OBRAZAC I. - OPIS STUDIJSKOG PROGRAMA · 2018. 7. 16. · 1 Sveučilište u Rijeci • University of Rijeka Trg braće Mažuranića 10 • 51 000 Rijeka • roatia T: (051) 406-500

1

Sveučilište u Rijeci • University of Rijeka

Trg braće Mažuranića 10 • 51 000 Rijeka • Croatia T: (051) 406-500 • F: (051) 216-671; 216-091

W: www.uniri.hr • E: [email protected]

OBRAZAC I. - OPIS STUDIJSKOG PROGRAMA

Opći podaci

1. Naziv studijskoga programa Poslijediplomski doktorski studij iz područja društvenih znanosti, polje pravo

2. Nositelj studijskoga programa Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci

3. Izvoditelj studijskoga programa Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci

4. Područje studijskoga programa Društvene znanosti

5. Vrsta studijskoga programa sveučilišni

6. Razina studijskoga programa poslijediplomski (doktorski)

7. Trajanje studijskoga programa (navesti postoji li mogućnost pohađanja nastave u dijelu radnog vremena – izvanredni studij, studij na daljinu)

Studij je ustrojen tako da studentu omogući da studira ili kao redoviti student, tj. s punim radnim vremenom (full time), ili kao izvanredni student, tj. s dijelom radnog vremena (part time). Redoviti student upisuje Studij u trajanju od tri (3) godine, s mogućnošću produženja studija za jednu (1) godinu. Izvanredni student upisuje Studij u trajanju od šest (6) godina, s mogućnošću produženja za dvije (2) godine.

8. ECTS-bodovi – najmanji broj bodova potrebnih da bi student završio studijski program

Studij se sastoji od studijskih sadržaja u ukupnoj vrijednosti od najmanje 180 ECTS bodova za čije stjecanje student treba studirati (pribivati nastavi, samostalno učiti ili sl.) 25-30 sati po 1 ECTS bodu.

9. Akademski/stručni naziv koji se stječe završetkom studija

Doktor pravnih znanosti (dr. sc.)

10. Naziv i šifra kvalifikacije u Registru HKO-a za koji program zadovoljava uvjet minimalnih obaveznih ishoda učenja (ako je primjenjivo)1

-

11. Razlozi za pokretanje studija:2

Pravni fakultet u Rijeci (u daljnjem tekstu: Fakultet) je usmjeren obrazovanju pravnih stručnjaka koji će učinkovito djelovati u domaćoj praksi, ali i u predmetima s međunarodnim obilježjem. Proces diplomskog studija, poslijediplomska specijalistička usmjerenja i opredjeljenje za cjeloživotnim obrazovanjem, osnova su za uvođenje doktorskog studija. Već svojim geopolitičkim smještajem Fakultet je predodređen za intenzivnu komunikaciju s inozemstvom. To je već u početnom razdoblju njegova djelovanja usmjerilo pažnju na područja međunarodnog, regionalnog europskog i poredbenog prava, ali isto tako i na fundamentalne discipline poput teorije prava i države i ljudska prava i slobode. Ta se opredjeljenja jasno prepoznaju i u sadržajima nastavnih predmeta i posebno u specijalističkim poslijediplomskim usmjerenjima (v. u nastavku pod 1.2). Sjedište Hrvatske udruge za poredbeno pravo je od njena osnivanja na Fakultetu. Osim toga unutar Fakulteta djeluju Hrvatski centar za ljudska prava u Novom Vinodolskom i Zavod za kaznene znanosti Mošćenice, Zavod za pomorsko i prometno pravo, Zavod za europsko i usporedno pravo, Zavod za nakladničku djelatnosti, Zavod za mirenje, Zavod za građansko pravo i Zavod za pravo društava i financijsko pravo. Valja također imati u vidu da Sveučilište u Rijeci osniva u Opatiji Centar izvrsnosti iz područja prava. Fakultet je u dosadašnjem, relativno kratkom, djelovanju, ostvario vrlo intenzivnu međunarodnu suradnju. Ne samo da su provedena zajednička istraživanja, da su na Fakultetu kao predavači sudjelovali mnogi inozemni stručnjaci, nego su mnogi

1 Upis u skladu sa Zahtjevom za provjerom usklađenosti programa - čl. 34 Pravilnika o registru HKO-a (NN, 62/2014) 2 Utemeljenost studijskog programa dokazuje se u odnosu na ulogu kvalifikacije koja se steče završetkom, moguće odabrati jedan ili više razloga (potrebe tržišta rada, nastavak obrazovanja, ostale potrebe pojedinca)

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_05_62_1161.html

2




suradnici svoje poslijediplomsko obrazovanje nastavili na inozemnim sveučilištima. Osim toga studenti Fakulteta redovito i vrlo uspješno sudjeluju u međunarodnim, natjecanjima u predmetima međunarodne arbitraže i humanitarnog prava. Prvi studenti Riječkog sveučilišta iz područja društvenih znanosti koji su u okviru ERASMUS projekta bili na inozemnom fakultetu potječu s Fakulteta. Fakultet organizira pored poslijediplomskog specijalističkog studija i tečajeve iz užih područja. Nastavnici Fakulteta sudjelovali su u nastavnom procesu i istraživanjima na inozemnim sveučilištima. Neki su bili ili jesu nositelji predmeta na inozemnim sveučilištima. To je posebna dimenzija integriranosti Fakulteta u međunarodna nastojanja u području prava. Osim toga neki nastavnici aktivno sudjeluju u stvaranju novog hrvatskog prava sudjelovanjem u radnim tijelima za izradu nacrta zakonskih propisa. Na Fakultetu radi ukupno 35 doktora znanosti od kojih je 31 u znanstveno- nastavnom zvanju. Ukupno je 3 doktorata obranjeno u inozemstvu. Na drugoj ustanovi je doktoriralo ukupno 32 nastavnika i suradnika. Na Fakultetu je uposleno 6 magistara znanosti od kojih je 5 pred obranom doktorata. Osim toga na Fakultetu je 11 znanstvenih novaka koji pohađaju doktorski studij. Doktorski studij prema svojim ciljevima mora biti usmjeren prema vrhunskom znanstvenom obrazovanju iz polja prava, kompatibilan sustavima doktorskog studija u najrazvijenijim, posebno europskim akademskim sredinama i opredijeljen da razvija kreativno istraživanje u području hrvatskog, međunarodnog i poredbenog prava. Posebna komponenta koju doktorski studij mora imati je razvijanje samostalnog istraživanja njegovih polaznika i znanstveni prinos koji slijedi iz toga. Ujedno doktorski studij mora biti mjesto kritičke analize aktualnog hrvatskog i inozemnog prava. Koncepcija doktorskog studija Fakulteta detaljnije je izložena u nastavku (v. pod 2.). Doktorski studij na Fakultetu ima za najvažniji cilj obrazovati vrhunske znanstvenike iz polja prava. Ujedno doktorski studij ima za cilj postati središte u kojemu će se evaluirati pozitivno zakonodavstvo, oblikovati projekcije de lege ferenda i posebno nastojati identificirati argumente za valjanu kritičku pravnu analizu. Sve to s ekstenzivnim poredbenim i povijesnim analizama. Imajući u vidu izloženo nužno je zaključiti da se doktorskim studijem zaokružuje proces obrazovanja pravnika. Taj proces doktorskim studijem dobiva svoju posebno važnu izvorno znanstveno–istraživačku komponentu. Fakultet ne samo da postaje mjesto na kojemu se stječu vrhunska znanstveno-istraživačka znanja, nego doktorski studij postaje središte u kojemu će se kritički vrjednovati postignuća u području prava.

11.1. Potrebe tržišta rada DA

11.1.1. Naziv i šifra standarda zanimanja u HKO-u za koje program obrazuje

Nije primjenjivo.

11.1.2.Procjena svrhovitosti s obzirom na potrebe tržišta rada u javnom i privatnom sektoru (strateška utemeljenost, utemeljenost na temelju odabranih pokazatelja tržišta rada i usklađenost sa zahtjevima strukovnih udruga)3

Proces pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji donio je niz promjena koje su pred pravnu struku postavile izazov kako uobličavanja, tako i preuzimanja i primjene pravne stečevine Europske unije. Stvaranjem i prilagođavanjem novog pravnog sustava znanstvena razina se treba stalno unaprjeđivati kako bi rezultatima istraživanja omogućila i olakšala primjenu novog pravnog sustava u praksi. Stoga je svrha poslijediplomskog doktorskog studija prava na Pravnom fakultetu pridonijeti razvoju kvalitetnog znanstvenog istraživačkog rada te obrazovati mlade istraživače koji će svojim radom doprinijeti pravnoj znanosti te pravnoj profesiji u privatnom i javnom sektoru. Program Studija za cilj ima profilirati mlade istraživače koji će svojim znanjem pridonijeti razvoju pravne znanosti na visokoškolskim ustanovama i institutima te primijeniti svoja znanja kako u javnom tako i u privatnom sektoru, posebice u provođenju rezultata znanstvenih istraživanja u praksi.

11.2. Nastavak obrazovanja NE

11.2.1.Nazivi kvalifikacija više razine na kojima je moguć nastavak obrazovanja (nazivi i šifre standarda kvalifikacija u Registru HKO-a ako je primjenjivo)

Nije primjenjivo. Uspješan završetak doktorskog studija predstavlja zaokružen proces obrazovanja pravnika. Iako daljnje (post-doktorsko) obrazovanje trenutno nije dostupno na Sveučilištu u Rijeci, studenti koji su uspješno završili doktorski studij prava mogu se dalje usavršavati na mnogobrojnim postdokotorskim studijima u inozemstvu.

12. Usporedivost studijskog programa sa sličnim programima akreditiranih visokih učilišta u RH i EU (navesti i obrazložiti usporedivost dva programa, od kojih barem jedan iz EU, s programom koji se predlaže te navesti mrežne stranice programa)

3 Strateška utemeljenost se dokazuje pozivanjem na relevantne sektorske strategije i ostale strateški relevantne dokumente. Utemeljenost na temelju odabranih pokazatelja tržišta rada iskazuje se analizom trenutačne i dosadašnje ponude i potražnje, odnosno projekcijom ponude i potražnje za određenom kvalifikacijom u budućnosti (stručne podloge moguće preuzeti s HKO portala)

http://www.hkoportal.hr/

3




Program je utemeljen na načelima bolonjskog procesa izloženih u Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i u Pravilniku o studiju Sveučilišta u Rijeci. Program uzima u obzir Načela za ustanovljavanje poslijediplomskih doktorskih studija Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, primijenjenih u doktorskom programu Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Kolektivnim ugovorom za znanost i visoko obrazovanje. Program je nadahnut zamisli humboltovskog sveučilišta, koja uključuje da je zadaća sveučilišta pružiti okružje za izgradnju značaja – ne samo studenata nego i nastavnika – znanstvenim istraživanjem. Zato je središnja ustanova humboltovskog sveučilišta seminar, u kojemu i nastavnici i studenti čitaju i raspravljaju vlastite znanstvene rukopise uz tekstove velikih autora. Dok je zamisao njemačka, primijenjena je i razvijena prvenstveno od angloameričkih sveučilišta, poglavito sjevernoameričkih poslijediplomskih škola humanističkih i društvenih znanosti. Glavna je razlika angloameričkih poslijediplomskih studija prava i njihovih njemačkih parića da kod prvih student pohađa seminar i piše disertaciju, a u potonjima disertacija može biti jedinim studentovim zadatkom. Studij slijedi sjevernoameričke poslijediplomske studije prava u sljedećim pogledima: Od redovitog studenta se očekuje ispunjavanje uvjeta za dodjelu doktorata u tri godine, s produženjem dodatne godine. Očekuje se da izvanredni student, uključujući sveučilišnog asistenta koji ima redovite nastavne i/ili izvanstudijske istraživačke obveze, studira za doktorat šest do osam godina. Očekuje se da redoviti student u prvoj godini studija (izvanredni student u prvoj i drugoj godini studija) završi sljedeće:

šest jednosemestralnih predmeta podučavanih u malim skupinama studenata ili pojedinačnim konzultacijama te, iznimno (za strane studente i studente s posebnim potrebama) tri ispita;

tri objavljiva seminarska rada izrađena pod mentorstvom i javno obranjena;

održi dva predavanja;

sudjeluje u doktorskoj konferenciji, u kojoj studenti brane svoje seminarske radove, prijedloge disertacija i disertacije;

izradi pravoznanstveni članak, objavljen ili prihvaćen za objavu;

doktorsku disertaciju objavljivu kao znanstvenu monografiju, odobrenu i obranjenu. Studij u iznimnim slučajevima (studenti s posebnim potrebama, strani studenti, studenti koji su završili drugi poslijediplomski studij) slijedi izvorno njemački model stjecanja doktorata samo na temelju ispita i disertacije. Studij slijedi talijanske studije koji zahtijevaju da student provede najmanje jedan semestar u međunarodno priznatoj znanstvenoj instituciji (student s posebnim potrebama može umjesto toga objaviti dva znanstvena rada). Sljedeći zahtjevi čine studij sličnim doktorskom studiju prava Sveučilišta u Zagrebu:

pripremna faza, koja se sastoji od nastavnih predmeta i seminarskih radova, uključujući obvezatni predmet iz metodologije prava, u vrijednosti 60 ECTS;

objava znanstvenog rada;

doktorsko istraživanje koje završava objavljivom znanstvenom monografijom.

Sljedeći zahtjevi razlikuju studij od doktorskog studija prava Sveučilišta u Zagrebu;

osoba koja se prijavljuje za upis u studij već u svojoj prijavi podnosi obrazloženi prethodni prijedlog disertacije odobren od potencijalnog mentora iz reda nastavnika studija, za razliku od zagrebačkog studija, u kojemu doktorand relativno kasno tijekom studija podnosi svoj prvi prijedlog disertacije;

student upisuje samo šest predmeta u vrijednosti 30 ECTS, za razliku od zagrebačkog studenta;

svi seminarski radovi pišu se kao nacrti dijelova doktorske disertacije; nema odgovarajuće odredbe u programu zagrebačkog studija;

student ima slobodu izbora bilo kojeg ponuđenog predmeta, uz jedinu iznimku izbora metodologije pravne znanosti, dok je student zagrebačkog studija obvezan upisati većinu predmeta unutar iste discipline, kao što su međunarodno pravo ili građansko pravo;

studentu se izvodi nastava predmete čak ako se u predmet upisao samo on, dok student zagrebačkog studija može studirati samo onaj predmet u koji se upisalo više doktoranada;

zahtjev da student treba provesti najmanje semestar u međunarodno priznatoj znanstvenoj ustanovi stroži je od usporedivog zahtjeva zagrebačkog studija;

s obzirom na to da doktorska disertacija iz pravne znanosti Sveučilišta u Rijeci nosi 90 ECTS trebala bi biti obuhvatnija od doktorske disertacije iz pravne znanosti Sveučilišta u Zagrebu, koja nosi 60 ECTS.

http://www.pravo.hr http://www.kfunigraz.ac.at/

13. Usklađenost s misijom i strategijom sastavnice i Sveučilišta u Rijeci.

Sveučilište u Rijeci svojom misijom i strategijom ima cilj razviti mutlidisciplinarne studije te osigurati stalni rast kvalitete, konkurentnosti i međunarodne kompetitivnosti.

http://www.pravo.hr/

http://www.kfunigraz.ac.at/

4




Program Poslijediplomskog doktorskog studija prava je kompatibilan Strategiji Sveučilišta u Rijeci 2007. – 2013. (u daljnjem tekst: Strategija), a posebno iz slijedećih razloga:

Studij je sastavljen od jednog obveznog predmeta, a svi ostali predmeti su izborni. Izborni predmeti su izabrani prema aktualnosti pitanja koja razmatraju.

Studij je horizontalno i vertikalno prohodan. Za sve izborne predmete postoji mogućnost priznavanja položenih ispita u drugom poslijediplomskom studiju prava ali i poslijediplomskom studiju izvan toga. Vertikalna prohodnost je osigurana vrednovanjem prema modelu ECTS svakog ispita, pisanog rada i drugog prinosa pojedinog studenta.

Nositelji pojedinih kolegija su istaknuti znanstvenici.

Studij je posvećen prvenstveno istraživanju čime je Studij posve sukladan Strategiji koja smjera povećanju istraživačkih aktivnosti.

Studij je strukturiran tako da potiče na samostalni rad u konkretnom predmetu

Studij je usmjeren razvijanju mobilnosti studenata i nastavnika. Obveza je studenata na drugoj godini studijski boravak na inozemnoj ustanovi. S druge strane, nastavnici Studija ne samo da predaju u inozemstvu, nego sudjeluju u sastavljanju sveučilišnih udžbenika i procesu postizanja najviših znanstvenih stupnjeva. To je ne samo sukladno ciljevima Strategije nego je njome posebno naglašeno.

Potpisivanjem Bolonjske deklaracije 2001. godine Republika Hrvatska se nastoji uključiti u europski prostor visokog obrazovanja. Kako bi dao svoj doprinos Fakultet započinje razradu modela poslijediplomskog doktorskog studija kako bi se mogao uklopiti u europski prostor visokog obrazovanja. Osnovni ciljevi poslijediplomskog doktorskog studija su:

unaprjeđenje poslijediplomskog obrazovanja u Hrvatskoj,

postizanje usporedivosti poslijediplomskih programa sa sličnim programima u EU,

promicanje suradnje s drugim sveučilištima i institutima u zemlji i inozemstvu,

povećanje razine kvalitete znanstveno-istraživačkog rada,

specijalizacija poslijediplomskih obrazovanja,

obrazovanje doktoranata koji bi trebali biti sličnoj razini obrazovanja kao i Ph.D. u zapadnoj Europi i SAD i

obrazovanje stručnjaka koji bi mogli unaprijediti obrazovanje, znanost, gospodarstvo i ostale segmente našeg društva.

Premda postoji veliki broj različitih modela ovisno o znanstvenom području u kome se organizira studij, materijalnim mogućnostima, kadrovima i. sl., ulažu se napori kako bi se na Pravnom fakultetu poslijediplomski doktorski studij ozbiljno organizirao te imao utemeljenje u vrhunskom znanstveno-istraživačkom radu.

14. Otvorenost studija prema horizontalnoj i vertikalnoj pokretljivosti studenata u nacionalnom i međunarodnom prostoru visokog obrazovanja

Program osigurava potrebnu otvorenost Studija glede pokretljivosti studenata. Osnova mobilnosti je ECTS sustav bodovanja Studija, kojim se osigurava prijelaz, ali i mogućnost sudjelovanja u pojedinim nastavnim sadržajima na drugim sveučilištima. Student Studija može sudjelovati, pod uvjetima određenim ovim programom, u drugom studiju Sveučilišta ili drugoga sveučilišta (npr. upis i pohađanje nastavnog predmeta pravnog fakulteta drugog sveučilišta) ili druge znanstvene institucije koji nije dio zajedničkog studija tog sveučilišta, odnosno znanstvene institucije, i Fakulteta. Uz uvjete propisane ovim programom, Studij može integrirati preko bodovnog sustava sadržaje diplomskog studija, poslijediplomskih studija (specijalističkih i drugih) i cjeloživotnog obrazovanja koje provodi Fakultet ili ih provodi Sveučilište u Rijeci.

15. Uvjeti upisa na studij i selekcijski postupak

U studij se može upisati osoba koja ispunjava sljedeće uvjete:

završen odgovarajući studij, tj.: a) integrirani sveučilišni pravni studij - zvanje magistra prava (mag. prava/mag. iur.) ili b) dodiplomski pravni studij - zvanje diplomiranog pravnika (dipl. pravnik/dipl. iur.); (Vijeće Studija može u iznimnim

slučajevima dopustiti upis i onim kandidatima koji nisu završili sveučilišni studij prava). Posjeduje znanja i/ili sposobnosti nužne za znanstveno djelovanje u polju prava, tj. ispunjava najmanje jedan od sljedećih uvjeta:

a) prosječan uspjeh u studiju 3,5 ili viši; b) završen poslijediplomski magistarski znanstveni studij pravne znanosti s postignutim prosječnim uspjehom 3,5 ili

višim; c) ispunio je sve studijske obveze jedne godine poslijediplomskoga znanstvenog studija pravne ili druge znanosti s

prosječnim uspjehom 3,5 ili višim;

5




d) završen poslijediplomski specijalistički studij s postignutim prosječnim uspjehom 3,5 ili višim te e) je objavio, kao jedini autor ili kao jedan od tri autora, tri znanstvena ili stručna rada, od kojih najmanje jedan

znanstveni rad što se priznaje (po Pravilniku o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja ili dr. aktu) za izbor u znanstveno zvanje iz polja pravo.

služi se stranim jezicima najmanje u mjeri u kojoj je to nužno za znanstvena istraživanja u pravu, i to jednim dopunskim jezikom studija, tj. engleskim, njemačkim, talijanskim ili francuskim aktivno (čita, razumije, govori i piše), a još jednim svjetskim jezikom, tj. dopunskim jezikom ili drugim službenim jezikom UN-a, pasivno (čita), s tim da se engleskim jezikom služi barem pasivno;

podnio je prijedlog osobnog plana doktorskog studija koji pokazuje sposobnost pristupnika da uoči važnu prazninu u znanju o pravu i nađe način popunjavanja te praznine vlastitim istraživanjem čiji će ishod vjerojatno biti izvoran znanstveni rad opsega monografije;

našao je mentora ili dva sumentora iz reda nastavnika Studija koji imaju objavljene znanstvene radove bliske predloženoj temi doktorske disertacije;

preporučena je od dva sveučilišna nastavnika prava ili od druge dva istaknuta pravnika i

sposoban je obraniti svoj osobni plan doktorskog studija. Kriteriji i postupci odabira polaznika Upis u doktorski studij provodi se na temelju javnog natječaja koji raspisuje Fakultetsko vijeće u pravilu 6 mjeseci prije početka nastave te je otvoren najmanje 15 dana. Javni natječaj sadrži sljedeće podatke na hrvatskom jeziku i, ako se dio Studija izvodi na jednom od dodatnih jezika Studija, iste podatke na tom jeziku:

naziv programa i razina Studija, znanstveno područje i polje iz kojega se Studij izvodi te nositelj i vrijeme izvedbe Studija;

svrhu Studija, tj. osposobljavanje za samostalni znanstvenoistraživački rad u znanstvenom području i polju Studija;

uvjeti upisa u Studij, u cijelosti ili sažeto, te obavijest o tom gdje je (web stranice Fakulteta ili sl.) moguće naći program i druge akte o ustrojstvu Studija, npr. ovaj program i izvedbeni plan studija;

dva moguća vremenska trajanja studija, tj. redoviti studij, s punim radnim vremenom te izvanredni studij, s dijelom radnog vremena, uključujući poseban režim za studente/studentice koji su istraživački suradnici ili nastavni suradnici;

dva oblika izvedbe pripremnog dijela Studija, tj.: opći oblik, koji se sastoji od nastavnih predmeta seminarskih radova s pripremnim seminarima te studijskog boravka u inozemstvu te posebni oblik, za strane studente koji ne vladaju hrvatskim jezikom i/ili za studente koji nemaju psihofizičke sposobnosti za pohađanje nastave koja se sastoji od ispita iz metodologije pravne znanosti i doktorskog ispita s pripremnim seminarom te seminarskih radova s pripremnim seminarima;

broj slobodnih mjesta, ukupan i po svakom nastavniku Studija kao mogućem mentoru ponaosob;

slobodna mjesta po redoslijedu prvenstva popune s obzirom na potrebe Fakulteta;

jezici na kojima se izvodi Studij i možebitni dijelovi Studija, nar. dijelovi pravne znanosti iz kojih je moguće polagati doktorske ispite na engleskom ili drugome dopunskom jeziku Studija;

školarine, tj. troškovi Studija i njihovo podmirivanje;

sadržaj prijave za upis u Studij i rok za njezino podnošenje;

rok za provedbu natječaja, koji ne može biti duži od dva mjeseca, i rok za upis od dana objave odluke o provedbi natječaja na web stranicama Fakulteta;

obavijest da će Fakultetsko vijeće donijeti konačnu odluku o izvedbi Studija za koji je raspisan javni natječaj ako ima dovoljan broj pristupnika koje ispunjavaju uvjete za upis i upisali su se u Studij.

Javni natječaj objavljuje se na web stranicama Fakulteta, a može se objaviti i drugim putem. Ako nakon provedenog natječaja nije popunjen kapacitet Studija, Fakultetsko vijeće može ponovno raspisati natječaj i provesti ga prije početka izvedbe znanstveno-nastavnog dijela Studija. Prigovor na provedbu natječaja Pristupnik ima pravo prigovora na ispravnost provedbe natječaja za upis u Studij u roku od sedam dana od objave odluke o provedbi natječaja na web stranicama Fakulteta. Po objavljivanju izvoda iz odluke o provedbi natječaja te do isteka roka za izjavljivanje prigovora na natječaj svaki pristupnik ima pravo uvida u cjelokupnu natječajnu dokumentaciju.

6




Vijeće Studija dužno je razmotriti prigovor pristupnika te u skladu s njim izmijeniti i dopuniti ili potvrditi odluku o provedbi natječaja u roku od petnaest dana isteka roka za njegovo podnošenje.

16. Ishodi učenja studijskog programa

16.1. Popis obaveznih i izbornih skupova ishoda učenja na razini studijskog programa

Svrha je studija da se student osposobi, pripremnim dijelom studija te izradbom i obranom doktorske disertacije, za samostalni znanstvenoistraživački rad u znanstvenom polju pravo, uključujući metodologiju pravne znanosti kao pripremu. Završetkom studija, tj. stjecanjem doktorata znanosti student se osposobljava:

za izgradnju akademske karijere na nekoj od znanstveno-nastavnih ili znanstvenih institucija, odnosno za obavljanje visoko specijaliziranih poslova u pravnoj profesiji u privatnom i javnom sektoru;

za nastavak usavršavanja na poslijedoktorskoj razini;

za produbljenu kritičku analizu, evaluaciju i sintezu sadržaja iz područja pravnih znanosti;

za primjenu tehnika i metodologija i prilagođavanje procesa istraživanja u području pravnih znanosti;

za samostalno osmišljavanje i provođenje istraživanja u polju pravnih znanosti;

za komunikaciju i vrednovanje postignutih rezultata istraživanja u polju pravnih znanosti i

za promicanje izvrsnosti u akademskom i profesionalnom kontekstu u polju pravnih znanosti u okviru društva utemeljenog na znanju.

