Obavjestajni Kapital Olja

8/13/2019 Obavjestajni Kapital Olja

1/28

1

Contents1.UVOD ......................................................................................................................................................... 4

2. OBAVJETAJNA SLUBA ............................................................................................................................ 5

2.1.Opde karakteristike obavjetajnih slubi ............................................................................................ 5

2.2. Pojela obavjetajnih slubi .......................................................................................................... 6

2.3. Aktivnosti obavjetanih slubi....................................................................................................... 7

3. OBAVJETAJNA DJELATNOST .................................................................................................................... 8

3.1.Teorijski osvrt na evoluciju i istitucionalizaciju obavjetajne jelatnosti........................................ 10

3.2. Elementi obavjetajne jelatnosti................................................................................................... 11

3.2.1.Prikupljanje ................................................................................................................................ 11

3.2.2.Obavjetajna analiza .................................................................................................................. 12

3.2.3.Kontraobavjetajno jelovanje .................................................................................................. 12

3.2.4. Subverzivna djelatnost .............................................................................................................. 12

3.3. Funkije obavjetajne jelatnosti ..................................................................................................... 13

4. REDEFINIRANJE UNUTRANJE ORGANIZACIJE SIGURNO-OBAVJETAJNOG SISTEMA............................ 14

4.1.Jaanje menamenta u obavjetajno-sigurnosnoj komunikacijskoj mrei..................................... 18

5. TEORIJA O USPOSTAVI STANDARDA ZA OBRAZOVANJE I OBUKU KADROVA ..................................... 19

5.1. Obrazovanje i obuka u obavjetajno-sigurnosnom sektoru ....................................................... 19

5.2. Obrazovanje i obuka u vojnom sektoru ...................................................................................... 20

5.2.1. Pojam NATO standarda za obuku ....................................................................................... 20

5.2.2. Cilj, djelokrug, primjenjivost i odgovornost NATO obuke ................................................... 21

5.2.3. NATO-ov sistem upravljanja izobrazbom i individualnom obukom .................................... 21

5.2.4. Postupak upravljanja kontrolom kvantiteta ....................................................................... 22

5.2.5. Postupak upravljanja kontrolom kvaliteta .......................................................................... 22

5.2.6. Faza analize ......................................................................................................................... 23

5.2.7. Faza dizajniranja .................................................................................................................. 24

5.2.8. Faza razvoja ......................................................................................................................... 25

5.2.9. Faza provedbe ..................................................................................................................... 25

5.2.10. Faza internog ocjenjivanja .................................................................................................. 26

5.2.11. Faza vrednovanja ................................................................................................................ 26


2/28

2

6. ZAKLJUAK .......................................................................................................................................... 27

7. LITERATURA ............................................................................................................................................ 28


3/28

3

SAETAK

Postoje uglavnom dva shvatanja nastanka obavjetajne slube: prvo koje se temelji na stavu daobavjetajna sluba postoji od kad i ovjek, a obavjetajna djelatnost je prirodno ovjekovosvojstvo, a drugo se zasniva na sagledavanju drutveno ekonomskih okolnosti obavjetajne

slube.

Najpozbatiji pisani izvor o obavjetajnoj djelatnosti datira iz vremena na 4000. Godine prijeKrista, napisan na glinenoj ploi, pronaen na podruju dananje Sirije, a uz njega se vee imeBanuma, najstarijeg pijuna u historiji. Obavjetajna djelatnost nastajala je kroz dugotrajnievolutivni proces i veoma je teko utvrditi tano vrijeme i mjesto nastanka. Razvoj je tekao krozunapreenja funkcija diplomatskih predstavnika u dravnim tvorevinama Srednjeg Istoka, kaoto su drave stare Indije, Hetsko carstvo, Asirija, Persija i Egipat.

Obavjetajna sluba se odnosi podjednako i na djelatnost i organizaciju kojom se bavi, stvarajuitako njihovo dejtvo. Moja tema je obavjetajna djelatnost i obuka i na osnovu prikupljeneliterature sadavat ce osnove u vezi aktivnosti obavjetajnih slubi kao to su : obavjetajnedjelatnosti (koja je detaljno objanjena), kontraobavjetajna djelatnost i subverzivna djelatnost iobuke za oficire, podoficire i vojnike OS.


4/28

4

1.UVOD

Politika teorija i druvo funkcionisanja isntitucija moderne drave ukazuje da sve tojavni slubenik radi po slovu zakona ne mora i nuno da bude u skladu sa javniminteresima. Uloga javne uprave u savremenom demokratski uraenom drutvu zasniva sena shvatanju javnog ineresa kao svrhe za one koji savjesno vre vlast vjeruju da jenajpodesnija za opte blagostanje drutva. Rije je o interesima zajednice ijim seunaprijeenjem omoguava pojedincima da osiguraju preimustva koja sami ne bih moglida uivaju. Utoliko se ini podesnom metafora koja ustav i zakone vidi kao horizontalnuravan demokratskog poretka, a javni interes kao moralnu vertikalu. Samostalnost ovevertikale neposredno poiva na integritetu javnog slubenika kao praksi obavljanjaprofesionalnih dunosti u skladu sa principima etike javne slube, opim moralnimnormama i uz potovanje isnovnih ljudskih prava i demokratskih naela.U okolnostima irenja metodologije obavjetajnog rada iz oblasti nacionalne bezbjednosti

u djelokrug nadlenosti policije, carine, poreskih organa i dr. poveava se prostor u komese moe u kome moe da doe do naruavanja javnih interesa i ugroavanja ljudskihprava. Institucionalni mehanizmi spoljanje i unutranje kontlole obavjetajnog rada kaoveoma znaajne funkcije u zatiti ljudske bezbjednosti ne mogu dovoljno efikasno daostvaruje ciljeve bez ustanovljenja etikih standarda kao smjernica za ispravnopostupanje u obavljanju povjerenih javnih poslova.

Etika obuka namjenjena javnim slubenicima u ijoj se nadlenosti nalazi obavjetajnadijelatnost mora biti osmiljena tako da oni prepoznaju vlastiti interes za unapreenjeznanja, a ne da je doivljavaju kao svojevrsnu kaznu za greke nainjene u radu. Krajnjiishod etike obuke trebalo bi da bude poboljano radno okruenje pogodno za

unapreenje ukupne djelotvorrnosti institucije, zasnovano na dobrim kolegijalnimodnosima i saradnji rukovodilaca sa podreenim slubenicima. Program etike obuketrebalo bi da sadi studije sluaja iz oblasti obavjetajnog rada, kako bi slubenici moglina slikovit nain da uvide sloenost razrijeavanja dilema o tome kako postupiti u, naprimjer, situacijama sukoba dvije ili vie temeljnih etikih vrijednosti, suprostavljenostirizika i trokova neuspjeha neke operacije.

Organizacija obavjetajnih slubi ima u svom sastavu rukovodee organe, izvrne organe,agenturu i specijalizovane snage.

Termin obavjetajna sluba moe se posmatrati sa dva sapekta: Kao djelatnost usmjerena na prikupljanje posebno uvanih podataka o

institucijama drugih zemalja ili sopstvenim unutranjim protivnicima koji djelujutajno;

Kao posebna dravna organizacija koja prikuplja takve podatke


5/28

5

2. OBAVJETAJNA SLUBA

Tajna sluba ili obavjetajna sluba jeste organizacija za potajno prikupljanje podataka kojesu potrebne za sigurnost drave. Djelatnost obuhvata i prokrivene operacije, razne vrtse

koritenja medija sa svrhom uticaja na javno mjenje, atentate, sabotae, gospodarski rat itd.Ponekad se skupljaju informacije o poslovnim subjektimam ili podaci o tehnologiji

proizvodnje (industrijska sabotaa).

Za prikupljanje informacija obavjetajne slube koriste se i informacijama dounika, teprislukuju telekomunikacijski saobraaj. Najee su tajne slube CIA, MI6, Mossad i FSB.

