Obiljeja makroekonomske politike Republike Hrvatske u novijem razdoblju

1. UVOD

Kako bi se bolje razumjela makroekonomska politika Republike Hrvatske, koja je tema ovoga rada, potrebno je prvotno definirati pojam makroekonomske politike i njene ciljeve unutar neke drave.

1.1. DEFINIRANJE MAKROEKONOMIJE

Makroekonomija je dio ekonomske znanosti koji analizira ponaanje ukupne ekonomije jedne zemlje i utvruje meuzavisnost izmeu njezinih vanijih (makro) ekonomskih varijabli, koji se dobivaju zbrajanjem velikog broja manjih mikroekonomskih varijabli[footnoteRef:1]. [1: Samuelson, P.A., Nordhaus, N.D.: EKONOMIJA, Mate d.o.o., Zagreb, 2007., str. 406.]

Makroekonomske varijable su sve relevantne ekonomske veliine ekonomije jedne zemlje u kojima su zbirno izraeni njeni resursi i rezultati. Pri tome se pod resursima podrazumjevaju svi faktori koji se koriste da bi se ostvarila ekonomska aktivnost, a izraeni su kao: zaposlenost (radna snaga), proizvodni kapaciteti, prirodni resursi, ukupan broj preduzea i ukupan broj domainstava. Pojedinane veliine se grupiraju i zbrajaju u makroekonomske varijable ((BDP, zaposlenost, inflacija, uvoz/izvoz). Ovako iskazani agregati slue kao indikatori za procjenu uspjenosti nacionalnih ekonomija te predstavljaju osnovu za donoenje njihovih ekonomskih odluka. Najvaniji rezultati ekonomske aktivnosti se sumiraju u makroekonomske varijable, kao to su: bruto domai proizvod BDP, investicije, ukupna potronja, zaposlenost, inflacija, izvoz-uvoz itd. Praenje ponaanja i kretanja makroekonomskih agregata ukazuje na njihove meuutjecaje, to omoguava shvaanja ne samo dosadanjih makroekonomskih zbivanja, ve i predvianja njihova kretanja u dugom i kratkom roku[footnoteRef:2]. [2: Ibidem.]

1.2. DEFINIRANJE MAKROEKONOMSKE POLITIKE

Teorija makroekonomske politike se bavi mogunostima utjecaja na makroekonomska zbivanja u kratkom roku na poslovne cikluse i u dugom roku na ekonomski rast. Dakle, kao posebna grana makroekonomije, makroekonomska politika se bavi usmjeravanjem makroekonomskih zbivanja u eljenom pravcu, tj. dravno-regulatornim ostvarivanjem ciljeva makroekonomske stabilnosti i rasta u kratkom i dugom roku. Osnovne makroekonomske teme u kratkom roku ine kratkotrajna kolebanja proizvodnje zaposlenosti i cijena (to oznaavamo kao poslovni ciklusi), a u dugom roku dugoroni trendovi u proizvodnji i ivotnom standardu (to oznaavamo kao ekonomski rast)[footnoteRef:3]. [3: Ibidem, str. 414.]

1.3. CILJEVI MAKROEKONOMSKE POLITIKE

Makroekonomski ciljevi su poeljna ekonomska stanja na drutvenom nivou. Ovi ciljevi istovremeno pokazuju ekonomsku efikasnost drutva u cjelini. Meu mnogobrojnim varijablama koje makroekonomija mjeri i razmatra njihov meuodnos su: realni bruto domai proizvod (BDP), stopa nezaposlenosti, stopa inflacije, kamatna stopa i devizni teaj. Shodno tome kao najei makroekonomski ciljevi, koji ujedno slue i za mjerenje makroekonomske aktivnosti, pojavljuju se[footnoteRef:4]: [4: Ibidem, str. 408.]

1. Visoki nivo nacionalne proizvodnje,2. Visoka zaposlenost,3. Stabilnost cijena,4. Meunarodna razmjena.

Cilj makroekonomske politike svake zemlje je proizvodnja to veih koliina dobara ili usluga kako bi se zadovoljile stalno rastue potrebe ljudi. Izraavanje ukupne koliine roba ili usluga mogue je jedino sabiranjem (agregiranjem) trinih vrijednosti svih finalnih pojedinanih roba/usluga. Najobuhvatnija mjera ukupne proizvodnje na nivou makroekonomije jedne zemlje je bruto domai proizvod (BDP). BDP je mjerilo trine vrijednosti svih roba i usluga finalne tranje proizvedenih u jednoj zemlji tokom jedne godine, a izraava ga zbroj vrijednosti osobne potronje, bruto investicija, dravnih izdataka i neto izvoz. Izraen na ovaj nain, BDP mjeri ukupni uspjeh ekonomije jedne zemlje. Razlikujemo nominalni BDP i realni BDP, i potencijalni BDP i stvarni BDP[footnoteRef:5]. [5: Ibidem.]

Jo jedan od ciljeva makroekonomske politike je zaposlenost, koja se izraava kao ostvarenje visoke zaposlenosti odnosno niske nezaposlenosti. Svako drutvo eli u potpunosti eliminirati nezaposlenost, odnosno odrati nezaposlenost na njegovoj prirodnoj stopi nezaposalenosti. Veliina zaposlenosti mjeri se stopom zaposlenosti koja predstavlja postotak radne snage koja je nezaposlena. Stopa nezaposlenosti se kree u skladu s poslovnim ciklusima: kada se proizvodnja smanjuje tranja za radom opada i stopa nezaposlenosti raste. Radna snaga predstavlja sve radno sposobne ljude u jednoj zemlji, ukljuujui I one zaposlene i one nezaposlene[footnoteRef:6]. [6: Ibidem, str. 409.]

Trei makroekonomski cilj je odrati stabilne cijene unutar slobodnih trita. Na slobodnom tritu cijene su odreene ponudom i potranjom. Nagla kolebanja cijena (pad ili porast cijena) remete ekonomski rast i ostavljaju duboke socijalne posljedice, te daju pogrene informacije o poeljnim pravcima alokacijama resuirsa. Stabilnost cijena se mjeri stopom inflacije, koja predstavlja promjene opeg nivoa cijena u toku jedne godine. U tom smislu bilo bi poeljno da ekonomija posluje s niskom stopom inflacije (najbolje na nultoj stopi). Kako bi odrala stabilne cijene drava intervenira svojom makroekonomskom politikom[footnoteRef:7]. [7: Ibidem, str. 410.]

