denog kamenca i tako Stiti instalacijei kuianske strojeve. OZivljena vodapoveieLva Zivotne sposobnosti ljudi, bilja- !,ka i Zivotinja. Pospjeiuje izludivanje klora.Takoderje prikladan za plastenike i farme. Filtrirado 80 mikrona velike destice (sitni pijesak, glinu,leljezne strugotine...) i ispire ih. Crjena: 5480 KN

Informirana samoljepiva bakrena plodica kojase nalijepi na straZnju stranu rudnog sata

.,

Norad do 70 postotaka sma-njuje rizik od zradenja mo-bilnih i prijenosnih telefona.Samoljepiva kodirana bake-na ploiica (0 I 6 rnrn) prilrjepise na straZnju stranu telefona.

Cilena: 120 KN

Norad, plus*Informirane posude su namijenjene pobolj-Sanju hrane, bilo daje kuhana u neoZivljenojvodi, ili na elektridnom Stednjaku gdjeelektromagnetni valovi lo5e utjedu navodu. Informirane posude pobolj5avaluhranu i smanjuju Stetno djelovanje

dvostruki udinak: Do 70 postota-ka smanjuje rizikod neionizirajuiegzrabnla (mobilnih i prijenosnihtelefona, elektridnog napona, ekana...).Bakar iz plodice kroz koZu ulazi u tijelo ipomaZe (kao i bakrene narukvice) kod reume,t"*^,?:;:2:n'i"rrr,,,,n,,:::::;:::":.Minihydronic

Norad za slavinu SalicaPoboljiava vodovodnu vodu i

ljauajuiu sposobnost tode. Voda ntijenja moleku-larnu stntleturu, mijenjaju se ueze iznzedu uctdika ikisika. Zbog toga je ona bolla za sue Ziue organizme.

daFe

v

tehnologijom hydronic (znanost o utjecajtt, naosobine uocle) uodu je iz neiiue moguie pro-mijeniti n iiuu. In"formacije (ili kodoui) Lttisnute

u staklo, he(ezo, glinu, plastiku... pokreiu samooEiu-

Hydronic I',H/E

Plava iuformirana t:aia poboljiava vodu i sma-njuje njeno Stetno djelovanje do 40 postotaka.OZivljena voda poveiava Zivotne sposobnostidovjeka, a i biljaka i Zivotinja. Crjena: 120 KN

ima dodane informa-cije za lak5e mr5avljenje. Uz da5u dobijete iupute za zdravo mrlavljenje. Cijena: 150 KNCrvena informirana iaia ima dodane informa-i1w cije protiv stresa. Crjena: 150 KN OZivljena voda iz vrda nam-ijenjena je za piie ljudima te

Zivotinjama i zalijevanju sob-nog bilja. Vrd ima kapacitet odI litre. Cijena:370 KNSenris zajelo

vode u hrani do 40 postotaka.U kompletu informiranog

servisa za jelo su duboki,plitki i desertni tanjur.

Crjena:185 KN

smanjuje njeno Stetnodjelovanje do 70 postota-ka. Smanjuje porro5njuvode za najmanje 50 po-stotaka. U minihydronicu oZivljenavoda izluduje do 70 postotaka manje vo-denogkamenca. Cijena:1580KN

Informirana SalicapoboljSava uodu i #smanjuje njezinoStetno djelovanjedo 40 postotaka. Upotreblja-va se za sve vrste toplih napitaka. jer

toplina ne smanjuje oZivljavanje tekuiine.Cijena: 120 KN

i

liili

Paoquj* mjesta: Zagreb:Trgovina orhideja u Importane cenrru, tel.: 0ll45i '74 2l,TrgovinaKristal, Trg bana Jeladiia 7 , te:.: oIl4gI 69 34,Huped, Zelengaj 5, tel.: 011483 82 7l; Novigrad: Idea by Elektromarket tel.: 0521.759 012, Rijeka: Drubtvo Radha, tel.: 09g/92g 6g 51,Ortopedski centar Rijeka, Kresimirova 60/D tel.: 0511212 240; Velika Gorica: Bioavena tel.:011625 l6 06; porei: Biomarket dieterica(Gradska trZnica), tel.:052/438 I 13Bostom prodaje uvoznik za Hrvatsku Aurelia d.o.o, Umag, tel.:052/'721 gl2,098/3360 51, e-mail:info@foska.netzastuprucl: osijek tel 03r/2t3 o0'7, og8/22 32 4l;puta ter:.052t2233 79, Sptit 098/596 363 i 021/324257, 098/950 83 88

scan by krista

' iiltl

'j,:l'.' fji:1, .r':

.:.t'1::$ :d':'".'lm ,']

OPET NAFTNI KOLAPSsTrzE NAPLATA R.q,CUNn .............. 11

Kako se na najvetim naftnim poljima nastavliapad proizvodnje nafte zato itoje izgradnja noveinfrastrukture preskupa, a globalne naftne rezervene mogu udovoljiti potrainju, naili smo se na rubusujetske ekonomske krize

HIDRODOLARIPRTVATIZACTJAVODE ..................... 17

Trend prema privatizaciji zaliha vode u sviietu iprimjeni tarifue politike naplate punih toikova vodeznaii da milijuni ljudi gube pristup ionako riietkomresursu

SMRT OD MEDICINE ........... ............. 23An al i z e do s t upn i h s t at is t ika o t lw iv aj u uzn e m irui ut es tanj e kaj e pokazuj e da j e me dic insko farmac eut s kisustav najveti uzrok smrti i ozljeda u Siedinjenimameriikim driavama

SXNTVNNN OPASNOSTI OD SOJINIHALERGENA ...............Ogroman porast broja alergijskih reakciia na soiupoklapa se s povetanjem koriJlenja soje u preradenoihrani tijekom 1990-ih, i trebalo bi ga smatrati velikimprob I emom j avno g zdrav lj a.

PRAVO PORIJEKLO NAFTE ........... 37Sto se "konainost" izvora 'fosilnog goriva" viie

pribliiova svom lvaju, to je lakie opravdati vrtoglavodizanje cijena. Time su ljudi navu:ieni da bez pitanjapristaju na cijenu na benzinskoj crpki, dok iitave nacijene vide niita loie u jednostavnom ulasku u rat Ca biostale na poziciji "moti"

PRIMA :.i,NA PERCEPCIJA IBACKSTEROV udrNAK."...."...... ...... 4sOtkrite Clevea Backstera da se iive stanice emocionalnouskladuju i odgovaraju na promjene, osjetaje i namiereokoline joi wijek djeluje revolucionarno na naierazumij evanj e sv ij es ti i komunikacij e

VIJESTI IZ ZNANOSTI:UVOD U TEORIJU GLOBALNESKALARNOSTI ..n!.n..........n.....""........... 53Postojanje stojnih valova gustote u logaritamskomprostoru po prvi put u povijesfi,fizike ob.iainiava i2vorgravitacije

HENOKOVA PROROdANSTVA IZKONTAKTA S BILLYEM MEIEROM."......."...... 57Dosada se ostparilo toliko mnogo Plejurskih predvidanjaprenijetih ivicarskom mediju za kontakte Billyu Meieru.da bi bilo mudro posluiati ova upozorenja: strainete sMari zadesiti iouje.:ianstvo i na-( planet ,zko se nenauiimo rta suiivot.

ZONA SUMRAKA;VLADDT SLUZBENIK C.B. SCOTT JONESPROGG I/ARA O TAJNAMA NLO-A .................... 65Kinezi su mi stalno iznova govorili o masi prikupljeniltdokaza, na temelju kojih zakljuiuju da je pojavuvanzemaljaca sMarna, u smislu pcstoje;{a stvarnih,apipljivih letjelicg koje uleze u nai zrriini proslor

INTERNACIONALIZA1IROCKEFELLEROVIH r3) ..........,......",................. 69Nelson Rockefellen drugi :.in John D. RockeJellera,mladeg, ieljan 'tlasti, planirao je uspostavu Novogsujetskag poretka gdje bi driave nacije postale suvi|ne

31

LISTOPAD-STUDENI 2OO4 www. nexusiT:agazlne. com NEXUS.3

scan by krista

NEXUS MAGAZINBroj 3, listopad-studeni, 2004.

IZDAVAdNexus Magazine PTY Ltd

GLAVNI UREDNIKDuncan M. Roads

SURADNICIMichael C. Rupperl Carolyn Dean; MD, ND,

Martin Feldmaru MD, Gary Null, PHD,Debora Raiso, MD; KaaylaT. Daniel, PHd, CCN;

Siegfried E.Tischler, PhD; Derrick Jensen;Dr. rer.nat. Harffnut Mueller; Michael Hom;

Linda Moulton Howe

KARTKATUREPhil Somerville

NASLOVNA STRANICAJohn Cook, jscook@ozemail.com.au

NAKLADNIK HRVATSKOGIZDANJA

TELEdisk d.o.o., Potodnjakova 410020 Zagreb, Tel: 01 6683630

e-mail : teledi sk@zg.htnet.hr

ITRVATSKAREDAKCIJAUrednik: Darko Imenjak

Prevoditelji: Kre5imir Juki6, TamaraBoiidevii-Haban, Zeljka Mihlj eviiNAKLADNIK ZA SLOVENIJU

ARA d.o.o., LjubljanaGLAVNI URED

PO Box 30; Mapleton, Qld 4560Australia; Tel (07) 54429280:

fax: (07) 54429381E-mail : editor@nexusmagazine.com

Website:http ://wwwnexusmagazine.com

PRIPREMAZATISAKTELEdisk d.o.o., Zagreb

TISAKStudio Moderna

TZJAVAO NAMJERINEXUS uvida da dovjedanstvo prolazi

kroz veliku preobrazbu.Imajudi to na umu,NEXUS nastoji pruZiti "te5ko dostupne"

informacije kako bi time ljudima pomogaoda lak3e podnesu ove promjene. NEXUS

nije povezan s bilo kakvom vjerskom,filozofskom ili politidkom ideologijom ili

organizacijom.UPOZORENJE

lzdaval zadriava pravo odbiti bilo kakavoglasni materijal zbog bilo kojeg razloga.

RijeC urednikaJoS uvijek smo Zivi! Unatod strahovima mnogih Uubitelja asteroida i tradev4 dovjedan-I stvojepreZivjelojoSjednurunduglasinaosudnjemdanu.Zaonekojineznajuodemu

rl je riied, objasnit Cu ukratko. U zadnjih nekoliko mjeseci, pojavili su se razni koji su pridali kako znaju da 6e uskoro doii do udara asteroida na Zemlju. Neki od niih zvu-dali su sasvim uvjerljivo i ZirijoS uvijek razmatra koliko tu ima gluposti a koliko istine. Prvarunda najavljenih datuma odigranaje krajem lipnja i proizvela je tek ki5e meteoritai ni5ta . Ali, prema naSim , bila je to samo najava onoga Sto dolazi. Izaist4 postojijedan asteroid o kojemu stvarno znamo da se pribliZava, i on i datum niegovogbliskog susreta sa Zemljom. Zove se Toutatis. On 6e zamalo proma5iti Zemlju (nadajmo se)29. rujna ove godine (sujetsko izdanje Nexusa izlazi mjesec dana priie hmatskog izdanja, pase u vrijeme pisanja ovog uvodnikajoi nije znalo da Toutatis nete ugroziti nai pianei, op. pr.)KaZem "nadajmo se" jer Toutatis ima prilidno nepravilan orbitalni put kroz Sundev sustav.Sjetimo se, uostalom, da su se svjetski znanstveni autoriteti veC odavno izjasnili - primijete liuistinu pribliZavanje asteroida sudnjega dan4 nama, obidnim smrtnicima. to neie reii!

Vratimo se sadrZaju ovog broja NEXUSA. Imamo (opet) toliko izvrsnih ilanaka za ovajbroj da bih se od silnog odu5evljenja mogao raspuknuti.

Prvo, objavljujemo dva teksta o li,fti koje bi svi trebali paZljivo proditati, a posebno onikoji se bave geopolitikom. Mike Ru,rpert jo5 uvijek neumorno Siri svijetom upozorenje daje globalna proizvodnja nafte ve6 dosegnula vrhunac i da smo sada svjedoci grabeZliivognastojanja supersila da za svoje potrebe osiguraju ono Stoje preostalo, u globalnoj utakmicibez milosti. Prof Siegfried Tischler (koji 6e govoriti na NEXUS-ovoj konferenciji) ispitu.iepravo porijeklo nafte. Vjerojatno mislite da je nafta nastala od tiiela izumrlih dinosaurusa"modvara itd., ali izgleda da ste u krivu. Prof. Tischler razotkriva tajnu o kojot se mnogi liudine usude govoriti.

Ove tekstove slijedi "Smrt od medicine", dlanak koji ledi krv u Zilama i morao bi natieratimedicinske profesionalce da se zgroze od uZasa i zgade sami sebi. Vlerojatno ste duli glasineda viSe ljudi umire od medicinskih pogre5aka nego od saobraiajnih nesreia, itd. Ali, stati-stike su mnogo, mnogo gore od toga i one se odnose na razvijene zeml.je kao Sto su SAD.Kanada, Australij4 Velika Britanija, Novi Zeland, itd. U SAD-u je broj ljudi umrlih od medi-cinejednak situaciji da Sest velikih putnidkih zrakoplova punih ljudi svaki dan padne s neba-

toliko je samo Amerikanaca ubijeno iatrogenim dogadajima. Mnogi dak Nrde da je ovajpodatak zastario i da je stvamost jo5 straSnija! Kada Vam se sljededi puta netko usudi reiida je altemativna medicina Stetn4 pokaZite im koliko je Stetnija konvencionalna medicina irecite im da usporede brojke i onda izaberu.