U pokuajima teorijskog definisanja obavjetajnih slubi nailazimo na diferentne pristupemnogih autora, prisutna su dva divergentna shvatanja, prema jednom u prvi plan se istieparagmatini i pozitivistiki znaaj obavjetajnih slubi ne pridavajui znaaj drutveno

ekonomskim uslovima, a drugo je teoloko koje istie vezi izmeu biblije i genezeobavjetajne slube.

Savremena obavjetajna sluba, kao nosilac inteligentne i specifine institucionalneobavjetajne djelatnosti, nastoji prostiranjem, u skladu sa obavjetajnim naelima,sigurnosnom kulturom i odgovarajuom metodologijom rada da predvidi, prodre ipreduhitri prijetnje po nacionalnu sigurnost, te da doprinese svim koji kreiraju i

provode nacionalnu sigurnosnu politiku, u miru i ratu, kako bi se zatitila nacionalnasigurnost i proveli nacionalni politiki ciljevim, s posebnim akcentom na stvaranjepredposavki za optimiziranje resursa i konkurentsku prednost u odnosu na drave,

snage i aktere koji se predstavljaju prijetnju po nacionalnu sigurnost (Pajevi,2011,2013)

Tajne slube postojale su od nastanka civlizacije. Nastankom industrijske civilizacije oveslube su doivjele nagli razvoj, te su poslove poeli djeliti na vojne, industrijske i politike,odnosno na uhoenje protivnika, otkrivanje neprijateljskih uhoda i na zatitu tajnosti vanostiinformacija, vojne, industrijske i politike prirode. Za razliku od javnih siurnosnih slubikojima je zadatak zatititi zakon i opsluivati pravosudna tijela, tajne obavjetajno sigurnosneslube tite dravu , te nisu duni pomagati rad sudskih vlasti osim kada je to u interesudrave.

2.1.Ope karakteristike obavjetajnih slubi

U ope karakteristike obavjetajne slube spadaju:

Predstavljaju instrument u funkciji realizacije vitalnih interesa nosilaca vlasti;


6/28


7/28


8/28

8

3. OBAVJETAJNA DJELATNOST

Obavjetajna djelatnost nastala je na odreenom nivou razvoja ljudskog drutva, u vrijeme kadaje dolo do pojave imovinskog raslojavanja, interesa i sukoba. Pojava nejednakosti i razlika,

unutar druvenih zajednica dovele su do nastanka tajni meu njenim lanovima. Samim tim,uslovljena je i potreba da se u ostvarenju razliitih interesa i razrjeavanju drutvenih sukobatajne doznaju, sprovoenjem obavjetajnih aktivnosti. Obavjetajnom aktivnou ne bave sesamo obavjetajne slube, ve i specijalizirane policijske, naune, diplomatske i druge ustanove.

Organizacija obavjetajnih djelatnosti mogua je na razliitim nivoima, prisutna je kod gotovosvih druvenih grupa, a posebno kod politikih partija i pokreta. Savremene demokratske drave,obzirom na razliite naine ugroavanja nacionalne sigurnosti, prijetnje i nasilje, opredjeljuju seka uspostavljanju obavjetajnih i kontraobavjetajnih djelatnosti.

Sherman Kent je 1946. godine u lanku o savremenom pravcu obavjetajne reforme jeapostrofirao: U ovim okolnostima, iznenaujue je da ne psotoji ope slaganje i da je manjazbunjenost oko znaenja osnovnih termina. Izgleda da je osnovna tekoa u samoj rijeiintelligence, koja je dola sa onim to ljudi rade u trgovini i sa onim ime izlaze. Osnova jeurediti ovu materiju: obavjetajna djelatnost je i proces i krajnji proizvod. I sam Sherman Kentsepitao, sta je obavjetajna djelatnost? U praksi obavjetajna djelatnost oznaava tri stvari:

a. Odreeno znanjeb. Tip organizacije koja proizvodi ovo znanjec. Aktivnost koju prati ova organizacija

Abraham Shulsky posebno naglaava tajnost izvoenja obavjetajnih aktivnosti, koju nazivakonstutivnim elementom obavjetajne djelatnosti. U tom konstektu, da je odnos izmeuobavjetajne djelatnosti i tajnosti centralna, s obzirom da odvaja obavjetajnu djelatnost oddrugih intelektualnih aktivnosti. Meutim, on nailazi na potekoe u objanjenju da se prikriveneakcije uvijek pripisuju obavjetajnim slubama, a ne vojnim slubama i diplomatskim korovima.On zapaa naznane stavove, ali i postavlja pitanja, da li se zbog praktinih birokratskihobavjetajnim agencijamadaje odgovornost za prikriveno djelovanje. Dakle, osnovna dilema jepitanje prikrivenog djelovanja i da li ga tretirati kao dio obavjetajne djelatnosti. I drugiteoretiari su imali konvergentne poglede.

Meutim, Martin T. Bimforta (pseudonim) je kritikovao navedena promiljanja s obzirom da jeRandom zanemario discipline kontraobavjetajnog djelovanja u objanjavanju obavjetajnedjelatnosti. Bimfort je dopunio Randoma: Obavjetajno djelovanje je prikupljanje iprocesuiranje informacija o stranim zemljama i njihovim agentima, a to je potrebno vladi zanjihovu vanjsku politiku i vanjsku sigurnost, voenje nekarakteristinih aktivnosti u inostranstvuda bi se olakalo provoenje vanjske politike, to je zatita i procesa i proizvoda, kao i osoba iorganizacija koje se bave ovom djelatnou a protiv neovlatenog otkrivanja.


9/28

9

Obavjetajni rad ili djelatnost je rezultat prikupljanja, obrade, integracije, raslambe, predikcije,interpretacije i desiminacije obavjetajnih podataka. Obavjetajni podatak, odnosno obavjetajnainformacija je svako novo znanje o stranoj dravi, kriznom podruju, trenutanom ilipotencijalnom protivniku i svakom drugom objektu prikupljeno obavjetajnim radom.

Iz gornjih definicija poizilazi nekoliko tvrdnji:

Obavjtajni rad je sveobuhvatno po vremenu, prostoru i metodama; Obavjetajni rad je znaajna kao potpora odluivanju; Obavjetajni rad provodi se jednakim intenzitetom bez obzira na to je li drava u ratnom

stanju;

Obavjetajni rad mora biti usmjeren i ka nekonvencionalnom ratu kao petencijanojprijetnji;

Obavjetajna djelatnost koristi razne naine prikupljanja informacija koji na specifinim

metodama i iz razliitih izvora izdvajaju informacije.

Osnovno pitanje koje se namee je kako ustrojiti obrambenu obavjetajnu organizaciju kojauinkovito odgovoriti na izazove nekonvencionalnih metoda rata. Dok konvencionalni rat imaodreena pravila i zakonitosti na temelju kojih se uz veliku vjerovatnost moe zakljuiti kakve sunamjere objekata, nekonvencionalni rat upravo svojom raznolikou pojavnih oblika koji sekreu od potpuno neoruanih do oruanih sukoba postavlja velike zahtjeve pred obavjetajnisistem.

Prije svega nekonvencionalni rat pred obrambenu obavjetajnu djelatnost namee potrebupraenja i procjene ponaanja objekata od obavjetajnog interesa ne jedino u vojnim pitanjimanego i u politikim, ekonomskim, diplomatskim i informacijskim pitanjima.

Koja je razlika izmeu sigurnosti (i zakonski nametanja, oblika hapenja i rizika sigurnosti ukrivinom procesuiranju) i kontraobavjetajnog rada?

