SKRIPTA ZA DRŽAVNI ISPIT1.USTAV

Što je Ustav?Temeljni i najviši pravni akt jedne države na temelju kojeg se donose zakoni. Uređuje organizaciju i ustroj vlasti te jamči ustavna pravna građana.

Kada je ustav donesen?Donesen je 21.12.1990., a proglašen 22.12.1990 – Božićni ustav. Suverenost je uspostavljena 25.1.1991 Deklaracijom o uspostavi suverene i samostalne RH.Izmjene Ustave bile su 1997, 2000. i 2001.

Tko donosi ustav?Hrvatski Sabor. Ustav može mijenjati Hrvatski sabor 2/3 većinom svih zastupnika.

Kakva je po ustavu RH? Temeljne odredbe ustava?RH jedinstvena je i nedjeljiva demokratska i socijalna država.Vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana.Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem.

Da li RH može sklapati savez sa drugim državama?RH sklapa saveze s drugim državama zadržavajući pravo da sama odlučuje o prenesenim ovlastima i pravo da slobodno iz njih istupa. Zabranjeno je pokretanje postupka udruživanja RH u saveze u kojim bi udruživanje dovelo do obnavljanja jugoslavenskog državnog zajedništva.O udruživanju prethodno odlučuje Hrvatski sabor 2/3 većinom, a odluka se donosi na referendumu većinom glasova ukupnog broja birača u državi.

Tko je nositelj suvereniteta (definicija i prostiranje)?Suverenitet RH neotuđiv je, nedjeljiv i neprenosiv.Suverenitet se prostire nad njezinim kopnenim područjem, rijekama, jezerima, prokopima, unutrašnjim morskim vodama, teritorijalnim morem te zračnim prostorom iznad tih područja.RH ostvaruje, u skladu s međunarodnim pravom, suverena prava i jurisdikciju u morskim područjima i u podmorju Jadranskoga mora izvan državnoga područja do granica sa susjedima.

Koje su najviše vrednote ustavnog poretka i temelj za tumačenje Ustava?Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav

Koje su temeljne odredbe Ustava RH?Temeljne odredbe Ustava jesu:

1. RH je jedinstvena i nedjeljiva demokratska i socijalna država, 2. suverenitet je neotuđiv, nedjeljiv i neprenosiv, 3. najviše vrednote,4. trodioba vlasti, 5. ustavnost i zakonitost (suglasnost zakona i drugih propisa s Ustavom), 6. slobodno osnivanje političkih stranaka, 7. oružane snage štite suverenitet i neovisnost te brane teritorijalnu cjelovitost, 8. granice RH mogu se mijenjati samo odlukom Hrvatskog sabora,9. zabrana progonstva, oduzimanja državljan., izručivanja drugoj državi, te zaštita interesa hrvat. državljan. u stranoj državi,10. grb, zastava i himna11. službena upotreba hrvatskog jezika i latiničnog pisma,12. Zagreb - glavni grad RH.

Koja područja obuhvaća Ustav?1. izvorišne osnove2. temeljne odredbe3. zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda4. ustrojstvo državne vlasti5. Ustavni sud RH6. mjesna, lokalna i regionalna samouprava7. međunarodni ugovori8. promjene Ustava

Kakav je odnos Ustava, zakona i propisaZakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom - načelo ustavnosti, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom - načelo zakonitosti

1

Objasnite načelo diobe vlasti.U RH državna je vlast ustrojena na načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu a ograničena je Ustavom zajamčenim pravom na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.Načelo diobe vlasti uključuje oblike međusobne suradnje i uzajamne provjere nositelja vlasti propisane Ustavom i zakonom.

Koja su obilježja hrvatske državnosti?Obilježja hrvatske državnosti su grb, zastava i himna.

Objasnite osnivanje političkih stranaka.Osnivanje političkih stranaka je slobodno.Unutarnje ustrojstvo političkih stranaka mora biti sukladno temeljnim ustavnim demokratskim načelima.Stranke moraju javno polagati račun o porijeklu svojih sredstava i imovine.Protuustavne su političke stranke koje svojim programom ili nasilnim djelovanjem smjeraju podrivanju slobodnoga demokratskog poretka ili ugrožavaju opstojnost RH. O protuustavnosti odlučuje Ustavni sud Republike Hrvatske.Zakonom se uređuje položaj i financiranje političkih stranaka.

Koja je uloga oružanih snaga?Oružane snage štite njezin suverenitet i neovisnost te brane njenu teritorijalnu cjelovitost.Oružane snage mogu prijeći njezine granice ili djelovati preko njezinih granica samo na temelju prethodne odluke Hrvatskoga sabora.Oružane snage mogu prijeći granice u sklopu vježbi u okviru međunarodnih obrambenih organizacija kojima je RH pristupila ili pristupa na temelju međunarodnih ugovora te radi pružanja humanitarne pomoći i bez prethodne odluke Hrvatskoga sabora.

Kako se mogu mijenjati granice RH?Granice se Republike Hrvatske mogu mijenjati samo odlukom Hrvatskoga sabora.

Stjecanje i prestanak hrvatskog državljanstva?Hrvatsko državljanstvo, njegovo stjecanje i prestanak uređuje se zakonom.Državljanin Republike Hrvatske ne može biti prognan iz Republike Hrvatske niti mu se može oduzeti državljanstvo, a ne može biti ni izručen drugoj državi.RH štiti prava i interese svojih državljana koji žive ili borave u inozemstvu i promiče njihove veze s domovinom.Dijelovima hrvatskog naroda u drugim državama jamči se osobita skrb i zaštita RH.

Opišite grb, zastavu i himnu RH.Grb RH povijesni je hrvatski grb čija je osnovica 25 naizmjeničnih crvenih i bijelih (srebrenih) polja. U kruni se nalazi 5 starih hrvatskih grbova:

- najstariji poznati grb RH (na plavom polju žuta šesterokraka zvijezda s bijelim mladim mjesecom)- grb dubrovačke republike (na modrom polju dvije crvene grede)- grb Dalmacije (tri žute leopardove glave)- grb Istre (koza žuta, crveni rogovi i papci)- grb Slavonije (plavo polje s dvije poprečne bijele grede, između crveno polje i kuna, plavo polje gore sa žutom

šesterokutnom zvijezdom)Zastava RH sastoji se od tri boje: crvene, bijele i plave, s povijesnim hrvatskim grbom u sredini. Omjer širine i dužine je 1:2Himna je Republike Hrvatske »Lijepa naša domovino«.Grbom, zastavom i himnom predstavlja se RH i izražava pripadnost

Uporaba pisma i jezika.U RH u službenoj je uporabi hrvatski jezik i latinično pismo.U pojedinim lokalnim jedinicama uz hrvatski jezik i latinično pismo u službenu se uporabu može uvesti i drugi jezik te ćirilično ili koje drugo pismo pod uvjetima propisanima zakonom.

Koje su temeljne slobode i prava čovjeka?Svatko u RH ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama.Svi su pred zakonom jednaki.

Što je s pripadnicima nacionalnih manjina?U RH jamči se ravnopravnost pripadnicima svih nacionalnih manjina.Nacionalna manjina je skupina hrvatskih državljana čiji pripadnici su tradicionalno nastanjeni na teritoriju RH, a njeni članovi imaju etnička, jezična, kulturna i/ili vjerska obilježja različita od drugih građana i vodi ih želja za očuvanjem tih obilježja.Ravnopravnost i zaštita prava nacionalnih manjina uređuje se ustavnim zakonom koji se donosi po postupku za donošenje organskih zakona.Zakonom se može, pored općega biračkog prava, pripadnicima nacionalnih manjina osigurati posebno pravo da biraju svoje zastupnike u Hrvatski sabor.Pripadnicima svih nacionalnih manjina jamči se sloboda izražavanja nacionalne pripadnosti, slobodno služenje svojim jezikom i pismom i kulturna autonomija, odgoj i obrazovanje na svojem jeziku, upotreba znamenja i simbola, kulturna autonomija, pravo na

2

očitovanje vjere, pristup medijima, zastupljenost u predstavničkim tijelima na državnoj i lokalnoj razini i u upravnim i pravosudnim tijelima…

U kojem se slučaju mogu ograničiti slobode i prava čovjeka?Slobode i prava mogu se ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje.Svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju.

U doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti države, te velikih prirodnih nepogoda pojedine slobode i prava zajamčena Ustavom mogu se ograničiti. O tome odlučuje Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom svih zastupnika, a ako se Hrvatski sabor ne može sastati, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, Predsjednik Republike.Opseg ograničenja mora biti primjeren naravi pogibelji, a za posljedicu ne može imati nejednakost osoba s obzirom na rasu, boju kože, spol, jezik, vjeru, nacionalno ili socijalno podrijetlo.

Koja se prava i slobode ne mogu ograničiti niti u slučaju neposredne opasnosti?Niti u slučaju neposredne opasnosti za opstanak države ne može se ograničiti primjena odredbi Ustava o pravu na život, zabrani mučenja, surovog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, o pravnoj određenosti kažnjivih djela i kazni, te o slobodi misli, savjesti i vjeroispovijedi.

Sindikalno organiziranje i pravo na štrajk?Svi zaposleni imaju pravo osnivati sindikate i slobodno u njih stupati i iz njih istupati. Sindikati mogu osnivati svoje saveze i udruživati se u međunarodne sindikalne organizacije. U oružanim snagama i redarstvu zakonom se može ograničiti sindikalno organiziranje.

Koje su mogućnosti izjavljivanja žalbe?Jamči se pravo na žalbu protiv pojedinačnih pravnih akata donesenih u postupku prvog stupnja pred sudom ili drugim ovlaštenim tijelom.Pravo na žalbu može biti iznimno isključeno u slučajevima određenima zakonom ako je osigurana druga pravna zaštita.Pojedinačni akti državne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti moraju biti utemeljeni na zakonu.Zajamčuje se sudska kontrola zakonitosti pojedinačnih akata upravnih vlasti i tijela koja imaju javne ovlasti.

Koja su osobna i politička prava?- Pravo na život. (nema smrtne kazne)- Nepovredivost čovjekove slobode i osobnosti (nikomu se ne smije oduzeti ili ograničiti sloboda, osim kada to odluči sud).- Zabrana zlostavljanja ili podvrgavanja liječničkim ili znanstvenim pokusima.- Zabrana prisilnog rada- Zabrana uhićenja ili pritvora bez sudskog naloga (mora biti pročitan i uručen uhićeniku; može i bez sudbenog naloga ako

postoji osnovana sumnja za teško kazneno djelo – mora odmah biti obaviještena o razlozima uhićenja i o svojim pravima; - Pravo žalbe. Svaka se osoba koja je uhićena ili pritvorena ima pravo žaliti sudu, koji će bez odgode odlučiti o zakonitosti

lišenja slobode.- Čovječno i dostojanstveno postupanje prema uhićeniku ili osuđeniku- Pritvorenik ima pravo u najkraćem roku biti izveden pred sud i biti oslobođen ili osuđen- Pravo na odštetu i javnu ispriku svakom tko je bio nezakonito lišen slobode ili osuđen- Svi su jednaki pred sudovima i drugim državnim tijelima koja imaju javne ovlasti.- Svatko je nedužan dok mu se pravomoćnom sudskom presudom ne utvrdi krivnja.- Nitko ne može biti kažnjen za djelo koje prije nego je počinjeno nije bilo utvrđeno zakonom ili međunarodnim pravom kao

kazneno djelo. Ako zakon nakon počinjenog djela odredi blažu kaznu, odredit će se takva kazna.- Nikome se ne može ponovno suditi za kazneno djelo za koje je već oslobođen ili osuđen- Pravo na slobodno kretanje i biranje boravišta.- Pravo napuštanja teritorija RH i povratka u domovinu- Pravo na utočište u RH (osim ako su progonjeni za nepolitičke zločine i djelatnosti oprečne načelima međunarodnog prava).- Stranac koji se zakonito nalazi na teritoriju RH ne može biti protjeran ni izručen drugoj državi, osim kad se mora izvršiti

odluka donesena u skladu s međunarodnim ugovorom i zakonom.- Dom je nepovrediv (Sud može nalogom odrediti pretraživanje. Pravo stanara je da sa 2 svjedoka bude nazočan pretrazi.

Može i bez naloga ako je potrebno za uhićenje počinitelja kaznenog djela ili otklanjanja ozbiljne opasnosti po život i zdravlje ljudi ili imovinu većeg opsega. Pretraga se radi u nazočnosti svjedoka)

- Pravna pravna zaštita osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti.- Sloboda i tajnost dopisivanja i svih drugih oblika općenja- Sigurnost i tajnost osobnih podataka. (Bez privole ispitanika, osobni se podaci mogu prikupljati, obrađivati i koristiti samo uz

uvjete određene zakonom. Zabranjena je uporaba osobnih podataka suprotna utvrđenoj svrsi njihovoga prikupljanja.)- Sloboda mišljenja i izražavanja misli. (Sloboda tiska, sloboda govora i sloboda osnivanja svih ustanova javnog priopćavanja.

Zabranjuje se cenzura. Novinari imaju pravo na slobodu izvještavanja i pristupa informaciji. Jamči se pravo na ispravak svakomu komu je javnom viješću povrijeđeno Ustavom i zakonom utvrđeno pravo.)

3

- Zabranjeno je i kažnjivo svako pozivanje ili poticanje na rat ili uporabu nasilja, na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju ili bilo koji oblik nesnošljivosti.

- Sloboda savjesti i vjeroispovijedi (Sve vjerske zajednice jednake su pred zakonom i odvojene od države. Mogu u skladu sa zakonom, javno obavljati vjerske obrede, osnivati škole, učilišta, druge zavode, socijalne i dobrotvorne ustanove te upravljati njima, a u svojoj djelatnosti uživaju zaštitu i pomoć države.)

- Pravo na javno okupljanje i mirni prosvjed u skladu sa zakonom.- Pravo na slobodno udruživanje (radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politička,

nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve. Radi toga svatko može slobodno osnivati sindikate i druge udruge, uklju -čivati se u njih ili iz njih istupati u skladu sa zakonom. Pravo slobodnog udruživanja ograničeno je zabranom nasilnog ugrožavanja demokratskoga ustavnog poretka, te neovisnosti, jedinstvenosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske.)

- Pravo svakog državljana da pod jednakim uvjetima sudjeluje u obavljanju javnih poslova i bude primljen u javne službe.- Opće i jednako biračko pravo s navršenih 18 godina svih hrvatskih državljana (Ostvaruje se na neposrednim izborima tajnim

glasovanjem. U izborima za sabor i Predsjednika osigurava se državljanima koji se zateknu izvan granica)- Pravo na slanje predstavki i pritužbi, davati prijedloge državnim i drugim javnim tijelima i dobiti na njih odgovor.- Vojna obveza i obrana Republike Hrvatske dužnost je svih za to sposobnih državljana.

Služenje vojnog roka?Vojna obveza i obrana Republike Hrvatske dužnost je svih za to sposobnih državljana.Dopušten je prigovor savjesti onima koji poradi svojih vjerskih ili moralnih nazora nisu pripravni sudjelovati u obavljanju vojničkih dužnosti u oružanim snagama. Te su osobe obvezane ispunjavati druge dužnosti određene zakonom.

Koja su prava uhićenika, optuženika ili osumnjičenika? U slučaju sumnje ili optužbe zbog kažnjivog djela osumnjičenik, okrivljenik ili optuženik ima pravo:

- da u najkraćem roku bude obaviješten na jeziku koji razumije o razlozima optužbe i dokazima koji ga terete- da ima odgovarajuće vrijeme i mogućnost za pripremu obrane- na branitelja i nesmetano uspostavljanje veze s braniteljem,- da se brani sam ili uz branitelja po vlastitom izboru, a ako nema dovoljno sredstava ima pravo na besplatnog branitelja,- da mu se sudi u njegovoj nazočnosti, - da ispituje svjedoke optužbe i zahtijeva da se osigura nazočnost i ispitivanje svjedoka obrane pod istim uvjetima- na besplatnu pomoć tumača ako ne razumije ili ne govori jezik koji se upotrebljava na sudu.

Ne smije se siliti da prizna krivnju.Dokazi pribavljeni na nezakonit način ne mogu se uporabiti u sudskom postupku.Kazneni postupak može se pokrenuti samo pred sudom na zahtjev ovlaštenog tužitelja.Kaznena osuda za teška kaznena djela može, u skladu sa zakonom, imati za posljedicu gubitak stečenih ili zabranu stjecanja na određeno vrijeme nekih prava na obavljanje određenih poslova.

Koja su gospodarska, socijalna i kulturna prava?- Pravo vlasništva. (Vlasništvo obvezuje. Nositelji vlasničkog prava i njihovi korisnici dužni su pridonositi općem dobru. Strana

osoba može stjecati pravo vlasništva uz uvjete određene zakonom. Jamči se pravo nasljeđivanja. Zakonom je moguće u interesu Republike Hrvatske ograničiti ili oduzeti vlasništvo, uz naknadu tržišne vrijednosti).

- Poduzetnička i tržišna sloboda temelj su gospodarskog ustroja Republike Hrvatske. (Država osigurava jednak pravni položaj na tržištu. Zabranjena je zlouporaba monopolskog položaja. Država potiče gospodarski napredak i socijalno blagostanje građana i brine se za gospodarski razvitak svih svojih krajeva. Inozemnom ulagaču jamči se slobodno iznošenje dobiti i uloženog kapitala. Poduzetnička se sloboda i vlasnička prava mogu iznimno ograničiti zakonom radi zaštite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi.

- Svatko je dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova, u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima. (Porezni se sustav temelji na načelima jednakosti i pravednosti.)

- More i druga prirodna bogatstva, stvari od osobitog kulturnoga, povijesnoga, gospodarskog i ekološkog značenja, za koje je zakonom određeno da su od interesa za Republiku Hrvatsku, imaju njezinu osobitu zaštitu. (zakon određuje način na koji se ta dobra mogu upotrebljavati te naknada za ograničenja kojima su podvrgnuti.)

- Hrvatska narodna banka je središnja banka RH. Ona je u svom je radu samostalna i odgovorna Hrvatskom saboru.- Pravo na rad i slobodu rada. (Slobodan izbor poziva i zaposlenja i svakomu je pod jednakim uvjetima dostupno svako radno

mjesto i dužnost. Svaki zaposleni ima pravo na zaradu kojom može osigurati sebi i obitelji slobodan i dostojan život; ima pravo na tjedni odmor i plaćeni godišnji odmor i ovih se prava ne može odreći.

- Pravo na socijalnu sigurnost i socijalno osiguranje. (Prava u svezi s porođajem, materinstvom i njegom djece uređuju se zakonom.)

- Slabim, nemoćnima i drugim, zbog nezaposlenosti ili nesposobnosti za rad, nezbrinutim osobama država osigurava pravo na pomoć za podmirenje osnovnih životnih potreba. Posebnu skrb država posvećuje zaštiti invalidnih osoba i njihovu uključivanju u društveni život. Ne može se zabraniti primanje humanitarne pomoći iz inozemstva.

- Pravo na zdravstvenu zaštitu- Pravo osnivanja sindikata i slobodnog stupanja te istupanja u njih. (udruživanje u međunarodne sindikalne organizacije; u

oružanim snagama i redarstvu zakonom se može ograničiti sindikalno organiziranje; poslodavci imaju pravo osnivati udruge)

- Pravo na štrajk. (u oružanim snagama, redarstvu, državnoj upravi i javnim službama može se ograničiti pravo na štrajk.)

4

- Obitelj je pod osobitom zaštitom države. (Brak i pravni odnosi u braku, izvanbračnoj zajednici i obitelji uređuju se zakonom.)- Država štiti materinstvo, djecu i mladež te stvara socijalne, kulturne, odgojne, materijalne i druge uvjete kojima se promiče

ostvarivanje prava na dostojan život.- Roditelji su dužni odgajati, uzdržavati i školovati djecu te imaju pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju djece.

Tjelesno i duševno oštećeno i socijalno zapušteno dijete ima pravo na osobitu njegu, obrazovanje i skrb. Djeca su dužna brinuti se za stare i nemoćne roditelje. Država osobitu skrb posvećuje maloljetnicima bez roditelja i onima za koje se ne brinu roditelji.

- Dužnost je svih da štite djecu i nemoćne osobe. (Djeca ne mogu biti primljena na rad prije zakonom određene dobi niti smiju biti prisiljavana na rad koji štetno utječe na njihovo zdravlje ili ćudoređe, niti im se takav rad smije dopustiti.)

- Osnovno je školovanje obvezatno i besplatno. Svakomu je dostupno, pod jednakim uvjetima, srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje u skladu s njegovim sposobnostima. Mogu se osnivati privatne škole i učilišta. Jamči se autonomija sveučilišta. Sveučilište samostalno odlučuje o svom ustrojstvu i djelovanju, u skladu sa zakonom.

- Jamči se sloboda znanstvenoga, kulturnog i umjetničkog stvaralaštva. Država štiti znanstvena, kulturna i umjetnička dobra kao duhovne narodne vrednote.

- Država potiče i pomaže skrb o tjelesnoj kulturi i športu.- Svatko ima pravo na zdrav život. Država osigurava uvjete za zdrav okoliš.

USTROJSTVO DRŽAVNE VLASTIHRVATSKI SABOR

Što je sabor i kako se imenuju zastupnici?Predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti.Ima najmanje 100, a najviše 160 zastupnika koji se biraju neposredno tajnim glasovanjem, na vrijeme od 4 godine. (14 zastupnika iz 10 izbornih jedinica, 5 zastupnika manjina i 6 zastupnika dijaspore-151)Za zastupnike u Hrvatskom Saboru može biti biran hrvatski državljanin sa navršenih 18. godina života.Izbori se održavaju najranije 30, a najkasnije 60 dana nakon isteka mandata ili raspuštanja sabora.Prvo zasjedanje održava se najkasnije 20 dana nakon provedenih izbora.Sabor se konstituira izborom predsjednika na prvoj sjednici na kojoj je nazočna većina zastupnika.Hrvatski sabor ima predsjednika i jednog ili više podpredsjednika.Unutarnje ustrojstvo i način rada Hrvatskoga sabora uređuje se poslovnikom.Poslovnik se donosi većinom glasova svih zastupnika.

Što se uređuje zakonom o izborima zastupnika u Sabor RH?Ovim zakonom se uređuje izbor zastupnika u Hrvatski državni sabor. Predsjednik RH raspisuje izbore za zastupnike i saziva Sabor na prvo zasjedanje. Za zastupnika može biti biran hrvatski državljanin s navršenih 18 godina.

Tijela za provedbu izbora zastupnika u Hrvatski Sabor su:- Državno izborno povjerenstvo - stalni (predsjednik i dva člana) i prošireni sastav (određuje se po prihvaćanju, utvrđivanju i objavi lista

izbornih jedinica)- Izborna povjerenstva izbornih jedinica - stalni (predsjednik i dva člana) i prošireni sastav (određuje se po prihvaćanju, utvrđivanju i objavi

lista izbornih jedinica),- Županijsko izborno povjerenstvo - stalni (predsjednik i dva člana) i prošireni sastav (određuje se po prihvaćanju, utvrđivanju i objavi lista

izbornih jedinica)- Općinska i gradska izborna povjerenstva - Birački odbori.

Koja su prava zastupnika?Zastupnici nemaju obvezujući mandat.Zastupnici primaju stalnu novčanu naknadu.Zastupnici imaju imunitet.Zastupnik ne može biti pritvoren ili kažnjen za izraženo mišljenje ili glasovanje u Hrvatskom saboru.Zastupnik ne može biti pritvoren niti se protiv njega može pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Hrvatskoga sabora.Zastupnik može biti pritvoren bez odobrenja sabora samo ako je zatečen da vrši kažnjivo djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina. O takvom se slučaju izvješćuje predsjednika Hrvatskoga sabora.Ako sabor nije na okupu, odobrenje da se zastupnik liši slobode ili da se protiv njega nastavi kazneni postupak daje i o njegovu pravu na imunitet odlučuje mandatno-imunitetno povjerenstvo, čiju odluku mora naknadno potvrditi Hrvatski sabor.

Kada se može zastupnicima produžiti mandat?Trajanje mandata zastupnicima u Hrvatskom saboru može se zakonom produžiti samo u slučaju rata.

U kojim slučajevima zastupniku prestaje mandat prije isteka vremena?1.ako podnese ostavku2. ukoliko mu je pravomoćnom sudbenom odlukom oduzeta poslovna sposobnost3. ukoliko je pravomoćnom sudbenom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju duljem od 6 mjeseci

5

4. smrću

Kako se može raspustiti sabor?Hrvatski sabor može se raspustiti radi raspisivanja prijevremenih izbora, ako to odluči većina svih zastupnika.Predsjednik Republike može sukladno raspustiti Hrvatski sabor ako na zahtjev Vlade da joj se da povjerenje Sabor ne izglasa povjerenje Vladi ili u roku ne donese proračun.

Kako sabor zasjeda?Hrvatski sabor redovito zasjeda dva puta godišnje: prvi put, između 15. siječnja i 15. srpnja i drugi put, između 15. rujna i 15. prosinca.Hrvatski sabor zasjeda izvanredno na zahtjev Predsjednika Republike, Vlade ili većine zastupnika.Predsjednik sabora može uz prethodno pribavljeno mišljenje klubova zastupnika parlamentarnih stranaka sazvati Hrvatski sabor na izvanredno zasjedanje.

O čemu odlučuje Sabor?- odlučuje o donošenju i promjeni Ustava, - donosi zakone, - donosi državni proračun,- odlučuje o ratu i miru,- donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskoga sabora, - donosi Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju obrane Republike Hrvatske, - ostvaruje građanski nadzor nad oružanim snagama i službama sigurnosti RH- odlučuje o promjeni granica Republike Hrvatske, - raspisuje referendum, - obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom, - nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nositelja javnih dužnosti odgovornih Hrvatskom saboru, u skladu s Ustavom i

zakonom, - daje amnestiju za kaznena djela, - obavlja druge poslove utvrđene Ustavom.

Kako sabor donosi odluke?Ako Ustavom nije drugačije određeno, Hrvatski sabor donosi odluke većinom glasova ukoliko je na sjednici nazočna većina zastupnika.Zakone (organski zakoni) kojima se uređuju prava nacionalnih manjina sabor donosi dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika.Zakone (organski zakoni) kojima se razrađuju Ustavom utvrđena ljudska prava i temeljne slobode, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela te ustrojstvo i djelokrug lokalne i područne (regionalne) samouprave sabor donosi većinom glasova svih zastupnika.Sjednice su Hrvatskoga sabora javne.

Tko ima pravo predlagati zakone i koje ovlasti sabor ima spram vladi?Pravo predlagati zakone ima svaki zastupnik, klubovi zastupnika i radna tijela sabora te Vlada. Zastupnici imaju pravo postavljati Vladi i pojedinim ministrima zastupnička pitanja.Najmanje jedna desetina zastupnika može podnijeti interpelaciju o radu Vlade Republike Hrvatske ili pojedinog njezinog člana.

Što je referendum?Hrvatski sabor može raspisati referendum o prijedlogu za promjenu Ustava, o prijedlogu zakona ili o drugom pitanju iz svog djelokruga.Predsjednik Republike može na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade raspisati referendum o prijedlogu promjene Ustava ili o drugom pitanju za koje drži da je važno za neovisnost, jedinstvenost i opstojnost Republike Hrvatske.Sabor će raspisati referendum u skladu sa zakonom ako to zatraži deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj.Na referendumu se odlučuje većinom birača koji su glasovali, uz uvjet da je referendumu pristupila većina od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj.Odluka donesena na referendumu obvezatna je.

Kada sabor može ovlastiti Vladu da uređuje uredbama?Hrvatski sabor može, najviše na vrijeme od godinu dana, ovlastiti Vladu Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz njegova djelokruga, osim onih koja se odnose na razradu Ustavom utvrđenih ljudskih prava i temeljnih sloboda, nacionalna prava, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela i lokalne samouprave.Uredbe ne mogu djelovati unatrag.Uredbe prestaju vrijediti istekom roka od godinu dana od dana dobivene ovlasti, ako Hrvatski sabor ne odluči drukčije.

Kako zakoni stupaju na snagu?Predsjednik Republike proglasit će zakone u roku od osam dana od kada su izglasani u Hrvatskom saboru.Ako Predsjednik Republike smatra da proglašeni zakon nije u skladu s Ustavom, može pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti zakona pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske.

6

Prije nego što stupe na snagu zakoni i drugi propisi državnih tijela objavljuju se u »Narodnim novinama«, službenom listu Republike Hrvatske.Zakon stupa na snagu najranije osmi dan od dana njegove objave

Što je s proračunom?Državni se prihodi i rashodi utvrđuju u državnom proračunu.U zakonu čija primjena traži financijska sredstva, moraju se predvidjeti njihovi izvori.

Kada sabor može osnivati istražna povjerenstva?Hrvatski sabor može osnivati istražna povjerenstva za svako pitanje od javnog interesa.Predsjednika istražnog povjerenstva bira većina zastupnika iz reda oporbenih zastupnika.

Što je imunitet?Zastupnici u Hrvatskom saboru imaju imunitet. To znači da zastupnik ne može biti pozvan na kaznenu odgovornost, pritvoren ili kažnjen za izraženo mišljenje ili glasovanje u Hrvatskom saboru.Zastupnik ne može biti pritvoren niti se protiv njega može pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Hrvatskoga sabora.Zastupnik može biti pritvoren bez odobrenja Hrvatskoga sabora samo ako je zatečen da vrši kažnjivo djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina.

Što je institut pučkog pravobranitelja?Pučki je pravobranitelj opunomoćenik Hrvatskoga sabora koji štiti ustavna i zakonska prava građana u postupku pred državnom upravom i tijelima koja imaju javne ovlasti.Pučkog pravobranitelja bira Hrvatski sabor na vrijeme od osam godina.U okviru institucije pučkog pravobranitelja osigurat će se zaštita ustavnih i zakonskih prava građana u postupcima koji se vode u Ministarstvu obrane, oružanim snagama i službama sigurnosti, zaštita prava građana pred tijelima lokalne i područne (regionalne) samouprave te zaštita prava na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu pred tijelima državne vlasti.

PREDSJEDNIK REPUBLIKE HRVATSKE

Koja je uloga predsjednika?Predsjednik predstavlja i zastupa RH u zemlji i inozemstvu. Predsjednik brine se za redovito i usklađeno djelovanje te za stabilnost državne vlasti.Predsjednik odgovara za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti RH.Predsjednik ne može obavljati nijednu drugu javnu ili profesionalnu dužnost.Nakon izbora Predsjednik podnosi ostavku na članstvo u političkoj stranci, o čemu obavještava Hrvatski sabor.

Tko zamjenjuje predsjednika u raznim slučajevima? U slučaju kraće spriječenosti uslijed odsutnosti, bolesti ili korištenja godišnjeg odmora, Predsjednik Republike može povjeriti predsjedniku Hrvatskoga sabora da ga zamjenjuje. O povratku na dužnost odlučuje Predsjednik Republike.U slučaju duže spriječenosti uslijed bolesti ili nesposobnosti, a posebno ako Predsjednik Republike nije u stanju odlučiti o povjeravanju dužnosti privremenom zamjeniku, predsjednik Hrvatskoga sabora preuzima dužnost privremenog predsjednika Repub-like na temelju odluke Ustavnog suda. Ustavni sud o tome odlučuje na prijedlog Vlade.U slučaju smrti, ostavke koja se podnosi predsjedniku Ustavnog suda Republike Hrvatske i o kojoj se obavještava predsjednik Hrvatskoga sabora, ili kada Ustavni sud utvrdi razloge za prestanak mandata Predsjednika Republike, dužnost privremenog pred-sjednika Republike po sili Ustava preuzima predsjednik Hrvatskoga sabora.Kada predsjednik Hrvatskoga sabora kao privremeni predsjednik Republike donosi akt o proglašenju zakona, akt supotpisuje predsjednik Vlade Republike Hrvatske.Izbori za novog Predsjednika Republike moraju se održati u roku od 60 dana od dana preuzimanja dužnosti privremenog predsjednika Republike.

Koje su ovlasti predsjednika?- raspisuje izbore za Hrvatski sabor i saziva ga na prvo zasjedanje, - raspisuje referendum u skladu s Ustavom, - povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja, na temelju raspodjele zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru i

obavljenih konzultacija, uživa povjerenje većine svih zastupnika, - daje pomilovanja, - dodjeljuje odlikovanja i priznanja određena zakonom, - obavlja druge dužnosti određene Ustavom,- na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, odlučuje o osnivanju diplomatskih misija i konzularnih ureda Republike

Hrvatske u inozemstvu- vrhovni je zapovjednik oružanih snaga,- imenuje i razrješuje vojne zapovjednike, u skladu sa zakonom,- Zajedno s Vladom surađuju u usmjeravanju rada sigurnosnih službi.

7

Koja je uloga predsjednika u vanjskoj politici?Predsjednik i Vlada surađuju u oblikovanju i provođenju vanjske politike.Predsjednik, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, odlučuje o osnivanju diplomatskih misija i konzularnih ureda Republike Hrvatske u inozemstvu.Predsjednik, na prijedlog Vlade i uz mišljenje nadležnog odbora sabora, donosi odluku o postavljanju i opozivu šefova diplomatskih misija Republike Hrvatske u inozemstvu, uz prethodni supotpis predsjednika Vlade.Predsjednik prima vjerodajnice i opozivna pisma inozemnih šefova diplomatskih misija.

Koja je uloga predsjednika glede rata i mira?Predsjednik je vrhovni zapovjednik oružanih snaga.Predsjednik imenuje i razrješuje vojne zapovjednike, u skladu sa zakonom.Na temelju odluke Hrvatskoga sabora Predsjednik Republike objavljuje rat i zaključuje mir.U slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti države Predsjednik Republike može, uz supotpis pred-sjednika Vlade, narediti uporabu oružanih snaga iako nije proglašeno ratno stanje.Za vrijeme trajanja ratnog stanja Predsjednik Republike može donositi uredbe sa zakonskom snagom na temelju i u okviru ovlasti koje je dobio od Hrvatskoga sabora. U slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti države, ili kad su tijela državne vlasti onemogućena da redovito obavljaju svoje ustavne dužnosti, Predsjednik Republike može, na prijedlog predsjednika Vlade i uz njegov supotpis, donositi uredbe sa zakonskom snagom.Predsjednik Republike podnijet će uredbe sa zakonskom snagom na potvrdu Hrvatskom saboru čim se bude mogao sastati.Ako Predsjednik Republike ne podnese uredbu Hrvatskom saboru na potvrdu ili Hrvatski sabor istu ne potvrdi, uredba sa zakonskom snagom prestaje važiti.Predsjednik Republike ima pravo sazvati sjednicu Vlade i predsjedavati tako sazvanoj sjednici Vlade.Predsjednik Republike može predložiti Vladi da održi sjednicu i razmotri određena pitanja.Predsjednik Republike može biti nazočan sjednici Vlade i sudjelovati u raspravi.

Koja je uloga predsjednika glede rada sigurnosnih službi?Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske, u skladu s Ustavom i zakonom, surađuju u usmjeravanju rada sigurnosnih službi.Imenovanje čelnika sigurnosnih službi, uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnog odbora Hrvatskoga sabora, supotpisuje Predsjednik Republike i predsjednik Vlade Republike Hrvatske.

Kada predsjednik može raspustiti sabor?Predsjednik Republike, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, a nakon savjetovanja s predstavnicima klubova zastupnika parlamentarnih stranaka može raspustiti Hrvatski sabor ako na zahtjev Vlade da se izglasa povjerenje, Hrvatski sabor Vladi izglasa nepovjerenje ili u roku od 120 dana od dana predlaganja ne donese državni proračun.Predsjednik Republike ne može na prijedlog Vlade raspustiti Hrvatski sabor dok traje postupak za utvrđivanje njegove odgovornosti za povredu Ustava.

Koje su odgovornosti predsjednika?Predsjednik Republike odgovoran je za povredu Ustava koju počini u obavljanju svojih dužnosti.Postupak za utvrđivanje posebne odgovornosti Predsjednika Republike može pokrenuti Hrvatski sabor 2/3 većinom svih zastupnika.O odgovornosti Predsjednika Republike odlučuje Ustavni sud Republike Hrvatske 2/3 većinom svih sudaca.Ustavni sud mora donijeti odluku o odgovornosti Predsjednika Republike Hrvatske za povredu Ustava u roku od 30 dana od dana zaprimanja prijedloga kojim se pokreće odgovornost Predsjednika Republike za povredu Ustava.Ako Ustavni sud Republike Hrvatske utvrdi njegovu odgovornost, Predsjedniku Republike prestaje dužnost po sili Ustava.

Koji su imuniteti predsjednika?Predsjednik Republike ima imunitet nepovredivosti.Predsjednik Republike ne može biti pritvoren niti se protiv njega može pokrenuti kazneni postupak bez prethodnog odobrenja Ustavnog suda.Predsjednik Republike može biti pritvoren bez odobrenja Ustavnog suda samo ako je zatečen da čini kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina. U takvom slučaju državno tijelo koje je Predsjednika Republike pritvorilo, dužno je o tome odmah obavijestiti predsjednika Ustavnog suda.

Tko predsjedniku pomaže pri obavljanju dužnosti?Predsjedniku Republike u obavljanju njegovih dužnosti pomažu savjetodavna tijela. Članove tih tijela imenuje i razrješuje Predsjednik Republike. Nisu dopuštena imenovanja koja su u suprotnosti s načelom diobe vlasti.Savjetodavni, stručni i drugi poslovi obavljaju se u Uredu Predsjednika Republike.

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

Što je vlada?Vlada Republike Hrvatske obavlja izvršnu vlast.Vladu Republike Hrvatske čine predsjednik, jedan ili više podpredsjednika i ministri.Bez odobrenja Vlade predsjednik i članovi Vlade ne mogu obavljati nijednu drugu javnu ili profesionalnu dužnost.

8

Kako se Vlada sastavlja?Članove Vlade predlaže osoba kojoj je Predsjednik Republike povjerio mandat za sastav Vlade.Odmah po sastavljanju Vlade, a najkasnije u roku od 30 dana od prihvaćanja mandata, mandatar je dužan program Vlade i Vladu predstaviti Hrvatskom saboru i zatražiti glasovanje o povjerenju.Vlada stupa na dužnost kad joj povjerenje iskaže većina svih zastupnika u Hrvatskom saboru.Predsjednik i članovi Vlade polažu svečanu prisegu pred Hrvatskim saborom. Tekst prisege utvrđuje se zakonom.Na temelju odluke Hrvatskoga sabora o iskazivanju povjerenja Vladi Republike Hrvatske, rješenje o imenovanju predsjednika Vlade donosi Predsjednik Republike uz supotpis predsjednika Hrvatskoga sabora, a rješenje o imenovanju članova Vlade donosi predsjednik Vlade uz supotpis predsjednika Hrvatskoga sabora.Ako mandatar ne sastavi Vladu u roku od 30 dana od dana prihvaćanja mandata, Predsjednik Republike mu može produžiti mandat za najviše još 30 dana.Ako ni u tom roku mandatar ne uspije sastaviti Vladu ili ako predložena Vlada ne dobije povjerenje Hrvatskoga sabora, Predsjednik Republike povjerit će mandat za sastav Vlade drugoj osobi.Ako Vlada ne bude sastavljena, Predsjednik Republike će imenovati privremenu nestranačku Vladu i istodobno raspisati prijevremene izbore za Hrvatski sabor.

Koje su uloge vlade?1. predlaže zakone i druge akte Hrvatskom saboru, 2. predlaže državni proračun i završni račun, 3. provodi zakone i druge odluke Hrvatskoga sabora, 4. donosi uredbe za izvršenje zakona, 5. vodi vanjsku i unutarnju politiku, 6. usmjerava i nadzire rad državne uprave, 7. brine o gospodarskom razvitku zemlje, 8. usmjerava djelovanje i razvitak javnih službi, 9. obavlja druge poslove određene Ustavom i zakonom.

Kome je Vlada odgovorna?Vlada je odgovorna Hrvatskom saboru. Predsjednik i članovi Vlade zajednički su odgovorni za odluke koje donosi Vlada, a osobno su odgovorni za svoje područje rada.

Pitanje povjerenja predsjedniku Vlade?Na prijedlog najmanje jedne petine zastupnika u Hrvatskom saboru može se pokrenuti pitanje povjerenja predsjedniku Vlade, pojedinomu njezinom članu ili Vladi u cjelini.Glasovanje o povjerenju Vladi može zahtijevati i njezin predsjednik.Ne može se raspravljati i glasovati o povjerenju prije nego protekne sedam dana od dana dostave prijedloga Hrvatskom saboru.Rasprava i glasovanje o povjerenju mora se provesti najkasnije u roku od 30 dana od dana dostave prijedloga Hrvatskom saboru.Odluka o nepovjerenju je donijeta ako je za nju glasovala većina od ukupnog broja zastupnika u Hrvatskom saboru.Ako Hrvatski sabor odbije prijedlog za izglasavanje nepovjerenja, zastupnici koji su ga postavili ne mogu ponovno podnijeti isti prijedlog prije isteka roka od šest mjeseci.Ako se izglasa nepovjerenje predsjedniku Vlade ili Vladi u cjelini, predsjednik Vlade i Vlada podnose ostavku. Ako se u roku od 30 dana ne izglasa povjerenje novom mandataru i članovima koje predlaže za sastav Vlade, predsjednik Hrvatskoga sabora obavijestit će o tome Predsjednika Republike Hrvatske. Nakon primljene obavijesti predsjednika Hrvatskoga sabora Predsjednik Republike će odmah donijeti odluku o raspuštanju Hrvatskoga sabora i istovremeno raspisati izbore za Hrvatski sabor.Ako se izglasa nepovjerenje pojedinom članu Vlade, predsjednik Vlade može umjesto njega predložiti drugoga člana Hrvatskom saboru da mu izglasa povjerenje ili predsjednik Vlade i Vlada mogu podnijeti ostavku.

SUDBENA VLAST

Tko obavlja sudbenu vlast?Sudbenu vlast obavljaju sudovi.Sudbena vlast je samostalna i neovisna.

Koja je uloga vrhovnog suda?Vrhovni sud Republike Hrvatske, kao najviši sud, osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost građana.Predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, uz prethodno mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske i nadležnog odbora Hrvatskoga sabora, na prijedlog Predsjednika Republike bira i razrješuje Hrvatski sabor. Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske bira se na četiri godine.

Sudske rasprave?Sudske su rasprave javne i presude se izriču javno, u ime Republike Hrvatske.Javnost se može isključiti iz cijele rasprave ili njezina dijela zbog razloga koji su nužni u demokratskom društvu radi interesa morala, javnog reda ili državne sigurnosti, posebno ako se sudi maloljetnicima, ili radi zaštite privatnog života stranaka, ili u bračnim sporovima i postupcima u svezi sa skrbništvom i posvojenjem, ili radi čuvanja vojne, službene ili poslovne tajne i zaštite sigurnosti i obrane Republike Hrvatske, ali samo u opsegu koji je po mišljenju suda bezuvjetno potreban u posebnim okolnostima u kojima bi javnost mogla biti štetna za interese pravde.

9

U suđenju sudjeluju i suci porotnici, u skladu sa zakonom.

Koja su prava i obveze sudaca?Suci imaju imunitet u skladu sa zakonom.Suci i suci porotnici koji sudjeluju u suđenju ne mogu biti pozvani na odgovornost za izraženo mišljenje ili glasovanje pri donošenju sudbene odluke, osim ako se radi o kršenju zakona od strane suca koje je kazneno djelo.Sudac ne može u postupku pokrenutom zbog kaznenog djela učinjenog u obavljanju sudačke dužnosti biti pritvoren bez odobrenja Državnoga sudbenog vijeća.Prigodom prvog stupanja na sudačku dužnost suci će se imenovati na vrijeme od pet godina. Nakon ponovnog imenovanja sudac obavlja svoju dužnost stalno.

Kada će se sudac razriješiti dužnosti?Sudac će biti razriješen sudačke dužnosti:- ako to sam zatraži, - ako trajno izgubi sposobnost obavljati svoju dužnost, - ako bude osuđen za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim obavljanja sudačke dužnosti, - ako u skladu sa zakonom, zbog počinjenoga teškog stegovnog djela, tako odluči Državno sudbeno vijeće, - kad navrši sedamdeset godina.Protiv odluke o razrješenju sudačke dužnosti sudac ima pravo u roku od 15 dana od dana dostave odluke, podnijeti Ustavnom sudu Republike Hrvatske žalbu o kojoj Ustavni sud odlučuje na način i u sastavu određenom Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.

Što je stegovna odgovornost suca?Protiv odluke Državnoga sudbenog vijeća o stegovnoj odgovornosti sudac ima, u roku od 15 dana od dana dostave odluke, pravo žalbe Ustavnom sudu Republike Hrvatske. O žalbi odlučuje Ustavni sud na način i po postupku kako je to određeno Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.Ustavni sud dužan je odlučiti u roku od 30 dana od primitka žalbe. Odluka Ustavnog suda isključuje pravo na ustavnu tužbu.Sudac ne može biti premješten protivno njegovoj volji osim u slučaju ukidanja suda ili preustroja suda u skladu sa zakonom.Sudac ne može obavljati službu ili posao koje je zakon odredio kao nespojive sa sudačkom dužnošću.

Tko imenuje i razrješuje suce?Suce, u skladu s Ustavom i zakonom, imenuje i razrješuje te o njihovoj stegovnoj odgovornosti odlučuje Državno sudbeno vijeće. Državno sudbeno vijeće u postupku imenovanja i razrješenja sudaca dužno je pribaviti mišljenje nadležnog odbora Hrvatskoga sabora.

Državno sudbeno vijeće?Državno sudbeno vijeće imenuje i razrješuje suce uz pribavljeno miišljenje nadležnog odbora Hrvatskoga sabora.Ono ima 11 članova koje iz reda istaknutih sudaca, odvjetnika i sveučilišnih profesora pravnih znanosti bira Hrvatski sabor. Većina od ukupnog broja članova Državnoga sudbenog vijeća mora biti iz reda sudaca. Članovi DSV biraju se na vrijeme od četiri godine, s time da nitko ne može biti član više od dva puta uzastopce. Predsjednici sudova ne mogu biti birani za članove Državnoga sudbenog vijeća.Predsjednika Državnoga sudbenog vijeća bira tajnim glasovanjem većina članova Državnoga sudbenog vijeća na vrijeme od dvije godine.

DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO

Što je državno odvjetništvo?Državno odvjetništvo je samostalno i neovisno pravosudno tijelo ovlašteno i dužno postupati protiv počinitelja kaznenih i drugih kažnjivih djela, poduzimati pravne radnje radi zaštite imovine Republike Hrvatske te podnositi pravna sredstva za zaštitu Ustava i zakona.Glavnoga državnog odvjetnika Republike Hrvatske imenuje na vrijeme od četiri godine Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, uz prethodno mišljenje nadležnog odbora Hrvatskoga sabora.

Kako se imenuju državni odvjetnici (zamjenici glavnog državnog odvjetnika)?Prigodom prvog stupanja na državnoodvjetničku dužnost zamjenici državnog odvjetnika će se imenovati na vrijeme od pet godina. Nakon ponovnog imenovanja zamjenik državnog odvjetnika obavlja svoju dužnost stalno.Zamjenike državnih odvjetnika u skladu s Ustavom i zakonom imenuje, razrješuje i o njihovoj stegovnoj odgovornosti odlučuje Državnoodvjetničko vijeće. Državnoodvjetničko vijeće bira Hrvatski sabor na način i u postupku određenim zakonom. Većina od ukupnog broja članova Državnoodvjetničkog vijeća mora biti iz reda zamjenika državnih odvjetnika.Čelnici državnih odvjetništava ne mogu biti birani za članove Državnoodvjetničkog vijeća.

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

10

Što je Ustavni sud?Ustavni sud Republike Hrvatske čini 13 sudaca koje bira Hrvatski sabor, na vrijeme od 8 godina iz reda istaknutih pravnika, osobito sudaca, državnih odvjetnika, odvjetnika i sveučilišnih profesora pravnih znanosti.Postupak kandidiranja sudaca Ustavnog suda i predlaganja za izbor Hrvatskom saboru provodi odbor Hrvatskoga sabora, nadležan za Ustav.Ustavni sud Republike Hrvatske bira predsjednika suda na vrijeme od četiri godine.Suci Ustavnog suda Republike Hrvatske ne mogu obavljati nijednu drugu javnu ni profesionalnu dužnost.Suci Ustavnog suda Republike Hrvatske imaju imunitet kao i zastupnici u Hrvatskom saboru.

Razrješenje suca Ustavnog suda?Sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske može biti razriješen dužnosti prije isteka vremena na koje je izabran ako zatraži da bude razriješen, ako bude osuđen na zatvorsku kaznu, ili ako trajno, što utvrđuje sam Sud, izgubi sposobnost da obavlja svoju dužnost.

Koja je uloga Ustavnog suda?Ustavni sud Republike Hrvatske:- odlučuje o suglasnosti zakona s Ustavom, - odlučuje o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom, - može ocjenjivati ustavnost zakona te ustavnost i zakonitost drugih propisa koji su prestali važiti ako od tog prestanka do podnošenja zahtjeva ili prijedloga za pokretanje postupka nije prošlo više od godine dana, - odlučuje povodom ustavnih tužbi protiv pojedinačnih odluka državnih tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravnih osoba s javnim ovlastima kad su tim odlukama povrijeđena ljudska prava i temeljne slobode, kao i pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu zajamčeni Ustavom Republike Hrvatske, - prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti te o uočenim pojavama neustavnosti i nezakonitosti izvješćuje Hrvatski sabor, - rješava sukob nadležnosti između tijela zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti, - odlučuje, u skladu s Ustavom, o odgovornosti Predsjednika Republike, - nadzire ustavnost programa i djelovanja političkih stranaka i može, u skladu s Ustavom, zabraniti njihov rad, - nadzire ustavnost i zakonitost izbora i državnog referenduma i rješava izborne sporove koji nisu u djelokrugu sudova, - obavlja druge poslove određene Ustavom.

Ako Ustavni sud utvrdi da nadležno tijelo nije donijelo propis za izvršenje odredaba Ustava, zakona i drugih propisa, a bilo je dužno takav propis donijeti, o tome obavještava Vladu, a o propisima koje je bila dužna donijeti Vlada, obavještava Hrvatski sabor.

Ukidanje zakona i propisa?Ustavni sud Republike Hrvatske ukinut će zakon ako utvrdi da je neustavan.Ustavni sud Republike Hrvatske ukinut će ili poništiti drugi propis ako utvrdi da je neustavan ili nezakonit. (donijet će odluku o utvrđenju neustavnosti ili nezakonitosti.)

Etičko povjerenstvo je nadstranačko tijelo opće priznatog javnog ugleda koje priopćenjima i upozorenjima djelujej na promicanje i ostvarivanje etičkih i demokratskih načela u izborima. Ocjenjuje ponašanje sudionika izbora tijekom izbora i samog postupka izbora.Ono ima predsjednika i 6 članova koje imenuje Ustavni sud.

MJESNA, LOKALNA I PODRUČNA (REGIONALNA) SAMOUPRAVA

Kako se ostvaruje pravo na lokalnu samoupravu?Građanima se jamči pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.Pravo na samoupravu ostvaruje se preko lokalnih, odnosno područnih (regionalnih) predstavničkih tijela koja su sastavljena od članova izabranih na slobodnim i tajnim izborima na temelju neposrednog, jednakog i općega biračkog prava.Građani mogu neposredno sudjelovati u upravljanju lokalnim poslovima, putem zborova, referenduma i drugih oblika neposrednog odlučivanja u skladu sa zakonom i statutom.

Koje poslove obavljaju jedinice lokalne samouprave?Jedinice lokalne samouprave obavljaju poslove iz lokalnog djelokruga kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a osobito poslove koji se odnose na uređenje naselja i stanovanja, prostorno i urbanističko planiranje, komunalne djelatnosti, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i sport, zaštitu potrošača, zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša, protupožarnu i civilnu zaštitu.

Koje poslove obavljaju jedinice regionalne samouprave?Jedinice područne (regionalne) samouprave obavljaju poslove od područnog (regionalnog) značenja, a osobito poslove koji se odnose na školstvo, zdravstvo, prostorno i urbanističko planiranje, gospodarski razvoj, promet i prometnu infrastrukturu te planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova.Poslovi lokalnog i područnog (regionalnog) djelokruga uređuju se zakonom. Prilikom dodjeljivanja tih poslova prednost će imati ona tijela koja su najbliža građanima.

Čijem nadzoru podliježu jedinice lokalne uprave?U obavljanju poslova iz svojeg djelokruga tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave samostalna su i podliježu samo nadzoru ustavnosti i zakonitosti ovlaštenih državnih tijela.

11

Prihodi lokalne samouprave?Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju pravo na vlastite prihode kojima slobodno raspolažu u obavljanju poslova iz svojeg djelokruga.Prihodi jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave moraju biti razmjerni njihovim ovlastima predviđenim Ustavom i zakonom.Država je dužna pomagati financijski slabije jedinice lokalne samouprave u skladu sa zakonom.

Što su Narodne novine?Javno glasilo RH. Objavljuju se odluke i rješenja Ustavnog suda kao i donošeni zakoni, propisi idr.

Tko donosi zakone a tko ih proglašava?Donosi ih Sabor a proglašava Predsjednik u roku od 8 dana od kada su u skladu s Ustavom doneseni u saboru.

MEĐUNARODNI ODNOSI

U čijoj je nadležnosti sklapanje međunarodnih ugovora?U skladu s Ustavom, zakonom i pravilima međunarodnog prava, sklapanje međunarodnih ugovora u nadležnosti je, ovisno o naravi i sadržaju međunarodnog ugovora, Hrvatskoga sabora, Predsjednika Republike i Vlade Republike Hrvatske.

Hrvatski sabor potvrđuje međunarodne ugovore koji traže donošenje ili izmjenu zakona, međunarodne ugovore vojne i političke naravi i međunarodne ugovore koji financijski obvezuju Republiku Hrvatsku.Međunarodne ugovore kojima se međunarodnoj organizaciji ili savezu daju ovlasti izvedene iz Ustava Republike Hrvatske Hrvatski sabor potvrđuje 2/3 većinom glasova svih zastupnika.Predsjednik Republike potpisuje isprave o ratifikaciji, pristupu, odobrenju ili prihvatu međunarodnih ugovora koje je potvrdio Hrvatski sabor.Međunarodne ugovore koji ne podliježu potvrđivanju Hrvatskoga sabora sklapa Predsjednik Republike na prijedlog Vlade ili Vlada Republike Hrvatske.

Međunarodni ugovori koji su sklopljeni i potvrđeni u skladu s Ustavom i objavljeni, a koji su na snazi, čine dio unutarnjega pravnog poretka Republike Hrvatske, a po pravnoj su snazi iznad zakona. Njihove se odredbe mogu mijenjati ili ukidati samo uz uvjete i na način koji su u njima utvrđeni, ili suglasno općim pravilima međunarodnog prava.

Tko ima pravo pokrenuti postupak udruživanja RH s drugim državama?Pravo da pokrenu postupak udruživanja Republike Hrvatske u saveze s drugim državama ima najmanje jedna trećina zastupnika u Hrvatskom saboru, Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske.Zabranjuje se pokretanje postupka udruživanja Republike Hrvatske u saveze s drugim državama u kojem bi udruživanje dovelo, ili moglo dovesti do obnavljanja jugoslavenskoga državnog zajedništva, odnosno neke balkanske državne sveze u bilo kojem obliku.O udruživanju Republike Hrvatske prethodno odlučuje Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika.Odluka o udruživanju Republike Hrvatske donosi se na referendumu većinom glasova ukupnog broja birača u državi.Referendum se mora održati u roku od 30 dana od dana donošenja odluke Hrvatskoga sabora.Odredbe ovoga članka o udruživanju odnose se i na uvjete i postupak razdruživanja Republike Hrvatske.

Tko ima pravo mijenjati Ustav?Pravo da predloži promjenu Ustava Republike Hrvatske ima najmanje 1/5 zastupnika u Hrvatskom saboru, Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske.Hrvatski sabor odlučuje da li će pristupiti promjeni Ustava većinom glasova svih zastupnika.Nacrt promjene Ustava Hrvatski sabor utvrđuje većinom glasova svih zastupnika.O promjeni Ustava odlučuje Hrvatski sabor 2/3 većinom glasova svih zastupnika.Promjenu Ustava proglašava Hrvatski sabor.

Što je ustavna tužba?Svaka fizička i pravna osoba može ustavnom sudu podnijeti ustavnu tužbu. Tek nakon iscrpljivanja svih drugih pravnih putova, u roku od 30 dana od primitka odluke.O ustavnoj tužbi odlučuje vijeće od 5 sudaca, a od 3 kad ne postoje pretpostavke za odlučivanje o biti stvari; jednoglasno - ako se u vijeću ne postigne jednoglasnost ili ako vijeće smatra da se predmet treba iznijeti na sjednicu, a o ustavnoj tužbi odlučit će ustavni sud na sjednici. Ustavni sud odlučuje o ustavnoj tužbi odlukom (tužba se usvaja ili odbija kao neosnovana).

Kada se ističe zastava predsjednika RH?Na zgradi u kojoj su službene prostorije i stan predsjednika kada on tamo boravi. Na prometnom sredstvu u kojem se nalazi. U drugim svečanim prilikama.

Kada predsjednik nosi lentu?Na dan državnosti. Pri predaji priznanja. Kod akreditiranja diplomatskih predstavnika, i prisega.

Gdje i kada se ističe zastava RH?

12

Zastava Republike Hrvatske ističe se: 1. stalno na zgradama svih državnih tijela;2. u dane praznika Republike Hrvatske; 3. u dane žalosti u Republici Hrvatskoj i vije se za trajanja žalosti na pola stijega; 4. može se isticati pri javnim skupovima5. u drugim prilikama

Ako se zastava Republike Hrvatske ističe preko ulice ili trga u okomitom položaju, tada se crvena boja zastave nalazi na: 1. sjevernoj strani - ako je pravac ulice istok - zapad, odnosno zapad - istok; 2. istočnoj strani - ako je pravac ulice sjever - jug, odnosno jug - sjever; 3. istočnoj strani kružnog trga.

Ako se zastava Republike Hrvatske ističe okomito na stolu, crvena boja zastave je prva s lijeve strane, gledano s prednje strane, dok ako se polaže na odar ili postolje, crvena boja se nalazi s lijeve strane gledano s prednje strane.

Kad se izvodi himna RH?Napisao Antun Mihanović, uglazbio Josip Runjanin. Na početku zasjedanja Sabora. Pri službenom dolasku u RH, odnosno pri ispraćaju iz RH šefa strane države ili međunarodne organizacije. U drugim svečanim prilikama.

Upotreba zastave i grba RH?Predstavlja se RH i izražava pripadnost. Rabe se u skladu s odredbama zakona na način kojim se ističe ugled i dostojanstvo. U njima se ne može ništa mijenjati. Kada je predviđeno mogu se koristiti kao sastavni dio amblema, tako da se ne vrijeđa ugled i dostojanstvo. Zabranjeno je javno isticati ako su dotrajali ili oštećeni.Grb se rabi:- u sastavu pečata i žigova- u službenim natpisima organa društveno-političkih zajednica- na zgradama u kojima su smješteni državni organi te druga javna tijela u RH- na službenim aktima - na diplomama i svjedožbama- u drugim prilikama utvrđenimzakonom

Kakav je odnos Ustava, zakona i propisaZakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom - načelo ustavnosti, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom - načelo zakonitosti

Zakon o grbu, zastavi i himni RH, te zastavi i lenti predsjednikaOvaj zakon uređuje opis povijesnog hrvatskog grba, zastave, tekst i napjev himne, opis zastave i lente predsjednika, kao i način i zaštitu njihove uporabe

Državni pečat?Republika Hrvatska ima veliki i mali državni pečat. Veliki je promjera 80 mm, kružnog je oblika a u sredini pečata je grb Republike Hrvatske. U krugu oko grba na gornjoj strani je riječ "REPUBLIKA", a na donjoj strani je riječ "HRVATSKA". Oko grba Republike Hrvatske i toga napisa kružno se nalazi starohrvatski troplet. Namijenjen je za utiskivanje u pečatni vosak. Utiskuje se na ratifikacijske isprave te na vjerodajnice i pisma ovlaštenja koja potpisuje predsjednik RepublikeMali državni pečat je promjera 50 mm istoga sadržaja kao i veliki državni pečat. Namijenjen je za otisak crnilom na papiru, te za utiskivanje izravno na ispravu ili na papirnu podlogu, koja se lijepi na ispravu.

Ustavni zakon o ljudskim pravima nacionalnih manjina

Na osnovu kojih pravnih izvora se RH obvezuje na poštivanje i zaštitu nacionalnih i drugih temeljnih prava i sloboda čovjeka i građanina?1. Ustavom RH2. Načelima Povelje Ujedinjenih naroda3. Općom deklaracijom o pravima čovjeka, Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima, Međunarodnim paktom o

gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima4. Završnim aktom Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) i drugim dokumentima OESS-a koji se odnose na prava

čovjeka5. Konvencijom Vijeća Europe za zaštitu prava čovjeka i temeljnih sloboda6. Međunarodnom konvencijom o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije. Konvencijom o sprječavanju i kažnjavanju zločina

genocida7. Okvirnom konvencijom za zaštitu nacionalnih manjina Vijeća Europe8. Europskom poveljom o regionalnim i manjinskim jezicima9. Europskom poveljom o lokalnoj/mjesnoj/samoupravi10. Preporukom iz Lunda o učinkovitom sudjelovanju nacionalnih manjina u javnom životu

Da li pripadnici etničkih i nacionalnih zajednica imaju pravo na zastupljenost u Saboru i Vladi RH?

13

Pripadnici etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina koje sudjeluju u stanovništvu RH s više od 1.5% imaju pravo na najmanje jedno, a najviše tri zastupnička mjesta pripadnika te nacionalne manjine u Hrvatskom saboru.Pripadnici etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina čiji je udio u stanovništvu RH manji od 1.5% imaju pravo izabrati najmanje 4 zastupnika pripradnika nacionalnih manjina u Hrvatski sabor, u skladu sa zakonom o izborima zastupnika u Sabor.

Ustavni zakon o Ustavnom sudu RH

Što se uređuje ovim zakonom?Ovim se Ustavnim zakonom uređuju uvjeti za izbor sudaca Ustavnog suda RH i prestanak njihove dužnosti, uvjeti i rokovi za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom i suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom, postupak i pravno djelovanje njegovih odluka, zaštita ustavnih sloboda i prava čovjeka i građanina i druga pitanja važna za izvršenje dužnosti i rad Ustavnog suda.

Tko može podnijeti zahtjev za pokretanje postupka pred Ustavnim sudom?1. 1/5 zastupnika Hrvatskog sabora2. radno tijelo Htvatskog sabora3. predsjednik RH4. Vlada RH za ocjenu suglasnosti propisa s Ustavom i zakonom5. Vrhovni sud RH, ako pitanje ustavnosti i zakonitosti nastane u postupku pred sudovima6. pučki pravobranitelj u postupcima zaštite ustavnih i zakonskih prava građana u postupku pred državnom upravom i

tijelima koja imaju javne ovlasti.

Na koji način Ustavni sud donosi odluke?Ustavni sud donosi odluke i rješenja većinom glasova svih sudaca, ako Ustavom ili ovim Ustavnim zakonom nije drukčije određeno.Ustavni sud donosi odluku kada odlučuje o biti stvari, a u ostalim slučajevima donosi rješenje.Odluka tj. rješenje Ustavnog suda mora imati uvod, izreku i obrazloženje. Odluke i važnija rješenja Ustavnog suda objavljuju se u Narodnim novinama.

Zakon o izboru predsjednika

Tko može predlagati kandidate za predsjednika RH?Kandidate za predsjednika RH mogu predlagati političke stranke registrirane u RH i birači pojedinačno i skupno. Kandidati za predsjednika su svi koji su predloženi od jedne ili više političkih stranaka i podržani pravovaljano prikupljenim potpisima, najmanje 10000 birača, ili koji su predloženi od birača na temelju pravovaljano prikupljenih najmanje 10000 njihovih potpisa.

Koja su tijela za provođenje izbora?Izborna komisija RH, općinske izborne komisije i birački odbori. Članovi izbornih komisija i njihovi zamjenici moraju biti diplomirani pravnici, a ne mogu biti članovi niti jedne političke stranke.

Sastav izborne komisije i tko je imenuje?Izbornu komisiju RH čini predsjednik i 4 člana, od kojih svaki ima zamjenika, koje imenuje Ustavni sud RH iz reda sudaca Vrhovnog suda RH i drugih istaknutih pravnika. Općinsku komisiju čine predsjednik i 2 člana, od kojih svaki ima zamjenika, koje imenuje Izborna komisija RH iz reda sudaca ili drugih pravnika.

Tko utvrđuje rezultate izbora?Rezultate izbora za predsjednika RH utvrđuje Izborna komisija RH na temelju rezultata glasovanja na svim biračkim mjestima.

Kad izabrani predsjednik stupa na dužnost?Posljednjeg dana mandata predsjednika kojem istječe mandat. Na dan stupanja na dužnost pred Ustavnim sudom polaže svečanu prisegu kojom se obvezuje na vjernost Ustavu.

Zakon o političkim strankama

Odrediti pojam političke stranke?Političkim strankama smatraju se udruge čiji su ciljevi izraženi u programu i statutu usmjereni na stvaranje i oblikovanje političke volje te političko djelovanje građana. Djelovanje im je javno.Političke stranke se ustrojavaju i djeluju po teritorijalnom načelu i ne mogu osnivati svoje organizacijske oblike u državnim tijelima, tijelima jedinica lokalne samouprave, poduzećima, ustanovama, vojsci, policiji i drugim pravnim osobama.Političku stranku može osnovati najmanje 100 punoljetnih, poslovno sposobnih državljana RH. Političke stranke se upisuju u registar koji vodi Središnji državni ured za upravu. Danom upisa u registar politička stranka stječe svojstvo pravne osobe. Politička stranka mora objaviti svoj statut nakon registracije u jednom od dnevnih listova ili u Narodnim novinama.

Sredstva za rad političkih stranaka?

14

Političke stranke su neprofitne udruge i dužne su javno prikazati podrijetlo i namjenu sredstava koja su im pristigla tijekom jedne kalendarske godina.Prihode mogu stjecati od članarina, dobrovoljnih priloga, izdavačke djelatnosti, prodaje propagandnog materijala, organizacije stranačkih manifestacija, državnog proračuna, proračuna jedinica lokalne samouprave, dobiti poduzeća čiji su vlasnici i drugih propisima dozvoljenih izvora.

Političke stranke osnivanje?Političke stranke, su pravne osobe koje politički djeluju u skladu s ciljevima utvrđenim programom i statutom.Djelovanje političkih stranaka je javno.Političku stranku može osnovati najmanje 100 punoljetnih, poslovno sposobnih državljana Republike Hrvatske. Članom političke stranke može postati svaki punoljetni, poslovno sposoban državljanin Republike Hrvatske. Političke stranke se upisuju u registar, a danom upisa u registar stranka stječe svojstvo pravne osobe. Statut političke stranke mora sadržavati odredbe o:- nazivu i sjedištu, - znaku stranke, - predstavljanju i zastupanju stranke, - ciljevima i načinu djelovanja, - članstvu, - ustrojstvenim oblicima, - upravnim tijelima, načinu njihovog izbora i opoziva, - sredstvima za rad, - prestanku, te postupku s imovinom u slučaju njenog prestanka. Naziv političke stranke mora biti na hrvatskom jeziku, a može se upisati u registar i u prijevodu.

Tko može ukinuti rad političkih stranaka, kada i zašto?Političke stranke prestaju:

1. ako je Središnji državni ured za upravu donio odluku o prestanku političke stranke, 2. ako se utvrdi da su prestale djelovati, ako je proteklo dvostruko više vremena od vremena utvrđenog statutom za održavanje skupa

najvišeg upravnog tijela, a sjednica nije održana, 3. ako je njihovo djelovanje zabranjeno odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske.

Zakon o izborima zastupnika u Sabor RH

Što se uređuje ovim zakonom?Ovim zakonom se uređuje izbor zastupnika u Hrvatski državni sabor. Predsjednik RH raspisuje izbore za zastupnike i saziva Sabor na prvo zasjedanje. Za zastupnika može biti biran hrvatski državljanin s navršenih 18 godina.Zastupnike biraju hrvatski državljani s navršenih 18 godina na mandat od 4 godine koji se može produljiti jedino u slučaju rata. Mandat zastupnika nije obvezujući i oni nisu opozivi.

Tko ne može biti zastupnik istodobno?Zastupnik istodobno s obnašanjem zastupničke dužnosti ne može biti: sudac Ustavnog suda RH, sudac, državni odvjetnik, zamjenik državnog odvjetnika, državni pravobranitelj, zamjenik državnog pravobranitelja, pučki pravobranitelj, zamjenik pučkog pravobranitelja, predsjednik ili potpredsjednik Vlade, ministar ili drugi član Vlade, zamjenik ministra, državni tajnik, veleposlanik, generalni konzul, župan ili podžupan, gradonačelnik ili zamjenik gradonačelnika Zagreba, djelatni časnik ili dočasnik oružanih snaga, član uprave trgovačkog društva.

Zakon o popisima birača

Što se uređuje ovim zakonom?Ovim zakonom se uređuje način i postupak vođenja popisa birača radi evidentiranja hrvatskih državljana koji imaju biračko pravo. Hrvatski državljani ostvaruju biračko pravo temeljem upisa u popis birača. Popisi birača su javne knjige. Popis birača se vodi za područje svake općine. Za hrvatske državljane koji nemaju prebivalište u RH, popisi birača se vode u Gradu Zagrebu.

Način upisa u popis birača?U popis birača upisuju se hrvatski državljani koji su navršili 18 godina života osim onih koji su pravomoćnom sudskom odlukom potpuno lišeni poslovne sposobnosti.Birači se upisuju u popis u mjestu prebivališta u RH i mogu biti upisani u popis samo jedne općine.Popis birača ima slijedeće rubrike:

- redni broj- prezime i ime- nacionalnost- jedinstveni matični broj građana- spol

15

- datum rođenja- prebivalište- primjedba

16

2.USTROJSTVO DRŽAVNE UPRAVE

Tko obavlja poslove državne uprave?Tijela državne uprave. Posebnim zakonom određeni poslovi državne uprave mogu se prenijeti tijelima jedinica lokalne i područne samouprave ili drugim pravnim osobama koje imaju javne ovlasti Poslove u tijelima državne uprave obavljaju državni službenici, koji se imenuju na temelju javnog natječaja.Opće, tehničke i pomoćne poslove u tijelima državne uprave obavljaju namještenici.

Koja su tijela državne uprave?Ministarstva, središnji državni uredi Vlade RH, državne upravne organizacije (to su središnja tijela državne uprave) i uredi državne uprave u županijama (to su prvostupanjska tijela državne uprave u županijama).

Tko su dužnosnici RH?Ministri, državni tajinici i pomoćnici, ravnatelji državnih upravnih organizacija te njihovi zamjenici i pomoćnici

Što je s pripadnicima manjina?Pripadnicima etničkih ili nacionalnih zajednica ili manjina osigurava se zastupljenost u ministarstvima i državnim upravnim organizacijama, vodeći računa o njihovom ukupnom udjelu u stanovništvu RH, a u uredima državne uprave u jedinicama područne samouprave vodeći računa o njihovom ukupnom udjelu u stanovništvu županije, odnosno Grada Zagreba. Vlada nadzire provedbu zastupljenosti pripadnika etničkih ili nacionalnih zajednica ili manjina u tijelima državne uprave.

Kako se osiguravaju sredstva?Sredstva za rad tijela državne uprave osiguravaju se u državnom proračunu. Sredstva za obavljanje poslova državne uprave prenijetih tijelima jedinica lokalne samouprave i uprave, odnosno pravnim osobama koje imaju javne ovlasti, osiguravaju se u skladu s posebnim zakonom kojim su te ovlasti prenijete.

Što je s javnosti rada tijela državne uprave?Rad tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne samouprave i uprave i pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u prenijetim im poslovima državne uprave je javan. Javnost se može isključiti samo izuzetno, u slučajevima predviđenim zakonom.

Tko naknađuje štetu uzrokovanu nepravilnom radom državne uprave?Štetu koja građaninu, pravnoj osobi ili drugoj stranci nastane nezakonitim ili nepravilnim radom tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne i područne samouprave, odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u prenijetim im poslovima državne uprave, naknađuje Republika Hrvatska. U obavljanju poslova iz svog djelokruga tijela državne uprave samostalna su u granicama zakonskih ovlasti.

Postoji li mogućnost žalbe?Protiv pojedinačnih akata, radnji i mjera tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne samouprave i uprave pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u prenijetim im poslovima državne uprave, donijetih u prvom stupnju, može se podnijeti žalba a u slučaju da žalba nije dopuštena, može se zatražiti sudska zaštita.

Koji su poslovi državne uprave? 1. Neposredna provedba zakona i drugih propisa 2. Donošenje provedbenih propisa 3. Provedba upravnog nadzora 4. Posebne odredbe o inspekcijskom nadzoru 5. Drugi upravni i stručni poslovi

Što se podrazumijeva pod neposrednom provedbom zakona i kako se ona provodi?Tijela državne uprave, tijela jedinica područne samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima neposredno primijenjujući zakone i druge propise:

1. rješavaju u upravnim stvarima,2. vode propisane očevidnike,3. izdaju uvjerenja i druge potvrde,4. obavljaju druge upravne i stručne poslove.

Tko donosi provedbene propise i kako se zovu?Ministri i ravnatelji državnih upravnih organizacija donose pravilnike, naredbe i naputke za provedbu zakona i drugih propisa kad su na to izrijekom ovlašteni, u granicama date ovlasti.

- Pravilnikom se potanje razrađuju pojedine odredbe zakona radi njihove primjene. - Naredbom se naređuje ili zabranjuje određeno postupanje. - Naputkom se propisuje način rada u tijelima državne uprave, tijelima jedinica lokalne samouprave i uprave pravnim

osobama koje imaju javne ovlasti.

17

Pravilnici, naredbe i naputci objavljuju se u "Narodnim novinama", a stupaju na snagu najranije osmoga dana od dana objave, ako tim propisima nije izuzetno određeno da zbog naročito važnih razloga stupaju na snagu danom objave.

Što je provedba upravnog nadzora?U provedbi upravnog nadzora tijela državne uprave nadziru provedbu zakona i drugih propisa te zakonitost rada i postupanja tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne samouprave i uprave te pravnih osoba koje ima javne ovlasti u prenijetim im poslovima državne uprave. U provedbi upravnog nadzora, tijela državne uprave nadziru osobito:

1. zakonitost rada i postupanja,2. rješavanje u upravnim stvarima, 3. djelotvornost, ekonomičnost i svrhovitost rada u obavljanju poslova državne uprave, 4. svrhovitost unutarnjeg ustrojstva i osposobljenost službenika i namještenika za obavljanje poslova državne uprave 5. odnos službenika i namještenika prema građanima i drugim strankama.

Koje radnje tijelo državne uprave može poduzeti ako uoči nepravilnosti i nezakonitosti?1. zahtijevati izvješća, podatke i druge obavijesti o obavljanju poslova državne uprave, 2. raspraviti stanje izvršavanja poslova državne uprave i predložiti mjere koje se moraju poduzeti radi izvršenja pojedinih

poslova državne uprave, 3. pokrenuti postupak za utvrđivanje odgovornosti odgovarajućih službenika odnosno namještenika, 4. neposredno obaviti poslove u granicama svog djelokruga iz nadležnosti tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne

samouprave, odnosno pravnih osoba s javnim ovIastima na njihov trošak, kad ocijene da se na drugi način ne može izvršiti zakon ili drugi propis, a tijelo državne uprave, tijela jedinica lokalne samouprave i uprave, odnosno pravne osobe s javnim ovlastima nisu obavili određeni posao državne uprave u za to ostavljenom ili primjerenom roku,

5. poduzeti i druge mjere propisane posebnim zakonom.

Tko nadzire rad pojedinih tijela državne uprave?U granicama svog djelokruga:

1. ministarstva, središnji državni uredi i državne upravne organizacije nadziru rad tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne samouprave i uprave te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u prenijetim im poslovima državne uprave,

2. županijski, odnosno gradski uredi nadziru rad tijela jedinica lokalne samouprave i uprave te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u prenijetim im poslovima državne uprave na području županije odnosno Grada Zagreba.

Nadležno ministarstvo može, u obavljanju poslova državne uprave koji su preneseni na tijela općine, odnosno grada davati općinskom načelniku, odnosno gradonačelniku opće i pojedinačne naredbe. Pojedinačnom naredbom ne može se određivati način rješavanja određene, pojedinačne upravne stvari. Središnji državni ured za upravu može razriješiti općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika ako učestalo ne postupaju po naredbama

Koje su odredbe inspekcijskog nadzora?U provedbi inspekcijskog nadzora, u skladu s posebnim zakonom, provodi se izravan uvid u opće i pojedinačne akte, uvjete i način rada nadziranih pravnih i fizičkih osoba te poduzimaju zakonom i drugim propisima predviđene mjere da se ustanovljeno stanje i poslovanje uskladi sa zakonom i drugim propisima.

Tko obavlja inspekcijski nadzor?Inspekcijski nadzor provode inspektori i drugi državni službenici ovlašteni za provedbu nadzora, kad je to određeno posebnim zakonom.Inspekcijske poslove u prvom stupnju obavljaju uredi državne uprave u jedinicama područne samouprave, a u drugom stupnju središnja tijela državne uprave, ako posebnim zakonom nije što drugo određeno. Ministarstva mogu neposredno obavljati i inspekcijske poslove iz nadležnosti županijskih, odnosno gradskih ureda. Inspektori imaju posebnu iskaznicu, kojom se dokazuje njihovo službeno svojstvo, identitet i ovlasti. Način vođenja očevidnika i obrazac iskaznice inspektora propisuje nadležni ministar.

Inspektori imaju pravo pregledati i poslovne prostorije, poslovne spise, zgrade, predmete, robu i druge stvari kod nadziranih osoba, saslušati pojedine osobe u upravnom postupku, pregledati isprave na temelju kojih se može utvrditi identitet osoba, kao i obavljati druge radnje u skladu sa svrhom inspekcijskog nadzora. Prilikom provođenja inspekcijskog nadzora inspektori su dužni postupati tako da se ne ugrozi zakonom ili drugim propisom utvrđena tajna. Službenici tijela državne uprave, državnih tijela, tijela jedinica lokalne samouprave i uprave i drugih pravnih osoba dužni su inspektora upozoriti što se po propisima, odnosno po njihovim općim aktima smatra tajnom.

Na što ima inspektor pravo ukoliko utvrdi nepravilnost?Ukoliko nađe da je povrijeđen zakon ili drugi propis, inspektor ima pravo i obvezu, u skladu sa zakonom i drugim propisima:

1. narediti otklanjanje utvrđenih nedostataka odnosno nepravilnosti u određenom roku, 2. podnijeti prijavu nadležnom državnom tijelu zbog kaznenog djela, odnosno izreći zakonom ili drugim propisom utvrđenu

prekršajnu kaznu, 3. poduzeti i druge mjere odnosno izvršiti druge radnje za koje je posebnim propisima ovlašten.

18

Kako radi inspektor?O izvršenom pregledu, utvrđenom stanju i poduzetim odnosno naređenim mjerama i radnjama, inspektor sastavlja zapisnik. Primjerak zapisnika o inspekcijskom pregledu inspektor uručuje fizičkoj osobi ili službenoj osobi državnog tijela, tijela jedinice lokalne samouprave i uprave, odnosno pravne osobe. Inspektor vodi očevidnik o obavljenim inspekcijskim pregledima. Ako utvrđeni nedostaci nisu otklonjeni u ostavljenom roku, inspektor je dužan poduzeti odgovarajuće mjere i radnje, u okviru svojih zakonom ili drugim propisom utvrđenih ovlasti. Ako se inspektoru prilikom provođenja inspekcijskog nadzora pruži fizički otpor, odnosno ako se takav otpor osnovano očekuje, inspektor može zatražiti pomoć ovlaštenih službenih osoba nadležne policijske uprave. Inspektor je u obavljanju inspekcijskog nadzora odgovoran, ako propusti poduzeti, odnosno odrediti mjere ili radnje, koje je po zakonu ili drugim propisima bio dužan poduzeti, odnosno odrediti, ako prekorači svoje zakonske i drugim propisima utvrđene ovlasti, ako ne podnese prijavu, odnosno ne obavijesti nadležna državna tijela o utvrđenim nedostacima te u drugim slučajevima previđenim posebnim zakonom.

Što će inspektor učiniti kada nedostaci koje je utvrdio u inpekc. nadzoru ne budu otklonjeni u ostavljenom roku?Ako utvrđeni nedostaci nisu otklonjeni u ostavljenom roku, inspektor je dužan poduzeti odgovarajuće mjere i radnje u okviru zakonom ili drugim propisom utvrđenih ovlasti.

Koji su drugi upravni i stručni poslovi koje obavljaju tijela državne uprave? - Praćenje stanja: Tijela državne uprave prate stanje u okviru svog djelokruga prikupljanjem potrebnih podataka i obavijesti,

izradom odgovarajućih stručnih podloga te na druge prikladne načine. Na temelju toga tijela državne uprave poduzimaju mjere i radnje za koje su zakonom i drugim propisima ovlašteni te predlažu nadležnim državnim tijelima donošenje propisa i drugih akata iz njihove nadležnosti.

- Izrada nacrta prijedloga propisa i drugi stručni poslovi: Tijela državne uprave pripremaju nacrte prijedloga propisa iz svog djelokruga, izrađuju stručne podloge za rješavanje ili objašnjenje određenih pojava, pripremaju prijedloge odgovora ili daju odgovore na zastupnička pitanja te obavljaju i druge stručne poslove za potrebe tijela izvršne vlasti. Tijela državne uprave obavljaju i druge stručne poslove iz svog djelokruga, ostvaruju domaću i inozemnu stručnu suradnju te u granicama svog djelokruga daju odgovarajuća objašnjenja pravnim osobama i građanstvu.

USTROJSTVO DRŽAVNE UPRAVE

a) MINISTARSTVAMinistarstva – definicija. Ministarstva se ustrojavaju za obavljanje poslova državne uprave u jednom ili više upravnih područja. U ministarstvima koja su ustrojena za više upravnih područja u pravilu se ustrojavaju upravne organizacije u sastavu ministarstva. Upravne organizacije u sastavu ministarstva su uprave, zavodi i ravnateljstva.

Koji su poslovi ministarstava?Ministarstva objavljuju upravne i druge stručne poslove iz svog djelokruga, a osobito:

1. neposredno primjenjuju zakone i druge propise, 2. osiguravaju provedbu zakona i drugih propisa, 3. pripremaju nacrte prijedloga zakona i prijedloge drugih propisa, 4. rješavaju u upravnim stvarima u prvom stupnju kad su na to zakonom izrijekom ovlašteni te u drugom stupnju, ako zakonom

nije što drugo određeno. 5. provode upravni, odnosno inspekcijski nadzor, 6. vode propisane očevidnike, 7. prate stanje u svom djelokrugu te nadležnim državnim tijelima predlažu poduzimanje odgovarajućih mjera, 8. izrađuju stručne podloge za postupak odlučivanja u državnim tijelima, 9. osiguravaju suradnju stručnih i znanstvenih ustanova te predlažu nadležnim državnim tijelima ustrojavanje određenih službi

i stručnih ustanova.

Tko osniva ministarstva i za koliko upravnih područja može biti osnovano pojedino ministarstvo?Ministarstva se ustrojavaju za obavljanje poslova državne uprave u jednom ili više upravnih područja, a osniva ih odnosno ustrojava Hrvatski sabor i to zakonom o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija.U ministarstvima koja su ustrojena za više upravnih područja ustrojavaju se upravne organizacije u sastavu ministarstva (uprave, zavodi i ravnateljstva).

Tko imenuje i razrješava ministra, državnog tajnika i pomoćnike?Ministre imenuje i razrješava Hrvatski Sabor na prijedlog predsjednika Vlade.Državnog tajnika imenuje Vlada RH na prijedlog predsjednika Vlade. On za svoj rad odgovara Vladi i ministru.Tajnika ministarstva imenuje Vlada, na prijedlog ministra. On odgovara za svoj rad ministru.Pomoćnika ministra imenuje i razrješava Vlada na prijedlog ministra. On odgovara za svoj rad ministru.

Što je kabinet ministra?Kabinet ministra je posebna ustrojstvena jedinica koja za ministra i državnog tajnika, obavlja protokolarne poslove, poslove u svezi odnosa sa sredstvima javnog priopćavanja te druge stručne i administrativne poslove.

19

Koja je uloga ministra? (1)Ministar predstavlja ministarstvo i upravlja njegovim radom, a osobito:

1. provodi utvrđenu politiku Vlade, 2. donosi provedbene propise kad je na to izrijekom zakonom ovlašten, 3. brine o zakonitom i pravodobnom izvršavanju zakona i drugih propisa te u pitanjima od zajedničkog interesa, osigurava

suradnju ministarstva s državnim tijelima, jedinicama lokalne samouprave i uprave, pravnim osobama koje imaju javne ovlasti te drugim pravnim osobama,

4. prema državnim službenicima i namještenicima poduzima mjere utvrđene zakonom i drugim propisima u slučaju povrede službene dužnosti.

Koja je uloga državnog tajnika? (2)Ministarstvo može imati jednog ili više državnih tajnika koje na prijedlog predsjednika Vlade imenuje Vlada Republike Hrvatske. Državni tajnik za svoj rad odgovara Vladi i ministru.Ukoliko je u ministarstvu imenovano više državnih tajnika, ministar će odrediti koji će ga od tajnika zamjenjivati u slučaju odsutnosti ili spriječenosti. Koja je uloga tajnika? (3)Tajnik ministarstva poduzima mjere za osiguranje učinkovitosti u radu, te tehnički usklađuje rad unutarnjih ustrojstvenih jedinica ministarstva i upravnih organizacija u sastavu ministarstva, brine o stručnom osposobljavanju i usavršavanju državnih službenika i namještenika u tijeku službe i o urednom i pravilnom korištenju imovine i sredstava za rad, nadzire rad državnih službenika i namještenika te obavlja i druge poslove koje mu povjeri ministar.Tajnika ministarstva imenuje Vlada, na prijedlog ministra.Tajnik ministarstva za svoj rad odgovara ministru.

Koja je uloga pomoćnika ministra? (4)Ministar može imati jednog ili više pomoćnika. Pomoćnika ministra imenuje i razrješava Vlada, na prijedlog ministra. Pomoćnik ministra u pravilu upravlja radom odgovarajuće unutarnje ustrojstvene jedinice ministarstva te obavlja i druge poslove koje mu povjeri ministar. Pomoćnik ministra odgovoran je za svoj rad ministru i Vladi.

Koje se upravne organizacije u sastavu ministarstva? (5)Upravne organizacije u sastavu ministarstava osnivaju se u pravilu kao: 1. uprave, kad se ustrojavaju za upravno područje iz djelokruga ministarstva u kojem se obavljaju pretežito upravni poslovi, s

određenim stupnjem samostalnosti u radu, 2. zavodi, kad se ustrojavaju za upravno područje iz djelokruga ministarstva, u kojem se obavljaju pretežito stručno-analitički

poslovi koji zahtijevaju posebne načine rada unutar ministarstva. Zavodima se izuzetno mogu povjeriti i određeni upravni poslovi, ako to zahtijeva povezanost stručnih i upravnih poslova.

3. ravnateljstva, kad se ustrojavaju za upravno područje iz djelokruga ministarstva, u kojem se obavljaju određeni gospodarski i s njima vezani upravni poslovi, kada obavljanje tih poslova zahtijeva posebno ustrojenu službu, samostalnost djelovanja i posebne načine rada unutar ministarstva.

Radom upravnih organizacija ustrojenih u sastavu ministarstva upravlja pomoćnik ministra, odnosno ravnatelj s položajem pomoćnika ministra. Imenuje ga Vlada na prijedlog predsjednika Vlade.

b) DRŽAVNE UPRAVNE ORGANIZACIJEDržavne upravne organizacije – definicija.Državne upravne organizacije ustrojavaju se za obavljanje poslova državne uprave u jednom ili više upravnih područja. Osnivaju se u pravilu kao državne uprave, zavodi i ravnateljstva. Kakve poslove obavljaju državne upravne organizacije?Državne upravne organizacije obavljaju upravne, stručne i druge poslove iz svog djelokruga, a osobito:

1. proučavaju i istražuju određena pitanja koja zahtijevaju primjenu posebnih načina rada, a koje je nužno obavljati u okviru državne uprave,

2. vode propisane očevidnike, 3. rješavaju u upravnim stvarima kad su na to izrijekom zakonom ovlašteni, 4. provode upravni odnosno inspekcijski nadzor5. pripremaju nacrte zakona i prijedloge drugih propisa, 6. pripremaju stručne podloge za postupak odlučivanja u državnim tijelima, 7. ostvaruju suradnju s tijelima državne uprave, jedinicama lokalne samouprave i uprave te drugim pravnim osobama, 8. ostvaruju međunarodnu suradnju, 9. prikupljaju, sređuju i razlučuju podatke od interesa za djelatnost za koju su ustrojeni, 10. obavljaju i druge poslove utvrđene zakonom i drugim propisima.

Što je to stručni kolegij?

20

U ministarstvima i državnim upravnim organizacijama može se osnovati stručni kolegij kao stručno i savjetodavno tijelo ministra odnosno ravnatelja.

Tko upravlja radom državnih upravnih organizacija?Radom državnih upravnih organizacija ustrojenih u sastavu ministarstva upravlja ravnatelj s položajem pomoćnika ministra. Ravnatelja imenuje Vlada, na prijedlog ministra. Za svoj rad odgovoran je ministru i Vladi. Ravnatelj može imati zamjenika, odgovoran je ravnatelju imenuje ga Vlada. Ravnatelj državne upravne organizacije može imati jednog ili više pomoćnika koje imenuje i razrješava Vlada, na prijedlog ravnatelja. Zamjenik ravnatelja zamjenjuje ravnatelja u slučaju njegovog izbivanja ili spriječenosti te obavlja i druge poslove koje mu povjeri ravnatelj.

Koji su poslovi ravnatelja državne upravne organizacije?Ravnatelj predstavlja državnu upravnu organizaciju i upravlja njezinim radom, a osobito:

1. brine o provedbi zakona i drugih propisa2. donosi provedbene propise kad je na to zakonom ovlašten3. nadzire zakonitost i pravovremenost izvršavanja poslova

b) DRŽAVNA UPRAVA U ŽUPANIJI, GRADU, ODNOSNO OPĆINI Uredi državne uprave (1)Osnivaju se za obavljanje poslova državne uprave uviše upravnih područja na području jedinice područne samouprave. Poslovi:

1. provodi zakone i druge propise 2. rješava u upravnim stvarima u prvom stupnju3. provodi upravni, odnosno inspekcijski nadzor4. prati stanje u svom djelokrugu, te središnjim tijelima državne uprave predlaže mjere za unapređenje stanja

Središnji državni uredi (2)Središnji državni uredi ustrojavaju se za obavljanje poslova državne uprave u jednom ili više upravnih područja koja su od posebnog značaja za učinkovitiji rad Vlade.Središnjim državnim uredima upravljaju državni tajnici.

Predstojnik ureda državne uprave (3) Radom ureda upravlja predstojnik, on je čelnik tog ureda. Imenuje ga i razrješuje Vlada na temelju natječaja. Odgovoran je Vladi. Poslovi:1. brine o provedbi zakona2. nadzire zakonitost i pravovremenost obavljanja poslova, provodi neposredan nadzor nad radom u uredu, poduzima mjere za

osiguranje učinkovitosti u radu3. obavlja nadzor nad poslovima državne uprave u ispostavama u općinama i gradovima4. osigurava suradnju ureda državne uprave u jedinici područne samouprave s tijelima jedinica lokalne odnosno područne

samouprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlastiMože imati zamjenika kojeg imenuje i razrješuje ministar nadležan za poslove opće uprave.

