Univerzitet u SarajevuŠumarski fakultetPredmet: Uzgajanje šumaŠkolska godina 2012/2013

Tema: Abies alba (obična jela)

Predmetni nastavnik:Prof.dr. Faruk Mekić

Student: Marko Matić

Odjel: Spermatophyta (sjemenjače)Pododjel: Gymnospermae (golosjemenjače)Razred (klasa): PinopsidaPodrazred (podklasa): Pinidae (Coniferae)Porodica: PinaceaePodporodica:AbietoideaeRod: AbiesRed: PinalesVrsta: Abies Alba

SISTEMATIKA

●Rod jela ima oko 40 vrsta drveća.

●Rod jela se dijeli na deset odjeljaka i dalje na pododjeljke.

● Težište sistematike počiva na morfologiji ženskih šišarki.

●Najznačajnija vrsta u BIH

●Obična jela je rasprostranjena u planinama srednje,južne i djelimično zapadne Europe.Na sjever ide do Poljske,na zapad do sjevernog dijela Španije,na istok do istočne Rumunije i Bugarske,a na jug do sjevernih dijelova Grčke.

RASPROSTRANJENOST

●Rasprostiranje obične jele u Bosni i Hercegovini je prisutno duž dinarskih planina, u više odvojenih,većih ili manjih područja.Ukupna površina šuma gdje raste obična jela iznosi oko 563.000 ha ili oko 50% svih visokih šuma Bosne i Hercegovine.

- Obična jela raste na dubokim,plodnim,humusom bogatim tlima.Što se tiče pH reakcija tla obična jela uspijeva na kiselim tlima 5.6 do 6.0.

Zahtjeva stalnu visoku relativnu vlažnost zraka sa umjerenom temperaturom, čime se karakterišu naši brdsko-planinski predjeli.Područja jelovih šuma imaju

srednju godišnju temperaturu zraka 5-8 °C.

STANIŠTE

Obična jela je veći probirač od smrče u pogledu mineralnih soli u zemljištu.Njene mladice dobro rastu u šumskom hladu,mada obična jela zahtjeva nešto više toplote od smrče, a i sjenku više podnosi od smrče.U izvjesnoj mjeri podnosi zimske mrazeve,ali strada od proljetnih,kasnih mrazeva, a isto tako strada od suše.

U prosjeku do 40(-60)m visoko drvo i sa promjerom debla do preko 2m pri optimalnim uslovima rasta.Korijenov sistem osim snažnog bočnog korijenja ima i kratki centralni korijen,koji prodire relativno duboko u tlo. Kora ja na mlađim stablima sivkasta,glatka,a u starijoj dobi potamni i ispuca uzduž i poprijeko.Krošnja je piramidalna ili valjkasta,u starosti pri vrhu zaravnjena,a grane se nalaze u pršljenima.Pupovi su u pršljenima kestenjaste boje,dugi do 3 mm i nisu smolasti.Iglice su plosnate,sa gornje strane tamnozelene,sjajne,a sa donje strane sa dvije paralelne bjelkaste pruge duge oko 3 cm i široke do 3 mm.

MORFOLOGIJA

Obična jela je jednodomna, ženski cvjetovi su na gornjoj strani najviših grančica u vidu malih šišarica,a muški su u resama,u pazuhu četina.Jela je ianemofilna vrsta.Dobro podnosi zasjenu te u zastarjelom oblikumože živjeti i do 200 godina.Cvjeta tokom proljeća od aprila do juna.Na osami cvjeta između25 i 35 godine,a u sklopu između60 i 70 godine života .Obilnorodi svake 3-8 godine.Razmnožava se sjemenom.Urod sjemena ovisi o intezitetu Sunčevog svijetla.

