Oblikovanje Deformiranjem_Interna Skripta Za Ispit

7/26/2019 Oblikovanje Deformiranjem_Interna Skripta Za Ispit

http://slidepdf.com/reader/full/oblikovanje-deformiranjeminterna-skripta-za-ispit 1/34

VELEUČILIŠTE U KARLOVCU

1. UVOD

Slika 1. Blok dijagram analitičkog rješavanja problema oblikovanjem deformiranja

CILJ PREDMETA:

Upoznavanje s osnovama odabranih postupaa proizvodnje i njihove primjene te stje!anje znanja

potrebnih za pra"enje predmeta iz podru"ja proizvodno# in$enjerin#a i mena#menta%

proizvodni strojevi tehno&o'i pro!es osi#uranje va&itete

O(LIKOVA)*E +E,OR-IRA)*E- .I)TER)A /KRI0TA 1A I/0IT23 4




RAZVOJ TEHNOLOGIJE DEFORMIRANJEM

mehani"o 5 matemati"i pristup

6izia&ni pristup 6izia&no 5 emijsi pristup

TEHNIČKO – EKONOMSKE ZNAČAJKE OBLIKOVANJA DEFORMIRANJEM

ve&ia produtivnost ujedna"enost dimenzija i ob&i izrata ujedna"enost 6izia&no 5 emijsih svojstava va&iteta minima&an #ubita materija&a pobo&j'anje mehani"ih svojstava rato vrijeme izrade

smanjenje tro'ova proizvodnje ener#etsi povo&jan pro!es mo#u"nost automatiza!ije i robotiza!ije proizvodnje

POSTUPCI OBLIKOVANJA DEFORMIRANJEM

postup!i de6ormiranja masovnih 78+9 dije&ova 5 ovanje: va&janje: estruzija: prov&a"enje postup!i ob&iovanja &imova 7;+9 5 savijanje: duboo vu"enje: razdvajanje posebni ob&i!i ob&iovanja de6ormiranjem 5 duboo utisivanje: povr'inso va&janje: utisivanje

navoja i ozub&jenja: tisanje: ob&iovanje esp&ozijom: e&etrohidrau&i"o i e&etroma#netsoob&iovanje

PODJELA KOVAČKIH STROJEVA TE PODJELA STROJEVA ZA OBLIKOVANJE PREMA

NJIHOVIM PERFORMANSAMA

0rema vrsti po#ona%

mehani"i hidrau&i"i na pre#rijanu paru na omprimirani zra 7pneumatsi9

0rema #ibanju a&ata%

pravo!rtno #ibanje ru$no #ibanje

Osnovne zna"aje strojeva%

nazivna si&a oristan rad broj udara!a broj oretaja brzina a&ata sna#a

moment

O(LIKOVA)*E +E,OR-IRA)*E- .I)TER)A /KRI0TA 1A I/0IT23 ;




TEMELJNI POJMOVI OBLIKOVANJA DEFORMIRANJEM

naprezanje p&asti"no# te"enja

stupanj de6orma!ije brzina de6orma!ije spe!i6i"ni rad de6orma!ije duti&nost p&asti"nost de6ormabi&nost

2. TEMELJNI ZAKONI OBLIKOVANJA DEFORMIRANJEM

0ro!esi p&asti"ne de6orma!ije od obrade meta&a de6ormiranjem pona'aju se po s&jede<im zaonim%

zaon nepromjenivosti vo&umena zaon najmanje# otpora zaon neravnomjernosti de6orma!ije: dopunsa i zaosta&a naprezanja zaon s&i"nosti i mode&iranje pro!esa obrade meta&a de6ormiranjem

2.1. ZAKON NEPROMJENIVOSTI VOLUMENA

0ri&iom p&asti"ne de6orma!ije meta&a #usto"a se ne mijenja pa tao ostaje onstantan vo&umen prije:

u tou i pos&ije de6orma!ijso# !i&usa= 1a meta&e vrijedi da se pod dije&ovanjem jae p&asti"ne

de6orma!ije promjeni 7smanji vo&umen9 oo 4> 7"e&i ?:@>: Cu ?:>: A& 4:8>9: 'to smatramo

zanemaruju<im= Kod de6ormiranja u h&adnom stanju: p&asti"na de6orma!ija biti <e uvije pra"ena

e&asti"nom de6orma!ijom 7po Booeovom zaonu9: do od top&o# de6ormiranja postojanje e&asti"ne

de6orma!ije mo$e se zanemariti=

Slika 2. Prikaz Hooko-vog dijagrama





Slika 3. Prikaz deformacije

a?: b?: h? 5 dimenzije sirov!a prije ob&iovanja de6ormiranjem

a4: b4: h4 5 nove dimenzije naon obrade

10 V V =

ln1

0

1

0

1

0

1

111000

=⋅⋅

⋅⋅=⋅⋅

h

h

b

b

a

a

hbahba

0

0lnlnln0

1

0

1

0

1

=++

=++

hba

h

h

b

b

a

a

ϕ ϕ ϕ

ᵠaDᵠbDᵠh? 5 &o#aritamsi stupanj de6ormiranja ᵠhᵠaDᵠb &o#aritamsi stupanj de6orma!ije: ᵠh: je masima&an u smjeru dje&ovanja si&e , 7s&ia

8= strF=9

Lo#aritamsa de6orma!ija mo$e se de6inirati i vo&umenom istisnuto# materija&a

0

00

00

0

1

0

1

0

.

V

V V

h

dhV V

h

V Ah AV

const V V

AdhV

ist hh

h

h

ist

h

hist

=⇒⋅−=⋅−=

=⇒⋅=

==−=

∫

∫

ϕ ϕ

/uma svih &o#aritamsih stupnjeva de6orma!ije jednaa je nu&i 'to s&ijedi iz onstantnosti vo&umena=

/tupanj de6orma!ije odreGuje #eometrijse odnose tije&a prije i pos&ije de6orma!ije: a taoGer on je i

mjera de6orma!ijso# rada i mjera o"vrsnu"a meta&a nasta&o# p&asti"nom de6orma!ijom u h&adnom

stanju= -jera o"vrsnu"a i de6orma!ijso# rada o&i"insi se odreGuje pomo"u rivu&je te"enja

O(LIKOVA)*E +E,OR-IRA)*E- .I)TER)A /KRI0TA 1A I/0IT23 F




de6ormirano# materija&a: do oje se do&azi pousom= Ao de6orma!ijsi pro!es vodimo u vi'e 6aza:

uupni stupanj de6orma!ije je zbroj svih &o#aritamsih stupnjeva de6orma!ije=

2.2. ZAKON NAJMANJEG OTPORA

Ovaj zaon obuhva"a te"enje materija&a ao pos&jedi!u de6orma!ijso# pastupa i #&asi%

ao postoji mo#u"nost te"enja u raz&i"itim prav!ima: to"e de6ormirano# tije&a uvije se #ibaju

u prav!u najmanje# otpora=

0otrebno je poznavati prava! trajetorija du$ ojih <e us&ijediti najmanji otpor te"enja= Kod sabijanja

prizmati"nih i !i&indri"nih tije&a pomo<u dviju ravnih i para&e&nih p&o"a uz postojanje ontatno# trenja:

trajetorije se odreGuju prin!ipom najra"ih norma&a= Taj prin!ip #&asi%

poma od te"enja bi&o oje to"e de6ormirano# tije&a u ravnini oomitoj na prava! dje&ovanja

si&e uvije je u prav!u najra"e norma&e na opse# presijea: masima&na de6orma!ija uvije

nastupa u smjeru u ojem se #iba masima&an broj to"aa=

Slika . !ečenje metala kod tlačenja prizme "z po#tojanje značajnog kontaktnog trenja

)a s&i!i F= mo#u se vidjeti trajetorije oje su ustvari najra"e norma&e na opse# presijea: du$ njih <e

biti najmanji otpor te"enju= 0ove"anjem stupnja de6orma!ije nastat <e e&ipsa: a jo' dodatnim

pove"anjem stupnja de6orma!ije iz e&ipse <e nastati ru$ni!a jer <e sve to"e te<i u smjeru po&umjera=

Ovava arateristi"na pojava od sabijanja poznata je ao doaz prin!ipa najmanjih opse#a: oji

#&asi%

bi&o oji ob&i povr'ine presijea prizmati"no# i&i !i&indri"no# tije&a <e od p&asti"ne de6orma!ijeuz dije&ovanje ontatno# trenja te$iti da poprimi ob&i povr'ine s najmanjim opse#om: u#rani"nom s&u"aju ob&i ru$ni!e: uz uvijet da je trenje izotropno i da je ve&i"ina trenja znatna=