Ispostave ureda državne uprave (4)Za obavljanje određenih poslova iz nadležnosti ureda državne uprave mogu se osnovati ispostave u gradovima i općinama koje odredi Vlada. Ispostavom upravlja voditelj koji je odgovoran predstojniku ureda državne uprave.

c) OBAVLJANJE POSLOVA DRŽAVNE UPRAVE POVJERENIH JEDINICAMA LOKALNE I PODRUČNE SAMOUPRAVE TE PRAVNIM OSOBAMA KOJE IMAJU JAVNE OVLASTI

Koji su poslovi tijela jedinica lokalne samouprave te pravnih osoba s javnim ovlastima?Tijela jedinica lokalne samouprave i uprave te pravne osobe koje imaju javne ovlasti, u prenijetim im poslovima državne uprave :

1. rješavaju u upravnim stvarima u prvom i drugom stupnju kad su im ti poslovi zakonom izrijekom stavljeni u nadležnost, 2. vode očevidnike određene zakonom i drugim propisima i izdaju propisana uvjerenja i druge potvrde, 3. obavljaju i druge poslove državne uprave koji su im zakonom izrijekom stavljeni u nadležnost.

Tko je u jedinici lokalne samouprave odgovoran za zakonito i stručno obavljanje prenijetih poslova državne uprave?Za zakonito i stručno obavljanje prenijetih poslova državne uprave, odgovorni su gradonačelnik, odnosno općinski načelnik te ravnatelj pravne osobe s javnim ovlastima. Na službenike koji obavljaju prenijete poslove državne uprave u jedinicama lokalne samouprave i uprave te pravnim osobama koje imaju javne ovlasti shodno se primjenjuju propisi kojima se uređuje stručna sprema i stručno osposobljavanje državnih službenika i namještenika.

d) UNUTARNJE USTROJSTVO TIJELA DRŽAVNE UPRAVE Kako se uređuje unutarnje ustrojstvo i uredsko poslovanje tijela državne uprave?Unutarnje ustrojstvo i uredsko poslovanje tijela državne uprave uređuju se uredbom Vlade. Uredbom Vlade određuju se unutarnje ustrojstvo, nazivi unutarnjih ustrojstvenih jedinica tijela državne uprave i njihov djelokrug, način upravljanja tim jedinicama, okvirni broj potrebnih državnih službenika i namještenika za obavljanje poslova iz nadležnosti tih jedinica,

21

način planiranja poslova, radno vrijeme, održavanje uredovnih dana, kao i druga pitanja od osobitog značaja za rad tijela državne uprave.

Kojim se aktom potvrđuje broj potrebnih državnih službenika i namještenika?Na temelju uredbe o unutarnjem ustrojstvu tijela državne uprave, pravilnikom o unutarnjem redu utvrđuje se broj potrebnih državnih službenika i namještenika s naznakom njihovih osnovnih poslova i zadaća i stručnih uvjeta potrebnih za njihovo obavljanje, njihove ovlasti i odgovornosti te druga pitanja od značaja za rad tijela državne uprave koja nisu uređena uredbom Vlade.

Tko donosi pravilnik o unutarnjem redu?Pravilnik o unutarnjem redu donose: 1. za ministarstvo, ministar, 2. za središnje državne urede, državni tajnik3. za državne upravne organizacije, ravnatelj, 4. za ured državne uprave, predstojnik (za županijske urede, župan, odnosno za gradske urede gradonačelnik Grada Zagreba.)

e) ODNOSI VLADE REPUBLIKE HRVATSKE PREMA TIJELIMA DRŽAVNE UPRAVE, JEDINICAMA LOKALNE I PODRUČNE SAMOUPRAVE I PRAVNIM OSOBAMA KOJE IMAJU JAVNE OVLASTI, MEĐUSOBNI ODNOSI TIJELA DRŽAVNE UPRAVE I NJIHOVI ODNOSL PREMA JEDINICAMA LOKALNE I PODRUČNE SAMOUPRAVE TE PRAVNIM OSOBAMA KOJE IMAJU JAVNE OVLASTI

Koje su ovlasti vlade u provođenju nadzora nad obavljanjem poslova državne uprave? (odnosi Vlade prema tijelima državne uprave)U provođenju nadzora nad obavljanjem poslova državne uprave Vlada može: 1. ukinuti propise tijela državne uprave i jedinica lokalne i područne samouprave u povjerenim im poslovima državne uprave, 2. podnijeti zahtjev Ustavnom sudu Republike Hrvatske za ocjenu suglasnosti propisa pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u

povjerenim im poslovima državne uprave 3. raspraviti stanje u pojedinom tijelu državne uprave, tijelu jedinica lokalne i područne samouprave ili pravnoj osobi koja ima

javne ovlasti te odrediti mjere koje su to tijelo, tijelo jedinice lokalne samouprave i uprave ili pravna osoba koja ima javne ovlasti dužni poduzeti radi izvršavanja poslova državne uprave iz svog djelokruga, a osobito razriješiti, odnosno predložiti razrješenje čelnika tijela državne uprave, tijela jedinice lokalne samouprave i uprave, odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti

4. pokrenuti postupak za utvrđivanje odgovornosti službenika i namještenika, 5. poduzeti i druge mjere u skladu sa zakonom i drugim propisima.

Objasnite međusobne odnose tijela državne uprave.Ministarstva, središnji državni uredi i državne upravne organizacije dužni su međusobno surađivati i pružati jedni drugima stručnu pomoć u svom djelokrugu, dostavljati obavijesti o podacima o kojima vode službene očevidnike, usklađivati planove rada, osnivati zajedničke stručne komisije i radne grupe za pitanja od zajedničkog interesa, priređivati zajednička stručna savjetovanja te poticati i ustrojavati i druge oblike međusobne suradnje.

Ministarstva, središnji državni uredi i državne upravne organizacije dužni su županijskim, odnosno gradskim uredima pružati stručnu pomoć, a osobito stručno obrađivati pitanja i pojave u svezi s izvršavanjem zakona i drugih propisa, davati stručna mišljenja i objašnjenja te održavati stručna savjetovanja o načinu provedbe zakona kao i o drugim općim pitanjima od značaja za pravilno djelovanje i unapređivanje načina i učinkovitosti rada u županijskim, odnosno gradskim uredima.

Ministarstva i središnji državni uredi provode upravni nadzor nad radom županijskih, odnosno gradskih ureda i poduzimaju odgovarajuće mjere, a osobito pokreću postupak za utvrđivanje odgovornosti državnih službenika te neposredno izvršavaju poslove iz nadležnosti županijskog, odnosno gradskog ureda kad ocijene da se na drugi način ne može izvršiti zakon ili drugi propis, a županijski, odnosno gradski ured nije postupio sukladno prethodno danim napucima, u za to ostavljenom mu primjerenom roku.

Kakvi su odnosi tijela državne uprave prema jedinicama lokalne samouprave i uprave odnosno pravnim osobama koje imaju javne ovlasti?Tijela državne uprave u svom djelokrugu nadziru rad tijela jedinica lokalne i područne samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima u obavljanju poslova državne uprave i u tom svojstvu u ovlasti su osobito: 1. nadzirati zakonitost, pravovremenost i pravilnost obavljanja prenijetih poslova državne uprave, 2. raspraviti stanje u pojedinom tijelu jedinice lokalne samouprave i uprave ili pravnoj osobi koja ima javne ovlasti te odrediti mjere

koje su to tijelo ili pravna osoba koja ima javne ovlasti dužni poduzeti radi izvršavanja poslova državne uprave, a osobito obustaviti od izvršenja opće akte tijela jedinica lokalne samouprave i uprave i pravnih osoba s javnim ovlastima u prenijetim im poslovima državne uprave, predložiti razrješenje čelnika tijela jedinice lokalne i područne samouprave, odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti, u skladu sa Zakonom o lokalnoj samoupravi i upravi te zakonom kojim je ovlaštenje prenijeto,

3. pokrenuti postupak za utvrđivanje odgovornosti službenika i namještenika tijela jedinica lokalne samouprave i uprave, odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti,

4. poduzeti i druge mjere u skladu sa zakonom i drugim propisima. Tijela državne uprave dužna su u obavljanju poslova državne uprave surađivati s tijelima jedinica lokalne samouprave i uprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti i pružati im stručnu pomoć, a osobito stručno obrađivati pitanja i pojave u svezi provedbe zakona i drugih propisa, davati im stručna mišljenja i objašnjenja te održavati stručna savjetovanja o načinu provedbe zakona kao i o drugim općim pitanjima od značaja za pravilno djelovanje i unapređivanje načina i učinkovitosti rada u poslovima državne uprave.

22

SREDSTVA TIJELA DRŽAVNE UPRAVE

Kako se utvrđuju sredstva za rad tijela državne uprave?Sredstva za rad tijela državne uprave utvrđuju se državnim proračunom. Tijela državne uprave dužna su Vladi Republike Hrvatske dostaviti zahtjev za osiguranje sredstava za iduću proračunsku godinu na temelju plana rada tijela s obrazloženjem najkasnije do 30. rujna tekuće godine. Ako se u tijeku proračunske godine značajno poveća opseg rada tijela državne uprave na temelju zakona ili drugih propisa, za obavljanje tih djelatnosti osigurat će se dodatna sredstva, a ako se opseg predviđene djelatnosti smanji, smanjit će se osigurana sredstva, razmjerno smanjenju djelatnosti tijela državne uprave.

Ako više tijela državne uprave ima određene zajedničke materijalne troškove (grijanje, osvjetljenje, čišćenje itd), Vlada Republike Hrvatske može, u dogovoru s tim tijelima, odrediti da se sredstva za pokriće tih materijalnih troškova doznačuju samo jednom od tih tijela. Tijelo državne uprave dužno je održavati opremu, zgrade i drugu imovinu, osigurati je u visini njezine vrijednosti i voditi o njoj prikladan očevidnik, u skladu s posebnim propisima.

Tijelo državne uprave može određene stvari opreme koristiti zajedno s drugim tijelom državne uprave te s tijelom jedinice lokalne samouprave i uprave, odnosno pravnom osobom koja ima javne ovlasti. Zajedničko korištenje stvari opreme uređuje se ugovorom između tijela državne uprave, odnosno tijela jedinica lokalne samouprave i pravnih osoba koje imaju javne ovlasti. Vlada Republike Hrvatske može odrediti obvezatno zajedničko korištenje stvari opreme od strane dva ili više tijela državne uprave.

Tko odlučuje o korištenju sredstava, opreme…?Čelnici tijela državne uprave odlučuju o korištenju novčanih sredstava, fonda opreme, o pribavljanju i prodaji pokretnih stvari opreme, o prenošenju prava korištenja, o rashodovanju, prodaji, o davanju ili uzimanju na poslugu ili u zakup tih stvari, do visine vrijednosti koju odredi Vlada. Oprema tijela državne uprave može se prenijeti bez naknade samo na drugo državno tijelo, a u svrhu obavljanja poslova državne uprave i na jedinicu lokalne samouprave i uprave ili pravnu osobu koja ima javne ovlasti. O raspoređivanju i korištenju sredstava tijela državne uprave odlučuje čelnik tijela državne uprave, u skladu s državnim proračunom. Raspoređivanje sredstava tijela državne uprave obavlja se predračunom, a konačna raspodjela tih sredstava godišnjim obračunom tijela državne uprave. Predračun o rasporedu sredstava donosi se prije početka godine na koju se odnosi, a najkasnije 15 dana nakon usvajanja državnog proračuna.

Tko je odgovoran za zakonito korištenje sredstava?Za zakonito korištenje sredstava tijela državne uprave odgovorni su čelnik tijela državne uprave, kao izvršitelj, i računopolagač. Čelnik tijela državne uprave može, u skladu s propisima, svoju ovlast izvršitelja prenijeti na jednog ili više pomoćnih izvršitelja.

Da li tijela državne uprave mogu svoju opremu prenositi bez naknade?Oprema tijela državne uprave može se prenijeti bez naknade samo na drugo državno tijelo, a u svrhu obavljanja poslova državne uprave i na jedinicu područne samouprave ili pravnu osobu koja ima javne ovlasti.

ODNOSI TIJELA DRŽAVNE UPRAVE I GRAĐANA

Na čemu se temelje odnosi tijela državne uprave i građana?Odnosi tijela državne uprave i građana temelje se na međusobnoj suradnji i povjerenju te poštivanju dostojanstva ljudske osobe.

Koje su dužnosti tijela državne uprave spram građana?- Tijela državne uprave dužna su davati građanima i pravnim osobama podatke, obavijesti i upute i pružati im stručnu pomoć

u poslovima radi kojih se obraćaju tijelima državne uprave.- Tijela državne uprave dužna su upoznati javnost o obavljanju poslova iz svog djelokruga i izvještavati je o svom radu putem

sredstava javnog priopćavanja ili na drugi prikladan način. Davanje određenih izvješća može se uskratiti samo ako bi iznošenje podataka predstavljalo povredu dužnosti čuvanja službene tajne, ili ako bi to bilo u suprotnosti s drugim zakonom zaštićenim interesima građana i pravnih osoba.

Tko podnosi izvješća o obavljanju poslova državne uprave?Izvješća o obavljanju poslova državne uprave mogu davati ministri, ravnatelji državnih upravnih organizacija, župani te gradonačelnik Grada Zagreba. Mogu za davanje odgovarajućih izvješća ovlastiti i pojedine državne službenike. Državni službenici koji su ovlašteni davati odgovarajuća izvješća osobno su odgovorni za njihovu točnost i pravodobnost. Neovlašteno davanje izvješća ili davanje netočnih , izvješća predstavlja težu povredu službene dužnosti. Ministri, ravnatelji državnih upravnih organizacija, župani te gradonačelnik Grada Zagreba, odnosno državni službenik kojeg oni ovlaste, može o značajnijim pitanjima obavljanja poslova državne uprave održavati konferencije s predstavnicima sredstava javnog priopćavanja.

23

Ministri, odnosno ravnatelji državnih upravnih organizacija, župani i gradonačelnik Grada Zagreba mogu odlučiti da se nacrti propisa koje pripremaju, a za koje je javnost osobito zainteresirana, objave putem sredstava javnog priopćavanja, kao i da se pozovu svi zainteresirani da na nacrt propisa iznesu svoje primjedbe. Kad tijela državne uprave održavaju savjetovanja ili druge oblike stručne obrade pitanja iz svog djelokruga, o tome se obvezatno upoznaje javnost putem tiska i drugih oblika javnog priopćavanja te omogućava nazočnost predstavnika sredstava javnog priopćavanja. Izvješća se mogu dati na sljedeće načine: - na konferenciji s predstavnicima sredstava javnog priopćavanja- putem sredstva javnog priopćavanja,- putem savjetovanja i drugih oblika obrade pitanja.

Kako tijela državne uprave moraju ustrojiti svoj rad i poslovanje prema građanima?Tijela državne uprave dužna su svoj rad i poslovanje ustrojiti tako da građani i pravne osobe mogu na jednostavan i djelotvoran način ostvarivati svoja Ustavom zajamčena prava i zakonom zaštićene interese te ispunjavati svoje građanske dužnosti. U rješavanju u upravnim stvarima ne smije se zahtijevati od stranaka da u postupku pribavljaju uvjerenja o činjenicama o kojima tijela državne uprave, tijela jedinice lokalne samouprave i uprave ili pravne osobe koje imaju javne ovlasti vode službene očevidnike. Takva uvjerenja moraju se pribaviti po službenoj dužnosti.

Kako se tijela trebaju odnositi prema građanima u upravnom postupku?Kad se u upravnom postupku građani i pravne osobe odnosno njihovi zastupnici i punomoćnici odazovu pozivu, a bez njihove krivnje službena radnja radi koje su pozvani nije obavljena, imaju pravo zahtijevati naknadu time nastalih troškova. O zahtjevu za naknadu troškova odlučuje zaključkom voditelj postupka koji je pozvao stranku, na temelju propisa kojim se uređuje naknada troškova svjedocima, u upravnom postupku. Protiv zaključka stranka može uložiti žalbu tijelu nadležnom za rješavanje u drugom stupnju. Ako nema tijela drugog stupnja, protiv zaključka se neposredno može pokrenuti upravni spor. Troškovi isplaćuju se na teret sredstava osiguranih za rad tijela koje vodi upravni postupak. Ukoliko službena radnja nije obavljena uslijed krivnje ili grube nepažnje službene osobe, postoji pravo regresa prema službenoj osobi za isplaćenu naknadu troškova. Tijela državne uprave dužna su omogućiti građanima i pravnim osobama podnošenje prigovora i pritužbi na rad tijela državne uprave, kao i na nepravilan odnos državnih službenika kad im se obraćaju radi ostvarivanja svojiti prava i interesa ili izvršavanja svojih građanskih dužnosti. Tijela državne uprave dužna su u službenim prostorijama na vidnom mjestu osigurati potrebna tehnička i druga sredstva za podnošenje prigovora i pritužbi (kutija za pritužbe, knjiga pritužbi itd), kao i omogućiti usmeno izjavljivanje prigovora odnosno pritužbe. Prigovore, odnosno pritužbe obvezatno razmatra čelnik tijela državne uprave na čiji se rad odnose prigovori i pritužbe. Na podnijete prigovore i pritužbe, čelnik tijela državne uprave dužan je građanima i pravnim osobama dati odgovor u roku od 30 dana od dana podnošenja prigovora odnosno pritužbe. O poduzetim mjerama za unapređivanje odnosa prema građanima i pravnim osobama, o podnesenim prigovorima odnosno pritužbama te značajnijim primjedbama i prijedlozima kao i o mjerama koje su tim povodom poduzete, župan, odnosno gradonačelnik Grada Zagreba dužni su izvijestiti nadležna ministarstva, odnosno državne upravne organizacije.

Koje je uredovno vrijeme tijela državne uprave?Trajanje radnog vremena u tjednu, dnevni raspored radnog vremena, kao i druga pitanja u svezi radnog vremena u tijelima državne uprave uređuje Vlada svojom uredbom. Za obavljanje određenih upravnih poslova mogu se ustanoviti uredovni dani u mjestima izvan sjedišta županijskih, odnosno gradskih ureda i njihovih ispostava. Župan, odnosno gradonačelnik Grada Zagreba određuje poslove koji će se obavljati u uredovne dane te mjesto i vrijeme njihova održavanja. Građani i pravne osobe moraju biti na prikladan način javno obaviješteni o poslovima koji će se obavljati na uredovne dane te o mjestu i vremenu njihova održavanja.

Kako se označavaju tijela državne uprave (izvana i iznutra)?Na zgradama u kojima su smještena tijela državne uprave mora biti istaknut naziv tijela. Na prikladnom mjestu u zgradi mora biti istaknut raspored prostorija tijela državne uprave. Na ulazu u službene prostorije moraju biti istaknuta osobna imena državnih službenika i namještenika i naznaka poslova koje obavljaju.

Tko vrši nadzor nad provođenjem odredbi Zakona o uvjetima i načinu ostvarivanja javnosti u radu tijela državne uprave?Neposredan nadzor nad provođenjem odredbi ovoga Zakona o uvjetima i načinu ostvarivanja javnosti u radu tijela državne uprave obavlja Središnji državni ured za upravu.

ZAKON O VLADI

Što se uređuje ovim zakonom?Zakon o Vladi RH uređuje status, sastav, odnos s tijelima državne uprave i samouprave, funkcije prema Saboru, ovlasti ministarstava.

24

Što je Vlada RH?Vlada RH je najviše tijelo izvršne vlasti.Izvršnu vlast u RH čine još:- ministarstva- državne upravne organizacije- županijski uredi- pravne osobe s javnim ovlastima (svako stavljanje pečata s grbom RH je javna ovlast)

Kome je Vlada odgovorna za svoj rad?Vlada je odgovorna za svoj rad Hrvatskom saboru.

Kakav je sastav Vlade?Vladu čine predsjednik, jedan ili više potpredsjednika, ministri i drugi njezini članovi. Vlada ima uži kabinet kojeg čine predsjednik i potpredsjednici Vlade.

Što je uži kabinet Vlade?Uži kabinet Vlade čine predsjednik i potpredsjednici Vlade. On predlaže provedbu politike Vlade, prati ostvarivanje programa rada Vlade, prethodno raspravlja određena pitanja iz nadležnosti Vlade te usklađuje rad članova Vlade.

Način rada Vlade?Vlada radi na sjednicama koje su javne, ali također Vlada može odlučiti da će se sjednica, odnosno rasprava o pojedinim točkama dnevnog reda održati bez nazočnosti javnosti. Vlada može zasjedati ako je sjednici nazočna većina članova Vlade. Vlada odlučuje natpolovičnom većinom glasova svih članova Vlade. Vlada odlučuje 2/3 većinom kad nadležnim državnim tijelima predlaže:

1. promjenu Ustava RH2. udruživanje ili razdruživanje s drugim državama3. promjenu granica RH4. raspuštanje Hrvatskog sabora5. raspisivanje državnog referenduma

Koji su akti Vlade?- Uredbom se osnivaju Uredi, agencije, direkcije i druge stručne službe- Odlukom se uređuju pojedina pitanja iz nadležnosti Vlade ili određuju mjere, daje suglasnost ili potvrđuju akti drugih tijela i pravnih

osoba, te odlučuje o drugim pitanjima o kojima se ne donosi propis- Rješenjem se odlučuje o imenovanjima i razrješenjima te o drugim pojedinačnim stvarima iz djelokruga Vlade- Zaključkom se utvrđuju stajališta Vlade u pitanjima provedbe utvrđene politike te određuju zadaće tijelima državne uprave

Koje su stručne službe Vlade?Za obavljanje stručnih poslova, osnivaju se stručne službe:- Ured za zakonodavstvo- Ured za odnose s javnošću- Ured za nacionalne manjine

Stanje u vezi s imunitetom?Protiv člana Vlade ne može se voditi kazneni postupak za vrijeme trajanja mandata zbog kaznenog djela za koje je zapriječena kazna zatvora do 5 godina, bez prethodnog odobrenja Vlade. Predsjednik Vlade, potpredsjednici Vlade, ministri i drugi članovi Vlade dužnosnici su RH.

Mandat VladePredsjednik i članovi Vlade stupaju na dužnost kad im povjerenje iskaže većina svih zastupnika u Hrvatskom saboru.Na temelju odluke Hrvatskoga sabora o iskazivanju povjerenja Vladi Republike Hrvatske, rješenje o imenovanju predsjednika Vlade donosi Predsjednik Republike Hrvatske. Tijekom trajanja mandata Vlade predsjednik Vlade će novog člana Vlade predstaviti na prvoj idućoj sjednici Hrvatskoga sabora i zatražiti glasovanje o povjerenju tom članu.Potpredsjednici Vlade, ministri ostavku podnose predsjedniku Vlade.

Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija

Koja se tijela ustrojavaju za obavljanje poslova državne uprave?Ministarstva, središnji državni uredi Vlade RH, državne upravne organizacije, uredi državne uprave u županijama.

Koja su ministarstva?1. Ministarstvo financija,

25

2. Ministarstvo obrane, 3. Ministarstvo unutarnjih poslova, 4. Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija, 5. Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, 6. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, 7. Ministarstvo kulture, 8. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, 9. Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, 10. Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, 11. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, 12. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, 13. Ministarstvo pravosuđa

Koji su Središnji državni uredi?1. Središnji državni ured za upravu,2. Središnji državni ured za e-Hrvatsku,3. Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom,4. Središnji državni ured za razvojnu strategiju.

Koje su državne upravne organizacije?Državne upravne organizacije jesu:

1. Državna geodetska uprava,2. Državni hidrometeorološki zavod,3. Državni zavod za intelektualno vlasništvo,4. Državni zavod za mjeriteljstvo,5. Državni zavod za statistiku,6. Državni inspektorat,7. Državni zavod za zaštitu od zračenja,8. Državna uprava za zaštitu i spašavanje9. Državni zavod za nuklearnu sigurnost.

Poslovi ministarstva financija?Ministarstvo financija obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: analize i prognoze makroekonomskih kretanja koje su temelj za utvrđivanje ekonomske i fiskalne politike i izradu konsolidiranog proračuna države; izradu osnova za financiranje javnih potreba i nacrt državnog proračuna i izvanproračunskih korisnika te lokalnih proračuna; konsolidaciju proračuna, izradu prijedloga sustava financiranja javnih potreba i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave; izvršavanje državnog proračuna; planiranje likvidnosti državnog proračuna; upravljanje financijskim tijekovima; proračunski nadzor; državne računovodstvene standarde; razvoj sustava državnog računovodstva i financijskog izvještavanja, vođenje glavne knjige državne riznice i sastavljanje konsolidiranih financijskih izvještaja proračuna države i proračuna Republike Hrvatske...

Negativna nadležnost?Ako neki posao nije stavljen u nadležnost nekom ministarstvu, isti obavlja Središnji državni ured za upravu.

Uredba o unutarnjem ustrojavanju ureda državne uprave u županijama

Što se uređuje Uredbom o unutarnjem ustrojavanju ureda državne uprave u županijama?Ovom uredbom uređuje se:1. unutarnje ustrojstvo ureda državne uprave2. nazivi njihovih unutarnjih ustrojstvenih jedinica i njihov djelokrug3. okvirni broj službenika i namještenika4. način planiranja poslova5. radno vrijeme6. održavanje uredovnih dana

Gdje se osnivaju uredi državne uprave?Sjedište ureda državne uprave je u sjedištu županije. Iznimno mogu se osnovati i izvan sjedišta županije, uz prethodno pribavljeno mišljenje župana.

Uredi državne uprave?Ured državne uprave obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na :Gospodarstvo, društvene djelatnosti, prostorno uređenje i graditeljstvo, imovinsko pravne poslove, opću upravu, nadzor nad zakonitošću općih akata. Tu se obavljaju i opći, kadrovski, informatički, planski, materijalno financijski, računovodstveni, administrativni i pomoćno tehnički poslovi.

26

Unutarnje ustrojstvene jediniceU uredu državne uprave osnivaju se službe, odsjeci, pododsjeci i odjeljci, a izvan ispostave. U okviru službe mogu se ustrojiti odsjeci i pododsjeci. U ispostavama se mogu ustrojiti pododsjeci i odjeljci. Radom službe upravlja pomoćnik predstojnika.

Unutarnje ustrojstvene jedinice Zagrebačke županijeSjedište ureda državne uprave u Zagrebačkoj županiji je u Gradu Zagrebu. Ustrojavaju se:

1. služba za zajedničke poslove, 2. služba za gospodarstvo, 3. prostorno uređenje, zaštitu okoliša i imovinsko pravne odnose,4. društvene djelatnosti, 5. opću upravu

Koje su unutarnje ustrojstvene jedinice u ministarstvu?Za obavljanje određenih poslova državne uprave za obavljanje kojih nema uvjeta za osnivanje uprava odnosno zavoda, za obavljanje normativnih, informacijskih i sl. poslova, te za obavljanje općih, tehničkih i pomoćnih poslova, u ministarstvu se mogu ustrojiti i zasebne ustrojstvene jedinice.Unutarnje ustrojstvene jedinice u ministarstvima, upravnim organizacijama u sastavu ministarstava i državnim upravnim organizacijama u pravilu su službe, odjeli, odsjeci i pododsjeci i odjeljci:- službe (sektori): Služba se može ustrojiti ako postoje uvjeti za ustrojavanje najmanje dva odjela u njezinom sastavu. Njome upravlja pomoćnik ministra- odjel: ustrojava se kao osnovna unutarnja ustrojstvena jedinica, za određeno upravno područje ili određenu vrstu povezanih poslova, čije obavljanje zahtijeva određeni stupanj samostalnosti i povezanosti u radu. Na čelu odjela je načelnik.- odsjek: se ustrojava za obavljanje srodnih poslova čije obavljanje zahtijeva određenu samostalnost i povezanost u radu u okviru djelokruga odjela. Na čelu odsjeka je podnačelnik.- pododsjek: ustrojava se za obavljanje srodnih poslova čije obavljanje zahtijeva određenu samostalnost i povezanost u radu u okviru djelokruga odsjeka. Na čelu pododsjeka je voditelj.- odjeljak: ustrojava se u okviru pododsjeka za obavljanje međusobno povezanih poslova manjeg opsega, čije obavljanje zahtijeva suradnju u radu. Mogu ustrojiti u okviru pododsjeka samo ako postoje uvjeti za ustrojavanje najmanje dva odjeljka. Radom odjeljka upravlja voditelj.

Osnivanje područnih jedinica ministarstava i državnih upravnih organizacija?Za obavljanje poslova državne uprave mogu se u županiji, gradu odnosno općini osnovati područne jedinice ministarstava i državnih upravnih organizacija. Radom područne jedinice upravlja pročelnik kojeg imenuje i razrješava ministar odnosno ravnatelj. Njima je i pročelnik odgovoran za svoj rad.

Tko je nositelj izvršne vlasti i predstavnik državne vlasti i odgovoran za obavljanje poslova državne uprave u županiji, odnosno Gradu Zagrebu?Župan i gradonačelnik grada Zagreba predstavnici su državne vlasti na području županije odnosno Grada Zagreba.

Koje poslove obavlja župan, odnosno gradonačelnik grada Zagreba?Župan odnosno gradonačelnik Grada Zagreba:- brinu o provedbi zakona i drugih propisa,- nadziru obavljanje poslova državne uprave koji se obavljaju u uredima državne uprave i gradskim uredima, usklađuju rad tih ureda i

provode neposredan nadzor nad njihovim radom,- obavljaju nadzor nad poslovima državne uprave prenijetih tijelima jedinica područne samouprave i pravnim osobama na području

županije odnosno Grada Zagreba,- brinu o zakonitom i pravodobnom izvršavanju poslova i poduzimaju mjere za osiguranje učinkovitosti rada ureda, određuju im poslove,

daju naputke, brinu se o stručnom osposobljavanju državnih službenika i namještenika, i o urednom i pravilnom korištenju imovine i sredstva za rad te poduzimaju mjere za utvrđivanje povreda službene dužnosti,

- osiguravaju suradnju ureda državne uprave, odnosno gradskih ureda s jedinicama područne samouprave i pravnim osobama.

Kako se bira župan i gradonačelnik grada Zagreba?Župana bira županijska skupština, a gradonačelnika grada Zagreba, gradska skupština Grada Zagreba.

Koja se tijela državne uprave ustrojavaju u županiji i Gradu Zagrebu za obavljanje poslova državne uprave te kojim propisom je to uređeno?Za obavljanje poslova državne uprave na području županije, odnosno Grada Zagreba ustrojavaju se uredi državne uprave, odnosno gradski uredi. Oni se ustrojavaju uredbom Vlade za određena upravna područja, na prijedlog nadležnih ministarstva. Za obavljanje određenih poslova iz nadležnosti ureda mogu se osnovati ispostave tih ureda u mjestima koje odredi Vlada, na prijedlog župana odnosno gradonačelnika Grada Zagrba.

Koje poslove obavljaju uredi državne uprave, odnosno gradski uredi grada Zagreba?Uredi državne uprave odnosno gradski uredi obavljaju upravne i druge stručne poslove, a osobito:- neposredno provode zakone i druge propise i osiguravaju njhovu provedbu,

27

- rješavaju u upravnim stvarima u I. stupnju, a u upravnim stvarima II. stupnja kada se radi o poslovima državne uprave koji su prenijeti tijelima jedinica područne samouprave

- provode upravni i inspekcijski nadzor,- prate stanje u upravnim područjima za koje su ustrojeni.

Tko upravlja radom ureda DU odnosno radom gradskog ureda grada Zagreba i tko imenuje tu osobu?Radom ureda državne uprave odnosno radom gradskog ureda grada Zagreba upravlja pročelnik kojeg imenuje i razrješava župan, odnosno gradonačelnik Grada Zagreba uz prethodnu suglasnost svakog od nadležnih čelnika središnjeg tijela državne uprave. Za svoj rad pročelnik odgovara županu odnosno gradonačelniku Grada Zagreba i nadležnom ministru.Ispostavom ureda državne uprave upravlja voditelj ispostave koji odgovara pročelniku uredu državne uprave i županu. Područnim gradskim uredom upravlja voditelj područnog gradskog ureda koji je odgovoran pročelniku gradskog ureda i gradonačelniku grada Zagreba.

Zakon o proračunu

Što određuje zakon o proračunu?Određuje planiranje, izrada, donošenje i izvršavanje proračuna, upravljanje imovinom i dugovima, upravljanje javnim dugom, zaduživanje i jamstvo države te jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunski odnosi u javnom sektoru, računovodstvo, unutarnji i proračunski nadzor.

Što je proračun?Proračun je procjena godišnjih prihoda i primitaka te utvrđeni iznos izdataka i drugih plaćanja države, odnosno jedinica lokalne samouprave i uprave koje odobrava Sabor RH, odnosno predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave i uprave u skladu s odredbama Ustava i drugih zakona.Državni proračun je proračun na razini RH.Proračun se donosi za fiskalnu godinu (razdoblje od 01.01. do 31.12.) i važi za godinu dana za koju je donesen.

Tko su korisnici proračuna?Proračunski korisnici jesu državna tijela i tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, ustanove, vijeća manjinske samouprave, proračunski fondovi i mjesna samouprava čiji se rashodi za zaposlene i/ili materijalni rashodi osiguravaju u proračunu.

Od čega se sastoji državni proračun?Proračun se sastoji od općeg (Račun prihoda i rashoda i Račun financiranja) i posebnog dijela, i plana razvojnih programa.Posebni dio proračuna sastoji se od plana rashoda i izdataka proračunskih korisnika raspoređenih u tekuće i razvojne programe za tekuću proračunsku godinu.Plan razvojnih programa po godinama čine planovi razvojnih programa proračunskih korisnika koji su utvrđeni dokumentom o srednjoročnom planu razvitka, posebnim zakonima ili drugim propisima.

Račun prihoda i rashoda državnog proračuna i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave sastoji se od:1. Prihoda:

a) porezi,b) doprinosi za obvezna osiguranja,c) pomoći iz inozemstva i od pravnih osoba u Republici Hrvatskoj,d) donacije,e) administrativne i sudske pristojbe i prihodi prema posebnim propisima,f) ostali prihodi (prihodi ostvareni obavljanjem osnovnih i ostalih poslova na tržištu i kazne),g) prihodi od prodaje nefinancijske imovine.

2. Rashoda:a) za zaposlene, materijalni i financijski rashodi,b) za subvencije, pomoći, državne potpore i naknade,c) za donacije i ostali rashodi,d) za nabavu nefinancijske imovine.

Financijski plan?Financijski plan proračunskih korisnika čine prihodi i primici te rashodi i izdaci raspoređeni u programe.Financijski plan izvanproračunskih korisnika sastoji se od općeg dijela i posebnog dijela u kojima su iskazani prihodi i primici te rashodi i izdaci raspoređeni u tekuće i razvojne programe.

Osnove za izradu državnog proračuna?Osnove za izradu državnog proračuna temelje se na procjeni gospodarskog razvoja, makroekonomskih pokazatelja, izloženim u propisima koje donosi Sabor, Vlada i ministar financija.

Ministarstvo financija izrađuje nacrt smjernica ekonomske i fiskalne politike za trogodišnje razdoblje (u daljnjem tekstu: smjernice) koje predlaže Vladi najkasnije do konca travnja.Smjernice sadrže:

1. pretpostavke društvenoga i gospodarskog razvoja za proračunsku godinu i za sljedeće dvije godine,

28

2. osnovne pokazatelje fiskalne i ekonomske politike Republike Hrvatske,3. procjenu prihoda i rashoda te primitaka i izdataka svih razina proračuna Republike Hrvatske,4. okvirni prijedlog opsega financijskog plana po proračunskim korisnicima za prethodnu proračunsku godinu, tekuću prora-

čunsku godinu, sljedeću proračunsku godinu i za sljedeće dvije godine,5. predviđene promjene državne imovine te imovine jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i duga jedinica lokalne i

područne (regionalne) samouprave,6. ukupni pregled preuzetih obveza za državni proračun koje se moraju podmiriti u sljedećim godinama i politiku plana razvojno-

investicijskih programa.Na osnovu smjernica Vlade, Ministarstvo financija dostavlja proračunskim i izvanproračunskim korisnicima upute za izradu prijedloga državnog proračuna. Na osnovu upute, proračunski korisnici izrađuju prijedlog financijskog plana i dostavljaju ga nadležnom ministarstvu do 15. lipnja tekuće godine, a nadležna ministarstva dostavljaju ga Ministarstvu financija do kraja lipnja. (Smjernica → uputa → prijedlog financijskog plana)

29

3.ZUP I ZUS

30

I OPĆE ODREDBE1. Osnovna načelaVaženje zakonaPoseban postupakSupsidijarna primjena zakona13 Načela

1. Načelo zakonitosti2. Zaštita prava građana i zaštita javnog interesa3. Efikasnost4. Materijalna istina5. Saslušanje stranke6. Ocjena dokaza7. Samostalnost u rješavanju8. Pravo žalbe9. Konačnost rješenja10. Pravomoćnost rješenja.11. Ekonomičnost postupka12. Pomoć neupućenoj stranci13. Uporaba jezika i pisma

2. Institut NadležnostiSukob nadležnosti (Pozitivan i negativan)Službena osoba ovlaštena za vođenje postupka i za rješavanjePravna pomoćIzuzeće3. Stranka i njezino zastupanjeStranačka sposobnostProcesna sposobnost i zakonski zastupnikPrivremeni zastupnikZajednički predstavnikPunomoćnik4. Komuniciranje organa i stranakaPodnesciPozivanjeZapisnikRazgledanje spisa i obavijesti o toku postupka5. DostavaNačin dostavePosredna dostavaObavezna osobna dostavaPosebni slučajevi dostave

Dostava zakonskom zastupniku u punomoćnikuDostava punomoćniku za primanje pismenaDostava državnim organima, ustanovama i drugim pravnim osobamaDostava ostalim osobamaDostava javnim priopćenjemOdbijanje primitkaPromjena stanaDostavnica

Greške u dostavi6. Rokovi7. Povraćaj u prijašnje stanje8. Održavanje reda9. Troškovi postupkaTroškovi organa i stranakaOslobođenje od plaćanja troškova

II PRVOSTUPANJSKI POSTUPAK10. Pokretanje postupka i zahtjevi stranakaPokretanje postupkaSpajanje stvari u jedan postupakIzmjena zahtjevaOdustanak od zahtjevaNagodba11. Postupak do donošenja rješenjaa. Opća načela

Zajedničke odredbeSkraćeni postupakPoseban ispitni postupakPrethodno pitanjeUsmena raspravab. DokazivanjeOpće odredbeIspraveUvjerenja (s velikom dokaznom snagom)SvjedociIzjava strankeVještaciUviđajOsiguranje dokaza12. RješenjeOrgan koji donosi rješenjeOblik i sastavni dijelovi rješenja

UvodDispozitivObrazloženjeUputa o pravnom lijekuPotpis službene osobe

Djelomično, dopunsko i privremeno rješenjeRok za izdavanje rješenjaIspravljanje grešaka u rješenju13. Zaključak

III PRAVNI LIJEKOVI14. ŽalbaPravo žalbeNadležnost organa za rješavanje žalbiRok za žalbuSadržaj žalbePredavanje žalbeRad prvostupanjskog organa po žalbiRješavanje drugostupanjskog organa žalbiŽalba kad prvostupanjsko rješenje nije donesenoRok za donošenje rješenja o žalbiDostava drugostupanjskog rješenja15. Obnova postupka (odnosi se na konačna rješenja)Pokretanje obnove postupkaRješavanje o obnovi postupka16. Osobiti slučajevi poništavanja, ukidanja i mijenjanja rješenjaMijenjanje i poništavanje rješenja u svezi s upravnim sporomZahtjev za zaštitu zakonitostiPoništavanje i ukidanje po pravu nadzoraUkidanje i mijenjanje pravomoćnog rješenja uz pristanak ili na zahtjev strankeIzvanredno ukidanjeProglašavanje rješenja ništavimPravne posljedice poništavanja i ukidanja17. IzvršenjeOpće odredbeIzvršenje nenovčanih obveza

Izvršenje preko drugih osobaIzvršenje putem prisile

18. Izvršenje radi osiguranja i privremeni zaključakIzvršenje radi osiguranjaPrivremeni zaključak o osiguranju19. Provođenje zakona i prijelazne i završne odredbeProvođenje zakona

31

ZAKON O OPĆEM UPRAVNOM POSTUPKUOPĆE ODREDBE

Kojim je propisom reguliran opći upravni postupak?Zakonom o općem upravnom postupku (SFRJ 47/86)Zakonom o preuzimanju zakona o općem upravnom postupku (NN 93/9)ZUP je postupovni zakon koji uređuje pravila upravnog postupka.

Pojam upravnog postupka?UP je postupak kojeg provode tijela DU ili pravne osobe s javnim ovlastima kad rješavaju o upravnim stvarima.

Mogu li se pojedina pitanja odrediti drukčije nego po ZUP-u? Kako?Mogu. Pojedina pitanja za određeno upravno područje mogu se posebnim zakonom odrediti drukčije, ako je to nužno za postupanje i nije protivno načelima ZUP-a. U tom se slučaju postupa prema odredbama posebnog postupovnog zakona, što znači da ZUP ima supsidijarnu primjenu u odnosu na posebni postupkovni zakon.

Tko je dužan postupati po ZUPu?Tijela državne uprave i druga državna tijela, ustanove i druge pravne osobe kad u upravnim stvarima, neposredno primjenjujući propise, rješavaju o pravima, obvezama ili pravnim interesima građana, pravnih osoba ili druge stranke.

(tijela držane uprave su ministarstva, središnji državni uredi i državne upravne organizacije, ured državne uprave u županiji; druga državna tijela su Sabor, Vlada, Upravni sud; druge pravne osobe s javnim ovlastima su one kojima je zakonom povjereno obavljanje poslova državne uprave – HZZO, Hrvatski zavod za mirovinsko, škole kao ustanove, centri za socijalnu skrb; jedinice lokalne i regionalne samouprave ako im se to povjeri posebnim zakonom)

Supsidijarna primjena – u upravnim oblastima za koje je zakonom propisan poseban postupak, postupa se zbog specifičnosti materije po odredbama tog zakona (ne smije bito protivno načelima ZUP-a). Takav slučaj imamo u zakonima koji se odnose na poreznu, carinsku, deviznu oblast te imovinsko pravnih odnosa, mirovinskog i invalidskog osiguranja.

Koja su načela upravnog postupka?Osnovna načela su važenje zakona, poseban postupak (pojedina pitanja u upravnom postupku mogu se urediti posebnim zakonom, ako je to nužno za postupanje u toj pravnoj oblasti i nije protivno načelima ZUP-a), supsidijarna primjena zakona (U upravnim oblastima za koje je zakonom propisan poseban postupak, postupa se po odredbama tog zakona)

1. Načelo zakonitostiTijela državne uprave, ustanove i druge pravne osobe moraju postupati u upravnim stvarima na temelju zakona i drugih propisa. Upravni postupak mora se voditi sukladno zakonu i drugim općim propisima donesenim na temelju zakona. Ako je zakonom tijelo ovlašteno da rješava po slobodnoj ocjeni, rješenje mora biti doneseno u granicama ovlaštenja. Cilj je donošenje zakonitog i pravednog rješenja.2. Zaštita prava građana i zaštita javnog interesaU vođenju upravnog postupka, mora se građanima omogućiti da ostvare i zaštite svoja prava, ali ne na štetu prava trećih osoba ili pravnog interesa.3. EfikasnostUpravni postupak mora osigurati da se pravo i pravni interesi građana ostvare efikasno. Rješenje se treba donijeti sukladno zakonu, ali i u vremenu. Kvaliteta i brzina su stoga glavni kriteriji.4. Materijalna istinaPotrebno je utvrditi pravo stanje stvari, sve činjenice i okolnosti koje su od važnosti za donošenje pravilnog rješenja.5. Saslušanje strankeUpravnim postupkom mora se omogućiti stranci da se očituje o činjenicama i okolnostima bitnim za donošenje rješenja (osim ako je zakonom drukčije propisano). Rješenje se može donijeti i bez prethodnog izjašnjenja stranke kad je to zakonom dopušteno.6. Ocjena dokazaSlužbena osoba mora svaki dokaz savjesno ocijeniti tijekom upravnog postupka.7. Samostalnost u rješavanjuMora se osigurati da organ vodi upravni postupak i donosi rješenje samostalno sukladno zakonu.8. Pravo žalbeRadi se o zajamčenom pravu. U upravnom postupku, stranka ima pravo žalbe protiv prvostupanjskog rješenja, osim ako je zakonom to pravo isključeno (ali onda mora biti osigurana drukčija vrsta zaštite).Ako nema drugostupanjskog tijela, zakonom će se odrediti tijelo koje će rješavati o žalbi. Protiv drugostupanjskog rješenja nema prava žalbe, ali se može pokrenuti upravni spor. Također ako se ne riješi u roku, tretira se da je zahtjev odbijen.9. Konačnost rješenjaRješenje protiv kojeg nema redovnog pravnog lijeka u upravnom postupku, a kojim su utvrđena prava i obveze. Ono se može poništiti, ukinuti ili zamijeniti samo kada je to zakonom propisano.10. Pravomoćnost rješenja.Rješenje protiv kojeg se ne može izjaviti žalba ni pokrenuti upravni spor, a kojim su utvrđene prava i obveze, može se poništiti ukinuti ili izmijeniti samo u slučajevima koji su zakonom predviđeni. Tako se štiti pravna sigurnost građana.

32

Rješenje se može poništiti po pravu nadzora.11. Ekonomičnost postupkaPostupak se mora voditi što brže i sa što manje troškova, ali ne na štetu zakonitosti rješenja12. Pomoć neupućenoj stranciOrgan koji vodi postupak brinut će se da neznanje stranke koja sudjeluje u postupku ne ide na štetu prava koja joj zakonom pripadaju.13. Uporaba jezika i pismaUpravni postupak se vodi na službenom jeziku i pismu, dok se pripadnicima nacionalnih manjina jamči sloboda služenja svojim jezikom i pismom, pod uvjetima utvrđenim zakonom.

