NOVI PUTNIČKI TERMINAL ZRAČNE LUKE FRANJO TUĐMAN

Dr. sc. Miroslav Drljača

Zračna luka Zagreb d.o.o.

Grad Velika Gorica, Rudolfa Fizira 1

10 150 Zagreb, Hrvatska

E-mail: mdrljaca@zagreb-airport.hr

SAŽETAK:

Suživot zračne luke i Velike Gorice traje od 1959. godine kad je zračna luka na Plesu puštena

u promet. Uslijed porasta prometa, infrastruktura zračne luke je nekoliko puta proširivana,

1966., 1968. godine i kasnije, kako bi se osigurali kapaciteti i kvaliteta usluge sukladno

međunarodnoj najboljoj praksi. Nakon Domovinskog rata, uslijed kontinuiranog višegodišnjeg

rasta prometa, ideja o potrebi izgradnje Novog putničkog terminala (NPT) kao središnjeg

infrastrukturnog objekta zračne luke, sve je prisutnija. Nakon provedenog međunarodnog

javnog natječaja za arhitektonsko rješenje NPT-a provedenog 2008. godine te međunarodnog

natječaja za koncesiju za izgradnju i upravljanje zračnom lukom Zagreb provedenog 2011.

godine, temeljem Ugovora o koncesiji, dana 5.12.2013. godine izabrani Koncesionar preuzeo

je operativno upravljanje zračnom lukom Zagreb na 30 godina i započela je izgradnja NPT-a,

kapitalnog projekta prometne infrastrukture, od osobitog gospodarskog značaja, kako za

Republiku Hrvatsku (RH), tako i za Veliku Goricu na čijem se području fizički nalazi. NPT

svojim izgledom postaje prepoznatljivim simbolom, a u gospodarskom smislu izuzetnim

potencijalom razvoja grada Velike Gorice.

1. UVOD

Nakon provedenog međunarodnog javnog natječaja za izgradnju i upravljanje zračnom

lukom Zagreb Vlada RH 29.2.2012. godine, temeljem članka 9.e Zakona o zračnim lukama

(NN19/98) donijela je odluku (Klasa: 343-01/07-02/02, Urbroj: 5030120-12-3) o odabiru

najpovoljnije ponude (ZAIC-A Ltd. England) u postupku davanja koncesije za javne radove za

izgradnju NPT-a zračne luke Zagreb te upravljanje postojećim i novoizgrađenim terminalom

zračne luke Zagreb i pripadajućom infrastrukturom.

Ugovor o koncesiji izvorno je potpisan dana 11.4.2012. između društva ZAIC - A

Limited, 1 Park Row, Leeds LS1 5AB, Engleska i Vlade RH koju zastupa Ministarstvo

pomorstva, prometa i infrastrukture, prenesen je 28.9.2012. s društva ZAIC - A Limited na

društvo Međunarodna zračna luka Zagreb d.d. (MZLZ), Velika Gorica, Ulica Rudolfa Fizira 1,

10150 Zagreb, Hrvatska, OIB: 79446233150, koji je prijenos potvrdio Davatelj koncesije dana

19.10.2012. godine. Ugovor je izmijenjen 30.7.2013. Konačna važeća verzija Ugovora o

koncesiji naziva Izmjene br. 2 Ugovora o koncesiji za izgradnju i upravljanje zračnom lukom

Zagreb (Ugovor o koncesiji) potpisana je 2.12.2013. između RH, zastupane po Ministarstvu

pomorstva, prometa i infrastrukture i MZLZ d.d., Velika Gorica, Ulica Rudolfa Fizira 1, 10150

Zagreb, Hrvatska, OIB: 79446233150.

Nakon što je Koncesionar MZLZ ispunio sve Ugovorom o koncesiji predviđene

preduvjete za preuzimanje, RH zastupana po Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture,

izdala je 4.12.2013. godine Potvrdu o primopredaji kojom se potvrđuje da su svi preduvjeti

navedeni u članku 5.2 Ugovora o koncesiji ispunjeni te odredila da će se primopredaja realizirati

5.12.2013. godine.

Izvor: Ljetopis grada Velike Gorice, Vol. XIII, Broj

13, Albatros, Pučko otvoreno učilište, Velika Gorica,

2016, str. 7-21. ISSN 1845-2264

Ugovor o koncesiji je u potpunosti stupio na snagu 5.12.2013. godine te je tim danom

ZLZ d.o.o. stavila na raspolaganje zemljište, pokretnu i nepokretnu imovinu, RH-u kao

Davatelju koncesije, koja je potom istu predala na upravljanje MZLZ-u, sukladno Ugovoru

o koncesiji.

Vlasnička struktura tvrtke Koncesionara MZLZ d.d.: Aéroports de Paris Management

20,77%; Bouygues Bâtiment International 20,77%; fond Marguerite 20,77%; IFC 17,58%;

TAV Airports 15,00%; Viadukt, 5,11%.

2. URBANISTIČKO-ARHITEKTONSKI NATJEČAJ

Godine 2008. pripremljen je, raspisan i proveden javni međunarodni Urbanističko-

arhitektonski natječaj za izradu idejnog urbanističko-arhitektonskog rješenja NPT-a zračne luke

Zagreb. Raspisivač Natječaja bila je Zračna luka Zagreb d.o.o. Menadžment natječaja provela

je tvrtka K+P Architekten ünd Stadtplaner GmbH, München. Provoditelji Natječaja bili su

Društvo arhitekata Zagreb (DAZ) i Udruženje hrvatskih arhitekata (UHA).