Evidentno je da razlika lei u tajnosti. Mnoge slube i poslovi imaju urede za sigurnost; takoemnogi izvode istrane poslove. Ali nisu samim time svaka od tih organizacija i obavjetajneagencije. Sigurnosni i istraiteljski posao protiv stranih pijuna postaje kontra-obavjetavanjemkada to treba uiniti tajno zbog straha da bi pijuni mogli biti upozoreni od njehove matineslube. Zaista, tajnostje klju definicije obavjetajne djelatnosti, bez tajnih to nije obavjetajna

djelatnost. Jasnijim razumjevanjem, obavjetavanje je nivo aktivnosti bilo analize, prikupljanje,ili prikriveno djelovanje izvode u ime nacionalne vanjske politike koja bi mogl a biti ugroenaako njihovi vanjski subjekti pomogli drugoj zemlji i djelovali razliito kao posljedica toga.

Michale Warner nudi svoju definiciju koja glasi Obavjetajno djelovanje je tajna, dravnaaktivnost za spoznavanje stranih entiteta ili uticaja stranih faktora.


10/28

10

Schreier F. i Stocker J. definiu obavjetajno djelovanje kao nain na koji drava razumije svojestrategijsko okruenje, prikupljajui i analizirajui podatke kroz obavjetajni proces. Porednavedenog, obavjetajno djelovanje predstavlja i: Organizacije koje se bave izradom takvihpodataka; aktivnosti koje obavljaju te organizacije; organizacioni proces koji upravlja tim

aktivnostima; i produkt ovih djelatnosti. Lowenthal nas podsjea da je obavjetajni podatak neto

iri pojam od informacije, i ona se prenosi do kreatora politike i elnika, ak i kada jeinformacija nekako povjerljiva i tajna, a obavjetajna djelatnost je proces po kojem se zahtjevaju,prikupljaju, analiziraju i obezbjeuju kreatorima politike, posebni tipovi informacija, vane zanacionalnu sigurnost; produkti toga procesa; uvanje ovih procesa i informacija;kontraobavjetajnim aktivnostima; izvravanje operacija kao to zahtjevaju zakonodavni organi.Shulsky i Schmitt definiu obavjetajno djelovanje kao obavjetajno prikupljanje i analizainformacija, relevantnih za unapreivanje, oblikovanje i implementacije vladine politike, te izdomena nacionalne sigurnosti tretira prijetnje od aktuelnih ili potencijalnih protivnika.

Na teorijsko terminolokom nivou susreemo niz pojmova, sintagmi i neologizama kao to su

obavjetajna djelatnost, obavjetajna aktivnost, obavjetajni rad, opevalna dejavnost,obavjetajni zanat, obavjetajni posao, obavjetajnost, izvjesnice i slino, dok naanglosaksonskom govornom podruju susreemo termin intelidens, koji na jednom od BHS(bosanski, hrvatski i srpski) jezika nema ekvivalenta. Zbog toga je odreivanje oijma obavjetajnadjelatnost veoma kompleksno i viedimenzijalno pitanje.

Obavjetajna djelatnost je tajna, dravna aktivnost za spoznavanje stranih entiteta ili uticajstranih faktora. Njena puna efikasnost zavisi od povjerljivih izvora i metoda. Izvode je dravnislubenici za dravne ciljeve (ovo podrazumjeva da pripadnici dobiju smjernice od dravnih,civilnih i vojnih lidera). Usredotoeno je na strance- esto na druge drave, a obino na subjekte

korporacije ili grupe (ako su predmeti njenom interesiranju domai graani, onda ta aktivnostpostaje grana kriminalistike slube. Ako su te aktivnosti otvorene i objavljene onda su one udomenu diplomatije; ako ih koriste uniformirani pripadnici vojnih snaga pripadaju vojnoj

djelatnosti.

3.1.Teorijski osvrt na evoluciju i istitucionalizaciju obavjetajne djelatnosti

Zaeci obavjetajne djelatnosti a time i obavjetajne slube nalaze se u embrionima drave,odnosno u podjeli drutva na klase jer otpor i bunt podinjene protiv vladajue klase nosio jeelemente tajnosti, to je impliciralo stvaranje zasebnog dravnog aparata, iskljuivo zaduenogza praenje otpora. Dakle, obavjetajna sluba prvo egzistira u vojnoj sferi i ona e tukarakteristiku nositi itavih starih, srednji vijek pa i rani noviji vijek. Embrioni obavjetajneslube nalazi se u kontraobavjetajnoj dimenziji, a kasnije joj se i pridruuje ofanzivnakomponenta obavjetajne djelatnosti, koja premauje dravni teritorij, odnosno djeluje


11/28

11

izagranino, prvenstveno na prostou potencijalnih protivnika. Korijene i razvoj pijunae iobavjetajne djelatnosti te nastanak i evolucija obavjetajne slube moe se promatrati krozsljedee razdoblje: embrionalni zaeci, davna vremena, srednji vijek, renesansa, Prvi svjetski rat,izmeu dva svjetska rata, Drugi svijetski rat , poslije Drugog svjetskog rata (Hladni rat), post -hladnoratovski period i informacijsko doba. Korijeni obavjetajne djelatnosti su bioloke prirode.

Svaka ivorinja i praivotinja (protozoa), mora posjedovati zatitni mehanizam u svojimreceptorima kako bi mogla da percipira podraaje iz vanjskog svijeta, kao to su opasnehemikalije koje bi mogle da je ugroze. Na taj nain ivotinje procjenjuju koja je pojava za njihopasna i ugroavajua. Obavjetajna djelatnost nije uvijek bila tako dragocijena i krucijalna kaodanas, ali su je vladari koristili kroz historiju i davali joj poast. U pogledu nastanka obavjetajnedjelatnosti moe se konstatirati da njeni korijeni daleko seu u nastanak drutva, ali je njenahistorija je veoma mlada.

3.2. Elementi obavjetajne djelatnosti

Vei broj autora (npr. Schreier; Shulshy i Schmitt, 2002) se slae sa konstatacijom daobavjetajna djelatnost ima etiri dijela ili elementa: prikupljanje, analiza, kontraobavjetajnodjelovanje i subverzivne aktivnosti. Neto drugaiji obavjetajne djelatnosti iznosi HankPrunckum koji istie da se intelidens moe kategorizirati u etiri iroke funkcije: pijunaamopservacija, istraivanje i analiza i tajne operacije. Prunckum naziva te etiri funkcijequadrilateral quarter. pijunaa i opservacija odravaju istraivanje i analizu. S druge strane ta trikvartera podravaju etvrtu- tajne operacije. Stoga kontraobavjetajni rad je kljuan u zatiti

dijelova obavjetajnog mozaika i zajedniki je za sve navedene funkcije. (Prunckum 2012)

3.2.1.Prikupljanje

Prikupljanje podataka tradicionalno je najznaajnija funkcija obavjetajne slube. To je bilanjena iskljuiva djelatnost sve do poetka 20. stoljea. Znaajne transformacije na tom planudesile su se izmeu dva svijetka rata, da bi doivjela kulminaciju posljednjih nekoliko decenija.To se odnosi na djelatni i organizacioni vid zadravanja uobiajenih i dobijanje novih zadataka

,oe se objasniti u svijetlu novonastale situacije i odnosa u meunarodnoj zajednici, kao ipotrebama pojedinih drava, posebno onih koje su nastojale imati odluujuu ulogu u svijetskimposlovima, (Milainovi 1981.)

U demokratskim drutvima nacionalni akoni propisuju informacije koje obavjetajne slubesmiju da prikupljaju. Zakoni dozvoljavaju obavjetajnim slubama da sakupljaju informacije okonkretnim aktivnostima koje prijete nacionalnoj sigurnosti, na nain definiran njihovim


12/28

12

zakonom predvienim mandatom. Istima je dozvoljeno da sakupljaju informacije o pojedincima igrupama ukljuenim u date aktivnosti u koliko su date informacije relevantne i neophodne zasprovoenje njihovog mandata. Obavjetajni zakoni ograniavaju vrste informacija kojeobavjetajni slubenici smiju prikupljati.