BIOLOGIJA

Plod obične jele je šišarka. Šišarice obične jele su pojedinačne,smještene na vrhu stabla,uspravne,raspadaju se na stablu odmah nakondozrijevanja.Sjemenke su čunjaste,ili nepravilno trouglastog oblika,sa smolnim kesicama.Krilce je jedno,potpuno obuhvata i dijelom je presavijeno na drugu stranu sjemenke.Sjeme ima embrij i mesnatiendosperm.Sjeme je žućkasto,do 9mmveliko,rebrasto.Zrele šišarice su oko 16 cm duge i do 5 cm široke.Sazrijeva istegodine i u oktobru otpadaju ljuspezajedno sa sjemenom.

PLOD i SJEME

Šišarice jele se sabiru ručno,prije nego što su se počele otvarati,sa stojećih,rjeđe oborenih stabala i to najprije najužnim ekspozicijama i sa stabala sa potpuno osvjetljenomkrošnjom.Prije sabiranja utrđuje se rodnost šišarice i punoća sjemena.Sjeme je veomaosjetljivo na mehanička i fiziološka oštećenja,pa se zbog toga preporučuje da se šišaricesabiraju u vrečice,kese i sl.

SABIRANJE ŠIŠARICA,TRUŠENJE I VAĐENJE SJEMENA

Odmah nakon branja šišarke treba još u šumi zaštititi od kiše razastiranjem pod strehu,u sloju debelom najviše 20-30 cm i povremeno pregrtati.Ili ako nema nadstrešnice,šišarice treba transportovati do mjesta trušenja.Tu se šišarice suše u slojevima do 20 cm,u suhoj i zračnoj prostoriji u kojoj temperatura zraka nije viša od +20 C,što traje od 6-20 dana.

Od bitne je važnosti da zrak u trušnici stalno cirkulira i da se šišarice dnevno pregrću.Takvo,djelimično prosušeno sjeme treba odmah zasijati.Međutim ako sjeme namjeravamo transportovati na neku dužu relaciju ili ga konzervirati za kasniju upotrebu,moramo ga dalje sušiti.Čuvati(konzervirati) kroz period duži od 6-8 mjeseci ima smisla samo za kvalitetno sjeme,tj.zdravo i neoštećeno sjeme koje ima relativno visoku klijavost.Neekonomično je konzervirati sjeme lošeg kvaliteta.

Obična jela nije takopolimorfna vrsta kao npr. crni bor ili smrča,te se najčešće spominju samo dvije forme(forma alba i forma pyramidalis).Tipična forma alba je visoko drvosa horizontalno odstojećim granama i općenito je rasprostranjena. Mjestimično unutar arealaove vrste raste forma pyramidalis.Također postoji iveliki broj kultivara,koji imajurazličit habitus i iglice.

VARIJABILNOST

Obična jela se u pravilu školuje kao dvogodišnja,ali također

ponekad kao jednogodišnja ili trogodišnja.Ova vrsta po

svojim osobinama i po svojim zahtjevima je slična duglaziji

po svojoj osjetljivosti,što zahtjeva također rad po oblačnom

vemenu i isti dan treba obaviti presađivanje.Ako to nije

moguće provesti,potrebno je izvršiti trapljenje,na kakvom

pogodnom mjestu u hladovini.

ŠKOLOVANJE OBIČNE JELE

Zbog velike osjetljivosti na mraz na otvorenom prostoru i zbog teškog sjemena, koje ne može da se raznese na veće udaljenosti,

jela se po pravilu ne obnavlja čistom sječom.Čista sječa u jelovim šumama u kojima je i nadalje predviđeno gazdovanje sa jelom

može se primjeniti samo u izuzetno povoljnim klimatskim prilikama za jelu

U polusjeni,koja nastaje bočnim zasjenivanjem od ivica stare sastojine,jelov podmladak se odlično razvija i nalazi zaštitu od

ekstremno niskih i visokih temperatura.Ako se vrši sječa u obliku

krugova,ove kružne progalice mogu imati promjer od 10-15 m.