Iz 6ormu&a!ije zaona najmanje# otpora proiz&azi prin!ip minimuma uupne ener#ije de6orma!ije: oji

#&asi%

stvarni ob&i tije&a u ravnote$i raz&iuje se od svih mo#u"ih ob&ia po tome 'to taj od#ovara

uupnoj ener#iji minima&ne vrijednosti= uo&io nisu u potpunosti ispunjeni uvjeti da je trenje izotropno i da je ve&i"ina 6atora trenja

znatna: prava! #ibanja "esti!a u ravnini oomitoj na prava! dje&ovanja de6orma!ijse si&e ima

radija&an arater: a ob&i presijea se u tou pove"anja stupnja de6orma!ije prati"i nemijenja=

O(LIKOVA)*E +E,OR-IRA)*E- .I)TER)A /KRI0TA 1A I/0IT23 H




Slika $. !ečenje materijala kod tlačenja prizme bez po#tojanja kontaktnog trenja

2.3. ZAKON NERAVNOMJERNOSTI DEFORMACIJE (!"#$%&' )'!%*'+' $'",-)'$-/

0ri&iom sabijanja meta&no# !i&indra izmeGu dvije radne p&o"e bez dje&ovanja ontatno# trenja do&azi

do ravnomjerne de6orma!ije= Rezu&tat je da !i&indar naon de6orma!ije zadr$ava svoj #eometrijsi

ob&i: manje visine a&i ve"e# promjera baze: a o"vrsnu<e materija&a zbo# de6orma!ije je jednao u

svaoj "esti!i materija&a= -eGutim: rea&ni uvjeti od izvoGenja postupa obrade meta&a de6ormiranjem

ne omo#u"avaju ravnomjernu ve< neravnomjernu de6orma!iju= Uzro!i tave de6orma!ije odreGeni su

dje&ovanjem #eometrijsih i 6izi"ih "imbenia=

1bo# neravnomjerne de6orma!ije do&azi do pojave dopunsih naprezanja oje mo$emo 6ormu&irati na

s&jede<i na"in%

s&ojevi i e&ementi tije&a: oji te$e ve<oj promjeni od one srednje: predaju s&ojevima i

e&ementima oji te$e manjoj promjeni: si&e predznaa oji pove"ava promjenu= Oni s&ojevi ojite$e manjoj promjeni: predaju s&ojevima oji te$e ve<oj promjeni: si&e predznaa oji tupromjenu smanjuju=

1aosta&a naprezanja su ona oja nastaju zbo# neravnomjerne de6orma!ije i ostaju u de6ormiranom

tije&u i naon prestana dje&ovanja vanjsih de6orma!ijsih si&a oje su neravnomjernost izazva&e= Kod

p&asti"ne de6orma!ije meta&a u top&om stanju s ma&om brzinom de6orma!ije zaosta&a naprezanjapotpuno <e nestati zbo# potpune rerista&iza!ije= do rerista&iza!ije ne<e do<i od p&asti"ne

de6orma!ije u h&adnom stanju pa se iz to# raz&o#a pojav&juju zaosta&a naprezanja= -o$e se za&ju"iti

da ve&i"ina zaosta&ih naprezanja ovisi o brzini de6orma!ije i temperaturi od oje je de6orma!ija

nasta&a= 1aosta&a naprezanja smanjuju orozijsu otpornost meta&a: smanjuju mu ob&iov&jivost te

udarnu $i&avost: i ao su ve&ia: izazivaju de6orma!iju proizvoda= Ao se svojim predznaom vanjsa

si&a podudari s predznaom zaosta&ih naprezanja mo$e do<i do &oma: i od naprezanja znatno manjih

od prora"unatih: mo#u<e su pojave i puotina=

O(LIKOVA)*E +E,OR-IRA)*E- .I)TER)A /KRI0TA 1A I/0IT23 @




Utje!aj neravnomjerne de6orma!ije na voGenje postupaa obrade meta&a de6ormiranjem u prasi je

zna"ajan jer ote$ava pro!es proizvodnje i utje"a na va&itetu proizvoda= Kon!entra!ija ve<ih &oa&nih

de6orma!ija mo$e dovesti do stvaranja unutarnjih puotina i s&ojevito# razdvajanja materija&a=

Slika %. Ponašanje zao#tali& naprezanja "#lijed deformacije

Slika '. (tjecaj geometrij#ki& čimbenika na neravnomjerno#t deformacije

2.0. ZAKON SLIČNOSTI I MODELIRANJE POSTUPAKA OBRADE DEFORMIRANJEM

1a razvoj novih i&i ori'tenje starih postupaa obrade meta&a de6ormiranjem bitno je poznavanje si&a:

rada de6orma!ije i raspodje&a naprezanja u de6orma!ijsoj zoni= +o tih podataa nije mo#u"e do<i

teorijsom ana&izom ve< se odreGuje pomo"u pousa= OdreGivanje potrebnih ve&i"ina pousom u

rea&nim uvjetima rijeto je ada mo#u< i te$i sa da se obavi na mode&ima manjih dimenzija: a to je

ostvarivo ao se ispune uvjeti zaona s&i"nosti= 1aon s&i"nosti ustanov&juje se na osnovi de6orma!ije

podudarnosti dvaju tije&a raz&i"itih dimenzija: ao su tije&a #eometrijsi i 6izi"i s&i"na a postupa

de6orma!ije je obav&jen u odreGenim uvjetima= ,izi"a s&i"nost <e postojati ao su ispunjena "etiri

teme&jna uvjeta%

materija& mode&a i tije&a stvarnih dimenzija mora biti jedna u bi&o ojem trenutu

de6orma!ijso# postupa= 0od time se podrazumjeva jednaost emijso# sastava: 6azno#stanja: mirostruture: marostruture: mehani"ih svojstava

temperaturni re$imi de6orma!ije mode&a i tije&a stvarnih dimenzija moraju biti identi"na u tou

!ije&o# de6orma!ijso# postupa stupanj de6orma!ije i brzina de6orma!ije u tou de6orma!ijso# pro!esa moraju biti jednai od

mode&a i od tije&a stvarnih dimenzija trenje na povr'inama ontata sa a&atom mora biti jednao pa svemu: to <e biti ispunjeno ao

u tou de6orma!ijso# pro!esa i mode&a i tije&a stvarnih dimenzija budu jednai materija& ihrapavost ontatne povr'ine a&ata: mazivo i brzina te"enja de6ormirano# materija&a uontatnoj zoni=

O(LIKOVA)*E +E,OR-IRA)*E- .I)TER)A /KRI0TA 1A I/0IT23




3. ZAOSTALA NAPREZANJA

1aosta&a naprezanja ao je ve< obje'njeno pod to"om ;=8= pos&jedi!a su hetero#ene de6orma!ije i u

materija& mo#u biti unesena na s&jede<e na"ine%

de6orma!ijom neadevatnim h&aGenjem i za#rijavanjem postupom obrade odvajanjem "esti!a

-o#u se u&oniti na s&jede<im postup!ima $arenja%

4= )OR-ALI1ACI*A postupa top&inse obrade oji "e&i iz dovodi iz nenorma&no# u norma&no stanje: !i&j je pobo&j'anje mehani"ih svojstava na osnovi sitno# zrna: pobo&j'anje obradivosti ao i

priprema struture za da&jnje top&inse obrade postupa u#rijavanja iznad temperature A8: od nadeutetoidnih "e&ia temperatura A4: te

h&aGenja naj"e'<e na zrau s #&avnom svrhom postizanja sitnozrnate i jedno&i"ne struture

;= ARE)*E 1A UKLA)*A)*E 1AO/TALIB )A0RE1A)*A izvodi se pri dovo&jno visooj temperaturi ispod A 4 u svrhu raz#radnje ve<e# dije&a napetosti

nasta&ih tijeom de6ormiranja: neonretnim re$imima oh&aGivanja pri prethodnim $arenjima:zavarivanjima: pri obradi odvajanjem "esti!a

za oretno izvoGenje postupa potrebno%− poznavanje emijso# sastava materija&a− ontro&iran #radijent za#rijavanja JF?− pre#rijavanje i dr$anje na temperaturi $arenja