Kada smo veC kod zdravlja, u ovom broju objavljujemo i jedan dlanak o temi o kojojveiina "alternativnih izdavada o zdravlju" joS uvijek ne Zeli pisati. Rijed je o spoznaji da suproizvodi od soie uzrok velikih zdravstvenih problema. Jedan od tih problemaje da sve veiibroj ljudi, ukljudujudi i djecu, postaju na opasan nadin i sasvim iznenada alergidni na proteinesoje (ko.ii se danas nalaze u veiini preradene hrane).

Potom slijedi dlanak koji ie smesti mnoge vegetarijance ali ie odu5eviti svakoga tko Zelivjerovati u dinjenicu da bilike imaju svijest i osjedaje. ilanak o Primarnoi percepciii (Pri-mary Perception) ide idalje od samih biljaka. Rijed je zapravo o razgovoru sa Cleve Back-sterom. znanstvenikom svjetskog glasa i izumiteljem detektora laZi, ko.iije (sluda.jno) otkrioda biljke odgovaraju na lludske misli iosjeiaje. Ovaj razgovor je toliko divan i ima tolikoimplikacija da bih mogao napuniti iitavu knjigu urednidkih uvoda s vlastitim oduievlienimopaskama! Svakako proditajte ovaj dlanak i onda kupite Backsterovu novu knjigu. zivolzavas vi5e nikada neie biti isti!

I kada govorimo o tome da pravi teLst ili knjiga mogu promijeniti Zivot, evo jo5 jednog kan-didata. Mislim na dlanak pod nazivom ,{enokova prorodanstva. Pro5le godine imao sam razlogaponovo ishaZivati neke materijale o Billy Meieru, Svicarskom mediju i osobi koja vei nekolikodesetljeia odrZava kontakte s vanzemaljcima. Uvijek sam bio fasciniran zbivanjima koia ganeprekidno okruZuju. Prorodanstva kojeje dobio Meier i koja su se obistinila, izvanredna su,i to je najmanje Sto se moZe reii, uglavnom zato Sto se jesu obistinila desto na sam ukazanidatum. U dlanku iete pronaii popis prorodanstava i odgovarajuiu provjeru dogadaja i podataka.Ali ono pravo slijedi nakon tog4 Henokova prorodansfia o na5oj neposrednoj budu6nosti ko.ianas nanovo upozoravaju - "Ako vi ljudska bi6a ne prornijenite svoje ponaianje, onda su ovodogadaji prema kojima idete. , . " Henokova prorodanstva su Sokantn4 deprimirajuia i izazovn4ija ih objavljujem u nadi da ie dovoljno liudi postati svjesno prema kakvoj mogucoj buduinostisrljamo i takoie zaobidemo.

To Sto do sada nisam spomenuo dlanak iz Znanosti o tr:oriji globalne skalarnosti i novirazgovor na temu vanzemaljaca u Zoni sumrakane zna(i da nisu vaZni. Sjetite se, sve Stoizaberem za objavljivanje ima neSto u sebi za Sto vjerujem da je komad velikog mozaikalivota.

-

Duncan

4. NEXUS www.nexusmagazlne,com LISTOPAD-STUDENI 2OO4

scan by krista

Po5tovani ditateliiPozivamo Vas na pretplatu za magazin Nexus, zagodinu 2005, odnosno za brojeve 4,5,6,7,8,9,

U pretplatu je ukljuden popust od2O o/o, pa cijenaNexusa viSe nije 18 vei l5 kn, a list za kojeg vjerujemoda je najbolji svjetski magazin za alternativna podrudja

politike, znanosti, medicine, moZe Vam ubuduiebiti dostavljen na ku6na vrata. U cijenu od 15 kuna

ukljudena je i poitarinaPretplata se moZe obaviti na tel.01/6683-630

Napomena: za pretplatu je potrebno uplatiti op6omuplatnicom 90 kn na radun TELEdisk d.o.o.'

Potodnj akov a 4, Zagr eb (pretplata za Magazin Nexus ),broj raduna 2484008-l 100682473

Molimo vas da uz fotokopiju uplatnice na adresuredakcije poialjete svoje puno ime i prezime i adresu rra

kojoj iemo dostavljati primjerke Nexusa

i Dsp D*dhs . H0pi Proph$r ._ruiiio Ufq_l

LISTOPAD-STUDENI 2OO4

Novine mi dostavite na adresu

Ime i prezime

Ulica i ku6ni brojPoitanski broj i mjestoTelefon/mobitel

i . lh* lre iucl cril . Secrrtr ol Muri( . Rcrieur .

. Sehind the \r*r. llralth. UI0s r [ulurt Stimrr.

l. CIA Mind Po*er . C6nic tavs . C0.il tdle . ]

wlA'W. nexusmagazlne.com NEXUS.5

scan by krista

MONSANTO IMA MONOPOLNA ZIVOT

poljoprivrednika Sirom svijetabijesno su i zaprepaSteno reagirali naodluku 5-4 Vrhovnog suda Kanade od21. svibnja, kojom se Monsantu poWr-tluje pravo na pokretanje tuZbi protivpolioprivrednika na dijo.i zemlji rastuGM kulture, htjeli ih oni ili ne.

Kompanija Monsanto optuZilaje po-l.joprivrednike Percy i Louise Schme-iser iz Saskatchewana za povredupatenta ove kompanije na genetski mo-dificiranu uljanu repicu. Percy i Louisenisu Zeljeli Monsantovo genetski mo-dificirano s.ieme koje je zagadilo njiho-vu zemlju, i nisu se poku5ali okoristititolerancijom GM sjemena na herbicide(to.iest, nisu ih prskali herbicidom Ro-undup), ali Monsanto ih je ipak tuZiozbog kr5enia patenta i zalraiio dionjihove zarade. Schmeiserovi su povelihrabru, sedmogodiSnju bitku protiv Monsan-ta koja.ie oti5la sve do Vrhovnog suda.

Odluka Vrhovnog suda faktidkije poniStilasudsku odluku i22002. da vi5i Zivotni oblici,

' ukliudujudi biljke, ne podlijeZu patentiranju.Prema odluci od 21. svibnja, patent na genili stanicu povriieden je ako poljoprivrednikkoristi biliku ili sjeme u koje je patentiranimaterij al bio inkorporiran.

... VIJESTI IZ SVIJETA...stva za 10,85 milijuna dolara. Tata Tea, dioTata Groupa, najstarijeg indij skog industrij-skog konglomerata, preuzeo je od Ujedinje-nog Kraljevstva Tetley, najvedeg svjetskogproizvodada eaja u filtrimim vreeicamq za430 milijuna dolara

- eime je postao druga

najveda kompanija u industriji daja.Velik publicitet dobio je ugovor kojim je

Tata Motors kupio pogon za proizvodnju ka-miona juZnokorejske kompanije Daewoo utoj zemlji. Reliance Infocomm, koji pripadanajveioi indiiskoj privatnoj poslovnoj grupi,Relience Group, preuzeo ie Flag Intematio-nal, veliku telekomunikacijsku mreZu.

Nedavna analiza Goldmana Sachsa, naprimjer, predvida da 6e Indija do 2050. po-stati treda najveda ekonomija

- odmah iza

Kine i SAD-a, tim redom.Samo u Ujedinjenom Kraljevstvu indijska

poduzeda imaju oko 440 ulaganja ili zajedni-dkih ulaganja, Sto Indiju dini osmim najve-Cim ulagaeem. Pro5le godine su vodeee 92indijsko-ameridke kompanije u SAD-u imale2,2 milijarde dolara prometa, i pruZale su sta-lan posao za 19.000 ljudi u 2002. U Singapu-ru djeluje 1.441 indijska kompanija, od degaie vi5e od 450 tehnolo5kih poduzeia.(lzvor: Asia Times Online, 22. lipnja 2004,ht t p: /t at ime s . c o m/ at i me s/Sout h

_A s ia/FF22Df04.html)

SVJETLOST TELEVIZORA SNIZUJERAZINU HORMONA SPAVANJA KOD

DJECEf zloZenost televiziji moZe utjecati naIrazinu melatonina kod djece, a moZda i

doprinijeti preranom ulasku u pubeftet, pre-ma istraZivanju znanstvenika sa SveudiliStau Firenci.

lstraZivaniem je otkriveno 307o-tno pove-ianje razine hormona koji regulira spavaniekod diece koja su se tjedan dana suzdrZavalaod gledanja televizije.

Ova otkrida temel.ie se na ispitivanju 74diece iz toskanskog grada Cavriglie, koja suse u svibnju dobrovol.ino odrekla televizije,video igara i kompjutera na tjedan dana ukorist znanosti. Ova djeca u dobi od 6 do 12godina obieno gledaju televiziju prosjednotri sata dnevno. Uzorci mokrade uzeti na po-detku i na kraju pokusa pokazali su znadajanporast razine melatonina na kraju tjedna beztelevizije, posebno kod mlade djece. Osimuga5enih televizijskih ekrana, roditelji suzamoljeni da smanje intenzitet umjetne ras-viete u svojim domovima za vrijeme trajanjapokusa.

Melatonin je hormon koji nastaje u epifizi,organa velidine gra5ka tik iznad srediSta mo-

LISTOPAD-STUDENI 2OO4

zga.lzlolenost svjetlu tijekom dana inhibiranjegovo stvaranje, koje normalno podinjeoko 9 popodne, i s porastom razine melato-nina u krvi ljudi se podinju osjeiati pospano.

Znanstvenici su manje sigumi oko ulogeovog hormona u regulaciji podetka puberte-ta, i toje pitanje kojim se lirentinski istraZi-vadi namjeravaju dalje baviti. U :apadnomdruSWu podetak puberteta se pot,.aknuo zaoko godinu dana unaprijed od 1950-ih, kadaje televizija postala desta.

Pretpostavlja se da je problem u svjetlus televizijskih ekrana. Dodatna izloZenostsvjetlosti smanjuje stvaranje melatonin4kaZe Roberto Salti sa SveudiliSta u Firenci.(lnori: Independent, 27. lipnja 2004; NewScientist, sv. 183, broj 2454, 3. srpnja 2004)

HIPOTEZA O VERNEOVOM HICUKAO OBJASNJENJE UDARNIH

KRATERAflrepirka oko toga Sto je ubilo dinosaureI bjesni ved 25 godina i polarizirala je

znansfvenike u dva tabora: one koji podr-Zaiaju pad meteorita, i one koji zastupajurazdoblje intenzivne vulkanske aktivnosti-

.Ali sada ie tim znanstvenika s Geomara,

Instituta za znanosti o Zemlii pri Sveudili3tuu Kielu u N.iemadkoj, doSao do potpuno no-vog tipa geolo5ke katastrof'e koji bi mogaoobjasniti smrt dinosaura. kao i prethodna trimasovna izumiranja. Ako su u pravu, krivacniie bio ni meteorit ni bazaltna buiica, negokolosaf na podzemna eksplozija nazvana

Verneov hitac (engl. , naz\anau east Julesa Vemea).

Hipoteza o Verneovom hicu nastoji obja-sniti zagonetku koja prati debatu oko togaza5to se masovna izumiranja naizgled uvijekpodudaraju i s bazaltnim bujicama i padovi-ma meteorita, pri demu su vjerojatnosti da sejedno i drugo dogodi u isto vrijeme izvanre-dno male.

Tijekom proteklih 400 milijuna godinadoSlo je do detiri velika masovna izumiranja.Prije 380 do 364 milijuna godina u kasnomdevonu valovi izumiranja izbrisali su 60%Zivota u moru. Nakon toga je uslijedilonajveie od svih izumiranja, kad

"ie krajemperm4 prije 251 milijun godina. nestalo 960losvjetskih vrsta. Dogodio se joS jedan velikipomor krajem trijasa, prije 201 milijunagodina. I konadno, prije 66 milijuna godina,dinosauri i brojne druge vrste nestali su naprijelazu krede u tercijar (K-T granici).

Svaki od ovih dogadaja povezan je i sudarom meteorita i s kontinentalnom bazal-tnom bujicom. Ipak, i jedna takva dvostrukakatastrofa vrlo je nevjerojatna, pa kako jeonda mogu6e da se to dogodilo detiri puta?Vjeruje se da se udari meteorita dovoljnesnage da uzrokuju masovno izumiranje do-gadaju rjede od jednom u 100 milijuna go-dina. Kontinentalne bujice bazalta dogadajuse otprilike svakih 30 do 50 milijuna godinai traju oko milijun godina.

Voda Geomarovog tima Jason PhippsMorgan rekao je

-

... VIJESTI IZ SVIJETA...kontinentalna bazaltna bujica u. posljednjih400 milijuna godina otprilike je jedan premaosam). Ali vjerojatnost da se detiri ovakvepodudamosti dogode u zadnjih 400 milijungodina je jedan prema 3.500.

Vemeov hitac mogao bi izazvati potresI l. stupnja i izbaciti do 20 gigatona stijena u putanju prije ponovnogpada na zemliu, Sto bi u nekim sludaievimamoglo stvoriti udame kratere.(lnor: New Scientist, 8 svibnja 2004)

ISTRAZIVANJA DNK POKAZUJUDA IJUDI I dIMPANZE NISU TAKO

SLIdNIT judi i njihovi najbliZi rodaci, dim-Itpun

",

mogli bi biti razliditiji negoSto su znanswenici dosad mislili. Uspore-dba dimpanzinog kromosoma 22 s njemuodgovaraiuiim ljudskim kromosomom 21,pokazuje da je razlidito samo 1,44%;o od33,3 milijuna baza u DNK. IstraZivanjem jetakoder otkriveno skoro 68.000 umetnutih iizbadenih sekvenci, od kojih je veeina dugasamo par baza.

