novi materijali predavanja_ver1-1.pdf

Autori materijala: Prof. dr.sc. Josip Brumec, izv.prof. eljko Dobrovi

i doc.dr.sc. Katarina Tomii-Pupek

Modeliranje procesa i aplikacija

- Struni studij PITUP- saetak predavanja- FOI Varadin, akademska godina 2013./2014.

Izvoa: Dr.sc. Katarina Tomii-Pupek

Sveuilite u Zagrebu Fakultet organizacije i informatike

Teme

Poslovni sustav i njegov informacijski podsustav

ivotni i razvojni ciklus IS-a

Planiranje i oblikovanje osnovne arhitekture IS-a

Tehnike modeliranja procesa

WFD, AFD, BPMN

Tehnike modeliranja podataka

Grafiko ERA modeliranje

Logiko relacijsko modeliranje

Procjena uinaka simulacijom na modelu

Organizacija i njezin IS

Izvoenje

Upravljanje

Odluivanje

U I Okruenje Okruenje

Np Ia

Ip No

Is

Io Io

Nr Ii

Genetika definicija - primjer

Prikupljanje, proizvodnja i distribucija

Uprava

Dioniari (nadzorni odbor)

Sirovo mlijeko

Konzumno mlijeko i sirevi

Kooperanti Veletrgovina

Dnevni nalog za proizvodnju

Inform. o prikupljenom mlijeku i ostvarenju dne- vnog plana proizvodnje

Ostvareni plan i profit

Godinji plan proizvodnje, zadani profit

smetnje

Promjenljivost ponude i potranje, konkurencija

Oe

kiva

na

ra

zin

a p

roiz

vod

nje

sir

ovo

g

mlij

eka

i iz

no

s p

oti

caja

za

mlij

eko

Oe

kiva

na

po

tra

nja

,

Go

di

nji

ug

ovo

ri

za o

tku

p m

lijek

a

Otpremljeno, fakturirano i naplaenoIi

Organizacijski sustav i njegovi procesi

Razine funkcija organizacijskog sustava Ciljevi informacijskog podsustava

Poveanje uinkovitosti sustava

Poveanje produktivnosti rada

IZVOENJE - procesi osnovne djelatnosti

UPRAVLJANJE

- organiziranje, praenje uspjenosti, otklanjanje smetnji

ODLUIVANJE Osiguranje stabilnosti rasta i razvoja

- postavljanje poslovnih ciljeva

= ORGANIZACIJSKI SUSTAV OKOLINA + +

DRUTVENI SUSTAV

TEHNOLOKI SUSTAV

TEHNIKI SUSTAV +

Odnos organizacijskog sustava i njegovog informacijskog podsustava

MP

MP - IS je model poslovne tehnologije nekog organizacijskog sustava

OS - Svaki organizacijski sustav ima svoj informacijski (pod)sustav

OS IS - IS ne postoji sam za sebe, on je uvijek dio nekog organizacijskog sustava

IS

Taksonomija i klasifikacija IS-a

Informacijski sustav fakturiranja Informacijski sustav proizvodnje Informacijski sustav elektrane

?

Mnotvo razliitih klasifikacija ! Za projektante je najprikladnije promatrati IS: - prema razini objektnog sustava koju IS podrava, - prema vrsti procesa koje IS podrava i - prema stupnju ukljuenosti raunala.

Genetika taksonomija IS-a

Razina ukljuenosti tehnologije (t)

Vrsta procesa (v)

Razina procesa (r)

Klasine tehnologije

Raunalo sa bazom podataka

Raunalo sa bazom znanja

1

2

3

Determinirani procesi oekivanog slijeda

Determinirani procesi sluajnog slijeda

Inventivni tip procesa

1

2

3

Izvoenje Upravljanje Odluivanje 1 2 3

Rv,r,t=[3,2,2]

Za banke:

Klasini MIS

MRP RIS

AI

ES

JIT

Za izgraditi IS treba ...

- razumjeti poslovni sustav - istraiti ponaanje sustava u radu - poznavati procese na svim razinama - poznavati informacijske tehnologije - moi preustrojiti organizacijski sustav - izabrati optimalnu tehniku potporu

Izgraditi IS znai jo i ...

- projektirati i izvesti programe IS-a - uskladiti programe s poslovanjem - funkcionalno i ekonomski optimirati IS - uvesti novi IS i kolovati korisnike - zatititi IS tijekom rada - pratiti uspjenost koritenja IS-a

Kupiti ili razvijati IS ?

Kupnjom APP kupuje se i poslovna tehnologija, koja je bila predloak za njezin razvoj !

AKO je kupljena APP vlastite PT ONDA vlastitu PT prilagoavati kupljenoj APP ili kupljenu APP prilagoavati vlastitoj PT INAE neuspjeh.

Razumno je razmotriti kupnju gotovih rjeenja, osobito za razinu izvoenja, ali treba planirati njihovo kreativno uvezivanje u cjelinu i prilagoavanje vlastitoj poslovnoj tehnologiji !

Nolan-ova paradigma: faze

Analizira informatiku zrelost tijekom vremena

Prepoznaje est razvojnih faza

I Uvoenje

II Proirenje

III Upravljanje

IV Povezivanje

V Sreivanje

VI Zrelost Implicira evolutivni razvoj

I II III IV V VI

I II III IV V VI

Nolan: odnos trokova i uinaka

Vrijeme

Uinak Troak

Za profit i potporu odluivanju

VI

Cjelovite baze podataka

V

Prerada, uz primjenu BP

IV

Dokumenti- ranje uz primjenu BP

III

Nova podruja

II

Pojedinani, rutinski i zahtjevni poslovi

I

Nolan-znaajke faza

APLIKACIJE

ORGANI- ZACIJA

PLANIRANJE I UPRAVLJANJE

KORISNICI

Specijaliza- cija i uenje

Programeri pitaju korisnike

Suradnja sa srednjom razinom

Projektni timovi, voena de- centralizacija

Distribuirani podatkovni i HW-resursi

Informacije postaju resurs

Slabo Nikakvo Odozgo. ali formalno

Komisije, briga o razvoju

Interesno ulaganje

Strateko planiranje

Ne smetaj Povrni interes

Preuzimaju odgovornost za podatke

Svijest o odgovornosti

Stvarna odgovornost korisnika

Podijeljena odgovornost

Svojstva Opisne vrijednosti svojstava

Pojam ivotnog i razvojnog ciklusa IS-a

Strateko planiranje

SI

MP

OA

MA MP

RA

UA

PU

1. Razvoj IS-a poinje razmatranjem strategije i ciljeva te modeliranjem poslovnih procesa!

2. ivotni i razvojni ciklus IS-a je iri je iri pojam od ivotnog ciklusa programskog sustava! 3. Drati se redoslijeda faza, jer kasniji povratak na neku od prethodnih faza poveava vrijeme i trokove.

Oznake: SI - studija izvodljivosti, MP modliranje poslovnih procesa, OA osnovna arhitektura IS-a MA modeliranje aplikacija, MP modeliranje podataka, RA razvoj aplikacija, UA uvoenje aplikacija i PU provjeta uspjenosti.

Prototipni

...

Evolucijski

Metoda, tehnika, metodika i pristup razvoju IS-a

Linearni

Pristupi razvoju

Metode i tehnike (notacije)

Metodike

Dijagram dekomp.

Matrini prikazi

DTP ERA Dijagram stanja

...

Znaaj pravilnog izbora M - P - N !

IE

SSADM

...

OMT

SPIS

Sustavni pristup izgradnji IS-a

IS je model poslovne tehnologije organizacijskog sustava

Podaci su resurs poslovnog sustava

Temelj razmatranja su poslovni procesi, kao nepromjenljivi dio poslovne tehnologije

IS se izgrauje integracijom podsustava na osnovu zajednikih podataka

Informacije za upravljanje i odluivanje se izvode na temelju zbivanja na razini izvoenja

Metode i tehnike modeliranja su formalizirani oblik za sporazumijevanje projektanata IS-a i poslovnih strunjaka.

MODEL IS-a

Opi prikaz modernog pristupa razvoju IS-a Model poslovnih procesa Model poslovnih podataka

K G

G

K

Matrica poslovne tehnologije

APP1 APP2

ivotni ciklus resursa

Baza podataka

APP1 APP2

Osnovna arhitektura IS-a Matrica nove poslovne tehnologije

K G

G

K

POSLOVNI MODEL

PIS - Dekompozicija

Postupak razlaganja sloenih struktura

Funkcija:

Skup procesa koji se izvode trajno, s ponavljanjem

Proces:

Skup povezanih aktivnosti i odluka, kojima se postie parcijalni cilj, troe neki resurse i vrijeme a od znaaja su za kupca

Procesi su invarijantni dijelovi poslovne tehnologije

Povezani procesi ine poslovnu tehnologiju

Aktivnost

radnja usmjerena na izvrenje nekog zadatka

Dekompozicija

Poduzee XY Proizvodnja i plasman

kunih alata

Prodaja

F

Razvijanje Proizvodnja

F

Nabava

F

Obraun F ...

Nuditi

P

Ugovaranje

P

Otprema

P

Naplata

P

Izrada ugovora

a

Provjera zaliha

a

Provjera kupca

a

F - Funkcija

P - Proces

a - Aktivnost

ivotni ciklusa proizvoda ili usluge

temelji se na ideji inenjerske zajednice (1930.) da svaki proizvod

(usluga) ima ivot ogranienog trajanja

faze ivotnog ciklusa: zamisao, specifikacija, oblikovanje,

implementacija, odravanje, zastarijevanje

provjerava se kompletnost popisa procesa, dobivenih metodom

dekompozicije

Automobil se:

zamilja (vizija)

projektira

proizvodi

testira

prodaje

odrava

zastarijeva

Planiranje Prikupljanje/

Izgradnja

Koritenje Nestajanje

Procesi i organizacija

Materijal se

Planira Naruuje Prima i Izdaje

Klase podataka

KLASA PODATAKA je logiki oblikovan i povezan skup podataka, koji se odnose na jednu pojavnost (entitet).