16.2. Multidisciplinarnost/interdisciplinarnost studijskoga programa

Predloženi program doktorskog studija prvenstveno je studij iz polja pravnih znanosti, ipak svojom organizacijom i strukturom doktorski program omogućuje interdisciplinarnost. U sadržaj programa moguće je uključiti i sadržaje iz drugih društvenih znanosti, npr. politologija, sociologija, ekonomija i iz drugih područja, npr. humanističkih znanosti, biomedicinskih znanosti i dr. Time je otvorena mogućnost suradnje i s poslijediplomskim studijima koji se izvode na sastavnicama Sveučilišta i sa sveučilištima u Republici Hrvatskoj te inozemstvu, u onim oblicima i sadržajima za koje postoji zajednički interes. Također doktorski program omogućuje uspostavljanje suradnje, odnosno nadogradnju već postojeće suradnje koju nositelj studija ima s poslovnim sektorom kao i s javnim sektorom (Ministarstvo pravosuđa, Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija, Ministarstvo financija, Ministarstvo mora, turizma prometa i razvitka, Središnji državni ured za upravu) kroz posebno strukturirana i organizirana doktorska istraživanja.

17. Kod prijave diplomskih studija navesti preddiplomske studijske programe predlagača ili drugih institucija u RH s kojih se dopušta upis na predloženi diplomski studijski program

Nije primjenjivo.

18. Kod prijave integriranih studija – navesti razloge za objedinjeno izvođenje preddiplomske i diplomske razine studijskog programa

Nije primjenjivo.

19. Popis obveznih i izbornih predmeta i/ili modula (ukoliko postoje) s brojem sati aktivne nastave potrebnih za njihovu izvedbu i brojem ECTS – bodova (prilog: Tablica 1.)

20. Opis svakog predmeta (prilog: Tablica 2.)

21. Struktura studija, ritam studiranja i obveze studenata

Struktura studija Studij se sastoji od studijskih sadržaja u ukupnoj vrijednosti od najmanje 180 ECTS bodova za čije stjecanje student treba studirati (pribivati nastavi, samostalno učiti ili sl.) 25-30 sati po 1 ECTS bodu. Studij se sastoji od pripremnog i znanstveno-istraživačkog dijela. Pripremni dio izvodi se u dva oblika izvedbe, a to su:

Opći oblik pripremnog studija, koji se sastoji od: a) znanstveno-nastavnog dijela, u ukupnoj vrijednosti šezdeset (60) ECTS bodova;

7




b) studijskog boravka studenta u trajanju najmanje jednog semestra na međunarodno priznatoj znanstvenoj instituciji pravne znanosti u vrijednosti najmanje dvadeset (20) ECTS bodova;

Posebni oblik pripremnog Studija, za stranog studenta koji ne vlada hrvatskim jezikom i/ili koji nema psihofizičke sposobnosti za pohađanje nastave, sastoji se od znanstveno-nastavnog dijela u ukupnoj vrijednosti od šezdeset (60) ECTS bodova.

Svrha je znanstveno-nastavnog dijela studija da student u njemu stekne znanja i vještine potrebne za postavljanje i rješavanje problema pravne znanosti u izradi znanstvenog rada, npr. doktorske disertacije. Studijski su sadržaji znanstveno-nastavnog dijela općeg oblika Studija sljedeći:

šest (6) nastavnih predmeta, od kojih najmanje jedan iz metodologije pravne znanosti, svaki nastavni predmet u ukupnoj vrijednosti pet (5) ECTS bodova, a uključuje sljedeće posebne sadržaje:

a) aktivno sudjelovanje u nastavi predmeta, i to razrednoj trideset do četrdesetpet (30-45) sati u 15-30 susreta te pojedinačnoj u trajanju od pet (5) školskih sati u najmanje 5 susreta ili, ako se razredna nastava iz predmeta ne izvodi, samo pojedinačnoj u trajanju od deset (10) školskih sati u najmanje 5 susreta;

b) pripremu i izvedbu jedan d dva (1-2) nastavna susreta predmeta s gradivom različitim od seminarskih radova studenta (ili, ako se razredna nastava iz predmeta ne izvodi, iz srodnog predmeta ili izradi seminarskog priopćenja različitog od svojih seminarskih radova);

c) ispit iz predmeta.

tri (3) seminarska rada, od kojih jedan iz metodologije pravne znanosti, jedan kod mentora ili su-mentora i jedan kod nastavnika različitog od mentora, svaki seminarski rad u ukupnoj vrijednosti deset (10) ECTS bodova, a uključuje konzultacije radi izrade seminarskog rada u trajanju od deset (10) sati po seminarskom radu u najmanje 5 susreta, čije pohađanje je obvezatno i uvjet za predaju seminarskog rada ali ne nosi ECTS bodove.

Studijski su sadržaji znanstveno-nastavnog dijela posebnog oblika Studija sljedeći:

jedan (1) ispit iz metodologije pravne znanosti s obvezatnim konzultacijama radi pripreme ispita u trajanju deset (10) sati, u vrijednosti pet (5) ECTS bodova,

doktorski ispit radi provjere znanja i sposobnosti potrebnih za izradu doktorske disertacije na određenu temu s obvezatnim konzultacijama radi pripreme ispita u trajanju pedeset (50) sati u najmanje 25 susreta.

Znanstveno-istraživački dio Studija sastoji se od sljedećih studijskih sadržaja:

izrada i obrana prijedloga doktorske disertacije, u vrijednosti deset (10) ECTS bodova;

izrada i obrana doktorske disertacije, u vrijednosti osamdeset (80) ECTS bodova;

izrada najmanje jednoga znanstvenog rada te njegovog priopćenja u međunarodnom znanstvenom skupu i objave u međunarodno priznatoj znanstvenoj publikaciji (časopisu ili zborniku skupa), u vrijednosti najmanje deset (10) ECTS bodova;

Studenti koji su završili posebni oblik pripremnog dijela Studija imaju u znanstveno-istraživačkom dijelu Studija obvezu izraditi najmanje tri (3) rada iz prethodne točke;

druga suradnja na znanstveno-istraživačkom projektu mentora i mogućim drugim znanstveno-istraživačkim projektima.

Zajednički je studijski sadržaj znanstveno-nastavnog i znanstveno-istraživačkog dijela studija (dalje: zajednički sadržaj studija) sudjelovanje u doktorskoj konferenciji, u kojoj se brane seminarski radovi, prijedlozi doktorskih disertacija i same disertacije te raspravljaju drugi važniji znanstveni problemi i prinosi studenata i slušaju gosti predavači. Svrha je studijskog boravka u međunarodno priznatoj inozemnoj znanstvenoj instituciji pravne znanosti znanstveno-nastavno i/ili znanstveno-istraživačko djelovanje radi stjecanja iskustva u razvijenoj pravnoj znanosti i pravnoj kulturi, u ukupnom trajanju najmanje jednog semestra, tj. četiri mjeseca, i u ukupnoj vrijednosti od najmanje dvadeset (20) ECTS bodova, a najduže do četiri semestra. Studijski sadržaji studijskog boravka u inozemnom sveučilištu ili drugoj inozemnoj znanstvenoj instituciji priznati su kao jednakovrijedni sadržajima znanstveno-nastavnog i/ili znanstveno-istraživačkog dijela ovog programa. Ritam studiranja i obveze studenata Pristupnik čija je prijava na natječaj za upis u doktorski studij prihvaćena konačnom odlukom o provedbi natječaja ima pravo pristupiti upisu u roku određeno odlukom. Dekan, na temelju posebne zamolbe, može odobriti upis i nakon isteka roka, ali tek nakon isteka svih drugih rokova i samo ako to omogućava slobodni kapacitet Studija. Pristupnik upisuje doktorski studij u skladu s konačnom odlukom o provedbi natječaja za upis. Status studenta stječe se upisom u Studij. Redoviti student je onaj student koji studira po programu koji zahtijeva studij s punim radnim vremenom.

8




Kao redoviti student studij upisuje suradnik (asistent, znanstveni novak, stručni suradnik) Fakulteta ili sastavnice Sveučilišta ili drugoga visokog učilišta ili znanstvenog instituta čija je jedina ili daleko pretežna (> 80% punog radnog vremena) obveza iz zaposlenja pohađanje i završavanje poslijediplomskoga doktorskog studija (dalje: istraživački suradnik). Izvanredni student je onaj student koji studira po programu koji omogućava studij s dijelom radnog vremena (uz rad ili drugu aktivnost koja traži osobit program). Kao izvanredni student Studij upisuje suradnik (asistent, znanstveni novak, stručni suradnik) Fakulteta ili druge sastavnice Sveučilišta ili drugoga visokog učilišta ili znanstvenog instituta čije obveze iz zaposlenja uključuju, uz pohađanje i završavanje poslijediplomskoga doktorskog studija, druge obveze, kao što su sudjelovanje u istraživanjima različitima od istraživanja u svrhu izrade studentskih radova (seminarskih radova, doktorskog rada itsl.) u Studiju i/ili sudjelovanje u izvedbi nastave i/ili pravosudno vježbeništvo i polaganje pravosudnog ispita u opsegu jednakom ili većem od 40% punog radnog vremena (dalje: nastavni suradnik). Nastavni suradnik Fakulteta ima, pored radnog vremena u studiju, sva prava i obveze redovitog studenta koja su zakonom ili drugim propisom Republike Hrvatske ili Sveučilišta podijeljena redovitim studentima poslijediplomskih doktorskih studija pod pretpostavkom da su suradnici visokih učilišta, osobito pravo na subvencioniranje/podupiranje troškova studija. Redoviti student koji je izvršio sve studijske obveze preuzete upisom u prvi semestar svog studija ima pri prelasku u drugi semestar pravo izmijeniti i dopuniti odluku o upisu u Studij unutar granica konačne odluke o provedbi natječaja za upis, programa Studija i izvedbenog plana Studija na snazi. Izvanredni student koji je izvršio sve studijske obveze preuzete upisom u pojedini semestar svog studija, ima pri prelasku u idući semestar pravo izmijeniti i dopuniti odluku o upisu u Studij unutar granica konačne odluke o provedbi natječaja za upis, programa Studija i izvedbenog plana Studija na snazi. Student može promijeniti svoj status iz redovitog u izvanrednog studenta, ili obratno, pri upisu u iduću godinu studija, a u slučaju stjecanja, promjene ili gubitka zaposlenja ili obveza iz zaposlenja može status promijeniti, uz predočenje potvrde na početku ljetnog semestra. Student ima pravo na mirovanje studija zbog općih razloga ili posebnih razloga, koji su propisani ovim programom (radi pohađanja i završavanje redovitoga poslijediplomskog studija iz prava u uglednome stranom sveučilištu u trajanju dužem od jednog do najduže četiri semestra i stjecanja u tom studiju najmanje 30 ECTS bodova semestralno). U trajanje studija ne uračunava se vrijeme mirovanja obveza studenata. Redoviti student gubi studentska prava ako nije ispunio navedene uvjete ili ako mu je prestao status studenta iz razloga utvrđenih Zakonom, Statutom ili drugim općim aktom Sveučilišta ili Fakulteta. Obvezatne i izborne aktivnosti Student ima pravo i obvezu upisati i savladati sadržaje Studija u vrijednosti od 180 ECTS bodova. Student ima pravo i obvezu upisati i savladati znanstveno-nastavnom dijelu Studija:

kao obvezatni sadržaj metodologiju pravne znanosti u vrijednosti 5 ECTS bodova, i to: a) ako je student općeg oblika pripremnog dijela nastave kao nastavni predmet, s pravom da sam izabere jedan od

predmeta te vrste ponuđenih izvedbenim planom Studija i b) ako je student posebnog oblika pripremnog dijela nastave, kao ispita s konzultacijama radi pripreme ispita, u skladu

s programom ispita, tj. sadržajem i literaturom propisanima od Vijeća Studija na zajednički prijedlog svih nastavnika predmeta metodologija pravne znanosti Studija.

kao izborni sadržaj, uz suglasnost mentora i Vijeća Studija ili Upisnog povjerenstva: a) ako je student općeg oblika pripremnog studija, pet nastavnih predmeta, svaki u vrijednosti 5 ECTS bodova; b) ako je student posebnog oblika pripremnog studija, doktorski ispit, uključujući konzultacije za pripremu ispita, u

ukupnoj vrijednosti 25 ECTS bodova i c) kao izborni sadržaj, uz suglasnost mentora i Upisnog povjerenstva teme ili Vijeća Studija tri (3) seminarska rada, svaki

s konzultacijama radi izrade rada i svaki rad u vrijednosti 10 ECTS bodova Sadržaj Studija treba se razlikovati od istovrsnih sadržaja diplomskog studija prava studenta te u tu svrhu:

program nastavnog predmeta Studija u pravilu treba sadržavati: a) uvodnu literaturu, namijenjenu studentima koji istovrsni nastavni predmet nisu završili u diplomskom studiju; b) naprednu literaturu, namijenjenu studentima koji su istovrsni nastavni predmet završili u ranijem studiju; s tim što

naprednom literaturom može biti propisano da studenti uz naprednu literaturu trebaju poznavati do 1/3 naslova uvodne literature iz predmeta te

studenti prijavi za upis trebaju priložiti popis tema seminarskih radova i diplomskog rada te primjerak diplomskog rada diplomskog studija prava i mogućeg poslijediplomskog studija prava ili srodne znanosti (politologije, ekonomije, sociologije, povijesti ili sl.).

9




Studenti koji su završili opći oblik pripremnog dijela Studija imaju u znanstveno-istraživačkom dijelu Studija:

pravo i obveza, pod vodstvom i uz prethodnu ocjenu mentora, Fakultetu izraditi i podnijeti te obraniti: a) prijedlog teme doktorske disertacije, eventualno različitu od teme određene osobnim planom studija pojedinog

studenta, u vrijednosti 10 ECTS bodova i b) doktorsku disertaciju, u vrijednosti 80 ECTS bodova.

izraditi jedan rad na dio teme doktorske disertacije koji odredi mentor i koji može biti dio teme doktorske disertacije studenta te taj rad kao zajednički (suautorski) rad studenta i mentora izložiti kao priopćenje u međunarodnom znanstvenom skupu i objaviti kao znanstveni rad u međunarodno priznatoj znanstvenoj publikaciji (zborniku radova skupa ili časopisu) (a1) po izboru mentora, u vrijednosti 10 ECTS bodova; taj rad student ima pravo uključiti u svoju doktorsku disertaciju, uz napomenu da je izvorna inačica bila objavljena u suautorstvu s mentorom.

Student koji je završio posebni oblik pripremnog dijela Studija ima u znanstveno-istraživačkom dijelu Studija, uz prije navedena prava i obveze, još i pravo i obvezu da pod vodstvom mentora izradi, na teme koje sam izabere i koje mogu biti dio teme njegove doktorske disertacije, te objavi kao jedini autor, ali uz priznanje mentorovog vodstva, dva znanstvena rada u međunarodno priznatoj znanstvenoj publikaciji (a1), svaki u vrijednosti 10 ECTS bodova. Takav rad, jedan ili oba, ima pravo uključiti u svoju doktorsku disertaciju, uz napomenu da je izvorna inačica objavljena u određenoj publikaciji. Student ima pravo uz pomoć nastavnika različitog od mentora izraditi znanstveni rad na temelju seminarskog rada koji je izradio i obranio pod vodstvom tog nastavnika kao prvog voditelja te taj rad kao zajednički (suautorski) rad studenta i mentora izložiti kao priopćenje na znanstvenom skupu i/ili objaviti u znanstvenoj publikaciji po izboru nastavnika. Tako može izraditi i objaviti do dva znanstvena rada. Student ima pravo takav rad, jedan ili oba, uključiti u svoju doktorsku disertaciju, uz napomenu da je izvorna inačica rada bila objavljena u suautorstvu s nastavnikom u određenoj publikaciji. Student općeg oblika pripremnog dijela Studija ima pravo i obvezu, uz pomoć mentora i Fakulteta, naći inozemno sveučilište ili drugu inozemnu znanstvenu instituciju u kojoj će provesti studijski boravak u trajanju od najmanje jednog semestra (najmanje četiri mjeseca) do najviše četiri semestra te ima pravo odrediti sadržaj tog boravka (semestar studija i/ili više ljetnih tečajeva i/ili znanstveno istraživanje) u vrijednosti najmanje 20 ECTS bodova (ljetni tečajevi koji ne nose ECTS bodove i/ili samostalno znanstveno istraživanje u ukupnom trajanju četiri mjeseca).

21.1. Uvjeti upisa u sljedeći semestar ili trimestar s naznakom predmeta na koje se uvjeti odnose

Pravo na upis u drugu godinu doktorskog studija imaju oni studenti koji su:

odslušali i položili obvezni predmet Metodologija pravne znanosti

odslušali i položili 4 predmeta

izradili 1 seminarski rad iz Metodologije pravne znanosti te 2 seminarska rada iz izbornih predmeta ponuđenih na prvoj godini studija

Pravo na upis u treću godinu studija imaju oni studenti koji su:

prisustvovali konzultacijama za pripremu doktorskog ispita

izradili najmanje jedan znanstveni rad - njegovo priopćenje u međunarodnom znanstvenom skupu i objavljivanje u međunarodno priznatoj znanstvenoj publikaciji (časopisu ili zborniku skupa), u vrijednosti najmanje deset (10) ECTS bodova;

izradili i obranili prijedlog doktorske disertacije.

21.2. Popis predmeta i/ili modula koji se mogu izvoditi na stranom jeziku s naznakom jezika izvođenja

Nastava Studija, tj. znanstveno-nastavne i znanstveno-istraživačke te prateće upravne djelatnosti nastavnika, studenata i drugih sudionika nastave Studija, izvodi se na hrvatskom jeziku. Ako ovim programom nije izrijekom propisano drugačije, s hrvatskim jezikom izjednačen je svaki srodni jezik, tj. jezik koji je službeni jezik u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori ili Srbiji. Dopunski su jezici studija: engleski, njemački, talijanski i francuski jezik. Ako je izvedbenim planom nastave Studija predviđeno da se cijeli Studij ili dio Studija izvodi ili može izvoditi na stranom jeziku, student može na jednom od dopunskih jezika studija:

upisati cijeli studij, uključujući izradu i obranu doktorske disertacije;

prijaviti i obraniti prijedlog teme doktorske disertacije, izraditi i obraniti doktorsku disertaciju te dobiti ocjene prijedloga teme i disertacije;

pojedini studijski sadržaj Studija (nastavni predmet, uključujući sudjelovanje u nastavi i izvedbu nastave, ispit iz predmeta; seminar radi izrade seminarskog rada i seminarski rad; seminar radi pripreme ispita i ispit; i sl.).

Pojedini susret razredne nastave (predavanje, seminar i sl.) može se izvesti na dopunskom jeziku bez prevođenja na hrvatski jezik, a uz prevođenje (simultano, sukcesivno) na bilo kojemu stranom jeziku.

10




Pojedini susret pojedinačne nastave (npr. konzultacija za pripremu ispita ili konzultacija za izradu seminarskog rada) može se izvesti na dopunskom jeziku studenta kojem se drži nastava i koji je pri upisu naveo da se može aktivno služiti tim jezikom. Student može pojedini nastavni sadržaj koji ocjenjuje pojedini nastavnik sam, npr. izvedbu nastavnog susreta ili izradu i obranu seminara, uz suglasnost nastavnika izvesti na dopunskom jeziku Studija. Student koji nije upisao konzultacije radi izrade seminarskog rada i seminarski rad na dopunskom jeziku može ga izraditi i obraniti na dopunskom jeziku ako se s tim suglase voditelj seminara i seminarskog rada te Vijeće Studija. Student provodi studijski boravak u inozemstvu u pravilu u znanstvenoj instituciji koja djeluje na jeziku različitom od hrvatskog, i to u pravilu na jednome ili više dopunskih jezika Studija.

21.3. Uvjeti priznavanja predmeta položenih na drugome studijskom programu

U sklopu izbornog predmeta polaznik će moći upisati predmet s drugih poslijediplomskih predmeta u dogovoru s mentorom i Vijećem Studija.

21.4. Broj ECTS-bodova koji se mogu ostvariti u okviru nacionalne i međunarodne mobilnosti

Za predmet koji će student izabrati s drugih poslijediplomskih studija na Sveučilištu ili drugim sveučilištima prihvatit će se oni ECTS bodovi koji su predmetu pripisani na matičnoj ustanovi.

22. Način završetka studija

Studij se završava obranom doktorske disertacije. Doktorska disertacija (doktorski rad) izvorni je i samostalni znanstveni rad, te po metodologiji obrade i stupnju prinosa znanosti prikladan za utvrđivanje sposobnosti studenta da kao samostalan istraživač djeluje u znanosti. Doktorska disertacija je po svojemu sadržaju i oblika znanstvena knjiga (monografija). Prijava teme doktorske disertacije ima sljedeći sadržaj:

1. Naslov disertacije, koji pokazuje teorijski problem disertacije, a može pokazivati i praktički problem disertacije. 2. Pregled stanja znanstvene discipline iz koje je disertacija i predmet istraživanja, koji uključuje:

odredbu teorijskog problema rada, tj. nezadovljavajućeg stanja spoznaja pravne znanosti i/ili određene grane ili podgrane pravne znanosti zbog toga što spoznaja nema (npr. nedovoljno poznavanje sudskih odluka o opasnosti kao sastojka građanske odgovornosti; nedovoljno poznavanje odnosa deskriptivnog i preskriptivnog u Luhmannovoj teoriji) ili zbog toga što prihvaćene spoznaje nisu istinite;

naznaku teorijske važnosti teorijskog problema, tj. naznaku nedostataka u pravnoj znanosti i/ili određenoj grani ili podgrani pravne znanosti koji su posljedica teorijskog problema rada (npr. nedovoljno poznavanje opasnosti kao sastojka odgovornosti onemogućuje dovršetak sistematizacije odštetnog prava; vladajuće tumačenje Luhmanove teorije onemogućuje procjenu njezine primjene u historiji prava);

naznaku praktičke važnosti teorijskog problema, tj. naznaku nedostataka u pravnom poretku i/ili određenoj grani ili podgrani pravnog poretka koji su posljedica teorijskog problema rada (npr. nedovoljno poznavanje opasnosti kao sastojka odgovornosti onemogućuje predvidivo sudovanje u predmetima iz odštetnog prava; vladajuće tumačenje Luhmanove teorije onemogućuje njezinu primjenu u uređenju zabrane prava na uskratu prava i pravosuđa);

upute na znanstvene literaturu te njezinu kratku analizu i ocjenu kao dokaze da stajališta navedena u literaturi nisu zadovoljavajuća; ako je rad pretežno općeteorijski, tj. takav da su njegov glavni problem i predmet istraživanja stajališta drugih autora, pregled i ocjena literature dani u uvodu rada mogu biti veoma kratki, jer su dani naširoko u glavnom dijelu rada.

svrha i ciljevi i istraživanja, tj. pozitivna odredba onog dijela nezadovoljavajućeg stanja pravne znanosti i/ili njezine grane ili podgrane koji će biti popunjen ili ispravljen istraživanjem te negativna odredba onog dijela nezadovoljavajućeg stanja koji neće biti popunjen ili ispravljen istraživanjem;

obrazloženje radne hipoteze i teza disertacije, tj. navod spoznaja za koje se pretpostavlja da bi, na temelju istraživanja, čiji su rezultati izloženi u disertaciji, mogle popuniti postojeće praznine u spoznajama ili zamijeniti navodne spoznaje u pravnoj znanosti i/ili njezinoj grani ili podgrani, s obrazloženjem.

znanstvene metode koje će biti primijenjene u disertaciji, tj. navod metode, osobito pravnodogmatske i/ili eventualne druge metode kojom će biti nađeni i obrađeni (razumljeni i objašnjeni, npr. normativno, uzročno, funkcionalno itd.), podaci, posebice izvori prava (hrvatskoga, stranoga, međunarodnog; zakoni, ugovori, običaji, presude itsl.; dostupne i pretražene baze podataka).

okvirni sadržaj disertacije, tj. sadržaj pojedinih poglavlja i odsjeka disertacije;

očekivani znanstveni doprinos disertacije, tj. odredba poglavlja i/ili odsjeka disertacije koji će imati značaj znanstvenog rada (izvornog, preglednog, prethodnog saopćenja) ili stručnog rada;

11




primjenu rezultata istraživanja u rješavanju (zakonodavnom, upravnom, sudskom, poslovnom ili dr.) praktičkih problema disertacije i

popis izvora prava i znanstvene, odnosno stručne literature korištene u disertaciji. Doktorska disertacija je izvorni znanstveni rad koji sadrži prijavu doktorske disertacije, primjereno izmijenjenu i dopunjenu, te izvedbu prijave. Pod uvjetom da je najmanje 1/3 (jedna trećina) teksta doktorske disertacije izvorno izrađena za disertaciju te nije objavljena, doktorska disertacija može uključivati u nepromijenjenom obliku slijedeće tekstove:

magistarski rad za stjecanje magisterija znanosti ili magisterija struke ili specijalistički rad, pod uvjetom da ti radovi zajedno ne čine više od 1/3 (jedne trećine) teksta doktorske disertacije;

seminarske radove studenta, uključujući one koji su objavljeni kao znanstveni radovi, pod uvjetom da ti radovi zajedno ne čine više od 1/3 (jedne trećine) teksta doktorske disertacije;

objavljene znanstvene radove čiji su autori student i mentor, pod uvjetom da ti radovi ne čini više od 1/3 (jedne trećine) teksta doktorske disertacije te

objavljene znanstvene radove čiji su autori student koji je autor disertacije i još dva studenta Studija, pod uvjetom da ti radovi sačinjavaju najviše 1/3 (jednu trećinu) disertacije i da se radovi reproducirani u disertaciji ne pojavljuju u disertacijama ili drugim samostalnim radovima drugih studenata.