Natječaj je bio javni, pozivni, međunarodni i anonimni i sastojao se od dva dijela.

Najprije je raspisan natječaj u Hrvatskoj na koji su se mogli javiti domaći arhitekti. Nakon što

je izvršena selekcija na temelju njihovih referenci, izabrano je nekoliko hrvatskih arhitekata

koji su se plasirati u pozivni dio natječaja. Nakon toga dvadesetorici svjetskih arhitekata poslan

je poziv da se jave na međunarodni natječaj. To je bio prvi javni, pozivni međunarodni natječaj,

raspisan nakon više od sedamdeset godina u Hrvatskoj, što predstavlja novi pristup u građenju

javnih strateških objekata. Namjera je bila da vrhunski, najpoznatiji svjetski arhitekti, predlože

projekt NPT-a zračne luke Zagreb. Natječaj je bio otvoren od 21.5.2008. do 20.8.2008. godine.

Na natječaj je pristiglo 17 radova. Ocjenjivački sud imao je devet članova, od čega su tri člana

bili stranci (Njemačka, Norveška i Francuska), a šest su bili domaći stručnjaci. Pobijedilo je

rješenje domaćih autora s Arhitektonskog i Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Autori pobjedničkog rješenja su akademik Branko Kincl, akademik Velimir Neidhardt i prof.

dr. sc. Jure Radić.

„Konstrukcija i oblik rješanja zajedno su integrirani višedimenzionalnim pristupom u

kojem niti jedan od čimbenika – urbanizam, ekologija, arhitektura, konstrukcija,

funkcionalnost, promet – nije stavljen ispred ostalih.“1

3. IZGRADNJA

Ukupna investicija u prvoj fazi iznosi 331 milijun EUR, od čega je 243 milijuna EUR

planirano za izgradnju NPT-a, a 88 milijuna EUR je rezervirano za održavanje aerodromske

infrastrukture tijekom trajanja koncesije u razdoblju od 30 godina.

Pripremni radovi za izgradnju NPT-a započeli su u prosincu 2013. godine. U ovoj fazi

radovi su se u najvećoj mjeri odnosili na pripremu prostora i uspostavljanje gradilišta.

1 Branko Kincl, Velimir Neidhardt, Jure Radić, Anželko Vlašić i Nijaz Mujkanović, „Konstrukcija novog

putničkog terminala zagrebačkog aerodroma,“ Građevinar, Hrvatski savez građevinskih inženjera, Vol. 64, No. 6,

Zagreb, 2012, str. 475-484.

Slika 1. Novi putnički terminal

Foto: J. Škof, 2016.

Glavni izvođač radova je tvrtka Bouygues Bâtiment International – Croatia Branch

(BBI). Od početka izgradnje u raznim fazama, dnevno je na gradilištu NPT-a bilo angažirano i

do 1000 radnika, pretežito hrvatske građevinske operative. Uz Viadukt d.d., još su tri hrvatske

građevinske tvrtke bile angažirane na projektu – Kamgrad d.o.o. za betonsku konstrukciju

zgrade te unutarnje pregradne stijene – zidove, Zagreb-Montaža d.o.o. za čeličnu konstrukciju

krovišta i fasade te KFK Tehnika d.o.o., kao izvođač radova na fasadi pročelja. Učka-konzalting

d.o.o. obavlja poslove nadzora. Poslove projektiranja, građenja, nadzora građenja i dr., kako na

objektu novog putničkog terminala, tako i na drugim pratećim objektima i poslovima, obavljaju

i druge domaće tvrtke: Braniteljska zadruga Kapela, Aking d.o.o., Zagorje-Tehnobeton d.d.,

King ICT d.o.o., Pametna energija d.o.o., Aling d.o.o., Palir d.o.o., Urbanistički institut

Hrvatske d.o.o., Herte projekt d.o.o., IGH d.d., IPZ d.d., Geoprojekt d.o.o., Georad d.o.o.,

Sedra consulting d.o.o., Ena d.o.o., H5 d.o.o., Geo vrilo Niskogradnja d.o.o., te još nekoliko

geodetskih tvrtki. Svoje usluge pružili su i ovlašteni procjenitelji vrijednosti zemljišta te

Odvjetničko društvo Hanžeković & partneri, Odjvetničko društvo Bučanac & partneri, tvrtka

za financijsko i porezno savjetovanje Deloitte Hrvatska i dr. To govori o značajnoj uključenosti

domaćih poslovnih subjekata u ovaj projekt te velikom značaju projekta NPT-a za hrvatsko

gospodarstvo. Pored domaćih na projektu je radilo i nekoliko stranih tvrtki.

3.1.Tehničke karakteristike Novog putničkog terminala

NPT je građevinski izuzetno zahtjevan objekt prometne infrastrukture. Tehničke

karakteristike objekta NPT-a su slijedeće:

- 65 000 m2 površine,

- 35 000 m³ betona utrošeno u izradu,

- 40 000 m³ betona utrešeno na vanjske radove,

- 500 000 m³ volumen iskopa,

- 5 000 tona armature ugrađeno,

- 2 000 tona čelične konstrukcije,

- 35 000 m² površina krova,

- 250 000 m² asfaltnih površina,

- 35 km cijevi za drenažu,

- 1 100 parkirnih mjesta za automobile,

- 30 šaltera za registraciju putnika (check-in),

- 23 šaltera za kontrolu putovnica,

- 8 zračnih mostova (6 za međunarodni i 2 za domaći promet) u prvoj fazi,

- 3 km traka za prtljagu,

- automatizirana sortirnica,

- 16 dizala,

- 15 pokretnih stepenica,

- 36 000 testova prije otvaranja,

- službeno otvorenje u ožujku 2017.

