Upload
others
View
5
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
1
OBAVIJEST ZA KORISNIKE DRŽAVNOG ARHIVA U ZAGREBU
U KONTEKSTU POTRESA 22. OŽUJKA 2020. I 29. PROSINCA 2020.
U razornom potresu magnitude 5.5 prema Richteru koji je zadesio Zagreb 22. ožujka
2020. i izazvao katastrofalna oštećenja na kulturno – povijesnoj graditeljskoj baštini grada
Zagreba, zgrada Državnog arhiva u Zagrebu, zaštićeni spomenik kulture poznat kao Palača
Erdödy – Drašković, pretrpila je značajna oštećenja na oba svoja dijela; starijoj zapadnoj
kasnobaroknoj dvokatnici koja je orijentirana prema Tuškancu i mlađoj klasicističkoj
jednokatnici koja spaja Opatičku i Demetrovu ulicu.
2
Objekt je, nakon preeliminarne procjene statičara, označen žutom oznakom kao
privremeno neuporabljiv zbog pukotina konstruktivne prirode, a zbog mogućnosti
urušavanja zbog daljnjeg podrhtavanja tla zabranjen je boravak u zgradi osim nužnog
kretanja. Zgrada je pretrpila velika oštećenja na nosivom zidu te međukatnoj konstrukciji, a
oštećenja su nastala i na dimnjacima na zapadnoj zgradi koji su urušavanjem oštetili krovište
i stvorili otvore iznad spremišnog prostora.
U podrumskim i prizemnim prostorijama kasnonarokne zapadne zgrade, koje su predviđene
za smještaj arhivskog gradiva, zabilježene su značajnje pukotine svodova i lukova na
prolazima između pojedinih prostorija. Slična je situacija i na katovima, a posljednja etaža je
najviše oštećena s izrazitim pukotinama u zidanim stupovima te fasadnim i pregradnim
zidovima.
3
4
Zgrada koja zatvara kut Opatičke i Demetrove je manje oštećena u potresu te ima
pukotine samo u pregradama i na oblozi stropa koja je od žbuke na trstici te na spoju više i
niže zgrade na istočnoj fasadi Opatičke. Taj dio objekta palače je označen kao siguran za
korištenje uz zahtjev popravaka nadvoja u pregradnim zidovima i žbuke. Prostor u prizemlju
te zgrade, koji se koristi kao Čitaonica za korisnike, dobio je zelenu naljepnicu čime je
označen kao siguran za korištenje djelatnika.
U kratkom je roku obavljena hitna sanacija otvora na krovištu te postavljeno oko 400 m2
najlona kako bi se preventivno zaštitilo arhivsko gradivo od oborina, a u najkritičnijim
točkama spremišta su najlonom zaštićene i police s arhivskim gradivom kako bi se spriječilo
daljnje oštećenje istog. Krenulo se u uklanjanje urušenih dimnjaka na tavanskoj etaži kako bi
se spriječilo daljnje padanje kroz međukatnu konstrukciju na arhivsko gradivo.
5
Pregled objekta su također izvršili i stručni djelatnici Gradskog zavoda za zaštitu
spomenika kulture i prirode te su izdali upute za postavljanje potpornih stupova kako bi se
osigurala stabilnost zgrade te započelo izmještanje arhivskog gradiva iz ugroženih spremišnih
prostora.
U Državnom arhivu u Zagrebu su se tijekom 2020. obavili sljedeći radovi; postavljeni
su potporni stupovi čime se osigurala privremena statika zapadne zgrade, postavila se skela
za popravak krovišta i odvoz šute, završeni su radovi na osposobljavanju radnih prostorija,
izvršena je selidba informatičke i uredske opreme te djelatnika iz oštećenih prostorija na
nove lokacije za rad. Izvršeni su radovi na sanaciji oštećenih polica kako bi se moglo pristupiti
gradivu.
6
7
Tijekom svibnja i lipnja 2020. obavljeno je izmještenje dijela arhivskog gradiva iz
oštećenih spremišnih prostora na drugu sigurnu lokaciju u Aveniji Dubrovnik te je tom
prilikom premiješteno oko 2500 d/m.