Meunarodna razmjena etvrti je cilj makroekonomske politike neke drave. Dugorono, drave nastoje odrati izvoz i uvoz u ravnotei. Prema liberalnim ekonomistima vanjska trgovina je meu najvanijim polugama ekonomskog rasta. Zemlje sa razvijenom vanjskom trgovinom imaju tzv. otvorenu ekonomiju, koja omoguava da se svaka zemlja specijalizira (i time povea svoju produktivnost) za onu proizvodnju za koju ima najpovoljnije uvjete, to e u krajnjem ishodu poveati ivotni standard stanovnitva u tim zemljama. Dakle, otvorena ekonomija je ona koja slobodno uspostavlja odnose sa drugim ekonomijama irom svijeta, dok je suprotna koncepcija - zatvorena ekonomija, ona koja ne surauje sa drugim ekonomijama u svijetu. Osnovne tokove dobara u meunarodnoj ekonomiji ine: izvoz, uvoz i neto izvoz. Dok izvoz predstavlja dobra i usluge koje se proizvode u zemlji, a prodaju drugim zemljama, uvoz ine ona dobra i usluge koje se proizvode u inozemstvu, a prodaju uzemlji. Razlika izmeu vrijednosti izvoza I vrijednosti uvoza je neto izvoz. Ako neka zemlja vie izvozi, nego to uvozi (izvoz je vei od uvoza), tada je neto izvoz pozitivan i zemlja ostvaruje trgovinski suficit. Kada zemlja ima viak uvoza u odnosu na izvoz (izvoz je manji od uvoza) ona ostvaruje trgovinski deficit[footnoteRef:8]. [8: Ibidem, str. 411.]

1.4. INSTRUMENTI MAKROEKONOMSKE POLITIKE

Makroekonomski instrumenti su alati kojima dravna vlada ostvaruje makroekonomske ciljeve. Njihovim izborom se moe uticati na ostvarenje nekog od makroekonomskih ciljeva, odnosno njima se utie na poreze ili dravnu potronju, ponudu novca i kamatne stope a sve u cilju ubrzavanja ekonomskog rasta, smanjivanja inflacije, smanjivanja nezaposlenosti i generiranja poeljne veliine neto izvoza. U makroekonomske instrumente spadaju[footnoteRef:9]: [9: Ibidem, str. 408. ]

1. fiskalna politika, 2. monetarna politika, 3. politika dohodaka i 4. meunarodna ekonomska politika.

1.4.1. Fiskalna politika

Fiskalna politika predstavlja skup mjera usmjerenih na primjenu javnih (budetskih) prihoda i javnih rashoda radi ostvarivanja ravnomjernog ekonomskog rasta i stabilnosti cijena. Fiskalna politika se sastoji od: porezne politike (ubiranja javnih prihoda - poreza i drugih dabina) i politike javnih rashoda (trokovi dravne administracije, vojske i policije; izgradnja puteva, kola i bolnica, i sl.), pomou kojih se ostvaruje utjecaj na ukupne rashode drave i proizvodnju (veliinu BDP-a)[footnoteRef:10]. [10: Ibidem. ]

1.4.2. Monetarna politika

Monetarna (novana) politika dio ope ekonomske politike i njome se regulira ponuda i potranja za novcem u skladu sa stvarnim potrebama privrednog ivota. Za provoenje monetarne politike zaduena je monetarna vlast preko sredinje banke. Monetarna politika je skup mjera, propisa i instrumenata koje drava poduzima na monetarnom planu. Osnovni zadatak monetarne politike je permanentno snabdijevanje privrednog prometa "takvom koliinom novca koja nee izazvati nikakve poremeaje ili koja e u danom trenutku omoguiti izbijanje i razvijanje negativnih procesa, bilo kao rezultat nedovoljne ili pretjerano velike koliine novca u opticaju.[footnoteRef:11]" Monetarna politika se moe definirati i kao skup mjera ekonomske politike na raspolaganju izvrnoj vlasti. Ona takoer mora doprinijeti postizanju niske inflacije te stabilnog i odrivog rasta[footnoteRef:12]. Monetarnom politikom se kontrolira ponuda novca od strane centralne banke. Sastoji se od politike ograniavanja novane ponude (inflacija vodi do poveanja kamata) i od politike ekspanzivne novane ponude (recesija vodi do smanjenja kamata). Monetarna politika je skup pravila, propisa, mjera i instrumenata kojima se u monetarnoj sferi drutvene reprodukcije regulira koliina, struktura i dinamika novane mase, kao i optjecaj novca na razini nacionalnih, odnosno dravnih ekonomija[footnoteRef:13]. Temeljni dijelovi monetarne politike su emisijska, kreditna, devizna i teajna politika. Monetarna politika sa svojim mjerama i instrumentima ima snaan utjecaj i na fiskalnu politiku i te makroekonomsku politiku openito, ali to vrijedi i obratno. Donositelj i provoditelj monetarne politike su sredinje banke odnosne drave, a u Hrvatskoj je to Hrvatska narodna banka. Ovisno o konkretnom stanju u privredi provodi se i odgovarajua monetarna politika. To se najlake uoava primjerima dvaju karakteristinih stanja gospodarstva stanju krize i stanju prosperiteta. Zadatak monetarne politike je da trajno snabdijeva privredni promet koliinom novca koja nee izazvati nikakve poremeaje, ili koja e u datom trenutku onemoguiti izbijanje i razvijanje negativnih procesa, to bi bila posljedica nedovoljne ili pretjerano velike koliine novca[footnoteRef:14]. Voenje monetarne politike, tj. nain na koji sredinja banka kontrolira ponudu novca, te odnos novac-proizvodnja-inflacija jedno je od najvanijih pitanja makroekonomske politike. [11: Nikoli, N., Peari, M. : OSNOVE MONETARNE EKONOMIJE, Ekonomski fakultet u Splitu, Split 2007., str. 339] [12: Babi, A.: CILJEVI I VJERODOSTOJNOST MONETARNE POLITIKE, NEOVISNOST I ODGOVORNOST CENTRALNE BANKE, Hrvatska narodna banka i Ekonomski institut Zagreb, Zagreb, Financijska teorija i praksa, 24, 2000., str. 3.] [13: Nikoli, N., Peari, M., op. cit.] [14: Ibidem, str. 340. ]

1.4.3. Politika dohodaka

Politika dohodaka se primjenjuje u uvjetima suprostavljenog djelovanja inflacije i nezaposlenosti kakav je zastupljen u sistemu prethodnih makroekonomskih mjera monetarne i fiskalne politike. Ove mjere sniavaju inflaciju na utrb zaposlenosti, i obratno: poveava zaposlenost uz uslov poveane inflacije. Radi se o izuzetno skupim strategijama: da bi se inflacija snizila za svega nekoliko postotaka, potrebno je znaajno smanjiti proizvodnju i poveati nezaposlenost. U ovakvim uvjetima vlade pribjegavaju dodatnim mjerama - kontroli najamnina i cijena u irokom rasponu od neobavezujuih smjernica i preporuka do njihove potpune regulacije. Mnogi ekonomisti su smatrali da je politika dohodaka (nadnica i cijena) najjeftiniji nain smanjivanja inflacije, budui da e smanjivanje dohodaka umanjiti platenu tranju i time smanjiti poticaje inflacije[footnoteRef:15]. [15: Samuelson, P.A., Nordhaus, N.D.., op. cit., str. 409.]