Naziv klase Podaci u klasi podataka

Primjeri:

UGOVOR KUPAC IZDATNICA SASTAVNICA RJEENJE

Kupac, Prodavalac, Predmet, Koliina, Cijena, Rok ifra, Naziv, Sjedite, Potraivanje Vrsta materijala, Nalog Koliina Proizvod, Dio, Koliina, Jedinica mjere Radnik, Poduzee, Radno mjesto, Plaa

Tipovi klasa podataka: Inventarni - Odnosi se na resurse (npr. PROIZVOD) Transakcijski - Veza izmeu dva resursa (npr. UGOVOR) Planski - Sadri vie inventarnih klasa (npr. PLAN PRODAJE) Statistiki - Koriste se za kontrolu poslovanja (npr. BILANCA)

Procesi i klase

Klase podataka smatramo predmetom obrade u procesima

OTPREMA I FAKTURIRANJE

Kupci Narudbe Proizvodi

Otpremnica Raun

* Analizom pretvorbe KLASA PODATAKA u procesima provjerava se njihova kompletnost i valjanost. * KLASA PODATAKA moe se u procesu: stvarati ili koristiti. * KLASE PODATAKA povezuju PROCESE u konzistentnu poslovnu tehnologiju. * U ureenoj organizaciji jedna se klasa podataka moe stvarati samo u jednom procesu.


k1 k2 k3 k4 k5 k6 k7 k8

P1

P2

P3

P4

P5

P6

P7

P8

P9

G K K K

K K K K K

K K G K

K

K

K K

K

K

K

K K

K

K

G

G

G

G K

K

K

K

K

K G G K

K

K

G Oznake: - Proces generira klasu podataka

- Proces koristi klasu podataka

Pravila: - Jedna se klasa podataka generira samo u jednom procesu, - Jedna se klasa podataka moe koristiti u vie procesa, - Proces koji samo koristi, a ne generira nijednu klasu podataka je parazitski ili radi za okruenje, - Proces koji samo generira, a ne koristi nijednu klasu podataka treba posebno analizirati, - Ne moe postojati proces, niti klasa podataka bez ijedne oznake G ili K.

Metodika Business Systems Planning, IBM

k1 k2 k3 k4 k5 k6 k7 k8 k9

P1 K K G K K K

P2 K G K

P3 G K K G

P4 K K K G

P5 K K K

P6 K K K G

P7 K K G

P8 G K K K K

P9 K G K

P10 K K K K

Pravila:

- Jedna se klasa podataka generira

samo u jednom procesu,

- Jedna se klasa podataka moe

koristiti u vie procesa,

- Proces koji samo koristi, a ne

generira nijednu klasu podataka

je parazitski ili radi za

okruenje,

- Proces koji samo generira, a ne

koristi nijednu klasu podataka

treba posebno analizirati,

- Ne moe postojati proces, niti

klasa podataka bez ijedne

oznake G ili K.

K proces koristi klasu podataka

G proces generira klasu podataka

Pi proces i

kj klasa podataka j



Metodika Business Systems Planning, IBM


k1 k2 k3 k4 k5 k6 k7 k8 k9

P1 K K G K K K

P2 K G K

P3 G K K G

P4 K K K G

P5 K K K

P6 K K K G

P7 K K G

P8 G K K K K

P9 K G K

P10 K K K K

K proces koristi klasu podataka

G proces generira klasu podataka

k1 k2 k3 k4 k5 k6 k7 k8 k9

P7 K K G

P8 G K K K K

P3 G K K G

P4 K K K G

P6 K K K G

P9 K G K

P10 K K K K

P1 K K G K K K

P2 K G K

P5 K K K

Procesi sloeni prema ivotnom ciklusu proizvoda (usluge)

- P7, P8, P3, P4, P6, P9, P10, P1, P2, P5

k5 k1 k3 k6 k7 k9 k8 k4 k2

P7 G K K

P8 K G K K K

P3 K G G K

P4 K K G K

P6 K K G K

P9 K K G

P10 K K K K

P1 K K K K G K

P2 K K G

P5 K K K

Dijagonalizirana matrica - nastaje slaganjem klasa podataka

prema redosljedu generiranja pojedine klase tijekom ivotnog

ciklusa proizvoda (usluge)



Metodika Business Systems Planning, IBM K proces koristi klasu podataka G proces generira klasu podataka

Dijagonalizirana matrica -> matrica poslovnih podruja (PP), aplikacija (AP)

k5 k1 k3 k6 k7 k9 k8 k4 k2

P7 G K K

P8 K G K K K

P3 K G G K

P4 K K G K

P6 K K G K

P9 K K G

P10 K K K K

P1 K K K K G K

P2 K K G

P5 K K K

PP1/AP1

PP2/AP2

PP3/AP3

AP1

P3, P7, P8

AP2

P4, P6, P9

AP3

P1, P2, P5, P10

k1, k3, k5

k7

k1, k3, k5, k6

k2, k4 k2

k8, k9

Osnovna arhitektura informacijskog sustava

OS

F1 F2 F3

P3 P7 P8 P2 P5 P10

P4 P6 P9

P1

Optimalna arhitektura organizacijskog sustava



Dijagonalizacija P/K-matrice

k3 k2 k1 k4 k7 k5 k6 k8

P1

P5

P9

P3

P7

P8

P6

P4

P2

G

G

G

G

G

G

G

G

K K

K

K

K

K

K

K

K

K

K

K

K

K

K

K K

K

K

K

K K

K

K

K

K

K

K

K

K

Pravila: - Procese treba poredati po redoslijedu faza ivotnog ciklusa osnovnih resursa;

- Klase podataka treba permu- tirati tako da prvo doe klasa koju generira prvi proces, zatim klasa koju generira drugi proces itd.;

- Odnos klasa podataka i procesa mora ostati nepromijenjen;

- Na kraju odrediti podsustave, tako da udovoljavaju kriterijima optimalnosti.

Formiranje matrice

Skladitar provjerava stanje robe na skladitu i ovisno o stanju, minimalnim i optimalnim zalihama, zahtjevima za izdavanje sirovine iz proizvodnje kreira zahtjev za nabavu.

Prema zahtjevu za nabavu, predvienoj potranji prema postojeim ponudama kupcima, prodajnim nalozima (to kupci naruuju to se bolje prodaje) se naruuje roba od dobavljaa s kojima imamo ugovorene okvirne koliine pomou Narudbe. Na narudbi pie od kojeg dobavljaa se naruuje koji artikl.

Optimalna arhitektura IS-a

Po

slo

vni p

artn

er

Ugo

vor

Nar

ud

ba

do

bav

ljacu

Pri

mka

Pla

n s

klad

ite

nja

Izd

atn

ica

Zah

tjev

za

nab

avu

Sast

avn

ica

Art

ikli

Pla

n p

roiz

vod

nje

Zah

tjev

nic

a si

rovi

ne

Rad

ni n

alo

g za

pro

izvo

dn

ju

Rad

ne

op

erac

ije

Po

gon

i

Stro

jevi

Pre

dat

nic

a

Ko

ntr

oln

i lis

t

Pla

n o

tpre

me

Dis

trib

ute

ri

Vo

zila

Kat

alo

g m

jest

a is

po

ruke

Po

nu

da

kup

cu

Pro

daj

ni n

alo

g

1.1 Ugovarati isporuku CRU CRU R

1.2 Naruiti sirovine R R CRU R R R R

1.3 Zaprimiti u skladite R R CRU CRU R R R R

1.4 Izdati sa skladita RU CRU CRU R R

2. Grupiranje procesa na temelju dijagonalizirane matrice

Empirijski postupak grupiranja procesa prema ulozi procesa u ivotnom ciklusu osnovnih resursa poduzea nad P/K matricom

Moe se provoditi i nad matricom koja predstavlja As Is i nad matricom koja naznaava eljeno To Be stanje

Grupiraju se procesi koji su semantiki srodni i u sljedovima izvrenja procesa koji odgovaraju transformaciji resursa po fazama ivotnog ciklusa resursa

Podsustavu dodjeljuju klase koje procesi grupe generiraju


Matrica Procesi/Klase (primjer)

Posl

ovni

par

tner

Ugo

vor

Nar

udb

a do

bavl

jacu

Prim

ka

Plan

skl

adi

tenj

a

Izda

tnic

a

Zaht

jev

za n

abav

u

Sast

avni

ca

Art

ikli

Plan

pro

izvo

dnje

Zaht

jevn

ica

siro

vine

Rad

ni n

alog

za

proi

zvod

nju

Rad

ne o

pera

cije

Pogo

ni

Stro

jevi

Pred

atni

ca

Kont

roln

i lis

t

Plan

otp

rem

e

Dis

trib

uter

i

Voz

ila

Kata

log

mje

sta

ispo

ruke

Ponu

da k

upcu

Prod

ajni

nal

og

Nal

og z

a pr

oizv

odnj

u

Nal

og z

a ot

prem

u

Otp

rem

nica

Povr

atni

ca

Ra

un

Zapo

slen

ici

Nal

og z

a pl

aan

je

Obr

acun

ate

stav

ke

Prok

nji

ene

stav

ke

Kont

ni p

lan

Otp

rem

nica

dob

avlja

a

Upi

t ku

pca

Nar

udb

a ku

pca

Rac

un d

obav

ljaca

Izvo

d ZR

ra

una

Rek

lam

acija

kup

ca



1.3 Zaprimiti u skladite R R CRU CRU R R R R R


2.1 Razvijati nove proizvode CRU CRU

2.2 Planirati proizvodnju CRU CRU CRU R

2.3 Pripremiti proizvodnju R R R R R R RU CRU CRU CRU RU

2.4 Proizvoditi proizvode R R R R R CRU R R

2.5 Kontrolirati i pakirati proizvode R R R CRU R

3.1 Organizirati distribuciju R RU R CRU CRU CRU CRU

3.2 Prikupljati narudbe R R R R RU CRU CRU R R R

3.3 Obraditi narudbe kupaca R RU CRU CRU R R

3.4 Otpremiti proizvode kupcima R R R RU R R R R R CRU

3.5 Obraditi reklamacije kupaca R R R R R R R CRU R

4.1 Fakturirati kupcima R R CRU

4.2 Platiti, naplatiti i obraunavati

poslovanjeR R R R R R R R R RU CRU CRU CRU R R

4.3 Knjiiti poslovne dogadaje R R R CRU CRU

Matrica Procesi/Klase (primjer) grupiranje prema C


Posl

ovni

par

tner

Ugo

vor

Nar

udb

a do

bavl

jacu

Prim

ka

Plan

skl

adi

tenj

a

Izda

tnic

a

Zaht

jev

za n

abav

u

Sast

avni

ca

Art

ikli

Plan

pro

izvo

dnje

Zaht

jevn

ica

siro

vine

Rad

ni n

alog

za

proi

zvod

nju

Rad

ne o

pera

cije

Pogo

ni

Stro

jevi

Pred

atni

ca

Kont

roln

i lis

t

Plan

otp

rem

e

Dis

trib

uter

i

Voz

ila

Kata

log

mje

sta

ispo

ruke

Ponu

da k

upcu

Prod

ajni

nal

og

Nal

og z

a pr

oizv

odnj

u

Nal

og z

a ot

prem

u

Otp

rem

nica

Povr

atni

ca

Ra

un

Zapo

slen

ici

Nal

og z

a pl

aan

je

Obr

acun

ate

stav

ke

Prok

nji

ene

stav

ke

Kont

ni p

lan

Otp

rem

nica

dob

avlja

a

Upi

t ku

pca

Nar

udb

a ku

pca

Rac

un d

obav

ljaca

Izvo

d ZR

ra

una

Rek

lam

acija

kup

ca


















4.3 Knjiiti poslovne dogadaje R R R CRU CRU FIN

AN

CIJ

EP

RO

DA

JAP

RO

IZV

OD

NJA

NA

BA

VA

Empirijsko grupiranje procesa prema ulozi procesa u ivotnom ciklusu osnovnih resursa poduzea

Nova arhitektura - grupiranje prema C


NODE: TITLE: NO.: DEKOMPOZICIJA PROCESA

0. SKLADINO POSLOVANJE

1. ZAPRIMANJE ROBE

2. SLANJE ROBE

3. IZVJEIVANJE

1.1. POTVRDA

PRIJEMA ROBE

1.2. IZRADA KALKULACIJE

1.3. AURIRANJE KARTOTEKE

2.1. ODABIR ROBE

2.2. IZRADA IZLAZNOG RAUNA

2.3. IZRADA OTPREMNICE

KUPCU

3.1. INVENTURA

3.2. IZRADA IZVJEA

KNJIGOVOI

3.3. IZRADA ANALITIKE

KARTICE ARTIKLA

3.4. IZRADA LISTE DUGOVANJA

3.2.7. STANJE SKLADITA

3.2.8. REKAP. DNEV. ZAKLJ. MAL.

3.2.9. REKAPIT. INT. PRIJENOSA

3.2.10. REKAPITULACIJA

RAUNA


PDV_UL.RA.


