Uvod - Makroekonomske varijable i nacionalni računi

Makro-vjebe (O. Vukoja, modifikacije I. Ragu)Uvod - Makroekonomske varijable#*Uvod - Makroekonomske varijable i nacionalni rauni

Blanchard: Poglavlje 1. & 2.

Uvod - Makroekonomske varijable

Uvod - Makroekonomske varijable#*Uvodto je makroekonomija?

grana ekonomije koja prouava ponaanje sveukupnog gospodarstvaagregirani (=ukupni makro) efekti individualnog ponaanja (mikro) na robnom, novanom i tritu rada

teoretski modeli razvijeni u makroekonomiji mogu se aplicirati na ekonomske probleme svih zemalja svijeta

Koju od ovih varijabli prouava mikroekonomija?stopa nezaposlenostiproizvodnja automobilaagregatni outputagregatna razina cijenaKoju od ovih varijabli prouava makroekonomija?cijena osobnih raunalaproizvodnja udbenika agregatni outputprofitabilnost poduzeaMakro-vjebe (O. Vukoja, modifikacije I. Ragu)


Uvod - Makroekonomske varijable#*Uvodkljune makroekonomske varijable:bruto domai proizvodstopa inflacijestopa nezaposlenosti

makroekonomski ciljevi:gospodarski rast razvojstabilna razina cijenarast zaposlenostivanjsko-trgovinska ravnotea

Zato se makroekonomisti esto ne slau?razliiti ciljevirazliite pretpostavkenemogunost provoenja kontroliranih eksperimenata (kompleksnost gospodarstva)Makro-vjebe (O. Vukoja, modifikacije I. Ragu)


Uvod - Makroekonomske varijable#*Makroekonomske varijable1. BRUTO DOMAI PROIZVOD

Najvanija makroekonomska varijabla!mjera ukupnog proizvoda (agregatnog outputa) u nacionalnim raunima BDP=output=proizvodnja=dohodak

Makro-vjebe (O. Vukoja, modifikacije I. Ragu)Bruto domai proizvodInflacijaNezaposlenost


Uvod - Makroekonomske varijable#*

PRISTUP PROIZVODNJEBDP = proizvodnja dobara i usluga u razliitim industrijamato se proizvodi?

BDP= vrijednost (zbroj) finalnih proizvoda i usluga proizvedenih u gospodarstvu tijekom danog razdobljaIntermedijarno dobro = dobro utroeno u proizvodnji finalnog dobra ne ulazi u BDP

Pristup dodane vrijednosti:BDP= zbroj dodane vrijednosti u gospodarstvu tijekom danog razdobljaDodana vrijednost = vrijednost dodana od strane poduzea u proizvodnom procesu (= vrijednost proizvodnje vrijednost intermedijarnih dobara)

Bruto domai proizvodFormiranje BDP-a: 3 pristupaMakro-vjebe (O. Vukoja, modifikacije I. Ragu)


Bruto domai proizvodPRISTUP POTRONJE/ AGREGATNE POTRANJE BDP = potronja finalnih proizvoda unutar razliitih skupina:1. kuanstva (domaa i strana)2. poduzea 3. drava Tko kupuje proizvedeno?alternativni pogled na proizvodni pristup - uporaba finalnih proizvoda

PRISTUP DOHOTKABDP = suma dohodaka ostvarenih u gospodarstvu tijekom danog razdobljaKako se raspodjeljuju prihodi poduzea koji ostaju nakon plaanja intermedijarnih dobara? Tko to dobiva?indirektni porezi + dohodak od rada (nadnice) + kapitalni dohodak (profit) (drava) (radnici) (poduzea)

Uvod - Makroekonomske varijable#*Makro-vjebe (O. Vukoja, modifikacije I. Ragu)


Uvod - Makroekonomske varijable#*Bruto domai proizvodto se dogaa s vrijednou outputa (BDP-a), ako se tijekom vremena cijene poveaju a proizvedena koliina ostane ista?

vie cijene e precijeniti BDP tijekom vremena

BDP = vrijednost proizvedenih finalnih dobara i usluga u danom razdobljuvrijednost je cijena finalnog proizvoda Prema tome,BDP = cijena x koliina finalnih proizvoda

Makro-vjebe (O. Vukoja, modifikacije I. Ragu)


