N.W.WALKERNatrag kzemlji...

radi samoodranja

Komentari o slobodi,na inu ivota i prehrani

N.W.WALKER

Natragkzemlji...radi samoodranja

Komentario slobodi, na inu ivotai prehrani

Za dvoje te molim, ne uskrati mi dokne umrem:Udalji odmene licemjernu i lanu rije ; ne daj mi

siromatva ni bogatstva: hrani me kruhomdostatnim" (Izr. 30, 78)

Oh, radostplavog neba i istogzraka,veselog pjevanja ptica,

doma uprirodi u kojem vladasloboda od tjeskobe i nestaice!

Biti blie Bogu u vrtunego igdje drugdje na zemlji!

Ilustracije

KuaJoyce iJamesa. 16Oh,dajmidom! 63Kua ikuhinja 92Bikpasmine dexter 97Kravapasminedexter 98Patuljaste koze 103,107Biserka 111Biserke 118Jobiserki 120Perad 125,126,P ele 127Gliste. 140Bijeg oddepresije 145Vidi bebe! 151

6

Sadraj1.Odrediciljsvomivom 92.Zarseradioigrinasre u? 13

3.Tvojaprigoda 174.Seoskiivottezove 24

5.Gradidje ak 286.Nematajveprionikposlu 377.Znalistojeglad? 418.Vrijedipromisliti 449.Kad je prerano za po etak? 4810.tomogudrugi,moeiti 5211.Vievoliivjetiugradu? 5612.Grad i ovj ek 6413.Hajdemo! 7214.Puenjemoebitipogubnopotvojbrak 7915.Suenjehrane 8616.Dexterpatuljastoirskogovedo 9317.Patuljastekoze 10318.Biserka 111

19.Perad:kokovrijedi 121

7

20.P ela,konicaimed 127

21.Glistezatvojetloitvojezdravlje 13622.Uivaj u ivotu kakav si sanj ao 14623.Zaklju ak 15224.Epilog 155

8

1.Odredi cilj svom ivotu

Pro itaj svaku rijeove knjigei svojim mislima lutati daj

ispod plavog neba i blagih kiatamo u dragiseoskikraj.

Zato si ovdjenazemlji?StoMajkaZemlja uvazatebe?Stomoeponiznotlou initizatebe?

Neki mudri propovjednik napisa: Samo nekolikocentimetarazemljinepovrinedijelinas odsmrti."

Vrijemeje da se vrati kZEMLJI. Ui iz iskustvadrugih i okoristi se njihovim pogrekama. Drugi su

9

postiglineovisnost i sigurnostnasvojih nekolikojutarazemlje.tomogudrugiu initi,moeiti.

Ovaknjiganijenipotouop ena.Napisanajezatebei tebije namijenjena. Tko zna, kadovuknjigudokrajapro ita,moda e otkriti tajnukakopostiimirusredsvjetske halabuke.

Imalitvoj ivotsmisla?Jesilizadovoljansasvojimivotom?

JesiliSRETANiZADOVOLJANsvje nomtrkomi stresomsvojihdnevnihdunosti?

ezne li ikadazaEMANCIPACIJOM?Divan li je izraz EMANCIPACIJA! Znai OSLO

BO ENJE! Znaiskidanjeokovasroba.SLOBODA znai ivot kakav ELI ivjeti. Biti

slobodan znai okusiti svu puninu ivota, ivjeti ivotkoji imaCILJ!

Budi stalno svjestan injenice da sloboda nosi sasobom veliku odgovornost.

Zna lizaushit to gabude ipkaste sun ane zrakedok se jutrom probijaju kroz kronje drve a, smirajisunca to miluju zapadni nebosklon palei ga vatromboja koje presijecaju dah? Ushit sjena to se izduujutkajui snene mate na dnu dubine due, mirijadasvjetala sazvijea u ledenoplavoj dubini neba ciezimskeno i?

Zna li ushit to ga stvara topli vjetar to pirkazrakomzasi enimmirisimamladog sijena, ili lahor to

10

od borova gaja ili mirisnog vo njaka u cvatu, somamljuju imdahomdivljekozjekrviislatkimvonjemjaglaca, eta ispod nezaklonjenog neboplavog svoda usmiraju dana?

Tojeono stoje SvemoguiBogstvorio sposebnimciljem. SvejetostvoriozaTEBE!

Gra evine od betona i opeke, asfaltne ceste icementne plo nike napravio je ovjek. emu slue?Svrha im je da dre na okupu ljudsko mnotvo kojenemanikakvaciljaosim svoje svakodnevnejurnjave.

Premnogi su varkom i zabludom uvu eni u vrtlogvelegradskogivota,adanisushvatilinicijenilionotoimjeStvoritelj odrediotimeto suserodili u seoskomokrujukoje sunapustili.

Svevie ljudi ienabjeiodpritisaka i razo aranjavelegradskogivota,nalazejedrozdravljezasvojetijeloi mir za svoju duu, otkrivaju nanovo smisao svogaivota i vlastito samopouzdanje, a povrh svegaobnavljaju vjeru u Svemogu egBoga i njegove darovekoji sunanjih ekali.

Velegradska samoa mnogima stvara osje ajusamljenosti, izoliranosti, zaputenosti i povrh svegaodba enosti. U samoi ivota u polju ovjek moeudisati zrak slobode i nesputanosti, moe obujmitiprostrtuprirodu, punu svakogblaga to galjudsko srcemoe poeljeti. U tako smirenu okruju ovjek moeosjetitiBoga,moerazgovaratisBogominaipo inak,smiraj i olakanje. Ljudski ivoti su vei od svih

11

glomaznihgradskihgra evina.Uvelegradusenemoeuivati u divljem cvije u, raznovrsnim pticama,draesnimstanovnicimapoljai uma,potoka ibrzaka.

Polja i umenudebezbrojjestivihbiljaka, cvjetova,korijenja i bobica, dostatnih za prehranu ovjeka injegove obitelji.

Razumijesedapostoji ipitanjeprivatnogvlasnitva,jertinebihtioprestupitituume u,kaotonebihtiodadrugiulazeutvoj posjed.

Uzevi sve u obzir, to jo ovjeku treba? Samojednastvar: daodenaselo ipotraiku u,nepredalekoodmjestagdjeesvremenanavrijememoinabavljatipotrebnestvari,padaondaiviivotomkojiimasmisla.

12

2.Zarse radi o igri

na sre u?

Bi li tisjedio naobalii ekao, pun uzdaha,

ne bi lipresuila rijeka,pa daprije e bez straha?

Takveosobe neive veivotareodozbiljne odluke bjee,ne bi nipomakliprstom

dalje odsvoga mjestagdje lee.

Koliko ima voljnih da ustanui sko e upustolovni un?

Evojednoga koji se otisnuo naputzbog ivota toje smislapun.

Jamesjebiomlad ovjekuvelikom gradu. Upravoje napunio 34 godine. Posluajte to on ima rei onaputanjugradaukojemserodio,odrastaoioenio.Ukolote ini svakodnevice pitao se o tome kako ivjetiivotomkoji imasvrhu.

10 godina sam radio na istom radnom mjestu.Zato? Za novac i promaknu e! Odlu io sam da neurtvovati svojezdravljezanijedno odtoga.

Prijenekolikogodinanapustiosamposao.Kodkuesam zatekao svoju enu Joyce umornu i razo aranuivotom. Nae dvoje djece, devetogodinji Jimmy isedmogodinjaLinda,ume usobnojsva i.Aktomuijasadabezposla!

Duo, rekao sam eni hajdemo sutra izai bilokamo u prirodu. Pripremi sve za dvatri dana, akoodlu imotolikoostati."

Smjetajestanomzavladaomirii ekivanje,adjecasubila ushi ena.

Sutradan smokrenuli bez ikakvaplana i programa.Nakon kojih 150 milja doli smo do nekog gradia izaustavili se da ru amo. Izlazei iz restorana ugledao

14

sam na susjednim vratima natpis Prodajanekretnina".Kao dami neto reklo dau em i reknemmeetaru daelimnaimjestoupolju.

Ba imamnetozavas, rekaojeonostavitesvojauto, ii emomojimvozilom."

Pet milja sjeverno od gradia zaustavio se nakorovom obraslu prilazu k maloj zgradi, na kojoj jenekoliko prozorabilo porazbijano, dva su kapka visilaustranu, drei se svaki na samo po jednoj arki. Nazidovimanijebiloni tragaboji.

Nama, gradskoj djeci, mjesto je izgledalo krajnjeobeshrabrujueiodbojno,alimeetarnasjeipakproveoku om. Korak po korak nam je pokazao kako bismozgradu uz malu cijenu sami mogli lijepo popraviti.Zatimnasjepoveokrozpravuumukorovadoistotakooronulihkokoinjca i staje i upu ivao nas u umjetnostpopravljanja starih zgrada.

Koliko zemlje ide s ku om?Namojepitanje rekaomije40akri,asveuzveomapristojnucijenu. (Aker, iliakra, 0.40 ha, u daljnjem tekstu jutro op. prev.)Vlasnici su traili 10.000 dolara, ali je meetarnatuknuo, dasuvoljnizapoga anje samnom.

Joyceijasmoseporje kali.Kona no,rekaosamjoj,najamnina ne donosi kamata. Vlastiti dom je jedinomjesto gdje smo slobodni i nezavisni. Pitao sammeetara,bismolimoglikupitikuui10jutarazemlje,smogu noukupovineostalih30jutaranakon5godina.

15

Meetar je mislio da to moe srediti, a tako je iu inio. Od nae ute evine izdvojili smo mali polog isklopili pogodbu.

Kad sam mu spomenuo obeshrabrujue stanjekorovom obrasle oku nice, iznenadio nas je izjavom:To je najbolji dokaz daje tlo veoma plodno. Ne eteimatipotekoazauzgoj svevaehranenaovomtlu."

Priloeni crteevampomoidaviditekakoje sveizgledalo slijedeegodine.

Stosumoglidrugi,moe iti.

16

3.Tvoja prigodaKakoje krasan planet Zemljasasvim to smrtniku treba.Ne nedostaju prigode,

One, poputkie, dades neba.

Kakoje bogat ovaj dan i naratajprigodama svake ruke,

to ekaju na tvoju odlukudase vratikzemlji bezmuke.

Zemlji to jenai oci znojem i suzamaotkupie za Svemogu eg Boga

dau slobodi i bezstrahaive odplodova truda svoga.

Ovo je tvoja ansa, prijatelju tome ita,posluaj zova zemlje glas.

Sve uovomivotu imasvojkraj,promijeni se nabolje, sad je as.

Ovaj zanimljivi svijet u kojem ivimojo uvijekjepunprigoda zautiraenovihputova, iako se ini dajesvazemljazaposjednuta i imasvogavlasnika.

Nijebilovremenaukojemjebilozanimljivijeivjetikao to je vrijeme naeg narataja. Svakodnevnozahvaljujem Svevinjem Bogu to je stvorio ovakodivan planet ZEMLJU i sve to je na njoj, i tomijeomogu iodaivimdovoljnodugodavidimnevjerojatninapredakto sedogodiozavrijememojegaivota.

Danas, ako ivimo na farmi, ne moramo prolazitikroz sve onepotekoekoje suprolinai preci to sunaselili ovu veliku zemlju. Oni su bili toliko zauzetipodizanjemdomovaiborbomzasvakodnevniopstanak,dajesamaborbazagoliivotbilaherojski in,ukojojsupreivljavali samojaki ihrabri.

18

A kad se naa velika zemlja razvila dotle da jenacionalni bruto proizvod omogu io opskrbu proizvodimaiuslugamapocijenidostupnoj isiromanima,svijet se po eo mijenjati. Roditelji, ro eni i odrasli zavrijeme ekonomske krize, nisu htjeli da njihova djecatrpeistepotekoekojesuonipretrpjeli.Takojenaratajza naratajem nastojao pruiti svojoj djeci to viezemaljskih dobara, sve dok se dananji narataj nijekona nopobunioprotivmaterijalizma.

Proui ovaj mladi narataj i otkrit e da se radi ovrlo zanimljivom izdankumladog svijeta. Ve inom sudobro kolovani, ali supotpuno izgubljeniuodnosunamaterijalne ambicije. Oni trae i trae, nastojei naineto tobiusebisadravalokakvupravuvrijednost, akadanauodgovorenasvojapitanja, spremnisupo etiivjeti osmiljenim ivotom.

Ovaj mladi svijet promatra svoje roditelje i ostalebive narataje, te neopozivo odlu uje da ne elinastaviti takav slijedpokoljenja,jer, op enito govore i,njihovi roditelji i, moda, djedovi nisu nikada okusilipravu sre u. emu bi onda oni nastavili njihovimstopama? Ovaj mladi narataj eli STVARNI,VRIJEDNIIVOT, akomoguikakodonjegado i.

Pobunaovemladostijeotvorenaibezobzirna,tosevidi po njihovu odstupanju od svega to se smatrapravovjernim" bilo da se radi o njihovu odijevanju, eljanju, govoru ili na inu ivota.

19

Svemogui Bog je pozemljarima dao ispravnesmjernice. Tojeopisanounjegovupriru nikuSvetomPismu. Izrekaoje nedvosmislenim rije ima blagosloveto e sii na one koji odlue slijediti njegove upute.Jasno je nabrojio prokletstva i bijedu koju moguo ekivati oni koji svojevoljno odaberu ii vlastitimputem,neobra ajuipozornost nanjegoveopomene.

Priznatu da smokojih dvadesetgodina ija imojaenamislili dapoznajemoSvetoPismo, budui dasmooboje imali izvrstan vjerski odgoj. Ipak, kad nam jenapomenutodapozornijeprou imo10zapovijedi,ostalismo iznena eni. Kad nam je arko preporu eno treepoglavlje prorokaMalahije, bili smo stvarno zate eni ipotreseni. Ovo poglavlje govori o davanju Bogudesetine od sveukupnog naeg prihoda. Poznaje sekaoZakon o desetini. Hajde pro itaj to poglavlje, pa eboljerazumjeti to senamadogodilo.