Ali kako svaki gen sadrZi stotine tisudabaza, tak su i te razlike dovoljne da promi-jene viSe od 80% bjelaneevina koje stvarajuti geni, kaZe Medunarodni konzorcij zaEim-panzin kromosom 22 (Nature 429:382).(lnor: New Scientist, 29. svibnja 2004)MEDICINSKI IMPLANTATI POKRE-

TANI TJELESNOM TOPLINOMT/ ompaniia u ameridkoj drZavi New York.Nptuni*'opskbiti pacijente implantabil-

nim izvorom energije koji puni baterije njiho-vog medicinskog implantata (npr. pejsmejker4defi brilatora) elektridnom strujom koju generi-ra tjelesna toplina samog pacijenta-

Neprestano punjenje baterija po3tedjet 6epacijente destih operacija. Kod nekih uretlajakojima je potrebno malo energije ovaj izvorbi mogao potpuno zamijeniti baterije, Sto biovakve operaciie ueinilo nepotrebnim.

... VIJESTI IZ SVIJETA...

STOLOVICHARTRESA

Gnostitki uvidi Zapada

George Pennington

ustolovi Chartresa>r nampoklanjaju autentitno

ZABORAVTJENE TAJNEPOSTJEDNJIHINICIRANIH

CIGANA

MISTERIJKATEDRALE

UCHARTRESU

sredstvo duhovne vjeZbe.Knjiga nudi kulturnopovijesni pregled legendio gralu i kratku priduo gnostidkoj pozadiniizgr adnj e poznatih katedralau Chartresu i Lausanni. Alinjezina prava vrijednost krijese u dinjenici da autor do udetalje razraduje praktidnustranu primjene, odnosnomeditacije na .

Pierre Derlon

Pierre Derlon je objavio 1977.

, godinb, nakon ito jegodinama )ivio zajednos francuskim Rornima.

Tijekom tih godina romskisu ga patrijarsi

- darobnjaci

inicirali u poitupke prljdlazau druge dimenzije postojanjakvalitativno veoma razlitrtihi bogatijih od tzv. stvarnoiti.

::

KetApS:t:::::...i'::

ffiAffi NA

Michael Cr RUppert,,i., ..,,,,., ...

'", ,,,, l l o Lipfl.nj-2004:i.,1i, ,, ;

...|p,,ia,so p i sa F ffi, Thle, W i I d e r nesg,..

suu Prava Pridriana' PO Box6061-350

Sherman Oaks, CA 914i1:3, USA .::,;,i:i,,,..',Tel.;*+l (fieJ,.Z$e,J$1-.,9,,.,17jliltf.j: :l iri,.l|ii':,,:.E-fiaili 5ervice@copvtia';com1t . .,,,i,

Jedna od stvari koje se na Srednjem istoku pribojava svaki voita, msnadier ili planer koiisanja o odrianju svoje zemlje na okupu jest moguinost da ie doti do sveopiih pobunapotaknutih gditom pobiedom protiv Spanjolske nakon [bombaikog napadal u Madridu ipovlaienja Spanjolske iz lraka, te da bi to moglo navesti veti dio maslimanskog sviieta dapoine s napadima na naftna postrojenja i u drugim zemliama. Uuierili su se da to dieluie,pobijediti Zapad i osveliti se. Neka nam Bog svima pomogne ako se to dogodi. Irak se morastahilizirati, Ali - kako?

-Anonimni sudionik Treie konferenci.ie Udruge za proudavanje naftno-plinskog kolaps4

Berlin, Njemadka, svibanj 2004.

erlin iLosAngeles,2l. Iipnja 2004.- easopis FromThe l\/ilderness podeo jepisati o naftnom kolapsu (engl. - vrhunac proizvodnog kapaciteta na-fte u odnosu na potraZnju, nakon dega dolazi do sve veieg nesrazmjera izmeduproizvodnje i zahtjeva trliitazbog dega cijene nafte sve viSe podinju rasti. op.

prev.) u lieto 2002. Bilo je to znatno tele od voclenja obidnih rasprava o naftnom kolapsu, Sto tozapravo znadi ili koliko siguran, brz ili snaZan ie biti njegov dolazak. U toje vrijeme poricaniemoguinosti kolapsakod mnogih bilo tako trenutadno ipotpuno da je samo izv.ieZbano oko udjeliiu sekunde moglo zamijetiti njegovu prisutnost prije negoli se vrata njihova uma s treskomzatvore.

Do ljeta 2004. stvari su se drastidno promijenile, Sto je ujedno i dobra i loSa viiest. U svibniu2004. prisustvovao sam Treioj godi5njoj konferenciii Udruge za proudavanie naftno-plinskogkolapsa (Association for the Study of Peak Oil and Gas, ASPO) odrZanoj u Berlinu. Iako imamvrlo mnogo prijatelja u ASPO-u, s konferencije sam oti3ao s osjeiajem kao da sam obilno jeoa unatod tome ostao gladan. Vodene sukladno znanstvenom protokolu, konferencije odrZane2003. i 2004. godine ostale su visjeti u zrakopraznom prostoru. S hladnim profesionalizmonrprikladnim za znanstvene rasprave, na konferencijama su iznijeti uredno posloZeni, izvrsniizvori podataka i analiz4 no istovremeno sve je ostalo zaprepa5iujude odvojeno od razvojapolitidke i ekonomske situacije u stvamom svijetu

- izolirano od I I . rujna; od nasilja i spletki

u lraku, Saudijskoj Arabiji, zapadnoj Africi i Venezueli; odvojene od Zalosnih sukoba i proliie-vanja krvi te od ekonomskog rasula.

Takva nepovezanost s aktualnim dogadaiima ni pribliZno nije bila tako odita u Parizu u svi-bnju 2003., kao Sto.je to bio sludaj u Berlinu godinu dana kasnije. Od 24. svibnja 2004. kad suljudi stigli na konferenciju pa do njezina zatvaranja 26. svibnj4 podjednako burni razgovori suse vodili i oko toga Sto pi5e po novinama kao i oko toga Sto se dogada u konlerenciiskoj dvo-rani. Medutim, sluZbeno, ovo dvoje se nije pribliZilo jedno drugome. Na konferenciji u Berlinubilo je gotovo dva puta viSe sudionika od one u Parizu.

Mnogi od preko 250 sudionika do5li su na oba jutamja dijela izlaganja, noseii pod rukomdokumente ko.ji su sadrZavali podatke o istroSenosti naftnih rezervi i ekonomskim posliedicamatakvog stanja. Kasnije bi se obidno sastajali na pi6u ili objedima postavljajudi pitanja: ;

sviieta -

potvrduju stvarnost naftnog kolaps4 ponekad nevoljko, po-nekad neizravno, ali ponekad i vrlo otvoreno. CNN, BBC, The NewYork Times, The Economisl

- na desetine medijskih divova podelo je

reagirati, poput divovskog broda koii se polako zaokrede na vodi. Brodje odito promijenio smjer ali - je li to dovoljno? Je li na vrijeme?

Berlin: predstava nasuprot stvarnom stanjuNa Konferenciji u Berlinu odrZanoj 25. i 26. svibnja bili su prisutni

i neki novi sudionici, glavni predstavnici iz British Petroleum4 Ex-xonMobila i Medunarodne agencije za energetiku (The InternationalEnergy Agency, IEA). Do5li su poput plemenita5a pozvanih na pudkisud: ljubazni, udtivi, ali i dalje pleSudi po svom, nimalo uznemirenisve vedim neredom oko sebe. Ako ni5ta drugo, njihova prisutnostposluZila je kao podsjetnik da je pitanje naftnog kolapsa problem skojim se treba suoditi. iak i iz njihova poricanja izaSle su na vidjelozapanjujuie spoznaje.

Dok su se novinska izvje5Ca koja opisuju svijet u rasulu i daljenizal4 rasprava u konferencijskoj dvorani joS se uvijek doimala po-prilidno odvoienom od izvanjskih dogadaja. Izgledalo mije neobidnoda se o naftnom kolapsu raspravlja iskljudivo na razini prikupljenihinformacij4 ako se istovremeno zna u kolikoj 6e mjeri on razoriti naiuindustrijsku civilizaciju usmjerenu na rast.

Velikoj trojci ASPO-a, Colinu Campbellu, Kjellu Aleklettu i JeanuLaherrdreu, zajedno s najve6om zvijezdom dogadaj4 bankarskiminvestitorom Matthewom Simmonsom, stalno je na suptilne nadineometano izlaganje, ne od strane publike ve6 od strane onih koji suna konferenciju stigli da bi poricali stvamostanje.

Naiveii dio vremena prvog dana konfe-rencije bio je posveien problemima s koiimase Europa suodava po pitanju prirodnog pli-n4 a ubrzo su s tim u vezi dvije stvari postaleodiglednima. Prvo, gotovo cijela Europ4uskoro mozda dak i lrska, postat ie ovisna oruskom prirodnom plinu za potrebe grijanja(Britanijaje upravo postala potpuni uvoznikplina zbog pada izvora u Sjevernom moru).Drugo, Rusija ima puno manje prirodnogplina nego sto su to ekonomisti i statistidariizradunali.

Saudijska Arabija: vruda temaVru6a tema bilo je obeCanje Saudijske Arabije da ie poveiati proi-

zvodnju kako bi zadovoljila ameridke i svjetske ekonomske potrebe.Veliki dio rtrsprave i podataka odnosio se na dinjenicu da je Ghawar-

najve6e naftno polje na svijetu -

zajedno s ostalim velikim poljimau Saudijskoj Arabiji, staro i istro5eno. Posljednjih godina je, da bi seodrlala proizvodnja primijenjeno i ubrizgavanje vode i bu5enie tzv.>, a obje metode ubrzavaju pad proizvodnje i o5teiujurezervoare. Radi se o odajnidkim potezima.

S bu5enjem (detkom za boce), kad voda ispuni horizontalno okno,Sto se desto puta dogaila bez upozorenj4 cijelo polje praktidki postajemrtvo, a proizvodnja momentalno pada gotovo na nulu. Kao Sto jenekoliko sudionika konferencije izjavilo, upravo to se vei dogodilo uOmanu, Siriji i Jemenu.

William Kennedy, britanski promatrad na konferenciji, kasnijeje primijetio:

Nitko, 6ak niti predstavnici najveiih naftnih kompaniia ili ekonom-skih krugov4 nije ustao kako bi obranio tvrdnju Saudijske Arabi.ie daje u stanju naglo poveiati proizvodnju.

Izvjestitelj BBC-a, Adam Porter (

ma usko povezana pretpostavka koju gura trziste kapitala da rast mozebiti beskonadan

- iako ni5ta drugo u pojavnom svijetu ne moZe; iako

niti jedan organizam ili vrsta nikad nije uspjela izbjedi ciklus rastasazrijevanja i propadanja koji upravlja svijetom prirode.

Colin Campbell, pokreta naftnog kolaps4 s izvjesnom jeljutnjom izlaga& konferencije podijelio na tri tabora: istraZivade kojiiznose dvrste dinjenice, a ne apstraktne konstrukte; ekonomiste kojinegiraju stvamost i tvrde da novac proizvodi energiju, a ne obmuto; ione koji se prave ludi,

konceptualno jednostavn4 dva prijedloga za buduie iskori5tavanjenafte sadrZana u Protokolu iz Uppsale mogla bi na kraju natjerati do-vjedanstvo da se konadno odludi Sto njegov moralni zapravo jest.

Po zavr5etku konferenci.ie, Cambell i ostali raspravljali su treba li2005. odrZati konferenciju i u Bruxellesu (Broadwayu, kako ga onnaziva), domu Europske unije, ili otiii u Portugal. Nisam se mogao nezapitati:

Svijet Ieka potvrduNakon Sto sam se vratio s duZeg boravka u Berlinu, Cologneu i

Torontu, izgledaloje kao da su se sve stvari iz kojeu Berlinu nisu bile spomenute obruSile na mene. Moj e-mail bio jepreplavljen pristiglim pridama o naftnom kolapsu iz cijelog svijeta.Sad mi pride dolaze svakodnevno, izgledaju poput metaka ispaljenihiz ogromne pu5ke, za koie ljudi joS uvijek nisu shvatili da su ispaljenisamo jednim potezanjem obarada i uz samo jednog strijelca. Nikadanile bilo mogude izbje6i da prije ili kasni,ie, ljudi, politidari i trZiSta toshvate, nai vjeroi atnije svi odj ednom. < Posl i ednjo moguinost prestra-Silaje veiinu nas u Berlinu.

Ako zagrebete po povr5ini bilo koje teme s podetka lipnia 2004.,poput sastanka predstavnika zen.al.ia G8 u Ukrajini gdje su razgo-varali o opskrbi energijom i Srednjem istoku kao o svoioj najveiojbrizi (, CNN, 7lipnia), ili dallnjeg porasta cijene benzin4 valateroristidkih napada koji tjeraju strane tehniea-re zaposlene u Saudijskoj Arabiji na biieg, ilidinjenice da SaudijskaArabija i dalje ne pove-iava proizvodniu, i dok do nas dopire sve viSeinformaciia da i ne moZe to udiniti, gotovo da jemogude osjetiti pritajenu paniku.

Najveii strah, dakako, kojeg tvorci globalnepolitike potiho priznaju i kojeg nije mogu6etako uspieSno prikrivati, strah je u vezi energi-je. Dana 6. lipnja naftni kolaps stigao je u TheWashington Post. U dlanku , James Jordan i James Powell pi5u:

Ovoie bio mlalan Postov komentar, ali ipak ne5to za podetak. Pridase oslanja na opie podatke o dosezanju vrhunca i padu, ali su preSuienisvi pouzdani podaci koji su izronili u posljednje dvije godine. Istovre-meno, listje poku5ao pruZiti laZnu utjehu bez osnove.

Samo mjesec dana ranije, 26. travnj4 The Moscow Times bio .ie

ne5to izravniji. Naslov je bio: , a prida nije uljep5avala niti jednu rijed:

.

Ubrzo nakon toga uslijedili su brojnidlanci koji su se opasno pribliZili gra-nici panike. A tijekom ditavog svibnjai lipnja komentatori od autoriteta isplelisu ditavu mreZa iskrivljenih podatakasa samo jednom swamom namjerom- odajnidkim nastojanjem da trZi5te. Ovo nastojanjeje odito propalo.