PDV_IZL.RA.

1.4. IZRADA DEKLARACIJE

2.4. IZRAVNA NAPLATA

3.5. IZRADA BLAGAJNIKOG

IZVJEA

1.5. POVRAT ROBE

2.5. POVRAT ROBE

3.2.6. TRGOVA. KNJIGA_M

3.2.5. TRGOVA. KNJIGA_V

3.2.4. NIVELACIJA_M

3.2.3. NIVELACIJA_V

3.2.2. KNJIGA POVRATNICA_K

3.2.1. KNJIGA POVRATNICA_D

F

P

P

P

P

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

F - funkcija

P - proces

A - aktivnost

Metode strategijskog planiranja IS

- grupiranje entiteta prema afinitetima -

k1 k2 k3 k4 k5 k6 k7 k8 k9

P1 K K G K K K

P2 K G K

P3 G K K G

P4 K K K G

P5 K K K

P6 K K K G

P7 K K G

P8 G K K K K

P9 K G K

P10 K K K K

Analiza aktivnosti / entiteti

Analiza procesi / klase podataka

E1 E2 E3 E4 E5 E6

A1 X X X

A2 X X X X

A3 X X X X

A4 X X X X

Matrica entiteti-aktivnosti

E1 E2 E3 E4 E5 E6

E1 - 0.5 1 O.5 0.5 0

E2 0.3 - 0.67 0.67 0.67 0.67

E3 0.67 0.67 - 0.33 0.67 0.33

E4 0.5 1 0.5 - 0.5 0.5

E5 0.33 0.67 0.67 0.33 - 0.67

E6 0 1 0.5 0.5 1 -

a(E1) broj aktivnosti koje koriste E1

a(E1,E2) broj aktivnosti koje koriste E1 I E2

Afinitet od E1 prema E2 = Af (E1,E2) = a(E1,E2)

a(E1)



E1 E2 E3 E4 E5 E6

E1 - 0.5 1 O.5 0.5 0

E2 0.3 - 0.67 0.67 0.67 0.67

E3 0.67 0.67 - 0.33 0.67 0.33

E4 0.5 1 0.5 - 0.5 0.5

E5 0.33 0.67 0.67 0.33 - 0.67

E6 0 1 0.5 0.5 1 -



(E1, E3) (E6, E2) (E4, E2) (E6, E5)

Afinitet od E2 prema (E4, E6) = Af(E2,E4) * a(E4) + Af(E2,E6) * a(E6)

a(E4) + a(E6) = 0.67

(E2, E4, E6)

Analiza afiniteta

%100)()(

)(),()(),(),(

nm

nnrmmrrs

pnpn

pnppApnppAspA

Afinitet izmeu dva procesa:

Svi parovi procesa, iji je uzajamni afinitet vei od neke zadane vrijednosti (npr. 90%) ine jezgro roja (cluster).

Afinitet nerasporeenog procesa prema roju:

Svi procesi, iji je afinitet prema roju vei od neke zadane vrijednosti (npr. 80%) pridruuju se tom roju.



Afinitet (P1.1, P1.2)=3/3*100%=100%

Afinitet(P1.2, P1.1)=3/7*100%=43%

A(P2.3, P2.4)=6/11*100%=55%

A(P2.4, P2.3)=6/8*100%=75%

%100)()(

)(),()(),(),(

nm

nnrmmrrs

pnpn

pnppApnppAspA

%8)4.2,3.2(,2.1(

%100811

801114)4.2,3.2(,2.1(

ppgpA

ppgpA

s

s

A(P1.2, P2.3)=1/7*100%)=14%

A(P2.3, P1.2)=1/11*100%)=9%

A(P1.2, P2.4)=0/4*100%)=0%

A(P2.4, P1.2)=0/8*100%)=0%

%100)(

),(),(

i

ji

jipn

ppnppA

Posl

ovni

par

tner

Ugo

vor

Nar

udb

a do

bavl

jacu

Prim

ka

Plan

skl

adi

tenj

a

Izda

tnic

a

Zaht

jev

za n

abav

u

Sast

avni

ca

Art

ikli

Plan

pro

izvo

dnje

Zaht

jevn

ica

siro

vine

Rad

ni n

alog

za

proi

zvod

nju

Rad

ne o

pera

cije

Pogo

ni

Stro

jevi

Pred

atni

ca

Kont

roln

i lis

t

Plan

otp

rem

e

Dis

trib

uter

i

Voz

ila

Kata

log

mje

sta

ispo

ruke

Ponu

da k

upcu

Prod

ajni

nal

og

Nal

og z

a pr

oizv

odnj

u

Nal

og z

a ot

prem

u

Otp

rem

nica

Povr

atni

ca

Ra

un

Zapo

slen

ici

Nal

og z

a pl

aan

je

Obr

acun

ate

stav

ke

Prok

nji

ene

stav

ke

Kont

ni p

lan

Otp

rem

nica

dob

avlja

a

Upi

t ku

pca

Nar

udb

a ku

pca

Rac

un d

obav

ljaca

Izvo

d ZR

ra

una

Rek

lam

acija

kup

ca


















4.3 Knjiiti poslovne dogadaje R R R CRU CRU

Znaajke dobre arhitekture IS-a Modularnost

sloeni IS je sastavljen od vie zaokruenih podsustava (aplikacija)

broj modula (podsustava, aplikacija)?

Minimalna vanjska povezanost

podacima: preporuljivo,

upravljanjem: dozvoljeno,

sadrajem: zabranjeno!

Maksimalna unutranja kohezija

Problem optimalne strukture IS-a?

Matrini prikazi openito

Vrlo snaan alat za prikaz sloenih odnosa

Prikazuje veze (pridruivanje, pripadnost, uee, suradnja, sastav) izmeu entiteta

U Cool-u svaki od 14 entiteta moe ulaziti u neke odnose s drugim entitetima, tvorei tako 48 razliitih matrica, npr.

PROCES

ukljuuje entitete

se sastoji od aktivnosti

pripada organizacijskoj jedinici itd.

Osnovni modeli

Model organizacije

logiki, formalnu strukturu odreuje organizacija

Model poslovne tehnologije (procesa)

prikaz radnih tokova

prikaz organizacijskih tokova

prikaz tokova aktivnosti

Model aplikacija

Model podataka

Model resursa

Prikaz radnih tokova (Work Flow Diagram)

Prikazuje tokove izmeu procesa, koji pripadaju razliitim organizacijskim jedinicama;

Prikaz tokova aktivnosti (Activity Flow Diagram)

Prikazuje tokove izmeu aktivnosti, koje se obavljaju na razliitim radnim mjestima;

Prikaz organizacijskih tokova (Organizational Flow Diagram)

Prikazuje hijerarhijske veze izmeu organizacijskih jedinica i tokove izmeu tih organizacijskih jedinica.

Tokovi u ovim prikazima mogu biti materijalni ili informacijski !

Izvedeni oblici i proirena namjena DTP-a

Model poslovne tehnologije

Procesi Aktivnosti

Organiz.

jedinice

Radna

mjesta

Poslovni

tokovi

Podaci

WFD AFD

OFD

Opi prikaz metodike PIS-a s preustrojem

Globalni model objektnog sustava Dekompozicija

Matrini prikazi

Tokovi rada (WFD)

Organizacijski tokovi (OFD)

2 Detaljni model objektnog sustava Aktivnosti procesa

Matrini prikazi

3 Model informacijskog sustava Dijagram tokova podataka

ERA-model

Prikaz radnih tokova (Work Flow Diagram)

Osnovni elementi:

Grupirajui objekt prikazan pravokutnikom kroz cijeli model (Swimlane) npr. Organizacijska jedinica

Proces: operacija ili operacija s grananjem; manji pravokutnik unutar swimlane-a

Tok (informacijski ili materijalni) se prikazuje strelicom

Cilj

Problem

WFD prikazuje tokove izmeu procesa, koji pripadaju razliitim organizacijskim jedinicama;

Kontrole:

Logika kontrola

min 1 ulaz i min 1 izlaz iz procesa

Flomastertest

Primjer WFD-a

Prikaz tokova aktivnosti (Activity Flow Diagram)

Osnovni elementi:

Grupirajui objekt prikazan pravokutnikom kroz cijeli model (Swimlane) npr. Radno mjesto

Aktivnost: operacija ili operacija s grananjem; manji pravokutnik unutar swimlane-a


Cilj

Problem

AFD prikazuje tokove izmeu aktivnosti, koje se obavljaju na razliitim radnim mjestima;

Kontrole:

Logika kontrola

min 1 ulaz i min 1 izlaz iz procesa

Flomastertest

Primjer AFD-a

Prikaz organizacijskih tokova (Organizational Flow Diagram)

Osnovni elementi:

Grupirajui objekt prikazan pravokutnikom kroz cijeli model (pravokutnik) npr. nadreena organizacijska jedinica

Organizacijska jedinica (manji pravokutnik unutar grupirajueg objekta)


OFD prikazuje hijerarhijske veze izmeu organizacijskih jedinica i tokove izmeu tih organizacijskih jedinica.

Kontrole:

Logika kontrola

min 1 ulaz i min 1 izlaz iz OJ

Flomastertest

Primjer OFD-a

Izvorni DTP

T. DeMarco, E. Yourdon (1979.) C. Gane, T. Sarson Cool-Biz

Proces

(Process)

Spremite (Data Store)

Granini entitet Ishodite/ Odredite (Source/Sink)

Tok podataka

(Data Flow)

DTP - Dijagram toka podataka DFD - Data Flow Diagram

Model procesa u informacijskom sustavu

DTP- primjena i notacija

Modeliranje novog IS-a Model postojeeg sustava

Postupci

Procesi

KAKO?