Student ne upisuje izradu doktorske disertacije nego prijavljuje i brani prijedlog i samu disertaciju te se prijava i ocjena prijedloga i obrane prijedloga, a tako i prijava i ocjena disertacije i obrane disertacije evidentiraju. Student piše doktorsku disertaciju na hrvatskom jeziku, a uz suglasnost mentora/ice i Vijeća Studija na jednome od dopunskih jezika Studija. Ako je doktorska disertacija izrađena na jeziku različitom od hrvatskog, a autor rada nije na tom jeziku stekao visoku ili opću srednju naobrazbu, jezičnu prihvatljivost disertacije obveznu je potvrditi stručnjak za taj jezik (lektor koja je završio sveučilišni studij tog jezika). Uvjeti pod kojima studenti koji su prekinuli studij ili su izgubili pravo studiranja mogu nastaviti studij Student koji je upisao doktorski studij u punom radnom vremenu gubi status studenta ako u roku od šest godina od dana upisa na studij ne završi studij. Student koji je upisao doktorski studij s dijelom radnog vremena gubi status studenta ako u roku od deset godina od dana upisa na studij ne završi studij. Student gubi status studenta doktorskog studija kada dekan, odnosno Fakultetsko vijeće prihvati negativno izvješće mentora. Student gubi status studenta doktorskog studija kada dekan ili Fakultetsko vijeće donese odluku o obustavljanju postupka za stjecanje doktorata znanosti. Student gubi status izvanrednog studenta doktorskog studija s pravima redovitog studenta ako krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem studenta) ili ako krši Etički kodeks. Vijeće studija, studentu koja prekine studij, može na njegov obrazloženi pisani zahtjev, ako je studij prekinuo iz opravdanih razloga, odobriti nastavak studija. Student ispunjava svoje studijske obveze sukladno programu važećem u trenutku odobrenja nastavka studija. Uvjeti pod kojima polaznik stječe pravo na potvrdu (certifikat) o apsolviranom dijelu doktorskog studijskog programa, kao dijelu cjeloživotnog obrazovanja Studenti koji su završili dio studija, ali ne studij u cjelini, imaju pravo da im se na zahtjev izda potvrda o završenom dijelu studijskog programa kao dijela cjeloživotnog obrazovanja. U potvrdu se unose podaci o položenim ispitima i ostalim postignutim rezultatima koji uključuju vrijednost ECTS bodova i ocjene. Uvjeti i način stjecanja doktorata znanosti upisom doktorskog studija i izradom doktorskog rada bez pohađanja nastave Sukladno članku 73. stavku 3. Zakona i članku 117. stavku 5. Statuta Sveučilišta, osoba koja je ima znanstvena postignuća što svojim značenjem odgovaraju uvjetima za izbor u jedno od znanstvenih zvanja, ima pravo da podnese nezavisno o javnom natječaju za upis u Studij zahtjev za stjecanje doktorata znanosti bez pohađanja nastave i polaganja ispita. Zahtjev treba imati sadržaj propisan od Sveučilišta, a u svakom slučaju treba uključivati prijavu teme doktorske disertacije s obrazloženjem, koje uključuje životopis i podatke o državljanstvu te popis znanstvenih radova i stručnih postignuća. Zahtjev prihvaća sveučilišno tijelo određeno kao nadležno propisima Sveučilišta (Senat) na temelju mišljenja Upisnog povjerenstva i prijedloga Fakultetskog vijeća. Ako nadležno sveučilišno tijelo prihvati zahtjev, podnositelj zahtjeva ima pravo:

12




u roku od godinu dana od prihvaćanja zahtjeva podnijeti na ocjenu prijavu teme doktorskog rada te je obraniti po ovom Programu;

u roku od tri godine od prihvaćanja zahtjeva podnijeti na ocjenu doktorski rad te ga obraniti po ovom Programu.

22. 1. Uvjeti za odobrenje prijave završnog/diplomskog rada i/ili završnog/diplomskog ispita

Položeni ispiti

Predani seminari

Studijski boravak

22.2. Izrada i opremanje završnog/diplomskog rada

Izrada i oprema doktorske disertacije propisana je Pravilnikom o studijima Sveučilišta u Rijeci.

22.3. Postupak vrednovanja završnog/diplomskog ispita te vrednovanja i obrane završnog/diplomskog rada

Doktorska disertacija brani se pred Povjerenstvom za ocjenu doktorskog rada koje se sastoji od tri člana, a koji su priznati stručnjaci u području iz kojeg je tema rada. Pritom mentor može biti član, ali ne i predsjednik povjerenstva na obrani doktorske disertacije.

23. Praćenje kvalitete radi osiguravanja stjecanja izlaznih znanja, vještina i kompetencija obavezno je na Sveučilištu u Rijeci i odvija se na razini sastavnice (prema opisu u Obrascu IV.)

13




Tablica 1.

Popis obveznih i izbornih predmeta i/ili modula s brojem sati aktivne nastave potrebnih za njihovu izvedbu i

brojem ECTS bodova

POPIS MODULA/PREDMETA

Semestar: I.

MODUL PREDMET NOSITELJ P V S ECTS STATUS4

Metodologija pravne znanosti Prof. dr. sc. Miomir Matulović Doc. dr. sc. Sanja Grbić Doc. dr. sc. Maša Marochini Zrinski

3 0 0 5 O

Antidiskriminacijsko pravo Prof. dr. sc. Sanja Barić Prof. dr. sc. Nada Bodiroga-Vukobrat Prof. dr. sc. Vesna Crnić Grotić

2 0 0 5 I

Civilno društvo i javna uprava Prof. dr. sc. Sanja Barić Doc. dr. sc. Dana Dobrić Jambrović

2 0 0 5 I

Dokazno pravo Prof. dr. sc. Petar Veić 2 0 0 5 I

Ekonomika za pravnike Prof. dr. sc. Maks Tajnikar 2 0 0 5 I

Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda

Prof. dr. sc. Miomir Matulović Prof. dr. sc. Vesna Crnić Grotić

2 0 0 5 I

Europsko porezno pravo Prof. dr. sc. Nataša Žunić Kovačević 2 0 0 5 I

Europsko privatno pravo

Prof. dr. sc. Vesna Tomljenović Izv. prof. dr. sc. Ivana Kunda Doc. dr. sc. Emilia Mišćenić Doc. dr. sc. Vlatka Butorac Malnar

2 0 0 5 I

Europsko radno pravo Prof. dr. sc. Nada Bodiroga-Vukobrat 2 0 0 5 I

Filozofija prava Prof. dr. sc. Miomir Matulović 2 0 0 5 I

Hrvatsko srednjovjekovno pravo

Prof. dr. sc. Željko Bartulović Izv. prof. dr. sc. Anamari Petranović

2 0 0 5 I

Instituti upravnog prava Prof. dr. sc. Dario Đerđa 2 0 0 5 I

Izvanugovorna odgovornost za štetu

Izv. prof. dr. sc. Maja Bukovac Puvača Izv. prof. dr. sc. Gabrijela Mihelčić

2 0 0 5 I

Jezik, pravo i spoznaja Dr. sc. Ana Ostroški Anić Doc. dr. sc. Martina Bajčić

2 0 0 5 I

Kodifikacijski procesi pravnih sustava

Prof. dr. sc. Željko Bartulović Izv. prof. dr. sc. Anamari Petranović Doc. dr. sc. Sandra Winkler

2 0 0 5 I

Korporativno upravljanje u dioničkim društvima

Prof. dr. sc. Dionis Jurić Prof. dr. sc. Edita Čulinović-Herc

2 0 0 5 I

Kriminalistika Prof. dr. sc. Petar Veić 2 0 0 5 I

Međunarodna odgovornost država

Prof. dr. sc. Vesna Crnić-Grotić 2 0 0 5 I

Međunarodna trgovačka arbitraža

Izv. prof. dr. sc. Ivana Kunda Doc. dr. sc. Vlatka Butorac Malnar

2 0 0 5 I

4 Upisuje se O ukoliko je predmet obvezan ili I ukoliko je predmet izborni.

14




Međunarodno financijsko pravo

Prof. dr. sc. Nataša Žunić Kovačević 2 0 0 5 I

Međunarodno radno i socijalno pravo

Izv. prof. dr. sc. Sandra Laleta 2 0 0 5 I

Obiteljsko pravo u svijetu koji se mijenja

Prof. dr. sc. Nenad Hlača Doc. dr. sc. Sandra Winkler

2 0 0 5 I

Oduzimanje imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem

Prof. dr. sc. Eduard Kunštek 2 0 0 5 I

Osobitosti delikvencije žena Prof. dr. sc. Velinka Grozdanić 2 0 0 5 I

Poredbeno kazneno pravo Doc. dr. sc. Igor Martinović 2 0 0 5 I

Povijest hrvatskog parlamentarizma i ustavnosti

Prof. dr. sc. Željko Bartulović Prof. dr. sc. Sanja Barić Prof. dr. sc. Budislav Vukas ml.

2 0 0 5 I

Pravna povijest religijskih zajednica

Prof. dr. sc. Željko Bartulović 2 0 0 5 I

Pravo i personalizirana medicina

Prof. dr. sc. Nada Bodiroga-Vukobrat Prof. dr. Gerald G. Sander

2 0 0 5 I

Pravo informacijskih i komunikacijskih tehnologija

Prof. dr. sc. Adam Candeub Izv. prof. dr. sc. Tihana Galinec Grbac Izv. prof. dr. sc. Ivana Kunda

2 0 0 5 I

Pravo intelektualnog vlasništva

Prof. dr. sc. Edita Čulinović-Herc Izv. prof. dr. sc. Ivana Kunda

2 0 0 5 I

Pravo neprofitnih organizacija Prof. dr. sc. Sanja Barić 2 0 0 5 I

Pravo pomorskog osiguranja Prof. dr. sc. Dorotea Ćorić Doc. dr. sc. Iva Tuhtan Grgić

2 0 0 5 I

Pravo tržišnog natjecanja i državnih potpora

Doc. dr. sc. Vlatka Butorac Malnar Doc. dr. sc. Ana Pošćić

2 0 0 5 I

Pravo zaštite morskog okoliša Prof. dr. sc. Dorotea Ćorić Doc. dr. sc. Iva Tuhtan Grgić

2 0 0 5 I

Pravo zaštite potrošača

Prof. dr. sc. Vesna Tomljenović Izv. prof. dr. sc. Ivana Kunda Doc . dr. sc. Emilia Mišćenić Doc. dr. sc. Vlatka Butorac Malnar

2 0 0 5 I

Pravosudna suradnja u građanskim stvarima

Prof. dr. sc. Vesna Tomljenović Izv. prof. dr. sc. Ivana Kunda

2 0 0 5 I

Rimski temelji europskog privatnog prava

Izv. prof. dr. sc. Anamari Petranović 2 0 0 5 I

Sociologija prava – klasični izvori i suvremene perspektive

Prof. dr. sc. Boris Banovac 2 0 0 5 I

Sociologija uprave Prof. dr. sc. Robert Blažević 2 0 0 5 I

Sportsko pravo Doc. dr. sc. Vanja Smokvina 2 0 0 5 I

Stvaranje i primjena pravnih propisa

Prof. dr. sc. Dario Đerđa 2 0 0 5 I

Stvarnopravna sredstva osiguranja tražbina

Izv. prof. dr. sc. Gabrijela Mihelčić 2 0 0 5 I

Sustavi registriranja prava na stvarima i pravima

Izv. prof. dr. sc. Gabrijela Mihelčić Doc. dr. sc. Loris Belanić

2 0 0 5 I

Suvremena javna uprava Doc. dr. sc. Dana Dobrić Jambrović 2 0 0 5 I

Suvremena povijest pravnih i političkih institucija

Prof. dr. sc. Željko Bartulović Prof. dr. sc. Budislav Vukas ml.

2 0 0 5 I

15




Ugovorno bankarsko pravo Prof. dr. sc. Zvonimir Slakoper Doc. dr. sc. Loris Belanić

2 0 0 5 I

Ugovorno obvezno pravo Prof. dr. sc. Zvonimir Slakoper Doc. dr. sc. Loris Belanić

2 0 0 5 I

Ugovorno pravo osiguranja

Prof. dr. sc. Zvonimir Slakoper Izv. prof. dr. sc. Maja Bukovac Puvača Izv. prof. dr. sc. Gabrijela Mihelčić Doc. Doc. dr. sc. Loris Belanić

2 0 0 5 I

Upravljanje javnim dobrom Prof. dr. sc. Dario Đerđa 2 0 0 5 I

Upravno postupovno pravo Prof. dr. sc. Dario Đerđa 2 0 0 5 I

Usporedno radno pravo Izv. prof. dr. sc. Sandra Laleta 2 0 0 5 I

Višejezičnost u pravu EU-a Doc. dr. sc. Emilia Mišćenić Doc. dr. sc. Martina Bajčić

2 0 0 5 I

Zaštita prava putnika u transportnom pravu

Prof. dr. sc. Dorotea Ćorić Doc. dr. sc. Iva Tuhtan Grgić

2 0 0 5 I

Zaštita ranjivih skupina u europskom kaznenom pravu

Izv. prof. dr. sc. Marissabell Škorić Doc. dr. sc. Dalida Rittossa

2 0 0 5 I

Zaštita ulagatelja na tržištu kapitala

Prof. dr. sc. Edita Čulinović-Herc Doc. dr. sc. Antonija Zubović Doc. dr. sc. Mihaela Braut Filipović

2 0 0 5 I

16




Tablica 2.

OPIS PREDMETA

Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Miomir Matulović, doc. dr. sc. Sanja Grbić, doc. dr. sc. Maša

Marocchini

Naziv predmeta Metodologija pravne znanosti

Studijski program Poslijediplomski doktorski studij iz područja društvenih znanosti, polje pravo

Status predmeta obvezatan

Godina I.

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave

ECTS koeficijent opterećenosti studenata

5

Broj sati (P+V+S) 45

1. Ciljevi predmeta

Ciljevi su kolegija da magistrand i / ili doktorand, koji je već stekao temeljna teorijska znanja o pravu i temeljne metodičke vještine u pravu, razumije metode analitički i stekne usporediva znanja, sposobnosti i vještine u pravnoj znanosti. U tu svrhu kolegij priprema studenta za prepoznavanje metodičkih problema u pravu koji nastaju unutar istoga pravnog sistema, između različitih pravnih sistema i – navodno – izvan pravnog sistema, razumijevanje višestrukih odnosa objašnjavanja i opravdavanja kao pozadine duge potrage za pravnom znanošću koja povezuje pravnu dogmatiku, filozofiju prava i društvene znanosti, razumijevanje sastava uobičajenog pravnog rasuđivanja, u rasponu od tumačenja i dokazivanja do pravičnosti i diskrecije te stjecanje (po cijenu prepojednostavnjenja) sustavnog pogleda na vrste pravoznanstvenih disciplina, tj. odnosa pravne dogmatike, sociologije prava i filozofije prava.

2. Uvjeti za upis predmeta

Nema posebnih uvjeta.

3. Očekivani ishodi učenja za predmet

Od studenta temeljne razine, koji je prvi put upisan u kolegij o metodologiji pravne znanosti, očekuje se, prvo, da ocijeni znanstveni rad i drugo, napravi prijedlog znanstvenoistraživačkog rada koji izvršava sve zadatke discipliniranoga intregralnog istraživanja prava, tj.:

prepoznaje teorijske i praktičke probleme

postulira vrijednosti zato da izluči istraživačeve vrijednosne pretpostavke u odredbi problema i razjašnjenju temeljnih načela

određuje predmet i izabire metode istraživanja

razjašnjava temeljna načela ustavne i / ili stroge prirode

opisuje tendencije u pravnoj regulaciji (zakonskoj, upravnoj, trgovačkoj, itd.; nar. sudskoj) i ocjenjuje ih sa stajališta temeljnih načela

povezuje tendencije u regulaciji s uvjetima (pravnim i izvanpravnim)

predviđa vjerojatne buduće pravce regulacije

predlaže alternativne pravce koji su više u skladu s temeljnim načelima Od studenta više razine, koji je ranije savladao temeljnu razinu ovog kolegija ili drugoga usporedivog kolegija, očekuje se da stekne, uz opisana znanja, sposobnosti i vještine sposobnost da raščlanjuje i izgrađuje složene pojmove pravne znanosti.

4. Sadržaj predmeta

1. Metodički problemi prava: 1.1. Unutar prava 1.2. Između prava (novo i staro pravo; međunarodno i hrvatsko pravo) 1.3. Izvan prava (nepravno vlasništvo?; ex facto civitas oritur?) 2. Objašnjenja i opravdanja:

17




2.1. Društveni odnosi i društveno djelovanje 2.2. Uzročnost i objašnjenja (filozofijska poimanja uzročnosti; od filozofije putem prava do sociologije) 2.3. Mjerila i opravdanja (vrijednosti, pravila i načela; pravilnosti / prirodni zakoni i pravila / ljudski zakoni <normativna dvosmislenost pravila i pravilnosti: socijalnopsihologijski pristup; društvena pravila i logička nužnost: analitički pristup>; praktičko rasuđivanje: o svrsi ili sredstvu?: <Aristotel; Hume>; pravo i logika: od teorije praksi) 2.4. Bitak i trebanje u pravu i pravnoj znanosti 3. Pravno rasuđivanje: 3.1. Norme i činjenice 3.2. Izbor izvora prava 3.3.Tumačenje prava 3.4. Nalaženje pravnih mjerila 3.5. Raščlamba jezika prava 3.6.Ocjena dokaza u pravu 3.7. Pravo kao rasuđivanje 3.8. Pravičnost i diskrecija 3.9. Analogija 4. Pravna znanost: 4.1. Normativna pravna znanost 4.2. Definicije i pojmovi pravne znanosti 4.3. Poimanja prava kao društvene činjenice 4.4. Izvanpozitivno opravdanje prava 5. Pravno istraživanje: 5.1. Ocjena znanstvenog rukopisa 5.2. Izrada nacrta istraživanja 5.3. Rekonstrukcija temeljnih pojmova 5.4. Kritičke teorije prava

5. Vrsta izvođenja nastave

predavanja samostalni zadaci

seminari i radionice multimedija i mreža

vježbe laboratorij

obrazovanje na daljinu mentorski rad

terenska nastava ostalo ___________________

6. Komentari

7. Obaveze studenata

8. Praćenje5 rada studenata

Pohađanje nastave Aktivnost u nastavi 1 Seminarski rad Eksperimentalni rad

Pismeni ispit 3 Usmeni ispit Esej Istraživanje

Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat 1 Praktični rad

Portfolio

9. Postupak i primjeri vrednovanja pojedinog ishoda učenja tijekom nastave i na završnom ispitu

Ishodi učenja vrednuju se sukladno Detaljnom izvedbenom nastavnom planu predmeta.

10. Obavezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)

* literatura čije se poznavanje pretpostavlja: oko 90-125 ak (autorskih kartica) 60-65 ts (tiskanih str.) $ ispitna literatura I. (studenta koji prvi put pohađa ovaj ili sličan kolegij) oko 325 ak; 205 ts.

5 VAŽNO: Uz svaki od načina praćenja rada studenata unijeti odgovarajući udio u ECTS bodovima pojedinih aktivnosti tako da ukupni broj ECTS bodova

odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta. Prazna polja upotrijebiti za dodatne aktivnosti.

18




# ispitna literatura II. (studenta koji je već savladao ovaj ili sličan kolegij) oko 417 ak; 260 ts. % i & literatura za izradu seminarskih priopćenja 1.METODIČKI PROBLEMI PRAVA: $ 28 // # 67 // * 95-120 1.1. Unutar prava: $ 10//# 0 // * 95 ili 120 $ (a) Sistem i svrha unutar zakona: (primjer: Zakon o društveno poticanoj stanogradnji, NN 109/01, 82/04, 76/07 i 38/09) <5ak> $ (b) Sistem i svrha unutar pravnog sistema (odredbe o odgovornosti novinara u: čl. 14-20, 35-41 Ustava RH, NN 28/01; 1098-1100 Zakona o obveznim odnosima NN 35/05 i d.;čl. 199.-205 Kaznenog zakona, NN 110/97 i d.; čl. 21-22 Zakona o medijima, NN 59/04 i d.) <5ak> % (c) Teleologijsko tumačnje unutar pravnog sistema (autonomija sveučilišta i Ustavni sud Republike Hrvatske, Odluka i Rješenje itd. 26.01.2006. U-I-902/1999 (NN 14/00). % (d) Padjen, I., "Ustavni sud i sveučilište: Prijedlozi Hrvatskoga pravnog centra u svjetlu Odluke Ustavnog suda od 26.I.2000." (pred.III.00.), Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, 21:1 (2000), 449-500 * (e)Visković, Nikola, Teorija države i prava (Zagreb: Birotehnika, 2001), gl. 9. "Sistematizacija pravnih normi", str. 267-293; gl. 8. "Primjena pravne norme", str. 237-262 <95ak> ili * (f) Perić, Berislav, Država i pravni sustav, 5.izd. (Zgreb: Narodne novine, 1992), gl.VI. "Pravni sustav", str. 163-222; gl.VII. "Tehnika prava", str. 223-274 <120ak> 1.2. Između prava: $ 26 // # 9 1.2.1. Novo i staro pravo: $ 12 // # 0 $ (a) Hrvatska stalna sudska praksa o obliku darovanja bez predaje stvari u posjed (izbor IP)<5ak> $ (b) Zakon o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. IV. 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije, Sl. L. FNRJ, 86/46.<1ak> $ (c) Zakon o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine, NN 73/91.<1ak> $ (d) čl. 943 Austrijskoga građanskog zakonika, u M. Vuković (ur.), Pravila građanskih zakonika (Zagreb: Školska knjiga, 1961), str.777-779 <2ak> $ (e) Čl. 479-482 Zakona o obveznim odnosima, NN 35/05 i d. <3ak> % (f) Petar Klarić i Martin Vedriš, Građansko pravo, 9. izd. (Zagreb: Narodne novine, 2006), gl. II., str. 16-23. 1.2.2. Međunarodno i hrvatsko pravo: $ 14 // # 9 $ (a) Europski sud za ljudska prava. Predmet Vajagić protiv Hrvatske (Zahtjev br. 30431). Presuda 20. srpnja 2006. <14ak> # (a) Bonifačić, M., "Hrvatsko iskustvo zaštite vlasništva po Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava: 'Noli me tangere!'", prinos 11. hrvatsko-njemačkome pravničkom simpoziju "Zabrana uskrate pravosuđa i prava" (Split, 2007.), u tisku.; tč. 2 <9ak> 1.3. Izvan prava: $ 6 //# 58 1.3.1. Nepravno vlasništvo?: $ 2 // # 30 $ (a) Ustavni sud RH, Odluka o naravi društvenog vlasništva NN 43/92, str.1003. <1ak>; $ (b) Prijedlog odluke o pristupanju promjeni Ustava RH, s Prijedlogom nacrta promjene Ustava RH, čl. 31 <1ak> # (c) Padjen, I., "Nezavisnost sudova, pravno rasuđivanje i pravno obrazovanje", Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu,42:4 (1992), str. 697-708.<30ak> 1.3.2. Ex facto civitas oritur?: $ 2 // # 25 $ (a) Konferencja o Jugoslaviji / Arbitražna komisija, Mišljenje br.1 (10.XII.1991.).<2ak> # (b) Padjen, I. and M. Matulović, "Cleansing the Law of Theory", Croatian Critical Law Review, 1 (1996), 80-89, 103-109..<25ak> 1.3.3.Pravna ocjena pravnog poretka?: $ 2 // # 3 $ (a) Lon L. Fuller, "Dodatak: problem kivnih doušnika", prij. iz Isti, The Morality of Law, rev.ed. (New Haven: Yale University Press, 1968), p.245-253.; prij.I.P. <2ak> & (b) Padjen, I., "Diskrecija, sudovanje i granice prava: Pouke Fullerovog 'Problema kivnog doušnika'", Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, vol.25, no.2 (2004), str.655-691. <50ak> % (c) Berlin State Court, Trial of Border Guards, Docket no.532 2 Js 48/90 (9/91), in David M. Adams, Philosophical Problems in the Law (Belmont CA: Wadsworth / Thomson Learning, 2000), p.20-23. & (d) Geiger, R., “The German Border Guard Cases and International Human Rights”, European Journal of International Law, 9:3 (1998), 540-549. # (d) UN / Secretary General, War Crimes Tribunal for the Former Yugoslavia: Report of the Secretary-General Pursuant to Paragraph 2 of the Security Council Resolution 808 (1993) "I. The Legal Basis for the Establishment of the International Tribunal" <3ak>

19




& (e)Padjen, I., “Međunarodne ustavne dimenzije zapovjedne odgovornosti”, Zapovjedna odgovornost (Zagreb: Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava, 2003), str.79-85 <11ak>