Ove kružne progale se u narednim zahvatima koncentrično i

postepeno proširuju.Ovo proširivanje treba da bude lagano,da na oslobođenom uskom rubu jelov podmladak u potpunosti može da se koristi bočnom zaštitom stabala stare sastojine.

OBNAVLJANJE

Sigurniji i veći uspjeh u podmlađivanju čistih jelovih sastojina postiže se primjenom raznih sistema skupinasto-oplodnih i

prebornih sječa.

Skupinasto-oplodne sječe se vrše najčešće u obliku pruga ili kružnih površina.Širina pruga,odnosno kruga iznosi15-20 m. U pripremnoj sječi se vade samo bolesna i nekvalitetna stabla. Od preostale mase u godini punog uroda jele vadi se 30-40%.

Završni sijek na osnovnim skupinama se izvodi onda kada se jelov podmladak razvije u tolikoj mjeri da mu zaštita materinske sastojine nije više potrebna.Ovo se postiže kada jelov podmladak dostigne starost od 15-20 god. i visinu od 1,5-2,5 m.Na padinama koje su izložene većem utjecaju vjetrova i štetnom isušivanju zemljišta,pri primjeni određenih sistema skupinasto-oplodnih sječa,veličina skupina je u pravilu manja,a period obnavljanja duži.

Na taj način se usporava otvaranje unutrašnjosti sastojina i smanjuju eventualne štete na jelovom podmladku od ranih i kasnih mrazeva.

Prema biološko-ekološkim karakteristikama jele zaključuje se da joj odgovara preborni način obnavljanja.Na taj način osjetljivi jelov podmladak na mraz i visoke temperature koristi dugo vremena zaštitu stabala materinske sastojine.

U jelovim sastojinama sa malim učešćem bukve,koje se nalaze u području optimalnog prostiranja bukve, i kojima se gazduje na preboran način,bukva se na mnogim mikrolokalitetima podmlađuje vrlo brzo i postaje konkurento sposobnija od jele.Na taj način se povećava učešće bukve u podmladku i time se omogučuje formiranje mješovite šume bukve i jele,sa dominantnim učešćem bukve.

Zbog toga ,u pogledu inteziteta proreda treba razlikovati dvije grupe četinarskih sjemenskih objekata: jelove i ostale.

Za jelove,u pravilu ne bi trebalo smanjivati sklop ispod 0.7.

Nakon završenog popunjavanja nepodmlađenih progala sa sadnicama jele,vrši se njega jelovog podmladka u grupama.

Njega se sastoji u uklanjanju jedinki lošeg kvaliteta, a u kasnijem stadijumu razvoja i nadraslih stabalaca kao opsanih konkurenata i budućih predrasta.

Jače granata jelova stabla,koja zasjenjuju jelov podmladak u donjem dijelu se krešu odrezivanjem,ne samo suhih,već i pojedinih zelenih grana.Pošto se jela uzgaja obično do debljih stabala,grane se mogu rezati na stablima debljine 20-25 cm u prsnoj visini.Grane koje se režu ne treba da budu deblje od 4 cm.

Pravilno razmještena u prostoru ,ostavljaju se samo ona stabla koja su zdrava i pravilno oblikovane deblovine i krošnje.

NJEGA JELOVIH SASTOJINA

Obična jela je najrasprostranjenija četinarska vrsta u planinskom području Bosne i Hercegovine.Ipak čistih jelovih šuma ima vrlo malo.Na području Hercegovine jela na krečnjaku gradi posebnu zajednicu pod imenom Rhamno-abietetum. U brdsko-planinskim predjelima izgrađuje mješovite šume najčešće sa bukvom (Omphalodo-Fagetum),a još se javlja i sa smrčom,bijelim borom i drugim vrstama,a česte su i acidofilne šume jele(npr. Blechno-Abietum).

JELOVE ŠUME

HVALA NA PAŽNJI