Zgrada putničkog terminala izgrađena je u punoj površini od 65 000 m2. Terminal je

opremljen instaliranom opremom za kapacitet prometa od 3,5 milijuna putnika godišnje. Kako

bude rastao promet putnika, tako će se modularno dodatno opremati:

- broj šaletera za registraciju putnika povećat će se za još 30 šaltera;

- broj traka za podizanje prtljage u dolasku povećat će se sa sadašnje tri na pet ;

- broj zračnih mostova povećat će se za još četiri u drugoj fazi te za još četiri u trećoj

fazi, što je ukupno šesnaest avio-mostova.

Slika 2. Baterija šaletera za registraciju putnika (check in)

Foto: M. Drljača, 2016.

Krov zgrade putničkog terminala slijedi dinamiku valova tako da se doimlje kao da

lebdi. Ovim rješenjem željelo se slijediti karakteristike krajobraza. Struktura krova projektirana

je i izvedena kao dvostruka membrana, što omogućuje dobru ventilaciju. Projektirani i izgrađeni

sustav ventilacije ima značajne ekološke prednosti jer unutar krovne konstrukcije stvara

mikroklimu koja utječe na znatnu uštedu energije. Tome doprinosi i odnos svjetla i sjene koji

je postignut izvedbom staklenih i limenih dijelova krova u točno definiranom omjeru.

„Specifičan arhitektonski oblik zgrade uvjetovan je spajanjem i pretapanjem te skladom

estetskih i funkcionalih značajki. Ostvareno je svojevrsno sjedinjenje okolinskih, simboličkih i

povijesnih sadržaja te potpuna otvorenost prema globalnim i lokalnim kulturnim obrascima.

Oblikovanje je s jedne strane uvjetovano funkcionalnom kompleksnošću terminala, a s druge

umjetničkim interpretacijama raznovrsnih značenja. Uostalom, valovitost krovnih oblika

izravno podsjeća na oblike Medvednice u daljini.“2

Slika 3. Putnički terminal, istočna strana

Foto: M. Drljača, 2016.

„Na linearnom je izdanku (pier) fleksibilnost postignuta velikim rasponima koji su

prekriveni krovnom ovojnicom. Fleksibilnost centralne zgrade terminala postiže se slobodnim

tlocrtnim planom koji natkriva krovna ovojnica. Obodno su smješteni svi servisni i prateći

prostori (jezgre, instalacijski kanali, sanitarije). Centralni hall slobodnim tlocrtnim planom

omogućuje fleksibilnost osnovnih funkcionalnih cjelina (prijava putnika, sigurnosna provjera,

provjera putovnica) vezanih za promjene putničkih tokova i njjihove kapacitete (domaći –

internacionalni, Schengen, Non-Schengen). … Fleksibilnost pier-a omoućuje njegovo linearno

širenje paralelno s rastom zračnog prometa i potrebnog broja aviomostaova.“3

Temeljne su funkcije zračne luke prihvat i otprema putnika i prtljage te prihvat i otprema

zrakoplova. Na odlaznu razinu terminala dolazi se s vanjske strane po dolaznoj prometnici koja

se pod nagibom od 6% uzdiže do odlazne razine, koja je ujedno i najviša razina zgrade

terminala. Na odlaznoj razini nalaze se dvije baterije šaltera za registraciju putnika i prtljage

(check-in) s ukupno 30 šaltera. Ukoliko je riječ o odlasku na međunarodni let, tok putnika ide

prema sigurnosnoj provjeri i zatim kontroli putovnica. Nakon završene procedure kontrole

putovnica ulazi se u prostor u kojem se nalaze trgovine, barovi i drugi komercijalni sadržaji. Iz

2 Tanja Vrančić i Branko Nadilo, „Gradnja međunarodne zračne luke u Zagrebu graditeljski iskorak u 21. stoljeće,“

Građevinar, Vol. 67, No. 4, Hrvatski savez građevinskih inženjera, Zagreb, 2015, str. 369-386. 3 Branko Kincl, Velimir Neidhardt, Jure Radić, Anželko Vlašić i Nijaz Mujkanović, „Konstrukcija novog

putničkog terminala zagrebačkog aerodroma,“ Građevinar, Vol. 64, No. 6, Hrvatski savez građevinskih inženjera,

Zagreb, 2012, str. 475-484.

čekaonica (gate) koje se nalaze unutar pier-ova, pruža se prekrasan pogled na grad Zagreb i

Medvednicu.

Slika 4. Unutrašnjost pier-a, čekaonice (gates) za putnike u odlasku

Foto: M. Drljača, 2016.