TO ? LOGIKI MODEL

FIZIKI MODEL FIZIKI MODEL

LOGIKI MODEL

Granini

entitet

Tijek podataka

Spremite

Dogaaj Proces sa

uvjetima

daljnjeg tijeka

F

T

Notacija DTP-a:

DTP-kontekstna razina

C1

C1

KUPAC

KUPAC

Poslana narudba

Zalihe

Otprema

Nalog

Otpremanje

P.1

Narudba kupca

Stanje zaliha

Otpremnica

Nalog za proizvodnju

Obavijest

Uvjeti:

C1: Zalihe >= naruene koliine

C1: Zalihe < naruene koliine

Detaljizacija - DTP vie razine!

KUPAC Zalihe

Otprema

Nalog

KUPAC

Poslana narudba

Nar

udb

a kupca

Stanje

Otpremnica

Nalog za proizvodnju

Obavijest

Provjera

zaliha

P.1-1

R1

Izrada

naloga

P.1-4

R3

Izrada

otpremn.

P.1-3

R2

Zahtjevi

Promjena stanja

NS

Zah

tjev

i

Upute za otpremu

Neka pravila izrade DTP-a

Podsustav IS-a je DTP kontekstne razine

Naelo odranja vanjskih tokova: svi entiteti koji okruuju proces na razini n, moraju se nai u okruenju detaljiziranih procesa na razini n+1

Na jednoj razini se crta 7 +/- 3 procesa

Preporuljivo UDK oznaavanje

Koritenje CASE-alata za opis entiteta

definicija, detaljni opis,

uestalost,

uvjeti izvoenja itd.

Pogreke i pravila crtanja DTP-a

Samo izlazni tokovi

Samo ulazni tokovi

A

B

A

A

A

A

A

B

Neposredna veza dvaju spremita

Neposredna veza ishodita i spremita

Neposredna veza spremita i odredita

Neposredna veza ishodita i odredita

Dvosmjerni tok

Razliiti tokovi poslije razdjelne toke

Neposredna povratna veza

Proces mora biti opisan glagolom (u infinitivu).

Spremita, ishodita, odredita i tokovi moraju biti opisani imenicama. Tok prema spremitu znai unoenje, brisanje ili promjenu podataka. Tok iz spremita znai nalaenje i koritenje podataka.

Koji je optimalni broj modula IS-a (podsustava, aplikacija)?

ORGANIZACIJA INSPEKCIJSKOG NADZORA


PROCES INSPEKCIJSKOG NADZORA

Proces inspekcijskog nadzora promatramo kroz dva pitanja:

Koje su informacije (dokumenti) potrebiti za inspekcijski nadzor i od koga se one dobivaju?

Koji su dokumenti (informacije) rezultat inspekcijskog nadzora i kome se oni alju?



INSPEKCIJSKI

NADZOR

0.

OBJEKT

NADZORA

VLADA RH

UPRAVE MORH

GS OSRH

VRHOVNIK

MINISTAR

PLANOVI RADA

GIO



Tri temeljne djelatnosti u procesu inspekcijskog nadzora:

Priprema inspekcijskog nadzora Provedba inspekcijskog nadzora Izvjeivanje s inspekcijskog nadzora



PRIPREMA

NADZORA

1.

VLADA RH

UPRAVE MORH

GS OSRH

VRHOVNIK

MINISTAR

PLANOVI RADA

GIO

IZVJEIVANJE 3.

PROVEDBA

NADZORA

2. IZVJEA NOSITELJA

INSP. ZADAA

STANDARD

IZVJEIVANJA

OBJEKT

NADZORA

ELABORAT

PODSJETNICI

Koji je optimalni broj modula IS-a (podsustava, aplikacija)? NODE: TITLE: NO.: DEKOMPOZICIJA PROCESA

0. SKLADINO POSLOVANJE

1. ZAPRIMANJE ROBE

2. SLANJE ROBE

3. IZVJEIVANJE

1.1. POTVRDA

PRIJEMA ROBE

1.2. IZRADA KALKULACIJE

1.3. AURIRANJE KARTOTEKE

2.1. ODABIR ROBE

2.2. IZRADA IZLAZNOG RAUNA

2.3. IZRADA OTPREMNICE

KUPCU

3.1. INVENTURA

3.2. IZRADA IZVJEA

KNJIGOVOI

3.3. IZRADA ANALITIKE

KARTICE ARTIKLA

3.4. IZRADA LISTE DUGOVANJA

3.2.7. STANJE SKLADITA

3.2.8. REKAP. DNEV. ZAKLJ. MAL.

3.2.9. REKAPIT. INT. PRIJENOSA


RAUNA


PDV_UL.RA.


PDV_IZL.RA.

1.4. IZRADA DEKLARACIJE

2.4. IZRAVNA NAPLATA

3.5. IZRADA BLAGAJNIKOG

IZVJEA

1.5. POVRAT ROBE

2.5. POVRAT ROBE

3.2.6. TRGOVA. KNJIGA_M

3.2.5. TRGOVA. KNJIGA_V

3.2.4. NIVELACIJA_M

3.2.3. NIVELACIJA_V

3.2.2. KNJIGA POVRATNICA_K

3.2.1. KNJIGA POVRATNICA_D

Dekompozicija organizacijskih funkcija (primjer)

F

P

P

P

P

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

F - funkcija

P - proces

A - aktivnost

Koji je optimalni broj modula IS-a (podsustava, aplikacija)? NODE: TITLE: NO.:SKLADINO POSLOVANJE - DIJAGRAM KONTEKSTA

0. SKLADINOPOSLOVANJE

KNJIGOVOA

KUPAC

DOBAVLJA

ZAP

ZAGREBAKABANKA

Re

ka

pitu

lacija

rau

na

Re

ka

pitu

lacija

_P

DV

_U

l_R

Re

ka

pitu

lacija

_P

DV

_Iz

l_R

Kn

jiga

po

vra

tnic

a_

D

Kn

jiga

po

vra

tnic

a_

K

Sta

nje

skla

di

ta

Niv

ela

cija

_V

Povratnica_D

Otpremnica_D

Ulazni raun

Na

rud

b

en

ica

Po

vra

tnic

a_

K

Ma

tin

i b

roj ku

pca

Izla

zn

i rau

n_

ve

lep

rod

aja

Otp

rem

nic

a_

K

Teaj

na list

a

Izvodi

Poslovi:

1. ZAPRIMANJE ROBE

2. SLANJE ROBE

3. IZVJEIVANJE

NODE: TITLE: NO.:SKLADINO POSLOVANJE - DIJAGRAM KONTEKSTA

Izla

zn

i rau

n_

ma

lop

rod

aja

ATESTNO

PODUZEE

Ula

zni r

aun

*

Svjedo

dba

kak

voe

Niv

ela

cija

_M

Trg

ova

ka

kn

jiga

_M

Trg

ova

ka

kn

jiga

_V

Re

ka

pitu

lacija

inte

rno

g p

rijen

osa

Re

ka

pitu

lacija

dn

evn

ih z

aklj. m

alo

p.

Izm

jen

a d

ug

ova

nja

Od

ob

ren

je_

K

Modeliranje procesa - Primjer 3

Koji je optimalni broj modula IS-a (podsustava, aplikacija)? NODE: TITLE: NO.:SKLADINO POSLOVANJE 0.0

1. ZAPRIMANJE

ROBE

2. SLANJE

ROBE

3. IZVJEIVANJE

STANJE

NA

SKLADITU

KALKULACIJA

ANALITIKAKARTICA

ARTIKLA

INVENTURNA

LISTA

ZAP

ZAGREBAKABANKA

KNJIGOVOA

KUPAC

DOBAVLJA

Izvodi

Teajna lista *Teajna lista

Povratn

ica_K

Otp

rem

nic

a_

D

Ula

zn

i rau

n

Po

vra

tnic

a_

D *

Povratnica_D

Narudbenica

Matini broj kupca

Izlazni raun_maloprodaja

Izlazni raun_veleprodaja

Rekapit. dnevnih zakljuaka malopr.

Rekapitulacija internog prijenosa

Rekapitulacija_PDV_Izl_R

Rekapitulacija_PDV_Ul_R

Trgovaka knjiga_M

Nivelacija_V

Izmjena dugovanja

Otpremnica_K

ATESTNO

PODUZEE

Ula

zni r

aun

*

Svje

dod

ba kak

voe

Nivelacija_M

Stanje skladitaRekapitulacija rauna

Trgovaka knjiga_V

Knjiga povratnica_K

Knjiga povratnica_D

Odobr

enje_K


Koji je optimalni broj modula IS-a (podsustava, aplikacija)? NODE: TITLE: NO.:ZAPRIMANJE ROBE 1.1

1.1.POTVRDA

PRIJEMA ROBE

1.2. IZRADA

KALKULACIJE

1.3. AURIRANJEKARTOTEKE

STANJE

NA

SKLADITU

KALKULACIJA

ZAGREBAKABANKA

KUPACDOBAVLJA

Tea

jna li

sta

Povratn

ica_KOtpremnica_D

Ulazni raun

OTPREMNICA_DULAZNI RAUN

POVRATNICA_K

ATESTNO

PODUZEE

Svjedodba kakvoe

Ulazni raun (0+1)

SVJEDODBAKAKVOE

DEKLARACIJA

ARTIKLA

1.4. IZRADA

DEKLARACIJE

POVRATNICA_D

1.5. POVRAT

ROBE

Povratnica_D

INTERNI

PRIJENOS_IZ

INTERNI

PRIJENOS_UL

Odobrenje_K


Koji je optimalni broj modula IS-a (podsustava, aplikacija)? NODE: TITLE: NO.:SLANJE ROBE 2.1

2.1. ODABIR

ROBE

2.2. IZRADA

IZLAZNOG RAUNA

2.3. IZRADA

OTPREMNICE

KUPCU

IZLAZNI

RAUN -VELEPRODAJA

STANJE

NA

SKLADITU

ZAGREBAKABANKA

KUPAC

DOBAVLJA

Te

a

jna

lista

*

Izlazni raun_veleprodaja

Otpremnica_K

LISTA

ODABRANE

ROBE

Na

rud

b

en

ica

Ma

tin

i bro

j ku

pca

Izlazni raun_mal

oprodaja

IZLAZNI

RAUN -MALOPRODAJA

2.4. IZRAVNA

NAPLATA

POVRATNICA_D*

2.5. POVRAT

ROBEPovratnica_D*


Koji je optimalni broj modula IS-a (podsustava, aplikacija)? NODE: TITLE: NO.:IZVJEIVANJE 3.1

3.1. INVENTURA

3.2. IZRADA

IZVJEAKNJIGOVOI

3.3. IZRADA

ANALITIKEKARTICE ARTIKLA

STANJE

NA

SKLADITU

KALKULACIJA

ANALITIKAKARTICA

ARTIKLA

INVENTURNA

LISTA

ZAP

KNJIGOVOA

Izvodi

Re

ka

pitu

lacija

rau

na

Sta

nje

skla

di

ta

Re

ka

pitu

lacija

_P

DV

_Iz

l_R

3.4. IZRADA

LISTE DUGOVANJA

Re

ka

pitu

lacija

_P

DV

_U

l_R

Trg

ova

ka

kn

jiga

_V

Trg

ova

ka

kn

jiga

_M

Izmjen

a dugo

vanja

IZLAZNI

RAUN -VELEPRODAJA*

LISTA

DUGOVANJA

IZLAZNI

RAUN-MALOPRODAJA*

3.5. IZRADA

BLAGAJNIKOGIZVJEA

MJESENOBLAGAJNIKO

IZVJEE

POVRATNICA_K*

POVRATNICA_D*

INTERNI

PRIJENOS_UL*

INTERNI

PRIJENOS_IZ*

Niv

ela

cija

_M

Niv

ela

cija

_V

Kn

jiga

po

vra

tnic

a_

D

Kn

jiga

po

vra

tnic

a_

K

Re

ka

pitu

lacija

inte

rno

g p

rijen

osa

Re

ka

pit. d

ne

vn

ih z

aklju

a

ka

ma

lop

r.