Bruto domai proizvodNominalni BDP= koliina finalnih proizvoda x tekue cijene tih proizvoda Moe rasti iz 2 razloga: rast proizvodnje i/ili rast cijena proizvoda

Realni BDPUkoliko nas zanima samo kretanje (promjena) proizvodnje= koliina finalnih proizvoda x stalne cijene tih proizvoda u nekoj (baznoj) godini

sinonimi: nominalni BDP = BDP u tekuim cijenama, BDP u tekuoj valuti (dolarima, kunama itd.)realni BDP = BDP izraen u proizvodima, BDP u stalnim cijenama, BDP u konstantnoj valuti (dolarima, kunama itd.), BDP prilagoen za inflaciju, BDP u valuti/cijenama iz neke godine (npr. 1996)oznake: Y = realni BDP, Yt = realni BDP u godini t $Y = nominalni BDP, $Yt = nominalni BDP u godini t



Uvod - Makroekonomske varijable#*Bruto domai proizvod

Ekonomija s 1 proizvodom - automobili

Rast realnog BDP-a = (Yt Yt-1)/Yt-1

pozitivni rast BDP-a = ekspanzijanegativni rast BDP-a (u dva uzastopna tromjeseja) = recesija

Stopa rasta realnog BDP-a= [(Yt-Yt-1)/Yt-1]*100Makro-vjebe (O. Vukoja, modifikacije I. Ragu)

GodinaKoliinaCijenaNominalni BDPStopa rastaRealni BDPStopa rasta199510$20 000$200 000$240 000199612$24 000$288 00044%$288 00020%199713$26 000$338 00016%$312 0008%


Uvod - Makroekonomske varijable#*Bruto domai proizvodStvarni svijet - ekonomija s vie od 1 proizvoda

stopa rasta BDP-a varira s obzirom na odabir bazne godine izraun realnog BDP-a pomou verinih indeksa (chained type indexes)Metoda verinih indeksarealni BDP = koliina finalnih proizvoda x prosjene cijene za dvije susjedne godine (1995-1996, 2001-2002)


Godina 0KoliinaCijenaNominalni BDPRealni BDP (bazna=0)Realni BDP (bazna=1)Keksi100 000$1$100 000$100 000$120 000Auti10$10 000$100 000$100 000$100 000$200 000$200 000$220 000

Godina 1KoliinaCijenaNominalni BDPRealni BDP (bazna=0)Realni BDP (bazna=1)Keksi100 000$1.2$120 000$100 000$120 000Auti11$10 000$110 000$110 000$110 000$230 000$210 000$230 000

Stopa rasta realnog BDP-aBazna=05%Bazna=14,5%


Uvod - Makroekonomske varijable#*PRISTUP DOHOTKA (PRIHODNA METODA)Nacionalni rauni BDP

+ priljev faktorskih dohodaka iz svijeta - odljev faktorskih dohodaka u svijet

BNP

- potronja fiksnog kapitala (amortizacija)

NNP

- indirektni porezi - ostalo ukljuujui statistike pogreke

NACIONALNI DOHODAKMakro-vjebe (O. Vukoja, modifikacije I. Ragu)= trina vrijednost dobara i usluga proizvedenih na podruju drave= dohodak od proizvodnje dobara i usluga od strane stanovnika drave= trina vrijednost dobara i usluga proizvedenih radom i imovinom u vlasnitvu stanovnika drave


NACIONALNI DOHODAK

- korporativni profiti + osobni dohodak po osnovi dividendi - neto kamata + osobni dohodak po osnovi kamata + dravni i poslovni transferi - doprinosi

OSOBNI DOHODAK

- porezi i davanja

RASPOLOIVI OSOBNI DOHODAK Uvod - Makroekonomske varijable#*Makro-vjebe (O. Vukoja, modifikacije I. Ragu)


Uvod - Makroekonomske varijable#*Nacionalni rauniPRISTUP PROIZVODNJE - AGREGATNE POTRANJE (RASHODNA METODA)

Zanima nas potronja proizvoda proizvedenih u zemlji!

OSOBNA POTRONJAtrajna dobrapotrona dobrauslugeINVESTICIJE U FIKSNI KAPITALnerezidnecijalnerezidencijalneDRAVNA POTRONJAsredinja dravalokana dravaNETO IZVOZ ili VANJSKOTRGOVINSKA BILANCAizvozuvozPROMJENA ZALIHA BDPMakro-vjebe (O. Vukoja, modifikacije I. Ragu)Ne ukljuuju se vladini transferi niti kamate na javni dug!


