##8,LOVSTVO

#NN K A T E K I Z A M O

LOVSTVU I RIBARSTVU #

#NPPITANJA I ODGOVORI IZ PODRUČJA NAUKE O LOVSTVU I RIBARSTVU

SASTAVIO #AADRAGUTIN D. VESELI

ŠUMARSKI SAVJETNIK UPRAVITELJ DRŽ. LUGARSKE ŠKOLE U SARAJEVU BIVŠI PROFESOR I UPRAVITELJ ŠUMARSKE ŠKOLE

SA 35 SLIKA

#PPU VLASTITOJ NAKLADI PIŠČEVOJ

#MMSARAJEVO #GG1932 ŠTAMPARIJA „OBOD" J . KARIĆ, SARAJEVO

UPOŤŘEBLJENA DJELÁ: Kestercäiiek f rásnjo, Lojvšťvp, ; 1 Ettíiíger JöMp, fifvatsiki lio^đžija, Stříbrný Emil, Predavanj í: fovis.tvti i ribarstvu, Gurcjc ^Vejsil, Narodno rib^šWoir \ burčíčsBplkaý, O wSiin ziríiijaítna otriorvnicamá, Dmič Milan, Ribogojstvo, 1

Čeović Xyo, .Loiy í̂Ski kalendar, Die H|oiÉ tóígid (Parey, Berlin), Veseli Dragutin, Glanci o lovstviu i ribar stivju u

Praktičnomu šumaru, Bosanskom šumaru i Vi* jesniku udruženja šum. teh. poimi. i za;št. osoblja,

Diezel, Nieder jagt, ^ Böhmerle Emil, Taschenbuch fü r Jäger ü Jagd?

freunde, Oswald Friedrich, Der Vorstehhunldl Laska Fr , Das Waid werk in Bosnien und der Her-

cegovina, Göede A., Die Jiaigd unjdl ihr Betrieb, Jakobi A., Grundriss der Zoioilioigie für Forstleute, Eskert-Lorenz, Forstwirtschaft (Fischerei), Bade E., Die mitteleuropäischen Süss walsiserfe che, Bome M., Künstliche Fischzucht. Vogt Karl, Künstliche Fischzucht.

Izdjaijem evo 111 javmost i šestu knjigu, šumar* skih katekizajma.

I olva je knjiga u prvome redu namijenjena štrnarskojm osobljiu, a po toime i našim lovcima.

Kaka j.e prva. knjiga, Katekizam IQ/^uzgajanju šuma rasprodati a, priprem/to sa,m vec njovo prosi* reno izdanje i to z^isiebnoi za šum- botaniku i zaj sebiioi za uzgajanje, ali ine je w l o slabi — da đ® voreniói rékneoin liikakay; 'rr-, odziv osoblja, korné *u orvě kri'jige namijenjene, pri izlaženju Lovstva i ribarstva 1 H jzabránuo', da. skcüro nemam o d* vlažnosti da pristupim štampanju od o'vie dvije no* ve knjiiige , . '

Ja vrlo rado pišém ove ž a naše šumarsko osio* bije t|k.oi potrebne knjige, ali da ih još i na svoj trošak štampam — tome imioija sredstva ne do-sižu, : .' m i "i : , ... I

Preniiä toime saih slobodan, da i lovom pr li* kicm srvfraťm pozornost vlasti, ujstanova i pojedi-naca na okolnost, da ću sajmo onda biti u stanju, da, nastavrim u ovome svome radu, ,akpi- me vlasti, ustanove i pojedinci u tome potpomognu naruč'-vanjeimi izdlajnih knjiga,

Sarajewo, u martu 1932. Dragutin D. Veseli,

Lovstvo

Općenito

1. Šta razumijevamo pod lovstvom ?