Odre enojeprijetisuegodinaitajeodredbaostalana snazi do dananjegdana, daje temelj BojegnarodaDOM, ijisuukrasdraesna,zdravadjeca.Onjezacrtaoplan po kojemmutreba ljubiti i tovati svojuenu, aona da ljubi njega i bude skrbna supruga i majkapunaljubavi. Muu je dunost da opskrbljuje dom svimepotrebnim. ena se treba brinuti o domu i u initi gaugodnim boravitem u kojem e oboje sa svojomdjecom ivjeti u sre i. Zajedni ka im je dunostpou avati i odgajati djecu po naputku Njegovapriru nika,SvetogPisma,takodarastuuzdravlju,snazi

20

i razboru, te usvoje vrijemenausuprunike iz sli nihobiteljiinastaveprocesodranjaljudskogroda.Takoese planet Zemlja moi napu iti snanim, zdravim ibogobojaznimosobamaiizrastiuSNANENARODE.

Povrh svih velikih naroda na Zemlji stoje naeSjedinjeneAmeri keDrave,buduidasu ihutemeljilinaiprecikoji sutraili zemljugdjebi semogliklanjatiBogu po svojoj volji, a da ne moraju slijediti nikakvuvrstureligijeukojunebivjerovaliikojubi imdiktiralonekodrugo ljudskobi e.

Mismootvorilivrataljudimaizsvihzemaljakoji subili potla eni i udjeli za slobodom. Slobodaje tolikoutkanaunaebi e,dasesvatkoosjeaspremnimzanjusvertvovati.Namlainarataj danasnastojio itovatitu slobodu u svakom vidu svoga ivota. Ali nitko nemoe biti slobodan ako ivi suprotno Zakonima izknjige tojujeBogdao svomenarodu.

Ono to ini ivot tako zanimljivimje injenica dasvatko u ovoj velikoj zemlji imamogu nosti raditi togodmusesvidi.

Naprvipogledmoe izgledati danikomunijetekonapraviti pravi izbor, ali nijebatako lako. kolovanjeje dostupno svima koji ga ele, ali ima mnogo stvariizmeukojihtrebaodabrati, tako semnogi lako zbune.Toje kaokad stoji kraj stolaprepuna najbiranijihjelaodkojihcurivodaizusta,pasenemoeodlu ititobi,budui da eludac imaograni enuzapreminu, pane bistaloni toliko da se od svakog takoprivla no izloena

21

jela uzme po malo. Klju no je pitanje, to uzeti dauzmognem potpuno uivati u jelu i osje ati sezadovoljnim i sretnim nakon jela? Mogu nost izborastvara zabunu i neodlu nost, to ba nije najsretnijestanje.Takojeiuivotu.Javljaseistopitanje: tobihtrebaou initi i tobi bilo najbolje zamoju obitelj i zamene?

Kako je naa velika zemlja proizvodila sve vie,usluge su postale bolje i dobra obilnija, nismo vietrpjeli nestaice, svatkoje mogao uivati u plodovimanae proizvodnje i vlastitog rada, pa su mnogi po eliselitiuvelikegradove,gdjesugodinamasanjaliotomedaeondjenaiboljiivotiveekulturnepogodnostizasvoju djecu.

Beskrajni niz udesnih otkria i izuma suvremeneznanosti unio je u nae domove luksuza i takozvanihpomagala vie nego smo sanjali daje mogu e, i to posvimapristupa nim cijenama.

Sje am se da sam prije mnogo godina itao unovinamao ovjekustojeproveo cijeli svoj radni vijekuUredu za patente SjedinjenihDravauWashingtonu. lanak je objavljen u povodu njegova samoubojstva.Razlogkojijenaveouoprotajnompismobiloje to toje izumljeno sve to semoglo izumjeti, pazanjeganijeostalonita drugoosim samoubojstva.

Netko bi pomislio da e sve ta nova dostignuadananjicedonijeti sreui zadovoljstvounaedomove.Je lizaistatako?Upravosuprotno! Ti isti izumikojibi

22

nas trebali osloboditi tegoba svakodnevnog ivota iomogu iti nam da inimo stvari za koje nikad prijenismo imali vremena, proizvode suprotan u inak.Katkad nam se ini da smo postali robovi modernogna inaivota",odkojegasenemoepobje i. tou initistimusvezi,velikojepitanjetosedanaspostavljapredsvakogodnas.

23

4.Seoski ivot te zove

Neknaa neprestana iskrena molitvaite vie svjetla, vie snage zapodnijeti

nadio tereta ivaja,topolovicu ljudskogroda u gradu

slama odgluhog o aja.

Oh, patni ko i tuno ljudstvo1.Oh, vipotitenito dogrla

utonuste u bijedu!Strpljivi, usprkos trpljenju.

Akadvam iz srca jakimmlazomikne iz dubine vrelo,

svi ete nabujati udnjomzamirom toganudiselo.

Posvudanjagladneprijeibiljkamadabujajutamogdjeimadovoljnovlage.Tisuedivljihtrava ibiljakajeJESTIVO, prikladno za ljudsku hranu, esto hranjivijeoduzgojenihbiljaka.Jestivetraveidivljebiljkemoguseu prirodi nai na gotovo svakom koraku. Ne rastu nagradskim betonskim zdanjima, ni na cementnim nogostupima,niti na asfaltnimkolnicima.

Korijenjetihdivljihbiljkakaobi nodoseedodeset,ili akpetnaestmetaradubokoutlo,gdjeskupljavlaguikemijske elemente kojih nemanapovrini.

Sto moe zemlja ponuditi? Koje su prednostiivljenja na 5 ili 10 jutara zemlje, u okruenju polja,panjaka, gajeva i blatnihpoljskihputova?

Osimto setiehrane,mislinaZDRAVLJE inatokoliko je na eto zaga enim zrakom velegrada iprigradskihpodru ja. Usporedi najbolje to grad ima s istim zrakom i op im ugo ajem toga stvarajupolja iumarci, brda, breuljci i ustri potoci sa svojomneiscrpnom raznolikou i mnoinom jestivog samoniklog bilja.

Mnoge omraene i prezirane biljke su hranjive.Ratari ne cijene njihove hranjive sastojke. Biljke kojeoni smatraju tetnim korovom moda iz podzemnihtokova prehranjuju i navodnjavaju njihove usjeve.Mnotvo ljudipo svijetuposveprirodnokoristikorov isamoniklobiljekaohranuiodnjihzapravoivitijekomcijele godine, od proljea i ljeta do jeseni, berui i uvajuibesplatnu opskrbu zazimu.

2524

POZOR!Dokberejestivobiljeikorijenje,pripazidaneprestupinatuiposjed.

Ovo obiljejestivih divljih biljakaje dodatak uzgojutvojegvlastitogpovr a,voaijagoda,tojestonomutoje tvoja obitelj navikla jesti. Obra ivati vlastiti vrt jenajljepi i naju inkovitiji mogui oblik zdrave tjelovjebe.

Pretpostavljam da se pita, ho e li jedui voe ipovre dobivati dovoljno bjelan evina. to misli,kolikotijepotrebno bjelan evinadnevno?Akodnevnojedevieod 120do 180gkoncentriranebjelan evine,pretjerao si. Ustvari, dvoje jaja zadovoljava dnevnepotrebe odrasla ovjeka za visokokvalitetnom bjelan evinom, s tim dajaja nisu tvorni ka". Da bi jajabila dobra i hranjiva, kokoi nesilice moraju uivatipotpunu slobodu lutanja i eprkanja po dvoritu iliimanju. Kad su kokoi strpane u krletke,jaja im gubeoko 25% hranjive vrijednosti, uglavnom zato to ihpijetaonije oplodio. A i stoga to se zbijanjeu krletkeprotivi prirodnoj slobodi kretanja, kljucanja i eprkanjapotlu, takokakototraipriroda.

Kokoji izmetje vrlokoristan sastojakgnojiva.Perad tako er moe biti pomo ni izvor tvoga

predra una.Tucekokosamoesnijeti200do250tucetajaja godinje. Jedan pijetao je dovoljan za oplodnjudesetak kokosa, a uz pomo automatskog inkubatoramoe uzgojiti zavidanbrojpiliasvakegodine.

26

Ako ima djece, trebao bi drati nekoliko bantamkokoi. Njihova nazo nost u vrtu ili polju uvijekrazveseljava srce. Tako su lijepe za gledati! Tema operadibite ireobra enau slijede empoglavlju.

Akobudedraobiserke,neetitrebatinikakavpas uvar.Kadsuonenaimanju,njihovokrijetanjepostanezagluuju e, imsenetostranopriblii,biloto ljudskobie ili koja grabeljiva ivotinja ili ptica. Osim toga,jajaodbiserkimnogi smatrajudelikatesom.Poglavljeunastavku bit e ti bez sumnje zanimljivo. Svakako gaprou i!

Nemoj zaboraviti named.Dvijetrikonicemodane izgledaju velika stvar, ili e se initi preskupima zapo etak. Ali kakvo je to ulaganje! Posebno muvrijednostdajesamozadovoljstvodaizgodineugodinuproizvodi svoj vlastiti med, ist, neprokuhavan nirazrije en.

Nadalje,trebaimatip elezbogopraivanjapovraivo a. O tomu e tako er biti govora u idu impoglavljima. Pretpostavlja se da zna, kako nikad nesmijerabitie er.Kadbikojapotenaidobroupu enavlada postala svjesna tete to je e er ini ljudskomorganizmu,e erbibioproglaenotrovomizabranilabise njegova proizvodnja i prodaja. Rabi med za sve toelizasladiti.

A to se tie dnevne opskrbe potrebnim bjelan evinama,kotunja e,sjemenkeisjemenskeklicesuvrlo dobra i bjelan evinama bogata hrana koju se nesmije zanemariti.

27

5.Grad i dje akTko biznao dje akove misli?

One sepoputmagneta lijepe nasve oko sebe.Pustida otac isinnaselu uivaju

rade i skupa na imanju koje su odabrali.

Dje ak e rasti kao ognjemproet.Budu nost je ocrtana u o evoj blizini.Njegove misli i idealipostaju sve vii,toje najbolja kola za svakog dje aka.

Da bi se odluka o preseljenju iz velegrada na selotemeljilana vrstimrazlozima,trebaprijesvegaosje ati

28

potrebu ijasnueljuza seoskimivotom. Otii naselosamodabi sepobjegloodsvega, bezdubokogpoticajada podmetne lea pod osovinu i ostvari uspjehvlastitim naporom u obradi zemlje i u svim drugimposlovima potrebnima za odravanje gospodarstva,samo e stvoriti u tebi vei osje aj promaenosti inezadovoljstva.

Obitelj s djecomje, bez ikakve sumnje, prikra enaivei uvelegradu.Veomarijetko sedogaada se otacdruisasvojimsinovima,jermoraotii odkueuranesate i ne vraa se skoro sve dok djeca nisu ve legla.Nemajuprigodezauspostavuveza.

Nijeonda udnotodje aku,nakontonapustidom,nije lakobrinuti se o sebi,budui danije imao s ocemdnevnogakontaktakojibimustvorioosje aj sigurnosti.

U svezi s ovim pro itaj slijedee razlaganje odje a kim danima, to no tako kako ga je Oscar E.Torkelson izniopodnaslovom:

JASAMIMAOOCA"Akosre omimadjece,pogotovodje akauobitelji,

nema potrebe da ita dodajem. Torkelsonova trijeznapriabi trebalapotaknuti svakog ocana razmiljanje otomu kako bi on i njegova obitelj mogli biti sretni,slobodni i uspjeni naputanjem ograni enja velegradskogivota i odlaskomuBojuotvorenuprirodu.

29

Torkelsonov rani odgoj uz oca na seoskom imanjustvorioje podlogu na kojoj on sada postupakao dobrouravnoteen odrasli mukarac i pomae drugima kaosavjetnikzabra ne, obiteljske idje jeprobleme.ivi uGibsoniji u Pennsylvaniji (Route 1, Penn. 15054).Dubokosammuzahvalantomijedopustiodanjegovorazlaganjeuvrstim u ovuknjigu.

Trinaesteronasje sjediloukrugu ugrupi zaosobniuzrast.

Sjedili smo tamo dva sata tjedno, nastojeiuspostavitikontaktsnaimnutarnjimJa.Modasmosemogli zvati grupom prosvijetljenih. Povremeno bi sejedan od sudionika usudio razotkriti svoju nutrinu,traei pomo u pronalaenju sama sebe. Ja sam biotamopozadatku izjednogkolskogpredmeta.

Primijetio samdaje sudionicimabilo tekogovoritio svojoj dugotrajnoj srdbi prema vlastitom ocu.Vladala je napeta utnja kad bi netko priznaoneprijateljskeosje ajepremasvojoj supruzi. Svismoseupleli unastojanje dapomognemo ovjeku iziinacistus obzirom na svoje homoseksulane skonosti. Jedan ovjeknasjesverasplakaogovoreinamosvojojborbis fizi kim problemima. Tijekom jedne sjednice cijeladva sata nitko od nas se nije ni pokuao nasmijeiti,sluajui tjeskobnu ispovijest ovjekakojeje prisiljavaosama sebe da ostaneupropovjedni koj slubi ivioje20godinaulai.

30

Jedno po jedno stvarno Ja otkrivalo se sa svojimstvarnimproblemima.Po eosamosje atidasenekiodsudionika pitaju, zastojaneotkrivam svojetajne. Vidiosam poglede koji kao da su govorili: Htjeli bismovidjeti to ima iza tvoje fasade." Pritisakje bivao sveja i.Josamomalopaepuknuti!"Svaki lanovakvegrupe imaosobnost, a i grupakao takva imaosobnost.Odatleje vjerojatno i doao izraz grupna dinamika."Mitrebamoznatitkositi."Jasamidaljesamosluaoiosje ao kako neprijateljstvo raste.