1.4.4. Meunarodna ekonomska politika

Meunarodna ekonomska politika postaje sve znaajniji makroekonomski instrument u uslovima poveane meuovisnosti zemalja. Cilj je usklaivanje njihovih ekonomskih politika kako inflacija i nezaposlenost ne bi iz jedne zemlje prelazili u drugu. Glavni instrumenti uticaja na koordinaciju ekonomskih politika zemalja i meunarodnu razmjenu su politike razmjene i upravljanje tritem deviznih teajeva.

Politike razmjene se sastoje od protekcionistikih mjera, kao to su: carine, kvote i ostale mjere koje ograniavaju ili potiu uvoz ili izvoz. Ove politike imaju malo utjecaja na makroekonomsko ponaanje, a ova ogranienja ponekad postaju toliko velika da uzrokuju velike ekonomske poremeaje inflacije ili recesije. Ako zemlje svojom ekonomskom politikom ograniavaju kretanje osnovnih tokova u meunarodnoj ekonomiji na sceni je zatitna politika ili protekcionizam. Devizni teaj predstavlja cijenu domae valute jedne zemlje izraenu u valutama drugih zemalja. Zemlje usvajaju razliite sisteme odreivanja svojih deviznih teajeva. Neke od njih doputaju da devizni teajevi budu odreeni samo ponudom i tranjom, dok druge zemlje uspostavljaju fiksne teajeve u odnosu na druge valute.

1.5. MAKROEKONOMSKA KRETANJA OD 2005. DO 2012. GODINE

2005. godina

Bankarski sustav u 2005. bio je likvidan, banke nisu imale potekoa u podmirivanju dospjelih obveza, to je utjecalo i na stabilnost kamata na tritu novca. Poetak godine obiljeila je velika likvidnost sustava, koja je u drugom i treem tromjeseju smanjena zbog pojaane kreditne aktivnosti banaka i potranje za novcem, ali i mjera HNB-a za povlaenje likvidnosti putem instrumenata obvezne priuve i poveanja stope granine obvezne priuve. 2005. godine potpisani su memorandumi o razumijevanju i suradnji na polju nadzora poslovanja banaka s nadlenim institucijama Austrije i Maarske (uz ve prije potpisani memorandum sklopljen s nadlenom agencijom iz Bosne i Hercegovine)[footnoteRef:16]. [16: Godinje izvjee Hrvatske narodne banke, 2005., INSTRUMENTI MONETARNE POLITIKE I UPRAVLJANJE MEUNARODNIM PRIUVAMA, http://www.hnb.hr/publikac/godisnje/2005/h-instrumenti-monetarne%20politike-pricuve.pdf, Zagreb, 2006. (11.01.2014.)]

