OBRA»UN »LANARINA, DOPRINOSA, NAKNADA I …podnosi jedan Obrazac SR prema svom sjediπtu ili uobiËajenom boraviπtu. 4. UPLATNI RA»UNI ZA SPOMENI»KU RENTU Naredbom o naËinu uplaÊivanja

Danijela KadijeviÊ, dipl. oec.Milena Kupreπak, dipl. oec.

mr. Sandra MihelËiÊ, dipl. oec.

OBRA»UN SPOMENI»KE RENTE (INDIREKTNA) ZA 2004. ............................................................................. 18

»LANARINE TURISTI»KIM ZAJEDNICAMA ZA 2004. ...................................................................................... 20

DOPRINOS I »LANARINA ZA HGK U 2004. ...................................................................................................... 29

NAKNADE ZA ©UME ZA 2004. ........................................................................................................................... 30 NAKNADA ZA EKSPLOATACIJU I IZDVAJANJE SREDSTAVA ZA ISTRAÆIVANJE MINERALNIH SIROVINA ...................................................................................................................................... 32

OBRA»UN »LANARINA, DOPRINOSA, NAKNADA I SPOMENI»KE RENTE ZA

2004. GODINU

RaËunovodstvo

RaËunovodstvo

02/2005Danijela KadijeviÊ, dipl. oec., Milena Kupreπak, dipl. oec., mr. Sandra MihelËiÊ, dipl. oec.18

1. OBVEZNICI PLA∆ANJA SPOMENI»KE RENTE

Sukladno Ël. 114.a Zakona o zaπtiti i oËuvanju kulturnih dobara (Nar. nov. 151/03 i 157/03-ispravak - u nastavku teksta: Zakon), indi-rektnu spomeniËku rentu plaÊaju fiziËke i pravne osobe (domaÊe i strane) koje ostvaruju prihode od obavljanja djelatnosti (bez obzira gdje ih obavljaju) prema Odluci o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti - NKD 2002. (Nar. nov., br. 13/03), i to za slijedeÊe djelatnosti:

OBRA»UN SPOMENI»KE RENTE (INDIREKTNA) ZA 2004.

01.41. USLUŽNE DJELATNOSTI U BILJNOJ PROIZVODNJI; (SAMO DJELATNOST SADNJE

I ODRŽAVANJA VRTOVA, PARKOVA I ZELENIH POVRŠINA ZA SPORTSKE TERENE I SL.)

UREÐENJE I ODRŽAVANJE KRAJOLIKA

50.40.4. ODRŽAVANJE I POPRAVAK MOTOCIKLA

51.8. TRGOVINA NA VELIKO STROJEVIMA, OPREMOM I PRIBOROM

51.81., 51.81.0. Trgovina na veliko alatnim strojevima

51.82., 51.82.0. Trgovina na veliko strojevima za rudnike i graevinarstvo

51.83., 51.83.0. Trgovina na veliko strojevima za tekstilnu industriju, te strojevima za

šivanje i pletenje

51.84., 51.84.0. Trgovina na veliko raËunalima, perifernom i programskom opremom

(softverom)

51.85., 51.85.0. Trgovina na veliko ostalim uredskim strojevima i opremom

51.86., 51.86.0. Trgovina na veliko ostalim elektroniËkim dijelovima i opremom

51.87., 51.87.0. Trgovina na veliko ostalim strojevima za uporabu u industriji, trgovini

i plovidbi

51.88., 51.88.0. Trgovina na veliko poljoprivrednim strojevima, prikljuËcima i oruem,

ukljuËujuÊi traktor

51.9. OSTALA TRGOVINA NA VELIKO

51.90., 51.90.0. Ostala trgovina na veliko

55. HOTELI I RESTORANI

55.1., 55.10., 55.10.0. Hoteli

55.2. Kampovi i druge vrste smještaja za kraÊi boravak

55.21., 55.21.0. Omladinski hoteli i planinarski domovi

55.22., 55.22.0. Kampovi, ukljuËujuÊi i za stambene autoprikolice

55.23. Ostali smještaj za krai boravak, d. n.

55.23.1 Ostali smještaj za boravak turista

55.23.2 UËeniËki domovi i internati

55.23.3 Studentski domovi

55.23.4 Ostali smještaj

55.3., 55.30., 55.30.0. Restorani

55.4., 55.40., 55.40.0. Barovi

55.5. Kantine (menze) i opskrbljivanje pripremljenom hranom (catering)

55.51., 55.51.0. Kantine (menze)

55.52., 55.52.0. Opskrbljivanje pripremljenom hranom (catering)

60.21. OSTALI REDOVITI KOPNENI PUTNI»KI PRIJEVOZ

60.21.1. Redoviti prijevoz putnika u meugradskom cestovnom prijevozu

60.21.2. Redoviti prijevoz putnika u gradskom i prigradskom prijevozu

60.22. TAKSI SLUŽBA

60.22.0. Taksi služba

60.23. OSTALI KOPNENI CESTOVNI PRIJEVOZ PUTNIKA

60.23.0. Ostali kopneni cestovni prijevoz putnika

61.10. POMORSKI I OBALNI PRIJEVOZ

61.10.1. Pomorski i obalni prijevoz putnika

61.10.2. Pomorski i obalni prijevoz robe

61.10.3. Taksiprijevoz na vodi

62.1. REDOVITI ZRA»NI PRIJEVOZ

62.10. Redoviti zraËni prijevoz

62.10.0. Redoviti zraËni prijevoz

62.2. IZVANREDNI ZRA»NI PRIJEVOZ

62.20. Izvanredni zraËni prijevoz

62.20.0. Izvanredni zraËni prijevoz

63.21. OSTALE PRATE∆E DJELATNOSTI U KOPNENOM PRIJEVOZU

63.21.0. Ostale prateÊe djelatnosti u kopnenom prijevozu

63.23.1. DJELATNOSTI U ZRA»NIM LUKAMA

63.30. DJELATNOST PUTNI»KIH AGENCIJA I TUROPERATORA, OSTALE USLUGE

TURISTIMA

63.30.1. Djelatnosti putniËkih agencija organizatora i turoperatora

63.30.2. Djelatnosti putniËkih agencija posrednika

63.30.3. Djelatnosti turistiËkih vodiËa i ostale usluge turistima, d. n.

64.2. TELEKOMUNIKACIJE (OSIM ODRŽAVANJA KOMUNIKACIJSKE MREŽE I PRIJENOSA

RADIJSKOG I TELEVIZIJSKOG PROGRAMA)

64.20., 64.20.0. Telekomunikacije

65.12.1. POSLOVNE BANKE

67.13. POMO∆NE DJELATNOSTI U FINANCIJSKOM POSREDOVANJU

67.13.0. PomoÊne djelatnosti u financijskom posredovanju

71.10. IZNAJMLJIVANJE AUTOMOBILA

71.10.0. Iznajmljivanje automobila

71.2. IZNAJMLJIVANJE OSTALIH PRIJEVOZNIH SREDSTAVA (OSIM ŽELJEZNI»KIH VOZILA,

KAMIONA, TRAKTORA I KONTEJNERA)

71.21., 71.21.0. Iznajmljivanje ostalih kopnenih prijevoznih sredstava

71.22., 71.22.0. Iznajmljivanje plovnih prijevoznih sredstava

71.23., 71.23.0. Iznajmljivanje zraËnih prijevoznih sredstava

71.4. IZNAJMLJIVANJE PREDMETA ZA OSOBNU UPORABU I KU∆ANSTVO (SAMO

IZNAJMLJIVANJE PREDMETA ZA ZABAVU, BICIKLA I SPORTSKE OPREME)

71.40. Iznajmljivanje predmeta za osobnu uporabu i kuÊanstvo, d. n.

71.40.1. Iznajmljivanje sportske opreme

71.40.2. Iznajmljivanje ostalih predmeta za osobnu uporabu i kuÊanstvo, d. n.

92.33. DJELATNOSTI SAJMOVA I ZABAVNIH PARKOVA

92.33.0. Djelatnosti sajmova i zabavnih parkova

92.34. OSTALE ZABAVNE DJELATNOSTI

92.34.0. Ostale zabavne djelatnosti

92.61. DJELATNOST SPORTSKIH ARENA I STADIONA (SAMO IGRALIŠTA ZA GOLF)

92.61.0. Djelatnost sportskih arena i stadiona (samo igrališta za golf)

92.62.1. DJELATNOSTI MARINA

92.62.2. OSTALE SPORTSKE DJELATNOSTI (SAMO SPORTSKO REKREATIVNI LOV)

92.7. OSTALE REKREACIJSKE DJELATNOSTI (OSIM DRESURE KU∆NIH LJUBIMACA, TE

OSTALIH FILMSKIH, TELEVIZIJSKIH I KAZALIŠNIH DJELATNOSTI)

92.71. DJELATNOSTI KOCKANJA I KLAÐENJA

92.71.0. Djelatnosti kockanja i klaenja

93.01. PRANJE I KEMIJSKO »IŠ∆ENJE TEKSTILA I KRZNENIH PROIZVODA

93.01.0. Pranje i kemijsko ËišÊenje tekstila i krznenih proizvoda

RaËunovodstvo

02/2005 OBRA»UN »LANARINA, DOPRINOSA, NAKNADA I SPOMENI»KE RENTE ZA 2004. GODINU 19

2. STOPA ZA OBRA»UN SPOMENI»KE RENTE

SpomeniËka renta plaÊa se po stopi od 0,05%.

3. OSNOVICA ZA OBRA»UN SPOMENI»KE RENTE

Osnovica za obraËun indirektne spomeniËke rente pravnoj osobi je ukupan prihod, odnosno fiziËkoj osobi primitak ostvaren obavljanjem djelatnosti za koju je Zakonom propisano plaÊanje spomeniËke rente.

Svaka pravna i fiziËka osoba koja ostvari prihode, odnosno prim-itke od prije navedenih djelatnosti, bez obzira da li joj je to osnovna djelatnost ili nije, obveznik je plaÊanja spomeniËke rente na pri-hod ostvaren samo od prije navedenih djelatnosti, te bez obzira na to gdje je ostvarila prihode od obavljanja navedenih djelatnosti podnosi jedan Obrazac SR prema svom sjediπtu ili uobiËajenom boraviπtu.