Alijanisam imaoproblema. Oh, razumijese, imaosam problema, ali ne tako velikih da se sam ne bihmogao nositi s njima. Smatrao sam da bi me grupasmatrala laovom, ako ne bih mogao razgolititi svojeprobleme. Ja sam suosje ao s ostalima u njihovimpoteko ama, ali nisam imaonitauusporedbi snjima.Sviproblemi kojih bi semogao sjetiti izgledali su takonestvarni, takotri avi, takodjetinjastidabih,akobihihiznio pred grupom, bio u gorem poloaju nego da ihuopenisamspomenuo.

AondasamjedogdanazapitaoToma,kakojerijeenizvjesni profesionalni problem to ga je on poodavnoobznanio. Onjeotrouzvratio: eli limipomo i, ilieli znati kakojeproblem rijeen?"

Paja zaistaodgovorio sam nisam smatrao da tijepomopotrebna.Dapravokaem,jasamjednostavnohtio znati kako je sve zavrilo." Dvadeset i etiri okazaokruieuokolopasezaustavienameni.

31

lanovi grupe su nastojali prodrijeti kroz mojenasmijeeno liceiotkritistvarnoodbojnuosobukojase,ponjihovumiljenju, izanjegakrila.Alijasamnisamtuosobu mogao na i, pa sam im tako i rekao. Orvillezapita: totizapravoo ekujeodnas?Ljubav?"

Da, odgovorio sam ali ne neto mnogostrukopoput grupnog zagrljaja. Samo vae razumijevanje iljubav."

Sylvia re e: Moda ti nisi svjestan svojihosje aja.Zar te tvoj tata nije nikad zagrlio?" Vidjelo se, da seeljela uhvatiti ukotacsmojombe utno u.

Tadajepo elamojapri a.Nemogusesjetitidamejemojotac ikadzagrlio,ali

jasamosje aonjegovuljubav, i tojako.Djed i bakasugaimaliprvoganakontosudoseliliizNorveke.Biojeodgojen u shva anju daje mu glava ku e. Nitko nijeOca dovodio u pitanje. Moja dva starijabrata su draliodstojanjeodnjega.Rjeavalisusvojeosobneproblemei svoja uvstva drali za sebe. Sedam godina nakonmojega ro enja,moj otac sepromijenio.

Nijeelioodvojenost,kojujesamokosebestvarao..Nakaniojeiskrenobitimojpravidrugiutomejeuspio.

Kadmijebilopet ili estgodina,pomagao sam tati(zvalismogatatomsvedoknismoodrasli).Slagalismonekakvadrvapokraj staje,nanaemimanjuod60jutaraU isto nom Kansasu, i pritom mi se trijeska zabola urukupameje boljelo.Nisam smio dopustiti damevidi

32

kako pla em. im se ukazala prilika, okrenuo sam sepremaku i,snakanom damimamaizvaditrijesku.

Tataje vidio dameboli, avjerojatnojevidio imojsramismetenost.O ekivaosamdaemeukorititosambio tako nespretan. Umjesto toga ljubazno me jezamolio da mu pokaem ruku. Potom mi je rekao damisli kako bi mogao izvaditi drvce svojim depnimnoi em.Draojenjenomojuru icuusvojojuljevitojaci. Paljivo je radio, pitajui pritom da li me boliprevie. Izvadioje iver. Kladim sedaboli, biojejakoduboko,"dodaojesuosje ajno.Odtadasenesje amni egaosimdubokog povjerenja u tatu.

Stalnosammubiozapetama.Sestresusebrinulezareduku i,amamaokoku e.Moja starijabraa subilivetolikoodraslidasupomagalistri evima.Jasambiotatin pomo nik. Moj ivot se vrtio oko tate i tatinefarme.

Izgledalo je da je tata u vezi s cijelom prirodom.Mogao je proreci oluju po zvidanju telefonskih ica.Uspravio je jedan stari uplji stup, kako bi semodrovoljkaunjemumoglagnijezditi.Znaojekadeserojiti p ele i u takvim prigodama ve bi imaopripremljenu konicu. Izgleda da je znao kad kokosakriva svoje nesilite. Mogaoje re i, koliko treba dakraveoboreogradu iprovaleukukuruzite.

Pri aoje o tome kako guske lete najug. Tuma ioopasnosti od nabujala potoka. Otkrio je svoj strah odpoasne najezde skakavaca. Opisao je 17 godina

33

preobrazbe cvr ka. Ja bih puzao po granama beruijabukesvrha, dokjeto tatabrzo inio sazemlje.Onjeizoravaokrumpire,ajasamihkupio.

Odmojeosmeilidevetegodineuzimskimve erimamuzli smo u staji ugrijanoj kravljom toplinom iosvijetljenoj petrolejkom. To je uvijek bio glavnidoga aj dana. Razgovarali smo sve od po etnogzvonkog udaranja mlije nog mlaza u dno praznemuzlice do mekane glazbe napola pune posude.Govorili smo o koli, o telenju krava, o iskrenosti, ovjeri,ozdravlju.Katkadbismousmjerilimlije nimlazuotvorenama kinaustaismijaliseishodu.Katkadbiummunjeumuknuo,ostalibismourazgovorupodmutnimsvjetlom, jedino to zvuk kravljeg preivanja nijeprestajao.

Neznamzastojetatahtiodasnjimidemuumuidamupomaemsjeidrvazazimu,jerbiontobezsumnjesamu inio puno bre. Ja samjedvamogao drati svojkraj dvometarskepile, ali samizdrao. Imao samsvojusjekiruibiopou endaneudaramnjomepozemljikakobihje sa uvao otrom. Dunostmije bilamazati uljempiluprotiv r e. Za ljetnih suadunostmijebilagonitigoveda opustjelim putovima. Kupio sam jaja pokokoinjcu i napajao mazge. Bilo je zabavno. Tati jetrebalamojapomo. Pokazaomijekako ii pre acem.Pohvaliobimekadbihposaoobaviodobro ibrzo.

Tata je volio zabavu, ali ne buku. Pozivali smostri eveibratienalubenice.Lubenicesubilehla eneu

34

podrumu. Bilo je izleta s pe enjacima i likerom odbreskve.Tatajeuvijek uvaorezervnubocu,objeenuovisokoj grani, tejujesvremenanavrijemeprovjeravaos dugih ljestava. Tata je nazuvao cipele s klizaljkamakadbisebarasmrzla.Namajepomagaodapri vrstimoremenomklizaljkenaobu u.Nije imao novacadanamkupinove,alijenarasprodajamakupovaorabljene.Tatanamjepomagaopopravljati ipremazivati saonice. Tatanamjepomagaookobiciklasdrvenimokvirom. Stomije bilo drago sluati tatu kako se smije! Kako sam sebojao njegova prijekornogpogleda!

Kako sam bivao stariji, preuzimao sam sve vieposlova i briga oko farme. Tata je radio kod susjeda,lijepiozidnipapir,bojao,popravljao.Sveviejeovisioomeni,ajasammuvoliouga ati.Nikadmenijepoljubionizagrlio.Jasampoznavaonjegovokiljenjeipoglede,njegovonamigivanje, smijeh, gun anje i utnju. Uopenije bilo pitanje kakvi su nai odnosi. Nikad nismosakrivalisvojihosje aja,aimalismotolikotogao emusmoosje ali isto.

A onda sam, u 17. godini, odlu io otii u kolu sinternatom.Kako samsamo eznuozadomom! Misliosamotatikakosammuzekrave.Misliosomotatikakoide sam u umu. Mislio sam o tati kako sam runikukuruz. eznuosamzamalomfarmom,zasigurnouisre om oputenog, osmiljenog ivota. Odgojen sam uljubavi ipovjerenju.Nevjerujemdaumeni imamrnjeili zlopam enja. Javolim ovakavna inivota.

35

Dvanaestpari o ijutosubileuprteumene,bilesusada prijateljske o i. Nitko me nije prekidao nitiprotuslovio.Nisamosje aodamenisurazumjeli.Nisambiopritvorica, aknizatih 12 lanova. tojenajbolje,osje aosamsepravim.Osje aosamtatinudobrotuitojedobrota iveli inazna ilazamenedoksamrastao.Janisam trebao biti u grupi. Ja nisam imaoproblema. Jasam imaotatu.

36

6.Ne mataj ve prioni k poslu

Ako si iscrpljen isatrvenzbog tuge koju bi htio zaboraviti,

pro itaj tivo to epomo itvomesrcudaneklone i duidanezaspe:

Idigdjesuume i breuljci,gdje suze ne zamagljuju pogled naprirodu.

Longfellow

Svjei beskrajpono nog zrakamom duhu slatkipo inakprua,

da biga ujutro osvjeio arobnimiris opojnih rua.

Kakvo proturje je! Postali smo preoptere eni, iscrpljeni i nervozni zbogposla i okruja u velegradu, aipaknavika toliko djeluje nanaupodsvijest da izgledakakobinassamonekanadnaravnasilamoglaistjerati iznaeg brloga.

Kako esto inimoonozatosmosezaklinjalidatone emo nikad u initi, a nakon toga uvidimo da smou inilinajboljustvar.Jelisetotebiikaddogodilo?Jesiliotkriodasejednavratanikadnezatvore, adasedrugaboljane otvore?

Timoereidavolivelegrad,danikadnebiotiaona selo, da su ti potrebni susjedi i djelatnosti to teokruujuuvelikomgradu. elibitiustalnom dodirusljudima. Moda tamo i pripada. Ili nisi moda nikadivionaselu.Modasibioro ennaselu, ali siiznjegaotiaokaodijeteadabiznaozanetobolje.

Zna li ti to zaga eni zrak velegrada i predgraa ini ljudskim plu ima? Ako si ikad prou avao pluagradskih stanovnika, razumjet e, zato toliki stanovnici gradova ne uspijevaju dosei sretne i zdravekasnegodine, niti otkriti kakoje,nakonmnogihgodinaiskustva, ivotzanimljiv iproduktivan iu starosti,kojabitrebalabiti najbolje dobanaegaivota.

38

ovjek koji gleda unaprijed smatra se sretnim, aneodlu nim misliocima se gubi trag. Uspjeh i postignuemogubiti plod promiljenogplaniranja u bilokojem dobuivota.

Velegradski ivot zbilja imamnoge prednosti, tojeizvan svake sumnje i pitanja. Ipak, ono toje vanojeSADA, ilijetomodaneizvjesnabudu nost?Zdravlje,snaga, energija, ivahnost, sloboda i nesputanost nepostiu se odmah, kao na zapovijed. Nema usporedbeizmeu ovih oznaka zdravlja to su od po etka svijetabile odre ene ovjeku da ih uiva ivei u prirodi, iopisanogokruenjaivotauvelikom gradu.

Svemogui Bogje stvorio Zemaljski raj kao uzor,kao primjer za nebrojene nadolazee narataje, ali je ovjekistjeranizrajazatotonijeposluaoBojeupute.(Post 3,17)

Ne moemo ivjeti bez hrane. U normalnimuvjetima ovjek ne moe uzgajati svu svoju hranu unekom velikom gradu. Stoga je ovisan o drugima, otrgovinama i trnicama, o prijevozu i, kona no, oratarima i vrtlarimakoji uzgajajuhranuNASELU.

Pojedina ne obitelji s ku om i s nekoliko jutarazemljemoguslijediti zakonopskrbeipreivljavanja,jeruzgajaju ve inu svoje hrane. Nije tako sa svijetom ugradu. Stanovnicigradovasupotpunoovisnioponudi ipotranji, tojestonepredvidivom stanjuekonomije.

Tu je, nadalje, i ozbiljan problem eksplozijepu anstva, todovodi dotogadasuprostranepovrine,

39

koje slue za proizvodnju hrane, postale poeljne zastambenu i industrijskuizgradnju.Tvojih5 ili 10jutarazemlje na dobroj lokaciji mogu te zatititi odpritjenjenja i osigurati tvoju buduu ekonomiju. Moguopskrbiti tebe i tvojuobitelj sredstvima samoodranja imoda i preivljavanja.

Akoje tvoje malo imanje blizu naselju ili manjemgradu, imat e velikemogu nosti prodati viak hrane,koja e svakako biti kvalitetnija od one to je nudemjesne trgovine.

Akouzgajaprehrambeneproizvodekvalitetnije odlokalnih, potranja e biti vea od onoga to emoiponuditi.Toje uvijekneizbjeno.

Nadalje, takvostanjee biti korisnozaobitelji kojeneuzgajajuvlastituhranu ikojeebitizainteresiranezatvojeproizvode.Njima e to biti usluga, a tebi dodatniprihod.

Kakvaslu ajnost! Upravo kad sam zavrio tipkanjeovogpoglavljapotarmijedoniopotu, aprvo tosamvidio bilo je pismo od mojega prijatelja HenryMarshalla, koga e upoznati u slijede im poglavljimaoveknjige.Zanimate teovihnekoliko redaka:

Zna, ve ina nas je zarobljena i zaslijepljenagradskim svakodnevnim ivotom, uklju ujui TV inovine, tako dasamo uposebnimprigodamakaokadsamnedavno letioizLosAngelesauFloridu inatrag,aonda vozio od Kalifornije do Wisconsina shvatimokoliko ima prekrasne, nedirnute i nenaruene zemlje.Bogu hvala!"

40

7.Zna li tojeglad?Ima likogada nebi voliosmirenu narav

oblakato nadvisuju brdo idol,umnogpotoka u gustom gajutoskaku eprekoobiutaka?

Plava nebesa, srebrne oblake i iskladan cvrkut.Lugove kroz ije rastvorene kronjeproviruje sunce.

Cvije e, li e, iviceokopolja,paletu boja naperju divljihptica

iprotok oblaka to mijeajusunce ikiu u travanjskom vjetru,da bi u svibnju obukliplavu odje umirisnu odrua i svjeegsijena.

41

Stariji svijet se dobro sjea nacionalne financijskekrize.Mlai ive uprividnom stanju samozavaravanja,izkojegazaklju ujuda, akosadasveidedobro, ondajesve uvijek ilo i uvijeke ii dobro.Navikli su podiislualicu i govoriti s nekim na viekilometarskojudaljenosti, pamisle daje uvijek bilo tako. Budui damogu pucketanjem prstiju uklju iti svjetlo i grijanje,uvjereni sudaje svatko tako inioodNoinihvremena.