2006. godina

Prema raspoloivim mjesenim pokazateljima gospodarske aktivnosti poetak 2006. godine obiljeen je pozitivnim kretanjima u realnom sektoru gospodarstva. Fiziki pokazatelji rasta u industriji, trgovini, graevinarstvu i turizmu, a i podaci o robnoj razmjeni poetkom ove godine upuuju na istodobno jaanje domae i inozemne potranje. Takva kretanja navjeuju nastavak snanog rasta BDP-a u prvom tromjeseju, ali je u ovom trenutku teko ocijeniti njegov intenzitet. Industrijska proizvodnja poetkom godine snano raste, ime su nastavljene pozitivne tendencije u ovom segmentu gospodarstva iz posljednjih devet mjeseci 2005. godine. Tako je fiziki obujam ukupne industrijske proizvodnje u prva dva mjeseca 2006. bio za 6,6% vei u odnosu na isto razdoblje 2005.. Ovakav je rast prije svega uzrokovan izrazito visokom godinjom stopom rasta u veljai (7,3%). Prema novoj metodologiji obrauna glavnih industrijskih grupacija najvei doprinos rastu industrijske proizvodnje u veljai dala je proizvodnja kapitalnih i intermedijarnih proizvoda, to je u skladu s pozitivnim kretanjima u graevinarstvu zabiljeenim poetkom 2006. godine. Istodobno se (u sijenju i veljai) rast uvoza kapitalnih dobara takoer ubrzava, to govori o jaanju domae potranje za investicijskim dobrima. Godinji rast zaliha gotovih proizvoda u industriji usporen je na poetku 2006. godine. Njihova je struktura promijenjena u odnosu na stanje na kraju 2005., pa tako u veljai najvei doprinos rastu zaliha daje kumuliranje zaliha investicijskih dobara. Takvo kretanje zaliha, uz oporavak prometa u trgovini na malo u sijenju i veljai, pokazuje jaanje domae potranje za potroakim dobrima, to potvruju i podaci o ubrzavanju rasta uvoza trajnih i netrajnih dobara za iroku potronju. Kraj prethodne i poetak 2005. godine obiljeio je oporavak razine maloprodaje, promatrano prema sezonski prilagoenim podacima. Realni promet u trgovini na malo od prosinca 2005. biljei tako ubrzanje godinje dinamike te je u sijenju i veljai 2006. godine bio za 4,6% vei nego u istom razdoblju prethodne godine. Navedena su kretanja bila samo djelomino usklaena s kretanjem izvora financiranja osobne potronje na poetku godine, jer je godinji rast zaposlenosti s 1,3% u etvrtom tromjeseju 2005. usporio na 0,9% kumulativno u sijenju i veljai, a godinji se rast prosjenih realnih neto plaa usporio s 1,4% u etvrtom tromjeseju na 0,6% kumulativno u sijenju i veljai. S druge strane, nominalni dravni transferi stanovnitvu, na razini konsolidirane sredinje drave, u promatranom su razdoblju ubrzano rasli, dok je rast nominalnih bankarskih plasmana stanovnitvu poetkom 2006. godine bio usporen[footnoteRef:17]. U 2006. godini s prosjenom stopom inflacije od 3,2 posto Hrvatska je jo jednu godinu u nizu ostvarila relativno visok stupanj cjenovne stabilnosti. Na neto niu godinju stopu inflacije poetkom ovog desetljea pridonijelo je otvaranje trita, odnosno poveana konkurencija, to je osobito dolo do izraaja ulaskom velikih inozemnih trgovakih lanaca koji su pridonijeli snienju mari i cijena prehrambenih proizvoda. Tijekom 2006. i dalje je koriten instrument granine obvezne priuve, uveden je i novi instrument za usporavanje rasta inozemnog duga u obliku posebne obvezne priuve koja se obraunava na obveze s osnove izdanih dunikih vrijednosnih papira. Uz odravanje niske inflacije i stabilnog teaja, Hrvatska narodna banka bila je u 2006. usmjerena na usporavanje rasta inozemnog duga i zaustavljanje daljnjeg produbljivanja manjka na tekuem raunu platne bilance. Stoga je provoena restriktivnija monetarna politika zasnovana na usporavanju intezivnog rasta monetarnih agregata. U tom smislu pootrene su mjere za ograniavanje rasta inozemnog zaduivanja te je uvedena nova mjera koja direktno utjee na smanjenje rasta domaih plasmana banaka[footnoteRef:18]. Gospodarski rast u 2006. godini ostvaren je u uvjetima niske inflacije. Godinja stopa promjene implicitnog deflatora BDP-a iznosila je 3,4%, to je samo malo bri porast ope razine cijena u odnosu na 2005. godinu. BDP u tekuim cijenama bio je tako u promatranom razdoblju procijenjen na priblino 251 milijardiu kuna to je za 19,2 milijardu kuna ili za 8,3% vie nego u 2005. godini. Investicije u fiksni kapital bile su u 2006. godini glavni generator gospodarskog rasta. U promatranom razdoblju te su investicije rasle po stopi od 10,9% pridonijevi formiranju ukupnog BDP-a 3,2 postotna boda. To je bila najsnanija dinamika investicija od 2003. godine kad su rasle iznimno brzo, po stopi gotovo od 25,0%, i to zbog kulminacije investicijskog ciklusa u cestogradnji. Tijekom 2004. i 2005. godine investicijska se aktivnost odvijala mnogo umjerenijim tempom, a u 2006. godini dolo je do preokretanja toga trenda, iskljuivo zbog izrazitoga ubrzavanja rasta kapitalnih ulaganja u privatnom sektoru. Navedena kretanja mogu se povezati i s ekspanzijom radova na zgradama u tom razdoblju. Usklaena kretanja investicija u fiksni kapital i bruto dodane vrijednosti graevinarstva potvruju veliku vanost investicija u graevinske objekte, na koje otpada najvei dio ukupnih investicija u dugotrajnu imovinu. Prema originalnim podacima MF-a i DZS-ovom obraunu BDP-a u tekuim cijenama vidljivo je da su tijekom 2006. pozitivna kretanja u realnom sektoru gospodarstva bila praena snanijim rastom neto indirektnih poreza u odnosu na prethodnu godinu. Takva fiskalna kretanja mogu se objasniti oekivanim djelovanjem poreznog mehanizma u razdoblju ubrzane gospodarske aktivnosti. Iz obrauna BDP-a u stalnim cijenama za 2006. godinu proizlazi da dinamika poreza na proizvode umanjenih za subvencije nije jako zaostajala za dinamikom ukupne dodane vrijednosti, pa je rast BDP-a u proloj godini bio podjednako snaan kao i rast BDV-a. navedeni su podaci prikazani na Grafikonu 7[footnoteRef:19]. [17: Godinje izvjee Hrvatske narodne banke, 2005. godina - MAKROEKONOMSKA KRETANJA, http://www.hnb.hr/publikac/godisnje/2005/h-monetarna-kretanja.pdf, Zagreb, 2006., (21.01.2014.)] [18: Godinje izvjee Hrvatske narodne banke, 2006., INSTRUMENTI MONETARNE POLITIKE I UPRAVLJANJE MEUNARODNIM PRIUVAMA, http://www.hnb.hr/publikac/godisnje/2006/h-instrumenti-monetarne%20politike-pricuve-2006.pdf, Zagreb, 2007. (11.01.2014.)] [19: Godinje izvjee Hrvatske narodne banke, 2006. godina - MAKROEKONOMSKA KRETANJA, http://www.hnb.hr/publikac/godisnje/2006/h-makroekonomska-kretanja-2006.pdf, Zagreb, 2007., (21.01.2014.)]