8= +I,U1)O ARE)*E izvodi pri temperaturama ma&o ispod od#ovaraju"e temperature so&idusa sa !i&jem

omo#u"enja &oa&ne homo#eniza!ije sastava: a zatim i time izjedna"avanja svojstava u masi"e&ia: sporim oh&aGivanjem dobivamo #rubu struturu pa je potrebno provesti norma&iza!ijso$arenje

emijsi sastav se izjedna"uje

F= REKRI/TALI1ACI*/KO ARE)*E provodi se naon h&adno# ob&iovanja 7va&janje: duboo vu"enje9 tijeom oje# se promijeni

testura materija&a: rista&na zrna su izdu&jena u smjeru de6orma!ija te je nastupi&o o"vrsnu<e svrha ovavo# $arenja je postizanje po&i#ona&nih rista&nih zrna prib&i$no istih ao i prije

h&adno# ob&iovanja poreme"aji nasta&i h&adnim ob&iovanjem o"ituju se promatranjem mehani"ih svojstava i to

pove"anje tvrdo"e: #rani!e te"enja i "vrsto"e: te smanjenje ontra!ije: $i&avosti i izdu$enja

'to ovavim postupom vra"amo u prvotno stanje izvodi se pri raz&i"itim temperaturama 'to ovisi o vrsti materija&a i stupnju h&adne de6orma!ije:

a&i ispod A4 temperature 7za "e&ie H?? @??C9

H= /,EROI+I1ACI*/KO ARE)*E postupa je ontro&irano# u#rijavanja "e&ia na temperaturama oo A 4 i&i os!i&iranjem oo nje:

du&je# dr$anja pri toj temperaturi i vr&o sporo# oh&aGivanja u svrhu prevoGenja arbida uu#&asti ob&i=

O(LIKOVA)*E +E,OR-IRA)*E- .I)TER)A /KRI0TA 1A I/0IT23




Slika ). Prikazi po#t"paka *arenja

+ozvo&jeni temperaturni pad izmeGu jez#e i povr'ine sirov!a iznosi 4??C: a idea&no je H?C=

0. UTJECAJ LEGIRNIH ELEMENATAKRO- je a&6a#eni e&ement: tj=: pro'iruje podru"je 6erita: a osim to#a ve<e prisutnosti roma tvori

romne arbide pa se time pove"ava proa&jivost i otpornost na habanje= ujedno rom pove"ava

antiorozivnost zbo# stvaranja nepotrebne osidne prev&ae i daje visou "vrsto<u od visoih

temperatura= Iz sve#a navedeno# mo$e se za&ju"iti da meGutim: de6ormabi&nost materija&a s udje&om

roma neminovno opada=

)IKAL je rastvoriv u 6eritu i austenitu: pove"ana otpornost udarnom optere"enju od nisih

temperatura: a i ma&om o&i"inom dje&uje antiorozivno= +odatom ni&a pove"ava se $i&avost: tao da

se op"enito mo$e re"i da se udije&om ni&a pove"ava de6ormabi&nost "e&ia= U &e#urama u ojim se

na&azi rom redovito se dodaje rom: jer ono 'to rom povari: nia& popravnja=

-OLI(+E) ima ve&ii a6initet prema u#&jiu pa se &e#iranjem sa ovim e&ementom stvaraju stabi&ni

arbidi i pove"ava otpornost tro'enju: a ujedno se pove"ava "vrsto"a od povi'enih temperatura i

proa&jivost= Ovo istovremeno zna"i da se udje&om mo&ibdena de6ormabi&nost "e&ia smanjuje=

VA)A+I* se dodaje "e&iu ao &e#irni dodata sa !i&jem usitnjavanja zrna i nema diretni u"ina na

de6ormabi&nost= Redovito se dodaje nehrGaju"im "e&i!ima jer pove"ava "vrto<u tavih "e&ia od

povi'enih temperatura=

O(LIKOVA)*E +E,OR-IRA)*E- .I)TER)A /KRI0TA 1A I/0IT23 M




VOL,RA- daje vr&o tvrde arbide otporne na visoim temperaturama: jer ima ve&ii a6initet prema

u#&jiu: te se oristi za "e&ie za a&ate i naovnje: a&i se nje#ovim udje&om de6ormabi&nost "e&ia

smanjuje=

. ZATO KORISTIMO REDUCIRANI OTKIVAK

Redu!irani 7ra"unsi9 otiva je omad oru#&o# presijea iste du$ine ao i zadani otiva: a&i se

povr'inom popre"no# presijea jednaoj sumi popre"no# presijea otiva i vijen!a na doti"nom

mjestu= +a bi se odredi&a vrsta pripremno 5 zavr'ne ova"e #ravure u ojim se vr'i rasporeGivanje

meta&a du$ osi: potrebno je: na osnovu ob&ia i dimenzija otiva: onstruirati redu!irani otiva=

. PREA I BAT

(atovi predstav&jaju najstarije i prve strojeve za ob&iovanje de6ormiranjem: jednao ao 'to je ovanje

bi&o i prvi na"in obrade meta&a uop<e= +ana'nje izvedbe batova imaju vr&o 'irou primjenu u tehno&o#iji

ovanjem u vru"em stanju i "ine ve<i dio strojno# para suvremene ova"ni!e 7N@?>9= 0rema na"inu

na oji se vr'i po#on ma&ja batovi mo#u biti%

mehani"i hidrau&i"i

na omprimirani zra 7pneumatsi9 na pre#rijanu paru

0rednost batova je u tome 'to se oojina stvorena u pe"i us&ijed za#rijavanja re&ativno jednostavno

sida sa predmeta 7prvim &aim udar!em9= Iao jednostavniji po onstru!iji u odnosu na pre'e:

dinami"o dje&ovanje na oo&inu zahtijeva i vr&o supo teme&jenje: pa batovi postaju sup&ji= Rje'enje

ve&iih vibra!ija oje su 'tetne za oo&inu je protuudarni bat 7umjesto uovnja postav&ja se protubat oji

je do 4?> te$i od #ornje# bata9= (itno svojstvo batova je 'to imaju viso stupanj dje&ovanja: 'to ih

pored osta&ih i "ini atrativnim za prati"nu primjenu=

/ustav stroja 0o"etna brzina a&atams

(rzina de6orma!ije

+,f.#-/

(atovi H H?4@?

Tarne pre'e ?:H; 4?;H

Bidrau&i"ne pre'e ?:4?:8 4H

!ablica 1. Brzina alata i brzina deformacije za neke #trojeve

O(LIKOVA)*E +E,OR-IRA)*E- .I)TER)A /KRI0TA 1A I/0IT23 4?




0re'e raz&iujemo %

hidrau&i"e vretenaste o&jenaste

1bo# re&ativno ma&ih brzina a&ata po#odne su za de6ormiranje i ob&iovanje te$e de6ormabi&nih

materija&a: odnosno onih oji ne podnose ve<e brzine de6orma!ije=

Slika 0. Prikaz odno#a vol"mena i vi#ine za odreene #trojeve

4. KOVANJE

Kovanje je postupa ob&iovanja naj"e'<e u top&om stanju: obzirom na znatno ve<u de6ormabi&nost

materija&a pri povi'enim temperaturama: pa s tim u vezi i manje de6orma!ijse si&e i manji utro'a

rada= Ovo je najstariji na"in obrade meta&a jo' iz doba usvajanja obrade i uporabe meta&a: jednao ao

'to su i prvi strojevi za obradu meta&a bi&i upravo ova"i strojevi= Iao prvenstveno postupa od

povi'ene temperature: ao je rije" o izrat!ima re&ativno ma&ih dimenzija: mo#u"e je obav&jati

ob&iovanje i u h&adnom stanju 7od sobnih temperatura9= Top&a de6orma!ija iao ima prednosti u

sni$avanju potrebnih si&a de6orma!ije: zna"i i utro'a ener#ije 7top&ine9 za za#rijavanje: ao i

neminovno stvaranje ob#ora: osida: tao da o tome treba voditi ra"una=

/tvaranje osida ne zna"i samo one"i'<enje povr'ine materija&a: ve< i maseni #ubita oji se re"e u