Zanimljivo, zar ne? Jesmo li i mi bili takvi unjihovim godinama? to smo i koliko smo ume uvremenu nau ili?

Mi koji imamo viegodinje iskustvo na kojemmoemo temeljiti svoje miljenje, savreno dobroznamo da katastrofe nadolaze u ciklusima i da suekonomskekrize nacionalne katastrofe.

Suo enisastvarnougledamoubudu nost,paiakone moemo proreci sudbinu, moemo preduhitritiproblemerazborom,oprezom i predvi anjem.

Starost moe iskoristiti prednost prolih iskustava,to seobi nonaziva iskustvenimoprezom.Oh,danamje dano sluiti se prolim iskustvom tako da gausmjerimo prema budu nosti, da se na pogled ubudu nostokoristi pogledom uprolost!

Starijeosobesemogusjetiti o ajnihuvjetaivotazavrijeme kriza. Oni mudriji ili su se ve pobrinuli zabuduu ekonomsku sigurnost, ili upravo sada rade natome.

42

Hoelimlainaratajuovomuslijeditistopestarijihnarataja? Mnogi tako i ine. Amnogi su tako ve iu inili. Koliki iz ogromnog mnotva mogu postatisvjesnibudu ih potreba?Koliko njih semoe istrgnuti,i upati i pobjei od zavodljive sablasti spekulativnefilozofije koja je toliko zaludila neupu ene? Na to eodgovoriti samovrijeme. U me uvremenumnoga srcaeprokrvariti i krvariti, zato tojepotomstvo odlutalood stvarnosti u carstvo opsjena. Koliko god to stajalo,mlade e morati proi kolu koju e skupo platiti.Uvijekje tako bilo i pretpostavljam da e uvijek bititako.

A dotle onkraj velegradskih mea lei iroko poljezanovaiskustvaizatjelesni,duevni iduhovnirast.

Biljkeidanasrastuistokaoiprijetisuegodina,sveod stvaranja bilinstva na ovoj Zemlji. U po etku, istokao i dandanas, to bilje je stvoreno za ovjeka, zanjegovu uporabu i korist, za njegovu prehranu iivljenje, za njegov opstanak i za dobrobit njegovapotomstva. Otud udesna, prekomjerna, neograni enakoli inajestivogbilja ikorijenja, torastudivljesvukudpoovoj dobrojZemlji.

43

8.Vrijedi promisliti

Moj duh, poputprozirna zrakato obla i vrhunce otre,

iako nijezemaljski, sadri usebisje anja na ljubavne misliprole.

No u, u tiinigrada,brojio sam sata otkucajne rime,

sve dokme nije strah odsmrtne bolestipreplavio poput plime.

Ah, sadmise duasje aZa novpo etakprigoda davnih

ivotato iskri u radostinjiva i uma ipolja travnih.

Sadasamo u snu gledamtajkrajsjena, tuzemlju rodnu,s obiljemplodovaza mene,i vienoto trebarodnu.

Dokumenat: dnevne novine KANSAS CITYTIMES",od29.kolovoza, 1974.godine:

Nestaicahrane 1974. godine upu uje nas naSvetoPismo. itamouKnjiziPostanka,daBogre e: Nekaiz zemlje nikne trava i biljke sa svojim sjemenom... IvidjeBogdajedobro...toetibitizahranu."(Post1,11;12,29)

1974. godine, zbog posvemanje gladi po svijetu, ovjek je bio prisiljen smatrati hranom neto to jezanemarivaostolje ima.PosebnosuAmerikanci,koji suinae najbolje hranjeni narod na zemlji, bili potaknutiuzeti u obzir ono to je Bog napisao ljudskom rodu:biljke... bit e za hranu. "To istie u Kansas CityTimes",u lankuod29.kolovoza 1974.Evo izvatka:

ZNANSTVENICI TRAE HRANUMEU TRAVOM I LI EM (Citirano iz ,,Washington Star

45

Newsa").Mrkvinoli e,grakovaloza,stabljikegrahaijezersko raslinje ne smatraju se redovito gurmanskimuicima, ali u svjetlu rasta cijena hrane, slabe etve ikroni ne gladi u nerazvijenim zemljama, sve vei brojznanstvenika gleda na dosada zanemarivane osobinenejestivih" dijelova biljaka. Od dvadeset aminokiselina potrebnih za gradnju bjelan evina, ovjekobvezatno dobiva 8 iz lia zelenih biljaka," kaebiokemi ar Mark A. Stahlmann. Ove takozvanebitne" aminokiseline stvaraju se fotosintezom uzelenom li u, zatim se samo djelomi no koncentrirajuu sjemenju, gomolju i ivotinjskim proizvodima to ih ovjek konzumira. Pretvaranje bjelan evina iz lia ubjelan evine sjemenja stvara veliki gubitak. Odbjelan evina to se daju doma im ivotinjama, samo 8do 20% dospijevaju u ljudsku hranu. Samo uSjedinjenim Dravama godinje se gubi s povr em393.000 tona bjelan evina." Trenutno na sveu ilitu uWisconsinu ekipa znanstvenika i inenjera radi nabjelan ivini iz li a, nastoje Stahlmannmisliojodokje1961.biouEngleskoj.TadajesaznaodasuzavrijemeDrugogsvjetskogrataBritanci izumjelistrojnalikmlinu eki aru, koji moe izdvajati bjelan evine iz vlakanali a, cijedei iznjihprobavljivi sok."

Ovaj poduzetni ameri ki znanstvenik vratio se uAmeriku i dao se na prikupnjanje vrika od povr a,krumpirove igrakovecime ivodenihbiljakaizjezera,te ihje pretvaraoukaastumasu i uklanjaovlakna. Sa

46

svojim kolegama je otkrio, da ove tvari sadrebjelan evine iste, ili skoro iste kakvoe kao i kravljemlijekoilikokojajaja.Svebitneaminokiselinemlijekaprona ene su u obilnim koli inama. U ovim zalihamahrane to ju je Bog pribavio svakom narataju odAdama, lakomoemo shvatiti da namje Bogmilosnoprovidio opskrbu na najneo ekivanijim mjestima.Budui da u naim kolama nije vie doputenopou avati Sveto Pismo, sve e nam tee biti slijeditiSalamonovu opomenu: Sje aj se svoga Stvoritelja udanima svoje mladosti..." (Prop 12,1). Jedenje trave ilia nekapodsjea na narataj daje zanemario SvetoPismo.MjesecZahvalnicebinastrebaopodsjetiti,danebismo trebali zaboraviti zahvaliti Bogu za bilje isjemenje to nam gaje namijenio kao osnovnu hranu ikruhivota.

(Biljeka: Osim uvodne pjesme, ovaj cijeli lanak jeprepisaniz asopisaBiblijauvijestima"dra.DavidaWebbera,svezakL,br.9.)

47

9.Kad je preranoza po etak?

Ne, nita nepada slu ajno s neba,jer svime upravlja Providnost.

U svakomrazdoblju ivota i ja, i tinalazimo utjean odgovor akoga traimo.

Nikadse nezatvore vrataadase neotvoredruga,bolja.Tojepredvi enozamudre,kojisu spremni i voljnistresti okovei iskoristitiprigodu kadim se ukae.

48

Trgnise, prijatelju!Pusti nekase drugi brinuo svojoj sre i ilimanjku sre e uivotu.

Veli anstvena budu nost sloboda strpljivo eka uprirodi tebe i tvoju druicu.

Kad samja bio mlad, otac mi je dao jedno jutrozemlje. Radi i utedi sve to moe, rekao mije. Moranau itisamzara ivati."

Posadiosamraj ice,jednunovu, otpornijuvrstutojuje uzgojio dr. Norton iz marylandske poljoprivredneeksperimentalnestanice.Mojimsusjedimase svi alatanova vrsta. Ho e li nam prodati sjeme" pitali su.Prodaosamipo eoposaosasjemenom.

Uzgoj raj ica financirao je moj studij namarylandskom poljoprivrednom fakultetu. Kad su sekupci po eli javljati iz udaljenijih saveznih drava,po eo sam tiskati kataloge. Da, sav ovaj posao jeizrastaoizjednevre ice sjemenazaraj ice.

Navedi tekst je objavljen u katalogu g. Otisa S.Twillera,tosamnedavnoprimio.

Nepobitna je istina da iz malenog ira izrastajuveli anstveni hrastovi. Kad bi se ir bojao da neeuspjeti,nebibilohrastova.

Uvjeren sam, da polovica ljudskih neuspjehaproizlazi iz straha od po etnogkoraka, od straha da seu ini pokuaj.

49

Svatkovolislobodu.Svatkoseeli rijeitiposlaakose taj posao ne slae s njegovim karakterom iambicijama.Svatkoseeliosloboditiokolineukojoj seosjea stijenjen s nepodnoljivim susjedima.

Gdje je takva sloboda? Nalazimo je u potpunojpromjeni posla i okrujauBojoj prirodi, gdje svatkouzgaja svoju vlastitu hranu, gdje je nezavisnost plodvlastitihnapora idomiljatostionihkoji toele.

Prije stotinu godina ivot u gradu je bio potpunorazli it od dananjega. itajui lanak u asopisuZnanstveni Amerikanac" od srpnja, 1899., dok jeautomobiljo bio u povojima iHenry Fordjo nije bioproizveosvojprvimodel,kojiesepojavititek12ili 14godina kasnije, ula su se neka nostalgi naproro anstva. Optimisti ki se predvi alo, da e kolabez konja" ili motorna kola" biti veoma korisna ubudu nosti, pogovo gradskim stanovnicima.Mislilo setada, da e u budu nosti, suprotno zaprenimkolima injihovim eljezom okovanih kota a, lagani, gumompresvu eni to kovi omogu iti brz i beuman prijevozulicamakojeebiti iste,bezsmradaipraine,astimusvezi se posebno naglaavalo olakanje od nervoze,buke i rastrganosti modernog velegradskog ivota (u1899.!)! Ova slika je potpuna suprotnost stanju uvelikimgradovimaunaemkasnom20. stolje u.

Sje am se kao daje biloju er, kad sambio dje ak,modajonisam imao 10godina.Moj bratijasmo izajednogsjenikanedalekoodnaekuezavidnogledali i

50

do u sitnice pregledali krasan, crveno obojen fijaker.Jednog dana sam priao vlasniku sjenika kao da gasada vidim kako grize kraj svoje debele cigare uprostoriji iznad sjenika i pitao gapoto bimi prodaoonaj fijaker. ,,0h, rekaoje, donesi mijedan so angovei odrezak i fijakerje tvoj." Smjesta sam odletioku i, uzeo veliki kuhinjski no i otiao u smo nicu teodrezaodobardioodvelikogkomadamesastojebilonadnu hladnjaka. (Vie police hladnjaka bih mogaodoku itisamosastolice!)Zamotaosamodrezakiodniomuga.Rekaoje:,,Uredu,moegauzeti!"Bratijasmose uvukli meu dvostruko rudo i zajedno po eli vuifijakerpremanaemdvoritu.Naputukuimorali smoproi ispred pekarnice, pakad smoje upravoprolazili,pekar je izletio vi u i: Dje aci, kamo ete s mojimfijakerom?" Objasnili smo mu u tan ine kako smo gakupili od vlasnika sjenika. On se stao smijati govoreinam, dabi bilo bolje da ostavimo fijakertamogdjeje idasepourimoku i,tosmoiu iniliprijenegotonasjeugledaootac.Jesulitozaistabilistarizlatnidani"?Isamsepitam.

51

10.Sto mogu drugi,

moe i tiUsred obezglavljenog mnotva

uosam vazov.Osjetio sampotrebu da vas vidim,

njivo ipolje, okupane urosisrebrnih oblaka,da ujem razdraganu evu kako mepozdravlja

svojom cvrkutavom pjesmom,da vidim djetli e kako veselo kljucaju stabla, vorke kako sviraju svojim udaraljkama.

emu samo sanjati o svemu ovom?Negubi vremena, mladi u, djevojko,ve stvaraj svoju vlastitu odluku!

Upravo kad sam zavrio tipkanje prethodnogpoglavlja i preao u blagovaonicu gdje me je ekalaukusna ve era od moje vlastite organski uzgojenemijeanesalate, dolamijevijestojednoj obitelji stojeivjela u New Jersey Cityju, gradu od kojih 50.000stanovnika. Prije nekolikogodina sukupili imanje i nanjemuivjeli sretno i uspjeno.

Nijemi doputeno objaviti njihova imena, pa u ihzaovuprigoduzvati obitelj JohnaSmitha."

John je nadglednik u jednoj tvornici u re enomgradu.Obiteljjegodinamasanjalaiudjelazaku omnaselu. Johnje obi avao re i, da grad nije najpogodnijemjestozaodgoj esterodjece,naro itotosusenjegovidje aci eljeli baviti agrikulturom.

Trgovac nekretninama ih je odveo da vide jednoimanjeod30jutara,nebajakodalekoodgrada.BilojedovoljnoblizuJohnovuposlu. Itakosugakupili.

Posjed je uklju ivao kuu koja je odgovaralaobitelji. Bilaje tako er i staja i nekoliko kokoinjaca.Upravojetobilomjestookojemsusanjali.Tusumogliuzgajati voe i povre i drati perad da imaju jaja zavlastitepotrebe izaprodaju.

Obiteljinijetrebalodugodaseudomaiinaviknenaraspore ene poslove. Ubrzoje John odlu io zamijenitikokoivelikimkokoimarasenewjersey,ra unajuidaeteenesilicekrupnijihikvalitenijihjajabitiunosnije.

JednogdanaJohnjeponiodvijekutijejajanaposaoidao ih dvojici svojih radnika. Sutradan su obojica

53

oduevljeno zatraili da se tjedno svakome od njihdostavljaju po dvije kutije jaja, izjavivi da se utrgovinama ne mogu nai tako dobrajaja. Toje zaistapotaklo obitelj na posao. Od skromnih po etnih dvajutucetajajaostalitvorni ki radnici i namjetenici stvorilisu toliku potranju da je njihov biznis svjeimdoma im jajima" prerastao u svakotjednu isporukudesetinakutija izravno tvorni kim zaposlenicima.