4. UPLATNI RA»UNI ZA SPOMENI»KU RENTU

Naredbom o naËinu uplaÊivanja prihoda proraËuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2005. godini (Nar. nov., br. 186/04) propisani su raËuni za uplatu spomeniËke rente na razini gradova, odnosno opÊina:

Pravne i fiziËke osobe uplaÊuju indirektnu spomeniËku rentu u korist raËuna grada, odnosno opÊine na podruËju za koje je renta ubrana (Napomena: Pregled uplatnih raËuna za plaÊanje indirektne spomeniËke rente (na ukupni prihod) objavili smo u RiPup-u br. 1/05 u izdvojenom prilogu) Primjerice, uplatni raËuni za indirektnu spomeniËku rentu za:

• Osijek - 1001005-1731228701,• Rijeka - 1001005-1737328704,• Pula - 1001005-1735928703,• Split - 1001005-1740928700,• Zagreb - 1001005-1713328708.

Pozivu na broj - pravne osobe: 05 MB (8 znamenki s vodeÊom 0)

Pozivu na broj - fiziËke osobe: 12 MBG (13 znamenki)

5. IZRA»UN PREDUJMA ZA SPOMENI»KU RENTU

FiziËka i pravna osoba plaÊa mjeseËni predujam spomeniËke rente u visini jedne dvanaestine osnovice po obraËunu poslovnog rezultata za prethodnu godinu.

FiziËke i pravne osobe obveznici spomeniËke rente uplaÊuju mje-seËni predujam spomeniËke rente, u rokovima za plaÊanje predu-jmova poreza na dohodak odnosno poreza na dobit (mjeseËno, do kraja tekuÊeg mjeseca za prethodni mjesec), dok razliku po Obrascu SR uplaÊuju u propisanom roku za podnoπenje Obrasca SR.

6. ROKOVI ZA DOSTAVLJANJE OBRASCA SR

FiziËke i pravne osobe dostavljaju podatke za obraËun spo-meniËke rente na Obrascu SR.

FiziËke osobe obveznici plaÊanja spomeniËke rente podnose Obrazac SR nadleænoj ispostavi Porezne uprave, nadleænoj prema svom prebivaliπtu, odnosno uobiËajenom boraviπtu, zajedno s Prijavom poreza na dohodak i to najkasnije do kraja veljaËe, nakon godine za koju se sastavlja konaËni obraËun.

Pravne osobe obveznici plaÊanja spomeniËke rente podnose Obrazac SR nadleænoj ispostavi Porezne uprave, nadleænoj prema svom sjediπtu, zajedno s Prijavom poreza na dobit i to najkasnije do kraja travnja, nakon godine za koju se sastavlja konaËni obraËun.

Dakle, Obrazac SR obveznici plaÊanja indirektne spo-meniËke rente za razdoblje 1.1. do 31.12.2004. podnose u sljedeÊim rokovima:- pravne osobe, zajedno s prijavom poreza na dobit, do

kraja 30.4.2005.,- fiziËke osobe, zajedno s prijavom porezom na doho-

dak, najkasnije do kraja 28.2.2005.

Podaci se dostavljaju ukupno za sve djelatnosti za koje postoji obveza plaÊanja spomeniËke rente i za sve poslovne jedinice bez obzira na to gdje su ostvareni navedeni prihodi, odnosno primici, na jednom Obrascu SR.

Uz Obrazac SR obveznici plaÊanja spomeniËke rente duæni su priloæiti i dokaz o uplati spomeniËke rente po konaËnom obraËunu, ako je u obliku predujma uplaÊeno manje nego πto je obraËunano.

7. POPUNJAVANJA OBRASCA SR

PrimjerPravna osoba sa sjediπtem u Puli, obavlja djelatnost 51.85.

(trgovina na veliko ostalim uredskim strojevima i opremom) za koju je obveznik plaÊanja spomeniËke rente i djelatnost 52.48.1. (trgovina na malo uredskom opremom i raËunalima) za koju nije obveznik spomeniËke rente.

Ukupan prihod od obavljanja navedenih djelatnosti u 2004. godi-ni iznosi 10.000.000,00 kn. Od toga, na prvu djelatnost (za koju je obveznik spomeniËke rente) odnosi se 1.500.000,00 kn, a na drugu djelatnost 8.500.000,00 kn prihoda.

ObraËun spomeniËke rente na Obrascu SR za 2004. godinu je sljedeÊi:

Obrazac SR

OBRA»UN SPOMENI»KE RENTEOd ____1.1.___ do ___31.12._____ 2004._ godine

Ako je obveznik plaÊanja spomeniËke rente u obliku predujmova plaÊenih tijekom godine platio veÊi iznos od konaËno obraËunane svote spomeniËke rente, moæe preplaÊeni iznos spomeniËke rente ostaviti kao predujam za sljedeÊe razdoblje ili moæe traæiti da mu se izvrπi povrat preplaÊenog iznosa spomeniËke rente.

Ako je obveznik uplatio spomeniËku rentu u obliku predujmova u iznosu veÊem od konaËno obraËunane svote spomeniËke rente, a nije podnio zahtjev za povrat viπe plaÊene spomeniËke rente, smatrat Êe se da je viπe plaÊeni iznos predujmova akontacija za iduÊe razdoblje.

Red.br. OPIS AOP SVOTA

1 2 3 4

1. OSNOVICA - UKUPNI PRIHOD 01 1.500.000,00

2. STOPA % 02 0,05

3. OBRA»UNANA SVOTA 03 750,00

4. PLA∆ENI PREDUJAM 04 625,00

5. RAZLIKA ZA UPLATU (red. br. 3 - 4) 05 125,00

6. RAZLIKA ZA POVRAT (red. br. 4 - 3) 06 -

7.MJESE»NI PREDUJAM ZA SLJEDE∆E

RAZDOBLJE (red. br. 3/br. mjeseci) 07 62,50

RaËunovodstvo


1. UVOD

Zakonom o Ëlanarinama u turistiËkim zajednicama (Nar. nov., br. 35/95-proËiπÊeni tekst i 52/95-ispravak; u nastavku teksta: Zakon), Pravilnikom o proglaπenju i razvrstavanju turistiËkih mjesta u razrede (Nar. nov., br. 75/94, 69/97, 60/98 i 78/99; u na-stavku teksta: Pravilnik) i Uputom u svezi plaÊanja Ëlanarine turi-stiËkim zajednicama (Nar. nov., br. 69/96; u nastavku teksta: Uputa) propisana je obveza plaÊanja Ëlanarine turistiËkim zajednicama, a sve s ciljem promicanja turizma Republike Hrvatske.

Obveznici su tijekom 2004. godine podmirivali navedenu obvezu kroz mjeseËne predujmove koju su utvrdili po konaËnom godiπnjem obraËunu za 2003. godinu i to do posljednjeg dana u mjesecu za tekuÊi mjesec u korist grada/opÊine, odnosno turistiËkog mjesta u kojemu je sjediπte turistiËke zajednice.

Za obveznike plaÊanja ove Ëlanarine uplaÊeni iznosi predstavljaju porezno priznate troπkove. Po konaËnom obraËunu Ëlanarine, ako je doπlo do preplate, dobiveni iznos treba stornirati s troπkova i evidentirati na potraæivanjima, a ukoliko je plaÊeno premalo, razliku treba proknjiæiti na raËun predvien za navedene troπkove i uplatiti razliku. KonaËni obraËun Ëlanarine za 2004. godinu podnosi se na Obrascu TZ i to u roku propisanom za konaËni obraËun poreza na dobit (najkasnije do 30. travnja 2005.), odnosno poreza na doho-dak (najkasnije do 28. veljaËe 2005.).

2. OBRA»UN »LANARINE TURISTI»KIM ZAJEDNICAMA ZA 2004. GODINU

2.1. Tko su obveznici plaÊanja Ëlanarine turistiËkim zajednicama

»lankom 10. Zakona, propisano je da pravne i fiziËke osobe koje u turistiËkom mjestu imaju svoje sjediπte ili podruænicu, pogon, filijalu i sliËno (u nastavku teksta: poslovna jedinica), a koje trajno ili sezonski ostvaruju prihod obavljanjem ugostiteljskih, turistiËkih i s turizmom neposredno povezanih djelatnosti, duæne su plaÊati Ëlanarinu turistiËkoj zajednici.

Pravna osoba koja se s viπe od 50% financira iz opÊinskog, gradskog, æupanijskog ili dræavnog proraËuna ne plaÊa Ëlanarinu turistiËkoj zajednici.

Visina Ëlanarine koju plaÊa pravna i fiziËka osoba kao obvezni Ëlan turistiËke zajednice opÊine ili grada, TuristiËke zajednice Grada Zagreba ili turistiËke zajednice mjesta, ovisi o razredu turistiËkog mjesta gdje je sjediπte ili poslovna jedinica osobe, o skupini u koju je razvrstana djelatnost kojom se pravna ili fiziËka osoba bavi, te o stopi na ukupni prihod utvrenoj Zakonom. propisane su djelat-nosti pravnih osoba koje su obvezne plaÊati Ëlanarinu turistiËkoj zajednici.

2.2. Pregled djelatnosti za koje je propisano plaÊanje turistiËke Ëlanarine

»lankom 12. i 13. Zakona i toËkom D Upute, propisan je pregled djelatnosti za koje su pravne i fiziËke osobe duæne plaÊati turistiËku Ëlanarinu. Djelatnosti koje obavljaju pravne osobe propisane su Odlukom o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (Nar. nov., br. 3/97, 7/97 i 13/03).

Svaki poduzetnik koji ostvari prihode od u nastavku navedenih djelatnosti, bez obzira je li mu to osnovna djelatnost ili nije, jest obveznik plaÊanja turistiËke Ëlanarine na prihod ostvaren od te djelatnosti.

1. DJELATNOST UGOSTITELJSTVA (Ël. 12. Zakona)

A) PRVA SKUPINA Pravne osobe

FiziËke osobeUgostiteljska djelatnost, turistiËka djelatnost, ukljuËujuÊi: usluge

smjeπtaja u djeËjim vrtiÊima za djecu turista, usluge Ëuvanja domaÊih æivotinja turista, usluge πkola skijanja na snijegu, usluge πkola skijanja na vodi, usluge πkola jedrenja, usluge πkola ro-njenja, te usluge ostalih πportskih πkola i πportskih uËitelja koje su u sluæbi turistiËke ponude, usluge sezonskog iznajmljivanja svih vrsta πportske i rekreativne opreme i ureaja, te ostale sliËne usluge, osim usluga iznajmljivanja vozila, djelatnost luka nautiËkog turizma; djelatnost pruæanja usluga u prometu; djelatnost izrade i prodaje suvenira; djelatnost sezonskih trgovaËkih radnji, te sezonskog zanatstva; usluge mjenjaËnica; usluge graana u domaÊinstvima ili usluge graana na plovnim objektima; djelatnost ureivanja i odræavanja odnosno koriπtenja plaæa, kupaliπta, πportskih terena i sl.