2007. godina

Hrvatska narodna banka i u 2007. je bila usmjerena na smanjenje rasta plasmana banaka i usporavanje rasta inozemnog duga banaka, ime je pridonijela ublaavanju vanjskih neravnotea hrvatskog gospodarstva. U skladu s tim zadrane su postojee mjere za ograniavanje rasta inozemnog zaduivanja, a uvedena je nova mjera koja izravno utjee na usporavanje rasta domaih plasmana banaka. Poetak 2007. godine donio je pad godinje stope inflacije na najniu razinu od rujna 2004. godine (1,8%) unato najavljenom poveanju cijena komunalnih usluga i trokova stanovanja. Tijekom posljednjih pet mjeseci 2007. godine dolo je do znatnog ubrzanja inflacije potroakih cijena u Hrvatskoj. Godinja stopa promjene indeksa potroakih cijena poveala se tako s 2,0%, koliko je iznosila u prosincu 2006., na 2,1% u srpnju 2007. te na 5,8% u prosincu 2007. Hrvatska narodna banka tijekom prve polovine 2007. godine na deviznom tritu provodila iskljuivo devizne transakcije s dravom, a glavni instrument kreiranja kunske likvidnosti bile su obratne repo aukcije[footnoteRef:20]. U drugoj polovini godine, kad su aprecijacijski pritisci ojaali, sredinja je banka intervenirala na deviznom tritu otkupom deviza od poslovnih banaka. Tako su na deviznim aukcijama odranim u srpnju, listopadu i prosincu od poslovnih banaka otkupljena ukupno 662,0 milijuna eura. Doda li se tom iznosu jo 177,0 milijuna eura koje je HNB otkupio od poslovnih banaka na deviznoj aukciji odranoj 28. prosinca 2006., a iji je monetarni uinak (emisija kuna) ostvaren u sijenju 2007. godine, u 2007. je godini sredinja banka ukupno emitirala 6,1 milijardi kuna. Tijekom 2007. godine sredinja je banka prodala Ministarstvu financija devize u ukupnoj vrijednosti od neto 171,6 milijuna eura, pa je na taj nain iz optjecaja povueno ukupno 1,3 milijardi kuna[footnoteRef:21]. Prema procjeni tromjesenog obrauna bruto domaeg proizvoda realni je rast gospodarstva u 2007. iznosio 5,6% to je za 0,8 postotnih bodova vie nego u 2006. godini. Jaanje ukupne gospodarske aktivnosti ponajvie je bilo potaknuto jaanjem finalne potronje. Iznimno snaan rast javnih investicija uspio je djelomice nadoknaditi usporavanje investicijske aktivnosti privatnog sektora, pa je i kategorija bruto investicija u fiksni kapital tijekom 2007. znatno pridonijela gospodarskom rastu. Meunarodna se razmjena odvijala neto slabijim intenzitetom, ponajprije zbog usporavanja robne razmjene. Rast ope razine cijena, mjeren implicitnim deflatorom BDP-a, u 2007. iznosio je 4,0% to je za 0,6 postotnih bodova vie nego u 2006. godini. Ubrzanje godinje stope rasta implicitnog deflatora BDP-a bilo je uzrokovano ponajprije snanim rastom deflatora dravne potronje. Ipak, ne treba zanemariti ni ubrzanje dinamike implicitnog deflatora izvoza robe i usluga, koje je, s obzirom na istodobno slabiji rast deflatora ukupnog uvoza, djelomino utjecalo na pogoranje cjenovne konkurentnosti domaih proizvoda i usluga na stranim tritima. Iznos nominalnog BDP-a tako je u promatranom razdoblju procijenjen na 275,1milijardi kuna, tj. na iznos za 24,5 milijardi kuna ili 9,8% vii nego u 2006.[footnoteRef:22] [20: OBRATNA REPO AUKCIJA HNB-A - Repo je prodajno-otkupni ugovor u svezi s vrijednosnim papirima u skladu s im se vrijednosni papir prodaje kupcu u sadanjosti, ali u isto vrijeme ugovor definira budue vrijeme, kada e sadanji kupac otkupiti prodane vrijednosne papire po datoj cijeni. HNB koristi obine repo aukcije kao platformu za regulaciju likvidnosti na tritu novca (kratkorono kreditiranje ili primanje depozita), stoga i cijene novca (kamata) takoer. Tijekom repo aukcija HNB prodaje trezorske zapise bankama, tako smanjuje trenutni iznos likvidnog novca na tritu (banke deponiraju novac kod HNB-a). Tijekom obratne repo aukcije HNB kupuje trezorske zapise od banaka u sadanjosti ime poveavaju likvidnost banaka (HNB plasira kratkorone kredite bankama). Otp Invest, Financijski pojmovi - OBRATNA REPO AUKCIJA HNB-A, http://www.otpinvest.hr/main.aspx?id=153, 11.01.2014.] [21: Godinje izvjee Hrvatske narodne banke, 2007., INSTRUMENTI MONETARNE POLITIKE I UPRAVLJANJE MEUNARODNIM PRIUVAMA, http://www.hnb.hr/publikac/godisnje/2007/h-god-2007-instrumenti-monetarne.pdf, Zagreb, 2008. (11.01.2014.)] [22: Godinje izvjee Hrvatske narodne banke, 2007. godina - MAKROEKONOMSKA KRETANJA, http://www.hnb.hr/publikac/godisnje/2007/h-god-2007-makroekonomska-kretanja.pdf, Zagreb, 2009., (21.01.2014.)]

2008. godina

Bruto domai proizvod hrvatskoga gospodarstva prema privremenim je podacima DZS-a u 2008. realno povean za 2,4%, to je najnia stopa rasta jo od 1999. Pritom je cijelu godinu obiljeilo kontinuirano usporavanje gospodarske aktivnosti, a sezonski prilagoeni podaci za tree i etvrto tromjeseje pokazuju da je u tom razdoblju ostvarena negativna stopa promjene BDP-a. Na poetku 2009. godine je Dravni zavod za statistiku revidirao podatke o BDP-u za razdoblje od 1995. do 2008. Novi je obraun usklaen s metodologijom Europskog sustava nacionalnih rauna (ESA 95) pa je BDP od sada ukljuuivao procjenu sive ekonomije, novu procjenu stambene rente te novu procjenu i raspodjelu usluga financijskog posredovanja indirektno mjerenih (UFPIM). Te su promjene rezultirale poveanjem godinje razine nominalnog BDP-a u cijelom razdoblju za prosjeno neto vie od 15%, no nisu se znatnije odrazile na stope realnog rasta. Nepovoljna kretanja u realnom sektoru gospodarstva odraz su zamjetnog usporavanja osobne potronje zbog stagnacije realnoga raspoloivog dohotka stanovnitva i rastueg pesimizma potroaa. Osim toga, loiji rezultati izvoznog sektora uz stabilan rast uvoza rezultirali su visokim negativnim doprinosom neto inozemne potranje realnom rastu gospodarstva. S druge strane, u 2008. se godini ubrzao rast investicijske aktivnosti privatnog sektora i djelomice ublaio nepovoljna kretanja ostalih komponenata agregatne potranje. to se tie proizvodne strane obrauna BDP-a, bruto dodana vrijednost (BDV) stvorena u domaem gospodarstvu tijekom 2008. bila je za 2,8% vea u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. U usporedbi s 2007. dodana je vrijednost gospodarstva u 2008. rasla znatno sporije, to je posljedica snanog usporavanja rasta u industriji, ali i slabljenja dinamike primjetnog kod veine uslunih djelatnosti (osim usluga javnog sektora). Takva su kretanja rezultat negativnih promjena domae i inozemne potranje, u kojima su se s jedne strane ogledali rastua inflacija i nizak potroaki optimizam u domaem gospodarstvu, a s druge strane poeci prelijevanja svjetske financijske krize u realnu sferu gospodarstva.