2. OBJAŠNJENJA I OPRAVDANJA: $ 44// # 38 2.1. Društveni odnosi i društveno djelovanje: $ 4 // # 0 $ (a) Padjen, I. Uvod u javno pravo, 1. priv. izd. (2006), tč.1.1.A. “Društveni odnosi i društveno djelovanje”, <4 ak> 2.2. Uzročnost i objašnjenje: $ 8 // # 15 2.2.1. Filozofijska poimanja uzročnosti: $ 0 // # 10 # (a) William A. Wallace, Causality and Scientific Explanation, 2.vols. (Ann Arbor: University of Michigan Press, 1972), vol. 1, pp. 13, 15 (Aristotle); vol.2, ch. 1.5 "David Hume", pp. 38-39; vol. 2., ch.1.7 "Immanuel Kant", pp. 50-75, nar. 65-67; vol. 2, ch. 2.5. "John Stuart Mill", from pp. 128-131, 133., prij. <7> & (b) Aristotel, Metafizika, knj.II.gl.II 94a20-23. & (c) David Hume, An Enquiry Concerning Human Understanding, nar. sect.7, pt.2, n.59, 417, prij. & (d) Immanuel Kant, Kritika čistoga uma, prev. V. Sonnenfeld (Zagreb: Matica Hrvatska, 1984), "Predgovor drugome izdanju", str. 14-15; cit. in Wallace at pp.65-66., prij. # (e) Gajo Petrović, Logika, 11. izd. (Zagreb: Školska knjiga, 1977), izvor iz dio II.gl.II.tč.1.d, str.161-167 "Millove induktivne metode" <3ak > & (e) John Stuart Mill, The System of Logic (New York: Harper & Brothers, 1882), bk.III, ch. VIII. “Of the Four Methos of Experimental Inquiry”, p. 478-503 <28ak> 2.2.2. Od filozofije putem prava do sociologije: $ 8 // # 5 $ (a) H.L.A. Hart and A.M. Honore, Causation in the Law (Oxford: Clarendon Press, 1959), Pt.III. "Kontinentalnoevropske teorije uzročnosti u pravu", prij. str.331-332. < 8ak> # (a) William P. Turner and Regis A. Factor, Max Weber: The Lawyer as a Social Thinker (London: Routledge, 1994), pp.120-165, "Uzrok: pravna pozadina", približan prijevod sa str.126-131.<5ak> 2.3. Mjerila i opravdanje: $ 8 // # 12 2.3.1.Vrijednosti, pravila i načela: $ 5 // # 0 $ a) Frankena, William, Ethics (Egelwood Cliffs NJ: Prentice Hall, 1963), "Teleologijske teorije" i "Deontologijske teorije", pp.13-16, "Utilitarizam i pravednost", pp.29-35, prij. i sažetak <4ak> $ a) Sajama, S., "Dužnost i vrijednost", prij. Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, vol.6 (1985), str.161-169, sažetak <1ak> % (c) Rawls, J. "Two Concepts of Rules", Philosophical Review, vol.64 (1955), 3-32, pt. III. <10ak> 2.3.2. Pravilnosti (prirodni zakoni) i pravila (ljudski zakoni): $ 0 // # 3 2.3.2.1. Normativna dvosmislenost pravila i pravilnosti: socijalnopsihologijski pristup # a) Harold D. Lasswell and Abraham Kaplan, Power and Society (New Haven CT: Yale University Press, 1950), p. 22. prij. i sažetak <1ak> 2.3.2.2.Društvena pravila i logička nužnost: analitički pristup # a) Ludwig Wittgenstein, Philosophische Untersuchungen, I.215, I.225., I.237, I.238 i dr. <2ak> 2.3.3.Praktičko rasuđivanje: o svrsi ili sredstvu?: $ 0 // # 1 2.3.3.1.Aristotel o praktičkom rasuđivanju % (a) William F.R. Hardie, Aristotle's Ethical Theory, 2nd ed. (Oxford: Clarendon Press, 1980), ch.IX., p.212. prij. i sažetak <3ak> & (c) Padjen, I. „Legal Nature of Religion“, in J. Vanderlinden and M-C. Foblets (eds), Convictions philosophiques et religieuses (Bruxelles: Bruylant, 2010), 477-514, o praktičkom rasuđivanju na str. 512-514 <3ak> 2.3.3.2. Hume o naturalističkoj pogrešci # (b) David Hume, A Treatise on Human Nature, ed. by E.C. Mosner (Harmondsworth: Penguin, 1984), bk.III, pt.I, ch.II "Moral Distinctions not Derived from Reason", p.521.prij. i sažetak <1ak> 2.3.4 .Pravo i logika: od teorije praksi $ 3 // # 8 $ (a) Maximilian Herberger und Dieter Simon, Wissenschaftstheorie fuer Juristen: Logik-Semiotik-Erfahrungswissenschaften (Frankfurt a.M.: Mezner, 1980), Abt.5.1. "Die Auseinandersetzung um die Grundlagen der Deontischen Ethik", S.179-182, prij. i sažetak <3ak > # (b)Brewer, S. "Introduction", in Id. (ed.), The Philosophy of Legal Reasoning: Vol.1. Logic, Probability and Preusumptions in Legal Reasoning (New York: Garland Publishing, 1998), p.VII-XI.<8ak>

20




% (c) D. M. Gabbay and John Woods, D. "The Practical Turn in Logic", M. Gabbay and F. Guenther (eds.), Handbook of Philosophical Logic, 13 vol, 2nd ed. (Berlin: Springer, 2005), p. 15-19 <5ak> & (d) Padjen, i., “Rationality of Legal Scholarship: A Revisionist View”, a contribution to ”Legal Argumentation and the Challenges of Modern Europe: International Conference on Legal Argumentation” (sponsored by the European Faculty of Law, Nova Gorica, 5000 Nova Gorica). 2.4. Bitak i trebanje u pravu i pravnoj znanosti: $ 24 // # 11 $ (a) Hans Kelsen, "Causality and Imputation", in Id., What is Justice? (Berkeley CA: University of California Press, 1957), p.324 49, esp. at p.331 32; prij. IP.<2 ak> % (b) Bobbio, Norberto, "Bitak i trebanje u pravnoj znanosti", u Isti, Eseji iz teorije prava, prij.(Split: Logos, 1988), str. 31-49. & (c) Padjen, I. "Norme i činjenice: prilog prevladavanju pokušaja sociologizacije pravne znanosti", Pravo i društvo 1982-83, vol. 3 (1984), str.21-44. # (d) Perelman, Ch., "Razlikovanje činjenica i prava. Gledište logičara". u Id., Pravo, moral, filozofija, prij. (Beograd: Nolit, 1983), 105-114. <10 ak> $ (e) Visković, Nikola, Pojam prava Split: Logos, 1981), tč.33, str.64-70, tč.60, str.168-175 <18ak> $ (f) Padjen o Visković, Pojam prava (1981), tč.3, str.62-70, tč.60, str.168-175 <Pitanja uz Visković, Pojam prava> <4ak> # (g) Henry Le Roy Finch, Wittgenstein: The Latter Philosophy (Atlantic Heights MJ: Humanities Press, 1971), ch. 14 "Wittgenstein's Place in Western Thought", p.246-251. <1ak >

3. PRAVNO RASUĐIVANJE: $ 113 // # 136 3.1.Norme i činjenice: $ 15 // # 0 $ (b) Pavčnik, M., "Prilog teoriji argumentacije u pravu", Pravo i društvo, vol.5, sv.1 (1989), str.76-86 <15ak> 3.2. Izbor izvora prava: $ 30 // # 0 $ (a) David, R., "Sources of Law: I. Introduction", in International Encyclopedia of Comparative Law, vol.1, ch.1 (n.d. /cca 1973), str.3-18 <30ak> % (b) Pizzorusso, (ed.), Law in the Making: A Comparative Survey (Berlin: Springer, 1988), 3.3.Tumačenje prava: $ 0 // # 35 # (a) Moore, M., "Interpreting Interpretation", in A. Marmor (ed.), Law and Interpretation (Oxford: Clarendon Press, 1995), p.1-29 <35ak> % (b) Žaklina Harašić: "Dometi sistematskog tumačenja u pravu". Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 46, 2/2009., str. 315.-335. ... % (e) Gadamer, Hans G., Istina i metoda: osnovi filozofske hermeneutike, prij.(Sarajevo: Masleša, 1978), dio II., gl.II., tč.2(a) "Hermeneutički problem primjene", str.341 45 <8ak>. % (f) Hirsch, E. D. Jr., Validty in Interpretation (New Haven CT: Yale University Press, 1967), “Determinateness of Textual Meaning”, p. 233-245.<14ak> 3.4. Nalaženje pravnih mjerila: $ 15 // # 22 $ (a) Visković, Nikola, Pojam prava, 2.izd. (Split: Logos, 1981), tč.61-63, str.175-191 <15ak> # (c) Dworkin, Ronald, Taking Rights Seriously (1978) prij. Shvaćanje prava ozbiljno, prij. (Zagreb: Kruzak, 2003), pogl.3. "Model pravila I.", tč.. 1-4, str.25-43 <22ak>. 3.5.Raščlamba jezika prava: $ 0 // # 27 # (a) Solum, L.B.,"Indeterminacy", in D. Patterson (ed.), A Companion to Philosophy of Law and Legal Theory (Oxfrd: Blackwell, 1996), p.488-502 <27ak> % (b) Visković, Nikola, Jezik prava (Zagreb: Naprijed, 1978). 3.6. Ocjena dokaza u pravu: $ 0 // # 20 # (a) Jackson, J. and S. Doran, "Evidence", in D. Patterson (ed.), A Companion to Philosophy of Law and Legal Theory (Oxford: Blackwell, 1996), p.172-183.<20ak> % (b) Ekeloef, P. O., “Free Evaluation of Evidence”, Scandinavian Studies in Law, vol. 8 (1964), p.47-66 <26ak> 3.7. Pravo kao rasuđivanje: $ 15 // # 0 $ (a) Perelman, Ch. "Pravno rasuđivanje", u Id., Pravo, moral, filozofija, prij. (Beograd: Nolit, 1983), str. 95-104. <15 ak> % (b) Levi, E.H., "The Nature of Judicial Reasoning", University of Chicago Law Review, vol.32, no.3 (1965), p.395-409. in Brewer, S. (ed.), The Philosophy of Legal Reasoning: <25ak> % (c) Twining, W.T., "Legal Reasoning and Argumentation", in The International Encyclopedia of the Social and Behavioral Sciences, vol.13 (Amsterdam: Elsevier, 2001), p.8670-8675. <15 ak>

21




% (d) Aarnio, A., R. Alexy i A. Peczenik, "The Foundation of Legal Reasoning", Rechtstheorie, (1981), 133-158, 257-279, 423-448; prij. "Osnove pravnog rasuđivanja", Pravni vjesnik, vol.3, no.3-4 (1987), str.377-402 <90 ak> % (e) MacCormick, N., "Argumentation and Interpretation in Law", Ratio Juris, vol.6, no.1 (1993), p.16-29.<40ak> % (f) Visković, Argumentacija i pravo (Split: Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu, 1997). 3.8. Pravičnost i diskrecija: $ 38 // # 20 $ (a) Krbek, Ivo, Diskreciona ocjena (Zagreb: JAZU, 1937), gl.II., tč.4 "Diskreciona ocjena", tč.5 "Razlika između tumačenja, pronalaženja pravnog pravila i diskrecione ocjene", sažetak str.38 47. <13ak> # (b) Hart, H.L.A., "Pozitivizam i odvojenost prava i morala" (1958), prij., Dometi, god.18, br.8 (1985), str.21 36, nar.tč.II., str.25 30 <8>. %(c) Engisch, Karl, Einfuehrung in das juristische Denken, 5. Aufl. (Stuttgart: Kohlhammer, 1971), Kap.IV. "Juristenrecht. Unbestimmte Rechtsbegriffe, normative Begriffe, Generalklauseln, freies Ermessen", str.106 133, nar. tč.1 str. 108 09; i tč.3. str.111 18. % (d) Lukić, Radomir, Uvod u pravo, 2.izd.(Beograd: Naučna knjiga, 1976), deo II., od.II., podod.II., gl.II., tč.9(b)2(bb), "Neodređenost pojmova", str.334 36. # (e) Dworkin, Ronald, Taking Rights Seriously (1978) prij. Shvaćanje prava ozbiljno, prij. (Zagreb: Kruzak, 2003), pogl.3. "Model pravila I.", tč.5. “Diskrecija” str. 43-51 <12ak>. $ (f) Padjen, I., "Pravičnost kao bitan sastojak prava", u S. Budak (ur.), Okrugli stol Hrvatskoga pravnog centra (Zagreb: Hrvatski pravni centar, 1997), str.164-174.; s naknadnim proširenjima. <25ak> 3.9.Analogija $ 0 // # 12 # (b) Nerhot, P. "Introduction", in (ed.), Legal Knowledge and Analogy (Dordrecht; Kluwer, 1991), p.1-11 <12ak>.

4. PRAVNA ZNANOST: $ 99 // # 93 4.1. Normativna pravna znanost: $ 44 // # 65 $ a) H. Kelsen, "Što je to čista teorija prava?", prij., Dometi, god.18, br.8 (1985), str.13 20. <12ak> # (a)Van Hoecke, Marc, What is Legal Theory? (Leuven: Acco, 1985), chs.1-2. p.27-62 <65ak> % (b) Rubin, E.L., "Legal Scholarship", A Companion to Philosophy of Law and Legal Theory (Oxford: Blackwell, 1996), p.562-572. <20ak> % (c) Stith, R., "Can Practice Do Without Theory: Differing Ans wers in Western Legal Education", Archiv fuer Rechts und Sozialphilosophie, vol.80, H.3 (1994), str.426 35. % (d) Hyland, R., "Comparative Law", in D. Patterson (ed.), A Companion to Philosophy of Law and Legal Theory (Oxford: Blackwell, 1996), p.184-199 <25ak>. & (e) Posner, R., "The Decline of Law as an Autonomous Discipline: 1962-1987", Harvard Law Review, vol.100 (1987), p.760-780; repr. in .), The Philosophy of Legal Reasoning: Vol.5.Scientific Models of Legal Reasoning: Economics, Artificial Intelligence, and the Physical Sciences (New York: Garland Publishing, 1998), p.235-249. $ (f) Visković,Nikola, Pojam prava, 2. izd. (Split: Logos, 1981), II.I. "Prijedlog inegralne definicije prava", str. 37-51 <22ak> $ (g) Padjen, I. "Uskrata pravosuđa i uskrata prava: okvir poredbenih istraživanja" u Th. Simon, Z. Pokrovac i I. Padjen (ur.) Zabrana uskrate pravosuđa i prava (Split: Pravni fakultet, u pripremi 2010), tč. 1 "Teorija" <10ak> 4.2.Definicije i pojmovi pravne znanosti: $ 15 // # 0 $ (a) Petrović, Gajo, Logika, 11.izd.(Zagreb: Školska knjiga, 1977), str.137-140 <5ak>; % (b) Robinson, Richard, Definition (Oxford: Clarendon, 1950), ch.1, par.9, str.7-11., ch.5, par.0-1, str.93-96; par.3-10, str.96-148 % (c) Weber, Max, "Objektivnost’ spoznaje u društvenoj znanosti I društvenoj politici: 5. Logička struktura idealno-tipske tvorbe pojmova", u Id., Metodologija društvenih nauka, prij. (Zagreb: Globus, str. 61-81 <27ak> $ (d) Padjen, I. "Uskrata pravosuđa i uskrata prava: okvir poredbenih istraživanja" u Th. Simon, Z. Pokrovac i I. Padjen (ur.) Zabrana uskrate pravosuđa i prava (Split: Pravni fakultet, u pripremi 2010), tč. 2. "Pojmovi", tč. 3. "Vrijednosti" <10ak> 4.3.Poimanje prava kao društvene činjenice: $ 22 // # 28 $ (a) Weber, M., Wirtschaft und Gesellschaft , prij. Privreda i društvo, t.1 (Beograd: Prosveta, 1976), 251 59.<12ak> & (b) Kelsen, H., O granicama između pravničke i sociološke metode, prij.(1927), 46. $ (c) Cotterrell, R., "Law as Constitutive", in IESBS 12 (2001), 8497-8500.<10ak> % (d) Padjen, I., "Pozitivistička i interpretativna sociologija", Dometi, 20:10 (1987), str.719 739.<30ak> # (e) .............., "Normativno objašnjavanje kao temeljna metoda istraživanja društva", Naše teme, 32:1 2 (1988), str.257 274. <28ak> % (f) .............., "Sociologija i moderno pravo", Revija za sociologiju, 18:3 4 (1987), str.93 110. <25ak> % (g) ............., "Pravne pretpostavke znanosti o modernim društvima", Naše teme, 32:7 8 (1988), str.1875 1890.<25ak>

22




4.4.Izvanpozitivno opravdanje prava: $ 18 // # 0 $ (a) Finnis, J. "Natural Law and Legal Reasoning", Cleveland State Law Review, vol.38 (1990), 1-13. <18ak> & (b) Hoeffe, O. "Moral und Recht: eine Philosophische Perspektive", in Id. et al. (Hg.), Praktische Philosophie / Ethik, Bd.2 (frankfurt: Fischer, 1984), 51. & (c) Padjen, I. "The Root of Legal Theory", Synthesis Philosophica, vol.5, no.1 (1988), str.235-248. & (d) Padjen, I. "Nestanak makroetike: formiranje moderne pravne znanosti i nestanak temelja pravne misli", Politička misao, 25:2 (1988), str.72 88.<25ak> % (e) Matulović, Miomir, Ljudska prava: Uvod u teoriju ljudskih prava (Zagreb: Filozofska istraživanja, 1996), gl. 11 "Opravdanje ljudskih prava", str. 241-277.

5. PRAVNO ISTRAŽIVANJE: $ 41 // # 83 5.1. Ocjena znanstvenog rukopisa:$ 3 // # 0 $ (a) Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Upute autorima i recenzentima (2009.) <3ak> 5.2. Izrada nacrta istraživanja: $ 38 // # 58 # (a) Lasswell, Harold D. & Myres S. McDougal, Jurisprudence for a Free Society: Studies in Law, Science and Policy (The Hague: Kluwer, 1992), pt.1."Law as Fundamental Policy: Jurisprudence in Policy-Oriented Perspective", ch.1 "Criteria for a Theory About Law"., p.3-38 <58ak> $ Lalić-Novak, G. i I. Padjen, "Evropeizacija politike azila: od suverenosti putem harmonizacije do jedinstva", u D. Grubiša (ur.), Evropeizacija javnih politika (Zagreb: Fakultet političkih znanosti, u tisku).<38ak> % (b) Padjen, I., "Catholic Theology in Croatian Universities: Between the Constitution and the Treaty – a Policy-Oriented Inquiry", in B . Vukas and T.M. Šošić (eds.), International Law: New Actors, New Concepts – Continuing Dilemmas; Liber Amicorum Božidar Bakotić (Leiden: Nijhoff, 2010), p. 13-40.<45ak> 5.3.Rekonstrukcija temeljnih pojmova: $ 0 // # 25 % (a) Hohfeld, Wesley N., Fundamental Legal Conceptions as Applied in Juridical Reasoning, ed. by W.W. Cook (New Haven CT: Yale University Press, 1919; 1964)), pt I, p. 23-64. #(b) Tucak, Ivana, Hohfeldovi temeljnih pravni pojmovi: analiza, kritika, recepcija, važnost (u pripremi), pogl.1. < 25 ak> % (c) Matulović, Miomir, Ljudska prava: Uvod u teoriju ljudskih prava (Zagreb: Filozofska istraživanja, 1996), gl. 11 "Sadržaj ljudskih prava", tč. 2.-4., str. 295-320 <42ak> & (d) Padjen, I., "Kritika politekonomskog i građanskopravnog poimanja vlasništva", Pravo i društvo 1983-84, 4 (1985), str.33-61 5.4. Kritičke teorije prava: $ 0 // # 0 & (c) Padjen, I. and M. Matulović, "Cleansing the Law of Theory", Croatian Critical Law Review, vol.1, no.1 (1996), ch.5, p.109-113.<5ak>

11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)

12. Broj primjeraka obavezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohađaju nastavu na predmetu

Naslov Broj primjeraka Broj studenata

13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija

Za svaki se predmet provodi po završetku ispitnog roka evaluacijska anketa. Konačan sadržaj ankete na prijedlog voditelja utvrđuje Vijeće.

23




OPIS PREDMETA

Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Sanja Barić, prof. dr. sc. Nada Bodiroga Vukobrat, prof. dr. sc. Vesna Crnić Grotić

Naziv predmeta Antidiskriminacijsko pravo


Status predmeta Izborni

Godina I.


ECTS koeficijent opterećenosti studenata 5

Broj sati (P+V+S) 2+0+0

1. Ciljevi predmeta

Temeljni je cilj predmeta upoznati polaznike doktorskog studija s idejom ravnopravnosti kao polazišnom idejom antidiskriminacijskog prava, pravnim okvirom antidiskriminacijskog prava te različitim kategorizacijama antidiskriminacijskog prava i institucionalnim okvirom suzbijanja diskriminacije. Posebice je cilj predmeta osposobiti polaznike doktorskog studija za kritičko preispitivanje pravnog uređenja sustava suzbijanja diskriminacije u domaćem, europskom i međunarodnom pravu.


Nema posebnih uvjeta za upis predmeta.


Nakon položenog predmeta, doktorandi bi trebali moći:

kritički ocijeniti temeljno ustavnopravno načelo ravnopravnosti i vrijednost jednakosti kao aksiološki izvor prava;

argumentirano tumačiti ulogu temeljnih kategorija antidiskriminacijskog prava u kontekstu različitih pravnih grana;

analizirati učinke antidiskriminacijskog prava;

kreirati nove sadržaje formalnih izvora antidiskriminacijskog prava de lege ferenda.


1. Uvod 2. Opći dio Ravnopravnost kao filozofska ideja i ustavnopravno načelo Pojam i oblici diskriminacije Polje primjene antidiskriminacijskog prava Iznimke od zabrane diskriminacije Institucionalni okvir suzbijanja diskriminacije 3. Posebni dio – izabrana pitanja Pojam i izazov pozitivne diskriminacije Utjecaj Europske unije na razvoj i primjenu antidiskriminacijskog prava Diskriminacija u radnom odnosu Zaštita manjina i manjinski jezici kao predmet antidiskriminacijskog prava Privatnopravni aspekti suzbijanja diskriminacije




vježbe laboratorij


24





6. Komentari


Temeljne su obveze studenata: Očekuje se aktivno sudjelovanje na nastavi. Studenti su dužni pripremati se za svaki nastavni susret te sudjelovati u raspravi o zadanim temama. Osim toga, studenti su dužni do kraja semestra u dogovoru s nastavnikom pripremiti dva eseja u kojima pokazuju primjenu nezavisne kritičke analize pravne materije te, konačno, pripremiti nacrt jednog istraživačkog rada povezanog s temom kolegija. Rad može obuhvaćati argumente sadržane u esejima, ali očekuje se da student iste razradi prema povratnoj informaciji nastavnika. Usmeni ispit sastoji se od obrane tog rada pred nastavnikom.


Pohađanje nastave Aktivnost u nastavi 1,5

Seminarski rad Eksperimentalni rad

Pismeni ispit Usmeni ispit 1,5

Esej 2 Istraživanje

Projekt Kontinuirana provjera znanja

Referat Praktični rad

Portfolio


Ishodi učenja ostvareni tijekom nastave i na završnom ispitu vrednuju se sukladno Detaljnom izvedbenom nastavnom planu kolegija.


Nastavni materijali Monografije:

1. Crnić, Ivica i dr., Primjena antidiskriminacijskog zakonodavstva u praksi, Centar za mirovne studije, Zagreb, 2011.

2. Grgić, A. ... [et. al.], Vodič uz Zakon o suzbijanju diskriminacije, Ured za ljudska prava Vlade Republike Hrvatske, Zagreb, 2009.

Znanstveni radovi: 1. Barić, Sanja, Ustavnopravno načelo jednakosti i pravno uređenje istospolnih zajednica, Zbornik radova Pravnog

fakulteta u Splitu, vol. 50, 1/2013., str. 81-113. 2. Barić, Sanja, Načelo jednakosti u Italiji: ustavnopravni koncept u službi “punog razvoja osobnosti”, Zbornik

Pravnog fakulteta u Zagrebu, Vol. 65, No. 1, 2015., str. 87-113. 3. Bodiroga-Vukobrat, Nada; Vinković, Mario; Petričušić, Antonija, Legal Protection Against Discrimination in

Croatia, objavljeno u Legal Protection Against Discrimination in South East Europe – Regional Study (Liegl, Barbara ... [et. al.]), Centre for SEELS, Skopje, 2016., str. 185-236.

4. Carver, Richard; Dvornik, Srđan; Redžepagić, Denis, Racionalizacija sustava zaštite ljudskih prava u RH – Izvještaj stručnog tima, Ured pučke pravobraniteljice, Zagreb, 2010., dostupno na: < http://bit.ly/2rwTreL>.

5. Crnić-Grotić, Vesna, Minority Languages in Official Use – The Case of Spain, objavljeno u Unsichtbare Minderheiten – Invisible Minorities (Bodiroga-Vukobrat, N.; Sander, G. G.; Barić, S., ur.), Dr. Kovač, Hamburg, 2013., str. 281-292.

6. Horvat, Ana, Novi standardi hrvatskoga i europskoga antidiskriminacijskog zakonodavstva, Zbornik PFZ 58(6), 2008., 1453-1498.

7. Mišćenić, Emilia, Autonomija i antidiskriminacija u privatnome pravu, Nacionalni izvještaj za Hrvatsku / Autonomy and Antidiscrimination in Private Law, Country Report for Croatia u: Reich, Norbert / Jessel-Holst, Christa / Josipović, Tatjana / Dollani, Nada (ur.), Autonomija i antidiskriminacija u privatnome pravu / Autonomy



25




and Antidiscrimination in Private Law. South East European Law School Network, Civil Law Forum for South East Europe - Collection for Studies and Analyses, Tirana, 2013./2014, str. 83-105.

Izvješća i dokumenti: 1. Godišnje izvješće Pučke pravobraniteljice, dostupno na: < http://bit.ly/2qtV7Bv>. 2. European network of legal experts in gender equality and non-discrimination, A comparative analysis of non-

discrimination law in Europe, European Commission, Brussels, 2016., dostupno na < http://bit.ly/2l8C3Ko>.