B) DRUGA SKUPINA Pravne osobe

FiziËke osobeUsluge iznajmljivanja vozila, usluge taksi prijevoza, usluge

cjelogodiπnjeg iznajmljivanja svih vrsta πportske i rekreativne opreme i ureaja, glazbenici, draguljari, zlatari, filigranisti, usluge

»LANARINE TURISTI»KIM ZAJEDNICAMA ZA 2004.

55 Ugostiteljstvo63.30 Djelatnost turistiËkih agencija i turoperatora i ostale usluge turistima91.62.1 Djelatnost marina61.10 Prijevoz morem i priobaljem62.10 ZraËni prijevoz, redovni62.20 Izvanredni zraËni prijevoz60.21.1 Prijevoz putnika u cestovnom prometu, redovni (linijski)60.21.2 Prijevoz putnika u gradskom i prigradskom prometu (linijski)60.23 Ostali prijevoz putnika cestom67.13 PomoÊne djelatnosti u financijskom posredovanju (mjenjaËnice), d.n.01.41 Usluæne djelatnosti u biljnoj proizvodnji (samo djelatnosti sadnje i odræavanje vrtova, parkova i zelenih povrπina za πportske terene i sl.)65.12.1 Banke (djelatnost mjenjaËkih usluga)

63.23.1 Usluge u zraËnim lukama Ostale prateÊe djelatnosti u (cestovnom) kopnenom prometu (autobusni kolodvori, tekuÊe odræavanje i manji popravci voznog parka, 63.21 usluge na cestama, mostovima, tunelima, parkiraliπtima ili javnim

garaæama, parkiraliπtima za bicikle, zimsko Ëuvanje stambenih auto prikolica)71.10 Iznajmljivanje automobila60.22 Taksi sluæba92.71 Djelatnost kockarnica i kladionica92.33 Djelatnost sajmova i zabavnih parkova92.34 Ostale zabavne djelatnosti

RaËunovodstvo


javnih garaæa, te prostora za parkiranje i Ëuvanje vozila, usluge organiziranja zabavnih igara i igara na sreÊu.

C) TRE∆A SKUPINA Pravne osobe

FiziËke osobeDjelatnost organiziranja πportskih, kulturnih, zabavnih i drugih

priredbi, djelatnost glazbenih agencija, djelatnost izrade i popravka πportsko-turistiËkih rekvizita, usluge odræavanja vozila i odræa-vanja plovila, usluge fotografa, usluge pedikera, manikira, masera, kozmetiËke usluge, usluge frizerskih salona, usluge optiËara, proizvoaËa πeπira za plaæu, proizvoaËa obuÊe od drveta ili konopa, proizvoaËa koæne i druge galanterije, keramiËara, izrade Ëipki i vezova, kujundæija, korpara, cvjeÊara, proizvoaËa narodnih noπnji, lonËara, svjeÊara, usluge pranja rublja i kemijskog ËiπÊenja; intelektualne usluge u turizmu: savjetnici za marketing, propagan-disti, posrednici u prometu nekretnina, arhitekti hortikulture, usluge opremanja turistiËkih objekata.

2. DJELATNOST TRGOVINE (Ël. 13. Zakona)

A) PRVA SKUPINA Pravne osobe

FiziËke osobeTrgovina na malo neprehrambenim proizvodima.

B) DRUGA SKUPINAPravne osobe

FiziËke osobeTrgovina na malo prehrambenim proizvodimaTrgovina na malo mjeπovitom robom

C) TRE∆A SKUPINAPravne osobe

FiziËke osobeTrgovina na veliko svim proizvodima

D) »ETVRTA SKUPINAPravne osobeSve djelatnosti iz treÊe skupine koje se bave i vanjskom trgovi-

nom

FiziËke osobeVanjska trgovina svim proizvodima

2.3. NaËin obraËuna i plaÊanje Ëlanarine turistiËkim zajednicama

Ako pravna i fiziËka osoba obavlja viπe djelatnosti na kojima se utemeljuje obveza plaÊanja Ëlanarine turistiËkoj zajednici, za svaku od tih djelatnosti treba platiti Ëlanarinu zasebno, u srazmjerno ukupnim prihodima svake djelatnosti i primjenom propisanih stopa za svaku od djelatnosti.

U praksi, Ëesto se postavljaju pitanja o πifri djelatnosti i visi-ni Ëlanarine koja se treba plaÊati. Primjerice, prema rjeπenju Hrvatskog zavoda za statistiku poduzetnik je razvrstan u djelatnost koja nosi πifru koja obiljeæava njegovu glavnu djelatnost, a za koju nije obvezan plaÊati turistiËku Ëlanarinu. Navedeni poduzetnik bavi se i drugom djelatnoπÊu, koja nije glavna, ali je za nju obvezan plaÊati turistiËku Ëlanarinu. U sluËaju ovog poduzetnika, on nije obvezan platiti Ëlanarinu na prihod ostvaren od njegove glavne djelatnosti, ali je obvezan platiti Ëlanarinu na prihode ostvarene od sporedne djelatnosti. Obveznici su duæni Poreznoj upravi dostaviti podatke o osnovici za obraËun Ëlanarine i to posebno za sjediπte tvrtke i za poslovne jedinice za svako turistiËko mjesto, za svaku od djelatnosti za koju je propisana obveza plaÊanja ili za ukupni prihod, ovisno od toga πto je za obveznika povoljnije.

Ako je poduzetnik razvrstan, prema statistici, u djelatnost od koje uopÊe ne ostvaruje prihode, a za koju je obvezan plaÊati Ëlanarinu, veÊ ostvaruje prihode od djelatnosti za koju nije obvezan plaÊati Ëlanarinu, u tom sluËaju poduzetnik nije obvezan plaÊati turistiËku Ëlanarinu.

Obveznici plaÊanja Ëlanarine su duæni pisano izvijestiti Poreznu upra-vu o izboru naËina i obraËuna plaÊanja do 10. sijeËnja tekuÊe godine.

2.4. Razvrstavanje turistiËkih mjesta u razredePravilnikom o proglaπenju i razvrstavanju turistiËkih mjesta

u razrede (Nar. nov., br. 75/94, 69/97, 60/98 i 78/99) propisano je razvrstavanje mjesta u razrede. TuristiËkim mjestom smatra se podruËje opÊine i grada sa svim naseljima u sastavu prema podruËju jedinice lokalne samouprave, a i pojedino naselje ako je to utvreno Pravilnikom.

50.20 Odræavanje i popravak motornih vozila50.40.4 Odræavanje i popravak motocikla i njihovih dijelova i pribora93.02 Frizerski saloni i saloni za uljepπavanje43.01 Pranje, kemijsko ËiπÊenje tekstila i krznenih proizvoda74.70 »iπÊenje svih vrsta objekata36.40 Proizvodnja πportske opreme36.50 Proizvodnja igara i igraËaka

52.12 Ostala trgovina na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama52.25 Trgovina na malo alkoholnim i drugim piÊima52.26 Trgovina na malo duhanskim proizvodima52.3 Trgovina na malo farmaceutskim, medicinskim, kozmetiËkim i toaletnim

proizvodima (ukljuËuje πifre: 52.31, 52.32 i 52.33)52.4 Ostala trgovina na malo novom robom (nerabljenom) u specijaliziranim prodavaonicama (ukljuËuje πifre: 52.41, 52.42, 52.43, 52.44, 52.45, 52.46,

52.47, 52.48)52.50 Trgovina na malo rabljenom robom, u prodavaonicama52.6 Trgovina na malo izvan prodavaonica (ukljuËuje πifre: 52.61, 52.62 i 52.63)50.10.2 Trgovina na malo motornim vozilima50.30.2 Trgovina na malo dijelovima i priborom za motorna vozila50.40.2 Trgovina na malo motociklima i njihovim dijelovima i priborom50.50 Trgovina na malo motornim gorivima i mazivima

52.11 Trgovina na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama preteæno hranom, piÊima i duhanskim proizvodima

52.2 Trgovina na malo hranom, piÊima i duhanskim proizvodima u specijaliziranim prodavaonicama (ukljuËuje πifre: 52.21, 52.22, 52.23, 52.24 i 52.27)

50.10.1 Trgovina na veliko motornim vozilima50.30.1 Trgovina na veliko dijelovima i priborom za motorna vozila50.40.1 Trgovina na veliko motociklima i njihovim dijelovima51.2 Trgovina na veliko poljoprivrednim sirovinama i æivom stokom (ukljuËuje

πifre: 51.21, 51.22, 51.23, 51.24 i 51.25)51.3 Trgovina na veliko hranom, piÊima i duhanskim proizvodima (ukljuËuje

πifre: 51.31, 51.32, 51.33, 51.34, 51.35, 51.36, 51.37, 51.38 i 51.39)51.4 Trgovina na veliko proizvodima za kuÊanstvo (ukljuËuje πifre: 51.41, 51.42,

51.43, 51.44, 51.45, 51.46 i 51.47)51.5 Trgovina na veliko nepoljoprivrednim proizvodima, ostacima i otpacima

(ukljuËuje πifre: 51.51, 51.52, 51.53, 51.54, 51.55, 51.56 i 51.57)51.6 Trgovina na veliko strojevima, opremom i priborom (ukljuËuje πifre: 51.61,

51.62, 51.63, 51.64, 51.65 i 51.66)51.7 Ostala trgovina na veliko

RaËunovodstvo


Sukladno Ël. 3. Pravilnika, u nastavku dajemo pregled turistiËkih mjesta po razredima:

I. ZAGREBA»KA ÆUPANIJA

TURISTI»KO MJESTO

GRAD OP∆INA NASELJE RAZRED

Dugo Selo D

IvaniÊ Grad D

Jastrebarsko D

Jastrebarsko C

Samobor D

Samobor A

Sveti Ivan Zelina D

Velika Gorica D

Velika Gorica B

Vrbovec D

ZapreπiÊ D

ZapreπiÊ C

Kloπtar IvaniÊ D

Kloπtar IvaniÊ C

KraπiÊ D

KraπiÊ C

Kriæ D

Kriæ C

Pisarovina D

Rugvica D

Sveta Nedjelja D

II. KRAPINSKO-ZAGORSKA ÆUPANIJA

TURISTI»KO MJESTO


Donja Stubica D

Donja Stubica B

Klanjec D

Klanjec B

Krapina D

Krapina B

Oroslavje D

Pregrada D

Zabok D

Zlatar D

Zlatar C

DesiniÊ D

Gornja Stubica D

Gornja Stubica C

Hum na Sutli D

Krapinske Toplice D

Krapinske Toplice A

Kumrovec D

Kumrovec B

Lobor D

MaÊe D

Mrija Bistrica D

Marija Bistrica A

Mihovljan D

StubiËke Toplice D

StubiËke Toplice A

Tuhelj D

Tuheljske Toplice A

Zagorska Sela D

Miljana B

III. SISA»KO-MOSLAVA»KA ÆUPANIJA

TURISTI»KO MJESTO


Glina D

Hrvatska Kostajnica D

Kutina D

Kutina C

Novska D

Novska C

Petrinja D

Petrinja C

Sisak D

Sisak B

Dvor D

Gvozd D

Hrvatska Dubica D

Jasenovac D

Jasenovac C

Lekenik D

Lipovljani D

Martinska Ves D

PopovaËa D

Sunja D

Topusko D

Topusko B

IV. KARLOVA»KA ÆUPANIJA

TURISTI»KO MJESTO


Duga Resa D

Karlovac D

Karlovac C

Ogulin D

Ozalj D

Slunj D

BariloviÊi D

Bosiljevo D

Cetingrad D

DraganiÊ D

Generalski Stol D

Josipdol D

Krnjak D

Lasinja D

NetretiÊ D

Plaπki D

Rakovica C

Saborsko D

VojniÊ D

Æakanje D

V. VARAÆDINSKA ÆUPANIJA

TURISTI»KO MJESTO


Ivance D

Lepoglava D

Ludbreg D

Varaædin D

Varaædin B

Varaædinske Toplice D

Varaædinske Toplice A

Bednja D

TrakoπÊan A

Gornji Kneginec D

Maruπevec D

Vinica D

VI. KOPRIVNI»KO-KRIÆEVA»KA ÆUPANIJA

TURISTI»KO MJESTO


–urevac D

–urevac B

Koprivnica C

Kriæevci D

Kriæevci C

Drnje D

Ferdinandovac D

Ferdinandovac C

Gola D

Hlebine C

Kloπtar Podravski D

Legrad C

Molve D

Rasinja D

Sveti Petar Orehovac D

VII. BJELOVARSKO-BILOGORSKA ÆUPANIJA

TURISTI»KO MJESTO


Bjelovar D

Bjelovar C

»azma D

Daruvar D

Daruvar B

Gareπnica D

Grubiπno Polje D

Berek D

Kapela D

SiraË D

Veliki GrËevac D

Veliko Trojstvo D

VIII. PRIMORSKO-GORANSKA ÆUPANIJA

TURISTI»KO MJESTO


Bakar D

Bakar C

Cres D

Beli B

Cres A

MartinπÊica A

MiholaπÊica C

Sutivan C

Valun A

Crikvenica D

Crikvenica A

Dramalj A

Jadranovo A

Selce A

»abar D

Delnice D

Delnice C

Kastav D

Kraljevica D

Bakarac C

Kraljevica B

Krk D

KorniÊ C

Krk A

Mali Loπinj D

Æunski B

Ilovik C

Mali Loπinj A

Nerezine A

Osor A

Punta Kriæa A

Susak C

Unije C

Veli Loπinj A

Novi Vinodolski D

Klenovica B

Novi Vinodolski A

Povile B

Opatija D

IÊiÊi A

Ika B

Opatija A

Vela UËka A

Rab A

Rijeka B

Vrbovsko D

Baπka D

Baπka A

Jurandvor C

Brod Moravice D

»avle D

Dobrinj D

Klimno B

»ilo B

Fuæine D

Fuæine C

Jelenje D

PREGLED TURISTI»KIH MJESTA PO RAZREDIMA

RaËunovodstvo


Kostrena D

Kostrena Sveta Lucija C

Lokve D

Lokve C

Lovran D

Lovran A

Medveja A

Malinska-Dubaπnica D

Malinska A

Porat B

Matulji D

Matulji B

MoπÊeniËka Draga D

MoπÊeniËka Draga A

Mrkopalj D

Omiπalj A

Punat B

Punat A

Ravna Gora D

Skrad D

Vinodolska opÊina D

Vrbnik D

Vrbnik B

IX. LI»KO-SENJSKA ÆUPANIJA

TURISTI»KO MJESTO


GospiÊ D

Novalja D

Lun C

Metajna C

Novalja A

Stara Novalja C

OtoËac D

LiËko LeπÊe C

Senj D

Jablanovac C

Lukovo C

Senj B

Sveti Juraj C

Brinje D

Donji Lapac D

Karlobag D

Baπke Oπtarije C

Karlobag B

PeruπiÊ D

PlitviËka Jezera D

Jezerce B

Korenica C

PlitviËka Jezera A

Udbina D

Vrhovine D

X. VIROVITI»KO-PODRAVSKA ÆUPANIJA

TURISTI»KO MJESTO


Orahovica D

Orahovica C

Orahovica D

Slatina D

Virovitica D

Gradina D

PitomaËa D

Suhopolje D

©piπiÊ Bukovica D

VoËin D

XI. POÆE©KO-SLAVONSKA ÆUPANIJA

TURISTI»KO MJESTO


Lipik D

Lipik B

Pakrac D

Pleternica D

Poæega D

Poæega C

Brestovac D

Novo ZveËevo B

»aglin D

JakπiÊ D

Kutjevo D

Velika D

Velika C

XII. BRODSKO-POSAVSKA ÆUPANIJA

TURISTI»KO MJESTO


Nova Gradiπka D

Nova Gradiπka C

Slavonski Brod D

Slavonski Brod C

Cernik D

Cernik C

Oprisavci D

Stara Gradiπka D

Stara Gradiπka C

Staro Petrovo Selo D

Staro Petrovo Selo C

XIII. ZADARSKA ÆUPANIJA

TURISTI»KO MJESTO


Benkovac D

Benkovac C

Biograd na Moru D

Biograd na Moru A

Nin D

Grbe C

Nin A

Vrsi C

Zaton A

Obrovac C

Pag D

Kolan C

Pag A

VlaπiÊi C

Zadar D

Ist C

KoËino C

Olib B

PetrËane A

Silba A

Veli Iæ C

Zadar A

Bibinje D

GraËac D

Jasenice D

Jasenice C

Kali C

Kukljica A

Novigrad D

Novigrad C

Pakoπtane D

Pakoπtane A

Paπman D

Paπman B

Ædrelac C

PolaËa D

Posedarje D

Posedarje C

Povljana C

Preko C

Preko B

Privlaka C

Raπanac D

Sali D

Boæava A

Sali B

Starigrad C

Seline B

Starigrad A

Tribanj B

Sukoπan D

Sukoπan A

Sveti Filip i Jakov D

Sveti Filip i Jakov A

Turanj B

Tkon B

Vir D

Vir C

XIV. OSJE»KO-BARANJSKA ÆUPANIJA

TURISTI»KO MJESTO


Beli Manastir D

BeliπÊe D

Donji Miholjac D

–akovo B

Naπice D

Naπice C

Osijek D

Osijek B

Valpovo D

Bilje D

Bizovac D

Bizovac B

DraË D

Erdut D

Levanjska Varoπ D

Breznica –akovaËka C

XV. ©IBENSKO-KNINSKA ÆUPANIJA

TURISTI»KO MJESTO


Drniπ D

Knin D

Knin C

Skradin D

Skradin B

©ibenik D

Grebaπtica C

Kaprije C

Krapanj C

©ibenik B

Zlarin B

Æirje C

Vodice D

PrviÊ Luka B

Srima B

Tribunj B

Vodice A

Pirovac B

Pirovac A

Primoπten D

Primoπten A

Rogoznica D

Rogoznica B

Tisno B

Betina A

Jezera A

Murter A

Tisno A

XVI. VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ÆUPANIJA

TURISTI»KO MJESTO


Ilok D

Ilok B

Vinkovci B

Vukovar D

Æupanja C

Babina Greda D

Borovo D

Boπnjaci D

Gunja D

Nijemci D

Otok D

RaËunovodstvo


2.5. Stope za obraËun turistiËke ËlanarineKao prvo potrebno je utvrditi u koji razred i u koju skupinu turi-

stiËkog mjesta pravna ili fiziËka osoba pripada, πto smo opisali u toËkama 2.2. i 2.4. ovog Ëlanka.

Vrbanja C

XVII. SPLITSKO-DALMATINSKA ÆUPANIJA

TURISTI»KO MJESTO


Hvar D

Hvar A

Sveta Nedjelja C

Imotski D

Kaπtela D

Kaπtel LukπiÊ C

Kaπtel Stari C

Kaπtel ©tafiliÊ B

Komiæa D

Komiæa B

Makarsk D

Makarska A

Omiπ D

Lokva Rogoznica B

Mimice B

Omiπ B

Pisak C

Sinj D

Sinj C

Solin D

Split D

Split B

StobreË C

Stari Grad D

Stari Grad A

Supetear D

Supetar A

Trilj D

Trilj C

Trogir D

Trogir B

Vis D

Vis B

Vrgorac D

Vrlika D

Baπka Voda D

Baπka Voda A

BratuËa B

Krvavica B

Promajna B

Bol D

Bol A

Brela A

Dugi Rat D

Jesenice C

Gradac B

Jelsa D

Jelsa A

Pitve B

Vrboska A

Klis D

Marina D

Marina B

ViniπÊe B

Milna D

Milna B

NereæiπÊa D

Okrug D

Okrug Donji C

Okrug Gornji B

Otok D

Podgora D

Draπnice B

Igrane A

ÆivogoπÊe B

Podgora A

Podstrana B

Postira B

Proloæac D

PuËiπÊa D

PuËiπÊa C

Seget D

Seget Donji B

Seget Vranjica B

Selca D

Povlja B

Selca C

Sumartin C

SuÊuraj D

SuÊuraj B

Sutivan B

©olta D

Grohote B

Maslinica B

Stomorska B

TuËepi A

XVIII. ISTARSKA ÆUPANIJA

TURISTI»KO MJESTO


Buje B

Buzet D

Buzet C

Sveti Ivan C

Labin D

Rabac A

Novigrad A

Pazin D

Pazin C

PoreË A

Pula D

Pula A

Rovinj A

Umag A

Bale D

Bale C

Brtonigla B

Cerovlje D

Gradinje C

Groænjan D

Groænjan C

Kanfanar D

Kaπtelir-Labinci D

Krπan D

Liænjan D

Liænjan C

Maræana D

Krnica B

Medulin A

Motovun D

Motovun C

Oprtalj D

Oprtalj C

Piæan D

Raæa D

Sveta Marina C

Sveta Nedjelja D

SvetivinËenat C

Viænjan D

Viæinada D

Vodnjan D

Faæana B

Vodnjan C

Vrsar D

Funtana A

Vrsar A

Æminj D

XIX. DUBROVA»KO-NERETVANSKA ÆUPANIJA

TURISTI»KO MJESTO


Dubrovnik D

Dubrovnik A

KoloËep B

Lopud A

Oraπac B

©ipanska Luka B

Trsteno C

Zaton B

KorËula D

KorËula A

MetkoviÊ D

Opuzen D

PloËe D

BaËina C

PloËe C

Blato C

DubrovaËko primorje D

Slano A

Janjina D

DraËe C

Janjina C

Sreser C

Konavle D

Cavtat A

Molunat C

Lastovo D

Lastovo C

Lumbarda B

Mljet D

Goveπari A

Pomena A

Saplunara B

OrebiÊ D

Loviπte B

OrebiÊ A

Trstenik C

Viganj C

Slivno D

Blace C

Duboka C

Klek B

Komarna C

Smokvica C

Ston D

Brijesta C

Broce C

Luka C

Metohija C

PutnikoviÊ C

Ston C

©uljana C

Trpanj D

Trpanj A

Vela Luka A

Æupa DubrovaËka D

Mlini A

XX. ME–IMURSKA ÆUPANIJA

TURISTI»KO MJESTO


»akovec D

»akovec C

Mursko SrediπÊe D

Prelog D

Kotoriba D

NedeliπÊe D

Sveti Martin na Muri D

©trigova D

XXI. GRAD ZAGREB

TURISTI»KO MJESTO


Grad Zagreb C

Zagreb A

RaËunovodstvo


Kada se ustanovi razred i skupina u koju pravna ili fiziËka osoba pripada, tada se oËitava stopa iz sljedeÊih tablica:

STOPE ZA DJELATNOST UGOSTITELJSTVA I OSTALO (Ël. 12. Zakona)

Razred turistiËkog mjesta

STOPE ZA DJELATNOST TRGOVINE (Ël. 13. Zakona)Razred turistiËkog mjesta

2.6. Kako izraËunati osnovicu za obraËun turistiËke ËlanarineOsnovica za obraËun Ëlanarine pravne osobe jest ukupni prihod

ostvaren djelatnostima odreenim Zakonom. Ukupni prihod Ëine svi prihodi koje je pravna i fiziËka osoba duæna iskazati u raËunu dobiti i gubitka, prema Ël. 18. Zakona o raËunovodstvu. Navedena se osnovica umanjuje za onaj dio ukupnog prihoda koji je ostvaren u poslovnim jedinicama koje se nalaze izvan turistiËkog mjesta u kojem je sjediπte pravne i fiziËke osobe. Osnovica za obraËun Ëlanarine za fiziËke osobe-obrtnike, su ukupni primici iskazani u Knjizi primitaka i izdataka umanjeni za naplaÊeni porez na dodanu vrijednost sadræan u prodanim proizvodima i uslugama. Za obraËun Ëlanarine pravne i fiziËke osobe koja obavljaju viπe djelatnosti za koje su duæne plaÊati Ëlanarinu, osnovica je ukupan prihod za svaku od tih djelatnosti.

Prema Ël. 10., st. 5. Zakona, pravna i fiziËka osoba moæe Ëlanarinu platiti i primjenom stope propisane za djelatnost koju obavlja u veÊem obujmu u odnosu na ostale djelatnosti za koje je upisana u upisnik trgovaËkog suda ili nadleænog æupanijskog ureda, na ukupno ostvareni prihod, ako je za nju to povoljnije. O tome je duæna, prema Ël. 19., st. 4. Zakona, obavijestiti Poreznu upravu do 10. sijeËnja 2005. godine.

Skupina A B C DPrva 0,25 0,23 0,20 0,18Druga 0,20 0,18 0,15 0,13TreÊa 0,15 0,13 0,10 0,08

Skupina A B C D

Prva 0,05 0,048 0,043 0,040

Druga 0,04 0,038 0,035 0,033

TreÊa 0,03 0,028 0,025 0,023

»etvrta 0,02 0,013 0,010 0,010

SLU»AJOBVEZNIK PLA∆ANJA »LANARINE

OBAVLJA VIŠE DJELATNOSTI U JEDNOM MJESTU

OBVEZNIK OBAVLJA VIŠE DJELATNOST I U DRUGIM MJESTIMA

ZA NEKE DJELATNOSTI JE PROPISANO PLA∆ANJE TURISTI»KE »LANARINE, A

ZA NEKE NIJE

TuristiËku Ëlanarinu je potrebno plaÊati samo na prihod ostvaren od djelatnosti za koju je obveznik plaÊanja Ëlanarine

»lanarinu je potrebno plaÊati samo na prihod ostvaren od djelatnosti za koju je obveznik plaÊanja Ëlanarine i to na pri-hod ostvaren u svakom mjestu, te po stopi koja se odnosi na pojedinu djelatnost utvrËenu za razred u koju je mjesto gdje se obavlja djelatnost razvrstano

ZA SVAKU DJELATNOST JE PROPISANO PLA∆ANJE »LANARINE

Potrebno je utvrditi prihode ostvarene od svake djelatnosti zasebno i za svaku djelat-nost zasebno obraËunati Ëlanarinu

Potrebno je utvrditi prihode ostvarene od svake djelatnosti zasebno i za svaku djelatnost zasebno obraËunati Ëlanarinu i to na prihod ostvaren u svakom mjestu, te po stopi koja se odnosi na pojedinu djelatnost utvrenu za razred u koju je mjesto gdje se obavlja djelatnost razvrstano. Meutim, ako mu se više isplati, obveznik može odluËiti plaÊati Ëlanarinu na ukupni prihod od svih djelatnosti po stopi propisanoj za pretežitu djelatnost, ali o tome mora obavijestiti Poreznu upravu najkasnije do 10. sijeËnja.

OBVEZNIKKOME SE PODNOSI I KOJE JE DOKUMENTACIJA POTREBNA

ROK PODNOŠENJA

Pravne osobe i podružnice stranih pravnih osoba

Podnosi se:• Ispostavi Porezne uprave

nadležnoj prema svom sjedištu Potrebni dokumenti:• Prijava poreza na dobit • Dokaz o uplati razlike Ëlanarine• Razradu obraËuna za svaku

djelatnost, sjedište i poslovnu jedinicu za svako turistiËko mjes-to u kojem obavljaju djelatnost

Najkasnije do 30. travnja 2005. godine

FiziËke osobe

Podnosi se:• Ispostavi Porezne uprave

nadležnoj prema svom prebivalištu

Potrebni dokumenti:• Prijava poreza na dohodak • Dokaz o uplati razlike Ëlanarine• Razradu obraËuna za svaku

djelatnost, sjedište i poslovnu jedinicu za svako turistiËko mjes-to u kojem obavljaju djelatnost

Najkasnije do 28. veljaËe 2005. godine

2.7. KonaËni obraËun turistiËke ËlanarineKonaËni obraËun Ëlanarine podnosi se na obrascu TZ, a u Tablici 2 dajemo pregled rokova i potrebnih dokumenata za njegovu

dostavu.

Tablica 2.PREGLED ROKOVA ZA DOSTAVU OBRASCA TZ I POTREBNE DOKUMENTACIJE

Tablica 1.PRIMJERI MOGU∆IH SLU»AJEVA U PRAKSI

RaËunovodstvo


KAKO ISPUNITI OBRAZAC TZ ?

Uputom je propisano popunjavanje obrasca TZ. U obrazac TZ treba unijeti sve podatke koji se obrascem traæe, a to su:

I. OP∆I PODACI1. Naziv ispostave PodruËnog ureda Porezne uprave nadleæne prema sjediπtu pravne odnosno prebivaliπtu fiziËke osobe. Za podruænice

(poslovne jedinice) stranih pravnih osoba nadleæna je ispostava prema sjediπtu podruænice (poslovne jedinice);2. Naziv pravne osobe te matiËni broj dodijeljen od Dræavnog zavoda za statistiku (7 znamenaka), odnosno ime i prezime fiziËke osobe,

te jedinstveni matiËni broj graana (13 znamenaka). Podruænice stranih pravnih osoba upisuju naziv i sistemski broj (13 znamenaka) koji im dodjeljuje Porezna uprava;

3. Adresa sjediπta pravne osobe odnosno prebivaliπta fiziËke osobe ili adresa sjediπta podruænice strane pravne osobe (mjesto, ulica i k. br.) te πifra opÊine sjediπta/prebivaliπta;

4. Naziv djelatnosti koju pravna ili fiziËka osoba obavlja u veÊem opsegu u odnosu na ostale djelatnosti za koje je upisana u registar trgovaËkog suda ili nadleænog æupanijskog ureda, te πifra djelatnosti prema Odluci o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti.

II. PODACI ZA KONA»NI OBRA»UN »LANARINE ZA 2004. GODINU I UTVR–IVANJE PREDUJMA »LANARINE ZA 2005. GODINU

Tablica 3.

2.7.1. Primjeri konaËnog obraËuna Ëlanarine turistiËkim zajednicama

1. Primjer konaËnog obraËuna turistiËke Ëlanarine ako je obveznik tijekom 2004. godine plaÊao predujmove po propisanim stopama za svaku djelatnost posebno

Obveznik-pravna osoba plaÊanja turistiËke Ëlanarine ima sjediπte u gradu Rijeci, ima viπe poslovnih jedinica u kojima je ostvaren ukupni prihod od obavljanja sljedeÊih djelatnosti:

61.10. Prijevoz morem i priobaljem (prva skupina-Ël. 12. Zakona)50.50. Trgovina na malo motornim gorivima i mazivima (prva skupina-Ël. 13. Zakona)63.30. Djelatnost turistiËkih agencija i turoperatora i ostale usluge turistima (prva skupina-Ël. 12. Zakona)ObraËun bi izgledao ovako:

Tablica 4.

Poduzetnik iz ovog primjera odluËio se na plaÊanje obveze po stopama propisanim za svaku djelatnost posebno, bez obzira na to πto obavlja djelatnost na viπe mjesta i plaÊa Ëlanarinu prema mjestu obavljanja djelatnosti, on je obvezan podnijeti godiπnji obraËun u Poreznu

OBVEZNIKRed. br. 1 obrasca

TZOSNOVICA

Red. br. 2 obrasca TZ

STOPA


OBRA»UNATA SVOTA

Red. br. 4 obrasca TZUPLA∆ENI

PREDUJAM


RAZLIKA ZA UPLATU

Red. br. 6 obrasca TZRAZLIKA ZA POVRAT

Red. br. 7 obrasca TZMJESE»NI PREDUJAM ZA

NAREDNO RAZDOBLJE

Pravne osobe i podružnice stranih pravnih osoba

Ukupni prihod ostvaren djelatnos-tima odreenim Zakonom

ProsjeËna stopa ili stopa za djelatnost koju obavlja u veÊem opsegu

ObraËunata svota (red.br. 1 x red. br. 2)

Unosi se predu-jam uplaÊen u razdoblju od 1.1. do 31.12.2004.