Lovstvo je nauka, koja nas uči, kako treba po lovačkim pravilima i zakonskim odredbama ko-risnu divljač uzgajati, štititi i loviti, lovu štetne divlje životinje tamaniti i lovinu »Što korisnije upo-trebljavati. Nauka se o lovu preima tome bavi prirodopisom, uzgajan j em odnosno tamanjenjem, lovom i upotrebljavanjem korisne divljači i lovu štetnih divljih životinja,

2. Šta razumijevamo pod visokim i niskim lovom ? U pr i jašnje su doba vlastodršci (vladari, kne-

zovi, plemići) pridržavali sebi pravio lova na ve* like životinje (visoki, veliki lov), dok su lov na sitne životinje (niski, mali, sitni lov) prepustili svojim podanicima. Ova se razdioba i danas pridr1* žava u toliko, da se korisna divljač," ptice grabi--lice i zvjerad visokoga lova obifčno lovi tanetom (kuglom, kuršuimoim), d[ok se divlje životinje |§§ skoiga lova love sačmom. Nema stalne podjele, koje životinje ispadaju u visoki, a koje u nis'ki lov, nego je ona u raznim državama i po raznim struč-njacima razna.

3. Koje divlje životinje spadaju u visoki lov ? U visoki lov spadaju | l . ' o d k o r i s n i h i l i p l e m e n i t i h d l a -

k a r a : jelen, lanjac (dama. platan), dlivokoza, muflon i divlja svinja ;

i § g § k o r i s n e p e r a d i : veliki i mali te-trijeb, ljiestarka, gnjteili, divlje tuke, potrči (<d<rop-lje), ždralovi i labudovi;

3- o d z v j e r a d i : međed, vuk (kurjak), šakal (čagalj) i ris ;

4. o d p t i c a g ť a b i 1 i c a : orlovi i ušará (buhutavka, jejina).

4. Koje divlje životinje spadaju u niski lov ? U niski lov spadaju : 1. O d k o r i s n i h d l a k a r a : srna, sec, ku*

nič, puh i dabar; 2. od k o r i s n e p e r a d i : jarebica, kamie-

menarka, prepelica, divlji golubovi, drozdovi, viv-karice, šljukarice, kokošice, štrkovi, čaplje, pat-karice, gnjurci i pljenori;

3. o d ž v j e r a d i : lisica, divlj a maiöka, kune, tvorić, zrdav, lasica, vidra i jazavac;

o d p t i c a g r a b i l i c a : sokolovi, škanjci, lun je (Milvus), jastrebovi, jeje (eje, Circus), supi-nan (strvinari) i sove.

5; Šta se razumijeva pod srednjim lovolm? Gdje se osim visokoga i niskoga lova razli-

kuje i sredin ji lov, ubrajaju se u ovaj : sme, divlje svinje, vukovi, tetrjebovi i lještarke

8

6. Koje vrste lova razlikujemo ? Razlikujemo l o v p o j e d i n c e i l o v u d r u -

š t v u (hajka). Pojedince se lovi n a č e k i ili š u l j a n j e m .

7. Kako se lovi na čeki ? Lovac očekuje divljač na prikladnome mje-

stu (na premetu). A k o nema kakvoga prirodnog zaklona, načini sebi lovac zaklon-. Katkada se sa? grade i visoke čeke (zasjede), da bi v je tar manje ometao približa van j e divi j ači. N a zasjedi se čeka divljač u večer, kada divljač izlazi iz šume na

. našu ili u rano jutro-, kada se sa paše vraća u šumu. Ovaj se način lova upotrebljava na jelena,

srnu, divokozu, međeda, zeca, lisicu, jazavea itd

8. Kako se lovi šuljam jem ? Pri š u l j a n j u privlači se lovac divljači na

mjestima, gdje se ona pari, na .preme t ima i na mjestima, gdje se ona obično zadržava. Za lov privlačenjem potrebno je dobro poznavanje oko-lice i života divljači, onda povoljan vjetar t. j. takav, koji duše od divljači prema lovcu.

Privlačenjem lovi se jelen, srna, divokoza itd. a u vri jeme parenja oiponaša se pri t o m e i g l a s d i v l j a č i (vabljenje).

9. Kako se lovi ha jkdm ? Pri h a j c i dliže se divljač hajkačima ili ke-

rovima sa mjesta, gdje se nalazi i potiskuje pre-ma lovcima.

Razlikujemo šumsku i poljsku hajku.

10. Šumska hajka. Svaku hajku treba savjesna pripraviti i usta*

noviti najprije, gdje se divljač nalazi (pri viso-kome lovu), što se najlakše čini po snijegu. Oso* bitu paž ju treba posvetiti mjesnim okolnostima i smjeru vjetra.