#rani!ama ; 5 H>: zavisno od temperature i trajanja za#rijavanja: sastavu atmos6ere u &o$nom

prostoru pe<i: te o ob&iu i dimenzijama za#rijavano# materija&a= Razum&jivo: 'to su ve"e temperature i

du&je vrijeme za#rijavanja: to je i deb&jina i o&i"ina osida ve<a= *ednao tao: "im je odnos povr'ine i

mase za#rijavano# materija&a nepovo&jniji tj= ve<i: to je #ubita materija&a us&ijed osida!ije ve<i= Osim

to#a osidi uvije predstav&jaju opasnost da pri&iom preob&iovanja budu uvu"eni i upre'ani 7uovani9

dub&je ispod povr'ine= Kon!entrirani unutar neo# optere"eno# presijea otova mo#u sto#a &ao

postati uzroom &oma= Iz to# raz&o#a: ovaj osid redovito se sida sa povr'ine obraGivano# materija&a i

predstav&ja predopera!iju postup&a ovanja i uvijet je za dobru va&itetu otova= Obi"no se ovo





sidanje osida provodi jednostavno udar!em 7&aim sabijanjem9: jer je osid rha pa spadne s

povr'ine= 0rema na"inu provoGenja postupa ovanja raz&iuju se prin!ipija&no dva na"ina%

s&obodno ovanje 5 najstariji postupa ob&iovanja de6ormiranjem oji se provodi bez upotrebe

a&upa= 0rimjenjuje se ao od najsitnijih tao i od najrupnijih otivaa= )ajva$nije

opera!ije ovo# postupa su% sabijanje: probijanje: zasije!anje: savijanje=== ovanje u uovnjima

• ovanje u otvorenom uovnju 5 uovnji otvoreno# tipa su vr&o "esti u primjeni=

Teme&jna raz&ia u odnosu na one zatvoreno# tipa je 'to uovanj otvoreno# tipa imajuana& za vijena!= Kod njih se mora ra"unati da dio materija&a od&azi u vijena! ieventua&no p&o"i!u za probijanje= -atrija& za izradu uovnja ovavo# tipa mora bitiotporan na na#&e temperaturne promjene: imati ve&iu $i&avost: dinami"u izdr$&jivost itvrde povr'ine otporne tro'enju=

Slika 1. Prikaz kovanja " otvorenom "kovnj"

• ovanje u zatvorenom uovnju 5 podnose ve&ia naprezanja: potrebno je pre!izno

odreGivanje po"etno# i zavr'no# materija&a=

Slika 11. Prikaz kovanja " zatvorenom "kovnj"

1a oba na"ina 7s&obodno: ovanje u uovnjima9 zajedni"o je da se od sirov!a po"etno# ob&ia do

zavr'no# ob&ia #otovo# otova do&azi postupno: #dje se ob&i ma&o poma&o prib&i$ava ona"nom

ob&iu= -aterija& oji se upotreb&java za ovanje je obi"no va&jani pro6i&: ao je rije" o otov!ima manjih

masa 7do ?:Ht9: poput primjeri!e osovine za vozi&a: vrati&a: ojni!a: stapaji!a i manjih strojnih dije&ova:

do se ao se radi o te'im otov!ima poput osovina hidro#eneratora: turbina i brodsih osovina:

ovanje redovito provodi iz in#ota ru$no# i&i po&i#ona&no# presijea= Raz&ozi zbo# ojih se poduzima

postupa ovanja su%

postizanje odreGeno# ob&ia

O(LIKOVA)*E +E,OR-IRA)*E- .I)TER)A /KRI0TA 1A I/0IT23 4;




postizanje odreGene va&itete proizvoda: avu dru#im postup!ima nije mo#u<e posti<i

7o&jenasta vrati&a: venti&i: zup"ani!i: turbinse &opati!e i s&i"ni dinami"i napre#nuti strojnie&ementi9=

+a bi #ore navedeni e&ementi strojeva mo#&i podnositi neu#odna dinami"a i izmjeni"na optere"enja:

neminovno moraju biti de6ormirani: odnosno moraju pretrpiti p&asti"nu de6orma!iju: jer samo u toms&u"aju mo#u zadovo&jiti uvijete esp&oata!ije oji se za njih postav&jaju=

Kova"e strojeve prema pre6ormansama dije&imo na%

strojevi sa #arantiranom si&om 5 na s&i!i 4;=: priazana je hidrau&i"na pre'a: ao tipi"ni

predstavni ove #rupe= Ovi strojevi imaju u postupu ob&iovanja za#arantiranu masima&nu

si&u: do su osta&e mo#u"e ve&i"ine 7rad i put9 varijabi&ne= Kod ovih strojeva je raspo&o$iva si&a

o#rani"ena: i ada si&a dosti#ne masima&an iznos oju pre'a daje: pritisiva" 7$i#: a&at9 pre'e

se zaustav&ja i bi&o oja da&jna de6orma!ija postaje nemo#u<a=

Slika 12. Strojevi #a garantiranom #nagom

strojevi sa #arantiranim hodom a&ata 5 u ovom je s&u"aju hod a&ata o#rani"en: do su osta&e

dvije vrijednosti 7si&a i rad9 varijabi&ne= 0redstavni ove #rupe strojeva je mehani"a o&jenasta

pre'a i es!entar pre'a=

Slika 13. Strojevi #a garantiranim &odom alata

strojevi sa #arantiranim radom odnosno ener#ijom de6orma!ije 5 ovde je raspo&o$ivi rad ona

ve&i"ina aja je o#rani"ena: do su osta&e dvije ve&i"ine 7si&a i hod a&ata9 varijabi&ne=





Slika 13. Strojevi #a garantiranim radom deformacije

5. BRZINA I RAD DEFORMACIJEUupan rad p&asti"ne de6orma!ije pri&iom sabijanja primjeri!e prizme i&i va&ja uzimaju<i u obzir izraz

za srednje naprezanje p&asti"no# te"enja 6m za idea&ni s&u"aj bez trenja na ontanim povr'inama

odreGen izrazom%

∫ ∫ ⋅⋅=⋅=⋅=1

0

1

0

00

h

h

fm

h

h

k V h

dhk V Adhk W ϕ ϕ ϕ

P #dje je%

V? 5 po"etni vo&umen

6m 5 srednja 7prosje"na9 vrijednost naprezanja te"enja Q

∫ ⋅⋅=ϕ

ϕ ϕ

ϕ 0

1d k k fm

brzina de6orma!ijeᵠ

ϕ ⋅== fmk V

W w

0

i&i

ϕ

wk fm =

dje je s S ozna"ena #usto<a rada de6ormiranja= pri tome meGutim: ao je rije" o postupu u

h&adnom stanju: treba ra"unati ao se radi o prora"unu si&a sa vrijedno'<u naprezanja p&asti"no#

te"enja ᵠ na raju pro!esa: a za postupe obrade u top&om stanju potrebno je uzeti u obzir i ja"i

utje!aj brzine de6orma!ije=

Treba raz&iovati brzinu de6orma!ije od brzine de6ormiranja= (rzina de6orma!ije:t ∆

∆= ϕ ϕ

: je brzina

te"enja materija&a: a brzina de6ormiranja: je brzina oju povezujemo sa brzinom retanja a&ata ojim se

izvodi de6ormiranje=

O(LIKOVA)*E +E,OR-IRA)*E- .I)TER)A /KRI0TA 1A I/0IT23 4F




Slika 1. (tjecaj brzine deformacije na naprezanje pla#tičnog tečenja

Slika 1$. aprezanje pla#tičnog tečenja4 k f

U s&u"aju ada je rije" o pro!esu de6ormiranja oji se odvija na batovima: brzina je masima&na upravo

u momentu sraza ma&ja i obrata: a naon to#a opada prema nu&i odnosno visini h: ada je postupa

sabijanja zavr'en= Ao se postupa de6ormiranja odvija na hidrau&i"oj pre'i: anda je brzina a&ata

onstantna tijeom t&a"enja sve do pred sami raj ada ova brzina na#&o pada na nu&u i postupa je

de6ormiranja zavr'en=

Slika 1%. 5ijagram brzina alata bata i preše6 dijagram brzine deformacije bata i preše

O(LIKOVA)*E +E,OR-IRA)*E- .I)TER)A /KRI0TA 1A I/0IT23 4H




Kod postupa de6ormiranja na batovima ostvariti <emo ve<u "vrsto"u materija&a zbo# puno ve<e

brzine de6ormiranja ne#o na pre'ama=

Slika 1'. Brzine alata i brzine deformacije za tipove #trojeva

)aprezanje p&asti"no# te"enja 6un!ija je materija&a: stupnja de6orma!ije: brzine de6orma!ije i

temperature= )ajvi'e ener#ije moramo u&o$iti od zavr'ne #ravure jer je od nje najve<i otpor oji nam

stvara ana& za vijena!=

Slika 1). (tjecaj brzine deformacije4 temperat"re i #&ema napregn"tog #tanja na deformabilno#t