Ako je red. br. 3 veÊi od red. br. 4, tada se ovdje upisuje dobiveni iznos (red. br. 3 - red. br. 4)

Ako je red. br. 3 manji od red. br. 4, tada se ovdje upisuje dobiveni iznos (red br. 4 - red. br. 3)

U visini 1/12 od red. br. 3, ako se obraËun sastavlja za cijelu godinu. Ako se obraËun sastavlja za kraÊe razdoblje onda se red. br. 3 podijeli s br. mjeseci za koji se sastav-lja obraËun

FiziËke osobe

Ukupni primici iz Knjige primitaka i izdataka umanjeni za naplaÊeni PDV sadržan u prodanim proizvodima i uslu-gama

ProsjeËna stopa ili stopa za djelatnost koju obavlja u veÊem opsegu

ObraËunata svota (red. br. 1 x red. br. 2)

Unosi se predu-jam uplaÊen u razdoblju od 1.1. do 31.12.2004.

Ako je red. br. 3 veÊi od red. br. 4, tada se ovdje upisuje dobiveni iznos (red. br. 3 - red. br. 4)

Ako je red. br. 3 manji od red. br. 4, tada se ovdje upisuje dobiveni iznos (red. br. 4 - red. br. 3)

U visini 1/12 od red. br. 3, ako se obraËun sastavlja za cijelu godinu. Ako se obraËun sastavlja za kraÊe razdoblje onda se red. br. 3 podijeli s br. mjeseci za koji se sastav-lja obraËun

Oznaka djelatnosti

Naziv djelatnosti Mjesto SkupinaTuristiËki

razredStopa Ukupni prihod

Obveza po obraËunu

UplaÊeni predujam u 2004.

Obveza za uplatu/povrat

1 2 3 4 5 6 7 8 (7x6) 9 10 (8-9)

61.10Prijevoz morem i priobaljem

• Rijeka (grad)• Cres (naselje)• Zadar (naselje)

Prva (Ël.12)BAA

0,230,250,25

850.000,00100.000,00250.000,00

1.955,00250,00625,00

1.200,0080,00

750,00

755,00170,00

-125,00

50.50Trg.na malo motornim gorivima i mazivima

• Rijeka (grad)• Crikvenica(naselje)

Prva (Ël. 13)

BA

0,0480,05

400.000,00250.000,00

192,00125,00

88,00160,00

104,00-35,00

63.30

Djelatnost turistiËkih agencija i turoperatora i ostale usluge turistima

• Opatija (grad)• Lovran (naselje)

Prva (Ël.12)

DA

0,180,25

1.900.000,00552.000,00

3.420,001.380,00

3.800,001.100,00

-380,00280,00

UKUPNO 4.302.000,00 7.947,00 7.178,00 769,00

RaËunovodstvo


upravu gdje podnosi i prijavu poreza na dobit zakljuËno do 30. travnja 2005. godine. Uz prijavu i obraËun TZ, duæan je priloæiti i dokaz o uplati razlike Ëlanarine po konaËnom obraËunu. Ovaj obveznik moæe zatraæiti povrat Ëlanarine ili eventualnu preplatu moæe uraËunati u sljedeÊe razdoblje plaÊanja Ëlanarine.

Takoer, obveznik je duæan pravilno obraËunati i u redni broj 2 obrasca TZ unijeti prosjeËnu stopu prema sljedeÊoj formuli:

ProsjeËna stopa = (iznos obraËunane Ëlanarine/iznos ukupnog prihoda) x 100

= (7.947,00/4.302.000,00) x 100 = 0,18472803347

Podatke u obrascu TZ treba iskazati kako slijedi:

2. Primjer obraËuna turistiËke Ëlanarine ako je obveznik tijekom 2004. godine plaÊao predujmove po propisanim sto-pama za djelatnost od koje ostvaruje najviπe prihoda

Ovu problematiku pokazat Êemo takoer na prethodnom pri-mjeru.

Kao πto je vidljivo u prethodnom primjeru poduzetnik je najviπe prihoda ostvario od djelatnosti turistiËkih agencija i turoperatora i ostalih usluga turistima i to na podruËju grada Opatije. Za navedenu djelatnost i mjesto plaÊao bi doprinos po propisanoj stopi D od 0,18%.

ObraËun bi izgledao ovako:

4.302.000,00 x 0,18% = 7.743,60 kn

Obrazac TZ izgledao bi ovako:

Dakle obveznik moæe odabrati ovaj naËin plaÊanja Ëlanarine, jer je za njega povoljniji.

2.8. MjeseËni predujmovi u 2005. godini

»lankom 20. Zakona propisano je da pravne i fiziËke osobe plaÊaju mjeseËni predujam u visini jedne dvanaestine osno-vice po obraËunu poslovnog rezultata za prethodnu godinu. Predujam tako dobivenog iznosa, poveÊava se za eskontnu stopu HNB, propisanu za mjesec za koji je plaÊa Ëlanarina. Godiπnja stopa HNB iznosi 4,50% (Nar. nov. br. 120/02.).

Obveznicima koji poËinju obavljati djelatnost, plaÊanje predujma turistiËke Ëlanarine do prvog podnoπenja obraËu-na poslovnog rezultata utvruje Porezna uprava na temelju procjene ostvarenja ukupnog prihoda. Prema Ël. 20. Zakona, procijenjeni ukupni prihod Porezna uprava utvruje prema ostvarenom financijskom rezultatu po isteku tri mjeseca poslovanja.

Prema Ël. 17. Zakona, pravna i fiziËka osoba Ëlanarinu plaÊa na podruËju opÊine, grada ili Grada Zagreba, u kojem ima sjediπte, a za poslovne jedinice na podruËju opÊine ili grada gdje je sjediπte poslovne jedinice.

Obveznici koji djelatnost obavljaju bez poslovne prostorije, Ëlanarinu plaÊaju na podruËju opÊine, grada ili Grada Zagreba, gdje obavljaju djelatnost.

2.9. Uplatni raËuni za Ëlanarinu turistiËkim zajednicamaPrema Naredbi o naËinu uplaÊivanja prihoda proraËuna,

obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2005. godini (Nar. nov., br. 203/03), obveznici uplaÊuju Ëlanarinu do posljednjeg dana u mjesecu za tekuÊi mjesec u korist raËuna grada/opÊine, odnosno turistiËkog mjesta u kojemu je sjediπte turistiËke zajednice.

RaËunovodstvo


1001005-brojËana oznaka grada/opÊine, odnosno turistiËkog mjesta u kojem je sjediπte turistiËke zajednice

Napomena: popis svih gradova/opÊina sa pripadajuÊim uplat-nim raËunima za plaÊanje Ëlanarine turistiËkim zajednicama, objavili smo u RiPup-u br. 1/05 u zasebnom prilogu.

Naziv raËuna: »lanarina turistiËkim zajednicama Poziv na broj - pravne osobe: 05 MB (8 znamenki s vodeÊom 0)

Poziv na broj - fiziËke osobe: 05 MBG (13 znamenki)

3. KNJIGOVODSTVENO EVIDENTIRANJE »LANARINE TURISTI»KIM ZAJEDNICAMA

Knjiæenje uplate doprinosa za turistiËku Ëlanarinu za 2004. godini:

Knjiæenje uplate razlike u 2005. godini:

U sluËaju da je tijekom godine uplaÊeno viπe predujmova (prim-jerice 9.000,00 kn) nego πto je obveza, tada bi knjiæenje izgledalo ovako:

OPIS KON TO DU GU JE PO TRA ÆU JE1) UplaÊeni predujmovi u 2004. god. doprinosa za turistiËku Ëlanarinu Æiro-raËun 1000 7.178,00Doprinos za turistiËku Ëlanarinu 4464 7.178,00 2) Obveza uplate razlike doprinosa za turistiËku Ëlanarinu za 2004. god. Obveza za turistiËku Ëlanarinu 2641 769,00Doprinos za turistiËku Ëlanarinu 4464 769,00

OPIS KON TO DU GU JE PO TRA ÆU JE1) UplaÊeni predujmovi u 2004. god. doprinosa za turistiËku Ëlanarinu Æiro-raËun 1000 9.000,00Doprinos za turistiËku Ëlanarinu 4464 9.000,00 2) Potraæivanje za preplaÊeni iznos doprinosa za turistiËku Ëlanarinu Potraæivanje za turistiËku Ëlanarinu 1633 1.053,00 Doprinos za turistiËku Ëlanarinu 4464 -1.053,00

OPIS KON TO DU GU JE PO TRA ÆU JE1) UplaÊena razlika za 2004. god. Æiro-raËun 1000 769,00Obveza za turistiËku Ëlanarinu 2641 769,00

RiPup I U 2005. GODINI

S VAMA

OBNOVITE SVOJU PRETPLATU I PREPORU»ITE

NAS SVOJIM KOLEGAMA

Godiπnjom pretplatom dobivate i 3 knjige gratis te pravo na neograniËen broj telefonskih savjeta

www.ripup.hrKnjige izlaze

iz tiskakrajem

veljaËe 2005.

RaËunovodstvo


1. OBVEZNICI PLA∆ANJA DOPRINOSA I »LANARINE HGK

Obveznici plaÊanja doprinosa i Ëlanarine Hrvatskoj gospodar-skoj komori (u nastavku teksta: HGK), sukladno Ël. 2. Zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori (Nar. nov., br. 66/91 i 73/93), su sve pravne osobe i fiziËke osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost sa sjediπtem na podruËju Republike Hrvatske. Pravne osobe pos-taju Ëlanice HGK upisom u sudski registar, a fiziËke osobe preko svojih udruæenja odnosno saveza.

Visina doprinosa i Ëlanarine za 2004. godinu propisana je Odlukom o financiranju Hrvatske gospodarske komore u 2004. godini (Nar. nov., br. 203/03).

2. DOPRINOS ZA HGK U 2004.

Godiπnja obveza doprinosa za HGK za 2004. godinu Ëini UKUPAN PRIHOD iskazan u RaËunu dobiti i gubitka za 2002. godinu po-mnoæen sa stopom 0,01%. Tijekom 2004. godine obveznici su bili duæni 1/12 od utvrene godiπnje obveze doprinosa uplaÊivati mjeseËno.

Primjerice, druπtvo je u 2002. iskazalo prihode u iznosu 1.000.000,00 kn. Godiπnja obveza doprinosa za HGK u 2004. iznosila je 100,00 kn (1.000.000,00 x 0,01%), a mjeseËna obveza 8,33 kn (100,00/12).