„Transferna razina primarna je razina za sve putnike u dolasku. S ove razine putnici se

dalje odvajaju. Oni koji ostaju upućuju se na donju razinu na kojoj preuzimaju prtljagu i

obavljaju carinsku kontrolu. Putnici koji presjedaju, u transfer zoni obavljaju sve potrebne

radnje i dalje se upućuju prema gore na odlaznu razinu. … Dolazna razina podijeljena je na

sekcije za putnike na domaćim i međunarodnim letovima. U dolaznu razinu stiže se pokretnim

stubama s transfer razine ili izravno autobusima iz aviona. Nakon ulaska u dolaznu zonu, putnici

se usmjeravaju prema voluminoznom prostoru preuzimanja prtljage. Međunarodni putnici u

nastavku ulaze u prostor carinske kontrole, a zatim svi dolaze u izlazni veliki hall gdje dalje idu

prema autobusnim stanicama ili taksi stajalištima.“4

Na najnižoj razini nalazi se prostor za sortiranje i manipulaciju prtljagom. Sustav

transporta prtljage ima ukupno 3 km pokretne trake za prtljagu. Sortirnica prtljage potpuno je

automatizirana te opremljena sustavom za dodatnu sigurnosnu provjeru prtljage.

Razine zgrade putničkog terminala povezane su sa 16 dizala i 15 pokretnih stepenica te

fiksnim stepenicama.

4 Ibid.

Slika 5. Prostor za sortiranje prtljage

Foto: J. Škof, 2016.

Glavna pristupna prometnica prema putničkom terminalu je iz pravca Domovinskog

mosta, kako za putnike koji dolaze iz pravca Zagreba, tako i za putnike koji dolaze iz pravca

Velike Gorice. Cestovni prilazi putničkom terminalu izvedeni su kružnim tokovima.

Parkirališta su izvedena na razini tla te oplemenjena nasadima prema rješenjima stručnjaka za

hortikulturu.

3.2. Ekološki održivi koncept projekta

Načelo održivosti jedno je od temeljnih načela projektiranja i izgradnje objekta NPT-a

te cijelog projekta. Ekološi održivi koncept projekta temelji se na slijedećim rješenjima:5

- ventilaciji pročelja i krova na načelu dvoslojne envelope;

- skupljanju, obradi, preradi te gospodarenju vodom iz svih dijelova kompleksa, kao

što su krovovi, stajanka, uzletno sletna staza, sanitarni čvorovi, itd.;

- centraliziranoj kontroli i upravljanju svim energetskim i komunalnim resursima

putem djelotvornih upravljačkih sustava;

- izboru najboljih tehničkih rješenja i uporabi materijala koji doprinose kvaliteti i

ekološkoj održivosti;

- upotrebi velikih staklenih površina i prozirnih materijala u odlaznom i dolaznom

hallu, kao i na linearnoj komunikaciji (pier), čime se uvodi znantna količina

prirodnog svjetla u unutrašnjost zgrade i štedi energija.

3.3. Ostale građevine

NPT centralni je infrastrukturni objekt. Da bi se mogao izgraditi, dobiti sve potrebne

dozvole i pustiti u promet, bilo je potrebno izgraditi i druge značajne infrastrukturne objekte u

ukupnom iznosu investicija cca 236 mil. HRK, kao što su:

- hangar za dežurni borbeni dvojac, dio prometnice koja povezuje stajanku ZB Pleso

sa Zrakoplovno tehničkim centrom Velika Gorica, proširenje stajanke, zamjenski

5 Ibid.

probni stol, ubojni kvadrat, prostor za testiranje zrakoplova i dr. (iznos investicije

cca 71,5 mil. HRK);

- podvožnjak ceste koja spaja stari i novi putnički terminal, ispod staze za vožnju

vojnih zrakoplova (iznos investicije cca 41,8 mil. HRK);

- tlačni cjevovod oborinske odvodnje unutar i izvan koncesijskog područja (iznos

investicije cca 65,4 mil. HRK);

- sustav odvodnje fekalnih voda (iznos investicije cca 2,0 mil. HRK);

- pristupna prometnica duljine cca 1,5 km, iz pravca Domovinskog mosta, od istočne

obilaznice do NPT-a (iznos investicije cca 55,0 mil. HRK).

4. KVALITETA

Ugovorom o koncesiji utvrđena je obaveza Koncesionara da kontinuirano osigurava

razinu kvalitete usluge „C“ (engl. IATA Level of Service-LoS „C“). IATA6 razina kvalitete

usluge utvrđena je dokumentom IATA Airport Development Reference Mannual 9th Edition7,

Effective January 2004, koji je bio važeća verzija u vrijeme potpisivanja Ugovora o koncesiji

2012. i 2013. godine. Godine 2014. IATA je izvršila izmjene Priručnika i umjesto dotadašnjih

šest razina kvalitete usluge (od A do F), pri čemu je „A“ bila najbolja, a „F“ u potpunosti

neprihvatljiva, kvalitetu usluge podijelila u četiri segmenta (over optimum, optimum, sub-

optimum, under-provided)8, pri čemu „C“ kategoriji kvalitete usluge odgovara razina

„OPTIMUM“.

Tablica 1. Razina kvalitete usluga „OPTIMUM“

Vodič razine kvalitete usluge

Prostor m2

Maks. vrijeme čekanja

u min. (ekonomska klasa)

Maks. vrijeme čekanja u min.