Neki, poput Sterlinga Burnetta uHouston Chronicleu od 29. svibnja (op.ur.), radosno su ustvrdili da nafte imajo5za sljedeiih 500 godina. eak niti najveiikritidari teorije o naftnom kolapsu ne bito udinili. Drugi su, poput Victora Can-toa iz The National Reviewa (

Business l(eek da 2 I . lipnia postavi pitanje:

KNJIZNICA

250 stranica, A5 format, tvrdiuvez, Cljena 130 kn + poltarina

Centor zo pobo[3oaie kvolitete livotoSRETAN ZTVOT

Centon Sreton iivot - promoviro zdrov i prirodon livotni stil, podstrufnim vodstvom gde 6ordane Hobijonec, kojo se obrozovolc uHrvotskoj. o svoje znonje i dolje usovr&vo pohcdqiudi specijolizirunetedojeve u Hnvcfskoj i no Phenomeno Acodemy so Novog Zelarlrc.do.Phenomena Acodemy. NZ; Energy Bonk, London; te Eneryy Clinic,Homburg i Energy Clinic Zogre6, su srodne institucije s kojimo jeCentor Sreton iivot rozvio viSegodiirju surodnju.

Centor Sreton 2ivol vet. Sestu godinu zo redom svoje poloznikeuspje$o podulovo koko biti kreofivan, ispunjen, zdrov i sreton. Somooko smo sretni i zdrovi moietno primoti svjeiu, pozitivnu, iivotnuenergiju.

Centor no tenelju prirodne reloksocije i duboke unutqrnjeopuitenosti provodi svoje progrome rodo.Progrom pomlodivonjo -primite svjelu, energiju svemirq i pomladite svoj duh i tjieto.Progromliviotne edukocije - prulo jedinstveno znoqie zo livot bez streso inopetosti omogu6ujudi kreotivon i sretan fivot.

Posebno istilemo progrom provjere potencijolo u surodnji kojirnmoiete otkriti koji su voli istinski folenti koje trebote rozvijoti. Ovoje posebno volno zo djecu i mlode. jer im omoguiuje provilnousmjerovqnje u livotu i siguron uspjeh.

INDIGO DJECALee Caroll i Jan Tober

Ovo je prvt i najbolia knjiga o novojgeneraciji djece Iija prosirenl per-cepcija, neobidne fiziIke i duhovneosobine zbunjuju roditelje, u[itelje,lijeCnike. Lee Caroll i Jan Tober supioniri proulavanja fenomena novedjece. U ovoj knjizi navode kompe.tentna milljenja lijelnika, ulitelja,pedagoga koji su se suolili s postoja-njem indigo djecg te istinite prile ro-ditelja o neobidnim sposobnostimanjihove djece i duhovne pozadine ci-jelogfenomena.

I DODITE U

Vo.tii n najrc\'ijr S.nd,ttijudilhavnr i FJctlittt.ljL'E

140 stranica, A5 format, twdi uvez,Cijena 90 kn + po5tarina

PRONADITE 5YOJE MJE5TO PODZAPRESIi NATR6 A,ILADOSTI 2.

KONTAKTIRAJTE nos na tel: 01/3310-{o6, e-moilom:kortqh888@sFetonzivot. hrili posjetite noie web stronicei wtt'v.sr.etonzftrof.hr

lJ{rraen YirJrle" rlr. sci.

KRISTALNA DJECAOva knjiga bavi se mnogim pitanjimavezanim uz novu generaciju uistinuposebne djece (na primjer sposobnostiscjeljivanja, povezanost s prirodom,prehrambene navike i tako dalje), a unjoj su osim toga ukljuCeni I razgo-Yori s Kristalnom djecom, njihovimroditeljima I uditeljima.Autorica je uovoj knjizi poku5ala objasniti kakoovu djecu odrfati sretnima I zdra-vima, te kako izbjedi opasnosti koje bimogle na5tetiti njihovoj posebnoi na-darenosti.

Za titatelje NEXUSA popust2A7"

NarudZbe na telefon:

0L16683-630

scan by krista

x ffi ffi

ekada davno vodaje slobodno padalaiz oblaka na nebu i izvirala iz gorskihvrela... tada su riieke, potoci i jezera obilovali vodom". drevni podzemnivodonosni slojevi (od propusnih stijena, pjesienjaka ili Sljunka) prolazili suispod kontinenata poput velikih vena... vodaje hranila narod poput beba koje

se hrane majiinim mlijekom.Danas je voda postala rijetkim resursom. Klimatske su si promjene dale odu5ka u obliku

vremenskih katastrofa koje pustose, a oblaci vi5e ne liju svoje suze nad velikim Sumamasvijeta. Ogromna poljoprivredna zemlji5ta usisavaju vodu iz rjedica i rijeka. NaSa su jezerazagu5ena mrtvom ribom koju su ubili industrijski zagadiva1i. Voda stara mililune godinapostojano nestaje, sve vi5e i viSe, iz Zemljine utrobe.

Strudnjaci predvidaju da ie do 2025. godine svijet patiti od dramatidnih posfiedica hidro-lo5kog siroma5tva. Izbit ie veliki -qukobi, pa dak i ratovi zbog vode. r

HvalaBogu,aline5tosepoduzelo-nanajviSoj tazini-kakobiseovakvaapokaliptidnanoina mora odvratila od dovjedanstva. Progla5avanje vode robom - gospodarskom robom(komodifikacija vode), koju kompani.ie mogu mjeriti, dodjeliivati i regulirati' zaustavit ieplimu takve poiasti. Ovu trenutadnu odluku doniielaie za nas Sadica transnacionalnih tvrtkii dlanova sustava organizaciia Ujedinjenih naroda. Ta samozvana grupa ljudi proglasilajeSame Sebe duvarima svjetskih resursa vode. Otvoreno priznaju da ie puna ciiena vode zaku(anske, poljoprivredne i industrijske potrebe biti bolna prilagodba za dovjedanstvo. Me-dutim, tvrde kako je to mala cijena koju je potrebno platiti za osiguranje vode, za njihovoduvanj e na5eg naj dragocjenij eg resursa.

S blagoslovom nacionalnih Vlada slijede energidan. i dinamidki plan privatizacije svjet-skih izvora vode. Tradicionalna i urodenidka prava najprije se priznaju, a zaIlm odbacuju.Nacionalni suverenitet se potvrduje, a zatim kr5i. Pristup vodi

- Bogom dano liudsko pravo

-

priznaje se, a potom se ukida.Staro se gospodarstvo hrani naftom. Novo gospodarsryo napajat 6e se dolari-

ma (hidro-dolarima). Nastaje2 globalizirana trgovina vodom, a mi moramo postati kupcimana ovom trZi5tu vrijednom vi5e trilijuna dolara.

Ovaj dlanak propituje nevjerojatno redukcionistidko razmiSlianje, dru5tvenu be5dutnost,arogantno neznanje i otuduju6i mentalni sklop grupe elitnih'planera'te transnacionalnihwrtki koji ciljno na5u vodu pretvaraju u robu.

NULTI SATZAVODUDanas se akademici, znanstvenici, politidari i hidrolozi slaZu da se svijet suodava s ozbili-

nom krizom vode. Pomodu matematidkog modela3 predvidjeli su da ie do 2025. godine barem40 % planiranog stanovni5tva u svijetu (predvida se da 6e na planetu tada Zivjeti 7,2 miliiardeljudi) biti suodeno s ozbiljnim problemima poljoprivrede, industrije ili ljudskog zdravlla,budu li se oslanjali iskljudivo na prirodne resurse svjeZe vode. Te5ka oskudica vode mogla bipogoditi odredene regije zemalja koje obiluju vodom, poput Sjedinjenih DrZava i Kine a.

Ve6 sada u26 zemalja svijeta Zivi vi5e stanovniStva negoli to mogu podniieti niihovivodeni resursi. Napetost sve viSe raste zbog nesta5ice vode na Srednjem istoku i joS bi uovom desetljedu mogla planuti iskra. Konkurenc'rja oko vode posebno se zao5trava izmedustanovnika gradova i seljaka oko Pekinga, New Eelhija, Poenixa i drugih podrud.ia gd.ievlada oskudica vode 5.

. ...,',..5u!;n',n'tryetzool;foot',,,'il;;4, A";tralian, rreedom &

sUlviVtl Guidb (audti,iikllt bdit easlobodu i preiivljavanje).;,.,1: tt ::

PaF.ft :p":i iF$;iKenilwo-i.thi#1.q.-4"F-rliGAustralila :"''

LISTOPAD-STUDENI 2OO4 www. nexusmagazlne. com NEXUS. 17

scan by krista

Svi dokazi ukazuju na to da 6e u nekim dijelovima svijeta prvikvartal 21. stoljeCa biti za vodu. Ve6 se ranije postavljalopitanje oskudice vode, ali tek je posljednjih nekoliko godina jezikkrize proZeo sve prostore6.

Rasprave na medunarodnom nivou oko svjetskih zaliha vode zapo-dele su 1977. godine kadasu Ujedinjeni narodi odrZali prvu Svjetskukonf-erenci.iu o vodi u Mar del Plati u Argentini. Na konferenciji sedula izjava da ie osamdesete godine biti . Altruistidki je cilj trebao osiguratisvim ljudima na sviietu pristup primjerenim zalihama vode i sani-taciji. Deset godina kasni.ie povjerenstvo Brundtland dalo je izjavusvijetu kakoie naS pristup razvoju neodrZiv, ali maloje Sto izjavilo ovodi. Zatim se 1992. konferenciia u Riu o okoli5u i razvoju osvrnulau svom (poznatom kao ), nasvjeZu vodu u 18. poglavlju svog izvje5ia.

Godine 1996. utemeljeno je Svjetsko vijede o vodi. ilanovi osni-vadi bili su egipatski ministarjavnih radova i vodenih resursa, ka-nadskaAgencija za medunarodni razvoj i francuska transnacionalnakorporacija za vodu

- Suez Lyonnaise des Eaux. Druge organizacije

koie su poduprle nastanak Svjetskog vije6a za vodu bile su:- Medunarodno povjerenstvo o navodnjavanju i drenaZi (ICID)- Medunarodno udruZenje za vodne resurse (IWRA)- Mediteranski agronomski institut (CIHEAM-Bari)- Medunarodno udruZenje za vodu

(rwA)- Djedji fond U.iedinjenih nacija (UNI-

CEF)- Program razvoja Ujedinjenih nacija

(LTNDP)- Obrazovna znanstvena i kultuma

organizacija Ujedinjenih naroda (UNE-sco)

- Program za okoli5 Ujedinjenih naro-da (UNEP)

- Organizacija za hranu i poljoprivreduUjedinj enih naroda (FAO)

- Vijede za opskrbu vodom i za suta-dnju na sanitaciji (WSSCC)

- Svjetska banka (WB)- Svjetska unija oduvania (IUCN)- Svjetska zdravstvena organizaciia

(wHo)

Voda je vei danas postalaglobalnim businessom

vrijednim 400 milijardi USD,no izvorivode koji su do sada

privatizi rani iznose svega1 0%o svjetskih komunalnihpoduzeia za vodoopskrbu.

- Yolanda Kababadse, predsjednica Svjetske unije za oduvanje- Jessica Mathews, predsjednica Carnegie zaklade za mir u svije-

tu, SAD- Robert S. McNamara, dopredsjednik u Globalnoj koaliciji za

Afriku- Maurice Strong, predsjednik YijetazaZemlju- Wilfred Thalwitz, nekada5nji vi5i VP Svjetske banke- Jerome Mondo, predsjednik nadzornog odbora u Suez Lyonnaise

des Eaux

KRIZA ILI POSLOVNA PRILIKA?Svijest o prijeteioj krizi vode narasla je zahvaljujudi medunaro-

dnim Svjetskim forumima o vodi, trogodi5njim javnim skupovimaSvjetskog vije(a za vodu. Niz sporazuma i nadela dogovorenih naovih foruma postalo je temeljem za korporacijsku kontrolu vode.

Skupilo se vi5e od 4000 'genijalaca'Sirom svijeta koji su sudjelova-li na Svjetskom forumu za vodu u Hagu u oZujku 2000. Znanstvenici,strudnjaci za vodu, duZnosnici Vlade i poslovni ljudi te greenwash8organizacije. Wziju vode u svijetu Forumu je sluZbeno predstavilaorganizacija Mihaila Gorbadova - Medunarodni zeleni kriZ. e

Ovaj Sestodnevni skup koji je okupio 130 predstavnika okondaose dono5enjem , dokumenta sa-stavljenog na detiri stranice koji poziva sve relevantne organizacile

da se ukljude u kako bi osigurale .Skriven meclu toplim, neodredenim,dvostrukim govorom Deklaraciie na-lazio se stvami plan akcije:

Procjena vode: upravljanje vodomna naiin koji odraZova njene gospo-darslee, socijalne, ekoloike i kulturnevrijednosti za sve njene svrhe i kreta-nje prema procesu naplafivanja uslu-ga za vodu radi odraiavanja troikovaosiguranja tih usluga. to

Forum iz oZujka 2000. svijetu jepredstavljen kao dio demokratskog

- Svjetsko meteorolo5ko udruZenie (WMA)

Sv.jetsko vije& za vodu podelo je razvijati svoju viziju na5e budu-inosti: opseZni dokument, Dugoroina vizija vode, Zivota i okoliial,poznatiieg pod podnaslovom Wzija vode u svijetu, Voda se tiie sva-koga.