3.2.2.Obavjetajna analiza

Druga funkcija obavjetajne slube je obavjetajna analiza koja rezultira relevantnimobavjetajnim proizvodom, koji karakterie tanost, saetost, jasnou i blagovremenost., natemelju kojeg se omoguavaju predpostavke eksterni korisnici (nacionalnim voama, vojnomkadru i slino) da kreiraju odluke u skladu sa nacionalnom sigurnosnom strategijom (Maslea iPajevi, 2008: 232)

3.2.3.Kontraobavjetajno djelovanje

Trea funkcija obavjetajne slube jeste kontraobavjetajna djelatnost (Counterintelligence), kojaje iri pojam od kontrapijunae, te predstavlja ofanzivni ili defanzivni aktivitet obavjetajneslube, s ciljem otkrivanja, praenja, izuavanja lica ili objekata koji su eksponenti stranihobavjetajnih slubi ili drugih grupa kontroliranih iz inostranstva, ije su aktivnosti usmjereneprotiv nacionalne sigurnosti.

3.2.4. Subverzivna djelatnost

Posljednja funkcija obavjetajene slube jeste realizacija subverzivnih aktivnosti ili tajnih akcijakojima se nastoji uticati na politiku, ekonomiju ili drutvene pojave neprijatelja ili saveznika,gdje se direktno ili indirektno utie na tok dogaaja. Osnovno naelo obavjetajne doktrine datajna akcija ne treba biti regulativna akcija obavjetajne zajednice. (Shulsky i Schnitt 2002.).Funkcija odreuje osnovnu i doktrinarnu ulogu obavjetajne slube, njenu strategijsku

komponentu i ne ulazi u suptilnije zadatke. Stoga obavjetajna sluba ima iroku paletu zadataka,koji su konkretniji i uvijek se postavljaju akciono, izvrno na operativno-taktikom planu, dok sefunkcija obavjetajne slube rasprostire na globalna uokvirenja tih zadataka koji se mogu a i nemoraju izvriti.

Subverzivna (podrivaka) djelatnost se izvodi sa ciljem da se izazove slabljenje ili ruenjedrutveno politikog ureenja jedne drave ili razbijanja demokratskih vrijednosti. Obavjetajna


13/28

13

i subversivna djelatnost su veoma tijesno povezane. Ta veza se ogleda u tome to seobavjetajnim radom obezbjeuju podaci o ciljevima na koje treba usmjeriti subverzivnudijelatnost (ranjiva mjesta u dravno-politikoj strukturi, podaci o stanju i stabilnosti vladajuegreima o odnosima meu pojedinim nacijama, energetskim i drugim izvorima i slino).

3.3. Funkije obavjetajne djelatnosti

Pod pojmom obavjetajni rad podrazumjevamo sintezu tehnikih dostignua i strunooperativnih i iskustvenih saznanja, koji se primjenjuju u obavjetajnom istraivanju usavremenim uslovima, prilagoavaju svoje djelovanje sadraju i karakteru zadatka kojiproizilaze iz globalne sigurnosne politike donesene od najviih politikih struktura (Maslea2001.). U skladu sa zakonom obavjetajnu djelatnost karakteriziraju dvije vitalne funkcije, i to

prva podrazumjeva da obavjetajna djelatnost kao specifina drutvena i politika djelatnostukljuuje poslove koji se mogu dovesti pod obavjetivnu informativnu funkciju. Drugaobavjetajno-informativna funkcija se realizira kroz sam proces obavjetajnog istraivanja,odnosno obavjetajni ciklus (Bajagi 2008.).

Obavjetajni posao egzistira da kreira obavjetajni proizvod i usluge za nadlene potoae. Kao iu svakom poslu, obavjetajni posao ima istureni top-menadment koji razvija i ojaava dosljednukomunikaciju sa potroaima na primjer (politikom), i pozadinu (intelektualni i materijalnikapital) koja snadbjeva informacijski lanac.

Najznaajnije novopridodate funkcije su: psiholoko- propagandna aktivnost i dvije druge

subverzivne djelatnosti kao to su terorizam, diverzije, sabotaa, stvaranje kriznih situacija islino.


14/28

14

4. REDEFINIRANJE UNUTRANJE ORGANIZACIJE SIGURNO-OBAVJETAJNOG SISTEMA

Naime, kroz evoluciju ovjeanstvo je doivjelo nekoliko obavjetajnih revolucija. William

Colby, prvi ef CIA-e uvidio je da ivimo u obavjetajnoj revoluciji i naglasio osnovnedimenzije te revolucije:

1. Od 1945 godinem svih 180 suverenih drava razvija nacionalnu sigurnost i obavjetajnuzajednicu;

2. ivimo usred narastanja svih vrsta novih tehnologija (raunari, satelitski prostori idt.),koje se koriste za obavjetajno-sigurnosno prikupljanje i analizu;

3. Privatizacija obavjetajne djelatnosti u smislu da korporacije sistematsko koristeobavjetajne informacije u cilju vee konkurentnosti, razvitka i profira;

4. Uspostavljanje uvida i kontrole u obavjetajnim sigurnosnim zajednicama ima za svrhuosiguravanje privrenosti osnovnim naratajuim demokratskim principima;

5. Globalni utjecaj obavjetajne revolucije.Prema Colby-u to su obavjetajne dimenzije budunosti, koje je istakao u knjizi Dostojan ovjek:moj ivot u CIA-i.

Pored toga, Stevan Bedier istie jo tri dimenzije. Prvoobavetajna individualizacija nastajestimulacijom ljudskih ivota i informacijskom tehnologijom to ih ini znatieljnima i potie zainformacijama da razumiju i djeluju. Drugo pijuniranje umire te pijunske tehnike postajuneadekvatne i zastarjele. Tree, poveanje nauke je povezano sa pojedincima i razliitim

drutvenim sistemima ukljuujui globalne probleme.

Postoje etiti glavna polja u kojima obavjetajne slube treba da usklade svoj rad:

1. Prikupljanje i koritenje podataka2. Koordinacija i saradnja svoh obavjetajnih slubi na svim nivoima drave, kao i sa

drugim akterima sektora bezbjednosti

3. Razmjena informacija sa meunarodnim organizacijama i zemljama4. Obavjetajna sluba treba da izgradni odnos sa javnosti u cilju meusobnog prihvatanja

Obavjetajna sluba ima evolutivni karakter i ukazuje da su sve evidentnije promjene i

prilagoavanja u njenom funkcionalnom i organizacijonom smislu. Neki od znaajnih trendova iizazova ine: demografski trendovi, ekonomski trendovi i druga gibanja na globalnom nivoupotranja za energijom promjene okoline, drutveno politiki razvitak i drugo. Navedenisigurnosno trendovi i pojave su uvjetovale brojne drave na poduzimanje nekih od predoenihevolucionih mjera u cilju organizacionog i funkcionalnog prilagoavanjaobavjetajne slubesavremenim sigurnosnim izazovima.