(poslovna/prva klasa)

Prostor odlaska 2.0-2.3 n/a n/a

Check-in

Self-servis kiosk/

putnik i prtljaga

1.3-1.8 1-2 1-2

Samo prtljaga 1.3-1.8 1-5 1-3

Putnik i prtljaga

na šalteru

1.3-1.8 10-20 Poslovna klasa 3-5

Prva klasa 1-3

Sigurnosni pregled 1.0-1.2 5-10 Brzi prolaz 1-3

Kontrola putovnica u odlasku 1.0-1.2 5-10 Brzi prolaz 1-3

Čekanje na

izlazu /gate

Sjedenje 1.5-1.7 n/a n/a

Stajanje 1.0-1.2

Kontrola putovnica u dolasku 1.0-1.2 5-10 Brzi prolaz 1-5

Podizanje

prtljage

Uskotrupni A/C 1.5-1.7 0/15 0/15

Širokotrupni A/C 1.5-1.7 0/25

Carinska kontrola 1.3-1.8 1-5 1-5

Prostor dolaska 2.0-2.3 n/a n/a

Izvor: IATA.

Promjena kategorizacije učinjena je na temelju primjene novih tehnologija, u cilju

poboljšavanja kvalitete usluge i ima slijedeće karakteristike:

- osigurava dovoljno prostora za smještaj svih operativnih segmenata u udobnom

okruženju;

6 IATA-International Air Transport Association (Međunarodno udruženje zračnog transporta). 7 IATA Priručnik o referencama za razvoj zračne luke. 8 Over-design – prekapacitiranost; Optimum – optimalni kapacitet; Sub-optimum – potkapacitiranost; Under-

provided – ispod razine usluge.

- osigurava stabilan protok putnika s prihvatljivim vremenom trajanja procesa

prihvata i otpreme svakog putnika te prihvatljivim vremenom čekanja;

- osigurava dobru razinu usluge i udobnosti putnicima;

- predstavja ravnotežu između projektiranja prostora terminala i ekonomskih

parametara (troškova), u odnosu na očekivanja putnika.

5. PROJEKT ZAGREB AIRPORT CITY – AERODROMSKI GRAD

„Zgrada NPT-a, zajedno s uređenim i izgrađenim okolnim prostorom, predstavlja novu

liniju razvoja grada Zagreba i udruživanje s Velikom Goricom. ... Takav koncept prometne

povezanosti nameće nastanak i razvoja Airport City-ja. Airport City nastaje u središtu

parkovnog poteza širine 150 m koji počinje na istočnoj prometnici i završava na zapadu s

velikim sportsko-rekreacijskim parkom koji je u sjecištu s drugom, okomito postavljenom

sportsko parkovnom zonom. Ta je druga zona novo urbano pročelje središnjeg dijela Velike

Gorice. Otvaraju se nove kvalitetne zone urbanog razvoja s trgovačkim, turističkim i sportsko-

rekreacijskim zonama. Na taj način Velika Gorica postaje značajan prostorno-ekonomski

čimbenik u novom prostoru širenja grada Zagreba.“9

Slika 6. Master plan Airport City-a Zračne luke Zagreb

Izvor: Vladimir Neidhardt i Branko Kincl, Master Plan Airport City-ja zračne luke Zagreb, 2015.

Putnički terminal kao aerodromska infrastrutkura, sam nije dovoljan za kvalitetnije

pozicioniranje zračne luke na međunarodnom tržištu aerodromskih usluga. U neposrednoj

9 Branko Kincl, Velimir Neidhardt, Jure Radić, Anželko Vlašić i Nijaz Mujkanović, „Konstrukcija novog

putničkog terminala zagrebačkog aerodroma,“ Građevinar, Vol. 64, No. 6, Hrvatski savez građevinskih inženjera,

Zagreb, 2012, str. 475-484.

NPT

Airport City

blizini putničkog terminala potrebno je izgraditi i druge komercijalne sadržaje koji se obično

grade u okviru projekta Airport City.

„Airport City zračne luke Zagreb bio bi lociran u neposrednoj blizini NPT-a zračne luke

i neposrednoj blizini grada Velika Gorica te svega 15 km udaljen od centra grada Zagreba.

Gradio bi se na lokaciji novoizgrađenog putničkog terminala zračne luke. U prvoj fazi sastojao

bi se od objekta hotela, a u drugoj fazi jedne ili više poslovnih zgrada. U drugoj fazi razvijali bi

se ostali sadržaji poput trgovačkog centra, stanice tračnog vozila i dr. Treća faza predviđa razvoj

logističkog centra poznatijeg kao Zagreb Airport Cargo City Projekt (ZACCP). Razvijao bi se

kao marketing brand koji promovira okolno područje. To je od osobite važnosti i za grad Veliku

Goricu jer se želi brendirati kao Grad zrakoplovstva. Radi se o promociji okolnog područja

aerodroma kao pogodne lokacije za izgradnju Airport City-ja i gospodarskog razvoja grada

Velika Gorica, ali i šireg područja. Društvo Zračna luka Zagreb d.o.o. razvija projekt do razine

Idejnog projekta i ishođene Lokacijske dozvole. Investitor i operator hotela bili bi izabrani na

međunarodnom javnom natječaju.“ 10 Projekt je u fazi kada je završen Idejni projekt, u fazi

rješavanja vlasničkih odnosa nad zemljištem i podnijetog zahtjeva za izdavanje Lokacijske

dozvole za prvu fazu, odnosno izgradnju hotela.