Propisi: 1. Ustav Republike Hrvatske, Narodne novine, broj 56/90, 135/97, 8/98 (pročišćeni tekst), 113/00, 124/00

(pročišćeni tekst), 28/01, 41/01 (pročišćeni tekst), 55/01 (ispravak), 76/10, 85/10 (pročišćeni tekst) i Promjena Ustava RH (narodna ustavotvorna inicijativa), NN br. 5/2014 - Odluka Ustavnog suda broj SuP-O-1/2014.

2. UN konvencija o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW). 3. Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, NN - MU 18/97, 6/99 - proč. tekst, 8/99 -

ispr., 14/02 i 1/06. 4. Zakon o suzbijanju diskriminacije, NN 85/08 i 112/12. 5. Zakon o pučkom pravobranitelju, NN 76/12. 6. Zakon o ravnopravnosti spolova, NN 82/08. 7. Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola, NN 92/14. 8. Zakon o pravobranitelju za djecu, NN 96/03. 9. Zakon o pravobranitelju za osobe s invaliditetom, NN 107/2007. 10. Zakon o obveznim odnosima, NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 11. Zakon o medijima, NN 59/04, 84/11, 81/13. 12. Zakon o radu, NN 149/09, 119/10, 61/11, 82/12 i 73/13. 13. Zakon o parničnom postupku, NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08,

57/11, 148/11, 25/13, 89/14. 14. Direktiva 2006/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2006. o provedbi načela jednakih mogućnosti i

jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i rada (preinaka), SL L 204/23, 5.7.2006.

15. Direktiva Vijeća 2000/43/EZ od 29. lipnja 2000. o provedbi načela jednakog postupanja prema osobama bez obzira na njihovo rasno ili etničko podrijetlo SL L 180/22, 19.7.2000.

16. Direktiva Vijeća 2000/78/EZ od 27. studenoga 2000. o uspostavi općeg okvira za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja, SL L 303/16, 27.11.2000.

17. Direktiva Vijeća 2004/113/EZ od 13. prosinca 2004. o provedbi načela jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pristupu i nabavi robe, odnosno pružanju usluga SL L 373/37, 21.12.2004.

Izabrana sudska praksa


1. Baer, Susanne, Equality, objavljeno u The Oxford Handbook of Comparative Constitutional Law, Oxford University Press, Oxford, 2012., str. 982-1001.

2. Barić, Sanja, The Philosophical Concepts of Equality, Zbornik Pravnog fakulteta u Rijeci, vol. 21, 2/2000., str. 841-869.

3. Brems, Eva, Timmer, Alexandra (ur.), Stereotypes and human rights law, Intersentia, Cambridge, 2016. 4. Bodiroga-Vukobrat, Nada; Martinović, Adrijana, The Prohibition of Age Discrimination in Labour Relations:

Report on Croatia, objavljeno u The Prohibition of Age Discrimination in Labour Relations: Reports to XVIIIth International Congress of Comparative Law (Schlachter, Monika, ur.), Nomos, Baden-Baden, 2011., str. 261-273.

5. Dunbar, Robert, Minority Language Rights in International Law, International and Comparative Law Quarterly, vol. 50, 1/2001., str. 90-120.

6. Edelman, Benjamin G.; Luca, Michael, Digital Discrimination: The Case of Airbnb.com, Harvard Business School NOM Unit Working Paper No. 14-054, dostupno na < http://bit.ly/2rc0nLd>.

7. Ellis, Evelyn; Watson, Philippa, EU Anti-Discrimination Law, 2. izd., Oxford University Press, Oxford, 2012. 8. Hepple, Bob, Equality: the legal framework, Hart Publishing, Oxford, 2014. 9. Horvat, Ana, Segregacijom do integracije? Mogućnosti integriranog obrazovanja Roma, Zbornik radova Pravnog

fakultet u Splitu, vol. 46, br. 2/2009., str. 443.-472.

26




10. Horvat Vuković, Ana, Pravno uređenje pozitivne diskriminacije kroz poseban osvrt na primjer Indije, Hrvatska udruga za ustavno pravo, Zagreb, 2016.

11. Leigh, Ian; Hambler, Andrew, Religious Symbols, Conscience, and Rights of Others, Oxford Journal of Law and Religion, vol. 3, 1/2014., str. 2-24.

12. Liegl, Barbara, Legal Protection Against Discrimination in South East Europe – Synthesis Report, objavljeno u Legal Protection Against Discrimination in South East Europe – Regional Study (Liegl, Barbara ... [et. al.]), Centre for SEELS, Skopje, 2016., str. 13-76.

13. Mišćenić, Emilia, The Impact of the Croatian Anti‐discrimination Law on Private Law Relations The Impact of the Croatian Anti‐discrimination Law on Private Law Relations, objavljeno u New Europe – Old Values? Reform and Perseverance (Bodiroga-Vukobrat, N.; Rodin, S.; Sander, G. G., ur.), Springer International Publishing Switzerland, Cham, 2016., str. 97-136.

14. Mišćenić, Emilia, Slučajevi povrede prava osobnosti diskriminacijom u hrvatskim medijima, u: Kunda, Ivana (ur.), Povreda prava osobnosti u hrvatskom i europskom pravu, Pravni fakultet u Rijeci, Rijeka (predviđeno za objavu u 2017. godini).

15. Mišćenić, E., Kesonja, D., The Enforcement and Effectiveness of Anti-Discrimination Law: National Report for Croatia, International Academy of Comparative Law, Springer, str. 15- (predviđeno za objavu u 2017. godini).

16. Mooney Cotter, Anne-Marie, Ask no Questions. An International Legal Analysis on Sexual Orientation Discrimination, Ashgate, Surrey, 2010.

17. O'Nions, Helen, Minority Rights Protection in International Law. The Roma of Europe, Ashgate, Alsershot, 2007. 18. Poretti, Paula, Antidiskriminacijsko zakonodavstvo i sudska praksa u RH – individualna i udružna

antidiskriminacijska tužba kao (ne)djelotvorna sredstva za ostvarenje pravne zaštite, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, vol. 36, 2/2015., str. 907-944.

19. Potočnjak, Željko, Zabrana diskriminacije, uznemiravanja i spolnog uznemiravanja u radnim odnosima, objavljeno u Radni odnosi u Republici Hrvatskoj (Potočnjak, Željko, ur.), Pravni fakultet i Organizator, Zagreb, 2007., str. 47-99.

20. Senden, Linda, Getting Women on Company Boards in the EU: A Tale of Power-Balancing in Three Acts, objavljeno u New Europe – Old Values? Reform and Perseverance (Bodiroga-Vukobrat, N.; Rodin, S.; Sander, G. G., ur.), Springer International Publishing Switzerland, Cham, 2016., str. 77-96.

21. Vasiljević, Snježana, New Law and Values: Anti-discrimination Law in Post-communist Countries, objavljeno u New Europe – Old Values? Reform and Perseverance (Bodiroga-Vukobrat, N.; Rodin, S.; Sander, G. G., ur.), Springer International Publishing Switzerland, Cham, 2016., str. 55-76.

22. Vasiljević, Snježana, Slično i različito: diskriminacija u Europskoj uniji i Republici Hrvatskoj, Tim Press, Zagreb, 2011.

23. Vickers, Lucy, Religious Freedom, Religious Discrimination and the Workplace, Hart Publishing, Portland, 2008.




Kvaliteta stjecanja izlaznih znanja, vještina i kompetencija prati se kontinuirano kroz ustrojeni sustav osiguravanja i unaprjeđenja kvalitete Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, i posebice Doktorskog studija.

27




OPIS PREDMETA

Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Sanja Barić, doc. dr. sc. Dana Dobrić Jambrović

Naziv predmeta Civilno društvo i javna uprava



Godina I.



5


1. Ciljevi predmeta

Organizacije civilnog društva predstavljaju bitne subjekte političkog i društvenog tkanja u većini suvremenih država, a njihova se uloga u rastućoj mjeri afirmira i na razini Europske unije. Istovremeno te iste organizacije bivaju predmetom pravne regulacije i javnih politika. Njihova je uloga stoga dvostruka, jer hoće utjecati na normotvornu i političku aktivnost koja ih istovremeno oblikuje. Kritička analiza javnih politika i pravnih okvira na područjima ustrojstva i djelovanja organizacija civilnog društva te njihovog odnosa s javnom upravom stoga predstavlja bitnu sposobnost za razumijevanje djelovanje organizacija civilnog društva u suvremenoj politici i pravu. Ciljajući upravo na takvo osposobljavanje polaznika doktorskog studija, ovim se kolegijem ujedno u studentu potiče promišljanje djelovanja subjekata prava iz perspektiva više javnopravnih disciplina i političke znanosti.





kritički analizirati hrvatske i europske politike koje se odnose na ustrojstvo i djelovanje organizacija civilnog društva;

procijeniti refleksivnu deliberativnu poliarhiju kao model ustrojstva nacionalnih i nadnacionalnih tijela javne vlasti;

konstruirati i kritičkoj analizi podvrgnuti koncept aktivnog građanstva i njegovu primjenu u nacionalnom i nadnacionalnom uređenju ustrojstva i djelovanja organizacija civilnog društva;

kritički ocijeniti pravni okvir ustrojstva i djelovanja organizacija civilnog društva u Republici Hrvatskoj s obzirom na njihovo vrijednosno utemeljenje i međunarodne standarde;

argumentirati ulogu temeljnih prava u reguliranju organizacija civilnog društva i formuliranju javnih politika koje se na njih odnose;

analizirati odnose organizacija civilnog društva i tijela javne uprave;

raščlaniti i kritičkoj analizi podvrgnuti odnos organizacija civilnog društva, javne uprave i Europske unije.


Nastavnice će oblikovati nastavne cjeline prema pitanjima u odnosu organizacija civilnog društva i javne uprave koja su najaktualnija u vrijeme održavanja kolegija. Pritom će voditi računa o sljedećim okvirno određenim cjelinama:

1. Opća pitanja ljudskih prava s posebnim naglaskom na slobodu udruživanja. 2. Udruge. 3. Javno okupljanje kao oblik djelovanja civilnog društva. 4. Zaklade i fundacije u Republici Hrvatskoj. 5. Ustanove u Republici Hrvatskoj. 6. Vjerske zajednice kao specifičan oblik organizacija civilnog društva. 7. Političke stranke kao specifični oblik civilnog društva. 8. Pregled Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe. 9. Pravo na pristup informacijama. 10. Civilno društvo i suradnja s državom u kontekstu odnosa Republike Hrvatske s Europskom Unijom.

28




11. Pružanje humanitarne pomoći kao oblik društveno odgovornog djelovanja organizacija civilnog društva (neprofitnih organizacija).

12. Pravni tretman volonterstva kao inherentno socijalno odgovorne djelatnosti




vježbe laboratorij



6. Komentari


Studenti tijekom semestra moraju sudjelovati na nastavi, pripremajući cjeline u dogovoru s nastavnicama. Tijekom nastave su ujedno dužni pripremiti jedan esej na temu kolegija, u kojem će kritički prikazati stanje rasprave o jednom usko određenom problemu. Od studenta se očekuje da do kraja semestra preradi esej u nacrt znanstvenog rada te da isti obrani na usmenom ispitu.



Pismeni ispit Usmeni ispit 1,5 Esej 1,5 Istraživanje



Portfolio




1. Prezentacije s predavanja. 2. Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva od 2017. do 2021. godine. 3. S. Barić i D. Dobrić, “Europeizacija civilnog društva u RH: shvaćanje socijalnog kapitala ozbiljno?” u: Zbornik

Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, vol. 33, br. 2/2012, str. 883-916. 4. M. Radin, „Pravo na slobodu okupljanja i udruživanja u praksi Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda

RH“, u: Hrvatska pravna revija, listopad 2010, str. 1-13. 5. D. Romić, „Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću“, u: Informator, br. 5844 od 10.3.2010., str. 14. 6. S. Trgovac, „Pravo na slobodu udruživanja u praksi Ustavnog suda RH“, u: Hrvatska pravna revija, lipanj 2010, str.

1-9.

Propisi: 1. Ustav Republike Hrvatske, Narodne novine, broj 56/90, 135/97, 8/98 (pročišćeni tekst), 113/00, 124/00

(pročišćeni tekst), 28/01, 41/01 (pročišćeni tekst), 55/01 (ispravak), 76/10, 85/10 (pročišćeni tekst) i Promjena Ustava RH (narodna ustavotvorna inicijativa), NN br. 5/2014 - Odluka Ustavnog suda broj SuP-O-1/2014.

2. Zakon o udrugama, NN br. 74/2014, 70/2017. 3. Zakon o zakladama i fundacijama, NN br. 36/1995 i 64/2001. 4. Zakon o ustanovama, NN br. 76/1993, 29/1997 (ispravak), 47/1999 (ispravak) i NN 35/2008. 5. Zakon o javnom okupljanju, NN br. 128/1999, 90/2005, 139/2005 (odluka Ustavnog suda RH), 150/2005, 82/2011

(odluka Ustavnog suda RH) i 78/2012. 6. Zakon o političkim strankama, NN br. 76/1993, 111/1996, 164/1998, 36/2001 i 28/2006.



29




7. Zakon o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe, NN br. 24/2011, 61/2011, 27/2013, 48/2013 (pročišćeni tekst) i 02/2014 (odluka Ustavnog suda RH), 96/2016 i 70/2017.

8. Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica, NN br. 83/2002. (napomena: temeljem Zakona o porezu na dodanu vrijednost (NN br. 73/13) prestao je važiti čl. 17. Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica)

9. Zakon o volonterstvu, NN br. 58/2007 i 22/2013. 10. Zakon o humanitarnoj pomoći, NN br. 102/2015. 11. Zakon o pravu na pristup informacijama, NN br. 25/2013 i 85/2015. 12. Zakon o procjeni učinaka propisa, NN br. 44/2017. 13. Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata, NN br.

140/2009.


1. S. Barić, "Volonterstvo kao inherentno socijalno odgovorna djelatnost – pravni aspekti“, u: Zborniku radova s međunarodnog znanstvenog skupa 'Socijalno odgovorno gospodarenje', Rijeka, 5. i 6. listopada 2007., TIM Press i Pravni fakultet, 2008., str. 213-238.

2. S. Barić, "Pravna pomoć i neprofitne organizacije u RH", u: Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, vol. 25, br. 2/2004, str. 935-956.

3. S. Barić, "Pravni sustav suradnje neprofitnih organizacija s vladom i tijelima lokalne samouprave i uprave u Republici Hrvatskoj", ICNL – B.a.B.e., Zagreb, 2000. (dostupno i na: https://udruge.gov.hr/UserDocsImages/UserFiles/File/Pravni%20sustav%20suradnje%20NGO.pdf)

4. B. Šalaj, Socijalni kapital, Fakultet političkih znanosti, Zagreb, 2007. 5. Ostali materijali temeljem samostalnog istraživanja materije (npr. https://udruge.gov.hr/pristup-

informacijama/publikacije/hrvatski/145).




Kvaliteta stjecanja izlaznih znanja, vještina i kompetencija prati se kontinuirano kroz ustrojeni sustav osiguravanja i unaprjeđivanja kvalitete Pravnog fakulteta u Rijeci, i posebice Doktorskog studija.

30




OPIS PREDMETA

Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Petar Veić

Naziv predmeta Dokazno pravo

Studijski program izborni

Status predmeta Poslijediplomski doktorski studij iz područja društvenih znanosti, polje pravo

Godina I.



5


1. Ciljevi predmeta

Cilj je predmeta stjecanje produbljenih znanja u području dokaznog kaznenog prava. Proširenim i produbljenim poznavanjem dokaznog prava u kaznenom postupku studenti će, osim pravnodogmatskih i legislativnih općih i specifičnih znanja, steći i aplikativne sposobnosti u primjeni tih znanja i vještina u svakodnevnom radu.





objasniti, analizirati i kritički ocijeniti pravno uređenje dokaza i dokaznog postupka;

usporediti različite vrste i modele u dokaznom pravu;

primijeniti stečena znanja o dokaznom pravu na konkretan primjer;

kreirati i argumentirati rješenje de lege ferenda.


1. Dokazi i dokazivanje u kaznenom postupku 2. Novo uređenje dokaznog postupka 3. Posebna pravila o dokazima 4. Vrste dokaza 4.1. Izvorni i derivirani dokazi 4.2. Zakoniti i nezakoniti dokazi 4.3. Dokazne zabrane 5. Prikupljanje dokaza 6. Modeli izvođenja dokaza 7. Vrednovanje i ocjena dokaza u kaznenom postupku 8. Najvažniji dokazi 8.1. Iskaz okrivljenika 8.2. Iskaz svjedoka (posebice ugroženih i ranjivih svjedoka) 8.3. Iskaz vještaka 8.4. Korištenje isprava i tehničkih snimki




vježbe laboratorij



6. Komentari

31





Prethodno dobro poznavanje kaznenog postupovnog prava. Posjedovanje sposobnosti usmenog i pisanog dobrog izražavanja. Redovito posjećivanje predavanja. Aktivno sudjelovanje na nastavi.


Pohađanje nastave 1 Aktivnost u nastavi Seminarski rad 1 Eksperimentalni rad

Pismeni ispit 1 Usmeni ispit 2 Esej Istraživanje



Portfolio




B. Pavišić, Kazneno postupovno pravo, III. izdanje, Rijeka, 2010.

M. Damaška, Dokazno pravo u kaznenom postupku: oris novih tendencija, Pravni fakultet u Zagrebu, 2001.


M. Grubiša, Činjenično stanje u krivičnom postupku, 2. izd., Zagreb, 1980. Strano kazneno postupovno pravo: Njemačka: Strafgesetzbuch, Strafprozessordnung. Francuska: Code pénal, Code de procédure pénale. Italija: Codice penale, Codice di procedura penale. Međunarodni dokumenti Sudska praksa nacionalnih i međunarodnih sudova







32




OPIS PREDMETA

Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Maks Tajnikar

Naziv predmeta Ekonomika za pravnike



Godina I.




1. Ciljevi predmeta

Pravna znanost i praksa usko su povezane s ekonomskom. Formiranje pravnih normi i njihovo odgovarajuće razumijevanje zahtijeva visok nivo znanja o ekonomiji (privredi) i ekonomikama (znanost o privredi). Iz toga proizlazi potreba nužnog, razumijevanja temeljnih elemenata i mehanizama funkcioniranja tržišne privrede. Cjelovito poznavanje mikro ekonomike i makro ekonomike stoga se nameće kao fundamentalan set znanja potreban pravnicima za adekvatnu spoznaju ekonomije unutar koje egzistiraju spomenute pravne norme. Glavni cilj predmeta Ekonomika za pravnike jest pružanje uvida u ekonomsku znanost kroz formiranje znanja diplomiranih pravnika na razini osnovne i srednje težine za pojedine elemente mikro ekonomike i makro ekonomike, formiranje razumijevanja privrede s aspekta ekonomske znanosti, te formiranje holističkog shvaćanja ekonomske znanosti.





objasniti, tumačiti, logički povezivati i analizirati pravne pojmove i institute ekonomike relevantne za pravnike;

protumačiti, analizirati i kritički ocijeniti ekonomske teorije i modele;

objasniti i argumentirati temeljne probleme vezane uz pravne pojmove i institute ekonomike relevantne za pravnike;

primijeniti stečena znanja na konkretne primjere iz prakse.


13. Ekonomija, ekonomika, poslovna ekonomija i znanost 14. Ekonomika poduzeća 15. Teorije tvornice i poduzeća

i. Vlasništvo, upravljanje i menadžment ii. Profitni motiv i bilance poduzeća iii. Žetvene i poduzetničke strategije

16. Ravnoteža poduzeća u potpunoj konkurenciji 17. Tržišna ponuda poduzeća 18. Optimalna veličina i rast poduzeća 19. Vrijednost poduzeća 20. Ekonomika potrošača 21. Tri osobine potrošača – definiranje potrošača 22. Ravnoteža potrošača 23. Potraživanje potrošača 24. Paretova efikasnost u razmjeni

i. Definiranje efikasnosti u razmjeni ii. Cijene i efikasnost u razmjeni

25. Tržišna ravnoteža

33




26. Formiranje tržišne ponude i potražnje 27. Paretova efikasnost na tržištu 28. Tipologija tržišta

i. Tržište rada (radne snage) i kapitala ii. Opća ravnoteža iii. Ekonomika blagostanja

29. Tipologija konkurencije 30. Nesavršena (nepotpuna) konkurencija 31. Bitna osobina nesavršene (nepotpune) konkurencije 32. Poduzeće – nepotpuni konkurent

i. Politika cijena nesavršenog (nepotpunog) konkurenta ii. Integracije i decentralizacije

33. Tipologije nesavršene (nepotpune) konkurencije a. (Ne)efikasnost u uvjetima nesavršene (nepotpune) konkurencije

34. Državno vlasništvo i javni sektor u monopolu 35. Tržišni propusti

a. Javna dobra i. Definicija i tipologija

ii. Efikasnost i javna dobra iii. Državno vlasništvo, javni sektor i javna dobara

b. Eksternalije i. Definicija i tipologija

ii. Efikasnost i eksternalije iii. Državno vlasništvo, javni sektor i eksternalije

36. Klasična makro ekonomika 37. Od mikro ekonomike do makro ekonomike 38. Tržište rada, privredna rast i zaposlenost 39. Ravnoteža u uvjetima adaptivnih očekivanja 40. Ravnoteža u uvjetima racionalnih očekivanja 41. Fisherova jednadžba i Phillipsova krivulja 42. Osnove novo kejnzijanske makro ekonomike 43. Kejnzijanska makro ekonomika 44. Efektivna potražnja i multiplikatori 45. Kejnzijanska očekivanja 46. Teorija novca 47. Neoklasična (ne)ravnoteža

a. IS-LM analiza 48. Međunarodna razmjena

a. Izvoz, uvoz i devizni tečaj b. Ravnoteža u međunarodnoj razmjeni

49. Privredna rast i ciklusi a. Rast na kratki i dugi rok

50. Raspodjela dohodaka i kembridžska jednadžba 51. Utjecaj budžetske politike na rast, zaposlenost i inflaciju


predavanja samostalni zadatci


vježbe laboratorij


34





6. Komentari


Studenti su obavezni upoznati se s materijom i izvedbenim planom kolegija, redovito se pripremati za predavanja, redovito pratiti stranice sa obavijestima te aktivno sudjelovati u svim nastavnim segmentima. Od studenata se očekuje visok nivo aktivnosti a obaveze prema kolegiju studenti će ostvariti putem izrade esejskog rada te putem polaganja pismenog ispita.


Pohađanje nastave 1 Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad

Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraživanje 2


2 Referat Praktični rad

Portfolio



10. Obavezna literatura (u tijeku prijave prijedloga studijskog programa)

1. Prezentacije s predavanja 2. James K. Galbraith, William Darity, Jr., Macroeconomics, Houghton Mifflin Company, 1994 3. Maks Tajnikar, Makroekonomija, Univerza v Ljubljani, Ekonomska fakulteta, 2015 4. Saul Estrin, David Laidler, Introduction to Microeconimics, Harvester Wheatsheaf, 1995 5. Maks Tajnikar, Mikroekonomija s poglavji iz teorije cen, Univerza v Ljubljani, Ekonomska fakulteta, 2003


1. Robert Cooter, Thomas Ulen, Law and Economics, 6th edition, Berkeley Law Books. 2016




Kvaliteta stjecanja izlaznih znanja, vještina i kompetencija prati se kontinuirano kroz ustrojeni sustav osiguravanja i unaprjeđivanja kvalitete Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, i posebice Doktorskog studija.



35




OPIS PREDMETA

Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Miomir Matulović, prof. dr. sc. Vesna Crnić-Grotić

Naziv predmeta Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda



Godina I.