U svrhu optimizacije kapaciteta prostora i objedinjavanja arhivskih fondova i zbirki po
odjelima i klasama izvršena su i interna izmještenja oko 1500 d/m arhivskog gradiva na obje
lokacije.
Bitno je za napomenuti da je u izmještenju arhivskog gradiva na novu lokaciju sudjelovala
većina stručnog, administrativnog i pomoćnog osoblja Državnog arhiva u Zagrebu, koja se uz
fizičke radove, izlagala i životnoj opasnosti ulazeći u statički oštećene spremišne prostore koji
predstavljanju veliku ugrozu u slučaju daljnjih oštećenja.
8
Uslijed razarajućeg potresa magnitude 6.2 prema Richteru koji je 29. prosinca 2020.
godine s epicentrom kod Petrinje pogodio središnju Hrvatsku, iznova je stradala zgrada
Državnog arhiva u Zagrebu. Na već postojeću štetu znatnih razmjera uzrokovanu od
“zagrebačkog” potresa, došlo je do dodatnih devastacija te je ponovno urušen zabatni zid
koji je bio obnovljen nakon potresa iz ožujka, a posljedice potresa su vidljive na već
postojećim oštećenjima, a nastala su i nova oštećenja u vidu pukotina na zidovima,
stropovima, svodovima i lukovima zgrade, dok su ostaci dimnjaka na tavanskom prostoru
dodatno oštetili strop i nosive grede.
U novonostalim okolnostima, odlučeno je krenuti s hitnim izmještenjem arhivskog
gradiva koje je preostalo u oštećenim spremišnim prostorima te je trenutno u tijeku daljnje
izmještenje 1300 d/m arhivskog gradiva.
KORIŠTENJE ARHIVSKOG GRADIVA DRŽAVNOG ARHIVA U ZAGREBU
U IZVANREDNIM OKOLNOSTIMA
U kontekstu izvanrednih okolnosti koje su se dogodile; teškim oštećenjem zgrade
uslijed potresa i globalnom pandemijom virusa COVID-19, redovno poslovanje Državnog
arhiva u Zagrebu se nije zaustavilo, već je naprotiv u iznimno kratkom roku organizirano
obavljanje gotovo svih poslovnih procesa u prostoru prizemlja zgrade koji je označen kao
siguran.
9
Na snagu su 16. ožujka 2020. stupile sigurnosne mjere o zabrani fizičkog dolaska
korisnika u Čitaonicu Arhiva temeljem odluke Nacionalnog civilnog stožera, a odlukom
Ministarstva uprave je od 23. ožujka 2020. formalno raspoređeno nužno osoblje Arhiva što
znači da je došlo do smanjenja kadrovskog kapaciteta za 75%.
Svi raspoloživi kadrovski resursi (umanjeni za 75%) su od dana potresa, nedjelje 22. ožujka
2020., usmjereni na osposobljavanje zgrade i detekciju oštećenja te obavljanje najnužnijih
poslovnih procesa. U razdoblju od 23. ožujka do 6. travnja 2020. djelatnici Arhiva su intenzivno
odgovarali na korisničke upite telefonskim putem te se korisnike obavještavalo o privremenoj
nemogućnosti izdavanja izvornog gradiva zbog izvanednog stanja odnosno dvije ugroze
(pandemija i oštećenja zgrade od potresa).
Iako je korisnicima bio, iz sigurnosnih razloga, privremeno onemogućen fizički dolazak
u čitaonicu Arhiva, upravo se kao prioritet postavio rad s korisnicima i žurno izdavanja
relevantne dokumentacije nužno potrebne za saniranje zgrada nastradalih u potresu.