Slika 7. Jedno od idejnih rješenja zgrade hotela u okviru Airport City-ja

Izvor: Branko Kincl i Velimir Neidhardt, Idejni projekt hotela u okviru projekta Airport City, 2016.

U okviru projekta Airport City predviđa se i povezivanje NPT-a tračničkim vozilom s

gradom Zagrebom i gradom Velikom Goricom. U prvoj fazi planira se povezivanje tramvajem.

U slijedećoj fazi NPT bi bio povezan željeznicom normalnog kolosijeka s postojećom mrežom

pruga. Na taj bi se način proširila regija obuhvata zračne luke Zagreb do cca 150 km, odnosno

oko jedan i pol sat vožne vlakom, što doprinosi razvoju čitavog područja zračne luke, koja

postoje središte gospodarske aktivnosti. Na taj način i Airport City postaje razvojnim

konceptom područja, prije svega, grada Velike Gorice.

„Unatoč području u prigradskoj zoni grada Zagreba i Velike Gorice, urbanistički

koncept Novog putničkog terminala zračne luke Zagreb obuhvaća prostor u smislu visoke

razine urbaniteta sa značajnim površinama reprezentativnih, parkovnih poteza i prometnica.

10 Miroslav Drljača, „Airport City kao razvojni koncept“, Suvremeni promet, Vol. 36, No. 5-6, Hrvatsko

znanstveno društvo za promet, Zagreb, 2016, str. 311-315.

Novi orijentiri, fokusi, avenije, parkovi, linearni parkovi, sustav jezera, rekreacijske zone,

pješačke oaze, staze te zeleni krovovi sjedinjuju se i stvaraju jedinstveni, urbanističko-

arhitektonski koncept. Takav zeleni koncept ponavlja se kroz cijeli projekt...“11

6. MODEL KONCESIJE

Dana 15.7.2010. Vlada RH usvojila je Zaključak kojim se zadužuju Ministarstvo

mora, prometa i infrastrukture, Ministarstvo financija i Ministarstvo zaštite okoliša,

prostornog uređenja i graditeljstva da, u suradnji s Upravom Zračne luke Zagreb d.o.o., do

15.10.2010. godine, izvrše sve pripremne radnje za raspisivanje Natječaja za financiranje

izgradnje novog putničkog terminala zračne luke Zagreb po modelu koncesije. Dana

14.2.2011. Agencija za javno-privatno partnerstvo, donosi Rješenje kojim se Ministarstvu

mora, prometa i infrastrukture odobrava provedba projekta izgradnje NPT-a zračne luke

Zagreb po ugovornom modelu javno-privatnog partnerstva. U ovom ugovornom modelu RH

je Davatelj koncesije i javni partner. Privatni partner je Koncesionar izabran na međunarodnom

javnom natječaju.

Zašto se RH odlučila za javno-privatno partnerstvo po modelu koncesije? Odlučlila se

zbog manjeg rizika, koji proizlazi iz slijedećih okolnosti:

- RH vlasnik je većinskog udjela u društvu Zračna luka Zagreb d.o.o. s 55% udjela,

ostali imatelji udjela su: grad Zagreb 35%, Zagrebačka županija 5% i grad Velika

Gorica 5% i stoga se u ovom ugovornom modelu pojavljuje kao Davatelj

koncesije;

- Godine 2008. Europa, svijet i RH ulaze u razdoblje recesije;

- RH kao Davatelj koncesije ne odriče se vlasništva nad imovinom (zemljište,

zgrade, oprema i dr.) već samo navedenu imovinu ustupa Koncesionaru na

korištenje na razdoblje koncesije od 30 godina, a vlasnik navedene imovine je i

dalje društvo Zračna luka Zagreb d.o.o.;

- Po isteku koncesije, a sukladno Zakonu o izmjenama i dopunama zakona o

zračnim lukama (NN 78/15), čl. 6, točka 10, društvo Zračna luka Zagreb d.o.o.

preuzima upravljanje zračnom lukom, uključujući NPT i ostalu infrastrukturu, na

neodređeno vrijeme;

- Tijekom koncesijskog razdoblja od 30 godina, Koncesionar Davatelju koncesije i

ostalim imateljima udjela, isplaćuje koncesijsku naknadu, sukladno udjelima u

vlasništvu nad društvom Zračna luka Zagreb d.o.o.;

- Koncesionar je preuzeo sve radnike koji su u trenutku primopredaje 5.12.2013.

godine radili u društvu Zračna luka Zagreb d.o.o. i poduzećima „kćerima“, kao i

obvezu poštivanja prava iz ugovora o radu i Kolektivnog ugovora, na rok od pet

godina, iako je Zakon o radu koji je važio u trenutku primopredaje, zahtijevao

samo jednu godinu;

- RH kao Davatelj koncesije nema značajnijih rizika poput: kreditnog zaduženja,

jamstva za kredite, nadoknadu Koncesionaru u slučaju manjeg prometa ili njegova

značajnijeg pada;

- Ugovorom o koncesiji utvrđena je obveza Koncesionara da izvješćuje Davatelja

koncesije o svim značajnim pitanjima poput: financijskog izvješćivanja kvartalno

i godišnje, izvješćivanja o zahtjevima za povećanje reguliranih naknada,

11 Branko Kincl, Velimir Neidhardt, Jure Radić, Anželko Vlašić i Nijaz Mujkanović, „Konstrukcija novog

putničkog terminala zagrebačkog aerodroma,“ Građevinar, Vol. 64, No. 6, Hrvatski savez građevinskih inženjera,

Zagreb, 2012, str. 475-484.

izvješćivanja o kvaliteti usluga koje pruža putnicima, zrakoplovnim kompanijama

i dr.