Što je institut nadležnosti?Nadležnost je pravo i dužnost tijela državne uprave ili pravne osobe s javnim ovlastima da vodi postupak u određenoj upravnoj stvari i donosi rješenje (na temelju zakona i drugih propisa).Vrste nadležnosti su mjesna i stvarna.Stvarna: Određuje se po propisima kojima se određuje nadležnost pojedinih organa pri postupanju u određenom upravnom području (carinskim zakonom je određeno koje poslove obavlja carina). Mjesna: određuje se po propisima o teritorijalnoj podjeli i po propisima o organizaciji pojedinih organa.Za rješavanje o upravnim stvarima u prvom stupnju nadležni uredi državne uprave, a u drugom stupnju središnja tijela državne uprave.Ako zakonom nije utvrđena nadležnost, onda je za postupanje nadležno tijelo državne uprave nadležno za pitanja opće uprave (MPLUS).

Kako se određuje mjesna nadležnost? - u stvarima koje se odnose na nekretninu, prema mjestu gdje se ona nalazi- u starima koje se odnose na djelatnost nekog državnog tijela, ustanove ili druge pravne osobe, ili poslovne jedinice

prema mjestu njegova sjedišta.- U stvarima koje se odnose na mjesto obavljanja neke radnje, prema mjestu na kojem se radnja ili djelatnost

obavlja- Prema prebivalištu i boravištu stranke. Ako ih ima više, prema prebivalištu stranke na koju je zahtjev upućen. Ako

nema prebivalište, prema mjestu boravišta, a ako nema ni boravište, prema mjestu posljednjeg prebivališta ili boravišta u RH.

- Ako se ne može odrediti niti po kojoj od prethodnih točaka, prema mjestu gdje je nastao povod za vođenje postupka

(za avion i brod prema matičnoj luci ili matičnom pristaništu)

Stranke s diplomatskim imunitetom – osobe koje uživaju pravo imuniteta imaju u upravnom postupku položaj uređen međunarodnim pravom, odnosno međunarodnim ugovorima (u slučaju sumnje oko postojanja imuniteta, objašnjenje daje tijelo državne uprave nadležno za vanjske poslove).

Prostorno ograničenje nadležnosti - Tijela vrše službeni rad u granicama svojeg područja. No, ako postoji opasnost zbog odgode, tijelo može izvršiti radnju i izvan granica svojeg područja, ali je dužno o tome odmah obavijestiti tijelo na čijem području je tu radnju poduzelo.

Objasnite sukob nadležnosti.Situacija u kojoj se upravna tijela ne mogu sporazumjeti tko je od njih nadležan za rješavanje. Sukob može biti pozitivan - kad se 2 tijela proglase istovremeno nadležna u upravnoj stvari ili negativan - kad 2 tijela odbijaju nadležnost:

- ako je sukob između tijela državne uprave i izvršnih organa, sukob rješava Vlada- ako je sukob na razini Republike, između tijela, rješava Vlada- ako je sukob u istom upravnom području ali na različitim razinama, rješava ministarstvo- ako je sukob na području jedinica lokalne samouprave, rješava izvršno tijelo jedinice- ako je sukob između Vlade i jednog ministarstva, rješava Sabor- ako nije propisano tko sukob rješava, rješava Upravni sud

Tko je ovlašten za vođenje postupka i za rješavanje?Upravnu stvar rješava čelnik tijela (po zakonu ovlašten rješavati upravnu stvar) ili osoba za to pismeno ovlaštena.Onaj tko potpisuje rješenje je donositelj.Čelnik tijela može ovlastiti osobu za poduzimanje radnji u postupku do donošenja rješenja, ali ta osoba ne može onda donijeti rješenje, ona samo vodi postupak. Voditelj postupka tada ima ključan posao i potpisuje se na nacrtu rješenja. Onaj koji potpisuje rješenje je donositelj.

Što je pravna pomoć?Za izvršenje pojedinih radnji u postupku koje se imaju poduzeti izvan područja nadležnog organa, taj će organ zamoliti organ uprave na čijem se području radnja ima poduzeti (brže obavljanje poslova i smanjenje troškova).Zamoljeni organ dužan je postupiti po molbi bez odgode, a najkasnije 30 dana od primitka molbe.

33

Za pravnu pomoć u odnosu s inozemnim organima primjenjuju se odredbe međunarodnih ugovora, a ako ih nema onda načelo uzajamnosti.

Što je izuzeće službene osobe?Institut kojim se osigurava nepristranost službene osobe u rješavanju slučaja.Službena osoba izuzet će se od rada na predmetu:

- ako je u predmetu stranka, suovlaštenik, svjedok, punomoćnik ili zakonski zastupnik stranke- ako je sa strankom, zastupnikom ili punomoćnikom stranke srodnik po krvi u pravoj liniji, a u pobočnoj do četvrtog

stepena, bračni supružnik pa i onda kada je brak prestao- ako je sa strankom u odnosu staratelja, usvojitelja, usvojenika ili hranitelja- ako je u prvostupanjskom postupku sudjelovala u vođenju postupka ili u donošenju rješenja.- Iz drugih razloga, ako stranka dokaže da ima opravdane razloge zbog kojih se može posumnjati u nepristranost

službene osobe.Službena osoba je sama dužna prekinuti postupak ako utvrdi da postoji razlog za izuzeće, i o tome obavijestiti organ nadležan za rješavanje o izuzeću.O izuzeću odlučuje rukovoditelj u organu, o izuzeću rukovoditelja nadležni izvršni organ.O izuzeću se odlučuje zaključkom, protiv kojeg nije dopuštena žalba.

Stranka u upravnom postupku?Stranka u upravnom postupku je osoba na čiji je zahtjev pokrenut postupak (aktivna stranka).Protiv koje se vodi postupak (pasivna stranka).Koja zbog zaštite svojih prava ili pravnih interesa ima pravo sudjelovati u postupku (uzgredna stranka)Stranka u upravnom postupku je svaka osoba o čijoj se pravu, obvezi ili pravnom interesu rješava u upravnom postupku. Stranka u postupku može biti svaka fizička i pravna osoba, državno tijelo, druge pravne osobe, naselje, grupa osoba, ustanove, udruge, državni odvjetnik i javni pravobranitelj (ne štite vlastite, već državne interese).

Tko može biti stranka u postupku?Stranka može biti svaka fizička i pravna osoba. Mogu biti i oni koji nemaju svojstvo pravne osobe (tijela državne uprave, ustanove, naselje, grupa osoba- i pučki pravobranitelj, sindikalna organizacija ako se postupak odnosi na prava radnika u poduzećima…) ako mogu biti nosioci prava i obveza o kojima se rješava u upravnom postupku.Stranka je svaka osoba na čiji je zahtjev pokrenut postupak (aktivna), protiv koje se vodi postupak (pasivna) ili koja radi zaštite svojih prava ili pravnih interesa ima pravo sudjelovati u postupku (uzgredna – susjed).Stranka koja nastupa mora biti i poslovno sposobna (18g).Sposobnost da netko bude stranka u upravnom postupku zove se stranačka sposobnost.Postupak ne može teći bez službene osobe koja vodi postupak, stranke, svjedoka, vještaka(zapisničar)

Objasnite pojam procesne sposobnosti i zakonskog zastupnika. Stranka koja je potpuno poslovno sposobna (stječe se punoljetnošću) može sama obavljati radnje u postupku.Za procesno nesposobnu osobu, radnje u postupku obavlja njezin zakonski zastupnik (koji se određuje na temelju zakona ili akta nadležnog državnog tijela donesenim na temelju zakona).Pravne osobe nemaju procesnu sposobnost – njih zastupa odvjetnik.

Tko su zakonski zastupnici stranke?- Privremeni zastupnik : ako procesno nesposobna stranka nema zakonskog zastupnika, organ koji vodi postupak

postavit će takvoj stranci privremenog zastupnika ako to traži hitnost predmeta.- Zajednički predstavnik : Dvije ili više stranaka mogu, ako posebnim propisom nije drukčije određeno u istom

predmetu nastupati zajednički. U slučaju zajedničkog predstavnika, svaka stranka zadržava pravo da nastupa kao stranka u postupku, da daje izjave te da samostalno izjavljuje žalbe i koristi druge pravne lijekove.

- Punomoćnik : može biti svaka osoba koja je potpuno poslovno sposobna, osim osobe koja se bavi nadripisarstvom. Punomoć se može dati pismeno ili usmeno u zapisnik. Ako se izdaje osobi koja nije odvjetnik, potrebna je i prisutnost dvojice svjedoka koji će se potpisati na punomoći. Punomoć se može dati za cijeli postupak ili samo za pojedine radnje, a može se i vremenski ograničiti.

Što je to stručni pomagač?Stranci će se dopustiti da u stvarima za koje se traži stručno poznavanje pitanja u vezi s predmetom postupka dovede stručnu osobu koja će joj davati obavijesti i savjete. Ta osoba se zove stručni pomagač i ona ne zastupa stranku

Koji su načini komuniciranja organa i stranaka?Putem pismenih podnesaka, pozivanjem stranke, izjave na zapisnik, naknade štete, zapisnik

Što je podnesak i što mora sadržavati da bi se po njemu moglo postupiti?Podneskom smatramo svako priopćenje (molbe, žalbe, prigovori, prijave, zahtjevi, prijedlozi) kojim se stranka (pojedinci ili pravne osobe odnosno organizacije) obraća organu.Podnesci se predaju neposredno ili šalju poštom, ili se usmeno priopćavaju na zapisnik.

34

Predaje se nadležnom tijelu u uredovno vrijeme.Na usmeno traženje, daje se potvrda primitka za koju se ne plaća taksa.

Ako organ nije nadležan za primitak podneska, službena osoba upozorit će na to podnositelja i uputiti ga na nadležni organ. Ako podnositelj inzistira, službena osoba dužna je primiti podnesak – no organ će donijeti zaključak kojim će odbaciti podnesak zbog nenadležnosti.Kad organ dobije poštom podnesak za čiji primitak nije nadležan, poslat će ga nadležnom organu i obavijestiti stranku. Ako se ne može utvrditi koji je organ nadležan za rad o podnesku, donijet će zaključak kojim će odbaciti podnesak zbog nenadležnosti i zaključak dostaviti stranci.Protiv zaključka dopuštena je posebna žalba.Ako organ dobije poštom tužbu, bez odgode će je dostaviti nadležnom sudu, o čemu će obavijestiti podnosioca tužbe.

Forma podneska: podnesak mora biti razumljiv i sadržavati: - naziv organa kojem se upućuje- predmet na koji se odnosi- zahtjev odnosno prijedlog- tko je zastupnik ili punomoćnik (ako ga ima)- ime prezime i boravište podnositelja- podnositelj mora podnesak vlastoručno potpisati.

Što su formalni nedostaci podneska i kako se otklanjanju?Formalni nedostaci podneska:

- podnesak je nerazumljiv ili nepotpun- podnesak nije vlastoručno potpisan

Podnesak ne može biti odbačen. Tijelo koje ga je zaprimilo dužno je odrediti podnositelju rok u kojem treba ispraviti nedostatke. On to mora učiniti. O učinjenom se ostavlja zabilješka na spisu. Ako podnositelj ne ukloni nedostatke u roku, smatrat će se da podnesak nije ni podnio – o tome će organ donijeti zaključak protiv kojega je dozvoljena žalba.

Kako se poziva stranka i koji je sadržaj poziva?Tijelo koje vodi postupak ovlašteno je pozivati osobu čija je prisutnost u postupku potrebna, a koja boravi na njegovu području.Poziva se pismenim pozivom – ako posebnim propisom nije predviđen drugi način.U pismenom pozivu stoji:

- naziv organa koji poziva- ime prezime i adresa osobe koja se poziva- mjesto, dan i sat dolaska pozvanog- predmet zbog kojeg se poziva i u kojem svojstvu- koja pomoćna i dokazna sredstva pozvani treba ponijeti.- mora li doći osobno

Pozvana osoba dužna je odazvati se pozivu. U slučaju spriječenosti mora se izvijestiti. Za neopravdani izostanak osoba može biti privedena ili novčano kažnjena.

Kako se sastavlja zapisnik i koji su njegovi sastavni dijelovi?O usmenoj raspravi ili drugoj važnijoj radnji u postupku te o važnijim usmenim izjavama stranaka ili trećih osoba u postupku sastavlja se zapisnik. (vještačenje, uviđaj, saslušanje, izjave)O manje važnim radnjama sastavlja se službena zabilješka. O važnosti odlučuje službena osoba.

U zapisnik se unosi:- naziv organa koji obavlja radnju- mjesto gdje se obavlja radnja, dan i sat kad se obavlja- predmet u kojem se ona obavlja

imena službenih osoba, prisutnih stranaka i njihovih zastupnika ili punomoćnikatočan, kratak i jasan sadržajizjava strankezapisnik o radu svakog dana posebno,prekidiuputa o mogućnosti prigovora, potpis službene osobe i primatelja zapisnika

- ako se koristi tumač treba navesti tko je bio tumač i na kojem je jeziku govorio- ako je došlo do prekida treba to navesti- ako su u tijeku radnje izrađeni ili pribavljeni planovi, skice, crteži, fotografije, ovjerit će se i priključiti zapisniku

Zapisnik je javna isprava. Zapisnik je dokaz o toku i sadržaju radnje postupka i danih izjava, osim onih dijelova zapisnika na koje je saslušana osoba stavila primjedbu da nisu pravilno sastavljeni. Sastavlja se o usmenoj raspravi ili drugoj važnoj radnji u postupku (uviđaj, vještačenje), te o važnijim usmenim izjavama stranka ili trećih osoba u postupku(izjave, žalbe).

35

Vodi se u tijeku vršenja službene radnje.Zapisnik se mora voditi uredno i u njemu se ništa ne smije brisati. Precrtano mora ostati čitljivo, a to ovjerava svojim potpisom službena osoba koja rukovodi radnjom postupka.U već potpisanom zapisniku ne smije se ništa dodavati ni mijenjati – dopune se unose u dodatak zapisnika.Prije zaključenja zapisnik će se pročitati saslušanim osobama i ostalim osobama koje sudjeluju u radnji postupka. Na kraju zapisnika navest će se da je zapisnik pročitan i da nisu stavljene primjedbe, a ako jesu upisat će se sadržaj primjedbi.Zapisnik će potpisati osoba koja je u radnji sudjelovala, a ovjerit će ga službena osoba koja je rukovodila radnjom, a i zapisničar ako ga je bilo.Ako zapisnik sadrži saslušanje više osoba, svaka će se od njih potpisati ispod onog dijela zapisnika gdje je upisana njena izjava.Ako ima više stranica, svaka će se označiti rednim brojevima i ovjerit će je svojim potpisom službena osoba koja rukovodi postupak i osoba čija je izjava upisana na kraju lista.Dopušteno je dokazivati netočnost zapisnika.

Imaju li stranke pravo na razgledanje spisa i obavijesti o toku postupka?Stranke imaju pravo razgledati i prepisivati spise predmeta ali pod nadzorom određene službene osobe.Pravo na to ima i svaka druga osoba ako za to postoji opravdan interes.Zahtjev se može podnijeti i usmeno – no organ ima pravo tražiti da se obrazloži postojanje svojega pravnog interesa.Ne mogu se razgledati ni prepisivati zapisnik o vijećanju i glasanju, službeni referati i nacrti rješenja, drugi spisi koji se vode kao povjerljivi (ako se to protivi javnom interesu ili opravdanom interesu jedne stranke ili trećih osoba).Protiv odbijanja zahtjeva dopuštena je žalba (i kad zaključak nije izdan napismeno) – može se odmah izjaviti.

Koji su načini dostave pismena?Pismena su akti državnih tijela koja se dostavljaju strankama: poziv, zaključak, rješenje. Dostava pismena pismeno se predaje osobi kojoj je namijenjeno.Dostava se obavlja preko pošte ili je obavlja organ preko svoje službene osobe (dostavljača).Dostava se obavlja samo radnim danom i to danju.Dostava se obavlja u stanu, poslovnoj prostoriji ili radionici, a odvjetniku u odvjetničkom uredu.

Kakvih vrsta dostave ima?Posredna dostavaAko se osoba ne zatekne u svom stanu, dostava se obavlja predajom pismena nekom od odraslih članova njezina domaćinstva, a ako se oni ne zateknu onda nadstojniku kuće ili susjedu ako oni na to pristanu.Ako je boravište osobe ostalo nepoznato i nakon istrage, organ koji je izdao pismeno postavit će osobi privremenog zastupnika i njemu će predati pismeno.Dostavljač može predati pismeno i nadležnom organu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi boravište osobe ili pošti u mjestu njegova boravišta ako se dostava obavlja poštom. Na vratima će dostavljač pribiti pismeno priopćenje gdje se pismeno nalazi. Označit će se razlog takve dostave, dan pribijanja priopćenja i stavit će se potpis dostavljača.Dostava se smatra izvršenom kad je priopćenje pribijeno na vrata.

Obavezna osobna dostavaDostava se mora izvršiti osobno:

- kad je takva dostava određena ovim zakonom- kad od dana dostave počinje teći rok koji se ne može produžavati- kad to osobito odredi organ koji je naredio dostavu.

Ako se osoba ne zatekne, dostavljač će se obavijestiti kad i na kojem mjestu se može naći, pa će joj kod druge osobe ostaviti pismenu obavijest da u određeni dan i sat bude svojem stanu (radnom mjestu) radi primanja pismena.

Posebni slučajevi dostave- Dostava zakonskom zastupniku u punomoćniku- Dostava punomoćniku za primanje pismena- Dostava državnim tijelima, ustanovama i drugim pravnim osobama (obavlja se predajom pismena službenoj osobi)- Dostava ostalim osobama - osobama u inozemstvu i s imunitetom, dostavlja se preko organa držane uprave

nadležnog za vanjske poslove, ako međunarodnim ugovorima nije drugačije određeno. Dostava ostalih pismena obavlja se preko odgovarajućih diplomatskih i konzularnih predstavništava u inozemstvu.

- Dostava javnim priopćenjem - Ako se radi o većem broju osoba koje organu nisu poznate ili koje se ne mogu odrediti, dostava će se izvršiti putem javnog priopćenja na oglasnoj ploči organa koji je pismeno izdao. Dostava se smatra izvršenom nakon isteka 15 dana od dana isticanja na oglasnoj ploči. Organ može objaviti priopćenje i u novinama ili drugim sredstvima javnog informiranja.

Odbijanje primitkaAko osoba odbije bez zakonskog razloga primiti pismeno, dostavljač će pismeno ostaviti u stanu ili prostoriji u kojoj osoba stanuje ili je zaposlena, ili će pismeno pribiti na vrata stana ili prostorije.

36

Promjena stanaAko stranka u toku postupka promijeni stan, dužna je o tome odmah obavijestiti organ koji vodi postupak.Ako oni to ne učine, sve daljnje dostave u postupku obavljat će se pribijanjem pismena na oglasnoj ploči organa koji vodi postupak. Dostava se smatra izvršenom nakon isteka 8 dana od pribijanja.

DostavnicaPotvrdu o izvršenoj dostavi potpisuje primalac i dostavljač – primalac na dostavnici sam naznačuje dan primitka.

Greške u dostaviAko je pri dostavi učinjena greška, smatrat će se da je dostava izvršena onog dana za koji se utvrdi da je osoba kojoj je pismeno namijenjeno stvarno dobila to pismeno.

Kako se računaju rokovi u upravnom postupku i od kada počinju teći?Rokovi se računaju na dane, mjesece i godine.Početak roka uzima se prvi dan koji slijedi dan dostave.Blagdani ne utječu na tijek roka.Ako posljednji dan roka pada na dan kada organ kod kojega se radnja postupka ima poduzeti ne radi, rok istječe istekom prvoga idućeg radnog dana.

Kakvih vrsta rokova ima?Zakonski i oni koje utvrđuje zaključkom službena osoba.Ako rokovi nisu određeni zakonom ili drugim propisom, određuje ih, s obzirom na okolnosti slučaja, službena osoba koja vodi postupak.

Što je povrat u prijašnje stanje i kada se on može odobriti?Kada stranka koja u roku ne poduzme određenu radnju, gubi pravo da naknadno poduzme tu radnju. Tada govorimo o prekluzivnim rokovima. Da bi se uklonile posljedice prekluzije, postoji institut povrat u prijašnje stanje.

- kada je stranka iz opravdanih razloga propustila u roku izvršiti neku radnju postupka - kad je stranka iz neznanja ili očitom greškom podnesak pravovremeno poslala poštom ili neposredno predala

nenadležnom organu.- ako je stranka očitom greškom prekoračila rok, ali je podnesak ipak primljen od nadležnog organa najkasnije 3

dana nakon isteka rokaStranka je dužna u prijedlogu za povraćaj navesti razloge propuštanja roka. Prijedlog se podnosi se u roku od 8 dana od prestanka okolnosti koje su prouzročile propuštanje.Nakon isteka 3 mjeseca od dana propuštanja ne može se tražiti povraćaj u prijašnje stanje.O prijedlogu odlučuje zaključkom organ kod kojeg je trebalo poduzeti radnju.Protiv zaključka kojim je odbijen prijedlog dopuštena je žalba samo ako je zaključak donio prvostupanjski organ.Prijedlog ne zaustavlja tok postupka.

Kako se održava red u tijeku vođenja postupka?Službena osoba koja rukovodi postupkom, dužna je brinuti se o održavanju reda pri radu.U tom cilju ona može:

- opominjati osobe koje smetaju u radu - osobu koja i pored opomene ometa rad, udaljiti- onoga tko teže naruši red može kazniti novčanom kaznom.

Protiv zaključka o kazni može se izjaviti posebna žalba – koja ne odgađa izvršenje kazne.

Tko snosi troškove upravnog postupka?Troškovi upravnog postupka su:a) troškovi organa: putni troškovi službenih osoba, izdaci za svjedoke, vještake, tumače, uviđaj, oglaseb) troškovi stranke: dolaženje, izdaci za takse, pravno zastupanje, stručno pomaganje

- Troškovi u pravilu padaju na teret onoga koji je cijeli postupak izazvao.- Kad je postupak pokrenut po službenoj dužnosti a okončan povoljno za stranku, troškove snosi državni organ koji je

postupak pokrenuo.- U rješenju kojim se postupak završava, organ koji donosi rješenje određuje tko snosi troškove postupka, njihov iznos i

kome se i u kojem roku imaju isplatiti. Ako organ u rješenju ne odluči o troškovima, navest će se da će o troškovima donijeti poseban zaključak.

Organ koji vodi postupak može osloboditi stranku od snošenja troškova u cijelosti ili djelomično, ako nađe da ona ne može podnijeti troškove bez štete za nužno uzdržavanje sebe i svoje obitelji. Organ o tome donosi zaključak. Strani državljani oslobodit će se snošenja troškova samo uz uvjet uzajamnosti.Protiv zaključka za odbijanje zahtjeva stranke za oslobođenje od snošenja troškova, može se izjaviti tužba.

37

PRVOSTUPANJSKI POSTUPAK

Tko pokreće upravni postupak? Upravni postupak pokreće nadležni organ po službenoj dužnosti ili zahtjevom stranke.Po službenoj dužnosti: kad to određuje zakon ili na zakonu utemeljen propis radi zaštite javnog interesaUpravni postupak je pokrenut čim je nadležni organ učinio ma koju radnju u cilju vođenja postupka.Ako zahtjev stranke nema uvjeta za pokretanje postupka, nadležni organ donijet će o tome zaključak protiv kojeg je moguća žalba.

Što je spajanje stvari u jedan postupak?Ako se prava ili obveze stranaka temelje na istom ili sličnom činjeničnom stanju i na istoj pravnoj osnovi, i ako je organ koji vodi postupak u pogledu svih predmeta nadležan, može se pokrenuti i voditi jedan postupak, i onda kad se radi o pravima i obvezama više stranaka.O vođenju takvog postupka donijet će se poseban zaključak protiv kojega se može izjaviti žalba, osim ako je zaključak donio drugostupanjski organ.Nadležni organ može putem javnog priopćenja pokrenuti upravni postupak prema većem broju osoba koje organu nisu poznate.Iako se vodi jedan postupak, svaka stranka nastupa u postupku samostalno.

Može li se zahtjev izmijeniti?Stranka može do donošenja rješenja proširiti stavljeni zahtjev, ili umjesto prijašnjeg zahtjeva staviti drugi, bez obzira da li se prošireni ili izmijenjeni zahtjev temelji na istoj pravnoj osnovi, uz uvjet da se temelji na bitno istom činjeničnom stanju.Ako organ to ne dopusti, donijet će zaključak protiv kojeg je moguća posebna žalba.

Može li stranka odustati od zahtjeva?Stranka može odustati od svog zahtjeva tijekom cijelog postupka.Organ koji vodi postupak tada će donijeti zaključak kojim se postupak obustavlja.Ako je daljnje vođenje postupka potrebno u javnom interesu ili ako to zahtijeva protivna stranka, produžit će se vođenje postupka.Stranka odustaje od svog zahtjeva izjavom koju daje organu koji vodi postupak i koju može povući do donošenja zaključka.Ako je stranka odustala od svog zahtjeva nakon donošenja prvostupanjskog rješenja, a prije isteka roka za žalbu, zaključkom o obustavi postupka poništava se prvostupanjsko rješenje ako je njime zahtjev stranke bio pozitivno ili djelomično pozitivno riješen. (i ako je odustala nakon žalbe a prije donošenja rješenja o žalbi).Stranka koja je odustala od zahtjeva, dužna je snositi sve troškove nastale u postupku do obustavljanja postupka.

Što je nagodba?Ako u postupku sudjeluju dvije stranke ili više sa suprotnim zahtjevima, službena osoba koja vodi postupak nastojat će u toku cijelog postupka da se stranke nagode.Nagodba mora biti uvijek jasna i određena i ne smije biti na štetu javnog interesa ili pravnog interesa trećih osoba. Nagodba se upisuje u zapisnik. Nagodba je zaključena kad stranke nakon pročitanog zapisnika o nagodbi potpišu zapisnik.Nagodba ima snagu izvršnog rješenja donesenog u upravnom postupku.Organ pred kojim je zaključena nagodba, donijet će zaključak kojim će prema potrebi postupak obustaviti u cijelosti ili djelomično.

Koja su opća načela postupka do donošenja rješenja?Prije donošenja rješenja trebaju se utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su značajne za rješenje i strankama omogućiti da ostvare i zaštite svoja prava i pravne interese.To se može izvršiti u skraćenom postupku ili posebnom ispitnom postupku.Činjenično stanje na kojem temelji svoj zahtjev, stranka je dužna iznijeti točno, istinito i određeno.Ako se ne radi o općepoznatim činjenicama, stranka je dužna svoje navode nadopuniti dokazima.Stranka daje svoju izjavu u pravilu usmeno, a može i pismeno.

Koje vrste postupka postoje?Skraćeni postupakOrgan može po skraćenom postupku riješiti stvar neposredno:

- ako je stranka u zahtjevu navela općepoznate činjenice ili podnijela dokaze a podlozi kojih se može utvrditi stanje stvari

- ako se stanje može utvrditi na podlozi službenih podataka kojima organ raspolaže bez potrebe saslušanja stranke- ako je propisom predviđeno da se stvar može riješiti na temelju činjenica koje nisu u potpunosti dokazane, a iz

okolnosti proizlazi da se zahtjevu stranke treba udovoljiti- kad se radi o poduzimanju u javnom interesu hitnih mjera koje se ne mogu odgađati.

Poseban ispitni postupakProvodi se kad je to potrebno radi utvrđivanja činjenica i okolnosti koje su značajne za razrješenje stvari ili radi davanja strankama mogućnost da ostvare i zaštite svoja prava i pravne interese.

38

Tok ispitnog roka određuje prema okolnostima službena osoba koja vodi postupak.Stranka ima pravo sudjelovati u ispitnom postupku i davati potrebne podatke i braniti svoja prava i zakonom zaštićene interese.Službena osoba dužna je omogućiti stranci:- da se izjasni o svim okolnostima i činjenicama, prijedlozima i dokazima- da sudjeluje u izvođenju dokaza- da postavlja pitanja drugim strankama, svjedocima i vještacima preko službene osobe i neposredno- da se upozna s rezultatom izvođenja dokaza i da se o tome izjasni

Što je prethodno pitanje?Ako organ koji vodi postupak naiđe na pitanje bez čijeg se rješenja ne može riješiti sama stvar, a to pitanje čini samostalnu cjelinu za čije je rješenje nadležan sud ili koji drugi organ, može uz uvjete iz ovog zakona sam raspraviti to pitanje, ili postupak prekinuti dok nadležni organ to pitanje ne riješi. O prekidu postupka donosi se zaključak protiv kojega je dopuštena posebna žalba, osim ako je zaključak donio drugostupanjski organ.

Organ koji vodi postupak mora prekinuti postupak kad se prethodno pitanje odnosi na postojanje kaznenog djela, na postojanje braka, na utvrđivanje očinstva ili kad je to zakonom određeno.

Postupak prekinut zbog rješavanja prethodnog pitanja kod nadležnog organa, nastavit će se pošto rješenje doneseno o tom pitanju postane konačno.Postupak se može nastaviti po službenoj dužnosti i kas da ocijeni da više nema razloga da se čeka konačno rješenje prethodnog pitanja.

Kada i tko određuje usmenu raspravu?Službena osoba koja vodi postupak određuje usmenu raspravu u svakom slučaju kad je to korisno za razjašnjenje stvari a mora je odrediti:1. u stvarima u kojima sudjeluju dvije stranke ili više s protivnim interesima ili2. kad se ima izvršiti uviđaj ili saslušanje svjedoka ili vještakaUsmena rasprava je javna.Službena osoba koja vodi postupak može isključiti javnost za cijelu usmenu raspravu ili samo jedan njezin dio:

- ako to zahtijevaju razlozi morala ili javne sigurnosti- ako postoji ozbiljna i neposredna opasnost ometanja javne rasprave- ako se treba raspravljati o odnosima u nekoj obitelji- ako se treba raspravljati o okolnostima koje predstavljaju službenu, poslovnu, znanstvenu ili umjetničku tajnu

Prijedlog za isključenje javnosti može staviti i zainteresirana osobaO isključenju javnosti donosi se zaključak koji mora biti obrazložen i javno objavljen.Pri priopćavanju rješenja javnost se ne može isključiti.Usmena rasprava održava se u tijelu koji vodi postupak ili na mjestu uviđaja.

Koje vrste dokaza se mogu koristiti u upravnom postupku?Isprave, uvjerenja, saslušanje svjedoka, vještaka, uviđaj, tumač, javna raspravaČinjenice na temelju kojih se donosi rješenje utvrđuju se dokazima.Da li neku činjenicu dokazivati ili ne, odlučuje službena osoba.

Što su isprave?Isprave su pismena ili dokumenti koje izdaju nadležna tijela na propisan način – sadržajem, oblikom, formom, izgledom, a u okviru svojih nadležnosti.U skladu s ustavom, zakonima i drugim propisima, stranka ima pravo podnositi isprave na jeziku naroda odnosno manjina kojima pripada.Isprave izdane od inozemnih organa koje u mjestu gdje su izdane važe kao javne isprave, imaju pod uvjetom uzajamnosti istu dokaznu snagu kao i domaće javne isprave, ako su propisno ovjerene.

Što su uvjerenja?Tijela državne uprave izdaju uvjerenja o činjenicama o kojima vode službenu evidenciju.Uvjerenja mogu izdati i ustanove i druge pravne osobe o činjenicama u vezi s poslovima koje obavljaju na temelju javnih ovlasti.Uvjerenja imaju značenje javne isprave.Uvjerenje izdaje se stranci na usmeni zahtjev, najkasnije u roku od 15 dana.Ako organi odbiju zahtjev za izdavanje uvjerenja, dužni su o tome donijeti posebno rješenje, u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva (ako se tako ne postupi zahtjev se smatra odbijenim).Državni organi, ustanove i druge pravne osobe izdaju uvjerenja i o činjenicama o kojima ne vode službenu evidenciju ako je to zakonom određeno.

39

Tko može biti svjedok?Svjedok može biti svaka osoba koja je sposobna opisati činjenicu o kojoj treba svjedočiti. Svjedoku je dužnost da se odazove te da istinit iskaz – predočit će mu se posljedice davanja lažnog iskaza.Svjedok može uskratiti svjedočenje:

- na pitanja na koja bi odgovor izložio teškoj sramoti, imovinskoj šteti, kaznenom gonjenju njega ili drugih- na pitanja na koja ne može odgovoriti bez da povrijedi dužnost čuvanja tajne- o onome što je stranka povjerila svjedoku kao svojem punomoćniku- o onome o čemu se stranka ili druga osoba ispovijedala svjedoku kao vjerskom ispovjedniku

Svjedoci se saslušavaju pojedinačno bez prisutnosti onih svjedoka koje će se kasnije saslušati.Svjedoke čiji se iskazi ne slažu, službena osoba može suočiti.Od svjedoka će se zatim uzeti opći osobni podaci određenim redom: ime, prezime, zanimanje, boravište, mjesto rođenja, godine života i bračno stanje.Ako svjedok ne zna jezik na kojem se vodi postupak, ispitat će se preko tumača.Svjedoka se može kazniti (i novčano) ili prisilno dovesti:

- ako se ne odazove na uredan poziv, a izostanak ne opravda - ako se bez odobrenja udalji od mjesta gdje treba biti saslušan

Zaključak o izricanju kazne donosi službena osoba koja vodi postupak.

Kada se uzima u obzir samo izjava stranke?Ako za utvrđivanje određene činjenice ne postoji neposredan dokaz može se kao dokazno sredstvo uzeti i usmeno dana izjava stranke.Prije uzimanja izjave, službena osoba koja vodi postupak dužna je upozoriti stranku na kaznenu i materijalnu odgovornost za davanje lažne izjave.

Što su vještaci?Osobe koje koristeći svoje stručno znanje mogu razjasniti neki predmet, a njihova izjava se koristi kao dokaz.Vještačenje je utvrđivanje određenih činjenica uz pomoć stručno osposobljenih osoba ili aparata.Za vještake će se odrediti osobe koje su stručne, koje imaju posebno ovlaštenje za davanje mišljenja o pitanjima odgovarajuće struke.Vještak može uskratiti vještačenje iz stih razloga kao svjedok svjedočenje.U pogledu izuzeća vještaka primjenjuje se odredba o izuzeću službenih osoba. O izuzeću se odlučuje zaključkom.Mišljenje se može tražiti od stručne ustanove i ako se opravdano smatra da će se na taj način doći do točnijeg mišljenja.Ako vještak koji je uredno pozvan ne dođe a izostanak ne opravda, ili dođe a odbije vještačiti, ili u roku ne podnese nalaz i mišljenje, može se novčano kazniti, te snositi uzrokovane troškove.Ako vještak naknadno opravda svoj izostanak službena osoba poništit će zaključak o novčanoj kazni ili troškovima, a ako naknadno pristane vještačiti, službena osoba može poništiti zaključak o novčanoj kazni.

TumačiNa tumače se primijenjuju odredbe koje se odnose na vještake.

Kad se koristimo uviđajem?Kad na temelju nekog drugog dokaza ne možemo rekonstruirati slušaj u postupku.Uviđaj se vrši kad je za utvrđivanje neke činjenice ili za razrješenje bitnih okolnosti potrebno neposredno opažanje službene osobe koja vodi postupak.Stranke imaju pravo prisustvovati uviđaju.

Kada se dokazi osiguravaju?Ako postoji opravdana bojazan da se neki dokaz neće moći kasnije izvesti ili da će njegovo izvođenje biti otežano, može se radi osiguranja dokaza, taj dokaz izvesti (u svakom stanju postupka).Za osiguranje dokaza nadležan je organ koji vodi postupak.Za osiguranje dokaza prije pokretanja postupka nadležan je organ na čijem se području nalaze stvari koje treba razgledati, odnosno na čijem području borave osobe koje treba saslušati.O osiguranju dokaza donosi se poseban zaključak – protiv kojeg je moguća žalba koja ne prekida tok postupka.

Što predstavlja završetak upravnog postupka?Donošenje rješenja (o glavnoj stvari – meritumu) ili zaključka (o sporednim pitanjima tijekom postupka)

Koji organ donosi rješenje?Organ nadležan za rješavanje donosi rješenje o stvari koja je predmet postupka.Kolegijalni organ rješava kad je prisutno više od polovice njegovih članova, a rješenje donosi većinom glasova prisutnih članova.Kad je u zakonu određeno da rješenje donosi jedan organ u suglasnosti s drugim, organ koji donosi rješenje sastavlja ga i šalje sa spisima predmeta na suglasnost drugom, koji može dati suglasnost potvrdom na samom rješenju ili posebnim aktom.

40

Organ čija je suglasnost ili mišljenje potrebno za donošenje rješenja dužan je suglasnost odnosno mišljenje dati u roku od mjesec dana od dana kad mu je zatraženo.Ako službena osoba koja je vodila postupak nije ovlaštena da donosi rješenje, dužna je podnijeti nacrt rješenja organu koji donosi rješenje. Ta službena osoba potpisuje nacrt rješenja.Dokazivanje – činjenice na osnovu kojih se donosi rješenje utvrđuju se dokazima. Kao dokazno sredstvo upotrijebit će se sve što je podesno za utvrđivanje stanja stvari i što odgovara pojedinom slučaju, kao što su isprave, mikrofilmske kopije isprava, reprodukcije tih kopija, svjedoci, izjave stranaka, vještaci, uviđaj. Ne treba dokazivati činjenice koje su općepoznate.

Koji su sastavni dijelovi rješenja?Ono sadrži: uvod, dispozitiv, obrazloženje, uputu o pravnom lijeku, naziv organa s brojem i datumom rješenja, potpis službene osobe i pečat organa. Rješenje se mora dostaviti stranci u izvorniku ili u ovjerenom prijepisu.

- Naziv organa s brojem i nadnevkom rješenja - Uvod : Uvod sadrži naziv organa koji donosi rješenje, propis o nadležnosti tog organa, ime stranke i njezina

zakonskog zastupnika ili punomoćnika ako ga ima i kratka oznaka predmeta postupka.- Dispozitiv : Dispozitivom se rješava o predmetu postupka u cijelosti i svim zahtjevima stranke, o troškovima

postupka (ako ne onda se o njima donosi poseban zaključak). Ako se rješenjem nalaže izvršenje kakve radnje, u dispozitivu će se odrediti i rok u kojem se ta radnja ima izvršiti. Kad je propisana da žalba ne odgađa izvršenje rješenja, to mora biti navedeno u dispozitivu.

- Obrazloženje : sadrži kratko izlaganje zahtjeva stranaka, utvrđeno činjenično stanje, razloge koji su bili odlučni pri ocjeni dokaza, razloge zbog kojih nije uvažen koji od zahtjeva stranaka, pravne propise i razloge koji upućuju na onakvo rješenje kakvo je dano u dispozitivu. U obrazloženju rješenja moraju biti obrazloženi i oni zaključci protiv kojih nije dopuštena posebna žalba.

- Uputa o pravnom lijeku : stranka se obavještava da li protiv rješenja može izjaviti žalbu ili pokrenuti upravni spor ili drugi postupak pred sudom, kome se žalba izjavljuje, kome se u kojem roku i s kolikom taksom predaje, te da se može izjaviti i na zapisnik. Kad se protiv rješenja može pokrenuti upravni spor, u uputi se navodi kojem se sudu tužba podnosi i u kojem roku.

- Potpis službene osobe i pečat : Rješenje potpisuje službena osoba koja ga donosi. Rješenje koje je donio kolegijalni organ potpisuje predsjedajući.

Koje druge vrste rješenje postoje?Kad se o jednoj stvari rješava u više točaka a samo su neke od njih dozrele za rješavanje, i kad se pokaže svrsishodno da se o tim točkama riješi posebnim rješenjem, nadležni organ može donijeti djelomično rješenje samo o tim točkama (smatra se u pogledu pravnih lijekova i izvršenja kao samostalno rješenje).Ako nadležni organ nije rješenjem odlučio o svim pitanjima koja su bila predmet postupka, on može na prijedlog stranke ili po službenoj dužnosti, donijeti posebno rješenje o pitanjima koja već donesenim rješenjem nisu obuhvaćena . dopunsko rješenje, koje se u pogledu pravnih lijekova i izvršenja smatra kao samostalno rješenje.Ako je prema okolnostima slučaja neophodno prije okončanja postupka donijeti rješenje kojim se privremeno uređuju sporna pitanja ili odnosi, takvo se rješenje donosi na podlozi podataka koji postoje u trenutku njegova donošenja. U takvu rješenju mora biti izričito i naznačeno da je privremeno.Rješenjem o glavnoj stvari koje se donosi nakon okončanja postupka, ukida se privremeno rješenje doneseno u toku postupka. (smatra se isto kao samostalno rješenje).

Koji je rok za izdavanje rješenja?Kad nije potrebno provoditi poseban ispitni postupak, najkasnije u roku od mjesec dana računajući od dana predaje urednog zahtjeva odnosno dana pokretanja postupka po službenoj dužnosti.U ostalim slučajevima, nadležni organ dužan je donijeti rješenje i dostaviti ga stranci najkasnije u roku od 2 mjeseca, ako posebnim propisom nije određen kraći rok.

Kako se ispravljaju greške u rješenju?Organ koji je donio rješenje može u svako vrijeme ispraviti greške i druge očite netočnosti u rješenju ili njegovim ovjerenim prijepisima. Ispravak greške proizvodi pravni učinak.O ispravku se donosi poseban zaključak. Bilješka o ispravku upisuje se u izvornik rješenja, a potpisuje je službena osoba koja je potpisala zaključak o ispravku.Protiv tog zaključka dopuštena je posebna žalba.

Što su akti u upravnom postupku?Zaključci koji se odnose na pitanja postupka kad se odlučuje o nečijem pravuRješenja koja se odnose na nečije pravo.

Što je zaključak i kada se njime koristimo?Zaključkom se odlučuje o pitanjima koja se tiču postupkaZaključkom se odlučuje i sporednim pitanjima u vezi s provođenjem postupka.Zaključak donosi službena osoba koja obavlja radnju postupka.

41

Zaključak se priopćuje zainteresiranima usmeno, a napismeno se izdaje na zahtjev osobe koja može protiv zaključka izjaviti posebnu tužbu.Protiv zaključka može se izjaviti žalba samo kad je to zakonom izrično predviđeno. Takav zaključak mora biti obrazložen i sadržavati i uputu o žalbi.Žalba ne odgađa izvršenje zaključka, osim ako to nije zakonom ili zaključkom drugačije određeno.

PRAVNI LIJEKOVI

Koji su pravni lijekovi?Žalba, obnova postupka, osobiti slučajevi poništavanja, ukidanja i mijenjanja rješenja

Tko i kada ima pravo žalbe?Protiv prvostupanjskog rješenja stranka ima pravo žalbe.Državni odvjetnik, pučki pravobranitelj i drugi državni organi, mogu izjaviti tužbu protiv rješenja kojim je povrijeđen zakon u korist pojedinca ili pravne osoba, a na štetu društvene zajednice.

Protiv prvostupanjskih rješenja organa državne uprave niže razine žalba se može izjaviti nadležnim ministarstvima odnosno drugim nadležnim republički organima državne uprave, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno.Protiv prvostupanjskih rješenja ministarstava i drugih republičkih organa državne uprave, žalba se može izjaviti samo kad je to zakonom predviđeno.Protiv rješenja Sabora i Vlade RH ne može se izjaviti žalba.Ako žalba nije dopuštena, neposredno se može pokrenuti upravni spor.

Koji su organi nadležni za rješavanje žalbi?U pitanjima u nadležnosti užih teritorijalnih jedinica, o žalbama protiv prvostupanjskih rješenja odlučuju organi predviđeni zakonom.Drugostupanjski organ može samo poništiti pobijano rješenje a ne može ga izmijeniti.O žalbi protiv prvostupanjskog rješenja ustanove ili druge pravne osobe rješava organ određen statutom ustanove ili pravne osobe, ako zakonom nije propisano da rješava drugi organ.

Koji je rok za žalbu?Žalba se podnosi u roku od 15 dana.Rok za žalbu računa se od dana dostave rješenja. U toku roka za žalbu, rješenje se ne može izvršiti (osim ako se radi o poduzimanju hitnih mjera ili ako bi se zbog odgode izvršenja nanijela kojoj stranci šteta koja se ne bi mogla popraviti).

Koji je sadržaj žalbe?Žalba mora biti dopuštena, pravovremena i uložena od osobe koja ju ima pravo uložiti.U žalbi se mora navesti:

- rješenje koje se pobija- naziv organa koji je donio pobijano rješenje- broj i datum rješenja.

Žalbu se ne mora posebno obrazložiti (dovoljno je iznijeti u kojem pogledu je nezadovoljan rješenjem).U žalbi se mogu iznositi nove činjenice i novi dokazi, ali je žalilac dužan obrazložiti zbog šega ih nije iznio u prvostupanjskom postupku.

Kome i kako se žalba predaje?Žalba se neposredno predaje ili šalje poštom organu koji je donio prvostupanjsko rješenje.Ako je žalba poslana neposredno drugostupanjskom organu, on je odmah šalje prvostupanjskom organu.

Što radi prvostupanjski organ po žalbi?Prvostupanjski organ ispituje da li je žalba dopuštena, pravovremena i izjavljena kod ovlaštene osobe. – ako nije odbacit će je svojim rješenjem (na to stranka ima pravo žalbe).Ako je žalba opravdana, može novim rješenjem zamijeniti rješenje koje se žalbom pobija. (stranka ima pravo žalbe).Prvostupanjski organ može zamijeniti rješenje novim:- ako organ nađe da je žalba opravdana, a nije potrebno provoditi novi ispitni postupak- ako nađe da je provedeni postupak bio nepotpun, a da je to moglo utjecati na rješenje- kad žalilac iznese u žalbi takve činjenice i dokaze koji bi mogli biti od utjecaja za drukčije rješenje stvari- kad je rješenje doneseno bez prethodno provedenog posebnog ispitnog postupka koji je bio obvezan, ili stranci nije dana

mogućnost da se o činjenicama izjasni, a stranka to u žalbi traži. Kad organ nađe da je podnijeta žalba dopuštena, pravovremena i izjavljena od ovlaštene osobe, a nije novim rješenjem zamijenio rješenje koje se žalbom pobija, dužan je najkasnije u roku od 15 dana od primitka žalbe, žalbu poslati organu nadležnom za rješavanje o žalbi.