Kako se irio glas o veli ini i kvalitetu njihovihproizvoda, za isporuke su trebala dva dana tjedno.Cijene su im u skladu s trnim propisima o jajimakategorije AA.

Budui da prodajemo po trgova kim nabavnimcijenama, veli Johndoli smo do ovog uspjeha.Nakvalitetje izazov konkurenciji."

Johnnemanamjere iritiposaovienegotoobiteljmoeu initi. Ii naveliko, kae John samo stvaraprobleme. Mi znamo da bismo mogli pokriti dio naeneu inkovitosti viim cijenama, ali nam je vanijesa uvatiozra jezaodgoj naek eri inaihpetdje aka.Nebismosevratiliugradnizatonasvijetu!"

Dva starija sina studiraju agrikulturu na mjesnojviojkoli,drugadvasinaik erkaiduusrednjukolu,anajmlai u pu ku. Svi se ustaju rano i pomau onakokako je za koga ozna eno. Tako er imaju odre eneposlovezapopodnekadsevrateizkole.

54

Odravajusveusavrenomredu,apriznajudaimjenajtei problem i enje i spremanje za nove nasade ipili e.

Ipak imajuivrijemezazabavuiveselje.LanijeJimosvojio prvo mjesto sa svojim bikom na op inskojizlobi, a Bob prvo mjesto sa svojim pijetlovima kopunima na op inskom natjecanju. Elaine je jakozauzeta svojim ivanjem, kojimjeprolog ljetaosvojilanagradnoputovanjenakolski slet.

O itojedasugospoaigospodinSmithnalisretnorjeenjezastariproblem kako ostatinazemlji."

55

11.Vie voliivjeti

u gradu?Zamisli da se spustio svemirski brod,

iz kojegaMarsovac izlazi.Gleda uokolo, za u en, osupnut,

ne nalazi rije izasvoje razo aranje.

Ovo nijekae onotosmo o ekivali.PlanetZemlja, inise, banepotiva Boga.

Gdje je arobni Zemaljski vrt,u kojem nije nedostajalo hrane,

gdje bisvaka obitelj naovojZemljiuivala med i mlijekopodmaslinom i smokvom?

Kakvesu to runemrljes dubokim dupljamai tornjevima to sepoputmravinjaka diu?

A ti sitnikukci to jedanzadrugimu obzorju takogustom dasvijetgui

jure u kolonama besmislenom brzinom,recimi, Zemljanine, to onizapravo ho e?

Govori brzo, Zemljanine,ja nemogu ostati dulje,Smradiz tih tjesnacastie idovde."

Tagroznamjestasugradovi,prijatelju, oporativni svijet tamo ivi. Takva jemoda.

Ljudi tamosu sada na rubupakla,ali blagoslovBoji je nad onima koji ga sluaju.

Drago mije dasmo sesreli, slavni ovje es Marsa,Moda emo imi jednom sti i do zvijezda.

Mise ve igramosaskupim raketama,Da bismo naMarsposlali ljude u kapsulama.

ini mi se, da sam u inio sve to sam mogaonagovarajui svakoga tko ivi u velikom gradu, da sespakujetoprije ipobjegnenaselo.

Hajde da to malo ublaim i izloim nekolikonepobitnih injenica!

5756

U svakoj zajednici uvijekjebilopotrebnomjesto ukojem su poljoprivredni proizvodi i ostala trgova karobabilidostupnisvimakojisu imalimanjevielaganpristup.

Na Dalekom istoku takva su mjesta prerasla ubazare. Kad su naselja postala napu ena, po ele su sepojavljivati trgovine, koje su s vremenom rasle uveli ini ivanosti.

Unaemvijeku i vremenu, kadje industrija postalasredite civilizacijske aktivnosti i opstojnosti, trgovinesuprerasleuveletrgovineiusklopoveprodajnihmjestazvanih trgova kicentri.

Bez tih trgova kih centara na koje su stanovnicigradovanavikli,svioni ijiivotovisiogradskojsredinibili bi suo eni s nesvladivimproblemomnabavesvojihivotnih potreptina.

S druge strane, sama injenica da u velegradustanuju tolike tisu e, nagoni trgovce da svoja prodajnamjestapostavetakodabudupristupnapu anstvu.

Akovievoliivjetiugradu,tojetvojepravo.Jaseposveslaemstobomdaetisue ljudi i daljeivjeti ugradskomokoliu.Usprkostomuusvakoj velegradskojzajednici postoje tisue ljudi i enakoji redovito imajuobitelj o kojoj moraju voditi brigu. Njihov samiopstanakvisioveoma tankoj nitinesigurnosti,akone inezadovoljstva irazo aranja. udnoje i nevjerojatnototo bimnogi od njihmogli uzetinekolikojutarazemljena selu i po eti posve novi ivot, utemeljen na zemlji

58

kao podlozi njihova uspjeha, s plodovima rada koji sudaleko iznad mravih i ekivanja blagostanja uvelegradskoj utrci nadkojomnemajukontrole.

Nezaboravimodjecu!Akojegranaukrivo,idrvoerasti ukrivo. Po etne godine dje jeg ivota odre ujukakave ovjekili enabitiuodrasloj dobi.

Dijete u velikom graduje sku eno i ograni eno naopisana iskustva iz pouke i pokazanih primjera.Udbenici,slike, televizija i radio sumnjivevrijednosti,temodaetnjeparkomilipovremeniizletiuprirodu.Jelitodovoljnodabisenau ilostojeivot?Zacijelonije.Tosupovrni dodiri bezstvarnog iskustva nakojembisemogloodrasti.

Atoreioocuobitelji? Imalidijetepojmaotomekakonjegov otac provodi svojevrijeme, ime sebavi ikakvesunjegoveodgovornosti?Ne,nemani pojma.

todobivadijeteivei na seoskom, iakomalenomimanju?DobivaSVEtoegauveomakratkovrijemeprobuditi i u initisvjesnimosvim djelatnostimaukojejeobitelj uklju ena,s timedaimapravo iprigodudaseukljui u te djelatnosti i naui od Prirode temeljneivotne lekcije koje velegradsko dijete ne moerazumjeti. Na selu dijete ve im dijelom vremena znagdjemujeotac,toradiilitotrebaraditi,askorouvijekjeustanjusudjelovatiuo evuposluibitiminapomo.

Dijete u velikom gradu rijetko poznaje svoga oca.Otac obi no doe kui umoran od svojih dnevnih

59

poslova koji su djetetu prava tajna, pa komunikacijameunjimaskoro inepostoji.

S druge strane, otac i dijete na selu imaju mnogotoga zajedni kog, mogu raspravljati o poteko ama,mogu se sporazumjeti. Dijetemoe stvarati planovezavlastitubudu nost i govoriti s roditeljima o svemu bezstraha.

Ovo su stvari koje bi obitelj trebala vrlo paljivorazmotritikaddoedopitanja,daliivjetiugraduilinamalom seoskom imanju.

Financijskopitanjepreseljenja izgradanaselomoebiti velik kamen spoticanja. Moda ti nije poznata injenica da postoji susjedska solidarnost, Kreditnazadruga pod crkvenim pokroviteljstvom, koja jerairenameukr animapocijeloj Americi. Imapreko1350 vjerskih zajednica, od mjesnih upa navie, kojevode kreditne udruge na karitativnoj bazi, pomauinov anoisebeidruge.

Najvea kreditna udruga pod crkvenim pokroviteljstvom u cijeloj zemlji je Kreditna udrugaCarmel u Pueblu u Koloradu, koja ima oko 16.000 lanovaipreko 18milijunadolarakapitala.

Ameri ka baptisti ka kreditna udruga u Covini uKalifornijiimavieod8.000 lanovaipreko 12milijunadolaraglavnice. DirektorSredinjebaptisti kekreditneudruge u Teksasu tumai da ove udruge omogu uju lanovima da udruuju sredstva i pomau seme usobno. Ve ina od 23.000 kreditnih udruga u

60

Americi nije pod skrbi vjerskih ustanova. Svrhakreditnih udruga vjerskih zajednica je me usobnapomo i suradnja.

NovineArizonaRepublic" od23. kolovoza 1975.donose iscrpan pregled ra una ovih udruga. Spominjeslu aj Baptisti ke crkve Antiohija" u Pontiaku uMichigenu, koja je osnovala svoju kreditnu udrugunakon to su banke odbile mnoge od njezinih lanovakoji sutrebali hitnupomo. Pastorte crkvekae: Svefinancijske ustanove su ih odbile, a crkvena kreditnaudruga je u etiri godine imala samojedan nenaplatnislu aj."

Dajem ti ovu obavijest tako da sammoe istraitimogu nostiukrajugdjeplanirazapo etiratarskiivot.

Kakve god bile financijske okolnosti ovihmilijunaosoba, ne smije se izgubiti iz vida injenica, da akonastaveivjetiugradu,trebatepla atistanarinu,morate nai na ina kako ii na posao i vra ati se s posla,moratetroiti novacnahranu, odjeu i drugepotrebebitnezaivotugradu.

Kad bi ivjeli na selu, sa svojih nekoliko jutarazemlje,svrtom,sponekomkokoiipone imdrugim,nebi imali ve inu trokovakoji suneizbjeni ugradskomivotu.

Ima vie na ina i sredstava za nabaviti nekolikojutara zemlje na selu, samo ako se trai s voljom ispretnou i budnim proziranjem situacije. USjedinjenimDravamaimanamilijunehektarakojinisu

61

trenutno predvi eni za gradnju. Ako se trai poteno,savjesnoisvoljomzauspjeh,mnogaesevrataotvoritina samo kucanje. Trgovci nekretninama su uvijekspremni ijedva ekaju da ugovorekupoprodaju, kojome oni i prodavatelj biti nov ano zadovoljni, a kupacsretan sasvojomkupovinom.

Sada,kadsmoserazumjeli,pustimoonetoneelenaselonekaidaljeiveugradu.

Ti koji si smpreman promijeniti svoj ivot i svojusre u, proui paljivo ovu knjigu, stranicu po stranicu.Proui tako erkataloge organizacijakao to su Stroutnekretnine", Ujedinjena farmerska agencija"Strombergs"idruge.Nekloniduhom,akojemjestozakoje misli da ti odgovara preskupo ili teko za na i.Moe biti siguran ujedno: tvojemjestoje ve za tebeodre enoinegdje ekanatebe. Samobudistrpljiv!

Glavno je zapo eti, nakon toga e i i. Moje jemiljenje, a sudiim po vlastitom iskustvu, traei nemoenitaizgubiti,asdrugestrane,moedobitivienegotosi ikadzamiljao.

62 63

12.Grad i ovjek

V

Stopreostaje ugradunakondnevnogposlauuredu,utrgovini,uradionici?

Ideli ovjekdoma"usvoj stano ekujuidaemudati dobrodolicu sretna enu i dvojetroje razigranedjece,radosnitoseotacvratioku i?Kako estoseovodogaau velegradu?

Ja sam ivio u New Yorku i drugim velikimgradovima i vidio i promatrao umorni, zabrinuti, akatkad iprestraeni izgledmnogogPaterFamiliasa,ocamale, a nekad i ne takomale obitelji, dokse, satrvenedue i tijela, vraa sa svoga dnevnog truda okouzdravanjaobitelji. Cijeli ivotmije bilo tekogledatitoliki o aj.

64

Malo nakon to ovakav ovjek ue u svoj stan,odjecineslaganja i suprotstavljanjatokuhajuueninimprsimapo injuprodiratikrozvrataiprozore, aki krozzidove stana.

,,Billy,reklasamtidapospremisvojeigra ke.Dasito u inio smjesta! Hilda, rekla sam ti da se opere iobu eprijenegotatadoeku i. Sad emorati ekatidokonne izae izkupatila."AondavrisakmaleJudy:Mama,Billyjeuzeomojulutkuinedamidaseigramsnjegovim bubnjevima."

Bijedna mama! Da li prima izraze razumijevanja isimpatije koje zasluuje nakon obeshrabruju egcjelodnevnognastojanjadadri stan ist iuredu,operedje ju odjeu i prigotovi rani doru ak mrzovoljnommuu i troje nemirne djece? Onda po obi aju ru ak za etvero, te kona no borba da skuha ve eru, za koju senadada ezadovoljiti hranitelja obitelji?

Naalost,tatanijeraspoloenbitisudacusporovimatroje ivahne djece. Ve era je jako dobra, pa je enapotajnomislila da emubiti dobre volje imoda aksklonrazgovoru,alijoj seelja izjalovilautrenutkukadgaje zapitalakakavmuje plan za nave er.

To je trenutak kojega se bojao. Duboko unutra usvom srcu on stvarno voli svoju obitelj i cijeni svojuenu. elio bi u initi njihov stan sretnim i stvarnimdomom,alimunjegovpreosjetljiviegonedoputadateosje aje pokae. Osjea se nesposobnim, osjea sepromaenim i uvjerenjedatosviznaju idagaosu uju,

65

zatojojjednostavnokaesamotodaeve erasizaisde kima."

Ve erajekona nosvrila. to sedogaaprijenegoon izaeHenryMarshallje sjajno opisao, daleko boljenego to bih ja to mogao u initi. Marshall izvrsnopoznaje duu i misli ovjekakakvje ovaj otacobitelji,kao to topokazuje lanak togaje objavio u asopisuZnakovivremena",kolovoza,1975.,ajagasnjegovimljubaznim doputenjem uklju ujem u ovo poglavlje. lanakglasi:

TATA,MOLIMTE,NEMOJSEOPITI!"

Tata,molimte,nemoj seno asopiti!Sitniglasimoliprestraeno io ajno.Jajegledammojesrce,mojenajdraeblago! Tako

malena. Tako nevina. Boji semene, svoga oca kojijevoliioboava,bojiseodonogatobihjamogaopostatiako se opijem. Ja sam uzrokovao strah u tim slatkimo ima, utom istombi u.