Primjer DFD-a kontekstualne razine

Primjer DFD-a detaljne razine

Akcijski dijagrami

Koriste se za opisivanje detaljnije logike strukture procesa ili aktivnosti

Ista se tehnika koristi i kod logikog oblikovanja programa - pseudocode

Gornje injenice koriste CASE-alati, koji mogu iz akcijskog dijagrama izvesti kostur programske podrke

Notacija AD-a sadri simbole za: sekvencu, ponavljanje, izbor, pristup podacima i prekid

Akcijski dijagram-notacija (1)

Akcija (aktivnost, podproces): kratki zapis radnje koja se izvodi u procesu, npr. TAMPATI RAUN

Tijek podataka: ulazni i izlazni tokovi procesa iz DTP navode se na poetku i kraju AD-a, npr.

Narudba kupca Otpremnica OBRADA NARUDBI

Narudba kupca

Otpremnica

AD

Akcijski dijagram-notacija (2)

Pristup podaci-ma

Prijevre-meni izlaz

Sekven-cijelni proces

Podaci o

kupcima

itati, dodati

Ako nema boniteta

Poniti narudbu

Izlaz

S Skup procesa

Akcijski dijagram- selekcija

Ako Ako ... inae Viekratni Ako ... inae

Ako gotovinsko plaanje

Registrirati naplatu Izdati uplatnicu

Registrirati naplatu Izdati uplatnicu

Poslati raun

Ako gotovinsko plaanje

Inae

Ako A=T

Akcija 1

Akcija 2

Akcija 3

Izlaz

Inae Ako B=T

Inae Ako C=T

Inae

Akcijski dijagram- ponavljanje

Ponavljaj

Dok vrijedi A=T

Akcija 1

Akcija 2

.

.

Ponavljaj ako je A=T

Akcija 1

Akcija 2

.

.

Za svaki Nalog

Akcija 1

Akcija 2

.

.

Slijed Akcija

izvriti e se barem

jednom !

Slijed Akcija

ne mora se

izvriti nijednom !

Slijed Akcija

izvriti e se za svaki Nalog

Akcijski dijagram- primjer

Ako je priloena uplatnica

Registriraj uplatu

Poalji prvi broj Inae

Ako je bonitet lo

Odbaci pretplatu

Izlaz

* PRETPLATA

Ponavljaj ako je Pretplata

Ako je Nova pretplata

Obradi novog lana

Inae Ako je Obnova pretplate

itaj lanovi

Poalji potvrdu o pretplati Poalji raun

Stabla i tabele odluivanja

Ako je uvjetovanost procesa visoka (mnogo toaka grananja) onda problem treba poetno obraditi primjenom stabla ili tabele odluivanja

Stablo odluivanja je grafiki ureena hijerarhija toaka grananja

Tabela odluivanja moe se pretvoriti u stablo odluivanja

Stablo odluivanja moe se pretvoriti u akcijski dijagram

AD je logika podloga za programiranje

Tabela odluivanja mora biti:

Potpuna: sadri 2n kombinacija ispunjenosti n uvjeta

Neredundantna: svi stupci donjeg dijela tabele moraju biti meusobno razliiti

Konzistentna: ne smiju postojati dva stupca, koja bi imala razliite kombinacije ispunjenosti uvjeta, a razliite skupove aktivnosti

Poetna tabela odluivanja je potpuna i konzistentna, ali je obino redundantna.

Tabela odluivanja-konstrukcija

U1

U2

U3

U4

A1

A2

A3

A4

A5

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16

N D N D N D N D N D N D N D N D

N N D D N N D D N N D D N N D D

N N N N D D D D N N N N D D D D

N N N N N N N N D D D D D D D D

x x x x x x x x x

x x x x x x x

x x x x x x

x x x x x x

x x x x

Tabela odluivanja - smanjenje zalihosti

U1

U2

U3

U4

A1

A2

A3

A4

A5

1 2 8

N D D

- N D

N N -

N N N

x x

x

4

N

-

D

N

x

x

5

D

N

D

-

x

x

6

N

-

N

D

x

x

3

D

D

-

N

x

x x

9

N

-

D

D

x

x

x

7

D

N

N

D

x

x x

U1

U2

U3

U4

A1

A2

A3

A4

A5

1 2

N D

- N

N N

- N

x

x

4

N

-

D

N

x

x

5

D

N

D

-

x

x

3

D

D

-

-

x

x

x

6

D

N

N

D

x

x

7

N

-

D

D

x

x

x

Transformacija tabele u stablo odluivanja

U2 U3 U4 A1 A2 A3 A4 A5

N D N N N - D N N - - N x x x

x x

x x x

U2 U3 U4 A1 A2 A3 A4 A5

- - - N D D

N D

x x

x x x

-

x

N D D N D

x x

x x x

-

x

U3 U4 A1 A2 A3 A4 A5

N D N - D x

x x

x x

N x

U3 U4 A1 A2 A3 A4 A5

D

x

x x

N x

U4 A1 A2 A3 A4 A5

A2,A5

A1,A5

D

x

x x

N x

U4 A1 A2 A3 A4 A5

A1,A4,A5

A2

A1,A3

A1,A4

A2,A3

U2 U3

U4

U3 U4

U2

U1

Da

Ne

Da

Ne

Da

Ne

Da

Ne

Da

Da

Ne

Ne

Transformacija stabla odluivanja u akcijski dijagram

Ako U1

Ako U2

A1,A4

Inae Ako U3

A1,A3

Inae Ako U4

A2,A5

Inae A1,A5

Inae Ako U3

Ako U4

A1,A4,A5

Inae A2

Inae A2,A3

Uzroci promaaja IS-a

27%

7%

10%

56%

Program

Projekt

Zahtjevi

Ostalo

Izvor: C.Finkelstein (1989.)

Rad na ispravku IS-a

13%

1%4%

82%

Program

Projekt

Nepotpuni zahtjev

Ostalo

Izvor: C.Finkelstein (1989.)

CASE-alati

Riznica (Repository)

PODRKA FAZAMA IVOTNOG CIKLUSA IS-a

Strateko planiranje

Analiza Logiko modeliranje

Fiziko modeliranje

Izvedba Uvoenje

Unapreenje kvalitete IS-a

PODRKA PROJEKTU RAZVOJA IS-a

Reverzno

inenjerstvo

Generator aplikacija

Front-end CASE (Upper CASE)

Back-end CASE (Lower CASE)

Full-life cycle CASE

Integrated CASE

Generatori aplikacija su CASE-alati ako:

opis sustava pohranjuju za opetovano koritenje

u modeliranju podataka polaze od relacijskog (ili ERA) modela

imaju rjenik podataka

imaju bazu znanja (ili predloke) za oblikovanje programskih procedura

mogu povezivati procedure slijedom veza meu poslovnim procesima

Neka promiljanja o upotrebi CASE-alata:

Ne znamo li projektirati IS bez CASE-alata, ni on nam ne e pomoi.

Informatiar treba CASE onda, kad bi sve mogao uiniti bez njega.

Ne postoji poseban, CASE pristup, projektiranju i izvedbi IS-a.

Kritini problem razvoja IS-a je znanje o projektiranju, a ne o CASE-alatu.

Ne postoje dobre i loe strane CASE-alata, ve problem izbora alata primjerenog problemu.

CASE je alat za profesionalce, a ne za priuene informatiare.

Mogunost CASE-alata da automatski generira izvorne programe na osnovu opisa sustava, obrnuto je proporcionalna broju ugraenih metoda. (First Rule of CASE, C. Finkelstein)

Model procesa, model podataka, baza podataka

Proces 1 Proces 2

Spremite podataka

Izvor Odredite

Model procesa

Dijagram toka podataka

Entitet 1 Entitet 2 Entitet 3

Model podataka Dijagram entiteti veze (EV) / Entity Relationship Diagram (ER)

GLA

VN

I P

RO

JE

KT

IZ

VE

DB

EN

I P

RO

JE

KT

GDJE SMO SAD?

Baza

podataka

Koraci u modeliranju podataka

Analiza postojeih/potrebnih podataka

Izvor podataka je DTP

Grafiki prikaz logikog modela baze podataka notacijom EVA

objekti, atributi, veze

Prevoenje EVA-modela na relacijski jezik

pravila prevoenja

Normalizacija generiranih relacija

najmanje do 3NF

Logiko modeliranje podataka-EVA

EVA-Entiteti, Veze, Atributi

engl. ERA-Entity, Relationship, Attributes

Logiko modeliranje ne zavisi niti o HW-u niti o SW-u (RDBMS) za izvedbu baze podataka

Logiki model baze podataka definira oblike temeljnih podataka IS-a

Skup tih podataka je sadraj baze podataka

EVA-model je grafika prezentacija znanja o OBJEKTIMA, VEZAMA i SVOJSTVIMA

EVA-notacija

Ime_objekta

Ime_objekta

Ime_svojstva

Ime_svojstva

OB

JEK

T - Jaki

-Slabi

VEZA Ime_veze

SVO

JSTV

O

(A

trib

ut)

- deskriptor

- identifikator

Vrsta entiteta Simbol Napomena

Egzistencijalno i/ili identifikacijski zavisi o jakom objektu

Postoji nezavisno od drugih objekata

Povezuje objekte

Upotpunjuje opis objekta

Jednoznano odreuje svaku instancu objekta

B A Z A P O D A T A K A (BP)

- Entiteti i relacije -

Entity-relationship diagram (ER dijagram)

DOBAVLJAI PROJEKTI

SKLADITA DIJELOVI ZAPOSLENICI

LOKACIJE ODJELI

DP

DPD DOD PRD

SD

DD

LO

ZO SL

DL

SZ

PZD PZM


- Brojnost relacije -

Entity-relationship diagram (ER dijagram)

DOBAVLJAI PROJEKTI


LOKACIJE ODJELI

DP

DPD DOD PRD

SD

DD

LO

ZO SL

DL

SZ

PZD PZM

(1,M) (1,M)

(1,M)

(1,M)

(1,M)

(1,M)

(1,M)

(1,1)

(0,1) (0,M)

(1,M) (1,1)

(1,1)

(1,M)

(0,M)

(0,M)

(0,M)

(0,M)


- Entiteti i relacije -

DOBAVLJAI PROJEKTI


LOKACIJE ODJELI

DP

DPDDOD PRD

SD

DD

LO

ZOSL

DL

SZ

PZD PZMENTITET Objekt (pojavnost) u prirodi, koji se razlikuje od ostalih

objekata, a o kojem organizacija treba

uvati podatke. RELACIJA (VEZA) predstavlja odnos izmeu dva entiteta (binarna) ili izmeu tri (ternarna) i vie entiteta. Podaci o relacijama se takoer uvaju u bazi podataka.

