INENJERSKO GEOLOKA SVOJSTVA KLIZITA SULJAKOVII KOD MAGLAJA

* Toni NIKOLI, Mr.sc.geologije - Federalni zavod za geologiju, Sarajevo, BIH ** Indira KASUPOVI, Dipl.ing.geologije Rudnici mrkog uglja Kakanj

REZIME Klizite Suljakovii kod Maglaja je po mnogo emu karakteristino i kompleksno,

te predstavlja primjer geodinamikog procesa brzog pomjeranja tla. U ovom sluaju dolo je do meusobne interakcije dosta faktora, kako sa geoloke strane, tako i vremenskih prilika i ljudskog faktora. Kako se radi o strmoj padini koja zalijee pod uglom veim od 15 stepeni u vrhu klizita, a geologija terena je bila podobna za geomorfoloke aktivnosti bilo je za oekivati da e u jednom momentu doi do kritine take, kada e doi do smanjenja faktora sigurnosti i do granice loma, te kretanja tla po kliznoj ravni. Laporci i siva laporovita glina, koja je leala preko substrata, poela se pomjerati usljed vremenskih neprilika u vidu velikih padavina, a to je bio okida i jedan od dodatnih faktora za pospjeivanje kretanja du klizne ravni. Kaptae u vrhu klizita i prisutnost podzemnih i povrinskih voda dodatno su destabilisale tlo ispod padine. Porueno je 7 objekata u procesu pomjeranja, na svu sreu bez ljudskih rtava. Ovaj rad trebao bi dati poticaj odgovarajuim slubama da vie obrate panju na preventivne sanacione mjere kod klizita, a ime bi se znaajno umanjili mogunost nastanka klizita, te samim time sprijeile ljudske rtve i unitavanje materijalnih dobara.

Kljune rijei: klizite, pukotine, inenjersko geoloki procesi, preventivne sanacione mjere.

ENGINEERING GEOLOGY PROPERTIES ON LANDSLIDE SULJETOVII NEAR MAGLAJ

ABSTRACT The landslide Suljakovii near Maglaj is very complex and characteristic, and is

same time present good sample geodynamic process fast moving soil. In this case we have interaction a lot of factors, from geology, weather condition and human factor. If we know how we talking about headlong slope with angle more than 15 degrees, than we should expect how pressure will come to border line, when will safety factor come down to the break and move over landslide level. The marl and marl with clay, is over substrate, was start to move because weather condition with strong rain, what was trigger with enough pressure to push down soil. Water reservoir on the top landslide, with considerable water deposit, underground and surface, was extra influence on instability slope. Were destroyed 7 objects in process of slidng, random without human victim. This publication should give additional signal to relevant department to give more attention on preventive landslide recovery, with who will alleviate possibility for landslide formation, and what will prevent human victim and material damage.

Key words: landslide, fractures, engineering geology process, preventive recovery works.

UVOD Klizite Suljakovii fromirano je na padini, u neposrednoj blizini putne komunikacije M-17, 4 km od Maglaja, sa mogunou da ugrozi istu, kao i da ugrozi rjeicu Ljenicu, a pri emu je oko 20 objekata bilo unutar zone pomjeranja, da bi nakon nekoliko dana dolo do ruenja 7 objekata. Ista lokacija je ve od ranije bila poznata po geodinamikom kretanju u vidu fosilnog klizita, da bi nakon obilnih padavina kao i pogodovanja geoloke sredine, masa krenula po laporovito-glinovitoj kliznoj ravni. Jo jedan od uzroka, nastanka klizita su i podzemne vode, a koje su bile kaptirane u vrhu klizita, te dodatno prehranjivale kliznu ravan. Duina klizita je oko 700 m i irina 100 m, a to govori o povrini klizita od 70 000 m2, a to predstavlja 70 000 m3 pokrenute mase, ako uzmemo prosjenu dubinu od 10 m. A ako znamo da su se neposredno iznad naselja Suljetovii odvijala ratna dejstva, odnosno da je od strane MAK-a isto oznaeno kao kontaminirano minama, onda moemo vidjeti kako je kompleksan problem sanacije i istraivanja istog.