7. ZRAČNA LUKA FRANJO TUĐMAN

Na sjednici održanoj 24.2.2016. godine, Vlada RH donijela je Odluku o imenu zračne

luke Zagreb. Ovom Odlukom određuje se naziv zagrebačke zračne luke tako da sadrži ime

prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana.

Naziv zračne luke na hrvatskom jeziku glasi: ,,Zračna luka Franjo Tuđman".

Naziv zračne luke na engleskom jeziku glasi: ,,Airport Franjo Tuđman".

8. MEĐUNARODNE NAGRADE PROJEKTU

Projekt Koncesije za izgradnju NPT-a i upravljanje zračnom lukom Zagreb dobio je

dvije značajne međunarodne nagrade:

- Project Finance Deals of the Year 2013, za najbolju aerodromsku investiciju u 2013.

godini u Europi, a koju dodjeljuje Project Finance;

- Nagradu za najbolji investicijski projekt u Istočnoj Europi za 2015. godinu, koju

dodjeluje najveća investicijska konferencija u svijetu Annual Investment Meeting u

Dubaiju, koja okuplja oko 1500 investitora iz cijelog svijeta.

9. ZNAČAJ NPT-a ZA GRAD VELIKU GORICU

NPT je izgrađen sjeveroistočno od postojećeg putničkog terminala i nalazi se u prostoru

između istočne obilaznice Velike Gorice i postojeće uzletno sletne staze. „Zapravo je riječ o

novoj urbanoj zoni koja će nastati na sjecištu dvaju važnih zagrebačkih prometnih pravaca, od

kojih se jedan proteže od Gornjega grada preko Zrinjevca, Mosta Slobode i Buzina, a drugi

Heinzelovom i Radničkom preko Domovinskog mosta. Obje su povezane brzom prometnicom

i spojem na autocestu Zagreb-Sisak u izgradnji, a na sjeveru je zagrebačka obilaznica i veza s

autocestama A1 i A3.“12

NPT kao infrastrukturna pretpostavka kvalitetnijeg pozicioniranja zračne luke Zagreb

na međunarodnom tržištu aerodromskih usluga dio je poslovnog modela koji, pored razvoja

infrastrukture, podrazumijeva razvoj tehnologije (procedure, informatička rješenja, ljudski

potencijali i dr.) te širenje mreže direktnih linija. Izgradnja NPT-a i prateće infrastrukture

dugoročno osigurava razvoj infrastrukture kao jedne od tri ključne strateške odrednice razvoja.

Postoji samo jedna šansa za dobar prvi dojam. Tisuće putnika koji svakodnevno po prvi

put dolaze u RH preko zračne luke Zagreb, stjeću prvi dojam nakon slijetanja i ulaskom u

putnički terminal. Do sada taj prvi dojam nije bio osobit. Jednako je važan i zadnji dojam kad

putnik napušta neku zemlju, kad napušta putnički terminal zračne luke i ukrcava se u zrakoplov.

Puštanjem u promet NPT-a 28.3.2017. godine taj će prvi, ali i posljednji dojam, biti puno ljepši.

Projekt izgradnje NPT-a i prateće infrastrukture od osobitog je značaja za gospodarski

rast i razvoj grada Velike Gorice, iz najmanje slijedećih razloga:

- NPT i zračna luka Zagreb vrata su kroz koja se ulazi u RH i izlazi iz nje te točka na

kojoj se stječe prvi dojam o gradu, zemlji i sl.;

12 Tanja Vrančić i Branko Nadilo, „Gradnja međunarodne zračne luke u Zagrebu graditeljski iskorak u 21.

stoljeće,“ Građevinar, Vol. 67, No. 4, Hrvatski savez građevinskih inženjera, Zagreb, 2015, str. 369-386.

- NPT kao arhitektonsko rješenje i umjetničko djelo, bit će prepoznatljivi simbol i

grada Velike Gorice;

- U pripremi izgradnje NPT-a otkupljeno je cca 72.000 m2 zemljišta od privatnih

vlasnika s područja grada Velike Gorice;

- U proračun grada Velika Gorica uplaćena je, trenutkom početka izgradnje,

komunalna naknade u iznosu cca 22 milijuna HRK;

- Grad Velika Gorica redovito, sukladno Ugovoru o koncesiji, dobiva u proračun

uplatu koncesijske fiksne i varijabilne naknade;

- U okviru projekta grad Velika Gorica dobio je kapitalne infrastrukturne objekte, kao

što su Tlačni cjevovod za odvodnju oborinskih voda s područja grada Velika Gorica,

koji ujedno predstavlja i najveću realiziranu ekološku investiciju ikada;

- Sustav odvodnje fekalnih voda s područja NPT-a koji se spaja na sustav odvodnje

grada Velike Gorice;

- Realizacijom projekta Airport City zračna luka, a time i grad Velika Gorica, postaju

središte gospodarskog razvoja;

- Povezivanjem NPT-a tračničkim vozilom s gradom Zagrebom i gradom Velika

Gorica, građanima Velike Gorice pružaju se nove mogućnosti dnevne komunikacije

s istočnim dijelom grada Zagreba;

- Grad Velika Gorica, s prometnog stajališta i načela intermodalnosti transporta,

postaje optimalna lokacija u RH za privlačenje i razvoj novih investicija;

- Sadržaji na području zračne luke kao i pravni subjekti koji posluju na toj lokaciji,

zanačajan su faktor socijalne stabilnosti grada Velike Gorice jer veliki broj građana

Velike Gorice radi i ostvaruje svoju egzistenciju u tim subjektima, na lokaciji zračne

luke;

- Grad Velika Gorica kao lokacija na kojoj se fizički nalazi zračna luka i NPT, postaje

dio svjetske mreže zračnih luka i točka iz koje se, bez osobitih poteškoća, može otići

širom svijeta.