5


1. Ciljevi predmeta

Cilj je ovog kolegija upoznati studente posebice s idejom i razvojem ljudskih prava, pravima zajamčenima odredbama Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, sudskom zaštitom te relevantnom praksom Europskog suda za ljudska prava. U okviru ovog kolegija, cilj je stjecanje općih i posebnih kompetencija iz navedenog znanstvenog područja te praktično osposobljavanje studenata za samostalan rad.





objasniti i argumentirati zaštitu ljudskih prava i njezin povijesni razvoj

analizirati, usporediti i kritički ocijeniti odredbe Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda na konkretan slučaj

analizirati i kritički ocijeniti praksu Europskog suda za ljudska prava

primijeniti odredbe Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda na konkretan slučaj


1. UVOD 1.1. Ideja ljudskih prava i njen razvoj 1.2. Suvremena politička i pravna zaštita ljudskih prava 1.3. Europski sustav za zaštitu ljudskih prava 1.4. Vijeće Europe i ljudska prava 2. Institucije tijela i postupci 2.1. Kontekst i pozadina Konvencije 2.2. Institucije 2.3. Nadležnost Europskog suda 2.4. Međudržavne tužbe 2.5. Privatne tužbe 2.6. Dopuštenost: inkompatibilnost, neosnovanost, ili zloupotreba prava na tužbu 2.7. Iscrpljenost unutarnjih pravnih sredstava i pravilo o šest mjeseci 2.8. Odlučivanje o osnovanosti 2.9. Presude Suda 2.10. Izvršenje presuda od strane Odbora ministara 3. ZAJAMČENA PRAVA I SLOBODE 3.1. Pravo na život 3.1.1. Namjerno oduzimanje života 3.1.2. Materijalni vidovi prava na život 3.1.3. Postupovni vidovi prava na život 3.1.4. Nestanci

36




3.1.5. Pravo na smrt 3.1.6. Ukidanje smrtne kazne 3.2. Mučenje, nečovječno ili ponižavajuće postupanje ili kazna 3.2.1. Mučenje 3.2.2. Nečovječno ili ponižavajuće postupanje ili kazna 3.2.3. Izručenje i protjerivanje 3.2.4. Rođaci nestalih osoba 3.2.5. Diskriminacija kao zabranjeno zlostavljanje 3.2.6. Postupovni vidovi zabrane zlostavljanja 3.4. Ropstvo i prisilni rad 3.5. Sloboda i osobna sigurnost 3.5.1. Zakonitost iz članka 5. 3.5.2. Zadržavanje u kaznenom kontekstu 3.5.3. Zadržavanje u građanskom kontekstu 3.5.4. Postupovna jamstva zajamčena člankom 5. 3.5.5. Pravo na odštetu temeljem članka 5.5. 3.5.6. Sloboda kretanja: članak 2. Protokola br. 4. 3.6.Pravo na pošteno suđenje 3.6.1. Što su "građanska prava i obveze"? 3.6.2. Što znači "optužnica za kazneno djelo"? 3.6.3. Što nisu "prava i obveze građanske naravi" ili "optužnica za kazneno djelo" 3.6.4. Pravo na sud članak 6.1 3.6.5. Drugi vidovi članka 6.1 3.6.6. Pravičnost postupka: dodatni vidovi 3.6.7. Pretpostavka nevinosti: Članak 6.2 3.6.8. Postupovna zaštita na temelju članka 6.3 3.6.9. Prava zajamčena temeljem Protokola br. 7. 3.7. Sloboda od retroaktivnog kaznenog zakonodavstva 3.8. Temelji za ograničenje vršenja prava prema Konvenciji 3.8.1. Doktrina svojstvenih ograničenja 3.8.2. Pravilo o strogom tumačenju ograničavajućih odredbi 3.8.3. Tumačenje izraza "u skladu sa zakonom/ propisan zakonom" 3.8.4. Tumačenje izraza "nužno u demokratskom društvu" 3.8.5. Zabrana uništenja ili ograničenje prava ili sloboda u Konvenciji: članak 17. 3.8.6. Nepravilna primjena ograničavajućih odredbi: članak 18. 3.9. Pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog života, doma i dopisivanja, na stupanje u brak i osnivanje obitelji te jednakost supružnika 3.9.1. Pravo na poštovanje 3.9.2. Narav privatnog života 3.9.3. Narav obiteljskog života 3.9.4. Privatnost, dopisivanje i dom: nadzor i prikupljanje podataka 3.9.5. Pravo na poštovanje doma 3.9.6. Pravo na poštovanje dopisivanja 3.9.7. Pravo na brak i zasnivanje obitelji: članak 12; 3.10. Sloboda mišljenja, savjesti i vjeroispovijedi 3.10.1. Miješanje države u unutarnje poslove vjerskih institucija 3.10.2. Miješanje u osnivanje ili djelatnost vjerskih institucija 3.10.3. Prava pojedinaca na iskazivanje svojih uvjerenja 3.11. Sloboda izražavanja i informiranja 3.11.1. Domašaj izraza "izražavanje" prema članku 10. 3.11.2. Hijerarhija vrijednosti kojima služi članak 10. 3.11.3. Sloboda izražavanja u kontekstu javne rasprave 3.11.4. Sloboda izražavanja i javno dostupna informacija 3.11.5. Otkrivanje novinarskih izvora

37




3.11.6. Sloboda izražavanja i poštovanje pravosuđa 3.11.7. Pozitivne obveze države prema članku 10. 3.11.8. Dozvola za emitiranje 3.11.9. Sloboda promidžbenog oglašavanja 3.11.10. Sloboda umjetničkog izražavanja 3.11.11. Dužnosti i odgovornosti pojedinaca prema članku 10. 3.11.12. Pravo na primanje i širenje informacija 3.12. Sloboda okupljanja i udruživanja: 3.12.1. Pravo na mirno okupljanje 3.12.2. Pravo na udruživanje 3.12.3. Zabrana rada ili ukidanje udruga 3.12.4. Ograničenja zaštite sindikalnih organizacija 3.12.5. Posebni vidovi ograničavajućih odredbi u članku 11. 3.13. Pravo na mirno uživanje vlasništva 3.13.1. Narav "vlasništva" prema članku 1. Protokola br. 1 3.13.2. "Mirno uživanje" vlasništva 3.13.3. Nadzor nad upotrebom vlasništva 3.13.4. Naknada za oduzeto vlasništvo 3.13.5. Članak 1. Protokola br. 1. i drugi članci Konvencije 3.14. Pravo na obrazovanje 3.15. Pravo na slobodne izbore 3.16. Stanovita prava državljana i stranaca 3.17. Zabrana diskriminacije 3.17.1. Diskriminacija na osnovi spola 3.17.2. Diskriminacija na osnovi vjeroispovijedi ili uvjerenja 3.17.3. Diskriminacija na osnovi državljanstva ili prebivališta 3.17.4. Diskriminacija na osnovi rođenja 3.17.5. Diskriminacija na osnovi "druge okolnosti" 3.17.6. Protokol br. 12 3.18. Pravo na djelotvoran domaći pravni lijek 3.18.1. Zahtjev "podoban za raspravljanje" prema članku 13. 3.18.2. "Djelotvornost" pravnih sredstava u smislu članka 13. 3.18.3. Odnos između članka 13. i drugih članaka Konvencije 3.19. Derogiranje u vrijeme rata ili drugog izvanrednog stanja 3.20. Rezerve i interpretativne deklaracije




vježbe laboratorij



6. Komentari


Student mora biti nazočan na nastavi sukladno zakonskim propisima, te aktima Sveučilišta i Fakulteta. Nazočnost na nastavi evidentira se. Student mora u pisanom obliku prikazati jedan predmet iz sudske prakse Europskog suda u dogovoru s nastavnikom. Student mora položiti pisani ispit.




38




Pohađanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad



Referat Praktični rad 1

Portfolio




— Harris, D.J., O'Boyle, M., Warbrick, C., Law of the European Convention on Human Rights, 3. izd., OUP, 2014; — Omejec, Jasna, Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u praksi Europskog suda za ljudska prava. Strasbourški acquis, Zagreb : Novi informator, 2013. — Buergenthal, Thomas, Međunarodna ljudska prava u sažetom obliku, 4. izd., Rijeka, 2011. §§ 3-1. – 3.14.; — Gomien, Donna, Europska konvencija o ljudskim pravima, Zadar, 2007, str. 1-266. — Crnić-Grotić, Vesna, Matulović Miomir, Marochini Zrinski, Maša and Grbić, Sanja, — odabrane ppt prezentacije.


— Jacobs, White and Ovey, The European Convention on Human Rights, 6. izd., OUP, 2014; — Schabas, W.A., The European Convention on Human Rights, A commentary, OUP, 2016.





39




OPIS PREDMETA

Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Nataša Žunić Kovačević

Naziv predmeta Europsko porezno pravo


Status predmeta izborni

Godina I.



5


1. Ciljevi predmeta

Cilj kolegija je upoznati studente sa spoznajama u području poreznog prava država članica EU-a, s posebnim naglaskom na pravni temelj harmonizacije poreznog prava u Europskoj uniji, analizu posrednih i neposrednih poreza te ulogu administrativne suradnje u europskom poreznom pravu. Uz pravne izvore, u okviru ovog predmeta, studenti će biti upoznati s relevantnom sudskom praksom Europskog suda za ljudska prava i Suda Europske unije.





protumačiti utjecaj i značaj prava EU-a za porezne sustave država članica;

kritički ocijeniti opće koncepte poreznog prava u EU-u;

protumačiti odredbe i sudsku praksu harmonizacije poreznih sustava država članica EU-a;

kritički ocijeniti praksu Suda EU u odlučivanju u poreznim predmetima;

kritički ocijeniti odluke nacionalnih upravnih tijela i sudova u poreznim predmetima sa europskim obilježjima;

protumačiti moguće pravce promjena poreznog prava u EU-u te argumentirati predložena rješenja de lege ferenda.


1. Uvod u porezno pravo država članica Europske unije i pravne temelje harmonizacije poreznog prava u EU 2. Harmonizacija posrednih poreza u EU 3. Harmonizacija neposrednih poreza u EU 4. Sudska praksa u poreznim predmetima - ECJ i ECHR 5. Administrativna suradnja pri utvrđivanju i naplati poreza




vježbe laboratorij



6. Komentari


- aktivno sudjelovanje na nastavi, - izrada samostalnih zadataka/izlaganje referata, - Ispunjavanje dodatnih obveza i istraživanja u dogovoru s predmetnim nastavnikom, - aktivnost na nastavi te pristupanje ispitu.

40






Pismeni ispit 1,5 Usmeni ispit 2,5 Esej 1 Istraživanje



Portfolio


Pohađanje nastave procjenjivat će se popisivanjem studenata. Aktivnost na nastavi vrednovat će se kroz interakciju na predavanjima temeljenu na poznavanju nastavnih materijala (primjeri iz prakse), kao i ocjenjivanjem samostalnih zadataka studenata, eseja. Završni ispit provodit će se u obliku pisanog/usmenog testa.


- Nastavni materijali predmetnog nastavnika dostupni na repozitoriju. - Principles of International taxation, Oats, L., Miller, A., Mulligan, E., Bloomsbury,2017. - Global Tax Fairness, ed. Pogge, T., Mehta, K:, Oxford, 2016. - State Aid Law and Business taxation, ed. Richelle,I., Schon, W., Taversa, E:, Springer, 2016. - Ben J.M. Terra, Peter J. Wattel, European Tax Law (6. izd.), Kluwer, 2015. - Michael Lang et al. (ur.), Introduction to European Tax Law on Direct Taxation (3. izd.), Linde, 2013. - Helminen, M., EU Tax Law – Direct Taxation (e-knjiga), IBFD, 2014. - Žunić Kovačević, N.: Tax Rulings And EU State Aid Law: Lessons For Croatia " In: 26th International Scientific

Conference On Economic And Social Development, December 2017; Porezna amnestija kao instrument porezne politike, Društvena istraživanja : časopis za opća društvena pitanja, vol. 26, no. 1. ožujak 2017, str. 101-122. (koautorstvo, Gadžo, Stjepan), Lights and shadows on the implementation of the alternative dispute resolution (adr) system in the Italian and Croatian tax trial, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, vol.38 no.1 ožujak 2017., str. 377-396. (koautorstvo, Greggi), Taxation and Development in Croatia, u Taxation and Development - A Comparative Study, ur. Brown, B. Karen., Springer, 2017., str. 95-107; Cross-Border transfer of Company's Seat and Exit Taxation in the European Union, Book of proceedings, 17th International scientific Conference on Economic and Social Development „managerial Issues in Modern Business“, Warsaw, Poland, 20-21 October 2016, str. 171-180.; Sudska kontrola u poreznim stvarima, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god.53-broj 1/2016 (119), izvorni znanstveni rad, 279-295.


- Michael Lang et al. (ur.), ECJ - Recent Developments in Direct Taxation 2014, Linde Verlag, 2015. - Michael Lang et al. (ur.), CJEU - Recent Developments in Value Added Tax 2014, Linde Verlag, 2015. - Schaper, M., The Structure and Organization of EU Law in the Field of Direct Taxes, IBFD, 2013. - Dourado, A., Movement of Persons and Tax Mobility in the EU: Changing Winds, IBFD, 2014. - De la Feria, R., The EU VAT System and the Internal Market, IBFD, 2006. - Terra, B., Kajus, J., A Guide to the European VAT Directives 2015 (e-knjiga), IBFD, 2015. - Žunić Kovačević, N., Coordinating Taxation Between the European Union and Other Countries Through Advance

Tax-Rulings Systems, Springer Verlag Berlin , 2013., poglavlje u knjizi: Financial Integration, A Focus on the Mediterranean Region, Series: Financial and Monetary Policy Studies, Vol. 36, ured. Peeters, Marga; Sabri, Nidal; Shahin, Wassim, 2013, VIII., str. 87-94., I dr. ; I Arbutina, Hrvoje, The History of Double tax conventions in Croatia, Financial Theory and Practice 38 (2) 2014. , str. 222-245.; Europeizacija“ hrvatskog poreznog postupovnog prava – o dosadašnjim ne/uspjesima kroz prizmu zadanih i imperativnih promjena, Godišnjak akademije pravnih znanosti Hrvatske, vol. V, broj 1, 2014., str. 78-90.; State aid and financial crisis: balancing competition and financial stability, Conference Proceedings of the 6th International Conference “The Changing Economisc Landscape: issues, Implications and Policy Options”, edit. Blažević, Sinković, Černe, Stjepanović, Sv. Jurja Dobrile u Puli, Fakultet ekonomija I turizma, Pula, 2014., str. 23-42.i dr.; Chapter 5: Croatia (National report) in : A Comparative Look at Regulation of Corporate tax Avoidance, ed. Brown, Karen B., Springer, 2011., str. 123-131.;



http://www.springer.com/series/5982

41




Transferne cijene i izbjegavanje plaćanja poreza, u zborniku radova: Financiranje, upravljanje i restrukturiranje trgovačkih društava u recesiji, ured. Čulinović Herc, Edita ; Jurić, Dionis ; Žunić Kovačević, Nataša, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 2011., i dr.; Poglavlje u Zbirci: Područje oporezivanja - Područje izravnih poreza te Zlouporaba pogodnosti iz Direktive o spajanjima u praksi Europskog sud, u Zbirka presuda Europskog suda (Izbor recentne prakse)", Inženjerski biro d.d., studeni 2011, str. 269-298. I dr.; i Batoli-Kos, Tamara, Porezni tretman strukturnih promjena kao prekograničnih transakcija trgovačkih društava u EU te implementacija direktive o spajanjima u hrvatski poreznopravni sustav, Hrvatska pravna revija, 7-8, 2013., str. 43-53.; Štetna porezna konkurencija među državama-članicama EU s aspekta oporezivanja dobiti trgovačkih društava, Financije, pravo i porezi, 8/2014., str. 57. -61.;

- časopisi s tematikom međunarodnog i europskog prava javnih financija (dostupni u biblioteci PRAVRIa), npr.: Europan Taxation, itd.





42




OPIS PREDMETA

Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Vesna Tomljenović, izv. prof. dr. sc. Ivana Kunda, doc. dr. sc. Emilia

Mišćenić doc. dr. sc. Vlatka Butorac Malnar

Naziv predmeta Europsko privatno pravo



Godina I.



5


1. Ciljevi predmeta

Cilj je predmeta omogućiti studentima usvajanje znanja o europskom privatnom pravu, te njegovom utjecaju na harmonizaciju nacionalnih pravnih poredaka, posebice o utjecaju na hrvatski pravni sustav. U okviru ovog predmeta doktorandi će, između ostaloga, steći osnovna znanja o nadležnosti europskog zakonodavca za usvajanje propisa u ovom području, odnosu europskog i nacionalnih pravnih poredaka, ulozi Suda EU-a, načelima europskog prava, te ključnim područjima europskog privatnog prava, kao što su europsko ugovorno i izvanugovorno pravo.





objasniti, usporediti i objasniti razliku između posebnih pojmova iz područja europskog privatnog prava;

objasniti i analizirati nadležnosti EU-a za uređenje privatnog prava;

objasniti i analizirati odnos pravila europskog privatnog prava s nacionalnim pravima;

objasniti, analizirati i kritički ocijeniti posebnosti europskog privatnog prava u pojedinačnim područjima,

objasniti utjecaj europskog privatnog prava na hrvatsko pravo;

primijeniti stečena znanja na praktične primjere;



1. Uvod u privatno pravo EU-a

2. Nadležnost EU-a za usvajanje pravnih akata u području privatnog prava

2.1. Nadležnost EU-a za usvajanje propisa

2.2. Pravne osnove za harmonizaciju prava država članica

3. Preuzimanje, primjena i tumačenje privatnog prava EU-a

3.1. Odnos nacionalnih i europskog privatnog prava

4. Uloga Suda EU-a u postupku harmonizacije privatnog prava država članica

5. Posebna područja europskog privatnog prava

5.1. Europsko ugovorno pravo

5.2. Europsko izvanugovorno pravo

6. Preuzimanje europskog privatnog prava u hrvatski pravni sustav




vježbe laboratorij

43






6. Komentari


Redovita prisutnost na nastavi, aktivno zalaganje te uspješnost prezentacije, pored rezultata pismenog i usmenog ispita ulaze u konačnu ocjenu.



Pismeni ispit Usmeni ispit 2 Esej 1 Istraživanje 2

Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktični rad

Portfolio




Mišćenić, Emilia; Butorac Malnar, Vlatka Online rješavanje potrošačkih sporova. // Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske Zagreb: Akademija pravnih znanosti Hrvatske, 2017. str. 103-142. Barbić, Jakša (ur.), Zaštita potrošača u Republici Hrvatskoj, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 2016. Baretić, Marko, Prava kupca u slučaju materijalnih i pravnih nedostataka na prodanoj stvari, Organizator, 2015. Mišćenić, E. Usklađivanje prava zaštite potrošača u Republici Hrvatskoj, Akademija pravnih znanosti Hrvatske, vol. 4. br. 1., 2013, str. 145 et seq. Kunda, I., Ništetnost prorogacijske i arbitražne klauzule u potrošačkim ugovorima u praksi Suda EU-a, u: Tomljenović, V., Petrić, S., Mišćenić, E. (ur.), Nepoštene ugovorne odredbe: europski standardi i hrvatska provedba, Pravni fakultet Rijeka, 2013., str. 255 et seq. Tomljenović, V., Čulinović Herc, E., Butorac Malnar, V. (ur.), Republika Hrvatska na putu prema Europskom pravosudnom području, Rješavanje trgovačkih i potrošačkih sporova, Pravni fakultet Sveučilište u Rijeci, Rijeka, 2009. Josipović, T., Načela europskog prava u presudama Suda Europske zajednice, Zagreb, Narodne novine, 2005. Gavella, N. et al., Europsko privatno pravo, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb 2002. Petrić, S., Izvanugovorna odgovornost za štetu u pravu EZ, Zbornik PFR, vol. 3, 2003, str. 625-666. Konsolidirane verzije Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o Europskoj uniji, sa pratećim protokolima i deklaracijama SL C 202 of 7. lipnja 2016. Ugovor između država članica Europske unije i Republike Hrvatske o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, OJ L 112, 24.4.2012. Povelja temeljnih prava EU, SL C 202/2 od 7. lipnja 2016. Daljnji relevantni EU i nacionalni propisi, kao i sudska praksa.


Tomljenović, V., Bodiroga-Vukobrat, N., Butorac Malnar, V., Kunda, I. (Eds.), EU Competition and State Aid Rules: Public and Private Enforcement., Cham: Springer, 2017. Hartkamp A., Sieburgh C., Devroe W. (ur.), Cases, Materials and Text on European Law and Private Law, Hart Publishing, Oxford and Portland, Oregon 2017. Mišćenić, E., Raccah A., (eds), Legal Risks in EU Law: Interdisciplinary Studies on Legal Risk Management and Better Regulation in Europe, Springer, 2016. Butorac Malnar V., Pecotić Kaufman J., Petrović, S., Pravo tržišnog natjecanja, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2013. Kunda, I., Mutabžija, J., Secondary Liability of Internet Intermediaries and Safe Harbours under Croatian Law, u: Dinwoodie, G. (ur.), Secondary Liability of Internet Service Providers, Springer, 2017, str. 229-253.



44




Kunda, I., Vrbljanac, D., Consumer protection issues in crowdfunding, u: Mihanović, D. et al. (ur.), Economic and Social Development: 18th International Scientific Conference on Economic and Social Development – “Building Resilient Society”, 2016, str. 299.-309. Basedow J., Hopt K. J., Zimmermann R., Stier A. (ur.), The Max Planck Encyclopedia of European Private Law, Oxford Univ. Press, Oxford, 2012. Meškić Zlatan, Samardžić Darko, Pravo Evropske Unije, TDP, Sarajevo, 2012. Twigg Flesner Ch, The Cambridge companion to European Union private law, Cambridge Univ. Press, 2010. Rodin S., Ćapeta T., Goldner Lang I. (ur.), Reforma Europske unije - Lisabonski ugovor, Narodne novine, 2009. Rodin S., Ćapeta T., Goldner Lang I. (ur.), Izbor presuda Europskog suda, Novi informator, Zagreb, 2009.





45




OPIS PREDMETA

Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Nada Bodiroga-Vukobrat

Naziv predmeta Europsko radno pravo



Godina I.



5


1. Ciljevi predmeta

Cilj kolegija Europsko radno pravo je razviti produbljena znanja o europskom radnom i socijalnom pravu. Također je cilj osposobiti studente za samostalan znanstveno istraživački rad u ovoj materiji kao i objasniti tržište rada, značaj tržišnih sloboda i ostalih načela koja proizlaze iz osnivačkih ugovora u europskom radnom i socijalnom pravu. Ovaj kolegij će studentima pružiti priliku da nakon položenog ispita mogu razlikovati, definirati i protumačiti temeljne pravne pojmove i promjenu paradigme koja se dogodila u europskome radnome pravu da kroz diskusiju pronalaze ponajbolja rješenja u problematici europskog radnog prava i socijalnoga prava. Cilj je kolegija pružiti studentima komparativnu i multidisciplinarnu analizu koncepata (harmonizacije i koordinacije, posebice otvorenih metoda koordinacije) te drugih specifičnih tema iz europskog radnog i socijalnog prava. Također je cilj analizirati, protumačiti i kritički ocijeniti nove trendove na tržištu rada u kontekstu globalizacije i digitalizacije na tržištu rada.





opisati, razlikovati, definirati i dati primjere temeljnih pojmova iz područja europskog radnog prava;

analizirati, usporediti i preispitati sadržaj i obilježja pojedinih instituta u europskome radnome pravu;

analizirati, usporediti i predložiti pravne odredbe primjenjive u pojedinim područjima europskog radnog prava;

analizirati, usporediti i preispitati sadržaj i obilježja pojedinih instituta u europskom socijalnom pravu;

analizirati, usporediti i predložiti moguće teorijske modele uređenja tržišta rada u kontekstu globalizacije i digitalizacije.


1. Uvod u europsko radno pravo 2. Modeli ujednačavanja i harmonizacije 3. Individualno europsko radno pravo: Sloboda kretanja posloprimaca; Jednako postupanje; Fleksibiliziranje

radnog vremena; Europsko uređenje zaštite na radu; Tehnička zaštita na radu; Socijalna zaštita na radu; Zaštita posebnih skupina zaposlenika

4. Europsko kolektivno radno pravo: Suodlučivanje 5. Europsko socijalno pravo: Izvori; Koordiniranje propisa kod pokrivenih socijalnih rizika; Prava osiguranika;

Socijalni fond; Konvergencija sustava socijalne sigurnosti država članica 6. Novi razvoj: Globalizacija tržišta rada i atipični oblici rada; Nove forme rada na digitalnom tržištu




vježbe laboratorij


46





6. Komentari


Doktorand/doktorandica moraju biti redovito nazočan/na na nastavi, aktivno sudjelovati u raspravama i izraditi zadatke. Znanje studenata kontinuirano se provjerava tijekom nastave. Ispit je usmeni.


Pohađanje nastave Aktivnost u nastavi 0,5 Seminarski rad Eksperimentalni rad

Pismeni ispit Usmeni ispit 2,5 Esej 1 Istraživanje 1



Portfolio




Barnard, C., EU Employment Law, 4th edition, Oxford University Press, 2012. (odabrana poglavlja) Thüssing, European Labour Law, Beck, Hart- Nomos, München, 2013. Watson, P., EU social and Employment Law, 2nd edition, Oxford Univesity Press, 2014. (odabrana poglavlja) Bodiroga-Vukobrat, N., Horak, H., Martinović, A., Temeljne gospodarske slobode EU, Inženjerski biro Zagreb, 2011. (odabrana poglavlja)


J. Shaw, J. Hunt and Ch. Wallace, The Economic and Social Law of the European Union, Palgrave, 2007. Blanpain, R., European Labour Law, Kluwer Law International, 2014. (odabrana poglavlja) Bercusson, B., European Labour Law, 2nd edition, Cambridge University Press, 2009. (odabrana poglavlja)



Thüssing, European Labour Law, Beck, Hart- Nomos,

München, 2013.

2 1

Barnard, C, EU Employment law, 4th. Ed. Oxford University Pres, 2012

2 1

Bodiroga-Vukobrat, N, Horak, H / Martinovic, A.,, Temeljne gospodarske slobode u EU, Inženjerski biro, Zagreb, 2011

10 1





47




OPIS PREDMETA

Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Miomir Matulović

Naziv predmeta Filozofija prava



Godina I.



5


1. Ciljevi predmeta

Predmet je sustavan uvod u filozofiju prava. Cilj je predmeta uvođenje studenata u temeljne probleme filozofije prava i njen povijesni diskurs. Također, cilj je predmeta upoznavanje studenata s nekim njenim temama, poput shvaćanja države, ljudskih prava, sudskog odlučivanja, te s nekim njenim disciplinama, poput pravne logike i pravne argumentacije.





objasniti, analizirati i kritički ocijeniti teorije i postavke filozofije prava

navesti i argumentirati temeljne probleme filozofije prava

usporediti teorije i postavke filozofije prava

primijeniti pravnu logiku i argumentaciju na konkretnom primjeru


1. TEMATSKA CJELINA: TEMELJNI PROBLEMI 1.1. TEMATSKA JEDINICA: BITAK I TREBANJE 1.1.1. Odnos između bitka i trebanja 1.1.2. Izvođenje sadržaja prava i kriterija pravnosti 1.1.3. Glavni stavovi o sadržaju prava i kriterijima pravnosti 1.2. TEMATSKA JEDINICA: DEFINIRANJE PRAVA 1.2.1. Esencijalizam 1.2.2. Konvencionalizam 1.2.3. Kritički stavovi prema definiranju prava 2. TEMATSKA CJELINA: POVIJESNI DISKURS 2.1. TEMATSKA JEDINICA: STARI VIJEK 2.1.1. Platon (427.-347.) 2.1.2. Aristotel (384.-322.) 2.1.3. Ciceron (106.-43.) 2.2 TEMATSKA JEDINICA: SREDNJI VIJEK 2.2.1. Toma Akvinski (1225.-1274.) 2.2.2. Niccolò Machiavelli (1469.-1527.) 2.3. TEMATSKA JEDINICA: NOVI VIJEK 2.3.1. Hugo Grotius (1583.-1645.) 2.3.2. Thomas Hobbes (1588.-1679.) 2.3.3. John Locke (1632.-1704.) 2.3.4. Jean-Jacques Rousseau (1712.-1778.) 2.3.5. Immanuel Kant (1724.-1804.) 2.3.6. Jeremy Bentham (1748.-1832.)