Na skupu odrZanom 1998. godine u Washingtonu DC, Svjetsko vi-.ie6e za vodu imenovalo je grupu povjerenika radi ostvarenja projektaVizije vode u svijetu. Kad su dlanovi povjerenstva za vodu u svijetuobznanjeni, to je izme

VIZIJA VODE U SVIJETU - ILI NOENA MORA?Nastavimo li s naSim pristupom vodi na , prirodni i druSwenogospodarski sustav doseii 6e svoje granicedo 2025. godine, upozorava nas Svjetsko viie(e za vodu u svojojViziji vode u svijetu. U najboljem sludaju, pratit ie nas trajni pro-blemi, a katastrofe mogu izazvati regionalne, pa dak i globalne krize.'Yizija'ne navodi todnu prirodu ovih kriza, ali dovoljno je re6i dase one mogu sprijediti ukoliko svijet krene prema punoj cijeni svihusluga opskrbe vodom.

eetvrto poglavlje Mzije o vodi u svijetu donosi futuristidko staja-li5te o izgledu svijeta 2025. godine. Livot 6e se prema 'Viziji' bitnorazlikovati od onog danas:

Do 2010. javna i privatna komunalna poduzeta uglavnom su pri-mjenjivala opskrbu vodom u iznosu pune cijene Buduti da si nekasiromasna domatinstva nisu mogla priuitili vodu, uvedene su miereza subvencioniranie tih domatirstava kako bimogli platiti vodu potrebnu da zadovolie naio-snovnije potrebe. Ova su domacinstva lakoderdoprinijela troikovima usluga u robi svoiimradom na instalaciiama i funkcioniranju.

Nije jasno navedeno kako se to rad mili-jarda siromaha moZe upotrijebiti (u robi)) za

iz 1992.', siromaSnima treba pruiiti veti broj opcija knko bi mogliodabrati razinu vodoopskrbnih usluga koje su voljni platiti i na tajnaiin pruiiti poduzetimafinancijski interes za zadovoljenje potrebasiromainih. Tarife je mogute strukturirati tako da potroiaii primajuograniienu koliiinuvode po niskim cijenama i platajuvi|u cijenu zadodatnu vodu. Troikovi utvrcleni na ovakav naiin mogu odgovaratidjelotvornim cijenana povetane potroinje Cak i ako predstavljajuniske stope u korist siromaSnih. Medutim, tarifni pregled opcenitotreba osigurati povrat pune cijene troikova; inaie te biti ugroienafinancijskn opstojnost poduzeta za vodoopskrbu. Drugi moguti obliksubvencioniranja .siromalnih putem jednokratnih proraiunskihtrarsakcija jest subvencija za povezivanje kutawtava u vodoopskr-bnu i sanitacijsku mreiu.

Prozaidan pristup Svjetske bankr' napla6ivanju pune cijene vodeiest oporuka njenim grandioznim il,

'.1iama, napuhanom proradunui lelji za kontroliraniem ljudi i niih r ih resursa. Osim financiranjau smislu potpore privatizaciji vode Banka jenajvedi svjetski izvor sredstava zatzgradnjuvelikih brana, i osigurala je vi5e od 50 milijarcliUSD-a (1992 dolara) zaizgradniu vi5e od 50Jvelikih brana u 92 zemlje svijeta. ZnadenjeSvjetske banke u velikim projektima na bra-nama pokazuje dinjenica da je ona izravnofinancirala 4 od 5 najznadajnijih brana u ze-mliama u razvoju, izvan Kine, 3 od 5 najveiihrezervoarau tim zemljama, i 3 od 5 najvedihhidroelektrana. r5

INZENJERING S USJEVIMA RADI SMA.NJENE ZEDI

Podetkom sedamdesetih godina 20.stoljeda u cijelom su svijetu nicali pro-jekti vezani za navodnjavanje zemlji5ta.Navodnjavanje ie bilo vodedi dimbeniku Zeleno.i revoluciji, a to ie urodilohibridnim varijantama riZe, p5enice ikukuruza koji daju visoke prinose i kojiovise o slobodnoj uporabi neorganskihumjetnih gnojiva. Novi usjevi Zelene re-voluciie potisnuli su lokalnu prehranu, ahrana mnogih ljudi diljem svijeta opasnoje osiroma5ena leljezom, cinkom, vita-minom A i drugim mikronutrijentima.r6Transnacionalne kemijske kompanijeisporueivale su petrokemijska umjetnagnojiva, pesticide i herbicide koji suhranili Zelenu revoluciju i tako proSirile svoj nadzor i udecai napol j oprivredni sektor.

Danas se 70o/o vode u svijetu koristi za navodnjavanje usjeva. Sporastom stanovniStva navodnjavana zemlja poprima sve ve6i znadaju njegovoj prehrani. Medutim, prijete6a kriza vode ugrozit 6e mnogeusjeve i dovesti ih na rub propasti

.ier nede biti dovolino vode zanavodnjavanje. Problem dodatno olelava dinjenica da nije mogudeodrZati daljnje Sirenje poljoprivrednih zemljiSta zbog posljedica dokojih su dovele agrokemikalije (erozije tla, slanosti tla, trovanja vodeitd.).

Tijekom posljedniih l0 godina agrokemijske kompanije svo.ie suinterese preusmjerile s kemikalija na biolo5ke znanosti u kojima leZibudu6a dobil Zagovaratelji Revolucije u biotehnologiii proglasili suovo , te tvrde da de se takvomtehnologijom ne samo osigurati ve6e kolidine hrane zave6i broj lludi

(isti argument kojije poticao i izvomu Zelenu revoluciiu), nego i dase sjeme genetidkim inZenjeringom moZe preobraziti u manje Zednosjeme.

Ovoje rjeSenje kojim 6e korporacije krizu zagadenja i smanjenjavodnih resursa (dijem su stvaranju upravo same doprinijele) preokre-nuti u poslovnu priliku, buduii da kontrola svjetskih zaliha sjemena ivodnih resursa postaje novom granicom za privatne ulagade.

Kemijski gigant Monsanto vei se pozicionirao kao nezaobilazan'igrad' u biolo5kim znanostima pomoiu vr5enja kontrole sjemena,prve karike u lancu prehrane. U izvje5iu za organizaciju CorporateWatch, dr. Vadana Shiva opisuje nov Monsantov interes - vodu. r?

Ona navodi strate5ki dlanak firme Monsanto u ko.iem se razradujeplan kompanije za kontroliranjem vode:

U prvom reduujerujemo uujerojatnost pojave diskontinuiteta (bilovetih politiikih promjena ili vetih prekida u trendu u kvaliteti ililcvantiteti resursa), osobito na podruiju vode; bit temo dobro pozici-onirani preko ovakvih poslova pa temojoi znaiajnije profitirati kad

dode do nastanka ovih diskontinuiteta. Drugo,istraiujemo mogutnosti nekonvencionalnogfinanciranja (NGO-vi, Sujetska banka, USDAitd.) kojim se moZe sniziti naie ulaganje ili semogu osigurati resursi za poslovnu izgradnjuu lokalnoj zajednici.

Za Monsanto, > zna6pretvorbu ekolo5ke krize u trZiSte rijetkihresursa:

Poslovna logika odrZivog razvojaje ta da teporast stanovniiwa i gospodarski ranoj vriitipovetani pritisak na triiita prirodnih resursa.Ovi pritisci, kao i sujetska ielja za sprjeiava-

njem posljedica ovih pritisaka ako se neublaie, stvoriti te ogromne gospodarskeprilike. Gledamo li na svijet u sujetluodrZivosti, u poloiaju smo sagledatitekute, te predvidjeti prijetete trendovena triiitu resursa te neravnoteie kojestvaraju potrebe triiita. Potom, usredo-toiili smo pogled na resursna trziita vodei zem$iita.

Dohodak Monsantovih projekataiznosi 420 milijuna $, a neto dohodak63 milijuna S do 2008. iz razvoja vodnihresursa samo u Indiji i Meksiku. U Mon-santovom elaboratu navodi se sljedeie:

Osobito nas raduje potencijal partner-stva s Medunarodnom korporacijont za

financiranje (lFC-om) Sujetske banke na zajedniikim projektima natrZistima u razvoju IFC je zainteresiran za suradnju s Monsantomradi komercijalizacije prilika odrZivosti i donijet te ulagaiki kapi-tal.

OPASNOSTI PRIVATIZACIJEPrema rijedima Maude Barlow, 18 autorice Plavog zlata; Suietska

kriza vode i komodifikacija sujetske opskrbe vodom:

Kemijski gigantMonsanto vee sepozicionirao kao

nezaobilazan'igraf 'ubioloikim znanostima

pomoeu vr5enjakontrole sjemena,prve karike u lancu

prehrane. U izvjeiiuza organizaciju

Corporate Watch, dr.Vadana Shiva opisuje

nov Monsantovinteres - vodu.

20. NEXUS www nexusmagazrne.com LISTOPAD-STUDENI 2OO4

scan by krista

Ovaj kratki saZetak pokazuje dosada5nji razmjer komodifikacije tebaca svjetlo neke neuspjehe.

Svijet u razvojuProgrami koji prenose postojede Vladine sustave za upravljanje vo-

dom na privatne firme, financiiski autonomne komunaliie i udruge zakori5tenje vode, primjeniuju se u Latinskoi Americi (Argentini, Kolum-biji i Meksiku); Aziii (Banglade5u, Indoneziji, Nepalu, Pakistanu, Fili-pinima i Sri t-anti); Africi (Obali Bjelokosti, Madagaskaru, Maroku,Nigeru, Senegalu iTunisu); i istodnoj Europi (Madarskoj).

U nekim zemllama poput Indonezije, Nepal4 Nizozemske i Sri Lan-ke posto.ii stolietna tradiciia vodoopskrbnih usluga koje pruZaju seljaci.

* ArgentinaDrZavna kompanija za vodoopskrbu Obras Sanitarias de la Naci-

6n prodana je Aguas Argentinas, privatnoj kompaniji u vlasni5tvuSuez-Lyonnaise des Eaux iz Francuske. Aguas Argentinas pro3irio jevodoopskrbnu mreZu na 600 000 novih korisnika. Aguas Argentinasje obe6ao da 6e sniziti cijene za 27% i da ee uloZiti 4 milijarde USDu usluge poboljSanja vodoopskrbe tijekom sljededih trideset godina.Medunarodna financijska korporacija (podruZnica Svjetske banke)1994. godine osigurala je 172,5 mil. $ zajma firmiAguas Argentinas.Neki liudi u sredi5tu Buenos Airesa imali su koristi od privatizacije,ali oni izvan glavnog grada kaZu da jevoda skuplia, a da se pritom usluge nisupoboljSale.

, kaZe Marcelo Paoletti, aktivist izargentinske grupe zvane EkoloSka radio-nica. Zivi u Rosariu, drugom po velidinigradu u zemlji. Paolettijevi raduni iznose24 pesosa miesedno (24 USD), vi5e negou vrijeme kad je vodoopskrba bila u drZa-vnom vlasniStvu.

DrZavne regulatome vlasti ved su unekoliko navrata kritizirale firmu AguasArgentinas zbog korporacijskog nepri-kladnog ponaSanja i neuspieha da osiguraprihvatljive standarde usluga. re

*BolivijaKao Sto Maude Barlow obja5njava, 2"

banka

Od privatizacijevodoopskrbnih usluga uVelikoj Britaniji za vrueme

Vlade Margaret Thatcher cijenevode su skoiile i do 45070, au prosjek u za 67 o/0, Na tisuieljudi nije bilo u mogu(nosti

platiti raiune.

seljaci i mali poljoprivrednici dak su morali kupiti dozvole za priku-pljanje kiSnice na svojim imanjima.>

Dana 10. travnja 2000. na stotine tisuda ljudi umarSiralo je u Coc-habambu u znak prosvjeda protiv takve Vladine politike. Vlada jeuzmaknula; naloZila je Bechtelu da napusti Boliviju i opozvala iesvoje zakone o privatizaciji vode.

Razvijene zemlje*Australija

Integrated Resource Management Ltd. pripremio je, sukladnougovoru s UNESCOM, za Svjetski forum za vodu 2000. g. izvie-Sde Vizija australskih vodnih resursa za 2025. Australsko izvje56epreporuduje da se cijena vode ravna prema kolidini i vremenskomrasporedu i prema ukidanju subvencija. 2r

Australija je ve6 prihvatila program dalekoseZnih promjena usmislu organizacije i upravljanja vodoopskrbom uz povedanu uloguprivatnog sektora. Godine 1994.

Vijeie australskih Vlada (COAG) dalo je izjavu da u bran5i seoske vodoopskrbe nije bila nikakva odrZivaopcrja za navodnjavanje zemljiSta

- ni za okoli5. 22 Oni sada provode

promjene koje ie utjecati na cijene i dodjelu vode, dogovore izmeduinstitucija i upravljanje okoli5em. Ove reforme treba provesti zaje-dno u paketu, i tojo5 ove godine.

Paket reformi ukljuduje sporazumCOAG po kojemu 6e se uvesti cijeneza potpunu naplatu tro5kova u rural-nim podrudjima do 2001. To znadi daee trenutne cijene vode vjerojatno po-rasti. U nekim sludajevima, cijene suve6 eskalirale. Mnoge lokalne vladeu Australiji proglasile su nezakonitimskupljanje ki5nice u spremnicima zavodu i recikliranje vode. 2l

* Velika BritanijaOd privatizacije vodoopskrbnih

usluga u Velikoj Britaniji 7a vrijemeVlade Margaret Thatcher cijene vodesu skodile i do 450 %0, a u pros.ieku za67 %. Na tisude ljudi nije bilo u mogu-6nosti platiti radune, te su stoga ostali

1998. godine Svjetska je

pitke vode Monctonu. Kompanija se nastojala izboriti za opiinskistatus radi poreza, tvrdeii da.ju treba izuzeti od pla6anja poreza narobu i usluge.2s

*FrancuskaU Francusko.j su privatne kompanije tuZene da isporudu.iu vodu

ko.ia .f e zagadena i neprikladna za pi&. Iz-v.je56e fiancuske Vlade

otkrilo.je da vi5e od 5,2 miliiuna gradana prima vodu. U sektoru takoder caru.ie korupcija, podmidivanie upodrud.lu opskrbe vodom, pa su stoga op6inski duZnosnici i dlanoviodbora iz vodoopskrbnih kompanija pod istragom. Gradovi u Fran-cuskoj ko.iima vodu isporuduiu strana, privatna komunalna poduze6aplaiaju tu vodu 30 centi skuplje od gradova s gradskim komunalnimpoduzeiima. U Francuskoj, luo i u 5tjemadkoj te eeskoi, op6inejam-de plaianje kompanijama u sludaju da potroSnja ili ciiene ne bududostatne za osiguranje dobiti. 26

*SADU proteklih pet godina privatizacija vodoo-

pskrbnih poduzeda veoma se pro5irila SAD-om.Glavna komunalna poduzeda - Consumers \\,a-ter Co., Dominguez Services, Southwest Water,Connecticut Water i E'Town Corp - povratila suvi5e od 20% uloZenog novca.