2009. godina

Prosjeno stanje ukupne potranje za sredstvima iznosilo je tijekom 2009. godine 34,2 milijardi kuna, od ega je kunski dio obvezne priuve u prosjeku iznosio priblino 33,9 milijardi kuna, a prosjeni viak likvidnosti priblino 0,4 milijardi kuna. Tako je prosjeno stanje ukupne potranje za likvidnou tijekom 2009. bilo za 2.1% vie nego tijekom 2008., to je proizalo iz poveanja kunskog dijela obvezne priuve. Prosjeni se viak likvidnosti po razdobljima odravanja obvezne priuve tijekom 2009. kretao u rasponu od 0,2 milijarde kuna do 1,1 milijardi kuna. Maksimalni iznos prosjenog vika likvidnosti zabiljeen je u prosincu. Dok je prosjeno stanje potranje za likvidnou tijekom cijele 2009. bilo stabilno, prosjeno stanje autonomne ponude likvidnosti izrazito se povealo tijekom posljednja etiri razdoblja odravanja obvezne priuve u 2009. Naime prosjeno stanje ukupnih autonomnih initelja u posljednjem razdoblju odravanja u 2009., bilo je za 7,3 milijardi kuna vee od prosjenog stanja u prvom razdoblju odravanja 2009., to je prije svega posljedica porasta prosjene razine neto inozemne aktive i smanjenja prosjene razine gotovog novca izvan banaka u promatranom razdoblju. Budui da je prosjeni iznos potranje u 2009. bio vei od prosjenog iznosa ponude, instrumentima monetarne politike u prosjeku je tijekom 2009. kreirano likvidnosti u neto iznosu od 1,6 milijardi kuna, to je za 3,8% manje nego 2008. godine. Prosjena razina i varijabilnost prekonone kamatne stope tijekom 2009. bile su vee nego u 2008. Prekonona kamatna stopa kretala se tijekom 2009. u rasponu od 0,52% do 40,21% dok se u 2008. godini kretala u rasponu od 0,66% do 19,95%. U razdoblju od travnja do listopada koeficijent varijacije iznosio je 37,01%. Tijekom studenoga i prosinca 2009. prosjena razina i varijabilnost prekonone kamatne stope znaajno su se smanjili, te je koeficijent varijacije iznosio 33,47% pri emu kamatna stopa nije prelazila razinu od 1,85%. Redovite operacije bankarskom sektoru osiguravaju najznaajniji dio sredstava. Pomou njih se upravlja se likvidnou u sustavu, a provode se obratnim repo operacijama. Obratne repo operacije HNB-a bile su tijekom prvih devet mjeseci 2009. glavni instrument kreiranja kunske likvidnosti te su, u skladu s time banke redovito sudjelovale na obratnim repo aukcijama. U 2009. odrano je ukupno 37 obratnih repo aukcija pri emu su na jednoj aukciji sve ponude odbijene, dok 15 obratnih repo aukcija nije odrano. Kreiranje likvidnosti na redovitim obratnim repo aukcijama u 2009. bilo je ravnomjernije rasporeeno nego godinu dana prije, emu je pridonio nii prosjeni postotak prihvaenosti ponuda na obratnim repo aukcijama i poticanje banaka na racionalnije upravljanje likvidnou.[footnoteRef:23]. [23: GODINJE IZVJEE HRVATSKE NARODNE BANKE, 2009., http://www.hnb.hr/publikac/godisnje/2009/h-god-2009.pdf, 2010., Zagreb, (11.01.2014.)]

2010. godina

U 2010. godini ukupna se gospodarska aktivnost u Hrvatskoj drugu godinu zaredom smanjila, a taj je pad, prema privremenim podacima DZS-a, iznosio 1,2%. Silazna je faza poslovnog ciklusa, koja je zapoela jo sredinom 2008., bila samo nakratko zaustavljena tijekom treeg tromjeseja te je na kraju godine ponovo dolo do smanjenja aktivnosti. Promatraju li se komponente agregatne potranje, nepovoljnim kretanjima u realnom sektoru najvie je pridonio nastavak snanog pada investicija u fiksni kapital u svim sektorima. Nadalje, u 2010. zabiljeen je daljnji pad potronje kuanstava, ponajvie zbog nepovoljnih kretanja na tritu rada. Negativan doprinos promjeni ukupne gospodarske aktivnosti dala je i dravna potronja. Opisana kretanja domae potranje rezultirala su nastavkom smanjivanja uvoza robe i usluga. S druge strane, inozemna potranja za domaom robom i uslugama ojaala je pod utjecajem oporavka gospodarske aktivnosti veine glavnih izvoznih trita domaega gospodarstva.Na proizvodnoj strani realna se bruto dodana vrijednost ukupnoga gospodarstva u 2010. godini smanjila za 1,7%. Pritom je pad aktivnosti zabiljeen u svim djelatnostima osim financijskog posredovanja. Meutim, dok je u 2009. smanjenje BDV-a ostvareno ponajvie zbog kontrakcije u industriji i trgovini, u proloj je godini na njegov pad najvie utjecalo smanjenje aktivnosti u graevinarstvu. Nepovoljni trendovi u realnom sektoru gospodarstva negativno su djelovali na pokazatelje trita rada. U evidenciji HZZ-a broj nezaposlenih osoba dosegnuo je razinu koja je posljednji put zabiljeena poetkom 2006. godine. Stopa registrirane nezaposlenosti tako je na kraju godine iznosila 18,6%, dok je prosjena stopa za cijelu godinu porasla na 17,4%. Istodobno se smanjivala i zaposlenost, pa je na kraju 2010. bila za 3,7% nia nego godinu dana prije. S odreenim vremenskim zaostatkom i pod utjecajem recesijskih uvjeta, nominalne bruto plae u 2010. godini bile su za 0,5% nie u odnosu na 2009. godinu. Jedno od osnovnih obiljeja makroekonomskog okruja u 2010. godini bila je niska inflacija potroakih cijena, tako da se prosjena godinja stopa smanjila s 2,4% u 2009. na 1,1% u 2010. godini. Osim opisanog pada domae potranje na usporavanje inflacije potroakih cijena utjecalo je i smanjenje jedininih trokova rada. S druge strane, pritisci na ubrzanje inflacije preteno su bili posljedica rasta cijena sirove nafte te prehrambenih i drugih sirovina na svjetskom tritu, a te je pritiske pojaavala deprecijacija kune prema amerikom dolaru. No, relativno niske godinje stope promjene proizvoakih cijena trajnih i netrajnih proizvoda za iroku potronju upuuju na to da u uvjetima relativno slabe potranje velik dio proizvoaa nije prebacio porast trokova energije i drugih sirovina na potroae, ve se prilagodio situaciji smanjujui druge trokove i profitne mare. Usporavanju inflacije potroakih cijena u 2010. godini pridonio je i povoljan uinak baznog razdoblja jer je godinu dana prije dolo do znatnog poveanja administrativno reguliranih cijena[footnoteRef:24]. [24: GODINJE IZVJEE HRVATSKE NARODNE BANKE, 2010., http://www.hnb.hr/publikac/godisnje/2010/h-god-2010.pdf, 2011., Zagreb, (11.01.2014.)]