15/28

15

Prvo, potrebno je osavremeniti zakonodavni okvir domaeg zakonodavstva koje obuhvataobavjetajni sektor sa preporukama EU. Drugo, pojaati intenzitet na nivo i meusobnupovezanost sa korisnicima. Tree trebalo bi prilagoditi obavjetajnu politiku i programe iplanove sa savremenom sigurnosnom politikom i strategijama u cilju efikasnije prevencije

savremenih sigurnosnih izazova. etvrto, potrebna je promjena obavjetajnih prioriteta iorjentacijau skladu sa obavjetajnim izazovima. Peto, nuno je poveati broj ofanzivnih idefanzivnih intenziteta i dinamiku djelovanja. esto, nuna je prilagodma i organizacija istrukture, u skladu sa teinom sloenosti problema. Sedmo, potrebno je jaanje obavjetajne saradnje na unutranjem i meunarodnom sigurnosno.obavjetajnom intitucionalnom planu.Osmo, nuno je znatno modificiranje i unapreenje metoda i sredstava, metoda analize svihizvora, te unapreenje i balansirano otvorenih izvora u analizi. Deveto, nuna je upotreba iprilagoavanje savremeno informacijko-tehnolokih dostignua. Deseto, zapoljavanje sve veegobrazovanog kadra svih profila. Jedanaesto, potrebno je stimuliranje osoblja na sticanje

akademskih titula. Dvanaesto, treba poveati angaman sve veeg broja strunjaka i naunika iz

drugih dravnih i akademskih institucija. Trinaesto, treba proklamacija i upranjavanjedemokratskih naela. etrnaeto, treba razvijati odnos sa poslovnim sektorom i civilnimdrutvom. Petnaesto, revidiranje sigurnosno-obavjetajne kulture.

esto je umanjena efikasnost obavjetajnih slubi zbog stroge sigurnosne i kontraobavjetajnepolitike, to reducira koritenje tehnologija, reducira kulturnu raznolikost radnih mjesta i ometaangaman sa vanjskim ekspertima.

esnaesto, iznalaenje modaliteta za zadravanje obavjetajnog kadra u obavjetajnim slubama.Sedamnaesto, upravljanje i rukovoenje obavjetajnom slubom zahtjeva vei stepeneduciranosti i strunog usavravanja. Osamnaesto, ojaavanje odnosu izmeu obavjetajne

slube civilnog sektora(akademska zajednica, NVO i graani). Devetnaesto, ojaavanje odnosaizmeu obavjetajne slube i poslovnog sektora.

Posljednje decenije dvadesetog vijeka donijele su prelaz na novo informacijsko doba, kojeg

karakteriziraju sljedea obiljeja:

1. Informacije su sredinji izvor za proizvodnju bogatstva i vojne snage;2. Proizvodnja pogatstva se zasniva na posjedovanju informacija, to implicira na kreiranje

znanja i distribucije proizvoda naruiocima na temelju tog znanja;3. Sukobi se temelje na geo-informacijskoj konkurentnosti- preko ideologije i ekonomije;

U budunisti je neophodna nova obavjetavna kompetativnost i sposobnost s obzirom da jeopseg konflikata globalan i protee se preko fizikih simbolikih i spoznajnih podurja.Savremeno sigurnosno okruenje ne prua samo jednom obavjetajnom akteru mogunost daprikupi podatke iz globalnih izvora informacija. Mogunost za mreno informiranje je dostunogotovo svima.

Bitno je razmotriti nekoliko kljunih premisa o znaaju znanja u informacionom dobu:


16/28

16

1. Znanje je postalo sredinji resurs na kompetetivnu prednost, to je iniciralo premjetanjesirovih materijala, prirodnih izvora, kapitala i drugo;

2. Upravljenje tim apstraktnim resursom je sasvi sloeno;3. Procesi za proizvodnju znanja i sirovih podataka se razlikuju od fizikih materijalam a

ipak se implementiraju u istoj implemantivnoj tvornicikompjuteru;

Dvije primarne diskusije o buduim prjetnjama, nacionalnoj (globalnoj) sigurnosti, ukljuujuizvore i mehanizme koji generiraju prijetnje. Informacijska revolucija takoe ima znaajanuticaj na nain izvrenja obavjetajne aktivnosti. Ona je naroito:

1. Izmjenila radne odnose izmeu pojedinih analitiara i analitikih grupa unutarunutranjih slubi;

2. Omoguila privatizaciju procjene kroz brojne firme koje nude ekspertizu i analizuglobalnih rizika;

3. Doprinijela nastanku neformalnih mrea za distribuciju informacija koje konkuriuobavjetajnim slubama u pridobijanju panje zvaninika;

4. Informacijska revolucija mijenja prirodu sukoba u cijelom spektru;esta je pojava na koju treba obratiti panju a to je da revolicija ide u prilog jaanju mrenihoblika organizacije i esto joj daje prednost pred hijerajhijskima.

Referentna taka za razmiljanje u obavjetajnim zahtjevima 2020 godine za sve obavjetajnezajednice u cjelini ili za pojedine obavjetajne slube jesu varijable ili trendovi koji e kreiratibudunost. Te varijable su meusobno povezane i mogu se kreirai u devet skupina:

1. Komunikacijska revolucija;2. Ekonomska globalizacija;3. Ostale tehnoloke revolucije;4. Revolucija u vojnim poslovima ;5. Identitet politika;6. Globalna demografija;7. Briga za okoli8. Uloga drave i prava;9. Amerika vanjska politika

Najbolji rezultati se mogu ostvariti kada se reorganizacija obavjetajne slube zasniva na petosnovnih principa:

1. Omoguiti efikasnu obavjetajnu slubu kljunu za sigurnost drave;2. Imati adekvatan pravni okvir;3. Imati efikasan sistem rukovoenja;4. Biti efikasno odgovoran prema predsjedniku, premijeru ili ministrim koji su odgovorni u

parlamentu;


17/28

17

5. Biti otvoren prema unutranjim i vanjskim provjerama i ustavnim nadzorima;Svaka refoma jeste jedinstvena i nije ista u dvoje drave. Veina obavjetajnih slubi trazicijskihzemalja prele su iz autoritarne u demokratsku vlast. Obavjetajne slube zemaljau tranziciji bilesu uglavnom represivnog karaktera i koristile su se kako bi uvrstile vladajuu dravnu strukturu.

Bile su prepoznatljive po zloupotrebama ljudskih prava. Velik broj osoblja obavjetajnih slubiostao je raditi u drugim ministarstvima ili inostranim ambasadama. Pored naznaenog,obavjetajne sube ranijih reimskih sistema imale su sljedea obiljeja: nedostatakprofesionalizma, manje strateke i analitike sposobnosti, nedovoljna koordinacija izmeuobavjetajne slube sa rugim zatitnikim slubama sigurnosnog sistema, nedostatak sposobnotiideoloka obojenost, visok nivo korupcije, ilegalnih aktivnosti kao to su ucjene i iznude.

Ciljevi u reformi sigurnosnog sektora imaju etiri kljuna principa- cilja pomoi; sistemmonitoringa, izvjetaji vrednovanja trebao bi biti postavljen tako da prate napredak prema timciljevima kroz implementaciju programa pomoi. Reforma sigurnosnog sistema je proces koji u

postautoritarnim drutvima ukljuuje dvoje faze; u prvoj fazi, usmjerena je na uspostavi novihinstitucija, struktura i zakonodavnog okvira, demokratske kontrole i depolitarizacijom

obavjetajnih slubi, koje su integralni dio sigurnosnog sektora. U drugoj fazi proces reforme sevie bazira na unapreivanju demokratskih principa, reduciranju propusta i uspostavljanju nivoaotvorenosti prem ajavnosti i efikasnosti realizacije ciljeva na unutranjem vanjskom planu.

Obavjetajne slube vojska i policija mogu preklapati obavjetajne kapacitete u mnogimzemljama. Okvir sposobnosti i cjelovitosti omoguava jednostavne metodologijske alate kaopristup potrebama institucionalne reforme u post-konfliktnom kontekstu i da razvije realne

programe. OSC identificira dvije fundamentalne dimenzije javnih institucija, individualne

organizirane, i fokusira se na dva podruja centralne reforme javnih institucija u post-konfliktnom kontekstu: sposobnost i cjelovitost. Javna institucija ima individualnu i

organizacijsku dimenziju. U jednu ruku sastoji se od pojedinanih zaposlenika, a u druguposjeduje organizacijsku strukturu, politiku i proceduru da izvrava svoje ovlasti. Cjelovotost seodnosi na znaaj zaposlenih subjekata koji prate korisnost institucionalnih izvora. Cjelovotostomoguava instituciji da uspostavi svoj nalog u skladu sa osnovnom profesijom, dobromupravom i standardima ljudskih prava. OSC je koristan dijagnostiki alat za brzu analizutrenutnog statusa pitanje javnih institucija da indetificira i razumije kljune reforme i da oblikujepotrebne mjere na uinkovitu reformu programa.