6. KANAL ZA VIJENAC

Kana& za vijena! mora biti dimenzioniran tao da mo$e primiti vi'a materija&a a da pri tome ne bude u

potrunosti ispunjen= Kana& se sastoji on tzv= mosta 'irine b i visine !: i pro'ireno# dije&a 'irine b 4 i visine

!4= ,un!ija mosta je ote$ati te"enje materija&a i time materija& prvo popunjava prostor #ravure i te

onda zapo"inje otje!ati u vijena!= Ovo su$eno mjesto predstav&ja mjesto pove"ano# otpora te"enju: a

zahtijeva pove"anje si&a a time i naprezanja u de6ormiraju"em materija&u= Uupno F?> uupne

ener#ije ovanja tro'i se na 6ormiranje vijen!a i mora se ra"unati sa ?> popunjenosti ana&a za

vijena!= -aseni udio vijen!a u obratu od 4 # jr H?> a od ve"ih se smanjuje=

Slika 1). Prikaz vijenca

O(LIKOVA)*E +E,OR-IRA)*E- .I)TER)A /KRI0TA 1A I/0IT23 4@




17. TROENJE GRAVURE

Slika 10. Prikaz trošenja

I= 0odru"je .Uhodavanje2

re&ativno b&a#a promjena dimenzija po&apa se sa pro!esom uhodavanja uovnja tu se vr'i za#&aGivanje svih onih sitnih mironeravnina nasta&ih us&ijed obrade i tamo #dje se

u&anjaju i rasporeGuju naprezanja ovaj period treba sratiti pobo&j'anjem va&itete povr'ine #ravure i bo&jom top&insom obradom

II= 0odru"je .0odru"je norma&ne esp&oata!ije2

podru"je esp&oata!ije uovnja mjenjaju se dimenzije a&i sporo uovanj mora izdr$ati repara!iju 7; 5 8 puta9

III= 0odru"je .0rirodna smrt a&ata2

MEHANIZMI TROENJA

4= -ehani"o tro'enje us&ijed trenja 7B9

treba se 'to vi'e smanjiti trenje: u#&avom na mijestu p&o"i!e: vijen!a i #dje te"e materija&;= +e6orma!ije i smi!anje 7+9

od povr'insih s&ojeva i p&o"i!a

8= Top&inse puotine 7T09 uovanj se pre#rijava na ;H? 8H?C: i tada do&azi do puotina zbo# dinami"o# top&inso#

optere"enja

F= 1amor us&ijed dinami"o# optere"enja 71-O9 najvi'e se jav&ja na p&o"i!i

H= Termi"o razaranje

11. ISPITNA PITANJA





11.1. GRUPA 8A9

4= )ACRTATI (LOK +I*ARA- A)ALITIČKO R*EŠAVA)*A= ŠTO /LI*E+I )A O/)OVI OVO

0O/TU0KA

0o"etni uvijeti nisu statisti"i ne#o varijabi&ni= Ovaj postupa je omo#u"io izra"unavanje si&e i rada

de6orma!ije: omo#u"eno je i izra"unavanje ve&i"ine i raspodje&e naprezanja po povr'inama a&ata: te

izra"unavanje ob&ia i dimenzija izrata po zavr'enom pro!esu de6orma!ije=

;= 0O+*ELA 0O/TU0AKA 0RE-A +I) H; ob&iovanje t&aom 5 va&janje: s&obodno ovanje: ovanje u uovnju: utisivanje: protisivanje ob&iovanje t&aom i v&aom 5 prov&a"enje: duboo vu"enje: vu"enje ruba: tisanje: izbo"ivanje ob&iovnje v&aom 5 produ$ivanje: 'irenje: dije&jenje

ob&iovanje savijanjem 5 savijanje pomo"u a&ata s pravo!rtnim #ibanjem: savijanje pomo"u

rotiraju"ih a&ata ob&iovanje smi!anjem 5 zaretanje i premje'tanje

8= O/)OV)I 1AKO)I +E,OR-IRA)*A KO*I O+ )*IB /E KORI/TE KO+ O(*AŠ)*AVA)*A

KOREKT)O 0O0U)*AVA)*A RAVUR)E ŠU0L*I)E /KICE=





zaon onstantno# vo&umena 5 vo&umen i #usto"a us&ijed dje&ovanja de6orma!ije nisu

promjenjeni

10 V V =

ln1

0

1

0

1

0

1

111000

=⋅⋅

⋅⋅=⋅⋅

h

h

b

b

a

a

hbahba

0

0lnlnln0

1

0

1

0

1

=++

=++

hba

h

h

b

b

a

a

ϕ ϕ ϕ

zaon najmanje# otpora 5 ao postoji mo#u"nost te"enja u raz&i"itim prav!ima: to"e

de6orma!ijso# tije&a se #ibaju u prav!u najmanje# otpora= -asima&na de6orma!ija uvije

nastupa u smjeru u ojem se #iba masima&ni broj to"aa u tije&u=

zaon dopunsih naprezanja nejednaosti i de6orma!ija i zaosta&a naprezanja 5 nehomo#ena

i&i hetero#ena de6orma!ija nastaje ao raz&i"iti dije&ovi de6ormiraju"ih tije&a trpe raz&i"ite

stupnjeve de6orma!ije: a uo&io tao nasta&a dopunsa naprezanja ostanu u materija&u: onda

ih zovemo zaosta&im naprezanjima=

O(LIKOVA)*E +E,OR-IRA)*E- .I)TER)A /KRI0TA 1A I/0IT23 4M




od obja'njavanja oretno# popunjenja #ravurne 'up&jine oristi se zaon najmanje# otpora

F= KOVA)*E TUR(I)/KO KOLA: O(*A/)ITI 1AKO) +E,OR-IRA)*A: ŠTO /LI*E+I IT TE

/0O1)A*E

ravura od ovanja turbinso# o&a ima posebne ompenza!ijse omore za smje'taj vi'a

materija&a= Time se ostvaruje de6orma!ija po shemi dru#o# stupnja s&obode te"enja= Kada se oristi i

a&at bez ompenza!ijsih omora: va&ja ra"unat sa ve"om de6orma!ijsom si&om i&i potrebom za ve"i

broj udara!a= 0ri tome mo$emo o"eivati pretjerano tro'enje #ravure i pojam njeno# &o'e#

popunjavanja= Tava promjena sheme s dva stupnja s&obode te"enja od ovanja turbinso# o&a u

presjeu dvostruo smanjuje broj udara!a: a masa sirov!a je 4? 5 4F> manja= To je vid&jivo odzaona najmanje# otpora=

H= O(*A/)ITE I /KICIRA*TE UT*ECA* EO-ETRI/KIB ČI-(E)IKA )A )ERAV)O-*ER)O/T

+E,OR-ACI*E= KAKVE /U U REAL)O- /LUČA*U +E,OR-ACI*E I 1AŠTO

U rea&nom s&u"aju uvijeti od izvoGenja postupa obrade de6ormiranjem ne omo#u"uju homo#enu

ne#o nehomo#enu smjesu= Kao bi dobi&i homo#enu de6orma!iju nebi smje&i imati trenje: a to je u

rea&nim uvjetima nemo#u"e=

O(LIKOVA)*E +E,OR-IRA)*E- .I)TER)A /KRI0TA 1A I/0IT23 ;?