U velladi 2001. Water News Online iz SAD-a 27 izvijestio je o kretaniu prema koncepciji

3SAZETAKT\ etaljno proudavanje i paZljivo iSditavanje strudnih medicinskih dasopisa i VladinihI fzdravstvenih statistika pokazuju da ameridko zdravstvo desto uzroku.ie vi5e Stete

LJ nego koristi. Broj ljudi koji u bolnicama pretrpe neZeljene reakcije na prepisanelijekove (ADR) doseZe 2,2 milijuna [Lazarou, JAMA 279, 1998].1

Dr. Richard Besser iz Ameridkog centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) 1995. je izla-vio da se godi5nje nepotrebno prepiSe 20 milijuna antibiotika osobama koie boluju od virusnihinfekcija. Godine 2003. dr. Besser govori o desecima milijuna nepotrebno prepisanih antibio-tika.r2a Svake godine obavi se 7,5 milijuna nepotrebnih medicinskih i kirur5kih intervenciia.lBroi ljudi izloZenih nepotrebnim hospitalizacijama iznosi 8,9 milijuna godiSnje.a Ukupan brojjatrogenih' smrtnih sludajeva prikazanih u tablici I doseZe 783.936. Odigledno.ie da ameridkizdravstveni sustav predstavlja vodedi uzrok smrti i ozljeda u Sjedinjenim Ameridkim DrZava-ma. Prema podacima iz 2001 . od srdanih bolesti godi5nje umire 699.697 osoba, dok od raka uistom vremenskom razdobliu umire 553.25 I pacijent.i(Nastavak saZetka na sliede6oj stranici)

WODPotpune statistike o vi3estrukim uzrocima jatrogeneze nikada dosad nisu bile kombinirane

ujednom radu. Medicinska znanost gomila desetke tisu6a radova godi5nje, od kojihje svakitek si6u5ni dio cjelokupne slike. Uzeti u obzir samojednog od njih i pokuSati shvatiti koristi iopasnosti isto ie Sto i staiati

.iedan centimetar od slona i opisivati sve niegove detalle. Potrebanje odmak kako bi se dobila cjelovita slika, kao Sto smo mi ovdje udinili. Svaka specijalnost.svaka grana medicine, vodi svoje biljeSke i prati podatke o obolijevanju i smrtnosti, kao diie-love slagalice. Ali kod Sire perspektive brojevi i statistike uviiek su bili skriveni.

Sada smo dovr5ili zahtjevan rad pregledavanja tisuda i tisuia studija. Napokon sloZiy5idijelove slagalice u cjelinu, do5li smo do nekih uznemiruju6ih odgovora.

Je li ameriika medicina djelofvorna?S l4Tobrutonacionalnogdohotkaizdacizazdravstvodosegli su l,6milijardi dolarau2003.

godini.rs Uzimajudi u obzir ove enormne tro5kove, trebali bismo imati najboliu medicinskuza5titu na svijctu. Trcbali bismo okrctati tijek bolcsti, spr.jcdavati po.javu bolcsti i pritonr iinitinajmaniu moguiu Stetu. Medutim,paZljiva i objektivna analiza pokazu.ie suprotno. T.bogizu-zetno uskog konteksta medicinske tehnologije kroz ko.ju dana5nja medicina proudava liudskastanja, potpuno nam nedostaje uvid u cjelinu.

Medicina ne uzima u obzir pojave koje su od iznimne vaZnosti za zdravlje liudskog or-ganizm4 kao na primjer: (a) stres i njegov negativan utjecaj na imunolo5ki sustav i Zivotneprocese; (b) nedovoljna tjelesna aktivnost; (c) prevelik unos kalorija; (d) visoko preradena idenaturirana hrana uzgojena na neprirodnom i kemijski naru5enom tlu; i (e) izloZenost dese-cima tisu6a toksina iz okoli5a.

Umjesto da svedemo na minimum ove dimbenike koji pogoduju nastanku bolesti, mi za-pravo izazivwno nove bolesti kroz medicinsku tehnologiiu, diiagnostidke testove, prevelikbroj medicinskih i kirurskih procedura i preveliku primjenu farmaceutskih lijekova. Negativniudinci ove terapeutske strategije nastali su kao posljedica toga Sto se malo napora i sredstavausmjerava u prevenciju bolesti.

Nepotpu no izvje5tavanje o jatrogen im dogadajimaSvega se 5 doZ}%ojatrogenih dogadaja spomene u izvje5tajimar6'24'25'33'34 To znadi da

kad bi se potpuniie i todnije izvjestavalo o medicinskim pogre5kama, godi5nje bismo imali

LISTOPAD-STUDENI 2OO4 wwwnexusmagazlne.com NEXUS .23

scan by krista

GODISNJA FIZICKA I EKONOMSKA CIJENAMEDICINSKIH INTERVENCIJA

Stanje Smrti Potroieno (USD) AutorBolnidki ADR 106.000 1 2 milijardi Lazarour, SuheMedicinske pogreike 98.000 2 milijarde lOM6Dekubitus 1 15.000 55 milijardi Xakelis/, Barczakslnfekcije 88.000 5 milijardi Weinstein,, MMWRIoNepravilna prehrana 108.800 Koalicija medicinskih

SestararrAmbulantni ADR 199.000 77 milUardi Starfield,,, WeingartDNeptrebne procedure 37.136 122 milijarde HCUPTTPovezano s kirurgijom 32.000 9 milijardi AHRq"'UKUPNO 783,936 282 milijarde

GODISNJE STATISTIKE NEPOTREBNIH MEDICINSKIH INTERVENCIJANepotrebnaintervencija pogodeniirosoba JatrogenihsludajevaHospitalizacija S,9milijui',4 1,78 milijunatoProcedura 7,5 milijun 1,30 milUuna4oUKUPNO 16,4 miliju i 3,08 milijuna

Sve navedene statistike odnose se na vremensko razdoblie od go-dinu dana. Zamislite kolike su brojke za desetogodiSnje razdobl.je.Radedi s najopreznijim procjenama iz na5ih statistika. napravili smoprojekciju broja umrlih u deset godina (tablica 2).

Naia prociena od 7,8 milijuna.jatrogenih smrtnih sludaieva r eca.jcod ukupno-q bro.ia Zrtava u svim ratovima u ko.jirna su Sr\D suciielo-vale u ci.leloj svo.jo.l poviiesti.

NaSa pro.jekci.ia nepotrebnih medicinskih intervenci.l a u raztiobl.i uod deset godina takoder.ie dramatidna (tablica 3).

CODISNJE STATISTIKE NEPOTREBNIH MEDICINSKIH INTERVENCIJANepotrebnaintervencija Pogodenihosoba Jatrogenihslutajeva

SAZETAK nastavakBroj umrlih bio bi i ve6i kad bismo koris ili podatke dr. Lucien

Leape iz 1997. koji govore o tri milijuna mcdicinskih pogre5aka ikrivih primjena lijekova.'a PomnoZimo Ii to sa smrtno56u od l4% skojom je Leape radunao 1994,t6 dolazimo do bro.ike od 420.000 liudikoji godi5nie umiru zbog medicinskih pogre3aka i primjene lijekova.Uzmemo li ovaj bro.j umjesto Lazarouovih 106.000 umrlih zbog li-.iekova te 98.000 liiednidkih pogre5aka Medicinskog instituta (lOM)(koje bi se dijelom ko.ii se odnosi na pogre5nu prim.ienu lijekova mo-gle preklapati s podacima izLazarouove studiie), mogli bismo dodati.ioS 216.000 smrtnih sludajeva, Sto bi ukupno iznosilo 999.936 umrlihgodiSnje.

Nabrajanie nepotrebnih medicinskih intervencija od iznimne.ie va-Znosti zana5u analizu. Svaku medicinsku procedurr"r kojaje invazivnai nije nuZno potrebna mora se smatrati dijelom veie.latrogene slike.

NaZalost, uzroke i posljedice nitko ne prati. Brojke o nepotrebnimintervencijama predstavljaju ljude () koj i su gurnuti u opa-san zdravstveni sustav. Oni su bespomoine Zrtve. Svaki od ovih 16,4milijuna Zivotaizlolen je udecajima koji bi mogli dovesti do fatalnihposljedica-

Samim ulaskom u bolnicu moZe doii do slledeieg:l. Od 16,4 milijuna ljudi kod 2,1%o javit 6e se ozbiljna neZeljena

reakcija na liiekr ( I 86.000);2. Od 16,4 milijuna liudi, niih 5-6% dobit 6e bolnidku infekciiue

(a8e,500);3. Od 16,4 miliiuna ljudi, njih 4-36% dobit 6e jatrogenu ozljedu u

bolnici (medicinske pogre5ke i nepoZel.jne reakciie na liiek)16 (1,78mililuna);

4. Na 16,4 milijuna ljudi bit & l7%o proceduralnih gre5aka40 (1,3mili.juna).

BROJ UMRLIH ZBOG MEDICINSKIH INTERVENCIJA U IO GODINAStanje Umrlih u 10 godina AutorNepoieljne reakcije 1,06 milijuna (1)na lijekoveMedicinske pogreike 0,98 milijuna (6)Dekubitus 1,15 milijuna (7,81Bolnitke infekcije 0,88 milijuna (9,10)Nepravilna prehrana 1,09 milijuna (11)AmbulantniADR 1,99 milijuna (12,112)Nepotrebne procedure 371.360 (3.13)Povezano s kirurgijom 320.000 (85)UKUPNO 7.841.360 (7,8 milijuna)

1,78 milijunar61,30 milUuna4o

UKUPNO 16,4 milijuna 3,08 milijuna* jatrogeno

= izazvano lijetenjem (prim. prev.)

Iz ovih.ie procjena razvidno da je ukupno 164 milijuna lludi, pri-blilno 56Yo stanovniStva Sjedin jenih Ameridkih DrZava, bilo nepotre-bno tretirano od strane medicinske industrije

- drugim riiedima - oko

50.000 ljudi dnevno.Zbrojili smo brojke iz 13 izvora podataka o godi5njim jatrogenim

smrtnim sludajevima. Meclutim, kod prikupljanja statistika koje nisuspecificirane neizbjeZno dolazi do odredenog preklapanja i dvostru-kog ubrajanja. Brojke o umrlima ne dolaze s imenima i datumimarodenja koji bi sprijedili ponavljanje. S druge strane, mnoge statistikenedostaju.

Kao Sto 6emo pokazati, svega 5-20%o jatrogenih statistika biva izabil.ieleno.t 6. 24' 25' 33' 3 4 Os i m tog4 j atro gene stati sti ke nai i h am bul an-ti"2 ukljuduiu samo sludajeve povezane s lijekovim4 a ne i kirurSkesludajeve, dijagnostidke pogre5ke i terapeutske nezgode. Takodei, bilismo na oprezu kod ukljuiivanja statistika koje ne spominiu strudnidasopisi ili drZavne institucije. Na primjer, Chicago Tribune je 21.srpnj a 2002. obj av io analizu podataka - dobiveni h iz baza po dataka opacijentim4 sudskih sludajev4 5.810 bolnica i 75 federalnih i drZa-vnih agencija - koja je otkrila 103.000 smrtnih sludajeva do kojih jedoSlo zbog bolnidkih infekcija, od kojih je 75% bilo mogu6e preve-nirati.r52Mi nismo ukljudili ovu brojku, nego smo radunali s niZom,Weinsteinovom brojkom od 88.000.e

JoSjedna brojka koju nismo ukljudili zbog nedostatka odgovaraju-6e strudne recenzije bila je ona koju je Nacionalni odbor za jamstvokvalitete objavio u svom izvje5taju za rujan 2003. Oni su otkrili da go-diSnje barem 57.000 ljudi umire radi nedostatka brige kod uobidajenihbolesti kao Sto su poviSeni krvni tlak, dijabetes ili srdane bolesti.r5s

Preklapanje statistidkih podataka u (Smrti od medicine> moZe sedogoditi zbog dokumenta Medicinskog instituta koii medu ubraja lijekove, kirurgiju i nepotrebne procedure.r' Bu-du6i da smo ukljudili i druge statistike o nepoZelinim reakcijama nalijekove, o kirurgiji i nepotrebnim proceduram4 moZda.je hk 50%opodataka IOM-a suvi5no. Medutim, dak i ako prepolovimo IOM-ovubrojku od 98.000, jatrogeni sludajevi 6e sa734.936 smrtnih ishodagodi5nje ostati ubojica broj jedan.

JoS ve6i broj jatrogenih smrtnih sludajeva izad & na vidielo kad sebudu uzeli u obzir svi aspekli zdravstvene za5tite. Veiinajatrogenihstatistika temelji se na istraZivanjima koja se provode u bolnicama.Medutim, zdravstvena se zaitita vi3e ne odnosi iskljudivo na bolnice.Danas u zdravstvenoj zaititi sudjeluju i ambulante, prijelazna niega,dugotraina njega, rehabilitativna njeg4 kudna njega i privatne lijedni-dke ordinacije.