Primjenjivanjem OSC-a u post-konfliktnim opcijama zahtjeva pristup u dva koraka: prvi, OSCmoe pomoi u ocjenjivanju u svakom u etiri polja ( individualne sposobnosti, uinkovitosti,(organizacijake sposobnosti i uinkovitosti). drugo, OSC moe sluiti razvoju u svakom od etiripolja najvanijim mjerama reforme i dizajniranje projekata reforme koji specijalizirajuimplementaciju odgovornosti, uvijete izvora prihoda, vreenske linije i implementacije

pokazatelja.


18/28

18

Obavjetajne reforme e bez sumnje biti i dalje jako vano pitanje, a ponekad i dilema, za svakudemokratsku naciju.

4.1.Jaanje menadmenta u obavjetajno-sigurnosnoj komunikacijskojmreiCilj transformacije implicira jaanje menadmenta, te uspostavu efektivnih procesa i strukturesrazmjerne izazovima kojim ase suprostavljaju. Tri naela ine jezgru transformacijskogprograma: upravljanje centralnim sigurnosnim mreama, saradnja i orijentacija obavjetajnihkapaciteta, upravljanje centralnom sigurnom mreom odnosi se na sistemsko povezivanje etiripodruja; prvo podruje ine svi subjekti sigurnosnog sektora koji su ovlateni da sesuprostavljaju savremenim sigurnosnim izazovima, drugo se bazira na svim nivoima odluivanja(meunarodna, nacionalna i lokalna), tree obuhvata sve sigurnosne instrumente, a posljednje seodnosi na sve zadatke koji se trebaju realizirati.

Zajedniki nastup svih aktera sigurnosnog sektora potreba je za poveanje efikasnosti iefektivnosti. Osim toga zajedniki pristup je preduslov za dugi nastavak saradnje: saradnja satreim stranama i poslovnim sektorom. Oba nastavka saradnje moraju se odvijati na nacionalnoj imeunarodnoj razini jer se nijedna nacionalna agencija ne moe sama nositi sama sa savremenimsigurnosnim izazovima.


19/28

19

5. TEORIJA O USPOSTAVI STANDARDA ZA OBRAZOVANJE I OBUKUKADROVA

5.1. Obrazovanje i obuka u obavjetajno-sigurnosnom sektoruObaveza rukovodilaca obavjetajnih i sigurnosnih slubi jeste dati svojem osoblju mogunost zaodravanje ili poboljanje profesionalnih osobina. Zapovjednici mogu odobriti i finansiratiodgovarajuu tehniku obuku i profesionalni razvoj stalno zaposlenog kadra. Takva e se obukaobino finansirati iz godinjeg prorauna sigurnosnih i obavjetajnih slubi. Primjeri ope obukeukljuuju informatike vjetine, uenje stranih jezika te ope administrativne i voditeljskesposobnosti. To bi se obino smatralo linim razvojem i odvijalo u sklopu sigurnosnoobavjetajnog programa obuke osoblja koji se moe provoditi na nacionalnojto jest dravnom imeunarodnom nivou. Taku praksu obuke podravaju NATO standardi. Ukoliko je obukaiskljuivo teorijska vjerovatno e njen uticaj na ponaanje biti nikakav ili veoma mali, ak i usluaju kongnitivnog uenja.

Obuka treba da ukae sigurnosnim i obavjetajnim slubama na znaaj i praktine implikacijenovih znanja i vjetina. Treba paljivo pristupiti osmiljavanju obuke prije nego to se njomepokua neposredno mjenjnje stavova pripadnika sigurnosnih i obavjetajnih slubi.

Meutim, neophodno je da se obuka bavi, pored specijaliziranih sigurnosnih obavjetajnih tema itemama kao to su kulturna i vjerska svijest, vjetine posjeovanja i odnosa u zajedici, jezikaobuka, obuka u oblasti ljudskih prava, stereotipa o etikim grupama kao potencijalnoj preprecipravino struno postupanje prema manjinama. Obuku treba dakle posmatrati kao jedan odreen,

mada veoma vaan, oblik strune podrke kao i resurse za profesionalni razvoj.

Praktine vjebe i igranje uloga u simulacijama sigurnosnih i obavjetajnih zadataka umultietnikim drutvima vjerovatno e biti od najveih koristi.

Metode koritenja sredstava vezanih za znanje e varirati znaajno, ali mogu ukljuitikoritenje internih mrea unutar agencija, informiranje i razvijanje biblioteke istraivanja, bilofizike bilo elektronske. (ACPOS 2006: 18). Jedan od bosansko-hercegovakih autora iz oblastikrivino-pravnih nauka, Durakovi (2011) daje teorijsko vienje odnosa sigurnosno-obavjetajnih slubi sa akademskom zajednicom, gdje autor smatra da je nedovoljno iscrpljen

kvalitet takvog odnosa. Kao dio irih veza obavjetajno-sigurnosne i akademske zajednicepojavljuju se individulane veze obavjetajno-sigurnosnog osoblja koje je imalo svojedodiplomske i postdiplomske studije na raznim fakultetima s osobljem i organizacijom

akademske zajednice.

Obavjetajna sluba mora razvijati obavjetajnu funkciju u ijem ostvarenju menaderimapripada vano mjesto i uloga. Organizacijski koncept nekih tipova proizvodnih i uslunihorganizacija zasniva se danas na sintagmi izgraditi organizaciju kroz uenje (Jurina 1994: 332;


20/28


21/28

21

koristiti na radnoj razini kao sveobuhvatna smjernica za analizu, dizajnere, razvoj, ocjenjivanje i

vrednovanje NATO-vih kurseva.

5.2.2. Cilj, djelokrug, primjenjivost i odgovornost NATO obuke

Obrazovanje i individualna obuka obuhvaa nastavne aktivnosti za pojedinane pripadnikeNATO-a koje omoguuju stjecanje znanja, vjetina i stavova za izvravanje dodjeljenih dunostii na temelju koji se informacije mogu pravilno protumaiti i prosuivati.

Za razliku od obrazovanja individualna obuka je usmjerena na obuavanje osoblja radipoboljanja njegove sposobnosti za izvravanje odreenih zadaa. Kolektivna obuka jeukljuujui uvjebavanje za misije, obuka pojedinaca, postrojbi i stoera koritenjem NATO-vedoktrine ili taktika, teknika i procedura.

NATO na temelju nacionalnih programa rijeava zahtjeve izobrazbe i individualne obukezajednike za sve drave lanice saveza. E&IT zahtjevi specifini za NATO rijeavaju se nanatovim kursevima i programima koji e se definirati, dizajnirati, razviti, provesti, ocjenjivati,vrednovati i upravljati sa NATO-vim sistemom upravljanja izobrazbom i individualnom

obukom. NEITMS je model upravljanja izobrazbom i individualnom obukom koji definira,

razvija i odrava svu NATO-vu izobrazbu i individualnu obuku. NEITMS se primjenjuje na sveNATO-ve kurseve.

NEITMS se koristi prema potrebi i primjenjuje u NATO misijama kao pomo u razvoju

sigurnosnih snaga nacija.