ATRIBUT (ZNAAJKA) je podatak o entitetu (njegovo svojstvo) kojeg elimo uvati u bazi podataka.

Npr. DOBAVLJA ima adresu, DIJELOVI imaju teinu, PROJEKTI imaju prioritete, Atributi mogu biti jednostavni i kompleksni.

Semantika binarne veze 1:M

Dobavljai Narudbe

Jednom dobavljau moemo poslati vie narudbi, ali jedna narudba se odnosi samo na jednog dobavljaa !

Dobavljai Narudbe

Nama Trgopromet

VIS Impex

Tkanina

Kiobran Kostim

TIP objekta

Pojavnosti ili INSTANCE

Crtaju se veze meu tipovima objekata, a misli se na veze instanci!

Semantika unarne veze

Osobe Dijelovi

Osobe

Ivan Marija

Franjo Mirjana

Dijelovi

Motor Stator

Rotor Osovina

1:1 Brak M:N Sastavnica

Osoba nije u braku sama sa sobom !

Proizvod se ne sastoji od samog sebe !

P

D1 D2 D3

Jedna instanca objekta odreenog tipa u vezi je sa drugom instancom objekta istog tipa!

Postupak izrade modela podataka iz poslovnog dokumenta

1. Dokument analizirati s lijeva na desno, odozgo prema dolje.

2. Za svaki objekt (tekst, slika i sl.) odrediti da li je jednak za sve predstavnike

(pojavnosti) tog tipa dokumenta.

3. Ako jest, promatrani objekt ne ulazi u bazu podataka, ve e se definirati jednom u predloku za ispis tog dokumenta (ukoliko dokumet stvara organizacija za koju radimo model podataka). Traimo slijedei objekt (toka 2).

4. Ako nije, pitamo se da li je promatrani objekt entitet (npr. Djelatnik) ili znaajka, atribut nekog entiteta (npr. Prezime).

5. Ukoliko je promatrani objekt entitet, crtamo ga kao pravokutnik u modelu

podataka i nazovemo ga njegovim prirodnim imenom.

6. Ukoliko je promatrani objekt znaajka (atribut) nekog entiteta, traimo taj entitet u modelu podataka. Ukoliko ve postoji, dodamo mu promatrani atribut. Ukoliko ne postoji, crtamo novi entitet, imenujemo ga i upisujemo u njega promatrani

atribut. Ako promatrani atribut ima konaan skup vrijednosti, on postaje entitet, kojeg dodajemo u model podataka.

7. Korake 2-6 ponavljamo za sve objekte na poslovnom dokumentu.

8. Svakom entitetu prikazanom u dobivenom modelu podataka, odreujemo jedinstveni atribut (klju) koji jednoznano identificira sve pojavnosti tog entiteta.

9. Uspostavljamo prirodne veze meu entitetima. 10. Za svaku vezu odreujemo tip i brojnost.


ZAPOSLENIK ODJEL (1,1) (1,M)

ZAPOSLENIK ODJEL

ZAPOSLENIK ODJEL

Razliite notacije ER dijagrama

Vrste veza u EVA-modelu

A B

A B

A B

A B

A B

A RED VEZE

NAIN UEA

TIP POVEZANOSTI

- unarna

- binarna

- obvezno

- opcionalno

1:1

1:M

M:N

Transformacije veza (1)

Nain uestvovanja u vezi (obvezno ili opcionalno) moe se pojaviti kod svakog reda veze i kod svakog tipa povezanosti

Svaka veza n -tog reda moe se prikazati kao n veza drugog reda:

B A

C

A B

C

Transformacije veza (2)

RDBMS rade samo sa vezama 1:M

Svaka veza tipa M:N moe se odreenim transformacijama pretvoriti i dvije veze tipa 1:M i N:1

A B

A C B

Raun Stavka Proizvod

Primjer EVA-modela

Kupac

Raun

Stavka

Proizvod

#Kupca

Naziv

Sjedite

Datum

#Rauna

Koliina

#Proizv.

Naziv

Cijena

JMj

Kupac

Raun

Stavka

Proizvod

Chen-ova notacija

Martin-ova notacija

Upute za izradu EVA-modela (1)

Prepoznavanje objekata

Ima li neki entitet svojstva, koja ga detaljnije opisuju, onda je on OBJEKT

Izvedeno svojstvo pripada izvornom objektu

npr. IZNOS stavke nije niiji atribut, on je izveden od CIJENE (koja pripada objektu PROIZVOD) i KOLIINE (koja pripada objektu STAVKA)

Veza koja ima svojstvo mora biti zaseban objekt

npr. KOLIINA u vezi M:N izmeu objekata RAUN i PROIZVOD

Vezama treba pridruiti znaenje, u oba smjera!

Upute za izradu EVA-modela (2)

Slabi objekti, koji egzistencijalno i/ili identifikacijski zavise o jakom objektu, imaju identifikatore jakog objekta

Zasebne EVA-modele, koji su izraeni odvojeno za ua podruja, treba integrirati u globalni model

Integracija modela podataka zahtijeva voenje rjenika podataka, kako bi se otklonili sinonimi i homonimi

Statika modela podataka i dinamika modela procesa

EVA (ili ERA)-model je statini model podataka

DTP je dinamiki model procesa

Program se stvara tako, da se nad statinim modelom podataka diu dinamike aplikacijske procedure

Temeljna tekoa primjene strukturnih metodika: kako nad statinom podatkovnom strukturom izgraditi dinamike aplikacijske procedure, a da oba modela budu optimalna ?

Statika ERA i dinamika DTP-a: primjer

NARUDBE

KUPCI

STAVKE

PROIZVODI

Registracija narudbi

Evidencija kupaca

Otpremanje

- Upisati novu narudbu * Pronai kupca ili * - Upisati novog kupca - Upisati stavku narudbe * Pronai proizvod - Mijenjati narudbu * Pronai proizvod

- Upisati novog kupca - Mijenjati podatke o kupcu

- Otpremiti proizvod * Pronai narudbu * Pronai stavku * Pronai proizvod -Promijeniti stanje * Ispisati otpremnicu * Promijeniti narudbu.....

Statika podataka i dinamika procesa: pristupi rjeavanju

U strukturnim metodikama:

koritenjem dodatnih tehnika

akcijski dijagram

strukturna karta itd.

U objektnim metodikama

uvoenjem pojma OBJEKT i KLASA

objektnim notacijama u fazi analize, kao to su:

stanja objekata

shema dogaaja itd.

Relacijski sustavi za upravljanje bazom podataka

Model podataka

(Model entiteti-veze)

Relacijski

model

SQL

Jezik definicije podataka

(Data Definition Language)

SQL

Jezik manipulacije podacima

(Data Manipulation Language)

A#

A_ime

B#

B_ime

(1,M) (1,M)

A#

A_ime

B#

B_ime

(1,M) (1,M)

A#

B#

(1,1) (1,1)

CREATE TABLE

CREATE VIEW

. . .

SELECT

UPDATE

INSERT

DELETE

. . .

Entitet A Entitet B

Entitet A Entitet B

Entitet AB

A(A#, A_ime) B(B#, B_ime) AB(A#, B#)


Relacijski model

Relacijski pristup nastao krajem 70-tih

Trend na tritu danas

Najvanija stavka razvoja u povijesti baza podataka

Utemeljen na odreenim podrujima matematike

Pogodan za uenje naela baza podataka

to je relacijski sustav?

Korisnik doivljava podatke kao tablice (i nita drugo nego

tablice)

Operatori koji su korisniku na raspolaganju za rad s podacima

u stvari generiraju nove tablice iz starih. Npr. postoji jedan

operator za izvlaenje podskupa redova tablice, a postoji i

drugi operator za izvlaenje podskupa stupaca tablice. Ovi

podskupovi redova, odnosno stupaca tablice mogu se smatrati

novim tablicama.

Naziv relacijski dolazi od toga to je izraz relacija, u

stvari, matematiki naziv za tablicu.