@= -EBA)I1-I TROŠE)*A RAVURE

a= -ehani"o tro'enje us&ijed trenja 7B9o treba se 'to vi'e smanjiti trenje: u#&avom na mijestu p&o"i!e: vijen!a i #dje te"e

materija&

b= +e6orma!ije i smi!anje 7+9o od povr'insih s&ojeva i p&o"i!a

!= Top&inse puotine 7T09o uovanj se pre#rijava na ;H? 8H?C: i tada do&azi do puotina zbo# dinami"o#

top&inso# optere"enja

d= 1amor us&ijed dinami"o# optere"enja 71-O9o najvi'e se jav&ja na p&o"i!i

e= Termi"o razaranje

= I+-A))/TATE)OVA /TRUKTURA: 0O*AVA: 1)AČA*KE /TVARA)*A I UKLA)*A)*E

1na"ajna je po #eometrijsi pravi&nom rasporedu e&emenata u ob&iu i#&i!a i&i p&o"i!a smje'tenih unutar

zrna= U pravi&u se ova strutura jav&ja u rupno zrnatom "e&iu od pre#rijavanja= 0os&jedi!a su

nepovo&jna mehani"a svojstva "e&ia= U&anja se norma&iza!ijsim $arenjem: sa h&aGenjem na mirnoj

oo&i'noj atmos6eri= Ova strutura se jav&ja od rupnozrnatih i&i va&janih "e&ia=

= A)I1OTRO0I*A

0ri&iom ovanja do&azi do v&anaste struture u materija&u= Krista&na zrna se us&ijed dje&ovanja si&e

izdu$uju u smjeru te"enja materija&a: a u&ju"ine prate izdu$ivanje rista&nih zrna= Ove u&ju"ine

dru#a"ije re6&etiraju svjet&o ne#o osta&i materija&:pa se pod mirosopom uo"avaju v&aan!a i to je

onda strutura materija&a= (udu<i da svojstva materija&a variraju ovisno od smjera v&aana!a:treba

paziti da se smjer v&aana!a podudara sa smjerom masima&no# naprezanja= Ta se pojava zove

Anizotopija=

M= RA1LIKA I1-EU I+EAL)O I REAL)O TE-0ERATUR)O I)TERVALA KOVA)*A

O(LIKOVA)*E +E,OR-IRA)*E- .I)TER)A /KRI0TA 1A I/0IT23 ;4




Idea&ni je univerza&na zna"aja "e&ia odreGeno# emijsim sastavom i nije ovisan o postupu ovanja

i ova"im opera!ijama= On je ustanov&jen na &aboratorijsim ispitivanjima za odreGivanje optima&ne

ob&iov&jivosti ovanja=

Rea&ni prihvat&jivi temperaturni interva& zasniva se na idea&nom: a&i nije identi"an= Odabire se za svai

s&u"aj posebno prema uvjetima ovanja 7uda&jenost pe"i od stroja za ovanje: vrsta stroja: na"in

transporta sirov!a===9=U prasi se te$i izjedna"iti idea&ni i ra!iona&ni temperaturni interva&=

4?= )AVE/TI I /KICIRATI TI0IČ)E REŠKE= )A KO*I )AČI) )A/TO*I-O I1(*EČI )*IBOVU

0O*AVU

0REI(A)*A 5 su po#re'e oje nastaju zbo# neispravne onstru!ije uovnja a&i i neod#ovaraju"e#

udar!a i&i ao se odabire sirova! oji ima prema&i promjer u odnosu na visinu=

Lo'e ispunjivanje uovnja us&ijed preo'trih radiusa zaob&jenja i prestrmih ova"ih na#iba: mo$e se

izbje"i sa prethodnim sabijanjem i b&a$im radiusima zaob&jenja i ova"ih na#iba=

Otova zup"ania uz pomanutu diobenu p&ohu uovnja 5 pojava srhova=

11.2. GRUPA 8B9

O(LIKOVA)*E +E,OR-IRA)*E- .I)TER)A /KRI0TA 1A I/0IT23 ;;




4= I)TERAL)A /BE-A TEB)OLOI*E /LO(O+)O KOVA)*A

,&one 5 povr'ina oja je ispu!a&a zbo# iz&u"ivanja vodia: mo#u se u&oniti $arenjem: naj"e'<e

norma&iza!ijom: od promjera manjih od WH? nema pojave 6&oni=

;= )A 0RI-*ERU KOVA)*A OTKOVAKA 1U0ČA)IKA O(*A/)ITI )AČI) O+REIVA)*A

0OČET)O VOLU-E)A

( )

( )

kg m

zatežibitićeotkovak

kg V m

mmV V V

mmV

mmV

uk

uk

592,2375,2

%3525

92,185,7245,0

3,245044

1,570014246624

2,18804329621104

3

21

322

2

322

1

÷=

÷=⋅=⋅=

=+=

=⋅−⋅=

=⋅−=

ρ

π

π

O(LIKOVA)*E +E,OR-IRA)*E- .I)TER)A /KRI0TA 1A I/0IT23 ;8




8= TE-EL*)E REŠKE 1(O )EA+EKVAT)O 1ARI*AVA)*A U KLA/IČ)O* 0LA-E)O*

0EČI 7OK/I+ACI*A I TE-0ERATURA /U I/KL*UČE)E9 0re#rijavanje Krista&no zrno raste porastom temperature 0ovr'inso pre#aranje idmannstatenova strutura 0re#areni materija&

F= O(*A/)ITI I /KICIRATI 1AVI/)O/T VELIČI)E 1R)A O (RO*U KOVAČKO -AL*A I

TE-0ERATURE TR: T0R: T# I Td=

d? 5 po"etna ve&i"ina zrna

ϑd iϑ# 5 donja i #ornja #rani!a

ϑr 5 najmanja temp= od oje se mo$e zapo"et

rerista&iza!ija

Če&i ve&i"ine zrna d? od sobne temperature podvr#nut je za#rijavanju: ad je posti#nuta ϑr : smanji

mu se dimenzija zrna= +a&jnjim za#rijavanjem i postizanjem jedno6azne austenitne struture nastupa

porast dimenzije zrna= -eta& je za#rijan na #ornju temperaturu ovanja ϑ#: a porast zrna pratimo po

rivu&ji 74 5 ;9= -eta& vadimo iz pe"i: a pritom se ma&o i oh&adi 7; 5 89= 0rvi udara! je b&a# i izaziva

porast temperature materija&a= To"a F je rerista&iza!ija: i treba o"eivati b&a#i porast zrna 7F 5 H9=

+ru#i udara! predstav&ja nastava de6orma!ije: u @ ponovno usitnjavanje zrna i porast temperature=

/tupnjevi 8:F:H i @ su re&ativno ma&i:tj= nisa "vrsto<a je na visooj temperaturi i zato su prvi udar!i

ma&i=7 9 jaa de6orma!ija:ve&i"ina zna je ao i na po"etu: 7M 5 4?9 jai udara! i manja ve&i"ina zrna=

H= KAKO LA/I 1AKO) )A*-A)*E OT0ORA: KAKO /E TU-AČI )A 0RI-*ERU /L= 0RI1-ERAV)I- ALATO-: 0RI)CI0

Ovaj zaon obuhva"a te"enje matezija&a ao pos&jedi!u de6orma!ijso# pastupa i #&asi%

ao postoji mo#u"nost te"enja u raz&i"itim prav!ima: to"e de6ormirano# tije&a uvije se #ibaju

u prav!u najmanje# otpora=

0otrebno je poznavati prava! trajetorija du$ ojih <e us&ijediti najmanji otpor te"enja= Kod sabijanja

prizmati"nih i !i&indri"nih tije&a pomo<u dviju ravnih i para&e&nih p&o"a uz postojanje ontatno# trenja:

trajetorije se odreGuju prin!ipom najra"ih norma&a= Taj prin!ip #&asi%

O(LIKOVA)*E +E,OR-IRA)*E- .I)TER)A /KRI0TA 1A I/0IT23 ;F




poma od te"enja bi&o oje to"e de6ormirano# tije&a u ravnini oomitoj na prava! dje&ovanja

si&e uvije je u prav!u najra"e norma&e na opse# presijea: masima&na de6orma!ija uvijenastupa u smjeru u ojem se #iba masima&an broj to"aa=

)a s&i!i F= mo#u se vidjeti trajetorije oje su ustvari najra"e norma&e na opse# presijea: du$ njih <e

biti najmanji otpor te"enju= 0ove"anjem stupnja de6orma!ije nastat <e e&ipsa: a jo' dodatnimpove"anjem stupnja de6orma!ije iz e&ipse <e nastati ru$ni!a jer <e sve to"e te<i u smjeru po&umjera=

Ovava arateristi"na pojava od sabijanja poznata je ao doaz prin!ipa najmanjih opse#a: oji

#&asi%

bi&o oji ob&i povr'ine presijea prizmati"no# i&i !i&indri"no# tije&a <e od p&asti"ne de6orma!ije

uz dije&ovanje ontatno# trenja te$iti da popreimi ob&i povr'ine s najmanjim opse#om: u#rani"nom s&u"aju ob&i ru$ni!e: uz uvijet da je trenje izotropno i da je ve&i"ina trenja znatna=

Iz 6ormu&a!ije zaona najmanje# otpora proiz&azi prin!ip minimuma uupne ener#ije de6orma!ije: oji

#&asi%

stvarni ob&i tije&a u ravnote$i raz&iuje se od svih mo#u"ih ob&ia po tome 'to taj od#ovara

uupnoj ener#iji minima&ne vrijednosti= uo&io nisu u potpunosti ispunjeni uvjeti da je trenje izotropno i da je ve&i"ina 6atora trenja

znatna: prava! #ibanja "esti!a u ravnini oomitoj na prava! dje&ovanja de6orma!ijse si&e imaradija&an arater: a ob&i presijea se u tou pove"anja stupnja de6ormavije prati"i nemijenja=