42

Kako rješava drugostupanjski organ u žalbi?Ako žalba nije dopuštena, nije pravovremena niti izjavljena od ovlaštene osobe, a prvostupanjski organ je propustio odbaciti, odbacit će je organ nadležan za rješavanje o žalbi.Drugostupanjski organ može:

- odbiti žalbu- poništiti rješenje u cijelosti ili djelomično- izmijeniti rješenje

On će odbiti žalbu kad:- utvrdi da je postupak koji je prethodio rješenju pravilno proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano a

žalba neosnovana.- nađe da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka ali da su oni takvi da nisu mogli utjecati na rješenje

stvari.- kad nađe da je prvostupanjsko rješenje na zakonu osnovano, ali zbog drugih razloga, a ne zbog onih koji su u rješenju

navedeniOn će poništiti rješenje ako:

- utvrdi da je u prvostupanjskom postupku učinjena nepravilnost - utvrdi da je prvostupanjsko rješenje donio nenadležni organ, poništit će ga po službenoj dužnosti i dostaviti

predmet nadležnom organu na rješavanje.On će izmijeniti rješenje ako:

- kad utvrdi da su u prvostupanjskom postupku činjnice nepotpuno ili pogrešno utvrđene, da se nije vodilo računa o pravilima postupka koja bi bila od utjecaja na rješenje stvari, ili da je dispozitiv pobijanog rješenja nejasan ili je u proturiječnosti s obrazloženjem (samo rješava stvar)

- ako utvrdi da su u prvostupanjskom rješenju pogrešno ocijenjeni dokazi, da je iz utvrđenih činjenica izveden pogrešan zaključak u pogledu činjeničnog stanja, da je pogrešno primijenjen pravni propis, ili je na temelju slobodne ocijene trebalo donijeti drugačije rješenje (samo rješava stvar)

- ako utvrdi da je rješenje pravilno u pogledu utvrđenih činjenica i primijene zakona, ali se svrha rješenja može postići i drugim sredstvima (izmijeniti)

Ako nađe da će nedostatke brže i ekonomičnije otkloniti prvostupanjski organ, on će svojim rješenjem poništiti prvostupanjsko rješenje i vratiti predmet prvostupanjskom organu na ponovni postupak.Prvostupanjski organ je tada dužan postupiti po drugostupanjskom rješenju i najkasnije u roku od 30 dana od dana primitka predmeta, donijeti novo rješenje (protiv kojeg stranka ima pravo žalbe).

Ako drugostupanjski organ utvrdi da su u prvostupanjskom rješenju pogrešno ocijenjeni dokazi, da je iz utvrđenih činjenica izveden pogrešan zaključak, da je pogrešno primijenjen pravni propis, ili ako nađe da je na temelju slobodne ocjene trebalo donijeti drugačije rješenje, on će svojim rješenjem poništiti prvostupanjsko i sam riješiti stvar.Ako utvrdi pravilnost postupka ali da se svrha zbog koje je rješenje doneseno može postići i drugim sredstvima povoljnijima za stranku, izmijenit će prvostupanjsko rješenje u tom smislu.

Može li se podnijeti žalba kad prvostupanjsko rješenje nije doneseno? (šutnja uprave)Može. Drugostupanjski organ tad će tražiti da mu prvostupanjski organ priopći razloge zbog kojih rješenje nije doneseno u roku.Ako su razlozi opravdani (ili se radi o krivnji stranke), odredit će prvostupanjskom organu rok za donošenje rješenja ne duži od mjesec dana.Ako razlozi nisu opravdani, tražit će da mu prvostupanjski organ pošalje spise predmeta.Iznimno, ako drugostupanjski organ nađe da će postupak brže i ekonomičnije provesti prvostupanjski organ, naložit će da to učini da mu prikupljene podatke dostavi u određenom roku, nakon čega će sam riješiti stvar – takvo rješenje je konačno.

Koji je rok za donošenje rješenja o žalbi?Rješenje o žalbi mora se dostaviti stranci što prije moguće a najkasnije u roku od 2 mjeseca od dana predaje žalbe.Ako stranka odustane od žalbe, postupak se obustavlja zaključkom.Organ koji je riješio stvar u drugom stupnju šalje svoje rješenje sa spisima prvostupanjskom organu, koji je dužan rješenje dostaviti strankama u roku od 8 dana od dana primitka spisa.

Dostava drugostupanjskog rješenja?Drugostupanjski organ rješenje sa spisima šalje prvostupanjskom organu, koji je dužan to rješenje dostaviti strankama u roku 8 dana od dana primitka.

Koji su razlozi za obnovu postupka?Obnova postupka odnosi se isključivo na konačna rješenjaPostupak okončan rješenjem ili zaključkom protiv kojeg nema redovnog pravnog lijeka u upravnom postupku obnovit će se.

1. ako se sazna za nove činjenice ili se nađe mogućnost da se upotrijebe novi dokazi koji bi mogli dovesti do drugačijeg rješenja

2. ako je rješenje doneseno na podlozi lažne isprave ili lažnog iskaza svjedoka ili vještaka, ili je posljedica djela kažnjiva po kaznenom zakonu

43

3. ako se rješenje temelji na donesenoj presudi (kaznenoj ili o privrednom prijestupu), a ta je presuda pravomoćno ukinuta

4. ako je rješenje doneseno na temelju neistinitih navoda stranke i tako organ doveden u zabludu5. ako se rješenje organa temelji na nekom prethodnom pitanju koje je kasnije riješeno u bitnim točkama drugačije6. ako je u donošenju rješenja sudjelovala osoba koja je morala biti izuzeta7. ako je rješenje donijela neovlaštena službena osoba nadležnog organa8. ako kolegijalni organ nije rješavao u sastavu predviđenom propisima ili ako za rješenje nije glasala propisana

većina9. ako osobi koja je trebala sudjelovati u svojstvu stranke nije bila dana mogućnost da sudjeluje u postupku10. ako stranku nije zastupao zakonski zastupnik a po zakonu je trebao11. ako osobi koja je sudjelovala u postupku nije bila dana mogućnost da se služi svojim jezikom

Tko može tražiti obnovu postupka i kada?Obnovu postupka može tražiti stranka, a rješenje kojim je postupak okončan može pokrenuti organ koji ga je donio po službenoj dužnosti.Stranka može tražiti obnovu postupka u roku od mjesec dana (od trenutka kada rješenje postane konačno u upravnom postupku).Nakon proteka roka od 5 godina od dostave rješenja stranci, obnova se ne može tražiti niti se može pokrenuti po službenoj dužnosti.

Tko rješava o obnovi postupka?Prijedlog za obnovu postupka stranka predaje ili šalje organu koji je o predmetu rješavao u prvom stupnju ili organu koji je donio rješenje kojim je postupak okončan.O prijedlogu za obnovu rješava onaj organ koji je donio rješenje kojim je postupak okončan.

Kad organ koji je nadležan za rješavanje o prijedlogu za obnovu primi prijedlog, dužan je ispitati:- da li je prijedlog pravovremen - da li je izjavljen od ovlaštene osobe- da li je okolnost na kojoj se prijedlog temelji učinjena vjerojatnom.

Ako ti uvjeti nisu ispunjeni, organ će zaključkom odbaciti prijedlog.Ako su uvjeti ispunjeni, organ će ispitat jesu li okolnosti koje se iznose kao razlog za obnovu takve da bi mogle dovesti do drugačijeg rješenja. Ako nisu, obit će prijedlog svojim rješenjem.Ako organ ne odbaci prijedlog za obnovu, donijet će zaključak da se obnova postupka dopusti i odredit će u kojem će se opsegu postupak obnoviti.Organ može prijašnje rješenje poništiti ili ukinuti.Protiv zaključka donesenog o prijedlogu za obnovu postupka i protiv rješenja donesenog u obnovljenom postupku može se izjaviti žalba samo kad je zaključak ili rješenje donio prvostupanjski organ. Ako ga je donio drugostupanjski organ, može se neposredno pokrenuti upravni spor.Prijedlog za obnovu postupka u pravilu ne odgađa izvršenje rješenja po kojem se obnova traži, ali organ nadležan za odlučivanje, ako smatra da će prijedlog za obnovu biti uvažen, može riješiti da se odgodi izvršenje dok se ne odluči o pitanju obnove postupka.

Zaključak kojim se dopušta obnova postupka odgađa izvršenje rješenja protiv kojeg je obnova dopuštena.

Koji su osobiti slučajevi poništavanja, ukidanja i mijenjanja rješenja?- Organ protiv čijeg je rješenja pravovremeno pokrenut upravni spor može do okončanja spora poništiti ili izmijeniti

svoje rješenje iz onih razloga iz kojih bi sud mogao poništiti takvo rješenje.- Protiv pravomoćnog rješenja donesenog u stvari u kojoj se ne može voditi upravni spor, a sudska zaštita nije

osigurana na drugi način, državni odvjetnik ima pravo podignuti zahtjev za zaštitu zakonitosti ako smatra da je rješenjem povrijeđen zakon. Taj zahtjev može se podići u roku od mjesec dana kad je rješenje dostavljeno državnom odvjetniku, a ako mu nije dostavljeno, u roku od 6 mjeseci od dana dostave stranci. O zahtjevu rješava nadležni drugostupanjski organ, a ako takvog nema Vlada RH. Nadležni organ može ukinuti pobijano rješenje ili odbiti zahtjev. Protiv rješenja donesenog o zahtjevu za zaštitu zakonitosti žalba nije dopuštena.

- Konačno rješenje u upravnom postupku nadležni će organ poništiti po pravu nadzora:1. ako je rješenje donio nenadležni organ (rok 5 godina za rješenje o poništenju)2. ako je o istoj stvari ranije doneseno pravomoćno rješenje kojim je ta stvar drukčije riješena (5 godina)3. ako je rješenje donio organ bez suglasnosti ili mišljenja drugog organa, a ono je po zakonu potrebno (5

godina)4. ako je rješenje donio mjesno nenadležni organ (1 godina)5. ako je rješenje doneseno kao posljedica prisile, iznude, ucjeneProtiv rješenja nije dopuštena žalba već se protiv njega može neposredno pokrenuti upravni spor.

- Konačno rješenje može se ukinuti po pravu nadzora ako je njime očito povrijeđen materijalni zakon. Zbog nepravilno primijenjenog materijalnog zakona, pravomoćno rješenje se može ukidati na štetu stranke samo uz njen

44

pristanak. Žalba je dopuštena samo ako je to rješenje donio prvostupanjski organ. Ako drugostupanjski, protiv njega se može pokrenuti upravni spor.

- Izvanredno ukidanje : Izvršno rješenje može se ukinuti ako je to potrebno u cilju otklanjanja teške i neposredne opasnosti po život i zdravlje ljudi, javnu sigurnost, javni mir i poredak ili javni moral, ili u cilju otklanjanja poremećaja u privredi ako se to ne bi moglo uspješno otkloniti drugim sredstvima kojima bi se manje diralo u stečena prava. Rješenje se može ukinuti i samo djelomično da se otkloni opasnost i zaštiti opći društveni interes.Ako je rješenje donio prvostupanjski organ, može ga samo on ukinuti, a ako ovaj to ne učini, drugostupanjski organ (ako ga nema ukinut će ga nadležno ministarstvo ili drugi republički organ uprave).Protiv rješenje dopuštena je žalba ako ga je donio prvostupanjski organ. Ako drugostupanjski, može se pokrenuti upravni spor. Strankama koje zbog ukidanja rješenja trpe štetu ima pravo na naknadu samo stvarne štete. Za rješavanje o zahtjevu za naknadu štete nadležan je u prvom stupnju sud koji bi bio nadležan za rješavanje upravnog spora.

- Ništavim se proglašava rješenje koje:1. koje je u upravnom postupku doneseno o stvari o kojoj se ne može rješavati u upravnom postupku (iz sudske

nadležnosti)2. koje bi izvršenjem moglo uzrokovati djelo kažnjivo kaznenim zakonom3. čije izvršenje nije moguće4. koje je donio organ bez prethodnog zahtjeva stranke a na koje stranka nije pristala5. koje sadrži nepravilnost koja po zakonskoj odredbi predviđa ništavost6. čije bi izvršenje bilo protivno osnovnim načelima upravnog postupkaRješenje se u svako doba može proglasiti ništavim po službenoj dužnosti ili na prijedlog stranke ili državnog odvjetnika.Može se proglasiti ništavim u cijelosti ili djelomično.Može ga proglasiti takvim organ koji ga je donio ili drugostupanjski organ.Protiv rješenja može se pokrenuti žalba, a ako nema organa koji rješava o žalbi može se pokrenuti upravni spor.

Ukidanje i mijenjanje pravomoćnog rješenja uz pristanak ili na zahtjev stranke?Ako je pravomoć. rješenjem stranka stekla kakvo pravo, a organ koji je donio to rješenje smatra da je u rješenju nepravilno primijenjen materijalni zakon, može rješenje ukinuti ili izmijeniti radi njegova usklađiv. sa zakonom samo ako stranka koja je stekla pravo na to pristane i ako se time ne vrijeđa pravo treće osobe. Na zahtjev stranke može se ukinuti ili izmijeniti i pravomoćno rješenje koje je nepovoljno za stranku. Ta rješenja donosi prvostupanjski organ koji je donio rješenje, a drugostupanjski organ samo kad je svojim rješenjem odlučio o stvari. Žalba je dopuštena u slučaju kad prvostupanjski organ donosi rješenje.

Koje su pravne posljedice poništavanja i ukidanja?Poništavanjem i proglašavanjem ništavim rješenja, poništavaju se i pravne posljedice koje je rješenje proizvelo.Ukidanjem rješenja ne poništavaju se pravne posljedice koje je rješenje već proizvelo, ali se onemogućuje daljnje proizvođenje pravnih posljedica ukinutog rješenja.

Kada prvostupanjsko rješenje postaje izvršno? Izvršenje je zadnja faza upravnog postupka, a predstavlja ono što se rješenjem određuje, priznaje ili nameće. Rješenje doneseno u upravnom postupku izvršuje se pošto postane izvršno.Prvostupanjsko rješenje postaje izvršno:

1. istekom roka za žalbu ako ona nije izjavljena2. dostavom stranci ako žalba nije dopuštena3. dostavom stranci ako žalba ne odgađa izvršenje4. dostavom stranci rješenja kojim se žalba odbacuje ili odbija

Drugostupanjsko rješenje kojim je izmijenjeno prvostupanjsko rješenje postaje izvršno kad se dostavi stranciAko rješenjem nije određen rok za izvršenje radnje, rješenje postaje izvršno u roku od 15 dana od dana donošenja rješenja.Izvršenje se može provesti i na temelju nagodbeAko se rješenje odnosi na dvije stranke, žalba ma ijedne sprečava izvršnost rješenja.Nakon isteka roka od 5 godina od dana kad je rješenje postalo izvršno ne može se tražiti njegovo izvršenje.

Kada zaključak postaje izvršan?Zaključak u upravnom postupku izvršuje se pošto postane izvršan.Zaključak postaje izvršan:

- priopćenjem odnosno dostavom stranci (ako se ne može izjaviti posebna žalba ili može ali ta žalba ne odgađa izvršenje zaključka).

- istekom roka za žalbu ako ona nije izjavljena ili ako je dostavom stranci rješenja kojim se žalba odbacuje ili odbija.

Zašto se provodi izvršenje u upravnom postupku?Izvršenje rješenja donesenog u upravnom postupku provodi se radi ostvarivanja novčanih potraživanja ili nenovčanih obveza.Kad postoji mogućnost da se izvršenje provede na više načina, bira se onaj koji je za izvršenika najblaži.Izvršenje se provodi protiv osobe koja je obvezna ispuniti obvezu, odnosno njegovih pravnih slijednika.

45

Izvršenje se provodi po službenoj dužnosti (kad to nalaže javni interes) ili na prijedlog stranke.

Kako se provodi izvršenje u upravnom postupku?Izvršenje radi ispunjenja nenovčanih obveza izvršenika provodi se administrativnim putem.Izvršenje radi ispunjavanja novčanih obveza provodi se sudskim putem.

Administrativno izvršenje provodi organ koji je o stvari rješavao u prvom stupnju. Ako taj organ ne može provoditi izvršenje, provodi ga organ jedinice lokalne samouprave nadležan za poslove opće uprave na čijem se području nalazi prebivalište izvršenika.Taj organ donosi zaključak o dozvoli izvršenja, kojim se utvrđuje da je rješenje koje se ima izvršiti postalo izvršno i određuje način izvršenja. Protiv tog zaključka dopuštena je žalba nadležnom drugostupanjskom organu.Zaključak je organ dužan donijeti najkasnije u roku od 30 dana od dana kad je rješenje postalo izvršno.U postupku administrativnog izvršenja može se izjaviti žalba koja se odnosi samo na izvršenje, i to drugostupanjskom organu. Žalba ne odgađa započeto izvršenje.

Administrativno izvršenje može se obustaviti po službenoj dužnosti i provedene radnje poništiti ako:- se utvrdi da je obveza izvršena- da izvršenje nije bilo dopušteno- da je bilo provedeno prema osobi koja nije u obvezi- ako tražilac izvršenja odustane od zahtjeva- ako je izvršni naslov poništen ili ukinut

Administrativno izvršenje će se odgoditi ako se utvrdi da je u pogledu izvršenja obveze dopušten poček, ili je umjesto privremenog rješenja koje se izvršuje doneseno rješenje o glavnoj stvari koje se razlikuje od privremenog rješenja.

Kad se ima izvršiti sudsko izvršenje rješenja, organ čije se rješenje treba izvršiti stavlja na rješenje potvrdu izvršnosti i dostavlja ga radi izvršenja sudu nadležnome za izvršenje.Rješenje doneseno u upravnom postupku koje sadrži potvrdu izvršnosti jest osnova za sudsko izvršenje.

Kako se provodi izvršenje nenovčanih obveza?Izvršenje radi ostvarivanja nenovčanih obveza izvršenika provodi se preko drugih osoba ili putem prisile.Izvršenje preko drugih osobaAko se izvršenikova obveza sastoji u izvršenju radnje koju može izvršiti i druga osoba, a izvršenik je ne izvrši uopće ili ne u cijelosti, ta će se radnja izvršiti preko druge osobe na trošak izvršenika.Izvršenje putem prisileAko je predmet izvršenja izvršenikova radnja koju ne može netko drugi obaviti, organ koji provodi izvršenje prisilit će izvršenika na ispunjenje obveze novčanim kaznamaOrgan koji provodi izvršenje najprije će zaprijetiti izvršeniku primjenom prisilnog sredstva ako svoju obvezu ne izvrši u ostavljenom roku. Ako rok proteče, zaprijećeno prisilno sredstvo će se odmah izvršiti te odrediti novi rok i zaprijetiti novom strožom prisilnom mjerom. (neposredna prisila)Izvršenje se može provesti i neposrednom prisilom.Kad je na temelju rješenja provedeno izvršenje, a rješenje je kasnije poništeno ili izmijenjeno, izvršenik ima pravo tražiti da mu se vrati ono što mu je oduzeto, odnosno da se vrati u stanje koje proizlazi iz novog rješenja.

Kada se provodi izvršenje radi osiguranja?Radi osiguranja izvršenja može se zaključkom dopustiti izvršenje rješenja i prije nego ono postane izvršno, ako bi bez toga moglo biti spriječeno ili znatno otežano izvršenje nakon izvršnosti rješenja.Protiv zaključka moguća je posebna žalba, koja ne odgađa provođenje izvršenja.Izvršenje radi osiguranja može se provoditi administrativnim ili sudskim putemIzvršenje radi osiguranja privremenog rješenja može se provoditi samo u onom opsegu ukoliko je dopušteno

Kada organ može donijeti privremeni zaključak o osiguranju?Ako postoji opasnost da će obvezna stranka spriječiti ili znatno otežati izvršenje obveze, organ može prije donošenja rješenja o obvezi stranke donijeti privremeni zaključak u cilju osiguranja izvršenja obveze. Prilikom donošenja privremenog zaključka, nadležni organ dužan ga je obrazložiti.

Ako je pravomoćnim rješenjem utvrđeno da je zahtjev za donošenje privremenog zaključka bio neopravdan, predlagač u čiju je korist zaključak donesen naknadit će protivnoj stranci štetu koja joj je uzrokovana donošenjem privremenog zaključka.

Kome pripada provođenje zakona?Pravne osobe s javnim ovlastima ne mogu u upravnom postupku same izricati kazne i primjenjivati prisilne mjere predviđene ovim zakonom. – u tom slučaju se mora obratiti nadležnom organu državne uprave u čiji djelokrug pripada provođenje ovog zakona.U tim organima, ovlaštenje za poduzimanje radnje u upravnom postupku i ovlaštenje za rješavanje može se dati samo osobi koja ima odgovarajuću stručnu spremu, radno iskustvo i položen državni stručni ispit.

46

Službena osoba koja vodi postupak (donosi rješenje/zaključak) dužna je u roku od 8 dana nakon isteka roka za rješavanje te upravne stvari pismeno obavijestiti stranku o razlozima zbog kojih rješenje nije doneseno i o tome koje će radnje poduzeti u svrhu njihovog donošenja.Nadzor nad provođenjem ovog zakona obavlja Središnji državni ured za upravu, a odgovornost za njegovo provođenje snose i rukovoditelji drugih organa državne uprave kao i ravnatelji pravnih osoba s javnim ovlastima koje rješavaju o upravnim stvarima.Izvještaj o stanju rješavanju upravnih stvari i rokovi za dostavljanje tog izvještaja uređuju se uputstvom ministra nadležnog za poslove opće uprave.

ZAKON O UPRAVNIM SPOROVIMA

Osnovne odredbeRadi osiguranja sudske zaštite prava građana i pravnih osoba te radi osiguranja zakonitosti sud u upravnom sporu odlučuje zakonitosti akata kojima državni organi i organizacije koje imaju javne ovlasti rješavaju o pravima i obvezama u upravnim stvarima.

Što je upravni spor?Sudska zaštita protiv akata koje su donijela tijela državne uprave. Tako se kontrolira tijelo državne uprave.

Kojim se propisom uređuju upravni sporovi?Zakonom o upravnim sporovima se uređuju upravni sporovi. Sud u upravnom sporu odlučuje o zakonitosti akata kojima državno tijelo i pravne osobe s javnim ovlastima rješavaju u pravnim stvarima. Upravni spor vodi se protiv upravnog akta, a pokreće ga pojedinac ili pravna osoba ako smatra da joj je upravnim aktom povrijeđeno kakvo pravo.

Tko može pokrenuti upravni spor? Tko može biti tužitelj?Pojedinac ili pravna osoba (ako smatra da joj je upravnim aktom povrijeđeno pravo ili osobni interes utemeljen na zakonu. I oni koji nemaju svojstvo pravne osobe (državni organ, poslovna jedinica, naselje) ako mogu biti nositelji prava i obveza o kojima se rješava u upravni sporovima.Organi jedinice lokalne samouprave ako smatraju da je drugostupanjskim rješenjem povrijeđeno njihovo samoupravno pravo.Državni odvjetnik ako je upravnim aktom povrijeđen zakon u korist pojedinca, jedinice lokalne samouprave ili druge pravne osobe.Javni pravobranitelj ako je upravnim aktom povrijeđen zakon na štetu jedinice lokalne samouprave ili organizacije.Tužena strana je uvijek tijelo čiji se akt osporava.

Tko je nadležan za rješavanje upravnih sporova?Upravne sporove rješava Upravni sud RH, u vijećima sastavljenim od trojice sudaca, ako zakonom nije određeno da o kakvom pravnom lijeku protiv odluka donesenih u upravnom sporu odlučuje sud u širem sastavu. Presude suda obvezne su.

Koja je svrha sudskog nadzora?Svrha sudskog nadzora je:- sudska zaštita prava građana i pravnih osoba- osiguranje zakonitosti kojima tijela državne uprave i organizacije koje imaju javne ovlasti rješavaju o pravima i obvezama u upravnim stvarima

Što je upravni akt u smislu ZUSa?Upravni spor može se voditi samo protiv upravnog akta.Upravni akt je akt kojim tijela državne uprave ili organizacije u vršenju javnih ovlasti, rješavaju o pravima i obvezama pojedinca ili organizacije u upravnoj stvari.

Protiv kojeg se akta može voditi upravni spor?Protiv upravnog akta donesenog u drugom stupnju.Protiv prvostupanjskog upravnog akta protiv kojeg nema mjesta žalbi u upravnom postupku.Kad nadležno tijelo o žalbi stranke nije donijelo odgovarajući upravni akt uz uvjete predviđene ovim zakonom.

Protiv kojeg se akta ne može voditi upravni spor?Protiv akata u stvarima u kojima je osigurana sudska zaštita izvan upravnog spora.

Iz kojih se razloga može pobijati upravni akt?1. ako u aktu nije nikako, ili je nepravilno, primijenjen zakon, propis utemeljen na zakonu ili drugi zakonito donesen

propis ili opći akt2. ako je akt donesen od nenadležnog organa

47

3. ako se u postupku koji je aktu prethodio nije postupilo prema pravilima postupka, ako činjenično stanje nije pravilno utvrđeno, ako je iz utvrđenih činjenica izveden nepravilan zaključak.

Stranka u upravnom sporu?Stranka u upravnom sporu može biti pojedinac, pravna osoba, organizacija, skupina osoba, naselje, zainteresirana osoba (poništenje akta ide joj na štetu), odnosno svaka osoba koja smatra da joj je upravnim aktom povrijeđeno kakvo pravo ili interes utemeljen na zakonu.

Tko je tužena strana u upravnom sporu?Tijelo čiji se akt osporava

Kako se i u kojem roku pokreće upravni spor?Pokreće se tužbom u roku od 30 dana od dana dostave upravnog akta stranci koja je podnosi. Tužba se predaje sudu neposredno ili mu se šalje poštom. Može se podnijeti i na zapisnik kod redovnog suda nadležnog za obavljanje poslova pravne pomoći.U tužbi se mora navesti ime i prezime, zanimanje i mjesto stanovanja tužitelja, upravni akt protiv kojeg je tužba pokrenuta, kratko izlaganje zbog čega se tuži, u kojem se opsegu predlaže poništavanje upravnog akta i potpis podnositelja. Uz tužbu se mora podnijeti akt u izvorniku ili prijepisu.Uz tužbu se podnosi i po jedan prijepis tužbe i priloga za tuženi organ i za svaku zainteresiranu osobu ako takvih ima.Tužitelj može odustati od tužbe sve do otpreme odluke suda, u kom slučaju sud rješenjem obustavlja postupak.

Postupak suda po tužbi?Upravni spor pokreće se tužbom, koja se podnosi u roku od 30 dana od dostave upravnog akta. Tužba se predaje ili šalje sudu, a može se podnijeti i na zapisnik kod redovnog suda nadležnog za obavljanje poslova pravne pomoći.Ako drugostupanjski organ nije u roku od 60 dana ili drugom određenom roku, donio rješenje o žalbi stranke protiv prvostupanjskog rješenja, a ne donese ga ni u daljnjem roku od 7 dana nakon ponovljenog traženja, stranka može pokrenuti upravni spor kao da joj je žalba odbijena (šutnja administracije). Ako prvostupanjski organ u roku od 60 dana ili u posebnim propisom određenom kraćem roku nije donio nikakvo rješenje o zahtjevu, stranka ima pravo se obratiti drugostupanjskom organu.U tužbi se mora navesti ime i prezime, zanimanje i mjesto stanovanja (naziv i sjedište), upravni akt protiv kojeg je tužba upravljena, kratko izlaganje i zbog čega se tuži te u kojem se pravcu i opsegu predlaže poništavanje upravnog akta i potpis podnosioca.Tužitelj može odustati od tužbe sve do otpreme odluke suda. Ako je tužba nepotpuna ili nerazumljiva, predsjednik vijeća pozvati će tužitelja da u ostavljenom roku otkloni nedostatke tužbe. Ako tužitelj to ne učini, sud će rješenjem odbaciti tužbu kao neurednu.

Postupanje tuženog tijela - obveza dostavljanja spisa predmeta?Ako tužbu ne odbaci rješenjem, sud će po jedan prijepis s prilozima dostaviti na odgovor tuženoj strani i zainteresiranim osobama. Odgovor se daje u roku 8 do 30 dana. U tom je roku tužena strana dužna poslati sudu sve spise koji se odnose na predmet. Ako tužena strana nakon drugog traženja ne pošalje spise predmeta, sud stvar može riješiti i bez spisa.

Kad će sud rješenjem odbaciti tužbu?Ako je tužba neuredna i nerazumljiva, a tužitelj u ostavljenom roku ne otkloni nedostatke koji sprečavaju rad suda, sud će rješenjem odbaciti tužbu kao neurednu, ako ne nađe da je osporenu upravni akt ništavan.Ako utvrdi:

1. ako je tužba podnesena nepravovremeno ili prijevremena2. ako akt koji se tužbom osporava nije upravni akt3. ako se upravnim aktom koji se tužbom osporava ne dira u prava tužitelja ili u njegov neposredni interes utemeljen

u zakonu4. ako se protiv upravnog akta koji se tužbom osporava mogla podnijeti žalba5. ako je riječ o stvari u kojoj je sudska zaštita osigurana izvan upravnog spora6. ako već postoji pravomoćna odluka donesena u upravnom sporu o istoj stvari

Kako sud rješava u sporovima?Rješava u nejavnoj sjednici.Može odlučiti da se održi usmena rasprava zbog složenosti sporne stvari. Na raspravu se pozivaju stranke i zainteresirane osobe ako ih ima.Raspravom rukovodi predsjednik vijeća. O raspravi se vodi zapisnik u koji se unose bitne činjenice, okolnosti i dispozitiv odluke. Zapisnik potpisuju predsjednik vijeća i zapisničar. Sud može raspraviti spor i bez prisutnosti stranaka.Na raspravi prvo dobiva riječ izvjestitelj koji izlaže stanje i bit spora (ne dajući svoje mišljenje), zatim tužitelj da obrazloži tužbu, pa zastupnik tužene strane i zainteresirane osobe da obrazlože svoja gledišta.Odmah nakon rasprave, sud će usmeno objaviti presudu, odnosno rješenje, zajedno s najvažnijim razlozima.

Kojim aktom sud rješava spor?Rješenjem.Sud rješava spor presudom.

48

Presudom se tužba uvažava ili odbija kao neosnovana. Ako se tužba uvažava, sud poništava osporeni pravni akt. Sud će odrediti u kojem će smislu tužena strana donijeti rješenje ili će se presudom riješiti upravna stvar. Takva presuda u svemu zamjenjuje osporeni akt. Presudom se može odlučiti i o povratu stvari, naknadi štete. Ako podaci nisu dovoljni sud će uputiti tužitelja da svoj zahtjev ostvaruje u parnici.Presuda, odnosno rješenje, sadrži oznaku suda, ime i prezime predsjednika vijeća i članova vijeća i zapisničara, oznaku stranaka i njihovih zastupnika, kratko izlaganje predmeta spora i dan kad je presuda, odnosno rješenje izrečeno i objavljeno, dispozitiv, obrazloženje i pouku o žalbi ako je dopuštena.Ako se presudom ujedno i ne rješava osporena upravni akt, obrazloženje mora sadržavati naputak na tijelo čije je rješenje stupilo na snagu. Presuda obvezuje tijela u ponovnom provođenju postupka.Izvornu presudu odnosno rješenje potpisuje predsjednik vijeća i zapisničarPresuda, odnosno rješenje izdaje se strankama u ovjerenom prijepisu.

Presuda radi šutnje?Ako drugostupanjski organ nije u roku od 60 dana donio rješenje o žalbi stranke protiv prvostupanjskog rješenja, a ne donese ga ni u daljnjem roku od 7 dana nakon ponovljenog traženja, stranka može pokrenuti upravni spor kao da joj je žalba odbijena. Ako prvostupanjski organ nije u roku od 60 dana donio nikakvo rješenje o zahtjevu, stranka ima pravo obratiti se svojih zahtjevom drugostupanjskom organu. Kad je na temelju tog podnesena žalba ona se uvažava ili odbija kao neosnovana. Ako se tužba uvažava, odrediti će se rok u kojem će smislu tužena strana donijeti rješenje ili će se presudom riješiti upravna stvar.

Utjecaj tužbe na izvršenje konačnog upravnog akta?Tužba, u pravilu ne spriječava izvršenje upravnog akta protiv kojeg je podnesena.

Odgoda izvršenja u svezi upravnog spora?Na zahtjev tužitelja organ nadležan za izvršenje, ako je u pitanju akt organizacije koja nije ovlaštena za izvršenje, odgoditi će pravne učinke rješenja do konačne sudske odluke, ako bi izvršenje nanijelo tužitelju štetu koja bi se teško mogla popraviti, ako u zakonu nije propisano da žalba ne odgađa izvršenje, ili odgoda nije protivna javnom interesu, niti bi se odgađanjem nanijela veća nenadoknadiva šteta protivnoj stranci.

Donošenja drugog akta za vrijeme trajanja sudskog postupka?Ako organ za vrijeme sudskog postupka donese drugi akt kojim mijenja ili stavlja izvan snage akt protiv kojeg je pokrenut upravni spor, taj će organ izvijestiti tužitelja i sud. Ako tužitlj izjavi da je tim aktom zadovoljan, sud će donijeti rješenje o obustavi postupka, u suprotnom sud nastavlja postupak.

Činjenično stanje - utvrđenje u upravnom sporu?Sud rješava spor na temelju činjenica koje su utvrđene u upravnom postupku. Sud će osporeni akt poništiti presudom:- ako u pogledu utvrđenih činjnica postoji proturiječnost u spisima- ako su činjenice u bitnim točkama nepotpuno utvrđene- ako je iz utvrđenih činjenica izveden nepravilan zaključak- ako se nađe da se u upravnom postupku nije vodilo računa o pravilima postupkaU tom slučaju nadležni organ dužan je postupiti po presudi. Sud može i sam utvrditi činjenično stanje i na temelju toga donijeti presudu odnosno rješenje:- ako bi ponovno vođenje kod nadležnog tijela izazvalo za tužitelja štetu- ako je na temelju javnih isprava očito da je činjenično stanje drukčije od utvrđenog u upravnom postupku- ako je već poništen upravni akt u istom sporu, a nadležno tijelo nije postupilo po presudi.

Rasprava u upravnom sudskom postupku - stranka, izostanak?O upravnim sporovima sud rješava na nejavnoj sjednici. Ako je to potrebno sud može odlučiti da se održi usmena rasprava. Rasprava se može odgoditi samo iz važnih razloga. Izostanak stranke s usmene rasprave ne zadržava rad suda, već se njihovi podnesci samo pročitaju. Raspravom rukovodi predsjednik vijeća.

Granice suđenja?Zakonitost osporenog upravnog akta sud ispituje u granicama zahtjeva iz tužbe, ali pri tome nije vezan razlozima tužbe.

Obvezatnost presude - izvršenje?Kad sud poništi akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor, predmet se vraća u stanje u kojem se nalazio prije nego je akt donesen. Nadležni organ, ako to traži priroda stvari, dužan je donijeti drugi akt umjesto poništenog u roku od 30 dana od dostave presude.Ako nadležni organ donese upravni akt protivno pravnom slučaju suda ili protivno primjedbama pa tužitelj podnese novu tužbu, sud će poništiti osporeni akt i sam riješiti stvar presudom.Ako nadležni organ nakon poništenja akta ne donese u roku od 30 dana novi upravni akt stranka može posebnim podneskom tražiti donošenje takvog akta. Ako organ ne donese akt ni za 7 dana od traženja stranka može zatražiti donošenje akta od suda koji je donio presudu.

49

Sud će po takvom zahtjevu zatražiti od nadležnog organa obavijest o razlozima zbog kojih nije donio akt. Organ je dužan dati obavijest u roku od 7 dana, a ako to ne učini, sud će donijeti rješenje koje u svemu zamijenjuje akt tijela. Sud će to rješenje dostaviti organu nadležnom za izvršenje koji je dužan bez odgode izvršiti rješenje.

Postupak po zahtjevu za zaštitu zakonitosti.Zahtjev podiže državni odvjetnik ako smatra da je povrijeđen zakon.Zahtjev se podnosi u roku od 3 mjeseca od dana kad je strankama dostavljena odluka protiv koje se zahtjev podnosi.Zahtjev za zaštitu zakonitosti sadrži oznaku sudske odluke protiv koje se zahtjev podiže, razloge zbog kojih se sudska odluka pobija i oznaku podnositelja zahtjeva.Nepravovremen zahtjev ili zahtjev koji je podnijela neovlaštena osoba sud će odbaciti rješenjem.Nadležni sud rješava o zahtjevu u nejavnoj sjednici, a pobijanu odluku ispituje samo u granicama zakona.Nadležni sud presudom odbija ili uvažava zahtjev. Ako ga uvažava, sud može ukinuti ili preinačiti sudsku odluku protiv koje je podnesen zahtjev

Razlozi za obnovu postupka.1. ako stranka sazna za nove činjenice ili dođe do novih dokaza na temelju kojih bi spor bio povoljnije riješen za nju.2. ako je do odluke suda došlo zbog kaznenog djela suca ili radnika u sudu, ili prijevarnom radnjom zastupnika ili

punomoćnika stranke3. ako je odluka utemeljena na presudi (u kaznenoj ili građanskoj stvari) koja je kasnije ukinuta drugom pravomoćnom

sudskom odlukom4. ako je isprava na kojoj se temelji odluka lažna ili lažno preinačena, ili ako je svjedok, vještak ili stranka dala lažnu izjavu5. ako stranka stekne mogućnost da upotrijebi prijašnju odluku donesenu u istom upravnom sporu6. ako zainteresiranoj osobi nije bila dana mogućnost da sudjeluje u upravnom sporuObnova postupka može se tražiti najkasnije u roku od 30 dana od dana kad je stranka saznala za razlog ponavljanja. Nakon proteka 5 godina od pravomoćnosti odluke ponavljanje se ne može tražiti.

Pravni lijekovi - redovni, izvanredni?Samo izvanredni:- zahtjev za zaštitu zakonitosti- ponavljanje postupka

Kako i tko raspravlja o prijedlogu za obnovu postupka?O prijedlogu za obnovu rješava Upravni sud RH u vijeću sastavljenom od 5 sudaca.Prijedlog se podnosi Upravnom sudu.U prijedlogu se mora navesti:

- presuda ili rješenje doneseno u postupku čije se ponavljanje traži- zakonska osnova ponavljanja i okolnosti koje čine vjerojatnim postojanje osnove- okolnosti iz kojih proizlazi da je tužba podnesena u zakonskom roku i čime se to dokazuje- u kom se pravcu i opsegu predlaže izmjena presude ili rješenja donesenog u postupku čija se obnova traži

O prijedlogu za obnovu nadležni sud rješava u nejavnoj sjednici.Sud će prijedlog dostaviti protivnoj stranci i zainteresiranim osoba te ih pozvati da u roku od 15 dana odgovore na prijedlog.Nakon proteka roka, sud presudom rješava o prijedlogu za ponavljanje postupka.Protiv odluke suda donesene o prijedlogu za ponavljanje postupka mogu se podnijeti pravni lijekovi koji su dopušteni u glavnoj stvari.

Kada će sud odbaciti prijedlog za obnovu postupka?- ako utvrdi da je prijedlog podnijela neovlaštena osoba- ako prijedlog nije pravovremen- ako stranka nije učinila vjerojatnim postojanje zakonske osnove za obnovu

Ako sud ne odbaci prijedlog dostaviti će ga protivnoj stranci i zainteresiranim osobama te ih pozvati da u roku od 15 dana odgovore na prijedlog. Nakon proteka tog roka sud rješava o prijedlogu te ako se ponavljanje dopusti staviti će se prijašnja odluka izvan snage. Presudom kojom se dopušta ponavljanje odlučiti će se o glavnoj stvari (pravni lijekovi koji su dopušteni u glavnoj stvari).

Nadležnost za postupanje po ZPA-izvršenje?Izvršnu presudu kojom se zabranjuje daljnje obavljanje nezakonite radnje i nalaže uspostava ranijeg stanja, tijelo državne vlasti dužno je izvršiti u roku od 3 dana od dostave presude. Ako izvršna odluka ne bude izvršena u roku, izvršenje će se provesti prema odredbama Zakona o izvršnom postupku.

Odgovarajuća primjena Zakona o pravnom postupku?U postupku zašite od nezakonitih radnjim primjenjivati će se na odgovarajući način odredbe Zakona o pravnom postupku.

Zahtjev za zaštitu Ustavom zajamčenog prava i slobode čovjeka i građanina?

50

O zahtjevu za zaštitu Ustavom zajamčenog prava i slobode čovjeka i građanina odlučuje sud nadležan za upravne sporove. Postupak za zaštitu Ustavom zajamčenog prava i slobode čovjeka i građanina pokreće se tužbom zbog nezakonite radnje.

Tužba zbog nezakonite radnjePostupak za zaštitu ustavom zajamčenog prava i slobode čovjeka i građanina, ukoliko su oni povrijeđeni nezakonitom radnjom službene osobe, ako nije osigurana druga sudska zaštita, pokreće se tužbom zbog nezakonite radnje. Pokreće se protiv osobe koja vodi postupak.Tužba treba sadržavati oznaku suda, oznaku stranaka s prebivalištem, oznaku nezakonite radnje, dokaze o učinjenoj radnji i tužbeni zahtjev.Tužba se može podnijeti sve dok radnja traje. Ako osoba ne može sama podnijeti tužbu to može učiniti neki njoj bliski srodnik.O tužbi odlučuje okružni sud na čijem je području radnja učinjena. Okružni sud odlučuje u vijeću od 3 suca.Okružni sud postupa hitno i na način kojim se osigurava uspješna zaštita prava i interesa građana….Sud će bez odgode dostaviti tužbu na odgovor tijelu koje je učinilo radnju. Odgovor na tužbu dostavlja se u roku koji odredi sud.Sud može o tužbi donijeti odluku odmah i bez prethodne dostave tužbe ako podaci u tužbi daju za to pouzdanu osnovu.Sud o osnovanosti tužbenog zahtjeva odlučuje presudom.Presudom kojom se prihvaća tužbeni zahtjev sud će zabraniti daljnje vršenje nezakonite radnje.Protiv odluke suda stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 3 dana od dana dostave odluke.Žalba se podnosi okružnom sudu koji je donio pobijanu odluku, a o žalbi odlučuje Vrhovni sud RH.Žalba ne odgađa izvršenje odluke.Protiv odluke nije dopuštena revizija.Izvršnu presudu potrebno je izvršiti u roku od 3 dana od dana dostave.Ako službena osoba ne izvrši izvršnu presudu protiv nje će se pokrenuti postupak zbog teže povrede radne dužnosti a može se kazniti i novčanom kaznom.

Rješenje se odnosi na zaključakPresuda se odnosi na odluku u sporu

Legalizacija isprava – mora se znati ima li RH s određenom državom odnose. Odnosi se reguliraju konvencijama (ili dvostrukim ugovorima). RH je potpisnica Haške konvencije, Bečke i Pariške (koje propisuju obvezu izdavanja matičnih uvjerenja na 7 jezika),Isprave se ovjeravaju štambiljem, što znači da ju se nikakvim postupkom više ne treba provjeravati.

51

4.UREDSKO POSLOVANJE

Kojim je propisima regulirano uredsko poslovanje?Uredba o uredskom poslovanju (NN 38/87) i izmjene (NN 42/88)Uputstvo za izvršenje uredbe o uredskom poslovanju (NN 49/87) i izmjene (NN 38/88)Zakon o pečatima i žigovima s grbom Republike Hrvatske (NN 33/95) Zakon o upravnim pristojbama (NN 8/96) i brojne tarifne izmjeneUredba o sadržaju tijela državne uprave, lokalne i mjesne samouprave (NN 25/94)Naputak za provedbu Uredbe o sadržaju naziva tijela državne uprave, lokalne i mjesne samouprave (NN 61/94)Pravilnikom o jedinstvenim klasifikacijskim oznakama i brojčanim oznakama stvaralaca i primalaca akta

Što je regulirano uredbom o uredskom poslovanju?Uredbom o uredskom poslovanju uređuje se uredsko poslovanje tijela državne uprave, lokalne samouprave i prvnih osoba koje na temelju zakona i propisa obavljaju javne ovlasti.

Koji su temeljni pojmovi uredskog poslovanja?- Spis ili Akt : radi se o temeljnom podnesku kojim nastaje predmet. On je svaki podnesak koji pristigne i označava

se prijamnim štambiljem. Svaki pisani sastav kojim se pokreće dopunjuje, prekida ili mijenja neka radnja kod organa uprave. Mogu biti obični, tajni, vrlo tajni.

- Prilog : pisani sastav, fizički predmet priložen uz spis radi objašnjavanja, dopune ili dokazivanja sadržaja (isprava, obrazac, crtež)

- Dokument : čine prilozi koji se odnose na isto pitanje- Predmet : skup svih akata i dokumenata koji se odnose na isto pitanje i čine posebnu cjelinu.- Dosje : skup predmeta koji se odnose na istu materiju ili na istu pravnu ili fizičku osobu- Fascikl : skup više dosjea iste djelatnosti unutar podgrupe koji se poslije završenog postupka čuvaju sređeni u

istom omotu (lokacijske dozvole ili građevinske dozvole)- Arhiva : sastavni dio pisarnice gdje se čuvaju dovršeni predmeti, urudžbeni zapisnici i ostalo

Što je uredsko poslovanje i što obuhvaća?Uredsko poslovanje je pomoćna djelatnost uprave koja obuhvaća rukovanje spisima, dio je administrativnog poslovanja koji se odnosi na rukovanje spisima. Ono obuhvaća u užem smislu:

- zaprimanje akata: pregledavanje, tu je važno pogledati je li pošta zaista točno adresirana- razvrstavanje- raspoređivanje: stavljanje brojčane oznake unutarnje organizacijske jedinice- upis u evidenciju primljenih spisa- dostava akata u rad- administrativno-tehničku obradu (prikupljanje podataka, izrada akta, priprema za potpis…)- otpremu (službenici su dužni riješene predmete odmah vratiti u pisarnicu s potrebnom uputom za rad, otprema,

arhiviranje…) Slijedi otprema: poštom-upisuju se u dostavnu knjigu za poštu ili dostavljačem-za hitne i povjerljive pošiljke u dostavnu knjigu

- razvođenje (datum)- arhiviranje i čuvanje (a/a oznaka za arhiviranje)

U širem smislu ono obuhvaća:- rukovanje otpremom- raspored i uređenje prostorija- primanje stranaka- rukovanje pečatima- organizacija dežurstva

Moguće su dvije situacije: da podnesci dolaze izvan tijela državne uprave i da podnesci nastaju u tijelu državne uprave.