Prije početka lova moraju se lovci uputiti u sva pravila, kojih se moraju držati, naročito, na kakovu se divljač smije pucati. Svi se lovci mo-raju bezuvjetno. pokoravati naredbama upravite lja lova.

Lovci se postave što tiše u udaljenostima od 80—120 koraika pred smjerom, u koime haj kači Uone i po stranama, ali treba lovce postaviti i među hajkače, jer dilakava divljač, ako se ne hajka Vrlo tiho, rado probija unatrag. Perad to> ne čini.

Svaki lovac mora tačno znati, gdje stoje su-sjedni lovci.

Čeku lovac ne smije napustiti, dok se ha jka ne svrši i mora biti potpumo miran. Pucati ne smije u smjeru lovaca- nego mora. ako nije mogao prije pucati, propustiti dvljač kroz lovce, pa onda pucati. Osobita je pazljivost na mjestu, kada se hajkaoi približe lovcima. Ranjenu divljač smije lovac potražiti istom po svršenoj hajci.

Pri hajci na jelene, srne i divlje krmke po-stave se lovci na premete. Haj kaci ne smiju ga-lamiti, nego mirno prolaziti šumom od vremena do vremena udarajući štapom po stablu ili zvi* z deci.

Pri hajci na zecove ne treba osobite paž l j r vosti, t m m pri hajci na lisice. U tome slučaju

5

mora lovac ďa bude svaki čas spreman da puca, jer lisica iskoči katkada prije početka hajke, a katkada topet neposredno pred hajkačima.

Pri. hajci na međede opkole se veći predjeli ša mnogo lovaca i ha jkam.

11. Poljska hajka.

P o l j s k a h a j - ka upotrebljava se na zečeve, jarebice i prepelice, a dijeli se u kružnu hajku i u češku hajku.

Pri k r u ž n o j hajci raziđu se naizmjence po-stavljeni ha j kači i lovci na d'esno i lijeva tako, da zatvore veliki okrug. N a znak poimliču se lovci i hajkači polako prema središtu, čime krug postaje sve manji. Puca se u krug. N a drugi' znak zau-stave se lovci, a hajkači dalje napreduju prema središtu. Sada se dakako puca samo napolje. *

Č e š k a s e h a j k a osniva na osebini zeče-vöj, da se vrati na mjesto, sa kojega je bio pro* tjeran. Red lovaca , i postrani lovci tvore prema naprijed otvorenu pačetvorinu, koja polako na-preduje. Stranama označi se put znakovima iz sla-me. Najbol ja su mjes ta na uglovima i u sredini

' reda. • . v - v -r"

12. Traženje prepeličarom, * P r e p e l i c a r o m traži lovac divljač po da-

nu na ..takovim mjestima, gdje ova obično prebiva. Ovaj se način lova upotrebljava na zeca, na pe-rad i na šljuke. N a zečfeve je navodno štetan, jer • da tim načinom lova. nastradaju najviše zečice.

13. Kako se hvata zvjerad i divljač ? Služimo se g vo ž dima, klopkama, mrežama i

vigovima. Imamo velika, jaka i teška g v o ž đ a za vuka i manja lakša za jaaavca, lisicu, vidru, divlju mačku, ptice grabilice i t. d. K1 o p k e su jednostrane i dvostrane, a upotrebljavaju se za tvoriće, kune, lasice i t. d. M r e ž e za divlje patke, gn jetele, jarebice i t. d. V i g o v i n. pr. za drazdove.

14. Kako se t ruje zvjerad ? * Truje se u prvome redu vuk i Psića, pa će

kod njihovoga opisa biti opširno govora i o tro-vanju zvjeradi.

15. Kako će se u ovoj knjizi obrad'ti nauka o lovstvu ,

Bavićemo se ; 1. prirodopisom i lovofmi korisne divljači,

zvjeradi i ptica' grabilica, zaštitom i ujzgajajem korisne divljači i tamanjejem zvjeradi ;

2. lovačkim psima, lovačkim: oružjem, lovač-kotm opremom i postupkom sa ubijenom! divljači.

Prirodopis i lov A. Sisavci (Mammalia)

/ . Zvjerad (Carnivora) 16. Koja su općenita obi'ježja zvjeradi ?