48




2.3.7. Georg Friedrich Wilhelm Hegel (1770.-1831.) 2.3.8. John Stuart Mill (1806.-1873) 2.3.9. Karl Marx (1818.-1883.) 2.4. TEMATSKA JEDINICA: DVADESETO I DVADESET PRVO STOLJEĆE 2.4.1. Max Weber (1864.-1917.) 2.4.2. Škola slobodnog prava i pravni realizam, 2.4.3. Gustav Radbruch (1878.-1949.) 2.4.4. Sovjetska teorija prava ranog razdoblja 2.4.5. Hans Kelsen (1881.-1973.) 2.4.6. Jacques Maritain (1882.-1972.) 2.4.7. Carl Schmitt (1888.-1985.) 2.4.8. Analitička teorija prava 2.4.9. Pravni naturalizam 2.4.10. Liberalna teorija prava i pravednosti 2.4.11. Teorija pravnog rasuđivanja 2.4.12. Sistemska teorija prava 2.4.13. Egološka teorija prava 2.4.14. Kritička teorija prava 3. TEMATSKA CJELINA.: NEKE TEME IZ FILOZOFIJE PRAVA 3.1. TEMATSKA JEDINICA: DRŽAVA 3.1.1. Apsolutističke teorije 3.1.2. Ustavne 3.1.3. Etičke 3.1.4. Pluralističke 3.1.5. Država i međunarodna zajednica 3.2. TEMATSKA JEDINICA: LJUDSKA PRAVA 3.2.1. Teorije ljudskih prava 3.2.2. Opravdanje ljudskih prava 3.2.3. Raščlamba ljudskih prava 3.2.4. Sukob ljudskih prava 3.3. TEMATSKA JEDINICA: SUDSKO ODLUČIVANJE 3.3.1. Teorija podvođenja 3.3.2. Sudska diskrecija 3.3.3. Pravna pravila i pravna načela 3.3.4. Legitimnost sudskog odlučivanja 3.4. TEMATSKA JEDINICA: PRAVNA LOGIKA I ARGUMENTACIJA 3.4.1. Tradicionalna logika 3.4.1.1. Pojam 3.4.1.2. Sud 3.4.1.3. Zaključak 3.4.2. Suvremena logika, 3.4.2.1. Račun sudova 3.4.2.2. Račun pojmova 3.4.3. Logika normi 3.4.3.1. Račun normativnih sudova 3.4.4. Argumentacija 3.4.4.1. Deduktivna i reduktivna argumentacija




vježbe laboratorij



49




6. Komentari


Nastava se izvodi iz onih tematskih cjelina koje nastavnik sukladno programu odabere za akademsku godinu. Student je obvezan biti nazočan na nastavi sukladno zakonskim propisima, te aktima Sveučilišta i Fakulteta. Nazočnost studenta na nastavi se evidentira. Student je obvezan u dogovoru s nastavnikom napisati i izložiti referat iz jednog dijela nastavne jedinice. Ispit je pisani, a sastoji se od odgovora na 3-5 pitanja. Konačna ocjena dobiva se tako da se rezultat pismenog ispita povisi odnosno umanji ovisno o ocjeni koju je student dobio iz referata.



Pismeni ispit 3 Usmeni ispit Esej Istraživanje 1


Referat 1 Praktični rad

Portfolio




Miomir Matulović, Građa iz filozofije prava, u pripremi.


Izbor djela iz šireg popisa predmetnih nastavnika.







50




OPIS PREDMETA

Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Željko Bartulović, izv. prof. dr. sc. Anamari Petranović

Naziv predmeta Hrvatsko srednjovjekovno pravo



Godina I.



5


1. Ciljevi predmeta

Proučavanjem hrvatskog srednjovjekovnog prava polaznici doktorskog studija će moći razlikovati, definirati i usporediti temeljne probleme nastanka pravnih kodifikacija (statuta, urbara i sl.) u hrvatskoj povijesti, analizirati državnopravne, političke, gospodarske i ostale okolnosti bitne za njihov nastanak, tehničke probleme i rješenja primijenjena pri nastanku i stupanju na snagu, njihove izmjene, razloge donošenja izmjena, nomotehnička pravila sa aspekta pravne povijesti, probleme pri primjeni, njihovu integriranost u onodobne europske pravne procese i današnje procese integracije prava.





raščlaniti i usporediti temeljne probleme nastanka i razvoja hrvatskog srednjovjekovnog prava;

analizirati državnopravne, političke, gospodarske i ostale okolnosti bitne za nastanak hrvatskog srednjovjekovnog prava;

definirati i usporediti probleme pri primjeni pravnih propisa;

razlikovati različite oblike državnorpravnih sustava i pravnih propisa;

analizirati i argumentirati ulogu hrvatskog srednjovjekovnog prava u ondašnjem i sadašnjem trenutku europskih integracijskih procesa;

prepoznati, analizirati nomotehnička pravila s aspekta pravne povijesti.


1. Srednjovjekovno pravo, izvori, klasifikacija vrela, recepcija rimskog prava 2. Hrvatsko srednjovjekovno pravo – stvarna prava 3. Hrvatsko srednjovjekovno pravo – obvezno pravo 4. Hrvatsko srednjovjekovno pravo – obiteljsko i nasljedno pravo 5. Hrvatsko srednjovjekovno pravo – kazneno pravo, postupak




vježbe laboratorij


terenska nastava ostalo (arhivsko istraživanje)

6. Komentari


Redovita prisutnost na nastavi, aktivno sudjelovanje i svladavanje gradiva. Izrada samostalnih zadataka (po jedan kod svakog nastavnika). Samostalni pisani zadatci izlažu se na završnom ispitu.

51





Pohađanje nastave 0,5 Aktivnost u nastavi 1 Seminarski rad 1 Eksperimentalni rad

Pismeni ispit 0,7 Usmeni ispit 0,8 Esej Istraživanje 1



Portfolio




BARTULOVIĆ, Željko, Neka pitanja stvarnih i obveznih prava: Vinodolski zakon (1288.), Senjski i Krčki statut (1388.), Rijeka 1997. (odabrana poglavlja), MARGETIĆ, Lujo, Srednjovjekovno hrvatsko pravo, Stvarna prava, Zagreb, Rijeka, Čakovec 1983. (odabrana poglavlja), MARGETIĆ, Lujo, Srednjovjekovno hrvatsko pravo, Obvezno pravo, Zagreb, Rijeka 1997. (odabrana poglavlja), MARGETIĆ, Lujo, Hrvatsko srednjovjekovno obiteljsko i nasljedno pravo, Zagreb 1996. (odabrana poglavlja), MILOVIĆ, Đorđe, Kaznena prava šest sjevernokvarnerskih statuta, Rijeka 2005. (odabrana poglavlja), PETRANOVIĆ, Anamari, Obligationes Iuris Romani (breviarum), Rijeka, 2010. (odabrana poglavlja)


CVITANIĆ, Antun, Iz dalmatinske pravne povijesti, Split 2002.



BARTULOVIĆ, Željko, Neka pitanja stvarnih i obveznih prava: Vinodolski zakon (1288.), Senjski i Krčki statut (1388.), Rijeka 1997. (odabrana poglavlja)

5 0

MARGETIĆ, Lujo, Srednjovjekovno hrvatsko pravo, Stvarna prava, Zagreb, Rijeka, Čakovec 1983. (odabrana poglavlja)

5 0

MARGETIĆ, Lujo, Srednjovjekovno hrvatsko pravo, Obvezno pravo, Zagreb, Rijeka 1997. (odabrana poglavlja)

5 0

MARGETIĆ, Lujo, Hrvatsko srednjovjekovno obiteljsko i nasljedno pravo, Zagreb 1996. (odabrana poglavlja)

5 0

MILOVIĆ, Đorđe, Kaznena prava šest sjevernokvarnerskih statuta, Rijeka 2005. (odabrana poglavlja)

5 0

PETRANOVIĆ, Anamari, Obligationes Iuris Romani (breviarum), Rijeka, 2010. (odabrana poglavlja)

5 0





52




OPIS PREDMETA

Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Dario Đerđa

Naziv predmeta Instituti upravnoga prava



Godina I.



5


1. Ciljevi predmeta

Temeljni cilj predmeta je analizirati pravne institute upravnoga prava te njihovo uređenje pravnim propisima. Ocjenjuje se usklađenost svakoga instituta s ustavnim i međunarodno prihvaćenim vrijednostima te sa svrhom koju bi takav institut u zajednici trebao ostvariti. Posebno se razmatra ustroj javne uprave, obavljanje upravnih djelatnosti putem upravnih akata, akata poslovanja, akata vlasti, upravnih ugovora i drugih postupanja, zakonitost rada uprave, nadzor nad upravom i odgovornost za štetu u hrvatskom i usporednom pravu. Ocjenjuje se koliko je svrha ovih instituta ostvarena u praksi analizom pojedinačnih odluka te sudskih presuda.





identificirati i protumačiti pojedine izvore upravnog prava;

primijeniti pravila i načela upravnog prava;

raščlaniti dobra i stvari od interesa za Republiku Hrvatsku te na njih primijeniti odgovarajući pravni režim;

kritički se osvrnuti na institute upravnopravnih ograničenja prava vlasništva;

analizirati učinak mehanizama nadzora zakonitosti i pravilnosti ustroja i rada uprave;

prosuditi slučajeve odgovornosti države za štetu i primijeniti odgovarajuća pravna pravila kreirati uređenje konkretnog pravnoga instituta.


1. Pravna vrela upravnog prava: zakonodavstvo, izvori međunarodnog i europskog prava, opća pravna načela,

sudska praksa.

2. Obavljanje upravnih djelatnosti: Javna služba; Koncesija; Upravni akt; Akt poslovanja; Akt vlasti; Upravni ugovori;

Druga postupanja; Nadzor nad upravom; Odgovornost države za štetu.

3. Upravnopravna ograničenja: Javno dobro; Izvlaštenje.




vježbe laboratorij



6. Komentari


Temeljne obveze studenta su: aktivno sudjelovanje na nastavi, rješavanje zadataka te polaganje ispita.

53






Pismeni ispit 2,4 Usmeni ispit Esej Istraživanje


Referat Praktični rad 1,8

Portfolio


Ishodi učenja vrednuju se sukladno Detaljnom izvedbenom nastavnom planu kolegija.


1. Schwartze, Jürgen, European Administrative Law, Sweet and Maxwell, London, 2006.

2. Comparative Administrative Law (ed. Rose-Ackerman, Susan, Lindseth, Peter L., Emerson, Blake), Elgar

Publishing, Chelthenham, 2017.

3. Borković, Ivo, Upravno pravo, Narodne novine, Zagreb, 2002..

4. Visoki upravni sud, Zbornik odluka 1977-2017., Narodne novine, Zagreb, 2017.


1. Administrative Law of the European Union, its Member States and United States: a comparative analysis (ed. Seerden Rene), Intersentia, Cambridge, 2012.

2. Cane, Peter, Administrative Law, Oxford University Press, Oxford, 2011. 3. Ruffert, Matthias, Steinecke, Sebastian, The Global Administrative Law of Science, Springer, 2011. 4. Administrative Law in the Balkans: Case studies of comparative administrative law in Albania, Bulgaria, Croatia,

Serbia and Slovenia (ed. Scarciglia, Roberto), Cedam, Trieste, 2012.




Kvaliteta stjecanja izlaznih znanja, vještina i kompetencija prati se kontinuirano kroz ustrojeni sustav osiguravanja i unaprjeđenja kvalitete Pravnog fakulteta u Rijeci, i posebice Doktorskog studija.



54




OPIS PREDMETA

Nositelj predmeta Izv. prof. dr. sc. Maja Bukovac Puvača, izv. prof. dr. sc. Gabrijela Mihelčić

Naziv predmeta Izvanugovorna odgovornost za štetu



Godina I.



5


1. Ciljevi predmeta

Cilj je ovog kolegija detaljnije proučavanje općih pojmova iz područja izvanugovorne odgovornosti za štetu, pretpostavki, vrsta odgovornosti i oblika popravljanja štete; prepoznavanje i razumijevanje specifičnosti pojedinih posebnih slučajeva odgovornosti; analiza sudske prakse i postupovnih problema u ostvarivanju prava na naknadu štete u Republici Hrvatskoj; upoznavanje s različitim uređenjem pojedinih instituta odštetnog prava u poredbenom pravu, te rezultatima pokušaja pronalaženja ujednačenih pravila na području EU (Načelima europskog odštetnog prava Europske grupe za odštetno pravo i odredbama DCFR-a).





objasniti i analizirati položaj odštetnog prava u sustavu prava, a naročito u privatnom pravu;

objasniti, analizirati i kritički ocijeniti pojedine institute odštetnog prava u teoriji i pozitivnom pravu;

usporediti i objasniti međusobni odnos pojedinih dijelova i instituta odštetnog prava;

pravno kvalificirati životne situacije s pozicije odštetnog prava;

kreirati i argumentirati rješenja de lege ferenda.


1. Uvod 2. Pretpostavke odgovornosti za štetu 3. Vrste odgovornosti za štetu 4. Popravljanje štete 5. Imovinska šteta 6. Osobna prava i neimovinska šteta 7. Odgovornost za štetu na temelju krivnje 8. Odgovornost za drugoga 9. Objektivna odgovornost za štetu 10. Odgovornost za štete u medicini 11. Odgovornost za štetu prouzročenu objavom u medijima 12. Država kao odgovorna osoba 13. Poredbeno odštetno pravo 14. Temeljni instituti odštetnog prava u common law sustavu 15. Temeljni instituti odštetnog prava u austrijskom i njemačkom pravu 16. Temeljni instituti odštetnog prava u francuskom i talijanskom pravu 17. Načela Europske grupe za odštetno pravo 18. Draft Common Frame of Reference (DCFR)

5. Vrsta izvođenja nastave predavanja samostalni zadaci

55





vježbe laboratorij



6. Komentari


Aktivno sudjelovanje na nastavi. Pismeni rad – analiza postavljenog zadatka.


Pohađanje nastave 0,5 Aktivnost u nastavi 0,5 Seminarski rad Eksperimentalni rad




Portfolio




Klarić, Petar, Odštetno pravo, Narodne novine, Zagreb, 2003. Vedriš, M., Klarić, P., Građansko pravo, Narodne novine, Zagreb, 2003. (dio: Odgovornost za štetu) Crnić, Ivica, Odštetno pravo, Zgombić § Partneri d.o.o. –nakladništvo i informatika d.o.o. , Zagreb, 2009.


Barbić et al. Naknada štete u primjeni novog Zakona o obveznim odnosima, Narodne novine, 2005. Belanić, Loris, Bukovac Puvača, Maja, "Utjecaj osiguranja od odgovornosti na odgovornost za štetu u sudskoj praksi poredbenog prava", Zbornik radova Sedmog međunarodnog savjetovanja Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse, Neum, lipnja 2009., str. 282.-296. Bukovac, Puvača Maja, Trend proširenja kruga osoba s pravom na novčanu naknadu u poredbenom i našem pravu kao oblik popravljanja neimovinske štete u slučaju smrti bliske osobe, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Vol. 28., br. 1., 2007., str. 511.-540. Bukovac Puvača, Maja, Uzročna veza kao pretpostavka odgovornosti liječnika za štetu kod "neželjenog rođenja" djeteta s teškim malformacijama, Hrvatska pravna revija, God. VII., br. 7.-8., srpanj-kolovoz 2007., str. 10.-22. Bukovac Puvača, Maja, "Sive zone" izvanugovorne odgovornosti – područja moguće primjene pravila o odgovornosti na temelju krivnje i objektivne odgovornosti za štetu, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Vol. 30., br. 1., 2009., str. 221.-243. Bukovac Puvača, Maja, Odgovornost Republike Hrvatske za štetu prouzročenu terorističkim aktom, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Vol. 27., br. 1., 2006., str. 267.-306. Crnić, Ivica, Odgovornost liječnika za štetu, Organizator, Zagreb, 2009. Crnić, Ivica, Mediji i njihova odgovornost za štetu, Informator, 5833 od 30. siječnja 2010. Klarić, Petar, Odgovornost zdravstvene ustanove i zdravstvenih djelatnika za štetu (Prvi dio), Hrvatska pravna revija, 8/2001. Klarić, Petar, Odgovornost zdravstvene ustanove i zdravstvenih djelatnika za štetu (Drugi dio), Hrvatska pravna revija, 9/2001. Klarić, P.: Odgovornost za štete nastale uporabom medicinskih tehničkih uređaja, Pravo u gospodarstvu, 41 (2002), 4. Petrić, Silvija, Odgovornost države za štetu, ZPFR, Vol. 23, br. 1(2002), str. 67-112. Petrić, Silvija, Odgovornost za štete od terorističkih akata, s osvrtom na presudu Europskog suda za ljudska prava br. 48778/99, ZPFR, Vol. 24, br. 1(2003), str. 145-193.



56




Petrić, Silvija, Problem pravne osnove profesionalne odgovornosti za štetu, ZPFR, Vol. 25, br. 1(2004), str. 203-245. Radolović, Aldo, Moguće (i pravno poželjne) promjene koncepta neimovinske štete u novom pravnom sustavu Hrvatske, Pravo u gospodarstvu, 33(1994),11-12; str.1083-1088. Radolović, Aldo, Naknada neimovinske štete u teoriji i praksi, ZPFR,Vol. 21, br. 1(2000), str. 219-243. Radolović, Aldo, Odgovornost države za štetu prouzrokovanu nezakonitim ili nepravilnim radom organa uprave, ZPFR, Vol. 25, br. 1(2004), str. 425-444.





57




OPIS PREDMETA

Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Martina Bajčić, dr. sc. Ana Otroški Anić

Naziv predmeta Jezik, pravo i spoznaja



Godina I.



5


1. Ciljevi predmeta

Glavni je cilj predmeta interdisciplinarno proučavanje utjecaja znanja o jeziku na pravo. Studenti će steći znanja o razvoju kognitivnih znanosti (osobito u području lingvistike i kognitivne psihologije) općenito i o primjeni teorijskih znanja kognitivnih znanosti na pravo – i na teorijskoj i praktičnoj razini. Polazeći od toga preispitat će se (prešutna) shvaćanja o ulozi jezika u kreiranju prava te osobito tumačenju prava. Analizirat će se i usporediti načela i metode pravne lingvistike i kognitivne lingvistike.





primijeniti znanja iz kognitivne lingvistike na rješavanje pravnih pitanja;

analizirati ulogu jezika te znanja o jeziku na pravo;

usporediti kognitivne, lingvističke i pravne pristupe utvrđivanju značenja (u sudskoj praksi i u pravnim propisima);

kritički ocijeniti primjenu kognitivnolingvističke organizacije kategorija na tumačenje kategorija prava;

prepoznati u tekstovima figurativnu upotrebu jezika te argumentirano obrazložiti ulogu figurativnosti u pravu;

argumentirati na koje načine kognitivna lingvistika može doprinijeti jasnijem i transparentnijem tumačenju prava i rješavanju pravnih pitanja.


1. Utjecaj razvoja kognitivnih znanosti na različita područja znanja 1.1. Odnos jezika i konceptualizacije stvarnosti 1.2. Teorija prototipa

2. Kognitivna lingvistika 2.1. Konstruiranje značenja i konceptualne strukture 2.2. Figurativnost u znanstvenom i strukovnom diskursu 2.3. Metaforički leksik u pravnom tekstu

3. Pravna lingvistika 3.1. Pravo kao jezik (komunikacijska uloga prava; pragmatika prava; pravo kao terminologija) 3.2. Normativni tekst vs. normativno značenje 3.3. Pravo kao interpretativna znanost (epistemološka i ontološka raščlamba) 3.4. Pravna semiotika

4. Tumačenje prava 4.1. Pravno vs. kognitivno tumačenje 4.2. Neodređenost pravnih normi 4.3. Utvrđivanje značenja vs. pravna konstrukcija implicitnih pravnih normi

58







vježbe laboratorij



6. Komentari


Student/studentica obvezan je biti nazočan na nastavi te aktivno sudjelovati na nastavi i odgovarati na postavljena pitanja. Znanje studenata kontinuirano se provjerava usmenim ispitivanjem tijekom nastave.



Seminarski rad 2 Eksperimentalni rad

Pismeni ispit 2 Usmeni ispit Esej Istraživanje 0,5



Portfolio




Bajčić, Martina. 2017. New Insights into the Semantics of Legal Concepts and the Legal Dictionary. Amsterdam/Philadelphia: John Benjamins. (izabrana poglavlja) Balkin, Jack. M. 1991. The Promise of Legal Semiotics. Faculty Scholarship Series. Paper 278. Croft, William, D.; Cruse, Alan. 2004. Cognitive Linguistics. Cambridge: Cambridge University Press. Geeraerts, D.; Cuyckens, Hubert (ur.). 2007. The Oxford Handbook of Cognitive Linguistics. Oxford – New York: Oxford (izabrana poglavlja) Tiersma, P.M.; Solan, L.M. (ur.) The Oxford Handbook of Language and the Law. UK: Oxford University Press. (izabrana poglavlja)


Bajčić, M., Framing Legal Interpretation in Terminology Studies, u Jemielniak, J. and Kjær, A. L. / Language and Legal Interpretation in International Law. Oxford University Press, 2018, (forthcoming) (Oxford Studies in Language and Law). Busse, D. 1992. Sprache als Recht. Tübingen: Max Niemeyer Verlag. Dancygier, B.; Sweetser, Eve. 2014. Figurative language. New York: Cambridge University Press. Faber, P. (ur). 2012. A Cognitive Linguistics View of Terminology and Specialized Language. Berlin – Boston: De Gruyter Mouton. Felder, E.; Vogel, F. 2017. Sprache im Recht. De Gruyter. Geeraerts, D. 2006. Cognitive Linguistics: Basic Readings. Berlin – New York: Mouton de Gruyter. Guastini, R. 2015. A Realistic View on Law and Legal Cognition. Revus (Journal for Consitutional Theory and Philosophy of Law, 2015,27. 45-54. Ostroški Anić, A. 2011. Uspostavljanje istoznačnosti u prevođenju zrakoplovnih zakonskih akata. Hrvatski jezik na putu u EU: terminološki ogledi. Bratanić, Maja (ur.). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje; Hrvatska sveučilišna naklada, 191-204.





59




Bajčić, Martina. 2017. New Insights into the Semantics of Legal Concepts and the Legal Dictionary. Amsterdam/Philadelphia: John Benjamins

1 0



60




OPIS PREDMETA

Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Željko Bartulović, izv. prof. dr. sc. Anamari Petranović, doc. dr. sc. Sandra Winkler

Naziv predmeta Kodifikacijski procesi pravnih sustava



Godina I.



5


1. Ciljevi predmeta

Proučavanjem kodifikacijskih procesa pravnih sustava polaznici doktorskog studija će moći razlikovati, definirati i usporediti temeljne probleme nastanka i razvoja državnopravnih sustava i velikih pravnih kodifikacija u povijesti, kao i analizirati državnopravne, političke, gospodarske i ostale okolnosti bitne za nastanak kodifikacija, tehničke probleme i rješenja primijenjena pri nastanku i stupanju na snagu velikih kodifikacija, njihove izmjene, razloge donošenja izmjena, nomotehnička pravila sa aspekta pravne povijesti, probleme pri primjeni kodifikacija te njihovu ulogu u aktualnom trenutku europskih državnopravnih integracijskih procesa.





raščlaniti i usporediti temeljne probleme nastanka i razvoja državnopravnih sustava i velikih pravnih kodifikacija;

analizirati državnopravne, političke, gospodarske i ostale okolnosti bitne za nastanak kodifikacija;

definirati i usporediti probleme pri primjeni kodifikacija;

razlikovati različite oblike državnopravnih sustava i kodificiranja;

analizirati i argumentirati ulogu velikih pravnih kodifikacija u aktualnom trenutku europskih državnopravnih integracijskih procesa;

prepoznati, analizirati nomotehnička pravila s aspekta pravne povijesti;

analizirati okolnosti bitne za nastanak kodifikacija, njihove izmjene i razloge donošenja;

kritički ocijeniti utjecaj kodifikacijskih procesa pravnih sustava na aktualni proces „europeizacije“ prava;

usporediti kodifikacijski procesi pravnih sustava u prošlosti i u sadašnjosti.