Čime se uređuje uredsko poslovanje?Podzakonskim propisima – uredba, pravilnik, uputstvoTijela državne uprave, pravne osobe sa javnim ovlastima i stručne službe vlade dužni su primjenjivati pravila uredskog poslovanja.Posebnim propisima mogu se predvidjeti posebni propisi i vrijede samo za ta tijela i pitanja koja su posebno uređena.

Koja su načela uredskog poslovanja?- jednostavnost : izbjegavati nepotrebne spise, radnje- preglednost : da je odgovor jasan i razumljiv za svakoga- točnost : precizne činjenice- ekspeditivnost : na vrijeme, bez potrebnog otezanja, istog dana- jednoobraznost : primjena svih objašnjenih pravila na isti način- ekonomičnost : sa što manje troškova, ali ne na uštrb točnosti

52

Što je akt?Pismeno(svaki pisani sastav) kojim se pokreće, zahtjeva ili upotpunjuje neka radnja pred nadležnim tijelom ili tijelom državne uprave i kojim komuniciraju tijela državne uprave međusobno.

Na što se dijele akti?Akti se dijele na obične, povjerljive i strogo povjerljive.Povjerljivi i strogo povjerljivi se vode izdvojeno i posebno čuvaju, a označeni su od strane pošiljatelja i na osnovu propisa koji donosi čelnik tijela.Akti se dijele po stupnju hitnosti: utvrđene propisom, (telegram-uređuje ZUP), one s određenim rokom, koje hitnim označi službena osoba

Vrsta akata - obični, povjerljivi, strogo povjerljivi, hitni?Akti mogu biti označeni i određenim stupnjem povjerljivosti i hitnosti te ovisno o tome mogu imati oznaku:- strogo povjerljivo - takvog ga označava pošiljatelj, propis ili rukovoditelj tijela kod kojeg se akt obrađuje, a otvara rukovoditelj

tijela ili radnik kojeg on za to pismeno ovlasti- povjerljivo - takvog ga označava pošiljatelj, propis ili rukovoditelj tijela kod kojeg se akt obrađuje, a otvara rukovoditelj tijela ili

radnik kojeg on za to pismeno ovlasti- obično - rukovoditelj može običan akt proglasiti i označiti povjerljivim- hitno - prema propisu su hitni ili vezani uz rok, ili ih je takvim označila ovlaštena osoba, ili se ukazuju hitnim po naravi stvari, s

tim aktom treba postupati bez odgađanja.

Kako se razvrstavaju primljeni akti?Primljene akte određeni službenik razvrstava na:-akte predmeta upravnog postupka (vode se 2 upisnika predmeta upravnog postupka-za prvostupanjski i drugostupanjski postupak)-ostale akte (akte predmeta neupravnog postupka-urudžbeni zapisnik)Svako upravno tijelo dužno je voditi evidenciju o svim primljenim aktima kao i o vlastitim aktima.Akti se mogu obrađivati vođenjem registara, knjiga te primjenom osobnih računala i drugih informatičkih tehnologija. Standardno rješenje je trebalo donijeti do 1990, ali to se nije desilo.

Tko vrši prijem akata?Primanje akata se vrši u pisarnici u redovno radno vrijeme, a prima ih radnik pisarnice. Odbit će se prijem ako je akt netaksiran ili nedovoljno taksiran.Na zahtjev stranke mora se izdati potvrda o primitku akta.Raspoređivanje akata odnosno odabir kojoj unutarnjoj jedinici pripadaju obavlja u pravilu onaj djelatnik koji otvara poštu ili onaj koji unosi u bazu podataka.

Što je omot?Mjesto gdje se stavljaju dosjei prije čuvanja. Omot je evidentiran po broju i osobi koja ih pohranjuje.

Što je prilog?Prilog je pisani sastav ili fizički predmet koji se prilaže uz akt radi dopune, objašnjenja ili dokazivanja sadržaja akta. Akti i prilozi koji se odnose na isto pitanje ili zadatak čine dokument.

Što je predmet?Predmet je skup svih akata i dokumenata koji se odnose na isto pitanje ili zadatak i čine posebnu cjelinu.

Što je dosije?Dosije je skup predmeta koji se odnose na istu materiju ili na istu pravnu ili fizičku osobu.

Što je fascikl?Fascikl je skup više dosijea iste djelatnosti unutar podgrupe koji se poslije završenog postupka čuvaju sređeni u istom omotu.

Što je pisarnica?Posebno organizirana služba u sastavu tijela državne uprave u kojoj se obavljaju poslovi uredskog poslovanja. Osobito: primanje, otvaranje, pregledavanje i raspoređivanje pošte odnosno spisa, upisivanje akata, njihovo arhiviranje i čuvanje.

Koji su glavni odjeljci pisarnice?- prijamni ured (urudžbeni zapisnik): primanje, pregled, razvrstavanje. Spisi stižu poštom ili neposredno- Prijepis- Otpravništvo (ekspedit): riješeni, odobreni, prepisani spisi – sređivanje, provjera ima li sve priloge, pečat, otprema

(upisom u otpremnu knjigu) poštom ili dostavom- Dostavni ured (za tajne spise)

53

- Arhiv – čuvanje dovršenih akata i evidencija (urudžbeni zapisnici i upisnici predmeta upravnog postupka) do predaje nadležnom arhivu ili do uništenja

Što su poslovi pisarnice?- Primanje i pregled pošte- razvrstavanje pošte na akte upravnog i neupravnog karaktera- upisivanje u odgovarajuće evidencije

Koje se evidencije vode u pisarnici?- upisnik predmeta upravnog postupka- urudžbeni zapisnik, tj. glavne i pomoćne knjige

Evidencije se mogu voditi kao knjige ili kao kartoteke. Uvjerenja se izdaju na temelju činjenica koje vodi službena evidencija. Knjiga (broj i oznaka). Kartoteka (po skupinama)

Kakve vrste pošiljaka imamo?- povjerljive, strogo povjerljive i interne- preporučene i obične

Tko otvara pošiljke koje su označene stupnjem tajnosti?- Obične pošiljke otvara ovlašteni djelatnik.- Tajne i vrlo tajne pošiljke otvara čelnik tijela, rukovodilac organa uprave ili organizacije ili osoba koju on ovlasti.- Novčana pisma otvara osoba ovlaštena za materijalno financijsko poslovanje.- Ponude otvara natječajna komisija.

Prema stupnju tajnosti podaci mogu biti državna tajna, vrlo tajni, tajni i povjerljivi. Prema vrsti tajne podaci su državna, vojna, službena, poslovna ili profesionalna tajna. (zakon o zaštiti tajnosti podataka 108/96)Na dokumentima koji sadrže tajne podatke označava se na vidljivom mjestu vrsta tajne i stupanj tajnosti. Oznake tajnosti dokumenata koji sadrže tajne podatke imaju i svi njihovi prilozi.

Koje se pošiljke ne smiju otvarati?pošta označena s određenim stupnjem tajnosti (tada je nadležan čelnik tijela)pošta naslovljena na određeno imenatječajna dokumentacija (koju otvara samo natječajna komisija)financijska dokumentacija (dionice, vrijednosni papiri)e-mail koju otvara za to zadužena osoba (po pravilu je to informatičar)

Koje su osnovne vrste knjiga za vođenje evidencije o primljenim aktima?Glavne knjige su:

- urudžbeni zapisnik (neutralna pošta; u njega se ne upisuju akti koji ne predstavljaju službenu prepisku kao dokumentacija internog karaktera, časopisi, brošure…)

- upisnik predmeta upravnog postupkaPomoćne knjige su (komunikacija unutar tijela):nije ih potrebno sve voditi

- registar: kazalo radi lakšeg i bržeg pronalaženja klasifikacijskog broja predmeta. Podaci se upisuju po predmetima ili po pošiljatelju

- interna dostavna knjiga – služi za dostavljanje pismena na rad određenoj osobi ili uredu- knjiga primljene pošte- dostavna knjiga za mjesto(služi za dostavu putem kurira, dostavljača)- dostavna knjiga za poštu- kontrolnik poštarine (troškovi poštarine)- arhivske knjige (pregled cjelokupne arhive)- popis pečata, štambilja i žigova- knjiga dežurstava- rokovnik (fascikl, drveni pretinac gdje se ulažu predmeti po rokovima dospijeća)

Otprema akata vrši se interno, dostavljačem ili poštom. Onaj koji je preuzima mora se potpisati.Navedene knjige se moraju obvezatno voditi u svakom tijelu ako pojedino tijelo nije izričito oslobođeno da vodi koju od njih.

Što je kontrolnik poštarine?Evidencija koja se vodi radi evidentiranja i provođenje poštarine. Kontrolnik se zaključuje i predaje radniku odgovornom za materijalno-financijsko poslovanje prilikom svakog novog traženja novca za poštarinu.

Po kojem principu se upisuju akti u knjige?Po sistemu klasifikacijske oznake i urudžbenog broja

Što je klasa?

54

Sistem oznaka i urudžbenih brojeva koji se slažu po redoslijedu

Što je klasifikacijska oznaka?Uredske knjige vode se prema načelu klase i urudžbenog broja.Klasifikacijska oznaka je brojčana oznaka koja se sastoji od 3 dijela-grupe brojeva: npr. 133-02/97-01/61

- klasifikacija prema sadržaju (133-02)- klasifikacija prema vremenu (97)- klasifikacija prema obliku (01/61)

Struktura klasifikacijske oznake ima 7 elemenata:- Prvi dio koji se odnosi na sadržaj dijeli se u glavnu grupu(1) / grupu(3) / podgrupu(3). Zatim djelatnost unutar

podgrupe(02). Taj prvi dio se utvrđuje na osnovi Pravilnika o klasifikacijskim oznakama kojeg službe (pretežito pisarnice) nadopunjavaju.

- Zatim se ide na vremensku oznaku: upisuju se posljednje dvije znamenke godine otvaranja predmeta.- Posljednji dio klasifikacijske oznake je onaj po obliku – odnosno broj dosjea(01) / broj predmeta unutar

dosjea(61). Ako se radi o predmetima upravnog postupka dobivaju oznaku UP, a oznaka tajnosti je DP-vode se posebne knjige, posebni urudžbeni zapisnici.Stavlja se pri otvaranju predmeta i ostaje ista, urudžbeni broj se mijenja.

Prijenos klasifikacijske oznake?U slučaju da su kod neke klasifikacijske oznake popunjena sva predviđena mjesta za urudžbene brojeve, radi se prijenos klasifikacijske oznake. Klasifikacijska oznaka koja se prenosi ponovo se upisuje na list urudžbenog zapisnika koji je označen istom klasifikacijskom oznakom koja se prenosi i to za posljednje upisane klasifikacijske oznake u vrijeme kad se prijenos obavlja. Da bi se moglo utvrditi gdje se upisuje daljnji urudžbeni brojevi neke klasifikacijske oznake koja se prenosi, treba u donjem dijelu rubrike "Klasifikacijska oznaka" označiti brojeve stranica urudžbenog zapisnika na kojima su upisane te klasifikacijske oznake.

Što je urudžbeni broj?Brojčana oznaka predmeta koja označava mjesto nastajanja, godinu i redni broj akta.Struktura urudžbenog broja. On označuje stvaratelja akta. Svako tijelo ima svoj broj. Brojeve za sve odjele određuje čelnik tijela državne uprave.Urudžbeni broj je brojčana oznaka koja se sastoji od 3 dijela: npr. 513-03-01/01-97-1

- mjesto nastanka akta: prva brojka tako označava stvaratelja(513), (unutarnja ustrojstvena jedinica(03)-uža ustrojstvena jedinica uprava,odjel ako nema niže ne mora postojati(01) / službenik koji je izradio akt, označava konkretnu osobu, ministar, načelnik…(01)

- godina nastanka akta, kada je akt upisan u urudžbeni zapisnik (97)- redni broj akta unutar predmeta (1)

Svaki akt koji pripada istom predmetu ima isti klasifikacijski broj ali poseban urudžbeni brojKlasifikacijska oznaka utvrđuje se prilikom evidentiranja pravnog akta kojim se osniva predmet.Urudžbeni broj utvrđuje se prilikom evidentiranja svakog aktaUP je oznaka koju dobivaju akti upravnog postupka.

Organizacija uredskog poslovanja?Uredsko se poslovanje obavlja u najvećem dijelu u pisarnici, a neki se uredski poslovi obavljaju i u organizacijskim jedinicama tijela državne uprave.

U kojoj se službi organizira uredsko poslovanje?Uredski poslovi u tijelima državne uprave obavlja se u posebno organiziranoj službi, odnosno pisarnici. Njime rukovodi određeni rukovoditelj koji je odgovoran za njezin rad.Svako tijelo, osim manjih, ima jednu središnju pisarnicu, a mogu postojati i posebne pisarnice kod organizacijskih jedinica gdje to traže opravdani razlozi.Kod tijela u kojima je uredsko poslovanje manjeg opsega poslove pisarnice može obavljati određeni radnik i uz druge poslove.

Odjeljci pisarnice - urudžbeni zapisnik, prijepis, otpremništvo, dostvni ured, arhiv (pismohrana)?Glavni odjeljci odnosno službe u pisarnici jesu:- urudžbeni zapisnik (prijamnica, prijamna kancelarija) - odjeljak u kojem se svi podnesci i drugi akti naslovljeni na tijela državne

uprave predaju, preuzimaju i upisuju u uredske knjige po predmetu i broju.- prijepis (daktilografski ured) - odjeljak u kojem se pišu (prepisuju) čistopisi, prilozi, kopije i drugi akti, prima diktat, pišu matrice,

te uspoređuje sve što je napisano (može biti organiziran i izvan pisarnice).- otpremništvo (ekspedit) - odjeljak u kojem se rješeni, odobreni i prepisani akti i prilozi moraju srediti, koji mora pribaviti potpis i

pečat, opremiti spise prilozima i otpremiti ih.- dostavni ured - u većim tijelima državne uprave, dostavlja odnosno uručuje otpravke i druge akte naslovnicima.- arhiv (registratura, pismohrana) - odjeljak i sastavni dio pisarnice gdje se čuvaju dovršeni predmeti, urudžebi zapisnici, upisnici

predmeta upravnog postupka i druge knjige i evidencije do predaje nadlež. arhivu ili do uništenja.

55

Što je urudžbeni zapisnik?Upisivanje predmeta neupravnog postupka. Može biti i elektronski. Radi se na listovima koji se na kraju godine upisuju u knjigu (zaključivanje) – službena bilješka o svim predmetima. Ne upisuju se akti koji ne predstavljaju službenu prepisku; vraćene dostavnice, brošure, dokumentacija internog karaktera…Upisano se ne smije brisati već precrtavati uz ovjeru. Postoji posebni urudžbeni zapisnik za povjerljivu i strogo povjerljivu poštu. Upisuje se kratki sadržaj predmeta, datum primitka, datum nastanka akta, organizacijska jedinica i podaci o razvođenju.Urudžbeni zapisnik je osnovna knjiga za vođenje evidencije o aktima neupravnog postupka. Urudžebni zapisnik se vodi u nepovezanim svescima. Na kraju tekuće godine se zaključuje stavljanjem službene bilješke o ukupnom broju upisanih predmeta, što se nakon stavljanja datuma ovjerava službenim pečatom i potpisom radnika koji ga vodi i neposrednog rukovoditelja.Urudžbeni zapisnik vodi se po sustavu klasifikacijskih oznaka i urudžbenih brojeva.

Što je upisnik predmeta upravnog postupka?U njega se upisuju predmeti koji kao rezultat imaju neki upravni akt (npr. Rješenje). Osnovna knjiga za vođenje evidencije o aktima predmeta upravnog postupka.Razlikuju se za prvi stupanj i za drugi stupanjZa prvi stupanj:Upisuje se klasa, urudžbeni broj, datum primitka, ima i prezime i mjesto podnositelja zahtjeva, kratki sadržaj, odluka o zahtjevu i datum odluke, radi prvostupanjskog tijela po žalbi i datumu odluke administrativnog izvršenja, podaci o razvođenjuZa drugi stupanjUpisuje se klasa, urudžbeni broj, datum primitka žalbe, ime i prezime i mjesto žalitelja, naziv tijela koje je donijelo ili nije donijelo prvostupanjsko rješenje, odluka o žalbi i datum odluke, razlozi usvajanja žalbe, podaci o razvođenju

Kako se vodi upisnik, koliko se upisnika može voditi?Upisnik predmeta upravnog postupka i urudžbeni zapisnik vode se po sustavu klasifikacijskih oznaka i urudžbenih brojeva.Plan klasifikacijskih oznaka i brojčanih oznaka stvaratelja i primatelja akta za pojedino tijelo utvrđuje čelnik tijela.Tijela vode, u pravilu, samo jedan urudžbeni zapisnik, odnosno upisnik predmeta upravnog postupka, a ako se akti obrađuju automatskom obradom podataka osnivaju se odgovarajuće baze dokumenata.Iznimno pojedine unutarnje organizacijske jedinice tijela mogu voditi posebne urudžbene zapisnike odnosno upisnike predmeta upravnog postupka ili osnovati odgovarajuće baze podataka ako je to predviđeno propisima o njihovoj organizaciji i načinu rada.Za akte koji su određeni određenim stupnjem povjerljivosti vode se posebni urudžbeni zapisnici, odnosno osnivaju odgovarajuće baze dokumenata.

Kada se utvrđuje klasifikacijska oznaka?Klasifikacijska oznaka određuje se prilikom evidentiranja prvog akta kojim se osniva predmet i to u pisarnici tijela. Jedinstvene klasifikacijske oznake i brojčane oznake stvaratelja i primatelja akta utvrđuju se pravilnikom rukovoditelja tijela nadležnog za poslove opće uprave (ministra uprave, pravosuđa i lokalne samouprave). Plan klasifikacijskih oznaka i brojčanih oznaka stvaratelja i primatelja akata za pojedino tijelo utvrđuje rukovoditelj tijela.

Koji se predmeti upisuju u urudžbeni zapisnik a koji u upisnik predmeta upravnog postupka?- u urudžbeni zapisnik upisuju se predmeti van upravnog postupka- u upisnik predmeta upravnog postupka, upisuju se predmeti upravnog postupka

Koji je rok za upisivanje pojedinih primljenih akata u odgovarajući upisnik?Isti ili drugi dan prije svih ostalih predmeta. Rok za dostavu ovih primljenih akata je odmah, u tijeku radnog vremena, eventualno slijedeći radni dan prije svih ostalih,

Tko rukovodi pisarnicom?Na čelu pisarnice je rukovoditelj koji neposredno rukovodi njenim radom i odgovara za taj rad.

Koje su osnovne vrste knjiga za vođenje evidencije o primljenim aktima?Svako tijelo dužno je voditi evidenciju o svojim primljenim odnosno vlastitim aktima:- osnovna knjiga za vođenje evidencije o aktima upravnog postupka je upisnik predmeta upravnog postupka, a osnovna knjiga za vođenje evidencije o ostalim aktima (akti predmeta neupravnog postupka) je urudžbeni zapisnik.

Koje su pomoćne knjige?Pomoćne knjige i evidencije su:- registrator,- knjiga primljene pošte,- interna dostavna knjiga,- dostavna knjiga za mjesto,- dostavna knjiga za poštu,- kontrolnik poštarine - radi evidentiranja i pravdanja poštarine, vodi se u ukoričenoj knjizi s numeriranim stranicama,- arhivska knjiga,

56

- knjiga dežurstva,- popis štambilja, pečata i žigova.

Tko prima akte, kada se upisuju?Primanje akata obavlja se na određenom mjestu u pisarnici. Iznimno za unutarnje organizacijske jedinice koje vode poseban urudžbeni zapisnik odnosno upisnik predmeta upravnog postupka, rukovoditelj tijela može odrediti da se akti upućeni ovim organizacijskim jedinicama primaju u tim jedinicama.Pošiljke se primaju u redovno radno vrijeme, a prima ih određeni radnik pisarnice. Izvan radnog vremena pošiljke prima dežurni radnik.Ako je akt nedovoljno taksiran odbiti će se prijam akta. U slučaju da je pošiljka oštećena radnik ne smije primiti odnosno podići pošiljku, komisijski utvrditi stanje i sadržaj pošiljke.Prijam običnih pošiljki se ne potvrđuje, dok se prijam preporučenih pošiljki i novčanih pisama evidentira u knjizi primljene pošte. Akti se upisuju pošto su primljeni, razvrstani i raspoređeni. Upisuju se u upisnik predmeta upravnog postupka ili u urudžbeni zapisnik onog dana i pod datumom kad su primljeni. Hitne akte i akte s rokovima upisuju se prije ostalih i odmah se dostavljaju u rad. Ukoliko se akti ne mogu upisati istog dana kad su primljeni, upisati će se najkasnije sljedećeg dana, prije upisivanja novo primljenih akata i i to pod datumom kad su primljeni.

Tko vrši otpremu akata?Otpremu akata vrši pisarnica koja je obavezna sve akte koje primi za otpremu u tijeku dana, otpremiti tog istog dana. Akti primljeni pred kraj radnog vremena, ako nisu hitni otpremiti će se idućeg radnog dana.

Razvođenje akata?Poslije izvršenog otpremanja vrši se razvođenje akata u upisniku predmeta upravnog postupka odnosno urudžbenom zapisniku prema uputama dobivenih od službenika.Prije otpremanja akata treba razvesti sve one akte koji su riješeni "izravno" tj. u području primljenog akta bez primjerka za arhivu. Razvođenje ostalih akata vrši se na taj način da se u rubriku 7 urudžbenog zapisnika upisuje datum razvoda, a u rubriku 8 urudžbenog zapisnika upisuju oznake koje će omogućiti da se svaki akt brže može pronaći i to:- a/a - rad potpuno dovršen- R (rok) - i datum do kada se pretpostavlja da će se po tražnju postupiti- oznaka unutarnje organizacijske jedinice kojoj se akt ustupa - ako se akt ustupa unutarnjoj organizacijskoj jedinici- "izvorno" i naziv i sjedište tijela kome je akt otpremljen - ako se obavlja razvođenje akta koji se rješava "izvorno"

Koji su sastavni dijelovi akta?- zaglavlje akta- adresa primatelja- kratki sadržaj- tekst- potpis- otisak službenog pečata- prilozi- način otpreme- oznaka na znanje ( kome se mora akt dostaviti)

Kakvo je zaglavlje akta županijskog ureda i ministarstva?- županijskog ureda: Grb RH, naziv RH, naziv županije, naziv županijskog ureda, klasifikacijska oznaka, urudžbeni

broj, mjesto i datum izrade akta.- Ministarstva: grb RH, naziv RH, naziv ministarstva, klasifikacijska oznaka, urudžbeni broj, mjesto i datum izrade

akta

Dostavljanje akata u rad?Poslije upisivanja akata u urudžbeni zapisnik odnosno upisnik predmeta upravnog postupka, svi akti moraju biti istog dana dostavljeni u rad unutarnjimorganizacijskim jedinicama. U iznimnim slučajevima moraju biti dostavljeni u rad najkasnije do početka radnog vremena sljedećeg radnog dana. To se obavlja preko interne dostavne knjige.

Združivanje akata?Prije dostavljanja u rad akata koji su upisani pod urudžbenim brojem 2 i sljedećim urudžbenim brojevima iste klasifikacijske oznake mora se izvršiti njihovo združivanje s predmetom. Združivanje akata obavlja se tako da se na temelju podataka iz urudžbenog zapisnika, odnosno upisnika predmeta upravnog postupka utvrđuje gdje se nalazi predmet.Ako se predmet nalazi u radu kod unutarnje organizacije jedinice, treba uz otisak prijemnog štambilja staviti datum od kada se predmet nalazi u unutarnjoj organizacijskoj jedinici.

Kako mora izgledati službeni dopis?Mora sadržavati grb, zaglavlje, predmet, sadržaj, potpis, prilog, adresa primatelja

57

Što je rokovnik predmeta?Rokovnik predmeta je u obliku knjige, pregradaka, fascikala i slično, a služi za odlaganje predmeta dok ne prođe rok za žalbu. Na dan roka predmeti se putem interne dostavne knjige daju na rad odgovarajućim službama 8ako pada u nedjelju – dan prije). Može služiti i kao podsjetnik. Predmeti za koje je određeno da se drže u evidenciji pisarnice do određenog roka stavljaju se u rokovnik predmeta. Fascikli prema datumu tekućeg mjeseca, za sljedeći mjesec. Na dan roka predaju se u rad. O roku se piše napomena u urudžbenom zapisniku.

Kako nastaje predmet?- stranka predaje podnesak osobno ili poštom (ono što tijelo daje stranci je otpravak)- akt kojeg donosi samo tijelo državne uprave pa ga ne treba upisivati

Postupanje s rješenim predmetom?Službenici unutarnjih organizacijskih jedinica tijela dužni su riješene predmete odmah vratiti pisarnici s potrebnom uputom za rad pisarnici (otprema, držanje u rokovniku, stavljanje u arhivu). Riješeni predmeti vraćaju se pisarnici preko interne dostavne knjige. Prilikom preuzimanja predmeta preko interne dostavne knjige, radnik pisarnice dužan je provjeriti formalnu ispravnost predmeta te upozoriti na nedostatke službenika i vratiti mu na nadopunu.

Tko prima podneske?Podneske prima djelatnik s ovlaštenjem čelnika tijela državne uprave, a kada su pojedine ustrojstvene jedinice dislocirane, može se primiti i u njima.Primaju se u uredovno vrijeme ili ih prima dežurni radnik.Ako podnesak podliježe plaćanju pristojbe, ne prima se dok se ne podnese dokaz o uplatiAko je primljeno poštom, ne može se ne primiti. Tada se šalje obavijest stranki da uplati pristojbu ako nije to učinila.Na zahtjev stranke izdaje se potvrda o primitku.Oštećena pošiljka ne može se primiti, već se sadržaj i stanje treba utvrditi komisijski pa se ted onda zaprima.Slijedi procedura otvaranja pošiljke.

Koja je procedura od trenutka otvaranja pošiljke?Na svaki akt se stavlja prijemni štambilj.Evidencija pošiljki uvodi se u knjigu primljene pošte (pomoćna evidencija)Za upis u evidenciju o primljenim aktima postoje glavna i pomoćna knjiga.Nakon upisivanja predmet se dostavlja na rad putem interne dostavne knjigeOsoba koja ga preuzima mora se potpisati.Istim putem se predmet vraća u pisarnicu.Rad po predmetu obuhvaća:

- Administrativno-tehničku obradu- Izradu

Izgled:Lijevo: zaglavlje s grbom i nazivom RH i sjedištem tijela državne uprave, klasa i ur. BrojDesno: adresa primateljaPredmet: kratak opis sadržajaVeza: vaš broj/naš brojTekst i potpis službene osobe, otisak službenog pečata, broj i naziv priloga, oznaka načina otpreme, naznaka kome sve ide

Priprema za potpisPovrat u pisarnicuNa primjerke za arhiviranje stavljaju se upute pisarniciPisarnici se trebaju dati upute glede otpreme. Naime, olovkom se mora označiti pisarnici uputa za otpremu (primjerice: žurno, obično, dostavo). Kada je u pitanju arhiva, treba se naputiti i o roku čuvanja. (dio arhivske građe mora se trajno čuvati. Obično se čuva 10 godina, zatim ide u povijesni arhiv – no često sve ostaje u tijelu).Kada se predmet arhivira, sve se knjige (urudžbeni zapisnik, pomoćne knjige) stavljaju u arhivu.Na kraju se svi predmeti upisuju u arhivsku knjigu.

Djelatnik pisarnice provjerava cjelovitost spisa

Otprema akata vrši se:- poštom – upis u dostavnu knjigu za poštu- dostavljačem (hitno/tajno) – upis u dostavnu knjigu za mjesto i onaj koji preuzima mora se potpisati

Prije arhiviranja, za slučaj rješavanja žalbe, predmet stoji u rokovniku predmeta. Na aktu se napiše oznaka R i datum povratka u rad.

58

Arhiviranje:- predmet se ne arhivira dok ne istekne rok za žalbu- dostavljeni predmeti odlažu se po klasifikacijskim oznakama. Poseban fascikl za svaku klasu- čuvanje predmeta najduže 2 godine u unutarnjoj ustrojstvenoj jedinici- tajni i vrlo tajni predmeti čuvaju se odvojeno- ponovno arhiviranje predmeta – arhiv izdaje potvrdu (klasa, ur.br. i datum) o predaju određenom službeniku- arhivska knjiga (pomoćna evidencija)

Na koje se načine arhiviraju predmeti?Rješeni predmeti stavljaju se u arhivu i u njoj čuvaju do predaje ovlaštenom arhivu. U arhivi se sređuju po klasifikacijskim oznakama. Unutarnja organizacijska jedinica tijela koje vode posebne urudžbene zapisnike odnosno upisnike predmeta upravnog postupka mogu držati dovršene predmete u svojoj pisarnici najduže dvije godine, poslije kojeg roka su dužne te predmete predati na daljnje čuvanje arhivi pisarnice tijela. Za držanje dulje od dvije godine potrebno je odobrenje rukovoditelja tijela. Ako se akti obrađuju automatskom obradom dokumenata, riješeni predmeti snimaju se na mikrofilm i čuvaju u obliku "jacketa" i mikrofilmske role, dislocirano kod pisarnice.Prije stavljanja u arhivu treba u svakom predmetu kronološkim redom složiti urudžbene brojeve i priloge i tom prilikom provjeriti je li predmet dovršen.

- čuvanje riješenih predmeta- predaja u arhiv nakon dvije godine (unutarnje organizacijske jedinice koje vode posebne urudžbene zapisnike ili

upisnike predmeta upravnog postupka mogu najduže 2 godine držati dovršene predmete kod sebe, nakon tog roka moraju ih predati arhivu pisarnice.

- Automatska obrada – snimanje na mikrofilmove (ako se akti obrađuju automatskom obradom, dovršeni predmeti arhiviraju se na mikrofilmu)

- Predmete treba pregledati i urediti prije stavljanja u arhiv- Predmeti se odlažu u arhiv prema klasifikacijskom broju- Posebno upravni i neupravni postupak- Povjerljivo odvojeno

Ako ga nakon arhiviranja treba priključiti naknadno primljenom aktu, izdaje se bez potvrde.U arhivske knjige se upisuje: redni broj, datum upisa, godina, od čega se sastoji arhivski materijal, ukupni broj i primjedbe.

Što je arhiva i a/a?Arhiva je sastavni dio pisarnice gdje se čuvaju dovršeni predmeti, urudžbeni zapisnici, upisnici predmeta upravnog postupka i druge knjige do predaje nadležnom arhivu ili do njihovog uništenja.A/a je završeni predmet. Dovršeni predmeti se sređuju po klasifikacijskim oznakama.

Što je evidencija (očevidnik)?Evidencija je sređen popis podataka o činjenicama i okolnostima nekih osoba, stvari, događaja i slično. Evidencija može biti samostalna i povezana u sustav s drugom evidencijom. Evidnecije treba osnivati pažljivo da se trajno popunjavanju, te savjesno, točno i pregledno vode kao:- evidencija u knjizi (očevidnik) s uvezanim i obrojčanim stranicama, koji mogu u osobitim slučajevima biti prošiveni uzicom na

kraju zapečaćenom i ovjerenom od ovlaštene osobe- kartoteka (sustavna zbirka) - niz pojedinačnih listova koji se slažu prema određenim osobinama ili podacima i razvrstavaju

prema skupinama pomoću razdjeljnih kartona, međaša i jahača. Kartoteka je uspravna, vodoravna ili ležeća, stojeća ili okomita, viseća. Kartoteke se mogu razvrstati po slovima, brojevima, znakovima, bojama papira, vremenu itd.

Kako se razvrstavaju primljeni akti?Razvrstavanje primljenih akata na akte upravnog postupka i ostale akte (akti predmeta neupravnog postupka) i raspoređivanje akata na unutarnje organizacijske jedinice ili službenika utvrđuje se aktom rukovoditelja tijela. Primljene akte razvrstava i raspoređuje radnik pisarnice tijela koji otvara i pregledava primljene pošiljke, ali rukovoditelj tijela može privremeno odrediti i drugog radnika.Raspoređivanje akata na unutarnje organizacijske jedinice obavlja se stavljanjem oznake unutarnje organizacijske jedinice prijamnog štambilja. Nakon završenog raspoređivanja akti se predaju određenom radniku pisarnice radi upisivanja u urudžbeni zapisnik odnosno upisnik predmeta upravnog postupka.

Što je prijemni štambilj?Prilikom primitka odnosno nakon završenog pregleda organa uprave ili organizacije koja otvara i pregledava primljene akte stavlja se na svaki akt koji će biti upisan prijemni štambilj. Prijemni štambilj stavlja se u gornji desni kut akta. Ako tu nema dovoljno mjesta, otisak treba staviti na pogodno mjesto prve strane akta, vodeći računa da tekst ostane potpuno čitak i razumljiv. Ako na prednjoj strani nema dovoljno mjesta, otisak treba staviti na poleđinu akta u gornjem lijevom kutu ili na posebnom papiru koji se pričvrsti uz spis. Štambilj je četvrtast.

Podaci uneseni u prijemni štambilj daju sljedeće informacije:

59

- naziv tijela koje prima akt- kad je akt zaprimljen- koja je klasifikacijska oznaka i urudžbeni broj tog akta- koji sadržaj određuje akt- u kojoj godini je nastao predmet tog sadržaja- u koji broj dosjea unutar te klasifikacijske oznake je predmet svrstan- redni broj predmeta u dosjeu- tko je sačinio akt, odnosno pošiljatelj- da li ima priloga i koliko- da li ima vrijednost i koliko

Zakon o pečatima i žigovima s grbom RH

Tko koristi pečate i žigove s grbom RH?Pečat i žig s državnim grbom koriste:Tijela državne uprave i druga tijela državne vlasti (predsjednik, sabor, vlada), sudovi, oružane snage RH, javni bilježnici, tijela lokalne samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima (jedinice mjesne samouprave – pečat bez grba RH).Ova tijela imaju obvezu stavljati pečate i žigove na akte koje donose, kojima međusobno komuniciraju ili koje upućuju građanima. . Njima se potvrđuje vjerodostojnost akta.

Kakva je razlika između pečata, žiga i štambilja?Pečat daje aktu pravnu snagu. Pečatom ovjeravamo akt.Razlikovanje po obliku: pečati i žigovi su okrugli; štambilji četvrtastiRazlikovanje po materijalu: pečati i štambilji su od gume, žigovi od metalaRazlikovanje po načinu uporabe: pečati i štambilji se otiskuju i ostavljaju trag, žigovi se utiskujuRazlikovanje po sadržaju: pečati i žigovi imaju uvijek isti sadržaj. Kod štambilja se mijenja po funkcionalnosti. Pečati i žigovi imaju grb, štambilji ne.Razlikuju se po svrsi: pečati i žigovi služe za ovjeru odnosno potvrdu vjerodostojnosti; štambilj je tehničko pomagaloPečat je okruglog oblika, izrađen od gume ili drugog odgovarajućeg materijala, a služi za otiskivanje na papir ili drugu podlogu.Žig je okruglog oblika, izrađen od metala ili drugog odgovarajućeg materijala, a služi za utiskivanje u papir ili drugu podlogu.Štambilj je pravokutnog oblika, izrađen od gume ili drugog odgovarajućeg materijala, a služi za otiskivanje na papir štambilja u koji se kasnije rukom unose pojedini podaci.

Izrada pečata i žigova:Pečate i žigove može izrađivati ovlašteni obrtnik ili ovlašteno trgovačko društvo koje dobije ovlaštenje od od MUPa odnosno odobrenja Središnjeg državnog ureda za upravu.Dotrajali ili oštećeni pečati i žigovi dostavljaju se ministarstvu uprave na uništenje.Sadržaj pečata i žiga s grbom RH: naziv i grb RH, naziv tijela državne uprave ili pravne osobeRazlikuju ih redni brojevi u sredini pečata. U knjige evidencije žigova i pečata uvodi se sadržaj pečata, njegov otisak te ime osobe koja je odgovorna i zadužena za pečat pod određenim rednim brojem. Stoga postoji određena odgovornost glede pečata. Osoba je odgovorna za pečat (on se drži pod ključem).Čuvar državnog pečata daje ga na uporabu predsjedniku

Napomena: bez potpisa i pečat, NEMA pravnog akta.

Tko donosi rješenje o ovlaštenju za izradu žigova i pečata s grbom RH?Rješenje o ovlaštenju za izradu žigova i pečata s grbom RH donosi Ministarstvo unutarnjih poslova.

Tko daje odobrenje za izradu žigova i pečata s grbom RH?Odobrenje za izradu žigova i pečata s grbom RH izdaje Središnji državni ured za upravu.

Kakve pečate ima RH?RH ima veliki državni pečat:

- kružnog oblika, 80 mm promjera- u sredini je grb, na gornjoj strani je riječ «republika», a na donjoj «hrvatska»- gumeni je- Kružno oko natpisa Republika Hrvatska je starohrvatski troplet- Namijenjen je utiskivanju u pečatni vosak izravno na ispravu- Utiskuje se na ratifikacijske isprave, na vjerodajnice, na pisma ovlaštenja koja potpisuje predsjednik RH

RH ima mali državni pečat:- promjera je 50 mm- istoga sadržaja je kao veliki- namijenjen je za otisak crnilom na papiru te za utiskivanje izravno na ispravu

60

- otiskuje se na odluke o proglašenju zakona, odluke o dodjeli odlikovanja te druge akte koje donosi predsjednik RH

Moraju se uništiti1. pečati i žigovi s grbom RH koji se zbog promijene naziva tijela, istrošenosti ili drugog razloga koji ih čini neuporabivim stavljaju izvan uporabe2. koje rabe tijela, a koja prestaju s radom3. koje je rabila pravna osoba, a koja je promijenila naziv, prestala s radom ili koja više nema javne ovlasti. SDUZU

Nestanak pečata i žigaNestanak je dužna osoba oglasiti u NN i SDUZU. Osoba koja nađe pečat dužna ga je dostaviti MUPu inače slijedi novčana kazna

Zakon o upravnim pristojbama 8/96

Što su upravne pristojbe?To su davanja koja plaća podnositelj zahtjeva za neku radnju ili spis

Za što se plaćaju upravne pristojbe?Upravne pristojbe se plaćaju za akte i radnje pred tijelima državne uprave, diplomatskim i konzularnim i drugim predstavničkim tijelima RH u inozemstvu, upravnim i samoupravnim tijelima županije, grada i općine te pravnim osobama koje imaju javne ovlasti.

Kako se naplaćuje upravna pristojba?U obliku državnih biljega (do 100 kn) ili u gotovom novcu (uplatnicom)

Koje su vrste pristojbi po zakonu o upravnim pristojbama?Za spise i radnje pred tijelima državne uprave, diplomatskim, konzularnim i drugim predstavništvima RH plaća se upravna pristojba.Pristojbeni obveznik je osoba na zahtjev koje se pokreće postupak za koji je u tarifi propisano plaćanje pristojbe. Tarifa je određeni iznos za svaku pristojbu.Pristojbena obveza nastaje u trenu podnošenja podneska.Visina pristojbe je određena tarifom.Pristojba se plaća u biljezima, a može i u novcu ako prelazi određeni iznos (iznad 100kn).Obveza plaćanja pristojbi nastaje u trenutku kada stranka podnosi zahtjev npr. Izdavanje domovnice, stranka plaća pristojbu ako neće platiti zahtjev se odbija, ako stranka inzistira, zahtjev se mora uzeti i naknadno odbaciti. Kod zahtjeva koji se šalje poštom ako stranka ne plati u roku postupak se nastavlja i ide prisilno izvršenje naplate.

Tko je pristojbeni obveznik?Pristojbeni obveznik je osoba na čiji se zahtjev pokreće postupak, odnosno obavljaju radnje za koje je u tarifi propisano plaćanje pristojbe (više obveznika - obveza solidarna).

Tko je oslobođen plaćanja pristojbe? Koja su opća oslobođenja?1. RH i tijela državne vlasti, te jedinice lokalne uprave i samouprave2. organizacije iz oblasti prosvjete, znanosti, kulture, zdravstva, socijalne zaštite3. invalidske i sl. organizacije4. građani slabog imovinskog stanja5. invalidi domovinskog rata6. supružnici i djeca poginulih, nestalih i zatočenih u domovinskom ratu7. prognanici i izbjeglice8. strani državljani za vizu i odobrenje za produženi boravak u RH koji kao stipendisti dolaze u RH na daljnje

školovanje

U kojem trenutku nastaje pristojbena obveza?Pristojbena obveza nastaje u trenutku predaje zahtjeva za izdavanje rješenja ili druge isprave, odnosno u trenutku podnošenja podneska.

Kad se pristojbena obveza mora platiti?Pristojbena obveza se mora platiti u trenutku nastanka pristojbene obveze, ako za pojedine slučajeve nije propisano drugačije.

Što se radi ako pristojbeni obveznik ne plati pristojbu?Neće se postupiti po podnesku za koji nije plaćena pristojba ili će se prisilno naplatiti ako je radnja obavljena.

Na koji način se može platiti pristojba?Pristojbe se plaćaju u državnim biljezima. Iznimno, pristojba se uplaćuje izravno na propisani račun:- ako pristojba iznosi više od 100,00 kn,

61

- ako je propisano da se pristojba uplaćuje izravno na propisan račun.

Za koje se spise i radnje ne plaćaju pristojbe? Koja su predmetna oslobođenja?- molbe za pomilovanje- zahtjev za naknadu štete- ispravljanje greške u rješenjima- za upis u knjigu državljana i matične knjige- spise i radnje koje se vode po službenoj dužnosti- prijave i odjave prebivališta osoba

Kada zastarijeva pravo na naplatu i povrat pristojbe?Zastara plaćanja pristojbe je u roku od 2 godine nakon isteka godine u kojoj je pristojbu trebalo uplatiti.Pristojbe plaćene u gotovom novcu za spise i radnje ministarstva i državnih organa, diplomatskih i konzularnih predstavništava RH u inozemstvu prihod su državnog proračuna.

Uredba o natpisnoj ploči i zaglavlju akta tijela državne uprave, lokalne, područne (regionalne) i mjesne samouprave, te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti 34/02

Što se uređuje ovom uredbom?Ovom uredbom propisuje se sadržaj, izgled i način isticanja natpisne ploče, sadržaj zaglavlja akta, te način ispisivanja dvojezične ili višejezične natpisne ploče i zaglavlja akta i pečata ministarstava, državnih upravnih organizacija, županijskih ureda, ureda župana i tijela jedinica lokalne i mjesne samouprave.

Sadržaj natpisne pločeNaziv tijela državne uprave i lokalne samouprave ispisuje se na staklenoj ploči četverokutnog oblika, crne podloge, 60*40 cm velikim zlatnim slovima koja je smještena s desne strane glavnog ulaza u zgradu. Propisan je tip slova i svjetlina. Na sredini gore ide grb RH u prirodnim bojama, naziv RH, naziv tijela.Iznimno ploča može biti veća ako je dvojezična 70*50

Način isticanja natpisne pločeS desne strane u odnosu na ulaz, izuzetak je ako desno od ulaza nema mjesta ili ako se radi o tijelima jedinica lokalne i područne samouprave, prvo desno, a ako su u istoj zgradi s državnim ide lijevo.

62

5.SLUŽBENIČKI ODNOSI

Što uređuje Zakon o državnim službenicima i namještenicima?Zakonom o državnim službenicima i namještenicima uređuju se prava, obveze, odgovornosti i način utvrđivanja plaća državnih službenika i namještenika u tijelima državne uprave, pravosudnim tijelima, kaznenim tijelima, stručnim službama Hrvatskoga sabora, stručnim službama Vlade Republike Hrvatske, stručnim službama Ustavnog suda Republike Hrvatske, stručnim službama Ureda pučkoga pravobranitelja, Državnom uredu za reviziju, Uredu predsjednika Republike Hrvatske i u drugim tijelima koja se osnivaju za obavljanje državne službe.

Koje su 2 kategorije zaposlenih u državnim tijelima?državni službenici – osobe visoke, više ili srednje stručne spreme koji obavljaju poslove iz djelokruga tijela u kojem rade (u novom zakonu proširen je krug službenika i na informatičare i računovodstvo)državni namještenici – osobe srednje i niže srednje stručne spreme koje obavljaju opće i pomoćne tehničke poslove.Tijela državne vlasti: tijela državne uprave, tijela sudbene vlasti, uredi i stručne službe sabora i vlade.

Koja su 2 kriterija razlikovanja?kriterij poslovakriterij stručne spremeOvaj zakon odnosi se i na stručne službe sabora, vlade, Ured predsjednika te urede lokalne samouprave.O pravima i odgovornostima službenika odlučuje se rješenjem. Sva rješenja su upravni akti. Rješenje donosi čelnik tijela ili osoba koju on za to ovlasti.

Pravilnik o unutarnjem redu?Pravilnikom o unutarnjem redu utvrđuju se radna mjesta u državnom tijelu, opis poslova koji se obavljaju na radnom mjestu, stručni i drugi uvjeti za raspored na radno mjesto, broj službenika i namještenika, te druga pitanja sukladno zakonu.

Koji su uvjeti za prijam u državnu službu?Opći: punoljetnost, odgovarajuća stručna sprema i hrvatsko državljanstvoza strane državljane ili osobe bez državljanstva potrebno je prethodno odobrenje ministarstva nadležnog za poslove opće uprave.posebni uvjeti koji se propisuju uredbom o unutarnjem ustrojstvu tijela (radni staž u struci, stručne vještine, stručna sreema, položeni državni ispit…)

Probni rok?Obvezan probni rad se primijenjuje kada se osobe u državnu službu primaju na neodređeno vrijeme i iznosi 3 mjeseca. Službeniku koji na probnom radu nije zadovoljio otkazuje se državna služba, rješenjem o prestanku službe.

Prijem u državnu službu na određeno vrijeme?U državnu službu na određeno vrijeme mogu se primiti osobe za obavljanje privremenih poslova čiji se opseg privremeno povećao, a koji nisu trajnijega karaktera (dok traju ti poslovi), te radi zamjene duže vrijeme odsutnoga službenika (do povratka tog službenika). Državna služba na određeno vrijeme može trajati šest mjeseci, a može se produžiti najviše za još šest mjeseci. Osobe se primaju putem oglasa. Prije donošenja odluke o potrebi prijama potrebno je provjeriti ima li službenika na raspolaganju. Državna služba na određeno vrijeme ne može postati državna služba na neodređeno vrijeme.