@= +O0U)/KA: 1AO/TALA )A0RE1A)*A: KAKO )A/TA*U I KAKO /E O(*AŠ)*AVA

)A/TA)AK U/LI*E+ O(LIKOVA)*A +E,OR-IRA)*A /KICE=

0o#&edati str= @=: = i =

O(LIKOVA)*E +E,OR-IRA)*E- .I)TER)A /KRI0TA 1A I/0IT23 ;H




= )A KO*I )AČI) UT*EČE AT-O/,ERA KOVAČKE 0LA-E)E 0EČI )A 0OVRŠI)U

1ARI*AVA)O ČELIKA /KICIRATI O+)O/ OK/I+A)ATA I RE+UKTO)ATA: TE )AVE/TI

0RO+UKTE I1ARA)*A: KO*I I1A1IVA*U )AUL*IČE)*E I RA1UL*IČE)*E 0OVRŠI)E

1ARI*AVA)O ČELIKA

0odru"je preporu"&jivo za provoGenje za#rijavanja je desno donje podru"je s obzirom na sadr$aj

osidanasa i redutnata i te$nji da se naGe na #rani"noj rivu&ji ada <e utje!aj atmos6ere biti

neutra&an= (&a#o osidiraju<i s&oj mo$e biti po$e&jan jer 'titi materija& od nau#&ji"enja 7CO pe< je

mutna: redutant9 i&i razu#&ji"enja 7CO; pe< je bistra: osidant9=Kisi vr'i osida!iju=Uo&io ima

sumporaon pri visooj temperaturi rea#ira s vodenom parom i pretvara se u su&6atnu ise&inu=

OK/I+A)T 5 CO;: B;O 7vodena para9: O;

RE+UKTA)T 5 CO: B;

/O; 5 sumporov diosid 7ao #orivo nije "isto9

); 5 4;?? 48??C: neutra&an: on je ba&&ast

)A*VIŠE 5 CBF: C;B@: C8B: CFB4? 5 iz#araju

+I-)I 0LI)OVI 5 CO;: CO: B;: B;O: /O;: O;: );

CO; 5 produ!t potpuno# iz#aranja ada je dovo&jan pristup isia iz zraa: osidant: TXH?C spaja se

s $e&jezom u CO;D,eQ,eODCO: atmos6era ova"e pe"i je zama#njena uo&io imamo vi'e CO: a

uo&io imamo vi'e CO; atmos6era je bistra

B; 5 ? 4??C: 4?? a&orija se mora potro'iti: uo&io je X4??C potrebno je potro'iti @8; a&orije: tro'i

se jao puno ener#ije na isparavanje

O(LIKOVA)*E +E,OR-IRA)*E- .I)TER)A /KRI0TA 1A I/0IT23 ;@




/O; 5 spaja se s vodom u sunpornu ise&inu: B;/OF vr&o a#resivan spoj

O; 5 izaziva osida!iju I dje&uje na stvaranje ob#ora

); 5 4;?? 48??C neutra&an: > u zrau: on je ba&ase: ru'i orisnost jer #a moramo #rijati I to iz

raz&o#a uo&io $e&imo sprije"iti osida!iju

= )AVE/TI KO*O- /E KO)/TRUKCI*O- KA)ALA 1A VI*E)AC O/IURAVA 0OVEČA)*E

+I)A-IČKE ČVR/TOČE= VO+ITI RAČU)A O 0O/TU0KU TO0LO O(LIKOVA)*A T*= I1)A+

TE-0ERATURE REKRI/TALI1ACI*E=

Kana& za vijena! mora biti dimenzioniran tao da mo$e primiti vi'a materija&a a da pri tome ne bude u

potrunosti ispunjen= Kana& se sastoji on tzv= mosta 'irine b i visine !: i pro'ireno# dije&a 'irine b 4 i visine

!4= ,un!ija mosta je ote$ati te"enje materija&a i time materija& prvo popunjava prostor #ravure i te

onda zapo"inje otje!ati u vijena!= Ovo su$eno mjesto predstav&ja mjesto pove"ano# otpora te"enju: a

zahtijeva pove"anje si&a a time i naprezanja u de6ormiraju"em materija&u= Uupno F?> uupne

ener#ije ovanja tro'i se na 6ormiranje vijen!a i mora se ra"unati sa ?> popunjenosti ana&a za

vijena!= -aseni udio vijen!a u obratu od 4 # jr H?> a od ve"ih se smanjuje=

M= RA1LO KRIVL*E)*A /TA0A*ICA KAKO /E R*EŠAVA U 0RAK/I

0romjena tehno&o'e arte 5 ad su &o'e stapaji!e%

masa pove"ana na 4F?? # ve"e dimenzije produ$eno vrijeme #rijanja na ;h 7da bi 'to manje naprezanja u'&o u materija& 5 du&jim i ne

na#&im za#rijavanjem9 samo jedno do#rijavanje umjesto dva ne'to ve"i promjer da se ne preinu v&ana od toarenja ne'to je promjenjena i top&insa obrada

4?= 0O+*ELA / A/0EKTA E)ERET/KIB 1)AČA*KI: /KICA I +I*ARA-

Ener#etse zna"aje%





nazivna si&a oristan rad broj udara!a broj oretaja brzina a&ata sna#a motora moment 7od va&ja9

11.3. GRUPA 8C9

4= 0O+*ELA ALATA U 0O/TU0CI-A KOVA)*A

U postup!ima ovanja na%

top&o ovanje h&adno ovanje

0o retanju a&ata%





obrada miruje obrada rotira obrada trans&atira i rotira

;= 0O+*ELA /TRO*EVA 0RE-A )AČI)U +*ELOVA)*A I E)ERET/KI- 1)AČA*KA-A

Kova"e strojeve prema pre6ormansama dije&imo na%

strojevi sa #arantiranom si&om 5 na s&i!i 4;=: priazana je hidrau&i"na pre'a: ao tipi"ni

predstavni ove #rupe= Ovi strojevi imaju u postupu ob&iovanja za#arantiranu masima&nu

si&u: do su osta&e mo#u"e ve&i"ine 7rad i put9 varijabi&ne= Kod ovih strojeva je raspo&o$iva si&a

o#rani"ena: i ada si&a dosti#ne masima&an iznos oju pre'a daje: pritisiva" 7$i#: a&at9 pre'e

se zaustav&ja i bi&o oja da&jna de6orma!ija postaje nemo#u<a=

strojevi sa #arantiranim hodom a&ata 5 u ovom je s&u"aju hod a&ata o#rani"en: do su osta&e

dvije vrijednosti 7si&a i rad9 varijabi&ne= 0redstavni ove #rupe strojeva je mehani"a o&jenasta

pre'a i es!entar pre'a=

strojevi sa #arantiranim radom odnosno ener#ijom de6orma!ije 5 ovde je raspo&o$ivi rad ona

ve&i"ina aja je o#rani"ena: do su osta&e dvije ve&i"ine 7si&a i hod a&ata9 varijabi&ne=

O(LIKOVA)*E +E,OR-IRA)*E- .I)TER)A /KRI0TA 1A I/0IT23 ;M




8= 0O+*ELA UKOV)*A: )AČI) KOVA)*A I 0RI(LI)O (RO* U+ARACA /KICIRATI=

1AVRŠ)O 5 KOVAČKE RAVURE

zavr'na #ravura 5 s&u$i za o&iovanje #otovo# otova sa vijen!emP zF udar!a

prethodna #ravura 5 uje se ob&i veoma b&iza zavr'nom ob&iu: nema ana&a za vijena!= (roj

udara!a je 4:H 5 ;Y ve<i od zavr'ne pripremno 5 prethodna #ravura 5 priprema se umjesto prethodne #ravure od ovanja

omada s&o$eno# ob&ia: ; 5 H udara!a

0RI0RE-)O 5 KOVAČKE RAVURE

#ravure za utisivanje 5 daje ob&i materija&a: udara se samo jednom: rijeGe ; 5 8 puta bez

zaretanja #ravura za smanjenje presijea 5 smanjenje popre"no# presijea matzerija&a: 4 5 8 udar!a

bez zaretanja #ravura za savijanje 5 savijanje se vr'i prete$no jednim udar!em: rijeGe ; 5 8 udar!a bez

zaretanje #ravura za uva&jivanje ob&ia 5 znatno pove"anje jednih na ra"un smanjenja dru#ih popre"nih

presijea: najmanje tri udar!a: masima&no 5 4?: pos&ije svao# udar!a zare"e se za M? #ravura za izdu$ivanje 5 s&u$i za pove"anje du$ine po"etno# ob&ia na ra"un popre"no#

presijea: uje se s neo&io udara!a: sa istovremenim zaretanjem #ravura za sabijanje 5 omad se sabija od neo&io udara!a #ravura za odsije!anje 5 s&u$i za razdvajanje otova od 'ipe po zavr'etu ovanja: jedan

udara!