VINO GODINA BOCA

CHARDONNAY

FUME BLANC

PINOT NOIR

ZINFANDEL

91

91

88

89

4

2

3

9

a) Zadana tablica PODRUM

b) Operatori

1. Podskup redova

SELECT VINO, GODINA, BOCA

FROM PODRUM

WHERE GODINA > 90;

2. Podskup stupaca

SELECT VINO, BOCA

FROM PODRUM

VINO GODINA BOCA

CHARDONNAY

FUME BLANC

91

91

4

2

VINO BOCA

CHARDONNAY

FUME BLANC

PINOT NOIR

ZINFANDEL

4

2

3

9

REZULTAT:

REZULTAT:


- tablice i operatori -

Relacijski sustav za upravljanje bazom podataka

(Relational DBMS)

ili relacijski sustav (relational system)

je sustav u kojem vrijedi najmanje slijedee:

1. Podaci se doivljavaju od strane korisnika kao tablice (i nita vie nego tablice)

2. Operatori koji su korisniku na raspolaganju kreiraju

nove tablice od postojeih. To moraju biti najmanje slijedei operatori: SELECT, PROJECT i JOIN)

ODJEL# ODJEL_IME PRORAUN

Od1 Marketing 10 M

Od2 Razvoj 12 M

Od3 Istraivanje 5 M

ODJEL

ZAP# PREZIME ODJEL# PLACA

Z1 Markovi Od1 40.000

Z2 Juras Od1 42.000

Z3 Ivankovi Od2 35.000

Z4 Kaleb Od2 30.000

ZAPOSLENIK

SELECT:

ODJEL where PRORACUN > 8 M

PROJECT:

ODJEL over ODJEL#, PRORACUN

JOIN:

ODJEL and ZAPOSLENIK over ODJEL#

Pravila relacijskog modela

PRIMARNI

KLJU VANJSKI

KLJU

Prevoenje ER modela u relacijski model

A#

A_ime

B#

B_ime

(0,M) (1,1)

Entitet A

SMJER

Entitet B

STUDENT

A#

A_ime

B#

B_ime

A#(FK)

(0,M) (1,1)

Entitet A

SMJER

Entitet B

STUDENT

A (A#, A_ime)

B (B#, B_ime, A#)

A#

A_ime

B#

B_ime

(1,M) (1,1)

Entitet A

RACUN

Entitet B

STAVKA

A#

A_ime

B#

A#(FK)

B_ime

(1,M) (1,1)

Entitet A

RACUN

Entitet B

STAVKA

A (A#, A_ime)

B (B#, A#, B_ime,)

NEIDENTIFICIRAJUA VEZA (A-jaki entitet, B-jaki entitet)

IDENTIFICIRAJUA VEZA (A-jaki entitet, B-slabi entitet) 1 2


A#

A_ime

B#

B_ime

(1,M) (1,M)

Entitet A

SMJER

Entitet B

NASTAVNIK

VEZA VIE-VIE (A-jaki entitet, B-jaki entitet) 3

A#

A_ime

B#

B_ime

(1,M) (1,M)

A#(FK)

B#(FK)

(1,1) (1,1)

Entitet A

SMJER

Entitet B

NASTAVNIK

Entitet AB A (A#, A_ime)

B (B#, B_ime)

AB (A#, B#)

A jaki entitet B jaki entitet AB - slabi entitet (asocijativni)


A#

A_ime

(0,M)

(0,1)

Entitet A

ORG_JED

A#

A_ime

A#_nadre(FK)

Entitet A

ORG_JED

A (A#, A_ime, A#_nadre)

REKURZIVNA (HIJERARHIJSKA) VEZA MRENA VEZA (SASTAVNICA )

4 5 A#

A_ime

(0,M)

(0,M)

Entitet A

DIO

A#_podre(FK) A#_nadre(FK)

Entitet B

MREA

A (A#, A_ime)

B (A#_podred, A#_nadred)

A#

A_ime

Entitet A

DIO

(0,M) (0,M)

(0,1) (0,1)

Relacijski model-temelji

Iskaz:

Kupci u naem poduzeu naruuju razliite proizvode u odreenim koliinama ili

Poduzee prima narudbe od kupaca za razliite proizvode u odreenim koliinama

NARUDBA(Kupac, Proizvod, Koliina)

moe se formalno zapisati:

Ovaj oblik zapisa naziva se RELACIJSKA SHEMA.

Relacijska shema (RSh) je:

model podataka zasnovan na teoriji skupova,

koji predstavlja formu po kojoj su pohranjeni podaci (a ne same podatke),

ijom interpretacijom se utvruje znaenje relacije.

Svaka relacijska shema dakle ima: ZNAENJE (ili intenziju) i SADRAJ (ili ekstenziju)

R(A), A je skup atributa relacije R

RSh je invarijantna, a sadraj je varijabilan.

Svojstva RSh:

Relacijsku shemu tvore IME RELACIJE i SKUP ATRIBUTA sa domenama.

Domenu ine podaci, koje nije mogue dalje rastavljati

Relaciju ini skup zapisa sa znaenjima, to se najbolje moe predoiti naslovljenom tabelom

ARTIKL(OznakaArt, Naziv)

OznakaArt Naziv

123 324 444 . 555

Stolac Polica Stol . Proizvod N

RSh - ogranienja

RSh ne smije sadravati dva jednaka atributa

Poredak atributa je nevaan

Razliite relacije smiju sadravati iste atribute

u takvom sluaju ime atributa ima prefiks, koji oznaava relaciju kojoj atribut pripada

PRIMKA.Datum nije isto kao OTPREMA.Datum

Posljedice ovih ogranienja na tabeli su:

tabela ne smije sadravati dva identina stupca

redoslijed stupaca u tabeli je nevaan

promjena stupaca ne mijenja znaenje ni sadraj

RSh-svojstva

Relacija sa n atributa je n-tog reda, a njezine ekstenzije su n-torke

R(a1, a2, ..., aN)

Vrijednost niza atributa u nekoj n-torki se oznaava sa t(N)

Za svaku n-torku iz relacije postoji jedinstven identifikator - kandidat kljua

RSh-definicija kljua

Neka je A(R) skup atributa relacije R. Kandidat kljua je skup atributa K (pri emu je K podskup od A), onda ako vrijede uvjeti:

Jedinstvenosti

Ni u jednoj ekstenziji relacije R ne postoje dvije n-torke, koje imaju istu vrijednost svih atributa

Minimalnosti

Ne postoji skup manji od K, koji bi ispunjavao uvjet jedinstvenosti

RSh-klju

Vrijednost kandidata kljua jednoznano odreuje cijelu n-torku

Svaka relacija ima bar jednog kandidata kljua

Ako u R nijedan pravi podskup od A(R) nije kandidat kljua, onda je to sam skup A(R)

Relacija moe imati vie kandidata kljua

NAR(#Narudbe, OIB, DatNar)

K1= #Narudbe K2= OIB, K3=DatNar

K4=#Narudbe, OIB, K5=#Narudbe, DatNar

K6= #Narudbe, OIB, DatNar

Primarni klju je jedan od kandidata kljua koji zadovoljava svojstva.

RSh-vanjski klju

R1: ZAPOSLENIK(#Zap, Ime, Prezime, RadMjes) R2: KUPAC(#Kupca, Naziv, Sjedite) R3: NAR(#Nar, #Kupca, #Zap, DatNar)

K1: #Zap

K2: #Kupca

K3: #Nar

* K1 i K2 su kljuevi relacije R1 i R2, a ine vanjske kljueve relacije R3 * Vanjski kljuevi neke relacijske sheme uvijek su primarni kljuevi onih relacijskih shema, s kojima je promatrana u vezi * Vanjski kljuevi odgovaraju vezama iz EVA-modela * Jedna RSh moe imati vie vanjskih kljueva

RSh-kljuevi (1)

Vanjski kljuevi su sutina relacijskog modela:

povezuju pojedinane sheme u relacijsku bazu,

smanjuju zalihost zapisa i

iskljuuju tzv. anomalije odravanja

RSh moe imati vie kljueva (unique key), to osigurava razliite poglede (view)

RSh moe imati i vie kljueva (non-unique key), za istovremeno adresiranje vie zapisa

RSh-kljuevi (2)

Ulogu vanjskog kljua moe imati i primarni klju iste relacije

to odgovara unarnoj vezi iz EVA-modela, npr.:

BRAK(JMBG1, JMBG2, Datum, ...)

Atribut primarnog kljua ne smije sadravati nul-vrijednost

Atribut vanjskog kljua moe sadravati nul-vrijednost (opcionalnost iz EVA-modela)

Hijerarhija viekomponentnih kljueva

Normalizacija RM-1NF

Relacija je u 1NF samo ako:

su domene njenih atributa atomarne vrijednosti i

je svaki nekljuni atribut funkcijski ovisan barem o jednoj komponenti kljua

RAUN(#Raun,Datum,Kupac,Proizvod,Iznos) nije u 1NF, jer kupac i proizvod postoje neovisno o raunu

Atributi koji nisu funkcijski ovisni o kljuu relacije tvore grupu koja se ponavlja

Anomalije odravanja:

dodavanja

brisanja

izmjene



je u 1NF i

su svi njezini nekljuni atributi funkcijski ovisni o svim dijelovima primarnog kljua

NAR(#Kupca,#Proizvoda,Koliina,Boja,Cijena) nije u 2NF, ako prodajna cijena zavisi o rabatu odreenom kupcu, a boja je atribut samo proizvoda



je u 1NF i

nijedan nekljuni atribut nije tranzitivno ovisan o primarnom kljuu

RADNIK(#Radnika,Ime,Prezime,Odjel,Telefon) nije u 3NF ako u odjelu postoji jedan telefon, kojeg koristi vie radnika

Relacijski model ne moe funkcionirati ako relacija nije u 1NF, a uinci su loi ako nije zadovoljena 3NF

Prevoenje EVA-RM (1)

EVA je grafiki, a RM linearni prikaz logikog modela podataka, prikladan za zapis u raunalu

Prevoenje je jednoznano, a provodi se u dva koraka: prevoenje objekata i prevoenje veza

Prevoenje objekata:

Ime_objekta postaje Ime_relacije

Svojstva objekta postaju atributi relacijske sheme

Identifikator postaje primarni klju relacije

Prevoenje EVA-RM (2)

Veza 1:1

iskazuje se vanjskim kljuem u onoj relacijskoj shemi gdje e poprimiti manje nul-vrijednosti

Veza 1:M

vanjskim kljuem, ali uvijek u onoj relacijskoj shemi, koja je nastala od objekta na strani vie

Veze M:N

otvaranjem tree relacijske sheme, iji je klju dvokomponentni, a sastoji se od primarnih kljueva objekata koji su u vezi

Predloci za modeliranje podataka (1) Analiza se provodi s obzirom na: red veze (unarna, dvojna), tip veze (1:1, 1:M; M:N) i opcionalnost.

A B A B

A B A B

A B

A B

A B

A B

A B

A B

A B

A B

D V O J N A V E Z A

1:1 1:M M:N

1

3

2

4

5

6

7

8

9

10

Osoba Putovnica

Vlak Vagon-restoran

Raun Stavka

Stvarno mogue, ali tehniki neizvedivo

Vlak Vagon

Pie Ambalaa

lan Knjiga

Paradigma POSUDBA

Logiki nemogue Logiki nemogue

Proizvod RadnoMjesto

Semantiki nejasno-razjasniti

Raun Proizvod

Na poetku modeliranja-razjasniti

Predloci za modeliranje podataka (2) U N A R N A V E Z A

1:1 1:M M:N

11

13

12

14

15

16

17

1

8

19

20

Logiki nemogue A

A

A

Logiki nemogue

A Paradigma

Alternativa

Logiki nemogue A

A

A

A

Logiki mogue, ali znai implicitnu petlju

Ulazi

Izlazi

Logiki nemogue

Izlazi

Ulazi

Paradigma

Strukturno stablo

Se sastoji od

Ulazi u

A

A

A

A

Logiki nemogue

Logiki nemogue

Paradigma

Sastavnica

PIS - Scenarij provedbe

CILJ

UPUTE

RAZGOVOR

SKICA

ODZIV

KONSOLIDACIJA

PLAN PROVEDBE

IZVJETAJ

Organizacija projekta PIS

Izvrni direktor

Voditelj podruja 1

Voditelj podruja 2

Voditelj podruja N

Projektant IS-a 2

Projektant IS-a M

Voditelj SPIS-a

Tehnika potpora

... ...