Nacionalni rauniBITNO ZA ZAPAMTITI!

BDP je mjera agregatnog outputa (proizvodnje), kojeg moemo promatrati:ili s proizvodne (agregatna proizvodnja) ili s dohodovne strane (agregatni dohodak)

agregatna proizvodnja = agregatni dohodak



Uvod - Makroekonomske varijable#*Makroekonomske varijable2. STOPA INFLACIJEstopa inflacije = stopa po kojoj raste razina cijenainflacija = porast ope razine cijena deflacija = pad ope razine cijena

praktino pitanje Kako definirati razinu cijena? mjere razine cijena su cjenovni indeksi:

BDP deflatorprosjena cijena proizvedenih finalnih proizvoda

BDP deflator u godini t Pt = nominalni BDP/realni BDP

samo broj, u baznoj godini iznosi 1 (tj. 100)

porast deflatora = inflacija (Pt-Pt-1)/Pt-1 /*100 = stopa inflacije

ako je BDP deflator u 2000. = 100 (ili 1), a u 2001. = 103,4 (ili 1,034) tada stopa inflacije iznosi 3,4%Makro-vjebe (O. Vukoja, modifikacije I. Ragu)


Uvod - Makroekonomske varijable#*Stopa inflacijeCPI (Consumer Price Index) = Indeks potroakih cijena prosjene cijene konzumiranih proizvoda - mjeri troak ivotazbog ega cijena proizvedenih dobara nije jednaka cijeni dobara koja se troe (CPIBDP deflator)?neka dobra se ne prodaju potroaima nego poduzeima, dravi ili inozemstvuneka dobra koja kupuju potroai se ne proizvode u zemlji ve se uvozeCPI pokazuje troak odreene skupine dobara i usluga kroz vrijeme, tzv. potroake koariceCPI je takoer indeks, za bazni period od nekoliko godina iznosi 1 tj. 100

CPI i deflator kreu se podjednako veinu vremena, osim kada se cijene uvezenih dobara i onih proizvedenih u zemlji razliito kreu:Kad uvozne cijene rastu (bre) u odnosu na cijene dobara proizvedenih u zemlji, CPI raste bre od BDP deflatora

Zato ekonomisti brinu o inflaciji?Utjecaj na distribuciju dohotka, stvaranje poremeaja, vea nesigurnost



Makroekonomske varijable3. STOPA NEZAPOSLENOSTI(detaljnija analiza u poglavlju Trite rada)

Radna snaga (L) = nezaposleni (U) + zaposleni (N)Nezaposlene osobe ne rade, ali trae posao

Stopa nezaposlenosti (u) = udio nezaposlenih osoba u radnoj snaziu = U/L

Izvan radne snage: nezaposlene osobe koje niti ne trae posaoObeshrabreni radnici = osobe koje, najee u uvjetima visoke nezaposlenosti, odustaju od traenja posla te izlaze iz radne snage

Stopa participacije = udio radne snage u ukupnom radno sposobnom stanovnitvu

Via stopa nezaposlenosti nia stopa participacije (u recesiji)Okunov Nia stopa nezaposlenosti via stopa participacije (u ekspanziji) zakonUvod - Makroekonomske varijable#*Makro-vjebe (O. Vukoja, modifikacije I. Ragu)


Makroekonomske varijableUvod - Makroekonomske varijable#*BDP i inflacijaEkspanzija tendencija rasta inflacijeRecesija tendencija pada inflacije

BDP i nezaposlenostRecesija - via stopa nezaposlenosti Okunov Ekspanzija - nia stopa nezaposlenosti zakon

Inflacija i nezaposlenostNiska stopa nezaposlenosti tendencija rasta inflacije PhilllipsovaVisoka stopa nezaposlenosti tendencija pada inflacije krivulja

Veze izmeu glavnih makroekonomskih varijabliMakro-vjebe (O. Vukoja, modifikacije I. Ragu)


Makro-vjebe (O.Vukoja)Makro-vjebe (O.Vukoja)Uvod-Makroekonomske varijableMakro-vjebe (O.Vukoja)Makro-vjebe (O.Vukoja)Uvod-Makroekonomske varijable

Documents

Uvod - Makroekonomske varijable i nacionalni računi