Zvjerad imaju potpuno zubalo sa jakim oč-njacima i deračima među kutnjacima, na nožnim

7

prstima imaju duge, šiljaste nokte, hrane se de? ruci druge životinje i strvinu ili su svfežderi.

17. Koje porodice zvjeradi ulaze u lovstvo u na-šim krajevima ?

U lovstvo ulaze : psi, mačke, kune i mededi. 1. PSI (CANIDAE)

18. Koja su obilježja porodice pasa ? Vitko tijelo sa uvučenim trbuhom. Mala gla-

va sa šiljastom njuškom i tuibasrttfm nosom. Niske noge imaju sprijeda pet, a otrag četiri prsta sa tupim noktima, koje ne miogu uvlačiti. Prstaši, koji izvrsno trče, ali se ne penju. Zderu osim ži-votinja i bilinsku hranu pa i strvinu.

U porodicu pasa spadaju: vuk, lisica i lova-čki psi.*)

19. Vuk (kurjak, Canis lupus). Velik je kao i torni pas (vaška), a ima 40—45

cm dugu repinu obraslu dugom gusliiom dlakom. Nosi je ravno lili prignuto a vrh jo j je crn. U stražnjoj j e polovini tijela slabije razvijen pa gleda kao prebijen. — Krzno mu je %'mi žućkasto sivo, a ljeti rđasto sivo, trbuh bjelkast, butine žuć" kasto-smede, iznutra bjelkaste. Oko vrata je dlaka kuštravfc. U'ši načuljene.

*) Prelaz između vuka i lisice čini č a g a l j (š a K a 1, Ga H I S ' ' a u r e u s ) , kóji pogdjegdje živi na kršu u južnim predjelima naše kraljevine. Moćna zvijer, koja ždere i mrcinu.

zastoja krvoloka umrtvio! i radi toga moraoj biti odrezan (amputiran) potrebnioi je, bar s v a t o po.1 a sata popustit i zavoj. Izia toßa treba čistim, nožem ranu duboko narezati i istisnuti š to viiše krvi. Ra-na se može isisati, pri čemu se isisana, krv -odmah ispljuje. Ovo može biti opasno po onoga, koji siše, ako H mu r,an(javai usta zadobije u ustima ili na usnajm|a ranicu sisanjem.

Ranu treb,a ispaliti usijanim željezom ili lapi-som. za tim isprati řastvoro/m hiperimangaiiovog kalija (2%) ili kairbolnom kisetooim (5%), željeza nijm hlo/riiidoim«, jodoivom tinkturloim ili jetkim laimo-nij,akom. Ujedemoime treba dati mniolgo j akoga al-kohioínoga pića< (konjiafca, ruma, rakije), ali ne od jedanput nego* pioimMo. Odrastao čojvjek imioići će da popije pola doi jedbogiai litra tih žestokih pića, •a da se Ee opije. Dl leci i slabijoj čeljadi d&íje se naravmoi imianje. Ova se pića da ju da r&izdražuju žilv'ce m tjerajfu ot rov mapollje. U ovu se ploitonju s'Vrihiu idlaju 4 isiredsfcviai za jako znojenje (lipov, z®? vin 18aj).

Ploistoji Kalmetotv (Cafaiette) zmijski iserum kioiji se uštrcavaj u većim količinami^ pod koižu u* jedlenih osio|b&, ali gaj obič'Aoi nen*a tamjo, gdje gia treba.

Oko! uf'edetioigia mjes ta daju se (injekcije od 1—2%, raistvora kaJiium-hipermänganiata ili lod hlon roiv^j vapna (1 dio ma 9 dijejojva vode, a od tojgia 2 kuibna cm na 48 kub. cm. vlode).

Uspjeh raznih narodnih lijekioiva bez vrijed-nosti i naJznih čarolija trebsa tumačiti tabo>, dfe smrt od zsmiljina ul'feda — k&kioi je prije billol nave-deno dlodiuše miože, w ne mora nastupiti.