U trenutnoj klimi smanjivanja tro5kova zdravstvene zaitite, broibolnica kao i duZina boravka pacijenata u njima drastidno se reduci-raju. Te mjere 6e povedati broj pacijenata koji se Salju u ambulante tena ku6nu i dugotrajnu njegu, pa 6e i jatrogeno oboliievanje i smrtnosttakoder porasti.

HospitalizacijaProcedura

8,9 milijuna47,5 milijuna

24. NEXUS www.nexusmagazine.com LISTOPAD-STUDENi 2OO4

scan by krista

mnogo ve6i broj.iatrogenih smrtnih sludajeva od spomenutih 783.936.Dr. Leapeie 1994. rekao daje brojkaod 180.000 medicinskih gre5akagodi5nie ekvivalentna padu tri velika mlazna aviona svaka dva dana.r6NaS izvje5tai pokazuje da danas svakog dana s neba padne Sest velikihmlaZnjaka!

lspravljanje kompromitiranog sustavaNa temelju ovog izvje5taja moramo izvesti zakliudak da je nuZna

potpuna i sveobuhvatna reforma medicine -

od izbora predmeta umedicinskim Skolama do za5tite pacijenata od suviSnih medicinskihintervencija. Podrazumijeva se da neiemo mo6i niSta promiieniti uko-liko iskreno ne utvrdimo Sto.je sve potrebno miienjati. Ovaj izv.ie5taiukazuje na to koliko je prom.jena potrebna. Potpuno smo sv.iesni daprom.jenama na putu stoie mo6ne farmaceutske kompanije, medicin-ske tehnoloSke kompanije i interesne grupe s enormnim interesima umedicinskom biznisu. Oni su ti ko.li financiraiu medicinska istraZiva-nja, podrZavaju medicinske Skole i bolnice i reklamiraju se u medicin-skim dasopisima. Svojim dubokim dZepovima navode znanstvenike iprofesore da daju podr5ku njihovim naporima.

Takvo financiranje moZe utjecati na pomake u stavu s profesional-nog opreza na nekritiano prihvaianje nove tera-piie ili liieka. Da bi se prepoznao sukob interesadovoljno je pogledati koliki se broj ljudi iz ovihkompaniia i grupa nalazi u bolnicama te medi-cinskim i Vladinim zdravstveno-savjetodavnimodborima. Javnost najde5de nije sviesna ovogpreklapanja interesa.

Na primjer,-iedno istraZivanje iz 2003. otkrilo.ie da gotovo polovica nastavnika u medicin-skim Skolama, ko.ii kao dlanovi institucijskihnadzornih odbora pruZaiu savjete pri klinidkimpokusima i istraZivanjima, takoder rade i kaosav.jetnici u fhrmaceutskoj industriji.rT Autorisu se zabrinuli da bi takva zastupljenostmogla dovesti do sukob interesa. U izjavizajavnost, glavni autor, dr. Eric Campbell,rekaoje: r8

Medicinska etika i sukobi interesa uznansfvenoj medicini

Johnatan Quick, direktor Politike esen-cijalnih lijekova Svjetske zdravstveneorganizacije (WHO), nedavno.ie u biltenuWHO-a [7. prosinca 2001.] napisao sljedede: re

Biv5aurednica dasopisa New EnglandJournal of Medicine S'JEIM),dr. Marcia Angell, pokuSala je skrenuti pozornost svijeta na problemkomercijalizacije znanstvenih istraZivanja u svom oproitajnom uvo-dnom dlanku .2') Angelljepozvala da se istraZivadima o5trije ogranidi vlasni5tvo nad dionicamafarmaceutskih kompanij4 kao idrugi financijski poticaji. Napomenulaje da rastu6i sukobi interesa iskrivljuju znanost. Upozorilaje da . Nije osporila koristi od istraZivanja, alijeizjavila da danas izmedu medicinskih Skola i farmaceutske industrijepostoj i faustovski ugovor.

Angell je napustila NEJM u tipnju 2000. Dvi.ie godine kasniie. ulipnju 2002. NEJM je ob.iavio da 6e ubuduie prihvaiati dlanke pristra-nih novinara (onih koji prihvaia.ju novac od farmaceutskih kompani-ja), jer ie previ5e te5ko pronaii novinare koii nisu vezani. JoS jedanbiv5i urednik dasopisa, dr. .lerome Kassirer, izjavio.je za ABC New'sI I 2. lipnja 2002.] da to ni je sludaj i da posto.ie brojni istraZivadi koj i nerade za farmaceutske kompani.je.2' Izvje5taj govori da jedna mjerljivaveza izmedu farnraceutskih kompanija i lijednika doseZe 2 milijardedolara koji se godi5nje potro5e na vi5e od 314.000 dogadaja ko.iimalijednici prisustvu.ju.

ABC-ov izvje5taj takoder podsjeia daje pregled klinidkih pokusaotkio da kod istraZivania koja financiraju farmaceutske kompaniiepostoji vjerojatnost od 90Yo dade se lijek pokazati djelotvornim

- dok

istraZivanja koja ne {inancira f-armaceutska industrija daju pozitivnerezultate u 50% sludajeva. Izgleda da novcem ne moZete kupiti ljubav,ali moZete kupiti kakve god rezultate poZelite. Jedinu

zaStitu od objavljivanja ovakvih istraZivanjapredstav lj aj u nepristrani novi nari. To, medutim.viSe nije sludaj.

Cynthia Crossen, novinarka lilall Street Jo-urnala, autorica je knjige Tainted lruth; TheManipulation of Fact in America (Okaljanaistina: Manipulacija dinjenicama u Americi)koja govori o raSirenoj praksi lagania oko stati-stika.z2 Komentirajuii stanje znanstvenog istra-Livanj4 rekla je: Njeni podaci o financijskoj poveza-nosti pokazali su daje 1981. farmaceutskaindustrija 292 milijuna dolara zaistraZivanja na sveudili5tima i koledZima;1991. je 2,1 milijardu.

Prva istraiivanja jatrogenezeDr. Lucien L. Leape otvorio je medi-

cinsku Pandorinu kutiju svoiim radom, objavljenim udasopisu JAMA [21. prosinca 1994.).t6Rad je zapodeo podsietivSi na izrekuFlorence Nightingale: . Ali nai5ao je na dokaze dase u medicini dogada suprotno. Otkrio jedaje Schimmel (1964.) objavio daie20%'bolnidkih pacijenata pretrpjelo jatrogene

ozljede, uz stopu smrtnosti od2lo/o. Steel ( I 981 .) izvje5tava da je 36%hospitaliziranih pacijenata iskusilo jatrogenea), uz smrtnost od 25%;',a nepoZeljne reakcije na lijekove bile su ukljudene u 50% sludajeva.Bedefl (1991.) je objavio daje 64% akutnih srdanih udara u jednojbolnici bilo mogu6e sprijediti, i da su veiinom bili izammi nepoZelj-nim reakcijama na lijekove.

Medutim, Leape se usredotodio na njegovo i Brennanovo , objavljeno 1991.16" Oni suotkrili da je u drZavi New York 1984. kod pacijenata bilo 4% jatro-genih ozljed4 s l4%o-tnom smrtnoS6u. Na temelju 98.609 ozlijedenihpacijenata i smrtnosti od l4%o, Leape je procijenio da su u ciielimSjedinjenim Ameridkim DrZavama jatrogene ozljede djelomidni uzroksmrti kod 180.000 ljudi godi5'

Dr. Leape je1994, rekao da je

brojka od 180.000medicinskih

greiaka godiSnjeekvivalentna padutri velika mlaznaaviona svaka dva

dana. Nai izvjeitajpokazuje da danassvakog dana s nebapadne Sest velikih

mlaZnjaka!

LISTOPAD-STUDENI 2OO4 www.nexusmagazlne.com NEXUS .25

scan by krista

Ostaje upitno zaito je Leape u svojoj analizi odludio upotrijebitiznatno niZu vrijednost od 4o/o ozljeda. MoZda je Zelio biti opreztn uprocjeni. Da je Leape umjesto toga izradunao prosjedni postotak natemelju tri studije koje je citirao (360/o,20o/o i 4%), doSao bi do vri-jednosti od20%o medicinskih poge5aka. Broj smrtnih sludajeva kojije mogao iznijeti, koristedi prosjednu stopu ozljeda i njegovih 14%smrtnosti, iznosi 1.189.576 jatrogenih smrti godi5nje, ili vi5e od l0sru5enih aviona svakog dana.

Leape priznaje daje literatura o medicinskim pogre5kama oskudnai da je ono Sto vidimo tek vrh sante leda. Prema njegovim rijedima,kad se svjesno traie odredene pogre5ke, utvrdeni postoci su . Citirao je nekoliko studija u kojima je autopsijamautvrdeno da su kod hk35-40o/o sludajeva propu5tene dijagnoze dove-le do smrti. Takoderje spomenuo dajejedan odjel za intenzivnu njeguizvijestio da se dnevno u prosjeku dogodilo 1,7 gre5aka po pacijentu, a29yotih pogre5aka bilo je potencijalno ozbiljno ili smrtonosno. Pitamose: kakve posljedice trpi dovjek koji svakodnevno dobiva pogreSanlijek, krivu dozu ili krivu proceduru; kako moZemo izmjeriti tezinuakumuliranih ozljed4 i kada pacijent konadnopodlegne nakon desete gre5ke u tom tjednu, Stose navodi kao uzrok smrti?

Leape je izradunao postotak pogre5aka naodjelu za intenzivnu njegu. Kao prvo, otkrio jeda je svaki pacijent imao prosjedno 178 (interakcija s osobljem, proceduram4 li-jedenjem) dnevno, od kojih su 1,7 bile pogre5ne,Sto odgovara postotku od l% gredaka. MoZda tonekome ne izgleda mnogo, ali iz perspektive in-dustrijskih standarda koje je naveo Leape,0,lo/ogre5aka znadilo bi: u zrakoplovstvu - dva nesi-guma sli.ietanja dnevno na aerodromu O'Hare uChicagu; u ameridkoj po5ti - 16.000 izgubljenihpo5iljki svakog sata; ili u bankarstvu-

32.000 dekova napladenih s pogre5nihraduna svakog sata.

Analizirajudi zaito postoji toliko medi-cinskih pogreSak4 Leape je potvrdio ne-dostatak izvje5tavanja- Zarazliku od padaavion4 koji istog trenutka dolazi u sredi5temedijske paZnje, pogre5ke u bolnicama ra-Sirene su diljem zemlle na tisudama raznihlokacija- Osim tog4 doZivljava ih se kaoizolirane i neuobidajene dogadaje. Medu-tim, prema Leapeu, glavni razlog zaito semedicinske gre5ke ne otkrivaju i postaiusve bro.inije bio je

- ijo5 je uvijek

- to Sto

liiednici i medicinske sestre nisu spremninositi se s ljudskim gre5kama, zbog kulture medicinsl

Janet Heinrich, pomodnica direktora Glavnog radunovodstvenogureda SAD-a, odgovornog za financiranje zdravstva i za pitanja ja-vnog zdravlj4 svjedodedi pred pododborom Predstavnidkog domao medicinskim gre5kam4 izjavilaje:

lijarde lijekova prepisanih tijekom 2002.a' Jedan od lijednika koji suvodili istraZivanie u interv.iuu za Reuters komentirao je da .42 William Tierney, koji ie u uvodnomdlanku komentirao NEJM-ovo istraZivanje, rekao

-ie da .

Lijekovi s najveiim brojem nuspojava bili su SSRI (selektivniinhibitori reasorpcije serotonina), NSAID (nesteroidni protuupalnilijekovi) i blokatori kalciievih kanala. Reutersje takotler izvijestio dasu ranija istraZivanja ukazivala na mogu6nost daje gotovo 5% hospi-talizacija

- viSe od milijun godi5nje

- posljedica nuspojava lijekova.

Ali vedina sludajeva nije registrirana kao takva. IstraZivanjeje otkrilodaje jedan od razloga za taj.propust to Sto u skoro dvije tredine slu-dajeva lijednici nisu mogli dijagncsticirati nuspojavu lijeka, ili su senuspojave nastavile zato sto lijednic rlsu obratili paZnju na makoveupozorenja.

Kemizacija osjedajaDovoljno je pogledati nuspojave antidepre-

siva, liiekova koji pruZaju nadu depresivni,ipopulaciji. Pacijenti koii traZe radosniii Zivoti osloboilenie od brig4 stresa i tjeskobe, po-staiu Zrtve reklamnih poruka koje se napadnoprikazuiu na televiziji i dZambo plakatima.eesto umjesto da pronadu olak5anje tegob4 onipostaju Zrtve bezbrojnih jatrogenih nuspojavalijekova protiv depresije.

Nadalje, cijela generacija korisnika antide-presiva nastalaje od mladih ljudi koji su odraslina Ritalinu. Kemizacija mladosti i prilagotlava-nje njihovih emocija morali su ostaviti po-sljedice na njihovu sposobnost izlailenjana kraj s vlastitim osjeiajima" Naudili suse nositi s njima uz pomoi lijekov4 a nesvojih unutamjih snaga. Kao odrasli ljudi,ti lijedeni mladi6i i djevojke poseZu zaalkoholom, lijekovim4 ili dak drogam4da bi mogli Zivjeti sa svojim os.ieiajima.Prema .IAMA-i 122.-29. kolovoza 2001.1,,, Ritalin dielu.ie vrlo slidno kokainu>.ar

Li.jekori ko.li utjedu na raspoloZenie,kao Sto su Prozac ili Zoloft, reklamiraju sena nadin da ih se predstavlia ne samo kaodruStveno prihvatljive. nego i skoro neo-phodne u danainjem stresnom svijetu.