Doprinos za HGK u 2004. god. uplaÊivao se je do posljednjeg dana u mjesecu za tekuÊi mjesec, na sljedeÊi raËun:

Naziv raËuna: Doprinos za obavljanje javnih ovlasti HGKUplatni raËun: 1001005-1700052783Poziv na broj:

05 MB (8 znamenki s vodeÊom nulom) - 001- mj. i god. (4 znamenke)

Primjer knjiæenja u 2004:

3. »LANARINA ZA HGK U 2004.

»lanarina za HGK plaÊa se mjeseËno u pauπalnom iznosu, ovisno o veliËini poduzetnika. VeliËina poduzetnika odreuje se na temelju klasifikacije iz Zakona o raËunovodstvu (Nar. nov., br. 90/92).

Visina mjeseËne Ëlanarine u 2004. godini, s obzirom na veliËinu poduzetnika, iznosila je za:

• male poduzetnike 55,00 kuna,

• srednje poduzetnike 1.500,00 kuna,

• velike poduzetnike 5.500,00 kuna.

»lanarina za HGK u 2004. uplaÊivala se je do posljednjeg dana u mjesecu za tekuÊi mjesec, na sljedeÊi raËun:

Naziv raËuna: »lanarina HGKUplatni raËun: 1001005-1700052620 Poziv na broj:

05 MB (8 znamenki s vodeÊom nulom) - posebna oznaka - mj. i god. (4 znamenke)

Posebna oznaka: 002 - mali poduzetnici, 003 - srednji poduzetni-ci, 004 - veliki poduzetnici.

Primjer knjiæenja u 2004. (mali poduzetnik):

4. PLA∆ANJE »LANARINE I DOPRINOSA HGK KOD NOVOOSNOVANIH PODUZETNIKA I PODUZETNIKA U LIKVIDACIJI I STE»AJU, TE KOD STATUSNIH PROMJENA

Poduzetnici koji su osnovani i upisani u sudski registar u 2003. i 2004. godini bili su duæni plaÊati samo pauπalni iznos Ëlanarine za HGK, i to u iznosu 55,00 kn mjeseËno.

Poduzetnici za koje je pokrenut likvidacijski steËajni postupak, likvidacija, koji su u mirovanju ili koji su pripojeni drugom pravnom subjektu, duæni su platiti svoja dospjela dugovanja po osnovi Ëlanarine i doprinosa za financiranje HGK, do trenutka otvaranja navedenog steËajnog postupka, odnosno pokretanja postupka likvidacije, donoπenja rjeπenja o pripajanju druπtva ili odluke o mirovanju.

5. JE LI POTREBNO RADITI GODI©NJI OBRA»UN »LANARINE I DOPRINOSA ZA HGK ZA 2004.?

S obzirom da je veÊ na poËetku 2004. godine bila poznata godiπnja obveza za plaÊanje Ëlanarine i doprinosa za HGK, nije potrebno raditi godiπnji obraËun.

DOPRINOS I »LANARINA ZA HGK U 2004.

OPIS KON TO DU GU JE PO TRA ÆU JE1) Obveza za doprinos HGK u 2004.Obveza za doprinos i Ëlanarinu HGK 2640 100,00Doprinos i Ëlanarina HGK 4461 100,00 2) Uplata mjeseËne obveze za doprinos HGK u 2004. Æiro raËun 1000 8,33Obveza za doprinos i Ëlanarinu HGK 2640 8,33

OPIS KON TO DU GU JE PO TRA ÆU JE1) Obveza za doprinos HGK u 2004.Obveza za doprinos i Ëlanarinu HGK 2640 660,00Doprinos i Ëlanarina HGK 4461 660,00 2) Uplata mjeseËne obveze za doprinos HGK u 2004. Æiro raËun 1000 55,00Obveza za doprinos i Ëlanarinu HGK 2640 55,00

Centar za raËunovodstvo i financije za svog klijenta objavljuje:

VLASNICI (»LANOVI) TRGOVA»KIH DRU©TAVA ZA PRUÆANJE RA»UNOVODSTVENIH USLUGA!

UKOLIKO STE ZAINTERESIRANI ZA PRODAJU UDJELA U SVOM TRGOVA»KOM DRU©TVU UZ MOGU∆NOST NASTAVLJANJA RADNOG ODNOSA U ISTOM, MOLIMO DA NAM SE JAVITE.

VA©E CIJENJENE PONUDE S OSVRTOM NA SADA©NJE POSLOVNE AKTIVNOSTI, KOMERCIJALNE UVJETE POSLOVANJA,

REZULTATE RADA KAO I OSTALO ©TO SMATRATE VAÆNIM, MOLIMO PO©ALJITE NA ADRESU:

CENTAR ZA RA»UNOVODSTVO I FINANCIJE Pierottijeva 1, 10000 Zagreb

s naznakom “PONUDA ZA PRODAJU”

ROK ZA PODNO©ENJE PONUDA JEDO 28. VELJA»E 2005. GODINE.

ZAJAM»ENA JE PROFESIONALNA I OSOBNA ETIKA. PONUDE NA ZAHTJEV VRA∆AMO.

RaËunovodstvo


Obveza plaÊanja naknada za πume propisana je Zakonom o πumama (Nar. nov., br. 52/90 - proËiπÊeni tekst do 160/04 - u na-stavku teksta: Zakon).

Razlikujemo Ëetiri vrste naknada za πume, ovisno o obveznicima obraËuna, i to:

• Naknada za koriπtenje opÊekorisnih funkcija πuma,• Naknada za jednostavnu bioloπku reprodukciju πuma,• Naknada za proπirenu bioloπku reprodukciju πuma i• ©umski doprinos.

1. NAKNADA ZA KORI©TENJE OP∆EKORISNIH FUNKCIJA ©UMA

»lankom 70. Zakona propisano je da SVE PRAVNE OSOBE koje na teritoriju Republike Hrvatske obavljaju privrednu djelat-nost, osim poduzeÊa za πume i pravnih osoba koje gospodare πumama, plaÊaju ovu naknadu. FiziËke osobe koji su obveznici poreza na dobit, ne plaÊaju naknadu za koriπtenje opÊekorisnih funkcija πuma s obzirom da nisu pravne osobe.

Naknada se plaÊa u visini od 0,07% od ostvarenog UKUPNOG PRIHODA za razdoblje od 1. sijeËnja do 31. prosinca 2004. godine. Iznimno, u osnovicu za izraËun naknade za koriπtenje opÊekorisnih funkcija πuma ne ulaze prihodi od ukinutih rezerviranja te prihodi od naplaÊenih otpisanih potraæivanja, i to prema stajaliπtu Ministarstva financija od 11.5.2004. (Klasa: 410-01/04-01/459, Ur. broj: 513-07/01-04-5) u kojem se navodi:

"… prihodi nastaju i iskazuju se u raËunovodstvu poslovnog subjekta kao rezultat prodaje proizvoda, robe, usluga te ustu-panje imovine drugima na uporabu uz naknadu, odnosno rezultiraju poveÊanjem gospodarstvene koristi poduzetnika. Ukidanje rezer-viranja evidentira se kao prihod, ali to nije prihod koji dovodi do stvarnih poveÊanja gospodarstvenih koristi, veÊ je ispravak rashoda koji su bili iskazani u razdoblju prije nego πto su stvarno nastali, odnosno prihodi su, u tom sluËaju, obraËunska kategorija kojom se ispravljaju rashodi prethodnog obraËunskog razdoblja. Zato sma-tramo da prihodi od ukidanja rezerviranja ne ulaze u osnovicu za obraËun komorskog doprinosa te obraËun naknada za koriπtenje opÊekorisnih funkcija πuma.

Druga grupa prihoda jesu naplaÊena otpisana potraæivanja. Radi se prihodima koji su u nekom poreznom razdoblju bili evidentirani kao prihodi od prodaje, a zbog nemoguÊnosti naplate potraæivanja bili su otpisani, tj. evidentirani kao rashod. Ako ih se naknadno naplati, evidentira ih se ponovo kao prihod. Prema tome, ako ih se ne bi iskljuËilo iz osnovice za obraËun komorskog doprinosa i naknade za koriπtenje opÊekorisnih funkcija πuma, na istu osnovicu plaÊala bi se davanja dva puta.

Slijedom navedenog, u osnovicu za obraËun i plaÊanje doprinosa Hrvatskoj gospodarskoj komori te naknade za koriπtenje opÊekoris-nih funkcija πuma, ne ulaze prihodi od ukinutih rezerviranja te pri-hodi od naplaÊenih otpisanih potraæivanja; sa kojim stajaliπtem su suglasni Hrvatske πume i Hrvatska gospodarska komora."

Navedena naknada uplaÊuje se tromjeseËno i po zavrπnom raËunu.

Rok za plaÊanje razlike utvrene obraËunom jednak je roku za predaju financijskih izvjeπtaja (najkasnije do 30. travnja 2005. godine).

Naziv raËuna: Naknada za koriπtenje opÊekorisnih funkcija πuma

Uplatni raËun: 1001005-1700055099

Poziv na broj: 05 MB (8 znamenki s vodeÊom nulom) - godina na koju se odnosi uplata (4 znamenke)

U nastavku dajemo primjer izraËuna i knjiæenja naknade za koriπtenje opÊekorisnih funkcija πuma.

OBRA»UN NAKNADE ZA KORI©TENJEOP∆EKORISNIH FUNKCIJA ©UMA

Knjiæenje u 2004:

Knjiæenje u 2005:

2. NAKNADA ZA JEDNOSTAVNU BIOLO©KU REPRODUKCIJU ©UMA

Prema Ël. 68. Zakona, PODUZE∆A ZA ©UME I PRAVNE OSOBE KOJE GOSPODARE ©UMAMA izdvajaju sredstva za jednostavnu bioloπku reprodukciju πuma iz ukupnog prihoda.

Osnovica za izdvajanje sredstava je prihod ostvaren od prodaje drveta i vrijednosti drveta upotrijebljenog za vlastite potrebe i to najmanje:

• u jednodobnim πumama 20%• u raznodobnim πumama 15%• u πumama na podruËju krπa 15%.

Navedena naknada uplaÊuje se na sljedeÊi naËin:Naziv raËuna: Sredstva za jednostavnu bioloπku reprodukciju

πumaUplatni raËun: 1001005-1700055146

Poziv na broj: 05 MB (8 znamenki s vodeÊom 0)

Bitno je napomenuti da obrazac godiπnjeg obraËuna izdvajanja ovih sredstava nije propisan, no obveznici ga mogu izraditi na isti naËin kao i u prethodnom primjeru.