Projektant IS-a 1

Upravljanje PIS-om (1)

TO treba uiniti? ZATO ba tako?

Razvoj IS-a promatrati kao i razvoj svake druge poslovne djelatnosti.

IS je poslovna tehnologija, koja se izvodi na vioj tehnikoj razini.

Projekt SPIS-a treba osobno voditi nadleni rukovoditelj.

Organizacija rada je najvaniji posao svakog rukovoditelja.

Preporua se ukljuivanje vanjskih konzultanata ili suradnika.

Unose novo znanje i iskustvo u sustav i nepristrani su.

Razlikovati prodavae SW-a i HW-a od projektanata IS-a.

Prvi su zastupnici svojih principala, a drugi tehnolozi poslovnog sustava.

Traiti ponude za rjeenje, a ne za programsku i sklopovsku opremu.

Ne kupuju se neiji proizvodi, ve se investira zbog svojih potreba.

Upravljanje PIS-om (2)

TO treba uiniti? ZATO ba tako?

Menader sa informatiarima mora govoriti o poslovanju, a ne o IT.

Tu je na svom terenu, a IT ne treba zbog mode ve dobrog poslovanja

U tim za SPIS treba ukljuiti najbolje poslovne strunjake.

Kako e SPIS biti dobar, ako ga ne rade najbolji?

Poslovni strunjaci i projektanti moraju dijeliti odgovornost.

Uspjeh zavisi o poznavanju posla, izabranim metodama i IT.

Pratiti projekt i procjenjivati ga po ranije odreenim kriterijima.

Kada se ne zna kuda treba stii, onda je svaki put jednako lo.

U novu fazu razvoja IS-a ulaziti postupno.

Sustav ima veliku vremensku kon- stantu a organizacija nije revolucija!

Preporuke za daljnje itanje

1. Richard Barker: CASE*Method

2. Grady Booch: Object-Oriented Analysis and Design

3. Graham Curtis: Business Information Systems

4. Clive Finkelstein: Information Engineering

5. Ian Graham: Object Oriented Methods

6. Jeffrey Hoffer et al.: Modern System Analysis

and Design

7. Raymond McLeod: Management Information Systems

8. James Martin: Information Engineering

9. Merle Martin: Analysis and Design of Business

Information Systems

10.Philip Sallis et al.: Software Engineering

There is no substitution for thinking !

(Richard Barker: CASE*Method)

Projektiranje informacijskih sustava nije crtanje dijagrama, pa makar to bilo i pomou CASE-alata, ve promiljanje.

(Josip Brumec, s predavanja na FOI)

Osnovna arhitektura, prioriteti, tehnologije i dinamika

Projektiranje informacijskih sustava 2012./2013.

Dr.sc. Katarina Tomii-Pupek

Sveuilite u Zagrebu

Fakultet organizacije i informatike

Teme za raspravu

Koja je optimalna arhitektura IS-a?

Koji su prioriteti informatizacije po podsustavima?

Koja je tehnologija prikladna/ optimalna za koji podsustav ili aplikaciju?

Kojom dinamikom razvoja treba pristupiti informatizaciji?



Prioriteti informatizacije

Prikladna tehnologija

Dinamika informatizacije

Narednike oznake podsjeaju to treba napraviti, ali kako?...

Arhitektura IS-a

Sloeni IS treba biti sastavljen od vie zaokruenih podsustava (aplikacijskih podruja)

Aplikacijsko podruje - skup funkcionalnosti koje informacijski podsustav (modul IS-a) treba imati, kako bi optimalno podrao izvrenje procesa kojem je IPS namijenjen

Osnovna arhitektura IS-a sadri: podsustave, njihovu strukturu (procese koji su obuhvaeni svakim podsustavom sa

klasama koje koriste ili generiraju) te njihove meusobne veze.

Osnovna arhitektura je osnova za daljnji razvoj aplikacije (naelno): Informacijski podsustav -> aplikacijski modul/ podruje Proces -> aplikacija Aktivnosti ->stavke izbornika aplikacija


Znaaj grupiranja u procesnom pristupu projektiranju IS-a

Svaki IPS mora imati:

maksimalnu unutarnju koheziju: procesi moraju biti semantiki ili podatkovno srodni i/ili neposredno povezani u defaultnim ili alternativnim sljedovima izvrenja procesa)

minimalnu vanjsku koheziju podacima.

Za planiranje funkcionalnosti IPS-a znaajnu ulogu ima grupiranje procesa: Koji je optimalni broj modula IS-a (podsustava, aplikacija)?

Grupiranje procesa se moe provoditi:

1. Na temelju organizacijske pripadnosti procesa,

2. Na temelju dijagonalizirane matrice P/K,

3. Pomou afinitetne analize nad matricom P/K,

te drugim postupcima.


1. Grupiranje procesa na temelju organizacijske pripadnosti procesa

Analiza odvijanja procesa u postojeem organizacijskom sustavu, prema pripadnosti procesa organizacijskim jedinicama.

Postojea organizacijska struktura nije nuno optimalna.

Svaka organizacijska jedinica tei ostvarenju vlastitih ciljeva, te lokalnom optimumu.

Suma lokalnih optimuma optimuma sume!

Ako se grupiranje procesa u podsustave provodi na temelju organizacijske pripadnosti strukturi koja nije optimalna ime e se uvrstiti postojea organizacija izvrenja procesa hoe li informacijski sustav biti strukturiran optimalno?


Matrice u projektiranju

Poeci: Business System Planning metoda za analizu, definiranje i dizajn arhitekture IS-a (izvorno IBM). Clive Finkelstein, James Martin Information Engineering metodika.

Matrica je dvodimenzionalni prikaz odnosa elemenata u retcima i elemenata u stupcima

Osnovne operacije nad matricama mogu mijenjati izgled/oblik matrice, ali ne mijenjaju sadraj

P/K matrica, matrica procesa i klasa podataka, matrica poslovne tehnologije: procesi su prikazani u retcima, klase u stupcima, polja na sjecitima sadravaju odnos procesa i klase (Create, Read, Update, Delete)

Matrica dobiva na znaenju kada se analizira sloeni sustav (50-200 procesa, sa minimalno 50-200+ klasa)

Matrica moe prikazivati As Is ili postojee stanje (rjee) , ili To Be ili

eljeno stanje koje nastaje kao rezultat kreativnosti i inventivnosti projektanta, a podrazumijeva model novog naina rada koji uzima u obzir sve mogunosti izabranih dostupnih informacijskih i komunikacijskih tehnologija.


Formiranje matrice

Skladitar provjerava stanje robe na skladitu i ovisno o stanju, minimalnim i optimalnim zalihama, zahtjevima za izdavanje sirovine iz proizvodnje kreira zahtjev za nabavu.

Prema zahtjevu za nabavu, predvienoj potranji prema postojeim ponudama kupcima, prodajnim nalozima (to kupci naruuju to se bolje prodaje) se naruuje roba od dobavljaa s kojima imamo ugovorene okvirne koliine pomou Narudbe. Na narudbi pie od kojeg dobavljaa se naruuje koji artikl.


Po

slo

vni p

artn

er

Ugo

vor

Nar

ud

ba

do

bav

ljacu

Pri

mka

Pla

n s

klad

ite

nja

Izd

atn

ica

Zah

tjev

za

nab

avu

Sast

avn

ica

Art

ikli

Pla

n p

roiz

vod

nje

Zah

tjev

nic

a si

rovi

ne

Rad

ni n

alo

g za

pro

izvo

dn

ju

Rad

ne

op

erac

ije

Po

gon

i

Stro

jevi

Pre

dat

nic

a

Ko

ntr

oln

i lis

t

Pla

n o

tpre

me

Dis

trib

ute

ri

Vo

zila

Kat

alo

g m

jest

a is

po

ruke

Po

nu

da

kup

cu

Pro

daj

ni n

alo

g



1.3 Zaprimiti u skladite R R CRU CRU R R R R


2. Grupiranje procesa na temelju dijagonalizirane matrice

Empirijski postupak grupiranja procesa prema ulozi procesa u ivotnom ciklusu osnovnih resursa poduzea nad P/K matricom

Moe se provoditi i nad matricom koja predstavlja As Is i nad matricom koja naznaava eljeno To Be stanje

Grupiraju se procesi koji su semantiki srodni i u sljedovima izvrenja procesa koji odgovaraju transformaciji resursa po fazama ivotnog ciklusa resursa

Podsustavu dodjeljuju klase koje procesi grupe generiraju


Matrica Procesi/Klase (primjer) grupiranje prema C


Posl

ovni

par

tner

Ugo

vor

Nar

udb

a do

bavl

jacu

Prim

ka

Plan

skl

adi

tenj

a

Izda

tnic

a

Zaht

jev

za n

abav

u

Sast

avni

ca

Art

ikli

Plan

pro

izvo

dnje

Zaht

jevn

ica

siro

vine

Rad

ni n

alog

za

proi

zvod

nju

Rad

ne o

pera

cije

Pogo

ni

Stro

jevi

Pred

atni

ca

Kont

roln

i lis

t

Plan

otp

rem

e

Dis

trib

uter

i

Voz

ila

Kata

log

mje

sta

ispo

ruke

Ponu

da k

upcu

Prod

ajni

nal

og

Nal

og z

a pr

oizv

odnj

u

Nal

og z

a ot

prem

u

Otp

rem

nica

Povr

atni

ca

Ra

un

Zapo

slen

ici

Nal

og z

a pl

aan

je

Obr

acun

ate

stav

ke

Prok

nji

ene

stav

ke

Kont

ni p

lan

Otp

rem

nica

dob

avlja

a

Upi

t ku

pca

Nar

udb

a ku

pca

Rac

un d

obav

ljaca

Izvo

d ZR

ra

una

Rek

lam

acija

kup

ca


















4.3 Knjiiti poslovne dogadaje R R R CRU CRU FIN

AN

CIJ

EP

RO

DA

JAP

RO

IZV

OD

NJA

NA

BA

VA

Empirijsko grupiranje procesa prema ulozi procesa u ivotnom ciklusu osnovnih resursa poduzea

Nova arhitektura - grupiranje prema C


3. Grupiranje procesa pomou afinitetne analize nad matricom P/K

Matematiki postupak grupiranja procesa prema jaini veza izmeu procesa.

Grupiraju se procesi koji su srodni prema podacima koje zajedniki koriste

Moe se provoditi i nad matricom koja predstavlja As Is (rjee) i nad matricom koja naznaava eljeno To Be stanje

%100)(

),(),(

i

ji

jipn

ppnppA

Afinitet izmeu dva procesa: Afinitet nerasporeenog procesa prema roju:

%100)()(

)(),()(),(),(

nm

nnrmmrrs

pnpn

pnppApnppAspA


Documents

novi materijali predavanja_ver1-1.pdf