Ja sam se zaista htio no as opiti. Kanio sam. Iaosamnanekoslavljegdjeesvipiti,gdjeebitismijehaiope oputenosti. Ija bih mogao zaboraviti daje mojivotprazan, besplodan, tmuran.Mogao bihzaboraviti

66

posao koji mrzim, osobe koje ne volim. Mogao bihzaboraviti da sam nitko i nita, ignoriran, necijenjen,neuspjean. Mogao bih zaboraviti da sam duhovnoosamljen,otu en,noenbujicombezjedrailivesla,bezsidra, bez vjere. Mogao bih zaboraviti da sam vodiogorku, otrovnu, svakodnevnubitkusaenomkojoj sambio obe ao ljubav, da smo nas petero bili izmu ena,umiru a, rastrojenaobitelj.

BILO JE ZABAVNO OPITI SE! Alkohol me jepreobraavao. Postajao sam duhovit, lukav, snalaljiv,razgovorljiv, zabavan a ne dosadan, teak,nezamjetljiv izatvorenusekao ina e. Svijetsesmijao.Jasamdobivaopohvale,aplauzeiposebanpoloaj.BiosamNETKOitomijegodilo.

Opijati sebilojezabavno.Alinijebilozabavnobitipijan. To je zna ilo biti nespretan, smijean, slinav,nesuvisao, glup, bolestan, smu ninom, povra anjem iovisnou o drugima. Lien duhovitosti, arma,dostojanstva, samokontrole lien ljudskosti.

Padameonaviditakva,mojepredragodijete,adanine zna zato. to ona zna o mojim neuspjesima,strahovima i tjeskobama? to onaznaopreosjetljivostiubrutalnomsvijetu,oneprikladnosti,oneukiopijenosti,o emotivnim ranama, o smrtnom nutarnjemkrvarenju?toonaznao stvarimatonagone ljudenapieljudekao ja? O tomu zato su voljni postati poivotinjene,ukaljane,neotesanebudale,klipani,propalice?

67

Tata,molim te,nemoj seopitino as."toonaznato se dogaa pijancima? to semoe meni dogoditi?Bivajulipijanciuhi eni,iduliuzatvor,izlaze linjihoveslike u novinama? Shvaa li ih itko? Doivljavaju liprometnenesre e,ginuliiliubijajudruge?Ostaju libezposla? Idu liukakvezavode?Umiru li?Rastavljajuse?Naputaju svoje obitelji?Ostaju li bez i ega?Napadajuli ostali svijet? ak i ene? I djecu? Otkud bi to onaznala! Kako bi ona mogla shvatiti, zato bi jedanplemeniti, ljubazni otac htio postati stranac, idiot,lu ak?

Tata, MOLIM TE, nemoj se no as opiti!" Kakvusammomnavukaonaovoan eoskostvorenje?Hoe lino asleatibudna,grleisvojulutku,sle enaodstraha,strepei od toga da bih ja mogao doi kui posr u i,gun aju i, bolestan, smrdljiv?Hoe li imati teke sne,glavicepuneneprijatelja, udovita, zastrauju ih sjenai oblika, groznih krikova i zvukova, stranih mra nihprikaza? Bi li sam Sotona sa svim svojim avlima izlodusimamogaogoremu iti mojedijete?

Tata,molimte,nemojseno asopiti!"Hoeliovaj nespretnivapaj u initizamenevieod

moga vlastitog gnuanja i grinje savjesti? Hoe liu vrstiti moju volju i odluku? Ili e moja potreba zabijegom prevladati, ak i pod ovu stranu cijenu, ovunevjerojatnu okrutnost? Bi li zbilja ovjek u inioBILOTAsamoda baremnakratkostresesasebesvojejade, svoje alosti, bol u srcu i elucu, svoj umor od

68

ivota, svoju anonimnost? Zar nijedna nesrea nijedovoljno velika u usporedbi s veseljem zaborava iraspasanosti, to ovjeka pretvaraju u glupog,cmizdravog, pobljuvanog, podjetinjenog i smuenoglu aka?Mrzitisamasebeisvojeslabostinijedosta.Ajeli dosta ljubiti svojedijete?

Tata,molimte,nemoj seno asopiti!"Moguli odbiti takotunopreklinjanje? Amoe li

ti,gospodinealkoholi aru?

(Tako napisa moj cijenjeni prijatelj Henry Marshall, 150Kenney Street, GreenBay,Wisconsin, 54391.)

A sada pogledajmo i drugu stranu medalje.Prenesimo tatu" i njegovu obitelj iz zatvora njihovagradskogstananaomanjiposjednaselu.Pretpostavimodasusesmjestiliuslobodinaotvorenupolju,pokojemmogu basati po volji. Tata, ne vie onaj frustrirani,nepoeljni izop enik, ima sada svoj vrt, ukojemmoeorganski uzgajati sve voe i povre koje je njegovojobitelji potrebno. Tu su bantamske kokoi za dje jurazonodu, jato fine peradi, cvijetnjak i rasadnik zamamu, patuljaste koze i sitne irske krave, ne vee odp elinjihkonica, takodacijelaobitelj imatoraditi iu emuuivati.

Ovdje su objedi, radosni trenuci. Ovdje, podneboplavim svodom i usred Bojeg obilja, tata vie

69

nema osje aja da ga sudbina progoni, ne osjea viepotrebuizlazitisde kima."Njegovposaojezanimljivizahvalan. Onje sadaNetko. Posjeduje zemlju, dio ovevelike Amerike. Njegova djeca rastu u mudrosti idobivaju samopuzdanje, jer su sada sastavni dionaprednogposlaukojijeuklju enacijelaobitelj.Onisu,ato i sami osje aju,stvarnapomoocuimajci.

A mama kona no uiva u duhovnom nektaru okojemje sanjala od po etka njihovamedenogmjeseca.

U velegradu je obitelji prijetilo preoptere en)e odzatvorenosti i pritijenjenosti stambenog prostora. Naselu je mogu sretan i uspjean ivot, jer svatko imaprigodu pripomoi u podizanju obitelji kakva je odpo etkabilauBojemplanu.

Nemoj nipotomislitidaprethodniprimjertate"izMarshallove slike duevnih zapletaja promaenog ovjeka opisuje jedinu zamku i obmanu velegradskogivota.Dalekoodtoga!

Trebam samo ukratko spomenuti tisue i tisu e,zapravomilijune,nadobudnihmladih(inetakomladih)namjetenika, koji uivaju u takozvanim bezazlenim"koktelima vie puta na dan. Pitam se, to bi ti ljudiu inilikadbishvatilidasukrenulistazomkojaeihza20 do 30 godina neizbjeno dovesti do modanihsmetnji, gubitka pam enja, ak i do smrtonosnihoboljenjajetreisr anihudara,itosvezbogsamokojegkoktela, martinija", ili kojeg bilo alkohola na koji sivezan.

70

Tko uzme nekoliko drutvenih" pia dnevno nemora nuno biti pijanica ili alkoholi ar. Me utim,dnevnonagrizanjeeneizostavnopokazatisvojeu inkekasnije, obi no nakon 20 do 30 godina. emupromaknue za promaknu em i postizanje bogatstva iimetka samo zato da bi ostalo udovici i siro adi? I tomoda u samo 20 ili 30 godina? Probudi se! To nevrijedi. ovjeeilieno,nisinitarazli itnirazli itaoddrugihdrutvenih" ispija a, ija neizbjena sudbinajealkoholizam ili prerana smrt. Unovi ono to trenutnoposjeduje, dok jo ima priliku da produlji ivot izdravlje. Idi sa svojom obitelji na selo i uzgajaj svojuhranu, ivi ivot slobode i zdravlja. Ova knjiga jenamijenjena TEBI!

Nemoe promijeniti u inke alkohola na ovjekovorganizam. Drugi su pokuavali i umrli od pokuaja.Alkohol prolazi kroz elu ane stijenke i ide ravno umozakiutjeenanjegovenormalneaktivnosti.Atosecijedi u tvojajetra, sagorijeva bre od masnoe to setamonalazizapodmazivanjesustava,patakoza epljujetvojajetra. Nijevrijednotoga.

71

13.Hajdemo!

to vrijedi tvojivotako nema cilja?A okokojegcilja tvojseivot trudi?

Boriti sezapreivljavanje, dok tvoja duaDanju i no uzaslobodom udi.

Trgnise!Jouvijek ima dostamjestau ovoj slavnojzemljizasve oneto slobodu traepo vlastitojeljii odsebimisli opropastigone.

Bogatstva to ih gradski ivot modapruaMogu bitirtva iznenadnogkraha,

do im u svom ugodnom seoskom domuti si slobodan odtakvoga straha.

Sve to ljudskom bi uza opstanaktrebaSvemogu i Bog je providio davno:zemlju, zrak i vodu ak ikorov,blagosloveto im nitanije ravno.

Bankanedakreditako joj za jamstvoprilae potvrdu pla enoga stana!Apoto e imatku icu naselu,

to da ondaivi odsamih obmana?

Izaberi kraj koji tise svi a,prou i cestu koja tamo vodi.

panaputkreni, nekase u tvom srcusmisaoza novi, boljiivotrodi.

Sadajevrijemedaozbiljnorazmislikako se sretnosmjestitiunovi domna5, 10 iliviejutarazemlje. Sto e sijati i saditi? Zato? Koliko? Naui neto o hranikojujede i to, osimmnogoposla, uklju ujepostupaknjezina uzgoja.

Vrtlar sa svojim grabljama postie vie od osobekoja o tomu samo ita u svojoj fotelji. Ako se elipopetina ljestve,morapo etiodnajdonjepre ke.Tako

73

je i s ovim projektom. itanje dobrih knjiga opovrtlarstn i ratarstvu i prou avanje sjemenskihkataloga produbit e tvoje poznavanje teme, ali tlostrpljivo ekadaneto snjimeu ini.

Nitasenemoeusporeditisazadovoljstvomtogaosje a kad, pripremajui objed, ide u vlastiti vrt iprobire najbolje svjee povre i voe to ga jeSvemogui stvorio za tvoje osobne potrebe iuzdravanje. Kad pojede nekoliko obroka prigotovljenih od doma eg povra i vo a, kad okuasalatutosijesamposijao, razumijeseda eeljetidasvajelabudu takva.

Nemarazloganiopravdanjazatobitisvojojobiteljii samom sebi uskratio najhranjivije stvari na zemlji,uzgojeneu tvomvlastitomvrtu.

PoBojemnaumu ovjekbitrebaoivjetiihranitisePRIRODNO,blizuonomutoprirodadaje,itotobliesamom izvoru.Upo etku ovjek jebio upu en:

Hranit e se poljskim biljem. U znoju lica svogajest ekruhsvoj." (Post3,1819)

Ali ovje anstvoje zanemarilo svoje prehrambenepotrebe i usmjerilo pozornost na stjecanje materijalnihdobara i bogatstva. Danas u velegradskim sredinamaotkrivamo da ta dobra i bogatstva uzrokuju obiteljkesvae i nesporazumezbog financijskih problema.Tojejedan od prvotnih uzroka napetosti, zavisti nezadovoljstva,pretea ve ineboljki ibolesti.

74

Kad vidi kako tvoja uteda nestaje poput dima navjetru, pita se to slijedi. Bez sumnje mora bitizabrinut kako ete ti i tvoja obitelj preivjeti ovajekonomskikrah.ivotna5 iliviejutarazemlje,dobroplaniran i vo en, moe ti donijeti smireno pouzdanje,zdravlje iekonomskustabilnost i sigurnost.

Bilo da si blagoslovljen bogatstvom, bilo blagoslovljen s malo ili nita, mora uzeti u obzir ova dvana ela:

Prednosti napornog rada povezanog sa slobodom,zdravljem i ivotom u prirodi, ili besmislenost oporativnog ivota velegradskog stanovnika u isprepletenim tjesnacima stanova ili u prigradskom okoliukojim vladaju etiri zloduha:

ZAVIST,TATINA,POHOTAiLAKOMOST

Radna 5 ili viejutara, bilo fizi ki bilo mentalno,stavit eupogon sve tvoje lijezde.Nemapozitivnijegposlaodonogakoji,upoljuna istomzraku,tebeitvojuobitelj obilno opskrbljuje hranom. U suton ivota netreba biti zahvalan gradskom zaga enom zraku zaote ene organe, ni zaglunoj gradskoj buci zaporeme ena vlakna tvojihmodanih centara.

75

ivotkojijeuistinuvrijedannetemeljisenastjecanju bogatsva i imanja, jer bogatstvo i imanje mogunestatiprekono i,tose estoidoga a.

Ustinu vrijedan ivot je ivot prirodne slobode inezavisnosti,blizuBoguiprirodi,gdjesamsvojgazdaistarjeinaigdjeuspjehproizlaziiztvogavlastitogtrudainapora.

PREKID: Ovdje samprestao tipkati i otiao u ku una doru ak. Cesto po mem raditi im se ustanem iobu em, a satdva poslije doru kujem. Ovaj prekidjedoao u pravi as, jer itaju i uvodnik u jutarnjimnovinama Arizona Republic" od 3. srpnja, 1975.upravosamnaiaonaonotourednikkaeoduevnom ifizi komzaga enjuNew Yorka, atosemoeprimijenitina svaki veliki grad. Prenosim doslovno dio osubverzivnim skupinama:

Radi se o teroristi kim skupinama u doslovnomsmislu rije i. ive jedino zato da ire strah i prijetesmru i razaranjem.

Promisli za trenutak to rade njujorki sanitarnidjelatnici. NewYorkje grad od 8 milijuna stanovnika,nagomilanihna tisuepo svakoj etvrti, koji svaki daniznesu na plo nike do 30.000 tona sme a. I to smeetamo stoji, raspadajui se na suncu, sve dok ga se neuspije pokupiti. Kad se ne bi kupilo svakodnevno, zasamojedantjedanbi se nagomilalo21.000 tona, tobigotovo neizbjeno uzrokovalo epidemiju ogromnih

76

razmjera i dovelo u opasnost ivote svih 8 milijunastanovnika."