NAKNADE ZA ©UME ZA 2004.

R.b. OPIS IZ NOS1. Ukup ni pri hod 2.500.000,00 kn2. Sto pa (0,07%) 0,00073. Iz nos obra Ëu na te nak na de (r.b.1 x r.b.2) 1.750,00 kn4. Upla Êe no ti je kom 2004. 1.650,00 kn5. Raz li ka za upla tu (r.b. 3. - r.b. 4.) 100,00 kn

OPIS KON TO DU GU JE PO TRA ÆU JE1) Upla Êe ni pre duj mo vi nak na de u 2004. god. za op Êe ko ris ne funk ci je πu ma Æi ro-raËun 1000 1.650,00Nak na da za op Êe ko ris ne funk ci je πu ma 4466 1.650,00 2) Ob ve za upla te raz li ke nak na de za op Êe ko ris ne funk ci je πu ma za 2004. god. Ob ve za za nak na du za op Êe ko ris ne funk ci je πu ma 2643 100,00Nak na da za op Êe ko ris ne funk ci je πu ma 4466 100,00

OPIS KON TO DU GU JE PO TRA ÆU JE1) Upla Êe na raz li ka za 2004. Æi ro-raËun 1000 100,00Ob ve za za nak na du za op Êe ko ris ne funk ci je πu ma 2641 100,00

RaËunovodstvo


3. IZDVAJANJE SREDSTAVA ZA PRO©IRENU BIOLO©KU REPRODUKCIJU ©UMA

Temeljem Ël. 68. Zakona, PODUZE∆A ZA ©UME izdvajaju na svoj poseban raËun sredstva za ostvarivanje program proπirene bioloπke reprodukcije πuma u visini od 3% od vrijednosti prodanog drveta.

Osnovica za obraËun je prihod ostvaren od prodaje drvetaNavedena sredstva uplaÊuju se na sljedeÊi naËin:

Naziv raËuna: Sredstva za proπirenu bioloπku reprodukciju πuma

Uplatni raËun: 1001005-1700055355

Poziv na broj: 05 MB (8 znamenki s vodeÊom 0)

U nastavku dajemo primjer izraËuna naknade za proπirenu bioloπku reprodukciju πuma:

4. ©UMSKI DOPRINOS

Sukladno Ël. 70a. Zakona, GRA–ANIMA I PRAVNIM OSOBAMA KOJE PRODAJU PROIZVODE ISKORI©TAVANJA ©UMA propi-sano je plaÊanje πumskog doprinosa po stopi od 2,5% od prodajne cijene proizvoda.

©umski doprinos uplaÊuje se na sljedeÊi naËin.RaËun: u korist æiro-raËuna grada/opÊine na Ëijem je podruËju

obavljena sjeËa πume

Poziv na broj - pravne osobe: 21 7714 - MB (8 znamenki s vodeÊom nulom)

Poziv na broj - fiziËke osobe: 22 7714 - MBG (13 znamenki)

U nastavku dajemo primjer izraËuna πumskog doprinosa:

R.b. OPIS IZ NOS1. Ukup ni pri hod od pro da je drve ta 500.000,00 kn2. Sto pa (3%) 0,033. Iz nos obra Ëu na te nak na de (r.b. 1 x r.b. 2) 15.000,00 kn4. Upla Êe no ti je kom 2004. 12.500,00 kn5. Raz li ka za upla tu (r.b. 3. - r.b. 4.) 2.500,00 kn

R.b. OPIS IZ NOS1. Ne to pro daj na ci je na bez PDV-a 400.000,00 kn2. PDV (22 %) 88.000,00 kn3. Ukup na pro daj na ci je na sa PDV-om 488.000,00 kn4. Sto pa (2,5 %) 0,0255. Iz nos obra Ëu na te nak na de (r.b. 3 x r.b. 4) 12.200,00 kn

RaËunovodstvo


1. ©TO SE SMATRA MINERALNIM SIROVINAMA

Sukladno odredbama Zakona o rudarstvu (Nar. nov., br. 190/03 - proËiπÊeni tekst; u nastavku teksta: Zakon) i sukladno Odluci o naknadi za eksploataciju mineralnih sirovina (Nar. nov., br. 104/96, 127/99, 31/02 i 101/04; u nastavku teksta: Odluka) odreena je obveza obraËuna i plaÊanja naknade za eksploataciju, te sredstva za istraæivanje mineralnih sirovina.

Prema navedenom Zakonu, mineralnim sirovinama smatraju se:

1. energetske mineralne sirovine - sve vrste fosilnog uglje-na, ugljikovodici u Ëvrstom, tekuÊem ili plinovitom stanju, sve vrste bituminoznih i uljnih stijena, ostali plinovi koji se nalaze u zemlji i radioaktivne mineralne sirovine,

2. mineralne sirovine iz kojih se mogu proizvoditi metali i njihovi spojevi,

3. nemetalne mineralne sirovine - grafit, sumpor, magnezit, fluorit, barit, azbest, tinjac, fosfat, gips, kalcit, kreda, ben-tonitna glina, kremen, kremeni pijesak, kaolin, keramiËka i vatrostalna glina, feldspat, talk, tuf, sirovine za proizvod-nju cementa i vapna, te karbonatne i silikatne sirovine za industrijsku preradu,

4. arhitektonsko-graevni kamen,5. sve vrste soli i solnih voda,6. mineralne i geotermalne vode iz kojih se mogu pridobi-

vati mineralne sirovine ili koristiti akumulirana toplina u energetske svrhe, osim mineralnih i termalnih voda koje se koriste u ljekovite, balneoloπke i rekreativne svrhe ili kao vode za piÊe,

7. tehniËko-graevni kamen, graevni pijesak i πljunak te ciglarska glina.

2. OBVEZNICI PLA∆ANJA NAKNADE

Obveznici plaÊanja i obveznici izdvajanja sredstava za istraæivanje mineralnih sirovina su trgovaËka druπtva i obrtnici koji su stekli pravo (koncesiju) na istraæivanje ili na eksploa-taciju mineralnih sirovina na odreenom podruËju na osnovi odobrenja organa uprave nadleænog za poslove rudarstva.

Eksploatacija mineralnih sirovina dopuπtena je samo unutar eksploatacijskog polja na temelju rjeπenja koje izdaje Ministarstvo gospodarstva, osim za naftu i plin.

3. OSNOVICA ZA NAKNADU

Prema Ël. 11. Zakona, osnovica za naknadu je ukupan prihod ostvaren prodajom mineralnih sirovina. Ako obveznik sirovine ne prodaje veÊ ih koristi kao oplemenjene, preraene ili na drugi naËin upotrijebljene u vlastitom procesu proizvodnje (primje-rice πljunËara, cementara, naftna industrija i sl.), kao osnovica za obraËun uzet Êe se knjigovodstvena vrijednost iskoriπtenih sirovina u vlastitom proizvodnom procesu.

Visina naknade za eksploataciju mineralnih sirovina iznosi 2,6% od ukupnog prihoda ostvarenog prodajom.

Sukladno toËki II. Odluke za mineralne i geotermalne vode iz kojih se mogu dobivati mineralne sirovine ili koris-titi akumulirana toplina u energetske svrhe visina naknade za navedene sirovine se od 21. srpnja 2004. utvruje primjenom stope od 2,6% (do 20. srpnja 2004. iznosila je 1,0%).

TrgovaËka druπtva i obrtnici koji obavljaju djelatnost rudarstva a ukupni prihod ostvaruju prodajom oplemenjene, preraene ili na drugi naËin upotrijebljene mineralne sirovine plaÊaju naknadu u iznosu od 2,6% na knjigovodstvenu vrijednost izvaenih koliËina mineralnih sirovina iz leæiπta.

Naknada za eksploataciju svih mineralnih sirovina obraËu-nava se najmanje kvartalno i tada dospijeva 15. dana narednog kvartala u korist raËuna grada/opÊine za redovno poslovanje na Ëijem se podruËju ostvaruje pravo eksploatacije. U pozivu na broj odobrenja pravne osobe upisuju u pretpolje broj modela 21, a u polje oznaku 5827 i matiËni broj (8 znamenki). U pozivu na broj odobrenja fiziËke osobe upisuju u pretpolje broj modela 22, a u polje oznaku 5827 i MBG (13 znamenki).

PodruËja posebne dræavne skrbiSukladno toËki III. Odluke, na podruËjima posebne dræavne

skrbi naknada za eksploataciju nafte i plina te ostalih mineralnih sirovina iznosi 1%, dok naknada za eksploataciju mineralnih i geotermalnih voda iz kojih se pridobivaju mineralne sirovine ili koristi akumulirana toplina u u energetske svrhe iznosi 0,5%.

Zakon o posebnim podruËjima dræavne skrbi (Nar. nov., br. 26/03.-proËiπÊeni tekst) u Ël.16. propisuje da se na podruËjima posebne dræavne skrbi naknada za iskoriπtavanje nafte i plina plaÊa po stopi od 5%, a za ostale mineralne sirovine u rasponu do 5% ukupnog prihoda ostvarenog njihovom prodajom.

Za podruËja prve, druge i treÊe skupine podruËja posebne dræavne skrbi stopa iznosi 2,6% od ukupnog prihoda ostva-renog prodajom mineralnih sirovina.

Naknada se uplaÊuje u korist raËuna grada/opÊine prema Zakonu o podruËjima posebne dræavne skrbi. U pozivu na broj odobrenja pravne osobe upisuju u pretpolje broj modela 05, a u polje matiËni broj (8 znamenki). U pozivu na broj odobrenja fiziËke osobe upisuju u pretpolje broj modela 12, a u polje MBG (12 znamenki).

4. SREDSTVA ZA ISTRAÆIVANJE MINERALNIH SIROVINA

Prema Ël. 13. Zakona, radi obnavljanja i odræavanja rezervi mineralnih sirovina trgovaËko druπtvo i obrtnik moraju istodobno s eksploatacijom obavljati i istraæivanje mineralnih sirovina.

Za navedeno istraæivanje obveznici izdvajaju najmanje 3% od ukupnog prihoda ostvarenog prodajom mineralne sirovine. Obveznici mogu odluËiti izdvajati ova sredstva i po veÊoj stopi.

NAKNADA ZA EKSPLOATACIJU I IZDVAJANJE SREDSTAVA ZA

ISTRAÆIVANJE MINERALNIH SIROVINA

Documents

OBRA»UN »LANARINA, DOPRINOSA, NAKNADA I …podnosi jedan Obrazac SR prema svom sjediπtu ili uobiËajenom boraviπtu. 4. UPLATNI RA»UNI ZA SPOMENI»KU RENTU Naredbom o naËinu uplaÊivanja