S A D R Ž A J :

L O V S T V O

Općenito. Str. Visoki^ niski, s redn j i lořv* — — 1 Čeka, šuljanje, hajka, t raženje prepeličarom 3

Prirodopis i lov. S i is a v e i

Vuk • H — — _ 7 "Lisica • — — — — — j^H-; ' -^- .— — 10

Trovanje (Sitrihinjotm — —̂ — —• — 14 Divlja m t ó k a '' ^ I B B ~^ ~ ^ — .21 Kuma bjelica /-W — — B g l - - - '— Ä 22 Kunia: zlatica — — —" H ggSS J 24 Tvosrić !—• — — — — ^-v; — 26 Lasice. \ • —' — — •—. —:";iliBi'— — • — Lov sitne zvjeradi . r^- — — — —: 29 Vidra • — — : — — — —; — — 31 Jasenac .— — — — — — — 33

r Međed ~ H l •— — 35 DiviOikaiZia. — ' — — — — — - '— 38' J d e n — — ?** — , — — . — — 40 Smm — — — 9 G — — 47

V

188

Divlja svinja —i — • —* — — — 54 Obični zec — -— — • —; — — — —- 57 Alpski ili bijeli zec i divlji kunić — — —- 64 -Vjeverica i puh — — —- — — — |l§|jj 65

P t i c e Sofco sivi, kralolulj, banatski, lovac, kragulj ić

i kragulj ic — — " 67, 68, 68, 69, 69 i 70 Vje t ruša klo&anka, bjetanokta i kioipčić — .70 4 O^ao krstaš, suri, Štekavac, ruski, klokotaš, t

kli'čbći, hercegovački, patuljiaisti, r ibar i 72 • ZHiiijar ~ -— —. — - — — — - - J§j — 72 •

Škan'jac mišar, oisaš, stepski, bjeloirepi ili BK ćasti — —- • — — ~—- —• — 7r: 5, 76

Lunjia crvenkasta i cmkas ta — — — - 77 , Jaistrijeb, kobac, patuljasti jastr i jeb ili kloihac

srpski -— — — —; — — — — 79 Ej a pijuljača, livad^rka, striarica i dalmatm*

ska — — — — — — —. —• 8'J Sup bjeloglavi ili bjeloglavu lešimar, siup: »star- V

ješina i crkavica bijela — — « -— — 82 Brkut ili kostoherima žutoglava — — — 83 Sovuljaga bul j ina •—" —- — — — | — : 84 Sova mháa ili ušarica —̂ — — — 84 Sova močvarica '— '. — —: — . — 85 6uh lulama c — W ' —* — — ' — I — 85 1 Slavina šumsk,a, kapčić, jsistrebača i bijela — 85 Soivica mirtvaičlka — — — — - ^ r f . - -87 Kukuvija smrtna — — — — — — 87 . Ćukuša kukavicai — — \ — — • — 87 Ü Jej,a drijemiavica — — — — ^ — 88 Lov' na ptice grabilice — -—• — - 88 Vran ciavrain i vrana galo vrtana • —- — — 91

189

V r a n kovač ili bijela 'Vrfeina — — —- — 91 Vran gaóaic ili poljiska vrana — — — 91 Öavka zlogadnjača — — — — —; 92

• Kreja planinskaJ ili tusto kljuna — — — 92 •švraka maruša — —- — — — — — 92 Saóika kreštaliba — — — — —1 92 D r o z d břaveiiijah i imalaš Hp| — — Obični gnjetaoi ili fazan — — ; — 94 Te t r i j eb gihihan ^ — — — — — 97 Tetr i jeb rniženac — — —

_ _ __ 101 Tetr i jeb kioipilj,asti . —'' — — — 102 Ljéštarka gluha — — — • — — — 103 Jarebica) p|o|ljska ili trčka isfcoržulja — 1 0 4 JiarebiCiä grivnja ili kamenarka — — 106 Prepelica pućpura —' •• — —̂ — 107 Golub grivnj<a,š> duplja š,-divlji i grlica d ivdja 108 Strk bijeli, crni (Vjela i crna roda). — — 110 Čaplja siva, danguba i ostale itapije — — 110 Bukovac nebolgeld — — — — • -— — H l Nivak posvizdač ; —-• — — — ,— — 112 Šljuka bena ili šuimska šljuka — — — 113 Močvarne šl juke — — — — — 115 Nebrba draplj,a ili veliki potrk — — — 115 Lisbai crna i io|uša zelenomaga — — — 116 Prdenac prepđičar —r — - — —• — 116 Labudoivii — —• p j — — — — — 117 Divlje- guske —; — — '^f- - — ~ '— 118 Divlje patke — — '— — — — f - 118 Ronci — — —. — — — — — —. 120 Vranac veliki — — — — — « -—•- 120 Galeb obični i galeb burni — — — 122