A sada te molim, reci mi, je li ovaj prekid bioslu ajan? Svakako da nije. ivimo u vrijeme kad Bogpomaeonekojisipomausami.(Nemislimnaonekojisi pomau sami tu im vlasnitvom, stanjem iblagostanjem!) Samoo uvanje po inje prije nego nesrea navali. Preivljavanje proizlazi iz tvoje sposobnosti da predvidi nadolazee razorne doga aje ipoduzmepotrebnekorakekakobisezatitioipreivio.

Dokazano je da domai vrt, dobro pripremljen,obra en i uzdravan, ima ne samo zdravstvenu iekonomsku ve i rekreacijsku vrijednost. Ako dobroplanira,vrtmoedavatipovretijekomcijelesezone,aostate tidovoljnoivienegodovoljnozasvetvojepotrebe tijekomzime.

Priatoseupornoitrajnoponavljadaostajemobezobradivogtlazaproizvodnjuhrane sasvim je to na,jerje previe naeg tla postalo jalovo i upropateno zboguporabeumjetnihgnojiva i zapraivanja.

Danascijelijedannarataj sazrijevatrae i,traeiitrae i... Traei to? Istinu, vjeru, sigurnost isamoodranje. Nadahnue odozgo je ono to trae,disciplinajeonoto imjepotrebno.

Svemogui Bog je jedini izvor svih dobara to ih ovjekmoeiskati,eljetiilitrebati.OnjeovuZemljui ovje anstvostvorio sposebnimnaumom, anezatoda ovjek uniti Zemlju i sebe. Slobodna volja i sloboda

77

izbora pripada svakom ovjeku, eni i djetetu. To jenjihova batina. A u samom temelju te batine jeDOBRA ZEMLJA koja raa svime to je ovjekupotrebno. emu nam je dana ta siva tvar u lubanji?Tamo je smjetena da bismo mogli MISLITI i odlu ivati. initako, itosadaodmah.

Ipak nemoj jo po eti pakirati i polaziti na put.Trebamorazmotritijonekoliko stvari.

78

14.Puenje moe biti

pogubnopo tvoj brakU po etku Bog stvori ovjeka.Stvori savreno, skladno bi e,

dademu raj zemaljski s jednom zabranom,i dademu svezahranu ipi e.

Dade ovjeku uputeza hranu,i daploda jednogdrveta ne dira.Alvragkaza:Tovo ejedobro,ne e umrijeti,ja tigarantiram. "

79

Prole su otadtisu e godina,dok ovjek nepo e neto udno radit:otkrineku travupamalopo malopo epripaljivat, dimiti i kadit.

Sada se dijetepua koga rodaodsamogro enja odslabosti rui,a njegovipue, prave i se vani,dok seono jadnoodduhanagui.

Oh, naratajupokvareni, zlobni,tosedimnikolutoko tebe vrti,

taj dimjepredujampaklenoga dimau koji e dospjetnakon svoje smrti.

Osobno nemam nita protiv toga da neki pue, aliposlije smrti. Me utim, dok sam ovdje, na planetuZemlji, traim svoje pravo i povlasticu da imam plua ista i zdrava koliko je ljudski mogu e. To jedan odrazloga da nema toga novca za koji bih ivio uvelegradskom stanu, ili radio u velikoj gradskojuredskoj zgradi, gdje bih stalno bio prisiljen udisatiduhanski smrad to izbija iz ljudi i ena po uredima idizalima.

Paniiveiuodvojenojkuiugradu ovjeknemoepobjei od zadaha puene trave, to nadire iz kua

80

susjeda puaa svaki put kad vjetar pue iz njihovasmjera. Njihov cijeli ivotkao daje obavijen oblacimadimate smrdljive biljke.

Kakvaje korist otvoritiprozor dabi se dobio svjezrak, kad umjesto Boje iste atmosfere ulazi kao izsvinjca samo zadah susjedova smrada? To je stvarnoproblemkojijedinomoerijeitiotvoreniposjedod5do10jutarazemlje.

Zakoni to su izglasani sa svrhom da zabranepuenjenajavnimmjestimapotpunosuneu inkoviti,jernitanemoe sprije iti puaadapui usvojoj ku i, uautuilinaulici.Ovoenaszlopratititolikodugokolikoljudi i ene budu nesvjesni vrijednosti vlastitog tijela ineuzmuuobzirtetukojunanoseonimatonepue.

Op enito je prihva eno, da je jedan od odbojnihzlo ina dananjice donoenje na svijet djece ijaje krvve umaj inoj utrobi zaga enanikotinomzbognjezinemanepuenja, pogotovouvrijemetrudno e.

Sre om, svaki dan ima sve vie svijeta koji osjeaistotoija.

Pua, posebno lan ani, moe upasti u manupuenja, a da uope nije svjestanni injenice daje zlodospjelo u njegov ili njezinmozak, niti do koje mjereodbojnimiris duhanaproima sveokonjega.

Moji stavovi nisu iluzorni, hipoteti ni ili sanjarski.Druge, ugledneosobe,tisuenjih, istokao ijaotro suprotiv togada ihsepodvrgnesmraduduhana.

81

OdpoznatogpiscaMarkaWellsaprimio sampismonaslovljeno ovako:

PUENJEMOEBITIFATALNO * *ZATVOJBRAK

Mijeani brakovi neuspijevaju! Toje kao parenjeirafeiklokana.Takokaeo.Noonan."

Tomije prijemnogo godina reklajednakatoli kadjevojka. Ovo miljenje danas sve enici i pastori nezastupaju tako vrsto. Me utim, kler, savjetnici ipsiholozi gledaju sumnji avijenajedandrugi mijeanibrak" izmeupuaai nepua a, posebno akoje enapua.Ajasamtomusvjedokizvlastitogiskustva!

Nedavnosamseponovnooenio.Biosamrastavljen9godina.Znaosamdamojaenapui.Znaosamdapuipuno. Jasamjoj pripaljivaocigarete. Ija sampuioodpetnaestegodine,aliuvrijemekadsamseoenionisampuiopunihdesetgodina.Aidoksambiopua,nisampretjerivao.

Nisam puio prije doru ka, a katkad ak ni dove ere.Mojepuenjejebilopodkontrolom.

Prije enidbe bio sam sa svojom enompo 3 do 4sata nave er. Tada jo nisam znao da ona po inje spuenjem imseprobudispuenjem ikaljanjem.Niti

82

daposeezacigaretomsvakiputkadseponoiprobudi.Izgledadapotrebazacigaretomnijeni nouprestajala.

Nisamshva aodajenjezinopuenjebiloneprestanoi ovisni ko. Anisambio svjestan ni koliko samja sampostao osjetljivnaneugodni, otrimiris cigarete.Desetgodina sam sretno ivio u stanu bez dima i u timgodinama uvidio sam da je puenje u zatvorenimprostorima avionu, vlaku, restoranu, hotelskimsobamapostalojakotetno.

Razumije se da od medenog mjeseca nema nitaprigodnije za o itovanje problema izmeu muanepuaa i ene to jako pui. Otkrio sam da medenimjesecuzadimljenomautomobiluidimomzamagljenojhotelskoj sobi nije ono to sam o ekivao. Moji blagiprotesti suodba eni.

Prijenegotosmoseuzeliznaosidapuim."Da,znaosam,alinisamnatoobra aopozornost.A

nisam znao da ona pui TOLIKO. Nisam znao da itkomoe puiti toliko. Perspektiva ivljenja u punici dokraja ivota sve manje i manje mi se svi ala. Mojenegodovanjejeprestajalobiti blago. Isto tako i njezinaljutnja. Ona je uvijek bila meu pua ima, puio jenjezinotac,majka,prijatelji idvabivasupruga.Nikadnije ula nikakav prigovor puenju i nije priznavalanikakav suprotnidokaz.

Kroz zadahdimaneto se postupno uvuklo umojupamet, neto to, pomojem uvjerenju, pretvarapuenjeuuzroksukobauovojzemljiistvarajazizmeupuaai

83

nepua a. Shvatio sam da mi nije smetao samo dimo ima,nosu,grlu,raspoloenju.Biosamljutibijesannavladanje moje ene. Moralno sam je osu ivao,smatrajui da su njezini postupci, kakogod ih tuma ilapovijest, bili neobzirni, uvredljivi, ak neprijateljski.Po eosamgledatinanjezinutetnunavikunesamokaona neto neugodno, ve kao neto runo, grubo,nepristojno,netotosenemoeopravdati.Nijetobilasamo smetnja, bila je teka mana, zastranjenje,nedostatak.

Vjerujem daje ova prosudba valjana. Slika osobekojanamjernouvlaiusebeteljute,otrovnedimovenijenajugodnija. A izrigivanje tog paklenog smrada naneduni svijetuokolini potpunojeneoprostivo.

Stani samo za trenutak i vidi koliko moe bitineupu en. Zamisli da nisi nikad uo za cigaretu. Dauope nema pojma o puenju. Jesi li zamislio? Sadagledaj kakonekaenasupruga,majka,k i,prijateljicamee meu usne neki mali bijeli smotuljak i ONDAGAZAPALI! Potomjeunevjerici gleda kakogladno,prodrljivo,lakomosieuvla eiobraze,zatimuzteki,zaguujui udah sve uvlai duboko u plua i onda nausta inosnice isputagustioblaksivogadimapopra ennapadom razdiru ega kalja. I ti, opaljenih o iju,nagorjela grla i nadraena nosa, pridruuje se njezinukaljanju.

S uasom i nevjericom gleda kako se ovaj udniobred ponavlja. ZATO to ona ini, zato usisava tu

84

odvratnu smrdljivu tvar i zatim je isputa u zrak,kalju i, hrop ui i guei se?To upenije enstveno!Ne dolikuje pristojnoj eni! Je li to nekavrstavra ke?Nekakav egzorcizam? Mazohizam? Samokanjavanje?Svakako ne moe biti iz zadovoljstva. Moe li? Aligledaj, ona tare gorui kraj te stvari u nekoj posudici,ostavljajui zamazani, smrdljivi i runi nered, a ondauzimadrugi smotuljak,meegauustaipali!

Ovo je previe. Ti bjei. Nekoliko sati kasnijevra a se i otvara vrata. Od udara ogavnog smradahvata te vrtoglavica. Poslije e doznati da taj zadahostaje. Postat e dio sobe, dio ku e, dio zastora iposteljine, dio svega tomoeupitimirise togonenapovra anje. Primje uje da u nekoliko posuda imaostataka zamotuljaka, stoje tamo zgnje eni u pepelu,ogavniiodurni.

Nije tako izgledalo onda kad samja po eo puiti,kadjekutijacigaretabila 10 ili 12centi.Puenjejebilomoda, drutvena navika, te jo uvijek neto to jeuglavnom pristajalo mukarcima, izuzevi filmskezvijezde kao Bette Davis, Crawford, Garbo igangsterske djevoj ure. Ali ne Pickford, Gish iliCostello. Sje am se kako je John Barrymore izgledaozgodan u Grand Hotelu" ili Raspu inu", dok mu sedim izvijao iz draesno podrhtavajue lijeve nosnice(snimljeno iz profila, razumije se!). Nitko nije sasigurnou znao da li on uope ima desnu nosnicu.Razumije se da nikad nismo vidjeli Barrymorijevaplu a."

85

15.Suenje hrane

Namjerno rasipanje dovodi do nasunepotrebe.Ne budina teretsvojoj dravi.Neka ti savjest ulijeva strah.Nau i kako spremati hranu.

Kaduplodnom vrtu u sezoniobiluje hrana koju uzgaja,odte berbe treba tjednimasabirati ono to tipretekne.

Tojeviakkoji trebaosuitikako binakupio hranuzazimu,

to e tiseobilno isplatiti,jer si mudro gledao unaprijed.

Hrana to sepravilo osui,sadri sve ivotne sastojke,tako da nijedan drugi na inne moe bolje sa uvati hranu.

Sumnjam da je ikad u ljudskoj povijesti bilopotrebnijevienegodanas skladititihranu.

Tijekom zadnjih pola stoljea injeni su zajedni kinapori kako bi se pove ala proizvodnja hrane i izumiona inkakoje trajno sa uvati odkvarenja.

Ogromni iznosi novca su utroeni da bi se u iniloneto to semoeu initijednostavnimsuenjem.

Problem hrane je trenutno najvea briga zakonodavnih tijela. Potronja hrane u velegradovima imetropolama premauje svaku matu. Moda bikoli ine gradskog smea mogle dati neku ideju.Izvjetaj iz New Yorka pokazuje da se u tom gradudnevnopokupiiodloioko30.000tonasme a.Shva alikolikajetogomilasme a?Pomonoenotojekojih30milijunakilogramanadan,abrojstanovnikaNewYorka

87

kree se oko 8 milijuna. Ra una se da njujor ani oko22% svojehranebacajuukantezasme e.

Moelisamozatrenutakzamisliti8milijunaljudi,zbijenih po tisuu i vie u samo jednom stambenombloku? Jedna od njujorkih itnica je New Jersey,saveznadrava to lei neposrednojuno i zapadnoodNewYorka.

Dokovo piem proloje tek tjedandva otkad su uNewJerseyupale razornekoli inekie, stoje nanijelomilijunske tete usjevima koji su uglavnom bilinamijenjeni za hranu sve brojnijem stanovnitvu NewYorka.

Ni ja ni ti ne moemo nita u initi za taj poputzlo udnog tumora nakazni grad, niti za bilo koji druginakazni velegrad. Kako su si namjestili postelju, takoneka i lee, svedoksepojedinci kao to sam i samneprobude ipoduzmukorakezaopstanak.

Suenje svjee hraneje klju za preivljavanje, alitreba ra unati narazlikuukoli ini hraneprije i poslijesuenja. Postotak vode u vou i povru varira izmeu50% pa sve do 95%. 90% posto vodemora se isparititijekom postupka suenja, ostavljajui hranjivo tkivojestivim.

Pomislinaogromnuutedupriuskladitenjusuenehrane. Tona mijeanog tek ubranog povra e nakonsuenja teiti samo 130 do 150 kilograma, to ezahtijevati samo mali dio prostora u smo nici tvogaposjedaod5do 10jutarazemlje.