F= TE-EL*)E 1)AČA*KE KO*E -ORA I-ATI UKOVA)*

-aterija& za izradu uovnja mora imati visou $i&avost i dinami"u "vrsto<u: ve&iu tvrdo"u: dobru

proa&jivost: otporan na razu#&i"avanje: otporan na top&inso 5 mehani"a optere"enja: re&ativno je6tin:

otporan na na#&e temperaturne promjene: trvrde povr'ine otporne na tro'enje=

Kao bismo to posti#&i &e#iramo #a s%

-o 5 pove"anja otpornost tro'enju: "vrsto"u pri povi'enim temperaturama

O(LIKOVA)*E +E,OR-IRA)*E- .I)TER)A /KRI0TA 1A I/0IT23 8?




5 tvrdi arbidi otporni na visoe temperature

Cr 5 arbidi pove"avaju proa&jivost i otpornost na habanje

-n 5 u&anja sumpor

/i 5 u&anja isi

)i 5 pobo&j'ava $i&avost

V 5 daje sitnozrnatost

H= +IO(E)A 0LOBA 5 O/)OV)O 0RAVILO I I1)I-KE /KICE=

Kao bi se otiva mo#ao izvaditi iz uovnja: on se radi u dva dije&a tj=: diobena p&oha dije&i uovanj nadva dije&a:na #ornji i donji dio= On mora biti odreGen tao da o&a'a te"enje materija&a u #ravuri: a

istovremeno nesmije ote$avati onstru!iju a&ata= 0ostav&ja se na podru"ju najve"e dimenzije tj=

masima&no# presjea= Od to# se pravi&a odstupa samo ao je mo#u"a znatna u'teda materija&a od

rzanja vijen!a: a treba voditi bri#u i o omp&i!iranosti a&ata za rzanje vijen!a=

@= )A 0RI-*ERU KOVA)*A OTKOVKA 1U0ČA)IKA: O(*A/)ITI I )AVE/TI O/)OV)E

-EBA)I1-E TROŠE)*A RAVURE= O1)AČITI KO*I -EBA)I1A- )A KO*E- +I*ELU

RAVURE +*ELU*E=





B 5 mehani"o tro'enje us&ijed trenja: rje'enje% podmazivanje uovnja naj"e'<e #ra6itnim mazivom

+ 5 de6orma!ija povr'ine smi!anjem

T0 5 top&inse puotine

TR 5 termi"o razaranje

1-O 5 zamor materija&a us&ijed mehani"o# optere"enja

= 0O*AVA ,LOK)I U 0O/TU0KU KOVA)*A TEŠKIB OTKOVAKA= )A KO*I /E )AČI) O)E

UKLA)*A*U

,&one su unutra'nje #re'e "e&ia u ob&iu vr&o usih puotina oje znatno po#or'avaju va&itetu

"e&ia= /&onost "e&ia stvaranju 6&oni raste sa ve&i"inom mase i povr'ine presjea otova=

/manjenjem sadr$aja vodia u ta&ini znatno se smanjuje mo#u<nost pojave 6&on= )aj"e'<i na"in

sprje"avanja nastana 6&oni je top&insa obrada otova:nje#ovo zadr$avanje na temperaturi @??C

du$e vremena u podru"ju per&itne pretvorbe=

= A)I1OTRO0I*A -EBA)IČKIB /VO*/TAVA: 1AŠTO *E O)A )E-I)OV)A I KAKO )A/TA*E U

REAL)I- 0O/TU0CI-A O(LIKOVA)*A: TE KAKO /E )*E)A 0O*AVA KORI/TI +A (I /E

0O(OL*ŠALA -EBA)IČKA /VO*/TVA OTKOVA)O KO-A+A= 0RIKA1 KORIŠTE)*A

0RAVCA VLAKA)A I /VO*/TVA A)I1OTRO0I*E 1A RA1LIČITE 0RI-*E)E OTKOVAKA

Anizotropija je usmjerenost mehani"ih svojstava: raz&i"ita u raz&i"itim smjerovima= /vojstva materija&a

variraju ovisno o smjeru v&aana: treba paziti da se smjer podudara sa smjerom masima&no#

naprezanja= Kovanje zup"ania 5 sabijanjem sirov!a dobivamo povo&jnije usmjerenje v&aana i tim

bo&ja mehani"a svojstva=

O(LIKOVA)*E +E,OR-IRA)*E- .I)TER)A /KRI0TA 1A I/0IT23 8;




M= O(*A/)ITE 0RERI*AVA)*E I 0REARA)*E ČELIKA= KAKO O(*AŠ)*AVA-O OVE 0O*AVE

TE KO*E /U *OŠ TI0IČ)E REŠKE KAO 0O/L*E+ICA )EA+EKVAT)O 1ARI*AVA)*A

ČELIČ)O 0RI0RE-KA

0re#rijavanje i pre#aranje pos&jedi!a su previsoe temperature ojoj je "e&i bio iz&o$en: ao rezu&tat

dobivamo ohezija rista&a "e&ia je bitno smanjena: a mehani"a svojstva otova po#or'ana=

UT*ECA* 0RERI*AVA)*A 5 ovisi o emijsom sastavu "e&ia: visini temperature: te o trajanju

iz&o$enosti na toj visooj temperaturi= Ova se pojava tuma"i time 'to je sumpor u zrnu "e&ia od

visoih temperatura i du$e# iz&a#anja istoj temperaturi ve$e -n/ i ,e/ te di6undira na #rani!ama

austenitno# zrna= E6et di6uzije 5 smanjena $i&avost: istez&jivost i ontra!ija "e&ia: "vrsto<a nije

promjenjena: pre#rijan "e&i s&on je rhom &omu= -o$e se ispraviti di6uzijsim $arenjem na visooj

temperaturi i&i ovanjem s ve&iim stupnjem de6orma!ije=

0OVRŠI)/KO 0REARA)*E 5 nastaje od iz&a#anja temperaturi ve"oj od ϑp: zbo# s&obodno# isia

u atmos6eri pe<i= Kisi di6undira na #rani!e zrna te stvara osid oji dje&uje ao .ob&o#a2 ooaustenitno# zrna= 0os&jedi!a 5 ve&ia rhost "e&ia u h&adnom stanju: ma&a ob&iov&jivost od ovanja:

te stvaranje #rubih puotina= Ovao pre#aren "e&i je nepovratno uni'ten: a ovanjem se mo$e posti"i

minima&no pobo&j'anje mehani"ih svojstava= 0ovr'ina otova se nemo$e obraditi sidanjem "esti!a

da se isprave po#re'e=

4?= TRI TE-EL*)E VELIČI)E KO*E ULA1E U 0RORAČU) E)ERI*E KOVA)*A

0RE-AU(KI)U (IT)IB +A /E O+RE+I -A/A 0A+A*UČIB +I*ELOVA (ATA= ŠTO /E /

)*I-A U1I-A U O(1IR I )A KO*I )AČI)





0000 pV W ⋅⋅= ε

P #dje je%

V? 5 vo&umen otova Z? 5 stupanj de6orma!ije pos&jednje# udar!a

p? 5 radni pritisa pos&jednje# udar!a

W W W W += 0

P #dje je%

? 5 rad za ovanje otova 5 rad za ovanje vijen!a

( ) ( ) rm D D D

DW σ ⋅⋅⋅+⋅

+⋅⋅−⋅= −5

2

1075,0201,10005,011800

P #dje je%

+ 5 najve"i promjer u horizonta&noj ravnini [rm 5 "vrsto"a materija&a u pos&jednjoj 6azi pro!esa ovanja 5 uupni de6orma!ijsi rad pos&jednje# udar!a

( ) GG

W G

p ⋅÷=

=

8,15,1

1800

P #dje je%

5 si&a padaju"ih dije&ova bata p 5 stvarna potrebna si&a padaju"ih dije&ova bata

Documents

Oblikovanje Deformiranjem_Interna Skripta Za Ispit