5.2.3. NATO-ov sistem upravljanja izobrazbom i individualnom obukom

Ovo poglavlje daje opi pregled NATO-va sistema upravljanja izobrazbom i individualnomobukom (NEITMS). NATO je prihvatio SAT kao dokazan i vrlo uspjean model izobrazbe iobuke. NEITMS primjenjuje SAT kako bi lanive NATO-a prole samo onu izobrazbu iindividualnu obuku( E&T) potrebnu za uinkovito izvravanje njihovih zadaa. NEITMS je

dizajniran i razvijen kao model upravljanja za definiranje, izradu i odravanje sve NATO-oveizobrazbe i individualne obuke. Postupak upravljanja kontrolom kvantitete, koji provodi NATO-

v odbor za upravljanje izobrazbom i individualnom obukom (NEITMB), osigurat e lanicamaNATO-a kurseve i programe izobrazbe i individualne obuke radi zadovoljavanja operativnih

zahtjeva i ostvarivanja organizacijskih ciljeva gdje e se pobrinuti da je E&T dostupan pravimljudima u pravo vrijeme i da se provodi na najuinkovitiji nain.


22/28

22

5.2.4. Postupak upravljanja kontrolom kvantiteta

NEITMB koordinira su NATO-vu izobrazbu i individualnu obuku E&T te u skladu sa NEITMS-

om ulae zajednike napore za ostvarivanje stratekih ciljeva i prioriteta. Odbor savjetuje SACTi vie osoblje o problemima izobrazbe i individualne obuke zaduene za provjru, koordinaciju ivrednovanje svih akivnosti. Odbor se sastoji od osoblja na razini odjela iz ACT-ova odjela

DACOS JET-a i ETF-ova kojima je dodjeljena odgovornost za izobrazbu i individualnu obuku.

Predstavnici ACO-a po potrebi e sudjelovati na sastancima NEITMB-a radi razvijanjasposobnosti izobrazbe i individualne obuke za zadovoljavanje operativnih zahtjeva te primjene

nauenih operativnih lekcija.

Odbor e se usredotoiti na sljedee zadae: osiguranje da programi izobrazbe i obuke (E&IT)zadovoljavaju zahtjeve NATO-a, podupiranje integracije sposobnosti za odgovor i brza promjena

operativnih nauenih lekcija na izobrazbu i individualnu obuku (E&IT), upravljanje zahtjevimaizobrazbe i individualne obuke predavanje smjerniceETF-ovima na raspodjeli resursa za resursa

za izobrazbu i individualnu obuku putem njihovih nadzornih tijela, koordinaciju koherentnosti

svih NATO-vih inicijativa smjernica za izobrazbu i individualnu obuku, podupiranje

sinkronizacije i strateke integracije izobrazbe i individualne obuke u sklopu irih NCS -ovihpodatkovnih usluga ljudskih resursa, promicanje stratekih partnera i razvoj inovativnihstrategija.

5.2.5. Postupak upravljanja kontrolom kvaliteta

Sistemski pristup obuci (SAT) koji se smatra najprakticiranijem obuenim modelom danasdosupnim odabran je na osnovu NEITMS-ova postupka kontole kvaliteta. SAT je histolikiproces i dokazano najbolji postupak za analizu, dizajniranja, razvoj, provedbu, ocjenjivanje i

vrednovanje obuke. Takoe je poznat kao model sistemskog dizajniranja obuke. SAT obiljeavaspoj meu-ovisnih funkcija analize, dizajniranja, razvoja, provedbe, ocjenjivanja i vrednovanja.Radi uinkovite primjene NEITMS-a ACT je dao smjernice o nainu izvravanja Front Endanaliza te analiza obunih potreba dizajniranju i razvoju obuke, ocjenjivanju obunih programa

te vrednovanje programa kako bi se utvrdilo zadovoljava li program operativne zahtjeve. Osimtoga razvijenni su obuni teajevi za obuavanje NATO- osoblja. Teajevi se odravaju u NATOkoli.


23/28

23

5.2.6. Faza analize

Faza analize je temelj svakog obunog programa i zahteva podatke od zapovjednog osoblja,krajnjih korisnika, strunjaka u odreenom podruju (SME) te strunjaka za izobrazbu i razvoj

obuke. Tokom faze analize moraju se uzeti u obzir sljedea pitanja: zato obuavati? Koga semora obuavati? to se mora obuavati? Kada e se odrati obuka? Gdje e se odrati obuka? Ikako se moe izvriti obuka? U NATO-vu sistemu upravljanja izobrazbom i individualnomobukom (NEITMS), ova se analiza provodi pomou NATO-va procesa analize obunih potreba.Analiza obunih potreba sistemski (TNA) e procjenjivati izvedbene zahtjeve u usporedbi sapostojeom izvedbom, a zatim e odrediti stvarne obune zahtjeve.

Radi odreivanja svih izvedbenih zahtjeva sposobnosti, rada, zadae, ili beke druge aktivnosti,moraju se detaljno analizirati kako bi se odredile sve zadae, podzadae i povezani elementizadaa. Rezultat ove analize zadae je lista prioriteta zadaa koja se moraju izvriti radi

uinkovite izvedbe zadataka.

Definiranje izvedbenih ciljeva preuzima zadae iz analize, zadaa i pretvara ih u izvedbeneciljeve zajedno sa minimalnim prihvatljivim razinama izvedbe koje se oekuju u operativnom iliradnom okruenju.

Definiranje ciljeva izobrazbe operativnih izvedbenih standarda (LOPS) treba se procjeniti zbog

obunih zahtjeva. Potrebna je analiza neusklaenosti radi odreivanja za koje ciljeve izobrazbeje potrebna obuka. Ciljevi izobrazbe definiraju se samo zbog izvedenih ciljeva za koje je obuka

potrebna djelimino ili u potpunosti.

Definiranje ciljne obune skupine ukljuuje analizu ucilju odreenja broja i kategorije ljudi kojise trebaju obuiti, i tamo gdje je mogue, karakteristike pojedinaca koji e sudjelovati u obuci(dosadanje radno iskustvo, te prijanje radno iskustvo). U ovoj analizi se odreuju vrsteizobrazbe i obuke potrebne za razliite kategorije obunih skupina na primjer (korisnike,administratore, osoblje itd.).

Analiza obune strategije- opcija obuke izvodi se s ciljem traenja najboljeg naina za provedbuobuke, te razmatra razliite obune strategije za poboljanje obunog procesa. Obuhvaa: obunamjesta, tradicionalne obune metode, obuku na poslu (OJT), uporabu stimulatora, pakete zaobuku pomou raunara, te druge alternative uenja na daljinu koje se takoe trebaju uzeti u

obzir u ovoj analizi.

Izvriti analizu trokova i koristi ukljuuje analizu ili neki oblik procjene ulaganja, odreuje je liobuka isplativo rijeenje. Preporuuje se da osoblje ukljuenje u upravljanje ili provedbu analizeobunih potreba zavri kurs analize, dizajniranja i razvoja (ADD) uNATO-voj koli.


24/28

24

5.2.7. Faza dizajniranja

Svrha faze dizajniranja je izabrati ili opisati obuni program i okruenje, to e polaznicima naoptimalan nain omoguiti ostvarivanje ciljeva izobrazbe odreenih u fazi analize.faza

dizajniranja poinje na temelju rezultata faza analize a zavrava planom obunog programa kojie se razviti tokom faze razvoja.

Kao rezultat faze analize opirno e se definirati ciljne skupine. Cilj ovog procesa s obzirom nanjihova poetna znanja, vjetine, stavove i one karakteistike koje e uticati na njihov odnos prema odreenim nastavnim aktivnostima. Informacije prikupljene u ovom procesu uticat e nadaljnje obuke tokom nastave, nastavnih metoda i medija. Cilj ovog procesa analizirati svaki cilj

izobrazbe (LO) radi odreivanja dodatnih znanja, vjetina, i stavova potrebnih za njegovopostizanje.

Plan procjene je openita strategija za upotrebu testiranja kao potpore obunog programa, dok seprocjena treba temeljiti na izvedbi definiranoj u izvedbenim ciljevima, ograniavajui faktorimoda nee dopustiti direktno promatranje cijelog toka eljene izvedbe.

Tokom odreivanja nastavnih strategija moraju se uoiti prednosti i nedostaci svake nastavnestrategije koja se primjenjuje na obuni zahtjev radi odabira i najuinkovitijeg i naj isplativijegrijeenja.