2011. godina

Bruto domai proizvod u Republici Hrvatskoj u 2011. je godini u realnom iznosu stagnirao, nakon to je u 2010. zabiljeen pad od 1,2%, a u 2009. godini jo vei pad, od 6%. Promatra li se RH u odnosu na druge zemlje srednje i jugoistone Europe, gospodarska dinamika Hrvatske u razdoblju nakon izbijanja financijske krize bila je najnepovoljnija, to poglavito zrcali zaostajanje rasta robnog izvoza u usporedbi sa spomenutim zemljama. Realna se aktivnost, nakon smanjenja u prvom tromjeseju 2011. blago oporavila tijekom drugog i treeg tromjeseja, poglavito zbog dobrih ostvarenja u turizmu. Meutim, u posljednjem je tromjeseju, ponovno zabiljeena snana kontrakcija zbog smanjenja domae potranje. Analiza sastavnica agregatne potranje pokazuje kako je tijekom 2011. pozitivan doprinos rastu dao izvoz robe i usluga te kategorija promjena zaliha. Negativan doprinos rastu dao je snaan godinji pad investicija u fiksni kapital, dok su osobna i dravna potronja stagnirale. Podaci o realnoj bruto dodanoj vrijednosti u 2011. takoer pokazuju da je aktivnost ukupnoga gospodarstva stagnirala. Aktivnost se intenzivirala u veini uslunih djelatnosti, dok se u industriji i graevinarstvu nastavilo njezino smanjivanje. U skladu s promjenama agregatne potranje formiranje BDV-a bilo je snanije tijekom drugog i treeg tromjeseja ponajprije u djelatnostima ugostiteljstva, financijskog posredovanja i trgovine, a kraj godine ponovo je bio obiljeen kontrakcijom veine proizvodnih djelatnosti. Trite rada obiljeio je nastavak nepovoljnih kretanja. Podaci HZMO-a o broju osiguranika i administrativni podaci DZS-a o broju zaposlenih pokazuju kako se prosjean broj zaposlenih osoba smanjio, dok je stopa nezaposlenosti porasla. Tako je prosjena administrativna stopa nezaposlenosti u 2011. dosegnula 17,8%, za usporedbu, u 2010. iznosila je 17,4%. Meunarodno usporediva anketna stopa nezaposlenosti iznosila je 13,5% (11,8% godinu dana prije). Nominalne bruto i neto plae (iskljui li se uinak ukidanja posebnog poreza na plae, mirovine i druge primitke) u 2011. su porasle, dok su se realne plae blago smanjile. Inflacija je porasla pod utjecajem uvoznih cijena, no njezin su rast usporavali nizak rast, nepovoljna oekivanja povezana s gospodarskim kretanjima, smanjenje zaposlenosti i porast nezaposlenosti. Uvozni pritisci na cijene ponajprije su odraavali porast cijena energenata i sirovina na svjetskim tritima. Pod njihovim utjecajem prosjena godinja stopa inflacije potroakih cijena u Hrvatskoj je u 2011. narasla na 2,3%, s 1,1% u 2010. Pritom je najizraenije bilo ubrzanje inflacije prehrambenih proizvoda. Sredinja je banka i u 2011. godini nastavila provoditi politiku stabilnoga nominalnog teaja kune prema euru, to je glavni preduvjet za ostvarivanje niske inflacije u Hrvatskoj, ali i ouvanje ukupne financijske stabilnosti. U uvjetima slabijeg priljeva kapitala iz inozemstva i razduivanja domaih sektora. Operacije na otvorenom tritu u 2011. nisu koritene zbog visoke likvidnosti u domaem bankovnom sustavu. Viak likvidnosti u bankovnom sustavu utjecao je na gotovo svakodnevno koritenje novanog depozita u 2011. Novani depozit tijekom 2011. prosjeno je dnevno iznosio 5 milijardi kuna. Najvei dnevni iznos prekononoga novanog depozita od 14 milijardi kuna zabiljeen je u srpnju 2011., a u lipnju je ostvaren maksimalni prosjeni mjeseni iznos za dane koritenja od 8,5 milijardi kuna. Sputanjem stope obvezne priuve s 14% na 13% u 2010. Hrvatska narodna banka nastojala je dati svoj doprinos oivljavanju kreditne aktivnosti banaka te je bila spremna na daljnje sniavanje stope ako bi se na taj nain osloboena sredstva koristila u skladu s proklamiranim ciljevima. Meutim, zbog pojave deprecijacijskih pritisaka u posljednjem tromjeseju 2011. HNB je ponovno poveao stopu obvezne priuve s 13% na 14% poevi s obraunom od 12. listopada 2011., to je dovelo do povlaenja dijela kunske likvidnosti iz bankovnog sustava i ublaavanja deprecijacijskih pritisaka na domau valutu. Kunski dio osnovice obvezne priuve, koji se veinom sastoji od primljenih depozita u kunama i kunama s valutnom klauzulom, imao je trend rasta u veem dijelu 2011., s padovima u oujku, kolovozu i listopadu. Najvia je razina zabiljeena u srpnju i dosegnula je 103,8 milijardi kuna, a najnia razina, od 98,7 milijardi kuna, u oujku. Od sijenja do prosinca kunski se dio osnovice poveao za 4,2%. Devizni dio osnovice obvezne priuve, koji se veinom sastoji od primljenih depozita u devizama, u sijenju je iznosio 205,8 milijardi kuna, to je ujedno bila i najnia razina u 2011. Tijekom godine nastavio se rast deviznog dijela osnovice, s iznimkom smanjenja u travnju i srpnju, pa je u prosincu taj dio osnovice dosegnuo najviu razinu u 2011., u iznosu od 215,8 milijardi kuna. Time je ostvaren porast deviznog dijela osnovice na godinjoj razini od 4,8%. Minimalno potrebna devizna potraivanja instrument su odravanja devizne likvidnosti banaka i iznosila su 17% deviznih obveza u veem dijelu 2011.[footnoteRef:25] [25: GODINJE IZVJEE HRVATSKE NARODNE BANKE, 2012., http://www.hnb.hr/publikac/godisnje/2012/h-god-2012.pdf, 2013., Zagreb, (11.01.2014.)]