Mapa 1. Detalj OGK Zavidovii, R 1:100 000, sa lokacijom klizita (rafirani dio)

INENJERSKO GEOLOKI PODACI ire podruje klizita Suljakovii izgraeno je od jursko-krednih sedimenata (slika 1.), predstavljenih konglomeratima, krupnozrnim pjearima, breama, laporcima i masivnim krenjacima. Predhodno navedeni materijali, na terenu, su uglavnom prekriveni deluvijalnim sedimentima kore raspadanja, a kako se radi o velikim nagibima (izmjereno 16 stepeni) onda na vie mjesta mogu se vidjeti otkriveni profili substrata, sa lijeve i desne strane. Ako pogledamo u uem smislu predmetno klizite, vidjet e mo da je izgraeno uglavnom od pjeara (kao substrata) sa lijeve strane i konglomerata (sa desne strane), dok je pokrenuta masa deluvija predstavljena laporcima i glinama.

Debljina prekrivenih deluvijalnih sedimenta varira od 6-10 m, a to isto svrstava u duboka klizita (preko 5 m). Neposredni substrat deluvijalnim sedimentima, ine raspadnuti

pjeari i konglomerati, sa korom raspadanja i do 1,5 m., kada materijal tla prelazi u stijenski materijal substrata, koji je inenjersko geoloki i geomehaniki potpuno stabilan. Mladi deluvijalno glinovito-prakasti sedimenti, iznad kore raspadanja, sadre velikim dijelom komade sitnozrnog pjeara i krenjaka (E. Mandi, 2008).

Slika 1. Grafiki prikaz tijela klizita u Suljakoviima sa elementima (preuzeto sa: http://pubs.usgs.gov, modificirao: T. Nikoli)

Vidljivi su i vei komadi matine stijene, sa oreolama kore raspadanja, koji su u

veoma tronom stanju i lako lomljivi. Tokom istranih radnji, na bonim profilima mogli su se vidjeti vei izdanci substrata, a koji plivaju udeluvijalnoj masi. Kako se razvoj klizita vrio od vrha prema dnu, tako moemo rei da ovo klizite spada u grupu detruzivna klizita.

U vrhu klizita, na otvorenom profilu izmjereni su elementi sloja, na pjearu kao

substratu, koji je usljed pomjeranja tla ostao ogoljen, SPS 190/16. (slika 3.) Isti je laporovit, tanko uslojen, sa debljinom slojeva od 1-3 cm, sa sericitom u strukturi, uto-sive boje,

eone pukotine

elo klizita

Sekundarni oiljci

Trbuh klizita

Tjelo klizita

Klizna ravan

Radijalne pukotine

Porene brazde

Naguravanje tla

Noica klizita

Mjesto prekida povrinskih oiljaka

Mjesto razdvajanja

Slika 2. Sredinji dio klizita sa naguravanjem tla u bokove (foto: T.Nikoli)

Slika 3. Depresije sa akumuliranom vodom frakture, pjano drvee (foto: T.Nikoli)

djelimino limonitisan. Lokacija uzimanja uzorka i mjerenja elemenata slojevitosti, je u vrhu klizita, sa lijeve bone strane (y-6507698, x-4929681). Hidrogeoloki uticaj na gubljenje kohezije klizne mase bio je znaajan. U samom vrhu klizita nalazi se kaptaa (oko 5 l/min preliva, y-6507655, x-4929657), a ako imamo u vidu da je kompletna povrina izgraena od hidrogeolokih kolektora u vidu pjeara i konglomerata i da su drenani kanali (koji su ranije postojali, prema tvrdnjama mjetana) zatrpani tokom gradnje objekata i infrastrukture, bilo je oigledno da e prirodne sile teiti da sve vrate u prvobitno stanje, naroito ako uzmemo u obzir ekstremne koliine padavina u vrijeme kada je tlo izgubilo koheziju, a to je imalo za posljedicu pomjeranje. Klizite pripada vie rotacionim klizitima (multipliple rotation landslide).

Mapa 2. Klizite Suljakovii (T. Nikoli)

Mehanizam kretanja klizne mase, sa inenjersko geoloke strane je veoma zanimljiv, jer su se prvi pokreti desili sa bokova, prema vidljivim oiljcima, i to veoma brzo, a tek onda je nastalo kretanje niz padinu. Dokaz ovoj teoriji su bona naguravanja sa lijeve strane, visine od oko 1,5 m, a to ukazuje na brze pokrete sa lijeve strane, gdje moemo vidjeti ogoljen