Odreivanje sadraja kursa i nastavnih smjernica ima za cilj opisati obuni program. DokumentIII nastavnog plana i programa sadri odluke donesene tokom procesa a slui kao plan razvoja,provedbe i osjenjivanja obuke.

Definiranje ciljeva osposobljavanja (EO) ima tri dijela: zadae ili operacije, uvijeti i standardi.Zadae ili operacije je radnja koja se obavlja poput upravljanja MK i sistemom globalnogpozicioniranja ili instaliranja WISE softvera. Uvijeti opisuju mjesto ili uvijete u kojima se zadaatreba izvriti (npr. dio tampanu kurzivu pomou linog raunara sa POWER Pointom, zabranjenpristup i bez nadzora). Standard daje barem jedan mjerljiv kriterij koji odreuje razinuprihvatljive izvedbe i zadae sa obzirom na kvalitetu, kvantitetu ili vremenska ogranienja.Uvijeti i standardi trebaju sadavati gdje je to mogue, stvarni svijet.

Odreivanje testova za procjenu ima za cilj itraditi testove ili barem definirati zahtjeve tih

testova. Postoje dvije vrste testova: procjena znanja i procjene na temeljima izvedbe ili vjetina.Procjene znanja su obino pisani testovi koji ukljuuju zadatke viestrukog izbora da-ne, tano-tetano, spajanje, redanje, pitanja otvorenog tipa. Procjene na temelju izvedbenih vjetina sutestovi koji se temelje na realistinim scenarijima najvanijih i najznaajnijih vjetina kojeproizilaze iz ciljeva izobrazbe LO i ciljeva osposobljavanja EO.

Definiranje obuke na poslu OJT moe se odrediti tokom analize opcija obuke u fazi analize, kadase moe odrediti da jedan ili vie ciljeva izobrazbe u 1. Dijelu dokumenta II nastavnog plana i


25/28

25

programa moda nije prikladan za odreene tradicionalne nastavne metode. Ako je obuka naposlu potrebna onda se moraju odrediti ciljevi obuke na poslu, zajedno sa uvijetima i

standardima u obliku knjige, zadaa, ili opisa zadaa.

5.2.8. Faza razvoja

Faza razvoja se temelji na planu obuke izraenog u fazi dizajniranja na taj nain da treba razvitikurs do raina do kojih se moe postii. Faza razvoja ukljuuje procese: izradu obunihmaterijala i provedbu ispitivanja.

Izrada obunih materijala obino zahtjeva paljivo izraene materijale za obune aktivnosti.Takvi elementi ukljuuju nastavne planove obuavatelja, ineraktivne predmete poput obukepomou raunala, obuna pomagala svih vrsta, ukljuujui pravu opremu, prirunike i obuku za

rad te materijale za testiranje. Nastavni materijali trebaju ukljuiti: prirunike, prirunike zaistruktore, umnoene materijale, obuku pomou raunara ili druge medije u kojim aje ovopreporueno rijeenje.

Provedba ispitivanja uinkovitosti nastavnih smjernica i povezanih materijala, te materijaletrebaju preispitati strunjaci, a isprobati pojedinci koji su predstavnici ciljne skupine.Eksperimentalni kursevi se trebaju odravati na poetku faze razvoja. Osoblje ukljueno uplaniranje i razvoj kurseva treba zavriti NATO-ov kurs analize, dizajniranje razvoja (ADD) ikurs uzrade testova i programa za vrednovanje obuke.

5.2.9. Faza provedbe

Svrha faze provedbe je omoguiti polaznicima uspjeno izvravanje zadaa prema standardimadefiniranim u ciljevim aizobrazbe (LO). Ova faza ukljuuje nain provedbe obuke, ali trebaukljuiti i :

1. Izradu nastavnih planova2. Pripremu obunog okruenja3. Praenje i ocjenjivanje obuke radi procjene njene uinkovitosti

Instruktorima NATO-vih kurseva preporuuje se da zavre kurs o nastavnim metodama itehnikama.


26/28

26

5.2.10.Faza internog ocjenjivanja

Svrha ocjenjivanja je procjeniti uinkovitost i uspjenost obuke. Openito kola ili institucijakoja provodi obuku izvrit e interno ocjenjivanje. Faza internog ocjenjivanja ukljuuje sljedee

procese:

Procjena postignua polaznika se mjeri pomou naprednih testova, a na kraju provjeramaizvedbe.

Procjena sadraja izvoenja nastaveprati sve nastavne aktivnosti koje se odvijaju da bi se mogleukloniti nepravilnosti. Prati se sadraj izvoenja nastave. Povretne informacije daju polaznici,instruktori, pomono-tehniko osoblje i promatrai.

Procjena trokova za odreivanje je li pojedina nastavna aktivnost izvedena uz optimalan troakmogu se koristiti unutranji i vanjski kriteriji. Na taj nain tako to se trokovi usporede s nekim

drugim slinim kursom.

5.2.11.Faza vrednovanja

Svrha faze vrednovanja je procjeniti uinkovitost obuke u zadovoljavanju operativnih zahtjeva.Procjenjuje se priprema li obuka prikladno polaznike za provedbu operacija odreenih u fazianalize. Osnovni izvori tih informacija su polaznici kojiu su zavrili kurs i njihovi neposredninadzornici. Meutim, informacije obunog programa mogu biti dostupne iz razliitih izvora, od

izvjea o procjeni potreba i nauenih lekcija do zavrnog izvjea.

NATO primjenjuje sistemski pristup obuci (SAT) kao dokazan i vrlo uspjean model obuke.NEITMS brzo odgovara na strateke smjernice kada potreba pokazuje da problem izvedbe iliosoblja moe najbolje rijeiti izobrazba i individualna obuka. E&IT predhodno opisane fazeNEITMS-a daju informacije o tome ta zapravo obuhvata svaka faza. Osim toga, osoblju NATO -a ukljuenom u provedbu analize obunih potreba TNA ili u dizajniranje, razvoj, provedbu,ocjenjivanje ili vrednovanje natovih kureseva koristit e pohaanje odgovarajueg NEITMS-ovakursa u NATO-voj koli.NEITMS je na kraju usmjeren na rezultat. Procesi su opisani samo usvrhu te smjernice, ali rezultati su obavjezni i moraju biti kvalitetni.


27/28

27

6. ZAKLJUAKObavjetajna djelatnost je rezultat prikupljanja, obrade, raslambe, integracije,

interpretacije i desiminacije obavjetajnih podataka; tj. novih saznanja o stranim

dravama, kriznom podruju, potencijalnim protivnicima isvakom drugom objektu;

Obavjetajno djelovanje ima etiri elementa i to: prikupljanje, analiza,

kontraobavjetajno djelovanje i subverzivne aktivnosti.

Organizacija obavjetajnih slubi bilo koje zemlje prilagoena je potrebama i politici

bilo koje zemlje; struktura je dosta slina u svim zemljama i ona se moe izraziti kao

horizontalna i vertikalna organizacija;

Obavjeptajnu djelatnost karakteriziraju dvije vane funkcije i to: prva podrazumjeva

obavjetajno djelovanje kao specijalna politika i drutvena djelatnost, a druga je

obavjetajna i informativna funkcija koja se realizira kroz obavjetajni ciklus.

Osnovna obaveza rukovodilaca obavjetajnih slubi jeste dati svom osoblju mogunost za

odravanje i poboljanje profesionalnih osobina a koji se finansiraju iz godinjeg

prorauna sigurnosnih i obavjevjetajnih slubi i takvu praksu podravaju NATO

standardi

Obuka treba da ukae sigurnosim i obavjetajnim slubama znaaj i praktine

implikacije novih znanja i vjetina.

NEIMES je model koji se koristi za obuku u NATO.vim kursevima


28/28

Documents

Obavjestajni Kapital Olja