190

Cigra obiičina i čigra crna — — — — — 122 Gnjurci i pljevari — — - — — — ' —- 123

Lovačko oružje i oprema Vrste lovačkih pušaka — — — — — 123 Dijelovi puške — —•• — 125 Svoj stvia dcibre lovačke puške — — — 126 Čišćenje i uzdržavanje puške - •— —- 126 čuvanje i upotreba lovačke puške - — 127 Fišeci (patrone), barut, taneta i salčjma — 128 Lovački noževi i lovačka otprema — — 130

LOVAČKI PSI Općenito o lovačkim psima - — — ' — — 131 Keriovi (brakivci, brakovi) — L — — — 132 ř Prepeličari — ' — — — — — 132 Jazav&ri — — —- — —• — — 133 * PafSffa hrana,, pranje i njega pasa — — — 133 Pasja pošaist — —* |jjlf - — — -— -— 135 Bjesnoća, šuga i druge bofl est i pasa — •— 139

Postupak sa ubijenom divljači Vađenje droba i postupak po svršenoj hajci 140 Ostvarenje, divljači — — ..— —• -— 141 Vađenje droba pernatoj divljači — — — 142 Gulennje, zulačenje i napinjanje kože -— 142 • Otpremanje divljati — —• — — —1 144 I

RIBARSTVO Općenito — — — — — — — ™ ; 145

A. Naše slatkovodne ribe Općenito» — — — — — — — 146

v f i • ' 191

L O S J O S n j a c i (p(a^tnvia piotočna, zlatovka, imladica, inekousmca, zub atak, glavatica, lipan, «aitnerikaiijska zlatovka, amerikanska př^strviai i losos) —; — —• -— — 147

Š a r a n o v k e (šaran obični, karas, lin ili li* njak, mren.a ili bradač, piškor ili čikov, bje* lica prava, bjelica crvenjoiperka ili hladnjar

./čia^ili kl j em) .—• — — — — — 150 O kiu n o ' v k e (okun. ili grgeičl, smuđ i đav'ol*

ski kurjak) ' — — —1 — — ~~~ | § | Š t u n k a i č e (štuka) — — — — 153 Solimo Vc i (soim olbföni) ••' • — — 154 J e - Q i u l j a č e ( j e g u l j a ili u g o v ) ^ — — 154 O s t a k l i č n i c e (imloruna i kelčtiga) — — 155 Gíáiovice — ,—' — — — — — — 156

B. Uzgajanje i zaštita) riba.

I. R i b n j a c i Pojam, izgrađđvanje i Vnste ribnjaka —r — 156 Ribnjaci za mriješténje, za legloi i sitne ribice 157 Ribnjaci za prezimljavanje — — — .— 158 Spremnice za, ribe određene za prodaju — 158 Napuštanje riba u ribnjake — — — 158 Đfubrenjen ribnjaka i hranjenje ribe — — 1 159

II. U m j e t n i o i d g o j p a s t r v e . Kako se umjetno uzgajaju pastrve — — 159

#KK192

III. N e p r i j a t e l j i r i b a

"Najvažnijii neprijatelj i riba " —' — —̂ — 162

G, Vrste ribolova

I. U d i c e Običtaa udica —. — —- — — — — 163 K],apiaic - - — - i — — — — • — 164 Kanaif ~ — - — —• 166 Strug - — — — — — — —• — — 166

II. M r e ž e Plavarica '. '— — — — —: —•- — — 167 Čelinac (virnjač i vlak na pačju nogu) — 167 Trbok i prigiámjač — — — — — —• 169 Čiznjak — — " — — — — — — 170 Salčlinand^a i siaičma — •— —: — — —, 170

III. V r š k e Vrške — — — —! — — — — — 171 Bubiainij 1 — — — — — —• —- 173 Krilaš — — — — — — — — — 173 Bacalo- — — — — — — — 175

IV. Z a b r a m j e n i n ® č i n r i m o* 1 ioí- v a

O stí v'e, trovanje, eksplozivi — — — — 175

Uzigoj raka potočara — — —. ;— — . >177

Naše zamilje icítroivnice . -— .<—• — ; 182