povrinski dio do substrata. Gledajui od ela klizita ka noici, moemo vidjeti dio ispod ela klizita sa mnogobrojnim pukotinama i oiljcima sa skokovima i do 2 metra, sve do polovine klizne mase. U ovom dijelu mogu se vidjeti i povijanja drvea pijano drvee, kao i nagnute i ispucale ograde. Takva konfiguracija je zastupljena do sredinjeg dijela klizita gdje su se formirale depresije i akumulirala voda, a to ukazuje da se u tom dijelu substrat nalazi blie povrini, te je tlo neto stabilnije, ali uslijed pritiska mase sa vrha, samo djelimino biva usporeno, te se nastavlja kretati niz padinu. Ispod vodenih akumulacija vidljiv je trbuh klizita, koji je u vrijeme osmatranja ve imao veliku koncentraciju, pa je predloeno da se ista isplanira mehanizacijom, kako bi se rasteretila i usporila klizna masa. Voda koja je iz depresija prehranjivala kliznu ravan, dodatno je ubrzavala proces klizanja, te su geodetskim mjerenjima izmjerene veliine od preko 25 cm dnevnog kretanja (mapa 3.). UTICAJ KLIZITA NA OBJEKTE I INFRASTRUKTURU Vjerovatno i prije kljunog loma trigger-a koji je samo oznaio taku loma kada je sila meuestine kohezije oslabila i nije vie mogla parirati gravitacionoj sili koja je teila da masiv pokrene niz padinu, mogle su se uoiti odreene promjene na tlu i objektima. A kao indikatore mogli su se vidjeti, iskoene ograde, zatalasan izgled padina, zavodnjenost povrine, kao i drugi indikatori, koji su ukazivali da teren ne miruje i da su geodinamiki procesi veoma aktivni.

Slika 4-5. Objekti sa jaom konstrukcijom i pliim temeljima, bukvalno su plivali po povrini, te bili pomjereni za oko 30 m sa stare lokacije (foto: T. Nikoli)

Uslijed pokretanja mase du klizne ravni dolazi do potpunog poremeaja sistema

kretanja podzemnih voda, te iste dodatno pospjeuju kretanje. Gubljenjem kohezije masa postaje sve nestabilnija, te nosi sve objekte koje su utemeljeni iznad substrata, a one sa slabijom konstrukcijom lomi (slika 4-5.)

Da su objekti, utemeljeni prema golokim propisima, temeljna stopa bila bi duboku u stabilnom tlu, te bi pojave plivanja bile onemoguene, te bi uz intervenciju ienja nanesenog materijala oko objekta isti i dalje mogao biti eksplatisan u svoju svrhu. Naravno ako bi postupak preventivnih mjera bio korektno izveden, ni ova intervencija ne bi bila potrebna. Usljed pomjeranja tla, kao to je bilo u ovom sluaju, pokidani su i uniteni elektrini stubovi, telefonske instalacije kao i vodovodna mrea, sa djeliminim unitenjem pristupnih puteva (slika 6.) koji su vodili do objekata. Na (slici 7.) vidimo kako je sila pomjeranja slomila mali potporni zid i nastavila da ga nosi. Kako se isti nalazi, samo plitko utemeljen u deluvijalnom materijalu, bez kontakta sa substratom, onda je oigledno zato isti i nije davao veliki otpor smicanju.

INTERVENTNE I SANACIONE MJERE

Kako je ve ranije naglaeno, preventivne mjere na predmetnom klizitu nisu raene, te se odmah po pojavi indikatora pomjeranja tla pristupilo hitnim, interventnim sanacionim mjerama i mobilizaciji stanovnitva i imovine, kako bi se tete i gubitci sveli na najmanju moguu mjeru. Naalost, u trenutku kada je proces klizanja postao aktivan i poeo da rui objekte pred sobom, zbog pokretanja velike mase i jako loih uslova za pristup mehanizacije, nije se moglo mnogo uiniti, osim sprijeiti vee posljedice.

Mapa 3. Geodetski monitoring kretanja terena na dan 11.07.2010 (Zedis Zenica)

U principu kod hitnih intervencija pristupa se najbrem metodu za usporavanje

procesa pomjeranja, i to u vidu rastereenja ela klizita, radi smanjenja pritiska na ostatak klizne mase, zatim zatvaranju pukotina glinom ili nekim drugimmaterijalom koji e sprijeiti dodatno prehranjivanje klizne ravni povrinskim vodama, rasplaniranje tla (slika 8.) i onemoguavanje stvaranja vodenih akumulacija, zatim odvodnja povrinskih i podzemnih voda u vidu kanala, gdje na najbolji nai treba odvesti sve vode iz klizita do najblieg recipijenta (slika 9.) i to na taj nain da se prikupi to vie vode u kanale, a da se pri tome ne ostvaruju gubitci putem transporta iste do recipijenta, jer u sluaju gubitaka vode moemo dodatno pogorati situaciju i ubrzati proces kretanja. Kod izgradnje kanala ima vie pravila, a to su da se isti uvijek kopaju od recipijenta ka kolektoru, zatim da kanali uvijek treba da imaju blage pregibe i pravac niz pravac kretanja mase, ovo se naroito odnosi na primarne kanale, dok sekundarni trebaju da prikupe to vie vode iz klizita sa upojima u primarnu mreu pod