Imaju li službenici pravo na sindikalno udruživanje?Državni službenici imaju pravo na sindikalno udruživanje sukladno općim propisima o radu.

Koja je razlika između godina staža i godina službe?Radni staž su godine koje se državnim službenicima računaju u mirovinski staž, ne uzimajući u obzir staž mirovinskog osiguranja s povećanim trajanjem. Godine službe su radni staž proveden u svojstvu državnog službenika.

Tko vodi popis državnih službenika i namještenika?Središnji popis službenika i namještenika prema stručno spremi i struci, jedinstvenim nazivima radnih mjesta i njihovim koeficijentima, i dr. vodi Središnji državni ured za upravu. U pravosudnim i kaznenim tijelima središnji popis vodi Središnji državni ured za upravu, a u ministarstvu nadležnom za poslove obrane to ministarstvo. Osobne očevidnike službenika i namještenika vodi svako državno tijelo za zaposlene u njemu.

Što čini plaću državnog službenika i namještenika i kako se određuje?Plaću službenika i namještenika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je službenik ili namještenik raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža.

Tko ne smije biti primljen u državnu službu (zapreke za prijam u državnu službu)?U državnu službu se ne može primiti osoba koja je pravomoćno osuđena za kazeno djelo protiv:

1. slobode i prava čovjeka i građanina,2. Republike Hrvatske,3. vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom,4. života i tijela,5. spolne slobode i spolnog ćudoređa,

63

6. braka, obitelji i mladeži,7. opće sigurnosti ljudi i imovine,8. imovine,9. sigurnosti platnog prometa i poslovanja,10. pravosuđa,11. vjerodostojnosti isprava,12. službene dužnosti, te koja je pravomoćno osuđena na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju od najmanje tri godine.

Osim toga u državnu službu se ne može primiti osoba koja obavlja samostalno profesionalnu ili gospodarsku djelatnost, odnosno ima vlastiti obrt, koja je većinski vlasnik ili član uprave, odnosno nadzornog odbora trgovačkog društva ili obavlja druge djelatnosti, ako se prima u tijelo državne uprave koje je stvarno i mjesno nadležno za obavljanje inspekcijskog nadzora ili nadzora nad zakonitošću rada nad tim djelatnostima i ako se prima na radno mjesto za obavljanje toga nadzora.Ako je osoba pravomoćno osuđena za kaznena djelaAko postoji inkompatibilitet u obavljanju nespojivih djelatnosti

Prava državnih službenika?Službenici u državnim tijelima imaju sljedeća prava:- pravo na sindikalno udruživanje,- pravo na prigovor protiv svih rješenja kojima se odlučuje o pravima ili obvezama iz službe, - pravo na pokretanje upravnog spora protiv prigovora o rješenju, i - pravo na zaštitu u slučaju prijetnji, napada ili drugih oblika ugrožavanja.

Obveze državnih službenika:Službenik mora povjerene poslove obavljati savjesno, pridržavajući se Ustava, zakona, drugih propisa i pravila struke te postupati po uputama čelnika, odnosno nadređenog službenika. Službenik u radu mora koristiti nova saznanja i raditi na usvajanju i primjeni najnovijih stručnih dostignuća. Osim toga službenik je dužan čuvati službenu ili drugu tajnu.

Posebne odredbe o namještenicimaa) Osobe se za obavljanje poslova namještenika primaju putem oglasa.b) U pogledu općih uvjeta za prijam na rad i razloga koji predstavljaju zapreke za prijam namještenika, odgovarajuće se

primjenjuje zakon kao i za službenike.c) Čelnik tijela o prijamu na rad te o ostvarivanju prava, obaveza i odgovornosti namještenika iz radnog odnosa na temelju

Zakona o državnim službenicima i namještenicima, donosi rješenje koje je upravni akt.d) Na prava i obveze namještenika, premještaj namještenika i prestanak radnog odnosa namještenika, odgovarajuće se

primjenjuju zakoni kao i za službenike, osim uredbe o stavljanju na raspolaganje.e) Protiv rješenja namještenik ima pravo podnijeti prigovor čelniku tijela.

Izvršavanje naloga čelnika?Državni službenik je dužan izvršavati naloge čelnika tijela i nadređenog službenika. Službenik je ovlašten staviti pisanu primjedbu onome tko je izdao nalog ako smatra da je nalog nezakonit, suprotan pravilima struke ili ako ocijeni da izvršenje naloga može izazvati veću štetu. Ponovljeni nalog u pisanom obliku službenik je dužan izvršiti, te je u tom slučaju oslobođen od odgovornosti za posljedice njegovoga izvršenja. Ponovljeni pisani nalog, čije bi izvršenje predstavljalo kazneno djelo, službenik je dužan i ovlašten zadržati od izvršenja i odmah staviti pisanu primjedbu osobi koja je neposredno nadređena onome koji je nalog potpisao, ili državnom tijelu ovlaštenom za nadzor ako je nalog potpisao čelnik tijela. Za izvršenje pisanog naloga čije bi izvršenje predstavljalo kazneno djelo, službenik odgovara zajedno s nadređenim službenikom ili čelnikom tijela koji je nalog izdao.

Može li državni službenik obavljati pravne i fizičke poslove izvan državne službe?Službenik može izvan radnog vremena, po prethodno pribavljenom pisanom odobrenju čelnika državnog tijela, obavljati poslove ili pružati usluge samo ako nad tim djelatnostima državno tijelo u kojemu je u službi ne obavlja nadzor ili ako takav rad nije zabranjen posebnim zakonom. Odobrenje nije potrebno za objavljivanje stručnih članaka i drugih autorskih tekstova niti za predavanje na seminarima.

Poslovi u državnim tijelima koje obavljaju državni službenici?Poslovi u državnim tijelima koje obavljaju službenici raspoređuju se u skupine:

1. upravno-pravni poslovi i to:a) poslovi neposrednog izvršavanja zakona,b) inspekcijski poslovi,

2. analitičko-normativni, financijsko-planski i drugi stručni poslovi,3. informatički poslovi,4. opći i administrativni poslovi,5. materijalno-financijski i računovodstveni poslovi.

Zabrana prijama?Do donošenja uredbi kojima će se urediti unutarnje ustrojstvo i okvirni broj potrebnih državnih službenika i namještenika ministarstva, državnih upravnih organizacija, i županijskih ureda, te pravilnika o unutarnjem redu kojima će se utvrditi potreban broj državnih službenika i namještenika ta tijela ne smiju zapošljavati nove državne službenike i namještenike. Iznimno se dozvoljava prijam službenika i naještenika u slučaju prijama na određeno zbog zamjene duže odsutnog službenika ili namještenika te prijama na neodređeno zbog prestanka službe službenika ili namještenika.

64

Tko odlučuje o potrebi prijema u državnu službu?O potrebi prijema odlučuje čelnik tijela (ministar, predstojnik, tajnik stručne službe sabora ili vlade…), to je određeno pravilnikom o unutarnjem radu državnog tijela.U principu, prijem je nemoguć ukoliko nema slobodnog radnog mjesta.

Kada natječaj nije potreban?Natječaj nije potreban kada se u državnu službu primaju: - osobe koje se primaju u državnu službu na određeno vrijeme,- osobe koje su po ugovoru o školovanju ili stipendiji u obvezi stupiti u državnu službu,- osobe zaposlene u upravnim odjelima i službama jedinica lokalne, odnosno regionalne (područne) samouprave ili pravnim osobama

s javnim ovlastima.- kada postoje neraspoređeni službenici u tijelu DU o čemu vodi računa Središnji državni ured za upravu.

Kada će se donijeti odluka o poništenju natječaja?Odluka o poništenju natječaja donijeti će se kad se po raspisanom natječaju ne izvrši izbor ili u slučaju kad se na natječaj ne prijavi niti jedan kandidat.

Odlučivanje o prijamu?O potrebi prijama u državnu službu odlučuje čelnik tijela u okviru slobodnih radnih mjesta predviđenih pravilnikom o unutarnjem redu državnog tijela. Sva tijela dostavljaju odluke o raspisivanju natječaja Ministarstvu nadležnom za financije (provjera da li su osigurana proračunska sredstva) i Ministarstvu nadležnom za poslove opće uprave (provjera da li postoji slobodno radno mjesto čija se popuna traži te ima li na raspolaganju službenika koji bi zadovoljavao uvjete natječaja). (pravosudna i kaznena tijela odluku dostavljaju Ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa).

Na čemu se temelji rad državnih službenika?Rad državnih službenika temelji se na: - Ustavu, - zakonu, - drugim propisima i pravilima o radu (uredbe, pravilnici, naputci, naredbe, odluke)- uputama čelnika odnosno nadređenih službenika,- pravilima struke,- znanstvenim i stručnim dostignućima.

Stručna sprema?Potrebna stručna sprema:- visoka stručna sprema - radna mjesta I. vrste zvanja- viša stručna sprema - radna mjesta II. vrste zvanja- srednja stručna sprema - radna mjesta III. vrste zvanja.

Objasnite institut natječaja?Obavezan postupak pri prijemu u državnu službu je javni natječaj koji se objavljuje u NN (može i u dnevnom listu).Natječaj se ne provodi kada:se primaju osobe na određeno vrijemeosobe koje su po ugovoru o školovanju dužne stupiti u državnu službupri prijelazu iz pravnih osoba s javnim ovlastima (lokalna uprava i samouprava)u državnu službu (to se pretočilo u normu iz razloga praktičnosti).Natječaj mora sadržavati:

1.naziv državnog tijela u koje se osobe primaju2.naziv radnog mjesta3.opće i posebne uvjete za prijem u službu4.raspored na radno mjesto5.isprave koje se trebaju priložiti kao dokaz o ispunjavanju uvjeta6.rok za podnošenje prijave (8-15 dana)7.rok u kojem će natjecatelji biti obaviješteni o rezultatima (60 dana maksimalno)

Nakon postupka natječaja donosi se rješenje o prijemu u državnu službu, koje mora navoditi stručnu spremu, radni staž, podatke o položenom državnom ispitu, vrijeme trajanja. Rješenja moraju biti unificirana i sadržavati iste elemente.Rješenje je inicijalni akt kojim se započinje rad u državnoj službi. Rješenje ima karakter upravnih akata, donosi se u roku 60 dana od dana isteka roka za podnošenje prijave. Rješenje o prijemu se dostavlja svim kandidatima u roku 15 dana. Kandidat koji nije primljen ima 15 dana za prigovor, čelnik mora u roku 15 dana odgovoriti, to rješenje o prigovoru je konačno.

No, državnim službenikom se ne postaje prije donesenog rješenja o rasporedu na radno mjesto (u kojem se navode radno mjesto, stručna sprema, plaća službenika, trajanje probnog rada, datum početka rada i rok u kojem mora položiti državni ispit. Osoba postaje državni službenik danom početka rada.Tada službenik ostvaruje prava i obveze iz državne službe.

Kakve vrste radnih odnosa ima u državnoj službi?Radni odnos može biti na određeno ili neodređeno vrijeme.

65

Specifičnost radnog odnosa na određeno vrijeme je što za njega ne treba institut natječaja, već se dozvoljava i putem oglasa. Može se zaposliti na određeno vrijeme u 2 slučaja : u slučaju odsutnosti, zbog povećanog opsega posla.

Svi akti koji se odnose na službenički status podliježu nadzoru ministarstva nadležna za poslove opće uprave (vrijede opći uvjeti ZUPa).Središnji državni ured za upravu vodi za potrebe državnih tijela središnji popis svih državnih službenika i namještenika. Podaci su službena tajna.

Objasnite institut povrede službene dužnostiPovrede službene dužnosti mogu biti lake i teške. Teške povrede propisuju se zakonom, dok lake povrede zakonom, Uredbom Vlade i pravilnikom čelnika tijela.Postoje 2 vrste povreda:lake povrede: o njima odlučuje čelnik tijela (I stupanj) a službenički sudovi (II stupanj)Lake povrede službene dužnosti su:1. učestalo zakašnjavanje na posao ili raniji odlazak s posla,2. napuštanje radnih prostorija tijekom radnog vremena bez odobrenja ili iz neopravdanih razloga,3. neuredno čuvanje spisa, podataka ili druge povjerene dokumentacije,4. neopravdan izostanak s posla jedan dan,5. neobavješćivanje nadređenog službenika o spriječenosti dolaska na posao u roku od 24 sata bez opravdanih razloga,6. druge lake povrede službene dužnosti koje su propisane zakonom

teške povrede: o njima odlučuju službenički sudovi (I stupanj), protiv čije odluke odlučuju u II stupnju viši službenički sudovi koje ustrojava Vlada. (isključivo propisane u Zakonu, dok za lake povrede – može ih nadopisati i čelnik tijela)Teške povrede službene dužnosti su:1. neizvršavanje, nesavjesno, nepravodobno ili nemarno izvršavanje službenih obveza,2. nezakoniti rad ili propuštanje poduzimanja mjera ili radnji na koje je službenik ovlašten radi sprečavanja nezakonitosti,3. davanje netočnih podataka kojima se utječe na donošenje odluka nadležnih tijela ili time nastaju druge štetne posljedice,4. zlouporaba položaja ili prekoračenje ovlasti u službi,5. odbijanje izvršenja zadaće ako za to ne postoje opravdani razlozi,6. neovlaštena posluga sredstvima povjerenima za izvršavanje poslova,7. odavanje službene ili druge tajne,8. obavljanje djelatnosti koja je u suprotnosti s poslovima radnog mjesta ili bez prethodnog odobrenja čelnika tijela,9. onemogućavanje građana ili pravnih osoba u ostvarivanju prava na podnošenje zahtjeva, žalbi, prigovora i predstavki ili drugih zakonskih prava,10. uporaba nevjerodostojne isprave u cilju ostvarivanja prava u službi,11. nedolično ponašanje koje nanosi štetu ugledu službe,12. neopravdan izostanak s posla od dva do četiri dana u jednom mjesecu,13. ponašanje radi kojega je tri puta izrečena kazna za laku povredu službene dužnosti,14. druge povrede službene dužnosti koje su kao teške propisane posebnim zakonom

Koje su kazne u postupku za povredu službene dužnosti?za lake povrede: kazna je opomena ili 10% mjesečne plaćeza teške povrede: kazna je novčana kazna od 1-6 mjeseci (ne više od 20% mjesečne plaće); premještaj na radno mjesto niže složenosti ali koje zahtijeva istu stručnu spremu (uvjetovano slobodnim mjestom); prestanak državne službe.Uz postupak zbog teške povrede može se izreći i mjera udaljenja iz službe (suspenzija) – to je de facto kazna ali pravno je samo mjera.Kada je pokrenut postupak, službenik može biti udaljen rješenjem čelnika tijela (radi se o njegovoj diskrecionoj odluci).Službenik je dužan nadoknaditi štetu koju napravi u službi ili u svezi sa službom (objektivni kriterij) namjerom ili krajnjom nepažnjom (subjektivni kriterij).

Odgovornost za povrede službene dužnosti?Državni službenici odgovaraju za povredu službene dužnosti ako povjerene poslove ne obavljaju savjesno, stručno i u predviđenim rokovima, ako se ne pridržavaju Ustava, zakona i drugih propisa ili pravila o ponašanju za vrijeme službe ili u vezi sa službom. Kaznena odgovornost ne isključuje odgovornost za povredu službene dužnosti, niti oslobođenje od kaznene odgovornosti ne pretpostavlja oslobađanje od odgovornosti za povredu službene dužnosti.

Postupak zbog povrede službene dužnosti?U postupku zbog lake povrede službeničke dužnosti odgovarajuće se primjenjuju odredbe Zakona o općem upravnom postupkuU postupku zbog teške povrede službene dužnosti odgovarajuće se primjenjuju odredbe Zakona o kaznenom postupku osim nekih članaka.Postupak je hitan i javan (iznimke)Službenik ima pravo na braniteljaTijelo koje vodi postupak dužno je na zahtjev službenika omogućiti prisustvo sindikataPostupak zbog lake povrede pokreće zaključkom čelnik državnog tijela na vlastiti poticaj ili po pisanom prijedlogu nadređenog službenika

66

Postupak zbog teške povrede pokreće čelnik državnog tijela danom predaje prijedloga za pokretanje postupka nadležnom službeničkom suduProtiv rješenja u postupku zbog lake povrede službenik ima pravo žalbe nadležnom službeničkom sudu, u roku od 8 dana od primitka rješenja o izricanju kazneProtiv odluke u postupku zbog teške povrede službenik ima pravo žalbe višem službeničkom sudu u roku 8 dana od primitka odlukeOdluka kojom je odlučeno u žalbi je konačna i ovršnaProtiv drugostupanjske odluke može se pokrenuti upravni spor

Tko pokreće postupak zbog povrede službene dužnosti?Postupak zbog lake povrede službene dužnosti pokreće zaključkom čelnik tijela na vlastiti poticaj ili po pisanom prijedlogu nadređenog službenika, dok zbog teške povrede službene dužnosti postupak pokreće čelnik državnog tijela danom predaje prijedloga za pokretanje postupka nadležnom Službeničkom sudu.

Tijela nadležna za vođenje postupka povrede službene dužnosti?O lakim povredama službene dužnosti odlučuje čelnik tijela, dok o teškim povredama u prvom stupnju službenički sud (predsjednik i 6 članova, predsjednik i 1 član iz redova sudaca), a u drugom stupnju Viši službenički sud (predsjednik i 10 članova, predsjednik i 2 člana iz redova sudaca). Ti sudovi odlučuju u vijeću od tri člana koje imenuje predsjednik za svaki pojedinačni slučaj.

Udaljenje iz službe?Državnog službenika se može udaljiti iz službe ako je protiv njega pokrenut kazneni postupak ili postupak zbog teške povrede službene dužnosti, a povreda je takve prirode da bi ostanak u službi, dok traje taj postupak, mogao štetiti interesima službe. Smatra se da je udaljen iz službe službenik protiv kojeg je pokrenut istražni postupak i određen pritvor. Za vrijeme udaljenja iz službe službeniku pripada naknada plaće u iznosu od 60%, a ako uzdržava obitelj 80% plaće isplaćene u mjesecu koji je prethodio udaljenju iz službe. Obustavljeni dio plaće se službeniku vraća ako:

1. ako službenički sud uvaži njegovu žalbu protiv rješenja o udaljenju iz službe,2. pravomoćnim je rješenjem obustavljen postupak i3. pravomoćnom je presudom oslobođen od odgovornosti.

Kada nastupa zastara postupka za povrede službene dužnosti?Pokretanje postupka zbog lake povrede službene dužnosti zastarijeva u roku tri mjeseca od dana saznanja za izvršenu povredu i počinitelja, a najkasnije u roku šest mjeseci od dana izvršene povrede, a postupak se mora završiti u roku šest mjeseci od pokretanja postupka.U slučaju teške povrede pokretanje postupka zastarijeva u roku godine dana od dana saznanja, a najkasnije u roku dvije godine od izvršene povrede, a postupak se mora završiti u roku dvije godine od dana pokretanja postupka.

Odgovornost služebnika za štetu?Službenik je dužan naknaditi štetu koju u službi ili u svezi sa službom namjerno ili iz krajnje nepažnje nanese državnom tijelu. Štetom se smatra i šteta koju je državno tijelo imalo naknađujući građanima i pravnim osobama štetu koju su pretrpjeli namjerom ili krajnjom nepažnjom službenika. Nastanak štete, visinu i okolnosti utvrđuje čelnik tijela rješenjem. Rok za naknadu štete ne može isteći prije dana u kojem se isplaćuje plaća za obračunsko razdoblje u kojemu je donijeto rješenje.

Koji je novi klasifikacijski sustavUvedena su mjesta I (VSS), II (viša) i III vrste (SSS). Ukinuta su zvanja i položaji.Namještenici mogu tako biti na radnim mjestima III ili IV vrste.Poslovi koje službenici obavljaju tretiraju se na određene skupine, te se utvrđuju jedinstveni nazivi tih radnih mjesta:+ upravno pravni poslovi (poslovi neposrednog izvršavanja zakona i inspekcijski)+ analitičko normativni, financijsko planski i drugi stručni poslovi+ informatički poslovi+ opći i administrativni poslovi+ materijalno financijski i računovodstveni posloviU odnosu na te grupe, utvrđuju se nazivi radnih mjesta:Primjer- upravni referent (SSS)viši upravni referent (viša)samostalni referent (VSS)upravni savjetnikviši upravni savjetnik

Tko su vježbenici?Vježbenici su osobe sa završenim obrazovanjem određene stručne spreme i struke, bez radnog staža u struci ili s radnim stažem kraćim od vremena određenog za vježbenički staž. Oni se primaju u državnu službu na određeno vrijeme, a državna služba im se može produžiti na neodređeno vrijeme ako u tijelu državne vlasti postoji slobodno radno mjesto na koje ih se može rasporediti nakon položenoga državnoga stručnog ispita.Mogu se osposobljavati samo za obavljanje poslova radnog mjesta za koja nije predviđen poseban uvjet godina radnog staža. Vježbenički staž traje:

1. za obavljanje poslova I. vrste traje 16 mjeseci.2. za obavljanje poslova II. vrste traje 14 mjeseci.3. za obavljanje poslova III. vrste traje 12 mjeseci.

67

Stručno osposobljavanje i usavršavanje službenikaSlužbenici se osposobljavaju za državnu službu obavljanjem vježbeničke prakse.Vježbenici su oni bez radnog staža su struci, ili čiji je staž kraći od onog propisanog.Zakon određuje trajanje vježbeničkog staža: I vrsta – 16 mjeseci; II vrsta – 14 mjeseci; III vrsta – 12 mjeseci (skraćeno u odnosu na dosadašnje).Vježbenik se prima na određeno vrijeme, ali dozvoljena je mogućnost nakon polaganja državnog ispita da se rasporedi na slobodno radno mjesto.Sva rješenja koja se odnose na zasnivanje radnog odnosa, premještaj ili prestanak službe dostavljaju se ministarstvu nadležnom za poslove opće uprave (kao i pravilnik koji se dostavlja na znanje).Nakon završenog vježbeničkog staža, polaže se državni stručni ispit – certifikat o samostalnosti obavljanja poslova.Državni stručni ispit polaže se pred komisijom. Opći dio sadrži 6 predmeta (Središnji državni ured za upravu) dok je za posebni dio nadležno ono ministarstvo nadležno za to upravno područje.Novost je što stručni ispit mogu polagati i osobe izvan državne službe ako imaju dvostruki staž od onog propisanog državnim službenicima. Državni stručni ispit nije dužan polagati državni službenik koji ima položen pravosudni ispit.Svi oni koji pri zasnivanju odnosa nemaju državni ispit, mogu ga položiti u roku od godine dana (ili 6 mjeseci u slučaju prijelaznog zakona).Državni službenici ocjenjuju se za svoj rad za prethodnu kalendarsku godinu, najkasnije do 31. ožujka. Ne ocjenjuju se službenici i namještenici koji su u prethodnoj kalendarskoj godini radili manje od šest mjeseci. Ocjenjuje se stručno znanje, učinkovitosti rada i poštivanju službene, odnosno radne dužnosti. Ocjene kojima se ocjenjuju službenici i namještenici jesu: »naročito uspješan«, »uspješan«, »zadovoljava« i »ne zadovoljava«. Ocjena mora biti obrazložena. O ocjeni se donosi rješenje.

Državni stručni ispit?Državni stručni ispit polaže se pred državnom ispitnom komisijom koja se ustrojava pri ministarstvu nadležnom za poslove opće uprave. Taj se ispit polaže se u pravilu za poslove najnižega jedinstvenoga radnog mjesta u svakoj vrsti. Državni stručni ispit se sastoji od općeg i posebnog dijela. Program općeg djela propisuje ministar nadležan za poslove opće uprave, a program posebnog dijela propisuje čelnik tijela.Vježbenik može pristupiti ispitu najranije dva mjeseca prije isteka vježbeničkog staža. Ukoliko ne položi najviše dva predmeta kandidat mora pristupiti popravnom ispitu u roku od mjesec dana, a ako tada ne položi ima pravo na polaganje još samo jednom. Kandidat koji ne položi više od dva predmeta ponavlja cijeli ispit najkasnije u roku od dva mjeseca. Nakon toga smije ponavljati samo iz dva predmeta.Državni ispit mogu polagati osobe koje nisu zaposlene u državnim tijelima, ukoliko imaju dvostruko više radnog staža u struci od vremena trajanja vježbeničkog staža.

Tko je oslobođen polaganja državnog stručnog ispita?Državni stručni ispit nije dužan polagati državni službenik koji ima položen pravosudni ispit.

Objasnite institut premještajaSlužbenik se može po potrebi službe premjestiti na drugo radno mjesto u istom tijelu ili u drugo tijelo.Premještaji su mogući samo u okviru skupine istih poslova i ako su za drugo radno mjesto propisani isti uvjeti. Tako su grupa poslova i složenost poslova zaštićeni pri premještaju.Osim toga uz pristanak službenika se može premjestiti na svako radno mjesto za koje ispunjava uvjete, a ne može ga se premjestiti iz jednog u drugo mjesto rada bez njegove suglasnosti ako ima više od 20 godina radnog staža ili ako bi se premještajem bitno pogoršale njegove obiteljske prilike.Premještaj se može napraviti u krugu od 100km (što može dovesti do šikaniranja službenika). No, i tu postoji zaštitna odredba – onome koji je premješten mora se osigurati smještaj za njega i njegovu obitelj.

Rješenje o premještaju donosi čelnik tijela.rješenje o premještaju u drugo državno tijelo donosi čelnik tijela iz kojeg se službenik premješta, ali uz prethodni pisani sporazum s čelnikom tijela u koje se premješta. Protiv rješenja službenik ima pravo u roku 3 dana od primitka rješenja podnijeti prigovor čelniku tijela, koji je rješenje donio. Prigovor odgađa izvršenje rješenja o premještaju. O prigovoru se utvrđuje u roku 3 dana.Rješenje o rasporedu donosi čelnik tijela u koje je službenik premješten u roku 3 dana.konačno rješenje o premještaju dostavlja se ministarstvu nadležnom za poslove opće uprave.

Objasnite sustav plaćaOsnovno pravilo je sljedeće: umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta i osnovice određene kolektivnim ugovorom + dodatak na staž 0.5% za svaku godinu radnog staža (ne samo u struci).Ukinut je sustav platnih razreda.Za mjesto u struci, traži se određeni radni staž u struci. Tako je staž u struci bitan za raspored na pojedina radna mjesta.

Osnovica plaće utvrđuje se kolektivnim ugovorom (još nije donesen, Vlada ga utvrđuje po mogućnostima proračuna).Vrijednost koeficijenta utvrđuje se uredbom vlade.Zbog jake ingerencije vlade, prijedlog uredbe dostavlja se na prethodno mišljenje raznim stručnim službama, te MF i MPLUSu.Daje se značaj postupku donošenja uredbe.

Kako prestaje državna služba?Državna služba prestaje:- sporazumom (najbrži način)- istekom roka (ukoliko se radi o službi na određeno vrijeme)- otkazom

68

- po sili zakona (ex lege) – nakon određenih činjenica koje neovisno o volji poslodavca predstavljaju prestanak državne službe (kad navrši 65 godina života i najmanje 15 godina mirovinskog staža, smrću, kad neopravdano odsustvuje s rada pet radnih dana uzastopce, ako ne položi državni stručni ispit u propisanom roku, kad je osuđen na kaznu zatvora u trajanju dužem od 6 mjeseci )

Glede otkaza, postoje specifičnosti u odnosu na opće propise o radu gdje otkaz može dati i poslodavac i službenik.U državnoj službi, otkaz može dati samo državni službenik.Po zakonu ne postoji formalna mogućnost davanja otkaza od strane poslodavca.

Čuvanje državne tajneDržavni službenik je dužan čuvati državni tajnu najduže 5 godina od prestanka službe. Oslobođen je čuvanja tajne u sudskom ili upravnom postupku ako se radi o podacima bez kojih nije moguće utvrditi činjenično stanje.

Izvršenje nezakonitog nalogaDržavni službenik je ovlašten staviti pisanu primjedbu i ne izvršiti nalog ako je on nezakonit. Ponovljeni nalog je dužan izvršiti, ali je tada oslobođen krivnje.

Udaljenje iz službeSlužbenik se može udaljiti ako je protiv njega pokrenut kazneni postupak ili je došlo do teške povrede službene dužnosti. Smatra se da je udaljen iz službe službenik protiv kojeg je pokrenut istražni postupak i određen pritvor, o čemu se donosi rješenje. Žalba ne odgađa izvršenje rješenja. Za vrijeme udaljenja iz službe službeniku pripada naknada plaće u iznosu od 60%, a ako uzdržava obitelj 80% plaće isplaćene u mjesecu koji je prethodio udaljenju iz službe.

Odredbe o raspolaganju1.Kad se ukine državno tijelo, službenike ukinutoga državnog tijela preuzima ono državno tijelo koje preuzima i obavljanje poslova ukinutog tijela,.2. Ako preuzeti službenici ne budu raspoređeni na radna mjesta u državnom tijelu koje ih je preuzelo ili u nekom drugom državnom tijelu iz razloga što nema slobodnih radnih mjesta ili iz razloga što ne ispunjavaju stručne i druge uvjete za rasored na slobodna radna mjesta, stavljaju se na raspolaganje Vladi .3. Kad se ukine državno tijelo, a poslove i službenike ne preuzima neko drugo državno tijelo, službenici se stavljaju na raspolaganje Vladi 4. U slučaju ukidanja pojedinih radnih mjesta u državnom tijelu, službenici će se rasporediti na druga radna mjesta u okviru svoje stručne spreme, u tom ili drugom državnom tijelu najkasnije u roku tri mjeseca od dana ukidanja radnih mjesta, a do rasporeda na novo radno mjesto ostvaruju pravo na plaću i ostala prava iz službe prema rješenjima koja su imali prije ukidanja radnih mje -sta.Službenici koji ne budu raspoređeni u rokovima stavljaju se na raspolaganje Vladi uz otkazni rok i otpremninu prema općim propisima o radu,računa se neprekidni radni staž u državnim tijelima Republike Hrvatske. Za vrijeme trajanja raspolaganja službenik ostvaruje pravo na naknadu plaće u visini plaće isplaćene u mjesecu koji je prethodio stavljanju na raspolaganje.Za vrijeme trajanja raspolaganja, službenika se može privremeno ili trajno premjestiti i rasporediti na radno mjesto njegove vrste i struke u bilo koje državno tijelo, koje nije udaljeno više od 100 kilometara od mjesta njegova stanovanja.

Prestanak službe po sili zakona?Državna služba službeniku po sili zakona prestaje: a) smrću,b) dostavom rješenja o mirovini,c) kad navrši 65 godina života i najmanje 15 godina mirovinskog staža (posljednjeg dana godine),d) kad je osuđen na kaznu zatvora u trajanju dužem od 6 mjeseci (danom pravomoćnosti presude),e) kad je osuđen za kazneno djelo zbog kojeg postoje zapreke za prijam u državnu službu (danom pravomoć. presude),f) kad neopravdano odsustvuje s rada pet radnih dana uzastopce ( prvog dana odsustvovanja),g) ako ne položi državni stručni ispit u propisanom roku (istekom roka),h) ako u vrijeme prijama nije ispunjavao uvjete (istekom roka raspolaganja),i) ako je u vrijeme prijama postojala zapreka (danom saznanja),j) kad mu je izrečena kazna prestanka službe u postupku zbog teške povrede služ. dužnosti (danom konačn. odluke),k) ako je dva puta uzastopce ocijenjen ocjenom "ne zadovoljava" (danom konačnosti rješenja),l) ako se po premještaju ne javi na dužnost (danom kojim se morao javiti),m) u drugim slučajevima.

Rješenje o prestanku službe?O prestanku službe donosi se rješenje. Rješenje o prestanku službe donosi se u roku 8 dana od nastupa okolnosti koje su razlog za prestanak službe. Konačna rješenja dostavljaju se ministarstvu nadležnom za poslove opće uprave (pravosudna i kaznena tijela - ministarstvu za poslove pravosuđa).

Ocijenjivanje državnih službenika?Državni službenici i namještenici ocjenjuju se svake godine najkasnije do 31. ožujka za prethodnu godinu.Ne ocjenjuju se službenici i namještenici koji su u prethodnoj godini radili manje od šest mjeseci. Njih ocijenjuje čelnik tijela, na prijedlog neposredno nadređenog službenika. Ocjene su: "naročito uspješan", "uspješan", "zadovoljava" i "ne zadovoljava". Ocjena mora biti obrazložena, o njoj se donosi rješenje i ona se unosi se u osobni očevidnik.

69

Posebne odredbe o namještenicima?Osobe se za obavljanje poslova namještenika primaju putem oglasa.O prijamu na rad te o ostvarivanju prava, obveza i odgovornosti namještenika iz radnog odnosa čelnik tijela donosi rješenje koje je upravni akt. Na prava i obveze namještenika, premještaj i prestanak radnog odnosa, odgovarajuće se primjenjuju odredbe o pravima i obvezama, premještaju i prestanku službe službenika, osim odredbi o stavljanju na raspolaganje. Namještenici odgovaraju za lake i teške povrede službene dužnosti kao i za odgovornost za štetu učinjenu građanima i pravnim osobama (odgovarajuće se primijenjuju odredbe koje vrijede za službenike).

Kada se zakon o radu primijenjuje na državne službenike?Zakon o radu se primijenjuje na državne službenike kada pojedina pitanja nisu rješena posebnim zakonom, kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu.

Ugovor o radu?Ugovorom o radu zasniva se radni odnos, a sklapa se na neodređeno vrijeme i u pisanom obliku. Ugovor mora sadržavati uglavke o: 1. strankama, prebivalištu i/ili sjedištu, 2. mjestu rada, 3. nazivu, naravi ili vrsti rada ili kratak popis ili opis poslova, 4. danu otpočinjanja rada, 5. očekivanom trajanju ugovora, 6. trajanju plaćenoga godišnjeg odmora, 7. otkaznim rokovima, 8. osnovnoj plaći, 9. trajanju redovitog radnog dana ili tjedna.

Radno vrijeme?Puno radno vrijeme službenika je 40 sati tjedno raspoređeno na pet dana od ponedjeljka do petka. Sva tijela državne vlasti dužna su raditi u tijeku radnog dana u vremenu od 9-14:00 sati.

Stanka, dnevni odmor, tjedni odmor, godišnji odmor, plaćeni dopust?Državni službenik ima pravo na odmor (stanku) od najmanje 30 minuta što se ubraja u radno vrijeme. Službenik koji radi u turnusima od 12 sati ima pravo na odmor 60 minuta.Između dva uzastopna radna dana službenik ima pravo na odmor najmanje 12 sati neprekidno. Službenik ima pravo na tjedni odmor u trajanju najmanje 48 sati neprekidno, a ako je prijeko potrebno da radi na dane tjednog odmora osigurava mu se za korištenje tjednog odmora tijekom sljedećeg tjedna. Službenik ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih dana. Pri utvrđivanju godišnjeg odmora ne uračunavaju se subote, nedjelje neradni dani i blagdani.

Zaštita majčinstva? Poslodavac ne smije odbiti zaposliti ženu zbog njene trudnoće, otkazati joj ugovor o radu ili je premjestiti na druge poslove, niti smije tražiti bilo kakve podatke o ženinoj trudnoći. Ako trudnica ili žena koja doji dijete radi na poslovima koji ugrožavaju njezin život ili zdravlje, odnosno život ili zdravlje djeteta, poslodavac je mora premjestiti na druge odgovarajuće poslove, što ne smije imati za posljedicu smanjenje plaće žene. Ako poslodavac nije u mogućnosti osigurati premještaj, žena ima pravo na dopust uz naknadu plaće.

Otkazni rok?Primjenjuju se opći propisi o radu (Zakon o radu)U slučaju redovitog otkaza otkazni rok je najmanje:- 2 tjedna ako je službenik zaposlen manje od godinu dana- 1 mjesec ako je neprekidno zaposlen godinu dana- 1 mjesec i 2 tjedna ako je neprekidno zaposlen 2 godine- 2 mjeseca ako je neprekidno zaposlen 5 godina- 2 mjeseca i 2 tjedna ako je neprekidno zaposlen 10 godina- 3 mjeseca ako je neprekidno zaposlen 20 godina

Zaštita prava državnog službenika?Službenici u državnim tijelima imaju pravo na sindikalno udruživanje sukladno općim propisima o radu.Protiv svih rješenja kojima se odlučuje o pravima ili obavezama iz službe, službenik ima pravo podnošenja prigovora čelniku tijela u roku od 15 dana od dana primitka rješenja. Čelnik tijela dužan je o prigovoru odlučiti u roku od 15 dana od dana njegova primitka.Protiv rješenja o prigovoru službenik ima pravo pokretanja upravnog spora u roku od 30 dana od primitka rješenja kojim je odlučeno o prigovoru.Ako o prigovoru nije odlučeno u roku, a ne odluči se ni nakon proteka daljnjeg roka od sedam dana u kojem je zatraženo odlučivanje o prigovoru, a u pisanom obliku, može se pokrenuti upravni spor kao da je prigovor odbijen.

70

6.SUSTAV LOKALNE SAMOUPRAVE I UPRAVE

Europska poveljaPotpisana je 1985 u Strasbourgu, potpisale su je države članice Vijeća Europe. One moraju dostavljati Glavnom tajniku Vijeća Europe

sve promjene svojih zemalja koje se odnose na primjenu načela iz ove povelje.Svaka od zemalja potpisnica može otkazati ovu povelju u svakom trenutku po isteku razdoblja od 5. godina od dana kada je za tu

državu Povelja stupila na snagu. Povelja se dotiče; djelokruga lokalne samouprave, zaštite područnih granica lokalnih jedinica, uvjeta obnašanja dužnosti na lokalnoj razini, upravnog nadzora akata lokalnih jedinica, financijskih izvora lokalnih jedinica, pravo udruživanja lokalnih jedinica, pravo zaštite lokalne samouprave

Pod lokalnom samoupravom podrazumijeva se pravo i mogućnost lokalnih jedinica da u okvirima određenim zakonom, uređuju i upravljaju uz vlastitu odgovornost i u interesu lokalnog pučanstva, bitnim dijelom javnih poslova. To će se pravo provoditi preko vijeća ili skupština sastavljenih od članova izabranih na slobodnim i neposrednim izborima.

Jedinice lokalne samouprave su općine i gradovi. Jedinice područne (regionalne) samouprave su županije.

Pravo udruživanja lokalnih jedinica?Lokalne jedinice imaju pravo da surađuju i udružuju se s drugim lokalnim jedinicama radi obavljanja poslova u zajedničkom interesu.

Svaka država mora priznati pravo lokalnim jedinicama da se udružuju radi zaštite i promicanja njihovih interesa i da pristupaju međunarodnom udruženju lokalnih jedinica.

Pravna zaštita lokalne samouprave?Lokalne jedinice moraju imati pravo na odgovarajuće sredstvo sudske zaštite radi osiguranja slobodnog obavljanja svojih nadležnosti.

Preuzimanje obveza Svaka se stranka obavezuje da će se smatrati vezanom s najmanje 12 odredbi Povelje od kojih se najmanje mora izabrati od članka 2-11.Stranka može i naknadno preuzeti obveze i o tome obavijestiti glavnog tajnika Vijeća Europe.

Jedinice na koje se Povelja odnosiNačela lokalne samouprave odnose se na sve vrste lokalnih jedinica koje postoje na području stranke.

OtkazivanjeSvaka potpisnica može otkazati Povelju u svakom trenutku po isteku razdoblja od 5 godina od kada je za tu državu Povelja stupila na snagu.

Definicija jedinice lokalne samouprave?Jedinice lokalne samouprave su:- općina - jedinica lokalne samouprave koja se osniva u pravilu za područje više naseljenih mjesta koja predstavljaju prirodnu, gospodarsku i

društvenu cjelinu, te koja su povezana zajedničkim interesima stanovništva.- grad - jedinica lokalne samouprave u kojoj je sjedište županije te svako mjesto koje ima više od 10.000 stanovnika, a predstavlja urbanu,

povijesnu, prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu. U sastav grada mogu biti uključena i prigradska naselja koja s gradskim naseljem čine gospodarsku i društvenu cjelinu, te su s njim povezana dnevnim migracijskim kretanjima i svakodnevnim potrebama stanovništva od lokalnog značenja.

Gdje postoje posebni razlozi (povijesni, gospodarski i geoprometni) gradom se može utvrditi i mjesto s manje od 10.000 stanovnika.

Definicija jedinice područne (regionalne) samuprave?Jedinica područne (regionalne) samouprave su županije.Županija je jedinica područne (regionalne) samouprave čije područje predstavlja prirodnu, povijesnu, prometnu, gospod., društvenu i

samoupravnu cjelinu, a ustrojava se radi obavljanja poslova od područnoga (regionalnog) interesa.

Ustavno određenje lokalne i područne (regionalne) samouprave?U unutarnjem zakonodavstvu i koliko je to moguće, u Ustavu prihvatiti će se načelo lokalne samouprave.Građanima se Ustavom jamči pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. Pravo na samoupravu ostvaruje se preko lokalnih

odnosno područnih predstavničkih tijela koja su sastavljena od članova izabranih na slobodnim i tajnim izborima na temelju neposrednog i jednakog općeg biračkog prava. Građani mogu neposredno sudjelovati u upravljanju lokalnim poslovima putem zborova, referenduma i drugih oblika neposrednog odlučivanja.

Prilikom određivanja djelokruga jedinica lokalne i područne samouprave mora se voditi računa o širini i prirodi poslova i o zahtjevima učinkovitosti i ekonomičnosti.

Zaštita područnih granica lokalnih jedinicaPri svakoj promjeni lokalnog područja prethodno će se tražiti mišljenje dotične lokalne jedinice, ukoliko je moguće referendumom tamo gdje to

zakon dozvoljava.

Prilagođavanje upravnog ustroja i sredstva zadaćama lokalnim jedinicama.Lokalne jedinice će moći same određivati svoj unutarnji upravni ustroj, kako bi ga prilagodile svojim potrebama i učinile upravljanje što

učinkovitijim.

Uvjeti obnašanja dužnosti na lokalnoj razini.Status izabranih lokalnih predstvnika mora osigurati slobodno obavljanje njihove funkcije. Omogućiti će se financijska naknada troškova

nastalih u obavljanju te funkcije.

71

Upravni nadzor akata lokalnih jedinica.Ustavni nadzor lokalnih jedinica će imati svrhu samo osigurati poštivanje načela zakonitosti i ustavnosti, ali može i svrsishodnosti.

Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi?Ovim se zakonom uređuju jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave, njihov djelokrug i ustrojstvo,

način rada njihovih tijela, nadzor nad njihovim aktima i radom i druga pitanja od značenja za njihov rad.

Obilježja općine, grada, županija1.imaju statut (statutom se pobliže uređuje samoupravni djelokrug, obilježja, ustrojstvo, ovlasti i način rada, provođenje

referenduma…)2. pravne su osobe3. mogu imati svoj grb i zastavu4. međusobno surađuju na unapređenju gospodarskog i društvenog razvitka svojih zajednica5. samostalne su u odlučivanju u poslovima iz svog samoupravnog djelokruga u skladu s Ustavom i ovim zakonom

Statuti jedinica?Općina, grad i županija imaju statut kojim se podrobnije uređuje samoupravni djelokrug općine, grada, županije, njena obilježja, javna

priznanja, ustrojstvo, ovlasti i način rada tijela, način obavljanja poslova, oblici konzultiranja građana, provođenje referenduma u pitanjima iz djelokruga, mjesna samouprava, ustrojstvo i rad javnih službi, oblici suradnje jedinica lokalne, i područne (regionalne) samouprave te druga pitanja

Zastava i grb?Jedinica može imati grb i zastavu što se utvrđuje statutom ili statutarnom odlukom uz prethodno odobrenje središnjeg tijela državne

uprave za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.Grb se sastoji isključivo od štita i sadržaja unutar njega.Jedinica u pravilu preuzima povijesni grb i zastavu.Središnje tijelo uskratit će odobrenje ako se grb jedinice nedovoljno razlikuje od grba i zastave druge jedinice

Poslovi jedinice lokalne (općine i gradovi) samouprave?Jedinice lokalne samouprave u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove od lokalnog značaja kojima se neposredno

ostvaruju potrebe građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljena državnim tijelima i to osobito:3. uređenje naselja i stanovanje4. prostorno i urbanističko planiranje5. komunalno gospodarstvo6. briga o djeci7. socijalna skrb8. primarna zdravstvena zaštita9. odgoj i osnovno obrazovanje10. kultura, tjelesna kultura i šport11. zaštita potrošača12. zaštita i unaprjeđenje prirodnog okoliša13. protupožarna i civilna zaštita14. promet na svom područjuVeliki gradovi su jedinice lokalne samouprave koje su ujedno gospodarska, financijska, kulturna, zdravstvena, prometna i znanstvena

središta razvitka šireg okruženja i koji imaju više od 35.000 stanovnika. Osim poslova od 1.-12. tu su još:15. održavanje javnih cesta,16. izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola, drugih akata vezanih uz gradnju, te provedbu dokumenata prostornog uređenja.

Poslovi jedinice područne (regionalne-županije) samouprave?Županija u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove od područnog (regionalnog) značaja i to osobito:

3. obrazovanje4. zdravstvo5. prostorno i urbanističko planiranje6. gospodarski razvoj

7. promet i prometna infrastruktura8. održavanje javnih cesta9. planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova

10. izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola, drugih akata vezanih uz gradnju te provedbu dokumenata prostornog uređenja za područje županije izvan područja velikoga grada

Veliki gradovi koji imaju više od 35.000 stanovnika i gradovi sjedišta županija, pored već navedenih poslova mogu obavljati mogu obavljati i poslove iz djelokruga županije.

Građani u jedinicama lokalne samouprave odlučuju o svojim interesima.1. Neposrednim odlučivanjem - referendum (odluka donesena na njemu obvezatna je za predstavničko tijelo) – pitanje mora biti jasno

postavljeno (sa DA i NE mogućim odgovorom) i zborovi građana ako ih je moguće organizirati. Referendum raspisuje predstavničko tijelo na temelju prijedloga 1/3 članova, na prijedlog poglavarstva, a u općini i gradu i na prijedlog polovice mjesnih odbora na tom području, ili na prijedlog 20% birača upisanih u birački popis općine ili grada.