Na ljudima koji vode grad Veliku Goricu, velika je odgovornost u smislu iskorištavanja

razvojnih mogućnosti koje proizlaze iz činjenice da se projekt izgradnje NPT-a i kvalitetnijeg

pozicioniranja zračne luke na međunarodnom tržištu, uspješno razvija.

10. ZAKLJUČAK

Zračni promet i grad Velika Gorica tradicionalno su i egzistencijalno povezani. Projekt

izgradnje NPT-a jedan je od najvećih infrastrukturnih projekata, ne samo u gradu Velikoj

Gorici, već i u RH. To je projekt o kojem se razmišlja od osamostaljenja RH 90-tih godina

prošlog stoljeća, a koji je formalno započet raspisivanjem pozivnog, javnog, anonimnog,

međunarodnog Natječaja za izradu idejnog urbanističko-arhitektonskog rješenja Novog

putničkog terminala zračne luke Zagreb još 2008. godine. Na Natječaju su pobijedili domaći

autori Kincl, Neidhardt i Radić, prema čijem rješenju je izgrađen NPT koji će biti pušten u

promet 28.3.2017. godine, znatno prije ugovorenog roka. Projekt je značajan i po tome što od

početka 2008. do završetka 2017. godine, ima kontinuitet četiri Vlade RH. Ovako veliki

infrastrukturni projekti ne mogu se realizirati drugačije jer je jedan politički mandat neophodan

samo za izradu potrebne dokumentacije i donošenje potrebnih odluka. NPT, kao i sva druga

prateća infrastruktura, izgrađen je u roku što dokazuje dobro upravljanje projektom. Na

provedbi projekta angažirano je niz hrvatskih poduzeća, od projektiranja do izgradnje i

opremanja. NPT predstavlja značajan iskorak u kvaliteti infrastrukture kao jedne od tri strateške

odrednice poslovnog modela razvoja zračnih luka. Također predstavlja značajni potencijal

gospodarskog razvoja Velike Gorice, koji može i treba biti pretvoren u kapital.

Završetkom ovog projekta završena je jedna razvojna faza zračne luke Zagreb i grada

Velike Gorice. Povijest grada Velike Gorice bogatija je za jednu razvojnu etapu, ali i jedno

značajno infrastrukturno i razvojno postignuće. Graditelji su, stoljećima prije nas, svoje

nadahnuće materijalizirali u velebnim objektima kojima se mi danas divimo kad kao turisti

posjećujemo razna mjesta širom svijeta. Izgrađeni objekti traju dulje vrijeme. Oni su odraz

vremena i nadahnuća, ali i talenta svojih graditelja i generacije kojoj su pripadali. Oni sažimaju

sveukupno znanje, tehničke mogućnosti, kulturnu i ukupnu stvarnost te viziju svoga vremena.

Oni ostaju svjedočanstvom jednog vremena, kulture, tradicije, znanja i talenta generacije i

pojedinaca koji su ih sagradili i predali u naslijeđe budućim naraštajima.

Ljudi koji su dali svoj doprinos realizaciji projekta NPT-a zračne luke Zagreb imali su

hrabrosti, znanje i sposobnost donijeti važne odluke u složenom vremenu razvoja novog sustava

vrednota u našem društvu i realizirati jedan od najznačajnijih infrastrukturnih projekata u RH i

osobito gradu Zagrebu i gradu Velikoj Gorici, kako bi osigurali višu razinu kvalitete življenja

svojoj generaciji i budućim naraštajima. Da se zna, da se pamti, da se ne zaboravi.

11. LITERATURA

1. Drljača, M., „Airport City kao razvojni koncept“, Suvremeni promet, Vol. 36, No. 5-6,

Hrvatsko znanstveno društvo za promet, Zagreb, 2016.

2. IATA Priručnik o referencama za razvoj zračne luke.

3. Kincl, B., Neidhardt, V., Radić, J., Vlašić, A. i N. Mujkanović, „Konstrukcija novog

putničkog terminala zagrebačkog aerodroma,“ Građevinar, Hrvatski savez građevinskih

inženjera, Vol. 64, No. 6, Zagreb, 2012.

4. Kincl, B. i V. Neidhardt, Idejni projekt hotela u okviru projekta Airport City, 2016.

5. Neidhardt, V. i B. Kincl, Master Plan Airport City-ja zračne luke Zagreb, 2015.

6. Vrančić, Tanja i B. Nadilo, „Gradnja međunarodne zračne luke u Zagrebu graditeljski

iskorak u 21. stoljeće,“ Građevinar, Vol. 67, No. 4, Hrvatski savez građevinskih inženjera,

Zagreb, 2015.