88

Suenje hrane je bilo poznato stolje ima, moda itisu lje ima, me utim, danas imamo veliku prednostnad naratajima prije izuma uporabe elektri ne struje.Danas elektri na energija omogu ava suenje hrane uzminimalannaporiuzbolji nadzorprocesa.

Vra anje suene hrane u njezino prvobitno stanjeprili nojejednostavno,pogotovoako imasvoj vlastitiaparat za destiliranje vode. Metni suenu hranu udestiliranu vodu, bilo hladnu ili toplu, te ostavi da semoijedan ilidvasata,ili akprekono i,zavisiovrstihrane koju eli osvjeiti. Hrana e postati veomaukusna. Ako destiliranu vodu zagrije do etrdesetakstupnjeva, povratak hrane u svjee stanje bit enevjerojatno ubrzan.

Za razliku od prolih vremena, danas je suenjehrane velik posao, pa se tisue strojeva za suenje,odnosno dehidratora, proizvodi i prodaje za ku nuuporabu.

Budui da postoji velika raznolikost u dizajnu iizradi ku nih aparata za suenje, svatko tko jezainteresirantrebaobiosobno istraiti iustanoviti stojenajboljezanjegovepotrebe,uvjete i okolnosti.

Nekeodvanihpojedinostikojetrebaprovjeritijesuna ingrijanja i kontrola temperature, kojanebi smjelaprijei 45 stupnjeva C. Zatim treba provjeriti na kojina inzrak cirkulira. Ovoje posebno vano, budui dagrijanje treba biti ujedna eno izmeu plitica na koje esepostavljati hrana.

89

Prednost posjedovanja vlastitog stroja za suenjejenajvie u tome to, kad voe i povre u tvojem vrtudozrije,moeosuitisvetotrenutnonekoristizajelo.Nee biti gubitka ni rasipanja u tvojem vrtu. Sav tvojviak,urednoobra enispremljen,biteboljiodnovcaubanki.

Ovisno o veli ini vrta, jedna sezona bi ti moglaomogu iti dapripremi suenehranezaprehranucijeleobitelji tijekom nadolaze ihmjeseci.

Nasuprot konzerviranoj, suenahrana zadrava svehranjivetvariuvouipovr u, sveminerale,vitamine ienzime.Nadalje, sveovebitneosobineostajuusvojemivom, organskom stanju.

Osimvoaipovrautvojemevrtubezsumnjebitiiobilje ljekovitih trava. Kakav si samo izbor moepriutitiza aj inapitke!

Uzmimno,naprimjer,metvicu.Nema ve eguitkaodalicevru egmetvi ina ajauzimskehladnedane,ililedenog u vrue ljetne dane, skuhana od mirisavihbiljakatosi ihsamuzgojio.

Iliuzmi uobzirgavez,tuvrijednubiljku,polatravu pola povr e, koju su doma ice odavno zanemarile.Cijelasebiljka,s listovima ikorijenom,moesasutiudovoljnimkoli inamazaljekovitenapitke izasalate.

Meso je neto to se ne koristi u naoj obitelji. injenicajeipakdasu ljudiuvelikoj ve inimesoderi.Mi niti odobravamo niti osu ujemo jedenje mesa.Svatko treba jesti prema svojem saznanju, ukusu i

90

tjelesnim potrebama. Sveto Pismo, razumije se, uLevitiku(11.poglavlje)donosiiscrpnopropiseo istojine istoj hrani to ih je Svemogui Bog s veomaopravdanimrazlogomobjavio,takoda ovjekpoizborumoejesti ilinejesti.

Izvan svake sumnje jedenje mesa stvara prevelikukoli inu mokra ne kiseline, zbog koje dolazi doiv anihimii nihtegoba,kaotosureumatizam,upalaivacaisli no.

Za one koji gajedu bez razmiljanja i bez grinjesavjesti, suenje mesa je neophodno za njegovoo uvanje. Sirovo meso se moe izrezan' na tankeodreske,kojiseondalakodehidriraju.Naovakavna inmeso se uva bolje i due nego zamrznuto. Ada i nepitamo otometose dogaauzamrzivaukadnestanestruje na dulje vrijeme. Odgovorjejasan sam po sebi.Dulji nestanak struje moe opustoiti zalihe mesa okojima ljudi ovise. Zamrziva i, kako ku ni tako itrgova ki, mogu se pokvariti, a korisni su samo dotledokje dotokstrujeu redu.Nematakvihproblemakadsumesoiostaliproizvodisasueni ipaljivospremljeniu odgovaraju im skladitimakojane trebaju struje.

Za podrobnije informacije o suenju preporu am tidapro ita iprou islijedeeknjige:

DOMAESUENJEHRANE:Kako,toizato?"odEmmeWheeler.

SUENJEHRANENAPRIRODNINA INi

91

OSUI TO, SVIDJET E TI SE! od GenMacmanimana.

AmoeistupitiuvezusUNITEDVITOWAY"uEverettu, usaveznoj draviWashingtonu.

O ekujeUovakuhinja na tvojemmalenom imanju da izvrta donese svjeegpovr a za ve eru?

92

16.Dekster patuljasto

irsko govedo

Engleska je bila ljuta, Irska ju je uznemirila.Zato nisupremijeriprou ili malu irsku kravu?

Otkrili bimalu irsku buicuiposvetili se govedarstvu a ne ratovima.

Velika krda deksterana so nim britanskimpanjacimaizgladila bipovijesne sporove,

Ircinebi vie bili razlogzauzbunu,amale deksterkrave dole bi nasvoje.

93

Neki vidoviti farmeri uvezli s nekoliko malih kravaiz Irske na ameri koplodno tlo,

i bezpogovora, naklapanja iprigovoraoniznaju da im se isplatilo.

Otkrili su da jemlijekomale dekster kravehomogenizirano ve u vimenu,

a ne kao mlijekojerseya, holsteina i sli nih.Sada ih ne boliglavakako eprodatimlijeko.

Kad bih danas sre om imao posjed od nekoliko jutara,uz biserke, perad imojuenu,

odlu io bih se za lijepo omanjestado dekstera,jer nisu zahtjevne i ne trebaju velikupau.

Tajnauzgojadobrehraneleiuorganskomgnojivuutlu.

Za gnojidbu e ti trebati dosta stajskoga gnojiva iizmetaodperadi.

Pitanje gnojiva od iznimnejevanosti, ne samo zapotrebetvogaimanjaveistogatosusviratariivrtlaripotencijalni kupci dobrog organskog gnojiva. Tloje unaoj zemlji, a i po drugim krajevima svijeta, zbogprimjene umjetnih gnojiva dobrim dijelom postalojalovo i onesposobljeno za proizvodnju hrane sodgovaraju im sadrajemminerala i vitamina.

94

Govedaikonjiproizvodeizvrsnognojivoodkojegajedvadaimaboljega.Nasitnimimanjimavelikagovedapasmineholstein, guernesey,pa ijersey, nisuprikladnazbogsvojeveli ine. Imaju dvijetripasminekoje supoprirodimalene, tomalim posjednicima omogu uje daih uzgajaju u prikladnombroju.

JABIHSEODLU IOZAOVOGOVEDO!

Upravo sam pro itao veoma zanimljiv i pou an lanak u magazinu ,,Countryside", od kolovoza, 1975.Izgledamitolikodobariprakti an, dagaelimcitirati.NapisaogajeDonPiehotaizPortlanda,kojiovakokae:

Ve godinu dana posjedujemo stado od barem 12krava, koje skupa s dva konja ive preko pola godinepasuinadesetjutarapanjaka. Tonisumravikosturi,ve debeli i ivahni irski deksteri, krave i bikovi najsitnija govedska pasmina.

Napo etkusmomislilidratisamo2 ili3krave,alisepokazalodajeunosnije imati 5 ili 6, a ondaje dolopitanje, zato ne uklju iti i bika, pa i ovu junicu...Smatrao sam da krave to prosje nom ovjeku doseudo pojasa imaju budu nost. Najsitnija pasmina govedabezsumnjejeupotpunoj suprotnosti sastarimtovee

95

to bolje" vjerovanjem to je tako uvrijeeno u ovojzemlji.

Zasiromakas2 ili 3jutrazemljetobibioholsteinod 600 kg, gladan i nesretan, stijenjen najednojutrozemlje.Alimetninatojutrozemljedeksteraod300kgiimat ezadovoljnukravunapanjaku.

Imamo, dakle, svega pomalo, od 80 cm visokeLonely Squaw (oko 250 kg) do 100 cm visoke ArielMary,tekenajmanje375kg.NabikNavigatordoseedostruka,moda 100cm,jakojepitomidobro udan.Uljeto 1974. prispjelo je etvero teladi, pa jo etveroproljetos,adokoncarujnao ekujemojodvoje.Prodalismojednukravuijunicupodobrojcijeni,azanimanjeunaoj okoliniraste.

Prolog prosinca bili smo ja i moja ena odlu ilidovestiovcenanaposjedod 12jutara, ali sedogodiloneto zbog ega smo odustali. Nekoliko kilometarasjevernoodnaspsisupoklalistadood40ovaca.Jasamuvijekbioviezakrave, alipopularnepasmine,kaonaprimjer Jersey, jako su osjetljive, a bikovi su na zluglasu.Amojaprola iskustvasudokazaladaje i angustekoineukrotivogovedo.Mismohtjelineto emusudovoljne 3 ili 4 linije bodljikave ice, neto pitomo idovoljnomalenoi izdrljivodaihnekolikomoeivjetina naem posjedu. Nas oboje radi i, iskreno re eno,elimo troitinanovacnanetodrugo, anenara unezaveterinare ineobi ne smjese.

96

Moje istraivanje u mjesnoj knjinici urodilo jeplodom kadsamnaiaonaopis irskog govedapasminedekster. Uzgajajuseudvijesvrhe,toznaidasudobrezamlijeko izatov. Potjeu izzapadneIrske,gdjeje tlosiromano, a zemlja podijeljena na sitne posjede odnekoliko jutara. Paa je bila siromana i oskudna,svakokonedovoljna zauzgoj kravakoje istinadaju svusilumlijeka,alizauzvratpojedusvetomoenarastina4jutra zemlje.

Don Piehota sa svojim nagra enim bikompasmine dekster

97

Don Piehota sa svojom nagra enom kravompasminedekster

Prije dvjesto godina netkoje spomenuomalu, crnukravu, estuutom kraju, kojaje drananapoljutijekomcijelegodine.Kolikoznam,,,dexter"jeirskarijeiznaimalenoitamno."Utovrijemena inuzgojajebiovrlolo,pasetekuovomstoljeupokualopoboljatiuzgoj iodabirpasmine. Ponajgoroj procjeni, svakodesetotelekrupnijih pasmina dolazi na svijet s nekom manom ili

98

mrtvo. Od svih vlasnika irskog dekstera koje smoupoznali, samo jedan je imao sli no iskustvo. Ovopoboljanjeje bez sumnje ishod boljeg na ina oplodnjekoji sedanas primjenjuje. Nekeodkrupnihkrava imajuveipostotakjalovosti,drugeimajutekoepritelenju it.d.Ti seproblemi uglavnom izbjegavajuako senabavikrava s potvrdom od uglednog uzgajiva a, radilo se obilokojoj pasmini.Razumijese,daecijenabitive a.

Nae iskustvo s deksterima moe biti pou no,posebno stoga to smomi prekrili nekapravila. Osimuvjeta da ivotinje budu pitome, ekonomi ne inezahtjevne, munja dvaput dnevno nije dolazila uobzir. Pronali smokako emomoipresko itimunjuzacijelidan,paidva,akobibilopotrebno.Svakivlasnikkrava muzara rei e vam daje munja dvaput na danropstvo, jer se bez toga moe upasti u ozbiljnepote ko e.Mi smoprihvatilina inkojije,siguransam,primjenjivan na samom po etku. Naime, problemuzgajivaa muzara je u tome to krava za munjupotpunoovisionjemu,buduidasetelepretvoriuteleeodreske tjedandva nakon telenja.

Na postupak doputa kravi i teletu da budu cijelidan zajedno, onda se krave nave er utjeraju u staju itamo ostanu dojutra. Tada im je vime puno i lako semuzu.Nemoramocijeditivime,jertelevenavratima ekamajkudaobavi tajposao.Akosmoodsutnidan ilidva, krave i telad ostaju zajedno napolju, te nemanikakve tete. Svakako, umjesto galona mlijeka

99

dobivamosamolitre,alinasjesamo etvero,takodasu4 litre dnevno vie nego dovoljne za pi e, kuhanje isirenje.

Munjaje lagana, fleksibilna i,moe se re i, lienapoteko a. Usput re eno, mlijeko krave dekster jeprirodnohomogenizirano, istokaokozje.

Pitanje ekonomi nosti dekstera rijeilo se na mojezadovoljstvo nakon to smo proli zimu s dvanaesterogoveda. U prosincu smo za njihovu prehranu trebali 3bale sijena i dvije velike kante isje enih klipovakukuruza. Do konca sije nja smo potroili dvije tonekukurazauklipu,pasmosvih 12kravaishranilidokrajazimespo4balesijenadnevno.Nekolikomanjihgrlasebilo dobro udebljalo. Razumije se da su goveda bilanapolju, pa su marljivo pasla ostatke raslinja na kojetijekomjeseni nisu obra ala panju.

Zvui nevjerojatno, da kravapreivi zimu na samotre ini bale sijena na dan, uz pabir enje suhe trave igrmlja.

ovjek s 3 i pol do 4jutra ispae lako moe okosedam mjeseci napasivati 2 krave i njihovu telad, bezdodatne prihrane. Bilo bi bolje kad bi se panjakpodijelio popola elektri nom ogradom. To omogu ujedakravepasunekolikotjedananajednojpolovici,dokume uvremenu na drugoj polovici raste trava. Prekozime ukloni ogradu i omogui kravama da slobodnolutajuitraeljetneostatke.Akosedobroplanira,stalno

100

moe jedna krava biti muena, uz cijenu od 5 ili 6mjeseci potronje sijena, uznetomalo kukuruza.

Ja sam izra unao priblini troak dranja dvijukrava: 180 dolara za 220 bala sijen