Slika 6. Pukotine na asfaltu u noici klizita unitile su infrastrukturu i prijete ruenju objekta (foto: T.Nikoli)

Slika 7. Usled velike sile pokrenute mase potporni zid je se lomi (foto: T.Nikoli)

ne veim uglom od 450. Odmah je preporueno geodetsko snimanje situacije na terenu (Mapa 3.), kako bi se dobili egzaktni podaci o brzini i pravcima pomjeranja tla, a od koji podataka je zavisilo kom e se metodu sanacinih mjera pristupiti.

Tek poslije prestanka kretanja moglo se pristupiti trajnim sanacinim mjerama, a to e biti naknadno utvreno, kako ne bi bila ugroena putna komunikacija M-17 i rjeica ispod nje. Prema nekim procjenama, sanacija kompletnog klizita je vrlo teka i zahtjeva enormna finansijska ulaganja, te je u ovom sluaju moda bolje traiti novu graevinsku lokaciju, a to je i dosta povoljnije i racionalnije rjeenje problema.

ZAKLJUAK

Klizite Suljetovii kod Maglaja je po mnogo emu karakteristino i kompleksno, ali ne i jedino na prostorima Maglaja i cijele BIH. Kako ne bi dolo u budunosti do slinih situacija, gdje bi usljed odgovarajuih vremenskih i geolokih uslova dolazilo do pojave velikog broja klizita i nemogunou sanacije istih, trebalo preventivno djelovati i pri svakom uoavanju faktora koji utiu na pomjeranje tla, pravovremeno reagovati, u vidu obavjetavanja relevantnih slubi i institucija, koje e alarmirati odgovarajue strunjake da daju prijedloge preventivnih i ako je potrebno i sanacionih mjera, kako bi se faktor sigurnosti po ljudstvo i materijalna dobra sveo na minimum. Prema ovom zakljuku svaka bi Optina trebala imati odreeni broj strunih lica iz oblasti geologije, koji bi se stalno bavio praenjem, kartiranjem i prikupljanjem podataka o klizitima, eroziji i drugim inenjerskogeolokim pojavama, sa prijedlozima nadlenim organima o preventivnim mjerama i selekciji najugroenijih podruija za sanaciju. Posebnu panju bi trebalo obratiti na plansku gradnju, kao i geomehaniko ispitivanje tla prije bilo kakve gradnje, a ime bi bila otklonjena bilo kakva mogunost ugroavanja istih.

LITERATURA

1. M. Mulali, E. Mandi (2005) Inenjersko geoloki uslovi nastanka klizita sa brzim premjetanjem masa, Zbornik radova RGGF, br.XXVIII, str.7-10, Tuzla,

2. Z. Ferhatbegovi, R. Redepovi (2002) Kako ivjeti na klizitu, Geoloki glasnik

posebno izdanje, knj. XXV, Zavod za geologiju Sarajevo,

Slika 8. Planiranje tla u trbuhu klizita radi rastereenja kliznog tijela (foto: T.Nikoli)

Slika 9. Glavni drenani kanal, kroz tijelo klizita izveden do recipijenta (foto: T.Nikoli)

3. T. Nikoli, D. Bluashvili (2008) Specifini uticaji inenjersko geolokih procesa na stabilnost objekata iznad tuzlanskog sonog leita, ZBORNIK RADOVA, Udruenje geologa Bosne i Hercegovine, III Savjetovanje geologa BIH sa meunarodnim ueem, ISSN 1840-4073, Br. III, pp 265-271, Neum,

4. E. Mandi, K. Mandi (2008), Elaborat terenskih i laboratoriskih geomehanikih

ispitivanja sa prijedlogom sanacije klizita Lijenica u Optini Maglaj, Interprojekt doo Mostar,

5. S. Mihali (2007), Osnove inenjerske geologije interna skripta RGN fakulteta,

Zagreb,

6. T. Nikolic (2010), Terenski podaci i fotografije,

7. Arhivska dokumentacija Federalnog zavoda za geolologiju, Sarajevo. 8. Osnovna geoloka karta R 1:100.000 List Zavidovii i pripadajui tuma.