Svi raspoloživi stručni djelatnici koji su bili raspoređeni u nužno osoblje su postavljeni da rade
s korisnicima te se u tom vremenskom periodu, dobrom politikom upravljanja rukovodećeg
osoblja u kriznim situacijama, neometeno nastavio rad s korisnicima! Sa svrhom što bržeg i
optimalnijeg davanja arhivskog gradiva na korištenje zainteresiranim korisnicima, pristupilo se
i reorganizaciji poslovnih procesa te je uveden rad s korisnicima na daljinu, odnosno slanje
digitalnih preslika putem dostupnih besplatnih mrežnih servisa.
Posebno valja istaknuti činjenicu da je u Državnim arhivu u Zagrebu pohranjena Zbirka
građevne dokumentacije koja sadrži razne dozvole za gradnju izdane od strane nadležnih
tijela javne uprave te projektnu i izvedbenu tehničku dokumentaciju objekata izgrađenih na
području grada Zagreba i okolice u vremenskom rasponu od 1850. do 1967. godine, a koja je
u novonastalim izvanrednim okolnostima neophodna građanima Zagreba I okolice čije su
građevine stradale u potresu u procesu prikupljanja dokumentacije potrebne za obnovu
nastradalih zgrada.
10
Treba napomenuti da je Zbirka građevne dokumentacije prvi arhivski izvor izbora u slučaju kad
korisnici traže građevinske i ostale dozvole te projektnu i izvedbenu dokumentaciju za pojedini
objekt, međutim ako se u predmetnoj Zbirci ne pronađe traženo, korisnici se upućuju na
sekundarni izvor, odnosno dokumentaciju nastalu djelovanjem tijela javne uprave koja su bila
nadležna za izdavanje tražene dokumentacije.
STATISTIČKI PODACI O KORIŠTENJU ARHIVSKOG GRADIVA
Prema podacima preuzetim iz računalne aplikacije Državnog arhiva u Zagrebu @Visitor
koja služi za evidentiranje korisničkih zahtjeva i korisnika u Čitaonici vidljivo je da je u
vremenskom razdoblju od 22. ožujka do 31. prosinca 2020. ukupno kreirano 3933 korisničkih
zahtjeva, od čega se 2330 korisničkih zahtjeva (oko 60 %) odnosi na HR-DAZG-1122 Zbirku
građevne dokumentacije.
Ako se uzmu u obzir i formirani zahtjevi za korištenjem sekundarnih izvora, a vezano za
građevinsku dokumentaciju objekata nastradalih u potresu, broj korisničkih zahtjeva se penje
na 2556 odnosno odnosi se na 65% od ukupno tražene dokumentacije DAZG-a.
Olakotnu okolnost u promptnoj reakciji Arhiva i osiguravanju dostupnosti potrebnog
arhivskog gradiva korisnicima neposredno nakon potresa predstavlja činjenica da je veći dio
Zbirke građevne dokumentacije mikrofilmiran i pohranjen u prostoru Čitaonice Arhiva te
dostupan na korištenje.
Isti slučaj nije sa statičkim računima koji postoje isključivo u izvornicima, a s obzirom
da se pojavila znatna potreba i za tom vrstom dokumentacije, stručno i pomoćno osoblje
Arhiva koje radi na pripremi arhivskog gradiva na dnevnoj bazi se dovodi u životnu ugrozu
ulazeći u teško oštećena spremišta kako bi zadovoljili potrebe građana.
11
Korisnička služba Arhiva, unatoč povećanom broju korisničkih upita te zaprimanju i do
50 pismenih korisničkih zahtjeva dnevno, u roku od maksimalno 3 radna dana i kraće daje
usmene i pismene informacije na upite korisnika, te se u pravilu u roku od 3 do 5 radnih dana
korisnicima šalju digitalne preslike traženog arhivskog gradiva, naravno podrazumijevajući da
su od strane korisnika sve obveze ispunjene.
S obzirom da su još uvijek na snazi epidemiološke mjere, dopušten je istovremeni
maksimalan boravak četiri korisnika u Čitaonice što direktno utječe na vremenski rok
dobivanja termina za fizički uvid u arhivsko gradivo u Čitaonici, ali u pravilo se isti realizira u
roku od 5 do 8 radnih dana, ovisno o popunjenim terminima.