2. Posrednim odlučivanjem – odlučivanjem preko predstavnika u predstavničkim tijelima.

72

Tijela upravljanja u općinama, gradovima i županijamaTo su predstavnička tijela(donose akte) i izvršna tijela-poglavarstva(brinu za izvršenje tih općih akata) i općinski načelnik,

gradonačelnik i župan.

Predstavničko tijeloPredstavnička tijela građana su općinsko vijeće, gradsko vijeće i županijska skupština (Zagreb-gradska skupština zato što ima i status

grada i županije).Broj članova mora biti neparan i određen je statutom, ovisi o veličini zajednice (predstavnička tijela imaju od 7 do 35 članova; Zagreb

ima 51 člana a županije od 31 do 51.) Članovi predstavničkih tijela nisu opozivi (biračko tijelo koje ih je izabralo ne može ih opozvati), nemaju obvezujući mandat (ako član predstavničkog tijela promijeni stranačku pripadnost, stranka gubi mandat), prije isteka 4 godine im može prestati mandat zbog ostavke (Pisana ostavka treba biti ovjerena kod javnog bilježnika najranije 8 dana prije podnošenja iste i treba biti zaprimljena najkasnije 3 dana prije zakazane sjednice predstavničkog tijela), gubitka poslovne sposobnosti, promjene prebivališta, ako izgubi hrvatsko državljanstvo, smrću i ako je osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od šest mjeseci.

Ona donose akte u okviru svog djelokruga te obavljaju druge poslove u skladu sa zakonom i statutom.1. donosi statut (temeljni opći akt), proračun2. donosi odluke i druge opće akte kojima se uređuju pitanja iz samoupravnog djelokruga3. bira i razrješuje općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njihove zamjenike te članove poglavarstva4. osniva i bira članove radnih tijela vijeća odn. skupštine5. uređuje ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela6. osniva javne ustanove i druge pravne osobe za obavljanje djelatnosti od interesa7. drugi poslovi zakonom stavljeni u djelokrug

Odluke se donose većinom ako je prisutna većina članova predstavničkog tijela

Mandat?Mandat članova predstavničkog tijela izabranog na redovnim izborima traje 4 godine. Mandat članova predstavničkog tijela izabranog

na izvanrednim izborima traje do isteka tekućeg mandata predstavničkog tijela izabranog na redovnim izborima. Mandat nije obvezujući. Točan broj članova se utvrđuje statutom lokalne jedinice(općina, grad, županija), a zakonom se utvrđuje okvirni broj.

Članove predstavničkih tijela biraju hrvatski državljani tajnim glasanjem na neposrednim izborima.Način rada predstavničkog tijela uređuje se poslovnikom, u skladu s ovim zakonom i statutom, a isti se donosi većinom svih glasova.Sjednice saziva predsjednik, barem jednom u 3 mjeseca ili na obrazloženi zahtjev najmanje 1/3 članova, u roku od 15 dana od

primitka zahtjeva. Predstavničko tijelo ima predsjednika i do 2 potpredsjednika.

Nositelji izvršne vlasti i izvršna tijela?Općina: općinski načelnik i općinsko poglavarstvo Grad: gradonačelnik i gradsko poglavarstvo Županije: župan i županijsko poglavarstvo

Biranje nositelja izvršne vlasti i članova izvršnih tijela?Bira ih predstavničko tijelo i njima su odgovorni (vijećima i skupštini), te ih oni mogu i smijeniti. U općini i gradu općinskog načelnika i gradonačelnika bira općinsko vijeće tj. gradsko vijeće iz reda svojih članova u skladu sa

zakonom i statutom. Župana bira županijska skupština iz reda svojih članova u skladu sa zakonom i statutom. Imaju u pravilu po dva zamjenika koji se

biraju na isti način (većinom glasova). Zastupaju općinu, grad odnosno županiju.Predstavničko tijelo iz reda svojih članova bira i ostale članove poglavarstva na prijedlog općinskog načelnika, gradonačelnika

odnosno župana. Svaki član može biti zadužen za jedno ili više područja iz djelokruga lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave. Pročelnici upravnih tijela jedinica mogu biti birani za članove poglavarstva.

Odgovorni su središnjim tijelima državne uprave. Upravljaju imovinom i izvršavaju odluke. Ima pravo obustaviti od primjene opći akt predstavničkog tijela za koji procijeni da nije u skladu sa zakonom ili drugim propisom te zatražiti da se u roku 15 dne uklone nedostaci. Inače je u roku od 8 dne dužan obavijestiti predstojnika ureda državne uprave u županiji te čelnika središnjeg tijela državne uprave ovlaštenog za nadzor nad zakonitošću rada tijela jedinica lokalne i područne samouprave.

Poglavarstvo kao izvršno tijelo jedinice?Općinsko, gradsko i županijsko poglavarstvo jesu izvršna tijela jedinica.Članove poglavarstva bira predstavničko tijelo iz reda svojih članova, na prijedlog predsjednika poglavarstva koji je ujedno i načelnik,

gradonačelnik odnosno župan, većinom glasova svih članova, na vrijeme od četiri godine.Broj članova poglavarstva uključujući predsjednika i zamjenike mora biti neparan, a utvrđuje se statutom:– općina i grad koji imaju do 10.000 stanovnika ima od 3-5 članova,– općina i grad koji ima od 10.001 do 30.000 stanovnika ima od 5-7 članova,– grad koji ima više od 30.000 stanovnika ima od 7-9 članova,– Grad Zagreb ima od 9-15 članova,– županija ima 7-13 članova.

Poslovi poglavarstva1. priprema prijedloge općih akata

2. izvršava ili osigurava izvršavanje općih akata predstavničkog tijela3. usmjerava djelovanje upravnih tijela jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave u obavljanju poslova iz

njihovog samoupravnog djelokruga te nadzire njihov rad

73

4. upravlja i raspolaže nekretninama i pokretninama u vlasništvu jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave kao i njezinim prihodima i rashodima u skladu sa zakonom i statutom

5. obavlja druge poslove određene statutomDonosi odluke većinom glasova, ako je sjednici nazočna većina njegovih članova.

Odluke o upravljanju i raspolaganju nekretninama i pokretninama u vlasništvu donosi većinom glasova svih članova.

Predsjednik poglavarstva?Općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan predsjednik je poglavarstva. Oni u obavljanju poslova imaju pravo obustaviti od primjene

opći akt predstavničkog tijela ako ocijeni, da je tim aktom povrijeđen zakon ili drugi propis te zatražiti od predstavničkog tijela da u roku od 15 dana ukloni uočene nedostatke. Ako predstavničko tijelo to ne učini, predsjednik poglavarstva dužan je u roku od 8 dana o tome obavijestiti predstojnika ureda državne uprave u županiji te čelnika središnjeg tijela državne uprave ovlaštenog za nadzor nad zakonitošću rada tijela jedinica.

Općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan može obavljanje odredeđnih poslova povjeriti jednom od svojih zamjenika.Općinskog načelnika, gradonačelnika i župana bira predstavničko tijelo u pravilu između nositelja lista stranaka i nezavisnih lista koje su

osvojile mandate u predstavničkom tijelu i to većinom glasova svih članova predstavničkog tijela.

Župan, gradonačelnik, općinski načelnik - poslovi, odgovornost?Općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan (nosioci izvršne vlasti) zastupa općinu, grad, odnosno županiju.Oni su odgovorni središnjim tijelima državne uprave za obavljanje poslova državne uprave prenijetih u djelokrug tijela općine, grada, odnosno

županije.Općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan, predsjednik je poglavarstva. Oni u obavljanju poslova imaju pravo obustaviti od primjene

opći akt predstavničkog tijela ako ocijeni da je tim aktom povrijeđen zakon ili drugi propis te zatražiti od predstavničkog tijela da u roku od petnaest dana otkloni uočene nedostatke. Ako predstavničko tijelo to ne učini, predsjednik poglavarstva dužan je u roku od osam dana o tome obavijestiti predstojnika ureda državne uprave u županiji te čelnika središnjeg tijela državne uprave ovlaštenog za nadzor nad zakonitošću rada tijela jedinica.

Pitanje povjerenja općinskom načelniku, gradonačelniku, županu, njihovim zamjenicima, članovima poglavarstva i poglavarstvu?Na prijedlog najmanje trećine članova u predstavničkom tijelu može se pokrenuti pitanje povjerenja općinskom načelniku, gradonačelniku,

županu, njihovim zamjenicima, članovima poglavarstva i poglavarstvu. Glasovanje o povjerenju poglavarstvu može zahtijevati i njegov predsjednik. O povjerenju se ne može raspravljati i glasovati prije nego protekne sedam dana, a mora se u roku od 30 dana od dana dostave prijedloga predsjedniku predstavničkog tijela.

Odluka o nepovjerenju je prihvaćena ako je za nju glasovala većina svih članova predstavničkog tijela.Ukoliko se ne izglasa nepovjerenje, 6 mjeseci se ne može podnijeti isti prijedlog za izglasavanje nepovjerenja

Upravna tijela jedinica?Upravna tijela su upravni odjeli i službe koje se ustrojavaju za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne i područne

(regionalne) samouprave kao i poslova državne uprave prenijetih na te jedinice.U općinama i gradovima do 3.000 stanovnika ustrojava se jedinstveni upravni odjel za obavljanje svih poslova iz njihovoga samoupravnog

djelokruga, a u općinama i gradovima iznad 3.000 stanovnika može se ustrojiti jedinstveni upravni odjel. Upravnim tijelima upravljaju pročelnici koje na temelju javnog natječaja imenuje poglavarstvo.Poglavarstvo može razriješiti pročelnike iz stavka 1. ovoga članka:

1. ako pročelnik sam zatraži razrješenje,2. ako nastanu takvi razlozi koji po posebnim propisima kojima se uređuju radni odnosi dovode do prestanka radnog odnosa,

3. ako pročelnik ne postupa po propisima ili općim aktima jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, ili neosnovano ne izvršava odluke tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, ili postupa protivno njima,

4. ako pročelnik svojim nesavjesnim ili nepravilnim radom prouzroči jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave veću štetu, ili ako zanemaruje ili nesavjesno obavlja svoje dužnosti koje mogu štetiti interesima službe u obavljanju poslova jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Dvije ili više jedinica lokalne samouprave mogu obavljanje pojedinih poslova iz svoga samoupravnog djelokruga organizirati zajednički.Za to mogu osnovati zajedničko tijelo, zajednički upravni odjel ili službu, zajedničko trgovačko društvo.Upravne, stručne i ostale poslove obavljaju službenici i namještenici.

Pročelnici upravnih odjela?Upravnim tijelima upravljaju pročelnici koji na temelju javnog natječaja imenju poglavarstvo.

PovjerenikVlada Republike Hrvatske imenovat će povjerenika Vlade u jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave:1. kada raspusti njezino predstavničko tijelo,2. kada se u jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave ne održe, u skladu sa zakonom, izbori za novo

predstavničko tijelo,3. kada se ni u roku od 90 dana od dana objave službenih rezultata izbora ne konstituira predstavničko tijelo.Rješenje o imenovanju povjerenika stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«. Povjerenik može donositi ili mijenjati opće

akte jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave samo ako je to potrebno radi provedbe zakona ili drugog propisa ili usklađivanja sa zakonom ili drugim propisom.

Povjerenik ne može donositi ili mijenjati proračun jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave i ne može raspolagati njezinom imovinom, osim ako je to nužno radi izvršenja ranije preuzetih obveza ili dovršenja ranije započetih poslova. Ako u jedinici lokalne samouprave nije donijet proračun kao i u slučaju kada je donijeta odluka o privremenom financiranju, financiranje se vrši na temelju proračuna prethodne godine, a najkasnije do proteka roka od 90 dana od dana konstituiranja novoizabranoga

74

predstavničkog tijela.

Prestanak mandata članovima predstavničkog tijela1. istekom2. ostavkom (samim podnošenjem, bez odluke predstavničkog tijela)3. oduzeta i ograničena poslovna sposobnost4. osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora na duže od 6 mjeseci5. odjava prebivališta s područja lokalne jedinice (Izborno povjerenstvo ima za zadaću provjeriti sve kandidate. Propusti se često

utvrde u sred mandata ili kasnije. Zakon propisuje da Ustavni sud može ukinuti mandat6. ako izgubi državljanstvo7. smrću

Upravni odjeli i službe jedinica lokalne i područne (regionalne) samoupraveZa obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kao i poslova državne uprave

prenijetih na te jedinice ustrojavaju se upravni odjeli i službe (upravna tijela).Njihovo ustrojstvo uređuje se općim aktom jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, u skladu sa zakonom i statutom.Upravnim tijelima upravljaju pročelnici koje na temelju javnog natječaja imenuje poglavarstvo.Statutom županije mogu se za obavljanje nekih poslova iz njezinog samoupravnog djelokruga osnovati upravna tijela i izvan njezinog

sjedišta.Upravne, stručne i ostale poslove u tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave obavljaju službenici i namještenici.

Mjesna samouprava i mjesni odborMjesni odbor osniva se statutom jedinice lokalne samouprave kao oblik neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim

poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad građana.Mjesni odbor se osniva za jedno naselje, više međusobno povezanih manjih naselja ili za dio većeg naselja, odnosno grada koji u

odnosu na ostale dijelove čini zasebnu razgraničenu cjelinu.Mjesna samouprava ostvaruje se kroz mjesni odbor.U gradovima se statutom mogu osnovati gradski kotari ili gradske četvrti kao posebni oblici mjesne samouprave. Djelokrug i ovlasti

određuju se statutom.Mjesni odbor, gradska četvrt i gradski kotar su pravne osobe.

Tijela mjesnog odbora- Vijeće mjesnog odbora- Predsjednik vijeća mjesnog odbora

Mandat traje 4 godine.Vijeće mjesnog odbora donosi program rada mjesnog odbora, pravila, poslovnik, financijski plan i obavlja ostale poslove utvrđene zakonom i statutom.Vijeće mjesnog odbora, u skladu sa statutom, radi raspravljanja o potrebama i interesima građana te davanja prijedloga za rješavanje pitanja od mjesnog značaja, može sazivati mjesne zborove građana.Nadzor nad zakonitošću obavlja poglavarstvo koje može i raspustiti vijeće mjesnog odbora ako učestalo krši statut ili ne izvršava poslove.

Nadzor nad općim aktimaOpći akti: Statut (vrhovni akt), poslovnik, proračun, odluke i pravilnici. Nadzor zakonitosti općih akata koje u samoupravnom

djelokrugu donose predstavnička tijela općina, gradova i županija obavljaju uredi državne uprave u županijama i nadležna središnja tijela državne uprave, svako u svojem djelokrugu, sukladno posebnom zakonu.

Općinski načelnik, gradonačelnik i župan dužni su dostaviti statut, poslovnik, proračun ili drugi opći akt predstojniku ureda državne uprave u županiji u roku od 15 dana od dana donošenja općeg akta. Kada predstojnik ocijeni da je opći akt u suprotnosti s Ustavom i zakonom ovlašten je i dužan, u roku od 15 dana od dana njegove dostave, donijeti odluku o obustavi od primjene općeg akta. Odluka o obustavi općeg akta dostavlja se bez odgode predsjedniku predstavničkog tijela jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, općinskom načelniku, gradonačelniku ili županu, središnjem tijelu državne uprave nadležnom za poslove lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Odluku o obustavi općeg akta od primjene mogu donijeti neposredno i središnja tijela državne uprave. Kada središnje tijelo državne uprave zaprimi odluku predstojnika o obustavi općeg akta ocijenit će osnovanost odluke u roku od 15 dana od dana njezina prijama. Ukoliko odluku o obustavi ocijeni neosnovanom, ukinut će odluku predstojnika. Ukoliko središnje tijelo državne uprave obustavi od primjene opći akt, odnosno odluku predstojnika ocijeni osnovanom, predložit će bez odgode VRH da u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga pokrene postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske. Ukoliko VRH ne pokrene postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti pred Ustavnim sudom RH u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga za pokretanje postupka, prestaje obustava od primjene općeg akta.

Pojedinačni akti: koje donose upravna tijela jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave o pravima i obvezama i pravnim interesima fizičkih i pravnih osoba. Žalbe se upućuju nadležnom upravnom tijelu županije, a protiv pojedinačnih akata koja u prvom stupnju donose upravna tijela županije i velikih gradova, može se izjaviti žalba nadležnom ministarstvu (protiv konačnih pojedinačnih akata može se pokrenuti upravni spor).

Opći akti predstavničkih tijela?

75

Predstavničko tijelo jedinice donosi odluke i druge opće akte, u skladu sa svojim statutom.Opći akt stupa na snagu osmi dan od dana njegove objave (iznimno, danom objave) i ne smije imati povratno djelovanje. Općinski načelnik, gradonačelnik i župan osiguravaju izvršavanje općih akata predstav. tijela na način i u postupku propisanom

statutom jedinice te obavlja nadzor nad zakonitošću rada upravnih tijela koja obavljaju poslove iz samoupravnog djelokruga jedinice.

Pojedinačni akti predstavničkih tijela?Upravna tijela jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave u izvršavanju općih akata predstavničkog

tijela donose pojedinačne akte kojima rješavaju o pravima, obvezama i pravnim interesima fizičkih i pravnih osoba (iznimno pojedinačne akte donose i tijela državne uprave).

Protiv pojedinačnih akata koje donose općinska i gradska upravna tijela, može se izjaviti žalba nadležnom upravnom tijelu županije, a protiv pojedinačnih akata koja u prvom stupnju donose upravna tijela županije, može se izjaviti žalba nadležnom ministarstvu.

Pojedinačni akt kojim se rješava o obvezi razreza lokalnih i područnih poreza, doprinosa i naknada, donosi se po skraćenom upravnom postupku.

Prihodi jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave su:1. općinski, gradski, odnosno županijski porezi, prirez, naknade, doprinosi i pristojbe,2. prihodi od stvari u njezinom vlasništvu i imovinskih prava,3. prihodi od trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u njezinom vlasništvu, odnosno u kojima ima udio ili dionice,4. prihodi od naknada za koncesiju koje daje njezino predstavničko tijelo,5. novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje koje sama propiše u skladu sa zakonom,6. udio u zajedničkim porezima s Republikom Hrvatskom,7. sredstva pomoći i dotacija Republike Hrvatske predviđena u državnom proračunu,8. drugi prihodi određeni zakonom.

Izvori sredstava1.Zajednički porezi - (jer se dijele između države i jedinica lokalne samouprave) se odnose na porez na dohodak, na dobit i na promet

nekretninama.

2. Vlastiti izvori sredstava županije jesu– prihodi od vlastite imovine, županijski porezi, novčane kazne, upravne i boravišne pristojbe, komunalne naknade, naknade za uporabu javnih, općinskih ili gradskih površina.

Županijski porezi su: porez na nasljedstva i darove, porez na cestovna motorna vozila, porez na plovila i porez na automate za zabavne igre.

Općine i gradovi mogu uvesti ove poreze: prirez porezu na dohodak, porez na potrošnju, na kuće za odmor, na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište, na neiskorištene poduzetničke nekretnine, na neizgrađeno građevinsko zemljište, na korištenje javnih površina, porez na tvrtku ili naziv

Prirez: izmjenama novog zakona, na prirez više nemaju pravo samo gradovi iznad 40000 stanovnika, već svi gradovi i općine. (radi se o porezu na dohodak).

Grad Zagrebspecifična je jedinica lokalne samouprave jer se radi o gradu sa statusom županije. Samoupravni poslovi stoga su spojeni s lokalnom

samoupravom. Ima statut, grb i zastavu. Nema gradsko vijeće nego gradsku skupštinu, to je razlika u odnosu na ostale gradove i to upućuje da je i županija. Ima urede, a ne odjele.

Ustrojstvo Grada ZagrebaIzvršna tijela su gradonačelnik i gradsko poglavarstvo. Na čelu je gradonačelnik (ako ne obavlja poslove državne uprave može se

staviti povjerenika na 6 mjeseci, ali gradonačelnik i dalje zadržava mjesto gradonačelnika).1. Gradonačelnik – predstavlja i zastupa Grad Zagreb, nositelj je izvršne vlasti u Gradu. Bira ga gradska skupština iz reda svojih

članova na način i po postupku utvrđenim poslovnikom, izbor potvrđuje predsjednik RH (izbor je jednak izboru župana). Vrši nadzor nad zakonitošću akata koje donosi Gradska skupština (predstavničko tijelo). Odgovoran je Vladi. Gradonačelnik ima dva zamjenika, koji se biraju iz reda članova Gradske skupštine na način i po postupku kao i gradonačelnik. Gradonačelnik je dužan unaprijed odrediti koji će ga od zamjenika zamjenjivati u slučaju duže odsutnosti ili drugih razloga spriječenosti u obavljanju njegove dužnosti.

2. Gradsko poglavarstvo - Gradonačelnik je predsjednik, a njegovi su zamjenici potpredsjednici Gradskog poglavarstva. Obavlja izvršne poslove Grada Zagreba. Na prijedlog gradonačelnika, Gradska skupština može odlučiti bda određeni članovi Gradskog poglavarstva, ujedno budu i pročelnici upravnih tijela Grada Zagreba, osim onih upravnih tijela koja isključivo obavljaju poslove državne uprave. Gradsko poglavarstvo odgovorno je Gradskoj skupštini. 9-15 članova.

3. Gradska skupština - Predstavničko tijelo građana. 51 član. Ona donose akte u okviru svog djelokruga te obavljaju druge poslove u skladu sa zakonom i statutom. Odluke se donose većinom ako je prisutna većina članova predstavničkog tijela.

- donosi statut- donosi odluke i druge opće akte kojima se uređuju pitanja iz samoupravnog djelokruga- bira i razrješuje općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njihove zamjenike te članove poglavarstva- osniva i bira članove radnih tijela vijeća odn. skupštine- uređuje ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela- osniva javne ustanove i druge pravne osobe za obavljanje djelatnosti od interesa- drugi poslovi zakonom stavljeni u djelokrug

Za obavljanje poslova iz djelokruga Grada Zagreba ustrojavaju se upravna tijela Grada Zagreba. Njima upravljaju pročelnici.

76

Mjesna samouprava Grada ZagrebaGradu Zagrebu se mogu osnovati gradske četvrti i mjesni odbori kao oblici mjesne samouprave. Gradske se četvrti i mjesni odbori

osnivaju na način i u postupku utvrđenim Statutom.

Radi rješavanja pitanja od zajedničkog interesa predstavnička tijela Grada Zagreba i Zagrebačke županije osnivaju zajedničko vijeće (Vijeće čine gradonačelnik Grada Zagreba i župan Zagrebačke županije te po dva člana obje jedinice koje biraju njihova pred-stavnička tijela iz reda svojih članova. Vijeću predsjedaju naizmjence po 3 mjeseca gradonačelnik Grada Zagreba i župan Zagrebačke županije).

Područja županija, gradova, općinaPodručja su uređena posebnim zakonom. Postoji 20 županija i Grad Zagreb. Postoji 126 gradova + Zagreb i 429 općina u RH.Granice između gradova i općina predstavljaju u pravilu granice rubnih katastarskih općina. Ako se one ne poklapaju s granicama

rubnih naselja, onda ove zadnje prednjače. U pravilu se granice određuju dogovorom. Ako to nije slučaj, ide se na povjerenstvo Vlade RH za granice. Protiv odluke vladinog povjerenstva, moguća je žalba Vladi u roku od 30 dana. Promjenu granice može tražiti ili predstavničko tijelo, ili 1/3 građana s tog područja ili jedinice. Kod promjene granica, potrebno je i mišljenje županijske skupštine.

Izbor članova predstavničkog tijelaSvaki državljanin RH koji ima navršenih 18 godina, te ima prebivalište na području lokalne jedinice može birati i biti izabran.Članovi se biraju na neposrednim izborima tajnim glasovanjem. Nisu opozivi, a prava i dužnosti započinju im danom konstituiranja

predstavničkog tijela. Član predstavničkog tijela ne može biti pozvan na kaznenu i prekršajnu odgovornost za izgovorene riječi, niti za glasovanje u radu predstavničkog tijela.

Mandat članova predstavničkih tijela izabranih na redovnim izborima traje do objave odluke Vlade Republike Hrvatske o raspisivanju izbora ili do objave odluke Vlade Republike Hrvatske o raspuštanju predstavničkog tijela u skladu sa zakonom kojim se uređuje lokalna i područna (regionalna) samouprava.

Mandat članova predstavničkih tijela izabranih na prijevremenim izborima traje do isteka tekućeg mandata predstavničkih tijela izabranih na redovnim izborima

Izbore za članove predstavničkih tijela jedinica raspisuje Vlada Republike Hrvatske. Ukoliko je mandat prestao uslijed raspuštanja predstavničkog tijela, sukladno posebnom zakonu, prijevremeni se izbori imaju održati u roku od 60 dana od dana raspuštanja.

Od dana raspisivanja izbora pa do dana izbora ne može proteći manje od 30 niti više od 60 dana.Kada je predstavničko tijelo raspušteno u kalendarskoj godini u kojoj se održavaju redovni izbori, a prije njihovog održavanja, u toj se

jedinici neće raspisati i održati prijevremeni izbori.Član predstavničkog tijela jedne jedinice ne može istovremeno biti član predstavničkog tijela druge jedinice, niti član poglavarstva iste

jedinice. Ne može istovremeno biti sudac, sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske, predsjednik Vlade Republike Hrvatske, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske, državni odvjetnik, zamjenik državnog odvjetnika…

Članovi predstavničkih tijela imaju zamjenike koji obnašaju tu dužnost ukoliko članu predstavničkog tijela mandat miruje ili prestane prije isteka vremena na koje je izabran.

Člana predstavničkog tijela izabranog na stranačkoj listi zamjenjuje neizabrani kandidat s dotične liste s koje je izabran član, a kojeg odredi politička stranka koja je predlagatelj liste.

Člana predstavničkog tijela izabranog na koalicijskoj listi dviju ili više političkih stranaka zamjenjuje neizabrani kandidat s dotične liste s koje je izabran i član, a kojeg odredi politička stranka kojoj je u trenutku izbora pripadao član predstavničkog tijela kojem je prestao mandat.

Kandidata može predložiti ili politička stranka ili birači. Ako ga predlažu birači, moraju prikupiti određeni broj potpisa (100 za općinsko vijeće, 150 za gradsko i 500 za županijsko).

Broj članova predstavničkog tijela jedinice utvrđuje se statutom jedinice, u skladu sa zakonom. Tijela za provedbu izbora su Državno izborno povjerenstvo, izborna povjerenstva u jedinicama i birački odbori. Državno izborno povjerenstvo ima stalni i prošireni sastav.

Stalni sastav Državnoga izbornog povjerenstva čine predsjednik i četiri člana te njihovi zamjenici. Dužnost predsjednika Državnoga izbornog povjerenstva po položaju obavlja predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske, a ostale članove stalnog sastava Državnoga izbornog povjerenstva imenuje Ustavni sud Republike Hrvatske iz reda sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske i drugih istaknutih pravnika koji ne smiju biti članovi političkih stranaka.

Broj članova predstavničkih tijela?Broj članova predstavničkih tijela mora biti nepraran, a određuje se Statutom jedinice i to tako da:

- općina koja ima do 3.000 stanovnika, ima od 7-13 članova,- općina koja ima od 3.001 do 10.000 stanovnika, ima od 9-15 članova,- općina i grada koji ima od 10.001 do 30.000 stanovnika, ima od 13-19 članova,- grad s više od 30.000 stanovnika, ima od 19-35 članova,- Grad Zagreb ima 51 člana,- županije ima od 31-51 člana.

Djelokrug i ovlasti predstavničkih tijela?Predstavničko tijelo:1. donosi statut jedinice,2. donosi odluke i druge opće akte kojima uređuje pitanja iz samoupravnog djelokruga jedinice,

77

3. bira i razrješuje općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihove zamjenike te članove poglavarstva,4. osniva i bira članove radnih tijela vijeća, odnosno skupštine te imenuje i razrješuje druge osobe,5. uređuje ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela jedinice,6. osniva javne ustanove i druge pravne osobe za obavljanje djelatnosti od interesa za jedinicu,7. obavlja i druge poslove.Predstavničko tijelo donosi odluke većinom glasova ako je na sjednici nazočna većina članova predstavničkog tijela. Statut jedinice proračun i godišnji obračun donose se većinom glasova svih članova predstavničkog tijela.

Predsjednik predstavničkog tijela?Predsjednik saziva sjednice predstav. tijela, predsjeda sjednicama i predstavlja ovo tijelo. Sjednice saziva po potrebi, a najmanje

jednom u 3 mj., a dužan je sazvati sjednicu na obrazloženi zahtjev, najmanje 1/3 članova predstav. tijela u roku od 15 dana.

Tko ne može biti član predstavničkog tijela jedinice?Član predstavničkog tijela jedne jedinice ne može istovremeno biti član predstavničkog tijela druge jedinice, niti član poglavarstva iste

jedinice. Član predstavničkog tijela ne može biti osoba koja obnaša neku od nespojivih dužnosti. Ta osoba se može kandidirati, ali bude li izabrana, dužna je pri konstituiranju predstavničkog tijela izjasniti se o tome prihvaća li dužnost člana ili nastavlja s obavljanjem dužnosti u kojem slučaju joj mandate miruje.

Izborni sustavPosljednji izbori bili su čisti proporcionalni sustav. Kandidati se navode na listama s brojem ljudi u predstavničkom tijelu. Osnovno

načelo u tom sustavu je da svaka stranka daje onoliko kandidata koliko je dobila % glasova na izborima. Glasovanje je osobno i tajnoVažeći listići su samo oni za koje se može nesumnjivo utvrditi za koga je netko glasovao (svi ostali su nevažeći).

Prigovori na izborni postupakPrigovore zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i izbora članova općinskog i gradskog vijeća rješava županijsko izborno

povjerenstvo a državno za one koji se odnose na nepravilnosti u postupku kandidiranja i izbora članova županijske skupštine i Gradske skupštine Grada Zagreba. Prigovor se mora podnijeti u roku od 48 sati od počinjenog djela, dok isti mora biti riješen u roku od 48 sati. Kao rezultat, ako je prigovor opravdan, poništava se ili sama radnja ili čitavi izbori. Protiv rješenja izbornog povjerenstva može se podnijeti žalba u roku od 48 sati Ustavnom sudu, koji slušaj mora riješiti u roku od 48 sati.

Proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave?Jedinica lokalne i područne samouprave za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga osigurava sredstva u svojem proračunu. U proračunu se iskazuju svi prihodi koji pripadaju jedinici te svi rashodi za poslove iz njezina samoupravnog djelokruga U proračunu se ikazuju svi primici i izdaci u svezi s imovinom u vlasništvu jedinice. Prihodi i rashodi proračuna moraju biti uravnoteženi. Proračun donosi predstavničko tijelo jedinice, a donosi se za kalendarsku godinu i vrijedi za godinu za koju je donesen. Županijsko poglavarstvo daje smjernice za izradu proračuna jedinicama lokalne samouprave na svojemu području. Prijedlog proračuna utvrđuje poglavarstvo jedinice lokalne i područne samouprave na osnovi zahtijeva korisnika.Proračun mora biti donesen prije početka godine na koju se odnosi. Ako proračun ne bude donesen prije početka godine, donosi se odluka o privremenom financiranju. Proračunska sredstva koriste se za

namjene utvrđene posebnim zakonima i odlukama, a svi korisnici moraju sredstva koristiti za utvrđene namjene.Nadzor nad korištenjem obavlja predstavničko tijelo i Državni ured za reviziju.

Proračun ima opći i posebni dio. Opći dio sadrži:- ukupnu svotu predviđenih prihoda i rashoda, - tekuću rezervu proračuna kao neraspoređeni dio prihoda za nepredviđene rashode, - visinu prihoda koji se izdvajaju u stalnu rezervu, - bilancu prihoda i rashoda proračuna, - račun financiranja (zaduživanje i otplata),- prava i obveze korisnika proračunskih sredstava glede izvršavanja proračuna. Posebni dio proračuna sadrži detaljan raspored rashoda po nositeljima, korisnicima i namjenama.Za izvršenje proračuna odgovorno je poglavarstvo jedinice. Naredbodavatelj za izvršenje proračuna je predsjednik poglavarstva ili osoba

ovlaštena za poslove proračuna.Poglavarstvo mora predstavničkom tijelu svoje jedinice podnijeti izvješće o izvršenju proračuna u roku koje ono odredi.Tijekom godine jedinica može mijenjati i dopunjavati proračun.Svaka isplata iz proračuna mora za podlogu imati odluku nadležnog tijela jedinice utvrđenog statutom.

Prihodi jedinica?Prihodi jedinica moraju biti razmjerni s poslovima koje obavljaju njihova tijela. Prihodi jednica su:

1. općinski, gradski odnosno županijski porezi, prirez, naknade, doprinosi i pristojbe, 2. prihodi od stvari u vlasništvu jedinice i imovinskih prava,3. prihodi od trgovačkih društva i drugih pravnih osoba u vlasništvu jedinice4. prihodi od naknada za koncesiju daje njezino predstavničko tijelo,5. novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje, 6. udio u zajedničkim porezima s RH7. sredstva pomoći i dotacija RH predviđena u državnom proračunu8. drugi prihodi

78

Županijski porezi?Županijski porezi su:

1. porez na nasljedstva i darove,2. porez na cestovna motorna vozila,3. porez na plovila,4. porez na automate za zabavne igre.

Općinski gradski porezi?Općinski i gradski porezi jesu:

1. porez na potrošnju,2. porez na kuće za odmor,3. porez na reklame,4. porez na tvrtku ili naziv,5. porez na korištenje javnih površina.

Zajednički porezi?Zajednički porezi jesu:

1. porez na dohodak2. porez na dobit3. porez od priređivanja igara na sreću4. porez na promet nekretnina

Raspisivanje lokalnih izbora?Izbore za članove predstavničkih tijela jedinica raspisuje Vlada RH posebnom odlukom kojom utvrđuje točan datum održavanja izbora.

Tijela za provedbu izbora?Tijela za provedbu izbora su Državno izborno povjerenstvo, izborna povjerenstva u jedinicama i birački odbori:

- Izbore članova općinskog vijeća provode općinsko izborno povjerenstvo i birački odbori.- Izbore članova gradskog vijeća provode gradsko izborno povjerenstvo i birački odbori.- Izbore članova županijske skupštine provode županijsko izborno povjerenstvo i birački odbori.- Izbore članova Gradske skupšt. Grada Zagreba provode gradsko izborno povjerenstvo Grada Zagreba i birački odbori.

Državno izborno povjerenstvo RH:- propisuje obrasce u postupku kandidiranja i provedbi izbora, - donosi obvezatne upute za rad izbornih povjerenstava - neposredno nadzire rad županijskih izbornih povjerenstava i gradskoga izbornog povjerenstva Grada Zagreba.Državno izborno povjerenstvo ima stalni (predsjednik i četiri člana te njihovi zamjenici) i prošireni sastav (tri predstavnika većinske političke

stranke i tri dogovoreno predložena predstavnika oporbenih stranaka te njihovi zamjenici).Dužnost predsjednika Državnoga izbornog povjerenstva po položaju obavlja predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske, a ostale

članove imenuje Ustavni sud Republike Hrvatske iz reda sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske i drugih pravnika koji ne smiju biti članovi političkih stranaka.

Općinska, gradska, županijska izborna povjerenstva, te gradsko izborno povjerenstvo Grada Zagreba imaju stalni (predsjednik i dva člana te njihovi zamjenici) i prošireni (dva predstavnika većinske političke stranke i dva predstavnika oporbe) sastav.

Općinska i gradska izborna povjerenstva:- brinu za zakonitu pripremu i provođenje izbora,- imenuju članove biračkih odbora,- određuju biračka mjesta,- nadziru rad biračkih odbora,- obavljaju sve tehničke pripreme za obavljanje izbora na svom području,- objavljuju općinske, odnosno gradske liste i sastavljaju zbirnu listu za izbor,- nadziru pravilnost izborne promidžbe, - prikupljaju i zbrajaju rezultate glasovanja te kada se radi o župan. izborima dostavljaju ih izbornom povjeren. županije,- objavljuju rezultate - obavljaju i druge poslove.

Gradsko izborno povjerenstvo Grada Zagreba:- brine za zakonitu pripremu i provođenje izbora,- imenuje članove biračkih odbora,- određuje biračka mjesta,- nadzire rad biračkih odbora,- obavlja sve tehničke pripreme za obavljanje izbora,- objavljuje gradske liste i sastavlja zbirnu listu za izbor,- nadzire pravilnost izborne promidžbe, - prikuplja i zbraja rezultate,- objavljuje rezultate izbora,- obavlja i druge poslove.

Županijsko izborno povjerenstvo:- brine se za zakonitu pripremu i provođenje izbora,- nadzire rad općinskih i gradskih izbornih povjerenstava,

79

- objavljuje županijske liste i sastavlja zbirnu listu,- nadzire pravilnost izborne promidžbe, - objavljuje rezultate izbora,- obavlja i druge poslove.

Birački odbori imenuju se, najkasnije pet dana prije izbora za svako biračko mjesto radi neposredne provedbe glasovanja i osiguranja pravilnosti i tajnosti glasovanja.

Birački odbor čine predsjednik i njegov zamjenik, te dva člana i njihovi zamjenici.

Zaštita izbornog prava?Ustavni sud Republike Hrvatske obavlja opći nadzor ustavnosti i zakonitosti izbora članova predstavničkih tijela jedinica i rješava sporove.Političke stranke, udruge nacionalnih manjina, kandidati, najmanje 100 birača ili 5% birača izborne jedinice u kojoj se provode izbori

imaju pravo podnijeti prigovor nadležnom izbornom povjerenstvu. Protiv rješenja na prigovor nadležnog izbornog povjerenstva, u zaštiti izbornog prava političke stranke, kandidati, najmanje 100 birača ili najmanje 5% birača izborne jedinice u kojoj se provode izbori imaju pravo podnijeti žalbu Ustavnom sudu Republike Hrvatske (izborni spor).

Ukoliko je kandidacijsku listu predložilo više političkih stranaka, prigovor će se smatrati pravovaljanim i kada ga je podnijela samo jedna politička stranka. Skupina od najmanje 100 birača ili najmanje 5% birača izborne jedinice u kojoj se provode izbori dužni su odrediti zajedničkog predstavnika ovlaštenog za podnošenje prigovora, odnosno žalbe.

Prigovore zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i izbora članova općinskog i gradskog vijeća rješava Županijsko izborno povjerenstvo, dok prigovore zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i izbora članova županijske skupštine i Gradske skupštine Grada Zagreba rješava Državno izborno povjerenstvo.

Ako nadležno izborno povjerenstvo utvrdi da je bilo nepravilnosti koje su bitno utjecale na rezultate izbora, poništit će radnje u tom postupku i odrediti da se te radnje ponove u roku koji mora osigurati održavanje izbora na dan za koji su raspisani.

Ako ne postoji mogućnost ponavljanja ili ako se nepravilnosti odnose na postupak glasovanja, nadležno izborno povjerenstvo poništit će izbore i odrediti rok u kojem će se održati ponovljeni izbori (dopuštena žalba Ustavnom sudu RH u roku od 48 sati)

Pravo birati i biti biran?Članove predstavničkih tijela biraju hrvatski državljani s navršenih 18 godina koji imaju prebivalište na području jedinice za čije se

predstavničko tijelo izbori provode. Za člana predstavničkog tijela može se kandidirati i biti izabran hrvatski državljanin s navršenih 18 godina života koji ima prebivalište na

području jedinice za čije se predstavničko tijelo izbori provode.

Referendum u jedinicama (neposredno sudjelovanje građana u odlučivanju)?Građani mogu neposredno odlučivati o lokalnim poslovima putem referenduma i mjesnog zbora građana.Referendum se može raspisati radi odlučivanja o prijedlogu o promjeni statuta, o prijedlogu općeg akta ili drugih pitanja.Referendum raspisuje predstavničko tijelo na prijedlog jedne trećine njegovih članova, na prijedlog poglavarstva, a u općini i gradu i na

prijedlog polovine mjesnih odbora te na prijedlog 20% birača upisanih u birački popis općine ili grada. Odluka donesena na referendumu je obvezatna.Općinsko, odnosno gradsko vijeće može tražiti mišljenje od mjesnih zborova građana o prijedlogu općeg akta ili drugog pitanja iz djelokruga

općine, odnosno grada.Građani imaju pravo predstavničkom tijelu predlagati donošenje određenog akta ili rješavanje određenog pitanja iz njegovog djelokruga. To

tijelo mora raspravljati o prijedlogu ako ga podrži najmanje 10% birača te dati odgovor najkasnije u roku od mjesec dana.

Mjesna samouprava?Mjesni odbor osniva se (za jedno naselje, više povezanih naselja ili dio većeg naselja), statutom jedinice lokalne samouprave kao oblik

neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecanja na život i rad građana. Statutom se može mjesnom odboru povjeriti obavljanje pojedinih poslova iz samoupravnog djelokruga općine ili grada, koja su od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad građana na području mjesenog odbora.

Tijela mjesnog odbora:vijeće mjesnog odbora - biraju građani s područja mjesnog odbora na vrijeme od 4 godine, može sazivati mjesne zborove građana,predsjednik vijeća - tajnim glasovanjem bira vijeće na vrijeme od 4 godine.U gradovima se mogu statutom osnivati gradski kotarevi ili gradske četvrti kao posebni oblici mjesne samouprave koji se osnivaju za područje

koje predstavlja gradsku, gospodarsku i društvenu cjelinu, a povezano je zajedničkim interesima građana.Mjesni odbori, gradske četvrti i gradski kotarevi pravne su osobe.

Raspuštanje predstavničkih tijela?Na prijedlog središnjeg tijela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Vlada RH raspustit će predstavničko

tijelo (dopuštena tužba Ustavnom sudu):1. ako donese odluku ili akt kojim ugrožava suverenitet i teritorijalnu cjelovitost RH,2. ako predstavničko tijelo novoustrojene jedinice lokalne, ne donese statut u roku od 60 dana od dana konstituiranja,3. ako učestalo donosi opće akte suprotne Ustavu, zakonu ili drugom propisu,4. ako ne izabere opć. načelnika, gradonač., odnosno župana u roku od 30 dana od dana konstituiranja predstav. tijela ili od

iskazanog nepovjerenja opć. načelniku, gradonač., odnosno županu, odnosno od njihovog podnošenja ostavke,5. ako trajno ostane bez minimalnog broja članova potrebnih za rad i donošenje odluka,6. ako ne može donositi odluke dulje od 3 mjeseca,7. ako u roku ne donese proračun ili odluku o privremenom financiranju,8. ako u roku ne donese prostorni plan.

Povjerenik Vlade RH?

80

Vlada RH imenovati će povjerenika u jednici:1. kada raspusti njezino predstavničko tijelo,2. kada se u jedinici ne održe, u skladu sa zakonom, izbori za novo predstavničko tijelo,3. kada se ni u roku od 90 dana od objave službenih rezultata izbora ne konstituira predstavničko tijelo.

Povjerenik preuzima ovlasti poglavarstva i njegovog predsjednika. Povjerenik može donositi ili mijenjati opće akte samo ako je to potrebno radi provedbe zakona ili drugih propisa, a ne može mijenjati proračun i ne može raspolagati imovinom jedinice.

Grad Zagreb?Grad Zagreb je jedinstvena teritorijalna, upravna i samoupravna cijelina te ima položaj županije. Grad Zagreb ima statut kojim se utvrđuje

samoupravni djelokrug Grada, ustrojstvo, ovlasti i način rada tijela, oblici neposrednog odlučivanja građana, suradnja s drugim jedinicama lokalne samouprave te druga pitanja.

Grad ima grb i zastavu.

Djelokrug Grada Zagreba?Grad Zagreb:

1. osigurava uvjete, usklađuje interese i poduzima aktivnosti za razvitak gospod., društ., komunalnih i drugih djelatnosti2. osigurava uvjete za uređivanje prostora i urbanističko planiranje, za zaštitu čovjekova okoliša te određuje uvjete uređivanja i zaštite

prostora,3. obavlja poslove uređivanja i korištenja građevinskog zemljišta,4. brine o uređivanju naselja, kvaliteti stanovanja, kvaliteti komunalnih objekata, gradske infrastrukture,5. obavlja poslove gradnje stanova i poslovnih prostora,6. osigurava zadovoljavanje potreba stanovnika, obrazovanja i odgoja, javnog zdravlja, zdravstvene zaštite životinja i bilja, socijalne

skrbi, kulture, tjelesne kulture i sporta,7. usklađuje razvitak i mrežu odgojnih, prosvjetnih, kulturnih, zdravstvenih, socijalnih, komunalnih i drugih institucija,8. obavlja poslove uređivanja i zaštite prirode i spomenika kulture,9. osniva ustanove, trgovačka društva te druge pravne osobe,10. upravlja i gospodari imovinom Grada Zagreba,11. obavlja i druge poslove

Upravna tijela Grada Zagreba?Upravna tijela Grada Zagreba obavljaju poslove iz samoupravnog djelokruga i poslove državne uprave, a ustrojavaju se kao uredi, zavodi,

ravnateljstva i službe. Upravnim tijelima upravljaju pročelnici koje imenuje gradonačelnik uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnog ministra.

Gradska skupština donosi odluku o ustrojstvu i djelokrugu upravnih tijela.

Ustrojstvo Grada Zageba?a) gradski kotari i gradske četvrti (mjesna samouprava)U Gradu Zagrebu mogu se osnovati gradske četvrti i mjesni odbori kao oblici mjesne samouprave. Statutom će se urediti ustrojavanje oblika, područje za koje se osnivaju, poslovi koji im se povjeravaju, tijela i način izbora, financiranje, način

rada, obavljanje administrativnih i drugih poslova.

b) tijela Grada ZagrebaTijela grada Zagreba su:- Gradska skupština- Gradonačelnik- Gradsko poglavarstvoMandat članova gradske skupštine traje 4 godine, funkcija im je počasna, a članovi nemaju obvezujući mandat i nisu opozivi.

Unutarnje ustrojstvo i način rada uređuje se Zakonom o Gradu Zagrebu, statutom i poslovnikom skupštine.

u Zagrebu, statutom i poslovnikom skupštine.

81