Televizijsli.e dijagnozeKako bi do5le do Sto Sire publike, farmaceutske kompanije sa

svojim porukama o antidepresivima vi5e ne ciljaju samo na lijednike.Od 1995. farmaceutske kompanije utrostrudile su novdane iznosenamijenjene izravnom reklamiranju lijekova na recept potro5adima.Najve6i dio tog novca odlazi na zavodljive televizijske reklame.Od 1996. do 2000. potro5nja je porasla sa 791 milijuna dolara nagotovo 2,5 milijarde INEJM, 14. veljade 2002.].44 lako 2,5 miliiardedolara zvudi mnogo, autori komentiraju da to predstavlja samol5% ukupnog reklamnog budZeta farmaceutske industrije. Premamedicinskim strudnjacima, Medutim, farmaceutske kompanije ustraiu pri svom stavu da izravnoreklamiranje na potroSade djeluje edukativno.

Dr. Sidney M. Wolfe, iz Grupe za istraZivanje zdravlja gradanaizWashingtona, tvrdi da je javnost desto dezinformirana ovim reklama-

ma.a5 Ljudi Zele ono Sto vide na televiziji, a sugerira im se da odu kodsvog lijednika po recept. Lijednici u privatnoj praksi udovoljavajuZeljama svojih pacijenata koji traZe ove lijekove, ili gube dragocjenoradno vrijeme poku5avajuii ih uvjeriti da ne uzimaju nepotrebne lije-kove. Dr. Wolfe je napomenuo da je jedno vaZno istraZivanje otkriloda ljudi pogre5no vjeruju da .46

Nastavlja se u idudem broju...

O autorimato Carolyn Dean, dr. med., lijeinik naturopat, od'1979. radi kao

lijetnik, naturopat, akupunkturist, fitoterapeut, homeopat, savje-tnik, izumitelj, proizvotlai biljnih pripravaka, istraZivai, aktivist, od-vjetnik i pisac. Napisala je nekoliko knjiga, stotine tlanaka, pojavilase na bezbrojnim radijskim i televizijskim emisuama, ukljuiujuii iABC-ov The View, zalaluei se za prirodne natine lijeienja i pravo

pojedinca da preuzme odgovornost zavlastito zdravlje. Radi kao zdravstveni savje-tnik i pisac za www.yeastconnection.com,www.curesnaturally.com i wwwfriendsoff-reedom.com. Zivi u New Yorku i moze ju sekontaktirati preko njene web-lokacije http://www.carolyndean.com. Ona je glavni autorovog ilanka.

o Martin Feldman, dr, med. ovlaSteni jeneurolog i pomo(ni profesor neurologuena Medicinskom centru Mount Sinai u NewYorku. Autor je 63 ilanka u struinim iaso-pisima.

o Gary Null je doktorirao nutricionizam idoma(in je radijske emisije o zdravlju iprehrani koja se emitira na brojnim po-stajama i ima najduZu tradicuu u SAD.Objavio je viie od 7'l knjige, ukljuduju(ii New York Timesove bestselere Get He-alth Now! i Power Aging. Osnivat je tr-kaikog kluba Prirodan 2ivot, i natjecaose kao vrhunski atletitar. Godine 1975.osnovao je neprofitnu korporaciju Ame-riiki prehrambeni institut (Nutrition ln-stitute of America, lnc., NIA). Dr. Nulla semoze kontaktirati preko njegove web-lokacije http://www.ga rynul l.com.

Naoomena urednika:Zbog ograniienosti prostora, nismo

u moguinosti objaviti popratne biljeikeuz ovaj ilanak (osim nekih kratkih napomena koje smo ukljutili utekst). Umjesto toga, objavili smo ih zajedno s tlankom na naSojweb-lokaciji http://www.nexusmagazine.com. Citatelji koji nemajupristup lnternetu mogu zatraZiti kopiju bilje3ki od njima najbliZegNexusovog uredniStva.

Vlasnik autorskih prava na ovaj tlanak (O 2003-2004) je Ameritkiprehrambeni institut, itlanak je objavljen s njihovim ljubaznirn do-puStenjem. Sva prava su pridrZana. Nije dopuSteno nikakvo daljnjeumnoZavanje ili distribucija ovog ilanka bez izrititog pismenogdopu3tenja NlA.

Za daljnje informacije u vezi s NIA-om i puni tekst ovog tlan-ka, posjetite http://www.nutritioninstituteofamerica.org. Zadodatne tlanke o alternativnoj brizi o zdravlju i prehrani, posje-tite knjiZnicu na web-lokaciji Garya Nulla Natural Living, http://www.garynull.com.

0d 199s.farmaceutske

kompanijeutrostrutile su

novcane iznose'..

nam|JenJeneizravnom

reklamiranjulijekova na recept

potroiatima.

Najveii dio tog novcaodlazi na zavodljivetelevizijske reklame.

28. NEXUS www. nexus masazrne.com LISTOPAD-STUDENI 2OO4

scan by krista

B IBLIOTEKA DUHO\TNA ZNANO STArgentina je potopljena u ekonomski i

politiiki kaos. lpak, Argentinci su odluiilipreuzeti kontrolu nad svojoj zajednicom

krozmreZu osambleas populares ilinarodnih skupov

poJa

ARGENTI NSKIRECEPTNADE

lzvadak iz knjige CENZURIRANO 2004,23. priia s liste 25 najvaZnijih tema kojesu zapadni mediji sakrili pred svojomjavnoiiulzvor:Yes!,jesen 2002.Naslov: Autor: Lisa Garrigues

Utne Reader, sijeia njlveljada 2003.Naslov: Autor: Leif Utne

Qtanovnici Argentine zaiednidki rade naL)ponovnoj izgradnii svoje zemlje. izdi-Zu6i se iz financijskog uni5tenja koje je po-sliedica vi5e desetlje6a privatizacile i vojneuprave. U prosincu 2002. recepl Medunaro-dnog monetarnog fonda se izjalovio, uniStivSivrijednost valute i povedav5i nezaposlenost,).

Predsjednik je podnio ostavku, a za samomjesec dana argentinski vanjski dug popeose na 132 nrilijarde dolara, nezaposlenostjenarasla na 25 posto, a srednja klasa je na-

LISTOPAD-STUDENI 2OO4

a koji se spontanocijeloj zemljivljuju u

NakladnikTELEdisk d.o.o

format 85,336 stranica

meki uvez - 140000 kntvrdi uvez -180,00 kn

NarudZbe na tel.0r 6683630

Svake godine, tim Projekta Cenzurirano s DrZavnog sveuiili5ta Sonomau Kaliforniji, odabire i procjenjuje tisude novinarskih prita objavljenihu nacionalnom i medunarodnom tisku, TV i radio izvje5iima' kao i u

alternativnom tisku. Studenti profesori i strudnjaci za druStvo sudjelujuu ovome procesu koji na kraju odluduju o najvainijih 25 priia koji su

Zapadnimediji najvibe zanemarivali. Me

kve druge mogu6nosti, radnici u Brukmanui stotinama drugih tvornica podeli su polakosamostalno voditi tvomicu. Za koordinacijurada izabrali su Sesterodlano povjerenstvokoje je pomo6u ostvarenih profita uspjelovratiti dugove i isplatiti radnicima jednakeplade podijel ivSi preostalu zaradu.

Srednja i niZe klase udruZile su se u gra-danski pokret da bi zemlju vratile na staro.Zrakoprazni prostor medu upravljadkim stru-kturama ispunjen je nizom gradanskih demo-kratskih organizacija. Asambleas populares(narodni skupovi) javljaju se diljem zemljeukljudujuii 200 naselja samo u Buenos Aire-su. Ove skupove dine ljudi koji se rkupljajuu parkovima ili na trgovima da bi rovorilio problemima s kojima se suodava riihovalokalna zajednica: opskrba hranon z,irav-stvena skrb; dnevna skrb za djecu, starijc inemo6ne; socijalna skrb; prijevoz. , navodi dasopis SIC.Prema jednoj anketi, jedna tre6ina Argen-tinaca prisustvovala je narodnom skupu, a. Puno lju-di je dak prekinulo s formalnim plateZnimsustavom pesosa i pridruZilo se - ekonomskim mreZamakoje gra

Nffi $ffituA

ropn$ffitusYffi &tuwffiffiwmrureEWE

SKffiMWffi

5**PORAST BROJA ALERGIJA NA SOJU

ojajejedan od vodeiih alergena -

tvari koje uzrokuju alergijske reakcije. 1980-ih"Stuart Berger, dr. med., nazvao je soju jednim od sedam naj.iadih alergena-jednornod . U to vrijeme su mnogi strudnjaci stavliali soju na deseto ilijedanaesto mjesto

- 5to je prilidno lo5e, ali daleko iza kikirikiia, oraSastih plodova.

mlijeka, jaja, Skoljaka i rakova, riba i p3enice. Danas je Siroko prihvaieno da je so"ia.iednaod

snim reakciiama uzrokovanim hranom koje su se dogodile u Sved-skoj izmedu 1993.i 1996., iotkrio da sludaj soje u hamburgeru nijesludajnost, i daje soja zaista bila uzrok. Oni su analizirali 6l sludajozbiljnih reakcija na hranu, od kojih je pet bilo fatalno, i otkrili dasu kikiriki, sojaioraSasti plodovi uzrokovali 45 od 61 reakcije. Odpet smrtnih sludajeva, detiri su pripisana soji. Za detvero djece kojasu umrla od soje znalo se da su alergidna na kikiriki, ali ne i na soju.Kolidina pojedene soje bilaje u rasponu od jednog do deset grama-

Sto je tipidno za niske razine koje se mogu na6i kada se sojinebjelandevine koriste kao dodatak mesu u gotovoj hrani kao Sto suhamburgeri, mesne okruglice, umaci za Spagete, kebab i kobasice,ili kao dodatak u kruhu i pecivu.

Kad je soja u hamburgerima i drugoj hrani, ljudi obidno ne primijete vezu sa sojom. Alergijske reakcijena soju se ne dogadaju uvijek nepc redno nakon jela,zbog degajejoS teZe prepoznati vezu uzroka i pc iedica. Premajednoj Svedskojstudiji,30 do 90 minuta nakon uzi n..nja hrane koja je sadrZavalasoju djeca nisu imala nikakve

- il, vrl I blage

- simptome; nakon

toga doZivjela su fatalni napad astme. Sva djeca su bila u stanju jestisoju bez negativnih reakcija sve do obroka k,tjije uzrokovao smrt.

Svedska studija nije prva u kojoj se spominju nakon uzimanja soje. Anafi-laksa uzrokovana hranom najde5ie se povezujes ki ki rikij ima, ora5astim plodovima, rakovimai Skoljkama, a povremeno s ribom i mlijekom,ali i soja ima svoj dosje. Anafilaktidke reakcijena kruh, pizzu ili kobasice s dodanim sojinimbjelandevinama poznate su barem od 1961.Kasnija istraZivanja potvrdila su da opasnost

roditeli ima da poku5aju ogranidavanjemuzimanja kikirikija i soje tijekom treieg tromjesedja trudno6e i urazdobliu dojenia, i izbjegavanjem koriStenia hrana za bebe kojesadrZe so.iu.22

JoS od 1920-ih traju rasprave o tome mogu li se bebe senzibiliziratina alergene-ioi in ulero. 1976. isvaLivadi su doznali daie t'etus spo-soban stvarati IgE, antitijela protiv sojinih bjelandevina tijekorn ranetrudnoie, i da se novorodende moZe tako senzibilizirati preko maj-dinog mliieka da kasnije reagirana hranu koju .2:'24Medu one ko.ii bi ova upozorenja trebali shvatiti ozbiljno spadajuobitelii s poznatim alergijama na kikiriki ili soju, vegetarijanci kojibi inade.ieli velike kolidine soje tijekom trudnode i dojenja, i rodite-lii koji razmiSljaju o kori5tenju djedje hrane na bazi soje.

Buduii da se poveiava broj djece alergidne na kikiriki, moZemoodekivati da 6e velik broi djece i odraslih ljudi ozbiljno reagirati ina soju. Kikiriki i soja spadaju u istu biljnu porodicu, iepimlade, iznanstvenici ved godinama maju da su ljudi alergidni na jednu odnjih desto alergidni i na drugu.

Ostala djeca kojima prijeti opasnost od neprepomate, ali potencijal-no po Zivot opasne, alergije na soju su ona s aler-gijom na graSak, lima grah ili druge vrste grah4djeca s dijagnosticiranom astmom, rinitisom,ekcemom ili dermatitisom, i ona kojima dlanoviobitelji imaju bilo koju od ovih bolesti. Reakcijena namimice iz iste biljne porodice mogu bitikumulativne, Sto moZe dovesti do puno ozbiljni-jih simptoma od svake pojedinadno.2s-32

moZda nije velika, alije vrlo stvama.r2-2r)Sve veia kolidina soje u hrani

bez sumnje je odgovoma za izazivanjemnogih alergijskih reakcija koje se nepripisuju soji. Francuski istraZivadi kojisu proudavali udestalost anafilaktidkih 5o-kova izazxanih hranom objavili su da sualergeni u hrani u 25 posto sludajevaostalinepoznati. Primijetili su da su najbrojniji i alergeni u hrani,i uswrdili su da su vidjeli >.2t Torazdoblje se poklapa s golemim poveia-njem koli6ine sojinih bjelandevina kojese dodaju u preradenu hranu. (Zapravo,ta kolidina i dalje raste. Potro5nja sojinih

SOJINE ALERGENE BJELANEEVINEZnanstvenici nisu posve sigumi koje kom-

ponente soje uzrokuju alergijske reakcije.Otkrili su najmanje l6 alergenih bjelandevina,

a neki istraZivadi vjeruju da ih ima 25 do30. U laboratorijima su utvrdene reakcijeimunoloSkog sustava na brojne frakcijesojinih bjelandevina, pri demu nijedna nepokazuje najve6u postojanu antigenost,to jest sposobnost poticanja stvaranjaantitijela,33i6

bjelandevina po glavi stanovni