2012. godina

Bruto domai proizvod u Republici Hrvatskoj u 2012. godini pao je realno za 2,0%. To je ujedno i etvrta godina u kojoj je gospodarska aktivnost padala ili stagnirala, pri emu je ukupan pad u odnosu na vrh poslovnog ciklusa u 2008. godini dosegnuo 10%. Gospodarska dinamika Hrvatske u razdoblju nakon izbijanja financijske krize tako je i dalje najnepovoljnija meu zemljama Srednje i Jugoistone Europe. Realna se aktivnost, nakon smanjenja u prvom tromjeseju 2012. donekle oporavila tijekom drugog i treeg tromjeseja, poglavito zbog dobrih ostvarenja u turizmu. Ipak, u posljednjem je tromjeseju ponovno zabiljeena kontrakcija gospodarske aktivnosti, to se moe povezati s jaanjem recesije u EU. to se tie potranje, pozitivan doprinos rastu u 2012. dao je jedino izvoz robe i usluga. S druge strane, sve su ostale sastavnice negativno pridonijele rastu, pri emu se istie snano smanjenje osobne potronje i investicija u fiksni kapital. Due prisutni izazovi u domaem gospodarstvu i ekonomskom okruju ostavili su u 2012. zamjetan trag na poslovnim aktivnostima i rezultatima poslovanja banaka. Kreditna aktivnost je smanjena, a u strukturi izloenosti, slino kao i prethodne godine, poraslo je znaenje manje rizinih ulaganja. Posebice se to odnosilo na plasmane javnom sektoru i one potpomognute raznim poticajnim mjerama. Inflacija potroakih cijena ubrzala se tijekom 2012., te je njezina prosjena godinja stopa promjene porasla na 3,4%, s 2,3% koliko je iznosila u 2011. To je ponajvie bilo posljedica administrativnih odluka, odnosno poveanja osnovne stope PDV-a te poskupljenja elektrine energije i plina u svibnju. Nadalje, dolo je i do poskupljenja prehrambenih proizvoda prouzroenog suom i rastom cijena prehrambenih sirovina na svjetskom tritu. Pritom je na kretanje uvoznih cijena nepovoljno djelovala aprecijacija amerikog dolara. Inflatorne su pritiske ublaili domai initelji, prije svega slaba osobna potronja i nepovoljni uvjeti na tritu rada. Osjetno slabiji priljevi kapitala iz inozemstva tijekom 2012. povezani su s nepovoljnim gospodarskim kretanjima i slabom domaom potranjom te sa snanim razduivanjem pojedinih domaih sektora. Tako je neto priljev kapitala (iskljuujui neznatno poveanje meunarodnih priuva) iznosio tek 0,4 milijardi eura, odnosno etvrtinu ostvarenja iz prethodne godine. Suzdranost inozemnih ulagaa ogleda se i u slabijem priljevu vlasnikih ulaganja, pri emu su ulaganja u nove projekte iznosila samo 0,3 milijardi eura. Ona su uglavnom realizirana preko ulaganja u nekretnine, rekreacijske, kulturne i sportske djelatnosti te djelatnosti trgovine. Istodobno je i zadrana dobit bila nia nego prethodne godine[footnoteRef:26]. [26: GODINJE IZVJEE HRVATSKE NARODNE BANKE, 2012., http://www.hnb.hr/publikac/godisnje/2012/h-god-2012.pdf, 2013., Zagreb, (11.01.2014.)]

2. ZAKLJUAK

Jedan od najvanijih ciljeva svake zemlje, pa tako i Republike Hrvatske, je izgradnja i konstantno unapreivanje gospodarskog sustava kako bi bio sposoban generirati visoke stope rasta, koje su istovremeno ekonomski, socijalno i ekoloki odrive. Ostvarivanjem tog cilja bi se omoguilo graanima da se priblie ivotnom standardu ostvarenom u razvijenim trinim gospodarstvima. U Hrvatskoj je poduzet niz znaajnih reformi: liberalizacija cijena i reima teaja, liberalizacija vanjske trgovine, privatizacija, reforma bankarskog sustava, porezna reforma i razvitak mnogih institucija suvremenog trinog gospodarstva. Makroekonomska politika Republike Hrvatske moe se svesti na nekoliko razdoblja, a to su: predtranzicijsko razdoblje, obiljeeno hiperinflacijom, razdoblje gospodarskog rasta od 1990. 1997., obiljeeno tranzicijskom recesijom i ratnim razdobljem koje je negativno utjecalo na makroekonomsku politiku Hrvatske te se, kao posljedica ovakvog stanja, u ovom periodu posebice osvrnulo na stabilizaciju makroekonomije. Zatim slijedi period od 1998. do 2005. godine, kada se oporavlja gospodarstvo te se kree u pregovore za ulazak u Europsku uniju, te u skladu s time se provodi i makroekonomska politika. Posljednji je period od 2005. do danas, obiljeen snanim pripremanjima za ulazak u Europsku uniju, te sam ulazak i prilagoabanje makroekonomskim uvjetima.

Hrvatsko gospodarstvo vrlo se teko oporavlja od posljedica globalne krize, kao rezultat slabe konkurentnosti na europskom i svjetskom tritu te neravnotea naslijeenih iz prijanjeg razdoblja, kada se rast temeljio na ekspanziji potronje i investicija u sektorima koji ne sudjeluju u meunarodnoj razmjeni. Uvoenjem eura e se podupirati opa gospodarstvena politiku Europske unije u skladu s naelom otvorenog trinog gospodarstva i slobodne konkurencije, dajui prednost uinkovitoj raspodjeli sredstava.

U narednim godinama oekuje se postupni oporavak potronje kuanstava te ubrzanje njenog realnog rasta. Ovakva projekcija prije svega sadrava predvianje povoljnijih kretanja na tritu rada te optimistinijeg raspoloenja kuanstava to je povezano i sa pristupanjem Europskoj uniji. U skladu s provoenjem fiskalne konsolidacije, oekuje se realno smanjivanje dravne potronje. Najvei doprinos gospodarskom rastu te znaajan doprinos u narednim godinama projekcijskog razdoblja doi e od bruto investicija u fiksni kapital. U narednom razdoblju oekuje se daljnje usporavanje prosjene inflacije. Predvia se da e se, u skladu s opisanim gospodarskim oporavkom, zaustaviti negativni trendovi na tritu rada. Slijedom toga, projicirano je smanjenje prosjene anketne stope nezaposlenosti. Kroz itavo promatrano razdoblje oekuje se blagi rast prosjene produktivnosti rada. U narednom razdoblju rashodi dravnog prorauna bit e prilagoeni fiskalnim mogunostima zemlje odnosno kontinuirano e smanjivati svoj udio u bruto domaem proizvodu, ime e dugorono pridonijeti stabilnosti javnih financija.