1. Rimski temelji kodifikacijskih sustava 2. Državnopravni sustavi i kodifikacije starog vijeka 3. Državnopravni sustavi i kodifikacije srednjeg vijeka 4. Državnopravni sustavi i kodifikacije novog vijeka 5. Komparativni pregled temeljnih kodifikacijskih sustava u Europi (BGB, ABGB, Code Civil, Codice civile) 6. Suvremene tendencije kodificiranja u Europi




vježbe laboratorij



61




6. Komentari






Esej Istraživanje



Portfolio




BARTULOVIĆ, Željko, Opća povijest prava i države, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2014. (odabrana poglavlja), PETRANOVIĆ, Anamari, Obligationes Iuris Romani (breviarum), Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2010. (odabrana poglavlja), Povijest i sadašnjost građanskih kodifikacija, ur. HLAČA, Nenad, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2014. (odabrana poglavlja) ROMAC, Ante, Rimsko pravo, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2007. (odabrana poglavlja) ŠARKIĆ, Srđan, POPOVIĆ, Dragoljub, Veliki pravni sistemi i kodifikacije, Beograd 1996. i novija izdanja (odabrana poglavlja)


Legal Culture and Legal transplants, ed. SANCHEZ CORDERO, Jorge A., International Academy of Comparative Law, poglavlje GRAZIADEI, Michele, Legal Culture and Legal Transplants, Italian National Report, 2011. The Scope and Structures of Civil Codes, ed. J. C. Rivera, Springer, 2013. (odabrana poglavlja) GLENN, P., Legal Traditions of the World, Oxford 2000. GLENDON, M.A., GORDON, M.W. i CAROZZA, P.G., Comparative Legal Tradition, St. Paul, Minn, USA 1999. LEGRAND,P. i MUNDAY, R., Comparative Legal Studies, Cambridge 2003. MARGETIĆ, Lujo, Antika i Srednji vijek, Rijeka 1995. STEIN, Peter, Rimsko pravo i Europa, Zagreb, 2007. PATTI, S., Diritto privato e codificazioni europee, Giuffre', Milano, 2007. HAMZA, G., Wege der Entwicklung des Privatrechts in Europa, Passau, 2007. VAN GERVEN, W., A Common Law for Europe: The Future Meeting the Past? In European Review of Private Law, 2001, 4, str. 485 et seq. ZIMMERMANN, R., The Law of Obligations: Roman Foundations of the Civilian Tradition, Kapstadt/Muenchen, 1993 (odabrana poglavlja)



BARTULOVIĆ, Željko, Opća povijest prava i države, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2014. (odabrana poglavlja)

5 0

PETRANOVIĆ, Anamari, Obligationes Iuris Romani (breviarum), Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2010. (odabrana poglavlja)

5 0

Povijest i sadašnjost građanskih kodifikacija, ur. HLAČA, Nenad, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2014. (odabrana poglavlja)

5 0

ROMAC, Ante, Rimsko pravo, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2007. (odabrana poglavlja)

5 0



62




ŠARKIĆ, Srđan, POPOVIĆ, Dragoljub, Veliki pravni sistemi i kodifikacije, Beograd 1996. i novija izdanja (odabrana poglavlja)

5 0



63




OPIS PREDMETA

Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Dionis Jurić, prof. dr. sc. Edita Čulinović Herc

Naziv predmeta Korporativno upravljanje u dioničkim društvima



Godina I.



5


1. Ciljevi predmeta

Cilj je predmeta upoznati polaznike kolegija s pojmovima, modelima i elementima korporativnog upravljanja te problematikom vezanom uz unutarnje, vanjsko i mješovito korporativno upravljanje. Uz analizu hrvatskog pravnog okvira, polaznici kolegija steći će znanja o europskim izvorima te komparativnopravnim rješenjima.





protumačiti pojam korporativnog upravljanja;

raščlaniti čimbenike pojma korporativnog upravljanja;

kritički ocijeniti i primijeniti propise korporativnog upravljanja, posebice kodeksa korporativnog upravljanja;

predložiti i argumentirati rješenja korporativnog upravljanja de lege ferenda.


1. Uvod: pojam korporativnog upravljanja, modeli korporativnog upravljanja, čimbenici korporativnog upravljanja (unutarnje, vanjsko i mješovito korporativno upravljanje), kodeksi korporativnog upravljanja;

2. Unutarnje korporativno upravljanje: pravni položaj dioničara u društvu (imovinska, upravljačka i posebna prava dioničara), pravni položaj uprave/izvršnih direktora (sastav i imenovanje, ovlasti, odgovornost i sukobi interesa, naknade za rad), pravni položaj nadzornog odbora/neizvršnih direktora (sastav i imenovanje, ovlasti, odgovornost i sukobi interesa, naknade za rad)

3. Vanjsko korporativno upravljanje: postupak preuzimanja dioničkih društava, prijateljska i neprijateljska preuzimanja, protupreuzimateljske mjere, položaj uprave ciljnog društva u postupku preuzimanja

4. Mješovito korporativno upravljanje: izrada godišnjih financijskih izvješća dioničkih društava, primjena računovodstvenih standarda, obveza revizije godišnjih financijskih izvješća, primjena revizorskih standarda, revizori




vježbe laboratorij



6. Komentari


Studenti su obavezni biti prisutni i aktivno sudjelovati na nastavi, pripremiti se za svaki nastavni susreta prema uputama nastavnika, položiti pismeni i usmeni ispit te izraditi jedan seminarski rad prema uputi nastavnika.

64





Pohađanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad 1 Eksperimentalni rad




Portfolio




1. BARBIĆ, Jakša, Pravo društava, Knjiga prva - opći dio, Organizator, Zagreb, 2008. 2. BARBIĆ, Jakša, Pravo društava, Knjiga druga – društva kapitala, Svezak I.: Dioničko društvo, Organizator, Zagreb,

2013. 3. GORENC, Vilim, Komentar Zakona o trgovačkim društvima, IV. izdanje, RRIF Plus, Zagreb, 2008. 4. BARBIĆ, Jakša, Čolaković E., Parać B., Vujić V., Korporativno upravljanje – osnove dobre prakse vođenja društva

kapitala, CROMA, Zagreb 2008. 5. BARBIĆ, Jakša, Čolaković E., Parać B., Šaban J., Nadzorni odbori – vodič kroz sustav korporativnog upravljanja,

CROMA, Zagreb, 2006. 6. TIPURIĆ, Darko i suradnici, Korporativno upravljanje, Sinergija, Zagreb, 2008. 7. BAJUK, Jože, Cvijanović V., Dadić T., Račić D., Veršić Marušić M., Korporacijsko upravljanje u javnim dioničkim

društvima u Republici Hrvatskoj, USAID, Zagreb, 2005. 8. MONKS, Robert A.G., MINNOW, Nell, Corporate Governance, 2nd Edition, Blackwell Publishers, 2001. 9. BOHINC, Rado, Korporacijsko upravljanje, ZDA, Evropa, Slovenija, Fakulteta za družbene vede, Ljubljana, 2001. 10. HANFA, Zagrebačka burza d.d., Kodeks korporativnog upravljanja, Zagreb, 2010.


1. JURIĆ, Dionis, Pravno uređenje unutarnjeg korporacijskog upravljanja (Corporate Governance) u dioničkim društvima u hrvatskom i usporednom pravu (doktorska disertacija), Rijeka 2006, 420 str. (odabrana poglavlja)

2. ČULINOVIĆ HERC, Edita, Mogućnosti šire primjene informatičke tehnologije u (javnim) dioničkim društvima – trendovi u europskom pravu društava i hrvatsko pravo, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Zagrebu, Supplement (2003) 3; 337-368.

3. ČULINOVIĆ HERC, Edita, Objave i obavijesti javnog dioničkog društva prema Zakonu o tržištu vrijednosnih papira i Zakonu o preuzimanju dioničkih društava, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu 40 (2003) 3-4, 289-319

4. ČULINOVIĆ HERC, Edita, Financijska transparentnost (javnih) dioničkih društava – trendovi u europskom pravu društava i mogući utjecaj na hrvatsko pravo, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu 53 (2003) 6, 1474-1499.

5. ČULINOVIĆ HERC, Edita, Aktualna pitanja financijskog izvještavanja dioničkih društava - odgovornost revizora, (izvorni znanstveni rad) Zbornik Pravnog fakulteta u Rijeci, 25 (2004) 1, 323-352.

6. JURIĆ, Dionis, Uloga revizora u dioničkom društvu, Zbornik Pravnog fakulteta u Rijeci, (2004) vol.25. br. 1., str. 323-352.

7. JURIĆ, Dionis, Pojam i značaj korporacijskog upravljanja u dioničkim društvima“, Zbornik radova Drugog međunarodnog savjetovanja „Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse“, Pravni fakultet Sveučilišta u Mostaru, Mostar, 2004., str. 337-349.

8. ČULINOVIĆ HERC, Edita; JURIĆ, Dionis, Prekogranični aspekti prava glasa – otvorena pitanja u europskom i hrvatskom pravu, Zbornik radova s međunarodnog znanstvenog skupa „Prekogranična i regionalna suradnja“, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 6.-7. listopada 2006., str. 219-248.

9. JURIĆ, Dionis, Pravo manjinskih dioničara na podnošenje tužbe u ime dioničkog društva protiv članova uprave i nadzornog odbora, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, vol. 28 (br. 1/2007.), str. 541-586.

10. JURIĆ, Dionis, ZUBOVIĆ, Antonija, Protupreuzimateljske mjere i položaj uprave ciljnog društva u postupku preuzimanja dioničkih društava, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, vol. 30 (br. 1/2009.), str. 291-331.



65




11. JURIĆ, Dionis, Nezavisnost članova nadzornog odbora i neizvršnih direktora upravnog odbora i njihove komisije, Zbornik radova s međunarodnog znanstvenog skupa „Socijalno odgovorno gospodarenje“, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 5.-6. listopada 2007., str. 101-124.



BARBIĆ, Jakša, Pravo društava, Knjiga prva - opći dio, Organizator, Zagreb, 2008.

10 0

BARBIĆ, Jakša, Pravo društava, Knjiga druga – društva kapitala, Svezak I.: Dioničko društvo, Organizator, Zagreb, 2013.

10 0

TIPURIĆ, Darko i suradnici, Korporativno upravljanje, Sinergija, Zagreb, 2008.

10 0



66




OPIS PREDMETA

Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Petar Veić

Naziv predmeta Kriminalistika



Godina I.



5


1. Ciljevi predmeta

Cilj je kolegija upoznavanje polaznike doktorskog studija s pojmom, ulogom i zadacima heurističke i silogističke kriminalistike, njenim temeljnim načelima i institutima i subjektima koji se kroz usvojene mehanizme suprotstavljaju suvremenom kriminalitetu. U tom se smislu polaznici osposobljavaju za praktičnu primjenu kriminalističkih metoda i sredstava u svakodnevnom radu kako u području otkrivanja tako i u području dokazivanja kaznenih djela.





objasniti i analizirati institute kriminalistike;

analizirati i kritički ocijeniti pravni okvir i sudsku praksu vezanu uz kriminalistiku;

primijeniti teorijska znanja na konkretan primjer;



1. Pojam otkrivanje i dokazivanje kaznenih djela 2. Kriminalističko istraživanje kao istraživanje i izlaganje 3. Verzije 4. Djelatnost sprječavanja kaznenih djela 5. Početna saznanja o kaznenom djelu 6. Privatna istraživanja. Izvidi kaznenih djela 7. Potražna djelatnost 8. Prikupljanje podataka o kaznenom djelu od strane posebnih subjekata 9. Pretrage 10. Dokazne radnje 11. Kriminalistička identifikacija 12. Kriminalistička traseologija




vježbe laboratorij



6. Komentari


67




Prisustvovanje predavanjima; Izrada pisanog rada; Izvještavanje.



Pismeni ispit 2 Usmeni ispit Esej Istraživanje 2



Portfolio




Pavišić, B., Modly, D., Veić P. (2006.) Kriminalistika. III. Izdanje Tehnička knjiga – Golden marketing, Zagreb.


Krivokapić, V. (2005.) Kriminalistička taktika, Policijska akademija, Beograd. Kube, E., Storzer. H.U., Timm, K.J. (1994) Kriminalistik, Band I. Und II., Boorberg, Stuttgart-München – Hannover – Berlin – Weimar. Lee, C. H., (1998) Materijalni tragovi, MUP RH, Zagreb. Marković, T. (1997.) Suvremena tehnika istraživanja krivičnih djela, Narodne novine, Zagreb. Maver, D. (2004.) Kriminalistika, Uradni list, Ljubljana. Modly, D. (1991.) Osiguranje mjesta događaja, MUP RH. Zagreb. Osterburg, J.W., R.H. Ward. (2000) CRIMINAL INVESTIGATION. 3 izdanje, Anderson publisking co. Cincinati, USA. Swanson, R. C., N. C. Chamelin, L. Territo. (2003.) CRIMINAL INVESTIGATION, 8. izdanje, McGrawHill Boston, USA.







68




OPIS PREDMETA

Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Vesna Crnić-Grotić

Naziv predmeta Međunarodna odgovornost država



Godina I.



5


1. Ciljevi predmeta

Odgovornost države jedno je od najvažnijih pitanja međunarodnog prava. Proizlazi iz činjenice da su države međunarodne osobe i nositelji međunarodnih obveza. Svaka je država odgovorna za izvršenje tih obveza, no postavlja se pitanje pod kojim je uvjetima država odgovorna, te za čija djela ili propuste mora odgovarati, pa se moraju prepoznati i primijeniti osnovni pojmovi ovog instituta – pripisivost, kršenje obveze, isključenje protupravnosti te popravak štete.




Student bi morao biti u stanju:

objasniti, analizirati i kritički ocijeniti institute međunarodnog prava odgovornosti države (izvore prava, subjekte međunarodne odgovornosti, odnos države i pojedinca, pojam štete i njezine naknade);

analizirati i pravilno tumačiti pojedine izvore međunarodnog prava odgovornosti države;

primijeniti pravila međunarodnog prava na odnose između subjekata međunarodnog prava;

objasniti i analizirati položaj pojedinca u odnosu na državu i njegova prava prema međunarodnom pravu pojedinačno i u skupini;

objasniti i usporediti razloge za isključenje protupravnosti;

primijeniti pravila i načela međunarodnog prava i u drugim granama prava.


Komisija UN-a za međunarodno pravo napravila je 2001. godine Nacrt pravila o odgovornosti država za protupravna djela, koja predstavljaju kodifikaciju i progresivni razvoj relevantnih pravila. Nacrt i pripadajući komentari bit će, skupa s bitnom nacionalnom i međunarodnom sudskom praksom, glavni predmet rada na ovom predmetu. Nadalje, odgovornost države predstavlja polazni okvir za određivanje odgovornosti i drugih subjekata međunarodnog prava, osobito međunarodnih organizacija.




vježbe laboratorij



6. Komentari


Obaveze polaznika ovog predmeta su redovito pohađanje nastave, pripremanje za nastavu prema uputama nastavnice, aktivno sudjelovanje na nastavi te polaganje pismenog i usmenog ispita.

69









Portfolio




UN ILC 'Draft Articles on Responsibility of States for Internationally Wrongful Acts, with Commentaries' (2001) GAOR 56th Session Supp 10, 43. Crawford, James, The International Law Commission's articles on state responsibility: introduction, text and commentaries, Cambridge University Press /2002.


UN ILC 'Draft Articles on Diplomatic Protection' (2006) GAOR 61st Session Supp 10, 16. MB Akehurts 'International Liability for Injurious Consequences Arising Out of Acts Not Prohibited by International Law' (1985) 16 NYIL 3-16. I Brownlie System of the Law of Nations: State Responsibility Part I (Claredon Press Oxford, 1983). Fitzmaurice, Malgosia, Issues of state responsibility before international judicial institutions, Hart /2004







70




OPIS PREDMETA

Nositelj predmeta Izv. prof. dr. sc. Ivana Kunda, doc. dr. sc. Vlatka Butorac Malnar

Naziv predmeta Međunarodna trgovačka arbitraža



Godina I.



5


1. Ciljevi predmeta

Ciljevi ovog predmeta su da se studenti osposobe za samostalno korištenje propisa s područja arbitražnog prava (zakona

i međunarodnih ugovora), primjenu znanja i vještina vezanih uz sastavljanje arbitražnih sporazuma, zastupanje u

arbitražnom postupku, postupcima protiv pravorijeka i postupcima priznanja pravorijeka i dr.





objasniti, analizirati i objasniti razliku između posebnih pojmova iz područja arbitražnog prava;

objasniti i analizirati obilježja i svrhe pojedinih oblika alternativnog rješavanja sporova s posebnim naglaskom na arbitražu;

objasniti i analizirati odnos pravila o zaštiti potrošača i pravila obveznog prava;

objasniti i analizirati valjanost, doseg i tumačenje arbitražnog sporazuma;

objasniti i analizirati arbitražni postupak;

objasniti i analizirati odnos arbitraže i nacionalnih sudova;

objasniti i analizirati određivanje mjerodavnog prava u arbitraži;




1. Uvod u arbitražno pravo 1.1. Razvitak arbitraže 1.2. Pojmovno određenje i teorije arbitraže 1.3. Ad hoc i institucionalna arbitraža 1.4. Međunarodna trgovačka arbitraža 1.5. Ostali oblici alternativnog rješavanja sporova (mirenje, posredovanje, procjena stručnjaka, arbitražno rješavanje sporova on-line) 1.6. Sličnosti i razlike pojedinih oblika alternativnog rješavanja sporova, posebice arbitraže, i usporedba sa sudskim postupkom (pros and cons) 2. Pravni izvori arbitražnog prava 2.1. Javni izvori 2.2. Nacionalni zakoni 2.3. Međunarodni ugovori (Dvostrani međunarodni ugovori: ugovori o zaštiti investicija, ugovori o prijateljstvu, trgovini i plovidbi; Višestrani međunarodnih ugovori: Protokol o arbitražnim klauzulama, Geneva 1923, Konvencija o priznanju stranih arbitražnih pravorijeka, Geneva, 1927, Konvencija UN-a o priznanju i ovrsi stranih arbitražnih pravorijeka, New York, 1958, Inter-američka konvencija o međunarodnoj trgovačkoj arbitraži, Panama, 1975, ICSID, Washington, 1965) 2.4. Autonomni izvori (Model zakoni: UNCITRAL model zakon o međunarodnoj trgovačkoj arbitraži, 1985, i njegova

71




recepcija u zakonodavstvu država, UNCITRAL model zakon o međunarodnom trgovačkom posredovanju, 2002; Pravila pojedinih institucija: UNCITRAL-ova arbitražna pravila, 1976, UNCITRAL-ova pravila mirenja, 1980, Zagrebačka pravila; Etički kodeksi) 2.5. Sudska i arbitražna praksa 2.6. Doktrina 2.7. Internetski portali i služenje bazama podataka o arbitraži na Internetu 3. Pojedini aspekti međunarodne trgovačke arbitraže 3.1. Arbitražni ugovor (autonomija arbitražnog ugovora, formalna i materijalna valjanost arbitražnog ugovora, arbitrabilnost, učinak i doseg arbitražnog ugovora - s obzirom na stranke, s obzirom na predmet spora te s obzirom na nenadležnost državnih sudova, prijenos i prestanak arbitražnog ugovora, višestranačka arbitraža) 3.2. Arbitri/izabrani suci (imenovanje arbitara, status arbitara, izuzeće i razrješenje arbitara, doktrina competence-competence) 3.3. Arbitražni postupak (pravo mjerodavno za postupak, početak arbitražnog postupka, organizacija arbitražnog postupka, dokazivanje, jezik arbitraže, prethodne i privremene mjere za vrijeme arbitražnog postupka) 3.4. Pravo mjerodavno za rješenje predmeta spora – merituma (autonomija volje stranaka i njezina ograničenja, pravo određeno od strane arbitara, lex mercatoria, odlučivanje ex aequo et bono ili amiable compositeur) 3.5. Arbitražni pravorijek (mjesto arbitraže i državna pripadnost arbitražnog pravorijeka, vrste pravorijeka, donošenje pravorijeka, oblik pravorijeka, učinci pravorijeka) 3.6. Sudski postupci u svezi s arbitražnim pravorijekom (tužba za poništaj pravorijeka, postupak priznanja i ovrhe pravorijeka)




vježbe laboratorij



6. Komentari


Od studenata na ovom kolegiju očekuje se: redovito pohađanje nastave u učionici pripremljenost i aktivno sudjelovanje u svim oblicima izvođenja nastave redovito provjeravanje zadatka i materijala na portalu za e-učenje ispunjavanje zadataka i izrada radova predviđenih ovim kolegijem


Pohađanje nastave 0,5 Aktivnost u nastavi 0,5


Pismeni ispit 2 Usmeni ispit 1 Esej Istraživanje 0,5


0,5


Portfolio




Born, G.B., International Commercial Arbitration: Commentary and Materials, Transnational Publishers/Kluwer law international, Ardsley NY/The Hague, 2009. Gaillard, E., Savage, J. (ur.), Fouchard Gaillard Goldman on International Commercial Arbitration, Second edition, Kluwer Law International, The Hague/Boston/London, 1999.



72




Goldštajn, A., Triva, S., Međunarodna trgovačka arbitraža, Zagreb, 1987. Redfern, A., Hunter M., Law and Practice of International Commercial Arbitration, Sweet & Maxwell, London, 2004. Šarčević, P., Course on Dispute Settlement, International Commercial Arbitration, 5.7. Recognition and Enforcement of Arbitral Awards: The New York Convention // Building Capacity Through Training in Dispute Settlement in International Trade, Investment and Intellectual Property Handbook on Dispute Settlement, New York, Geneva, United Nations, 2003. Triva S./Uzelac S., Arbitražno pravo, Zagreb, Narodne novine, 2007. Relevantni nacionalni i međunarodni propisi Relevantne odluke arbitraža i sudova Materijali s nastave


Craig, W.L., Park, W.W., Paulsson, J., International Chamber of Commerce Arbitration, Oceana Publications, New York, 2000. Čulinović-Herc, E., Arbitrabilnost sporova iz nelojalne utakmice, PUG, vol. 35, br. 3-4, 1996, str. 382-395. Čulinović-Herc, E., Arbitražno rješavanje sporova unutar trgovačkog društva, PUG, Vol. 38, br. 1, 1999, str. 43-72. Dika, M., Arbitražno rješavanje sporova u odnosima s postjugoslavenskim elementom, Privreda i pravo, Vol. 32, br. 5-6, 1993, str. 328-337. Dika, M., Giunio, M., Uzelac, A. (ur.), Međunarodna trgovačka arbitraža u Hrvatskoj i Sloveniji, HGK Zagreb, 1993. Dika, M., Sajko, K., International Commercial Arbitration in Croatia, Krk Colloquium, 1999, str. 1 – 34. Gharavi, H.G., The International effectiveness of the annulment of an arbitral award, Kluwer Law International, The Hague/Boston/London, 2002. Ginkel, E. van, The UNCITRAL Model Law on International Commercial Conciliation: A Critical Appraisal, Journal of International Arbitration, vol. 21, no. 1, 2004, str. 1-65. Kunštek, E., Arbitražna nadležnosti ICSID: Međunarodni centar za rješavanje ulagačkih sporova između država i državljana drugih država, Pravni fakultet, Rijeka, 2002. Lew, D.M., Mistelis, L.A., Kroell, S.M., Comparative international commercial arbitration, Kluwer Law International, The Hague/London/New York, 2003. Lookofsky, J., Hertz, K., Transnational litigation and commercial arbitration: an analysis of American, European, and International law, Juris Publishing/DJOF, Huntington/New York, 2004. Marshal, E.A., Gill: The Law of Arbitration, 4. izdanje, Sweet & Maxwell, London, 2001. Rubino-Samartano, M., International Arbitration Law and Practice, 2. dopunjeno izdanje, Kluwer Law International, The Hague/Boston/London, 2001. Sajko, K., Arbitrabilnost u domaćem i inozemnom pravu, u: Arbitraža i poduzetništvo, Zagreb, 1991, str. 25-35. Sajko, K., Arbitražni sporazum i arbitrabilnost: rješenja i otvorena pitanja u hrvatskom i poredbenom pravu, PUG, vol. 35, br. 3--, str. 272-281. Sajko, K., Determining Substantive Law in Arbitral Disputes; the Application of the Rome and Vienna Conventions, CAY, 1997, No. 4, str. 123 – 134. Sajko, K., Dilema o priznaju i ovrsi stranih poništenih pravorijeka, Pravo i porezi, IX, 2000, 2, str. 3 – 7. Sajko, K., International Commercial Arbitration in Croatia: Present Status and Future Development, International Commercial Arbitration in Europe, Spec. Suppl., ICC International Court of Arbitration, Paris, 1994, str. 81-90. Sajko, K., Koje se pravo primjenjuje na arbitražne sporove s međunarodnim obilježjem, Pravo i porezi, br. 7, 1997, br. 7, str. 712 – 717. Sajko, K., Mjerodavno materijalno pravo u arbitražnim sporovima, u: Arbitraža i poduzetništvo, Zagreb, 1991, str. 37-52. Sajko, K., Washington Convention on Settlement of Investment Disputes between States and Nationals of Other States, CAY, 1999, No. 6, str. 131 – 142. Sekolec, J., Getty, M.B., SYMPOSIUM: The UMA and the UNCITRAL Model Rule: An Emerging Consensus pn Mediation and Conciliation, University of Missouri Journal of Dispute Resolution, 2003, str. 175, dostupno putem LexisNexis Sikirić, H., Arbitraža uz primjenu načela pravičnosti - ex aequo et bono, vol. 34, PUG, 1995, br. 1-2, str. 91-126. Sikirić, H., Mjerodavno materijalno pravo za arbitražne sporove s međunarodnim obilježjem, Vol. 44 Zbornik, 1994, br. 4, str. 341-362. Sikirić, H., Prisilna pravila, pravila neposredne primjene i mjerodavno materijalno pravo u međunarodnoj arbitraži, PUG, vol. 38, 1999, 1, 83-110. Sikirić, H., Publication of Arbitral Awards, CAY, br. 4, 1997, str. 175-193, (izdano i u vol. 36, PUG, 1997, 1, str. 105-119). Sikirić, H., Selection of the Place of Arbitration, CAY, br. 3, 1996, str. 7-29. Šarčević, P. (ur.), Essays on International Commercial Arbitration, Martinus Nijhoff, London, 1989.

73




Šarčević, Petar, Articles 53-65, u: The Draft UNCITRAL Digest and Beyond – Cases, Analysis and Unresolved Issues in the U.N. Sales Convention (Ferrari, Franco, Flechtner, Harry, BRAND, Ronald A, ur.), Muenchen/London, Sellier.European Law Publishers/Sweet & Maxwell, 2004. Članci o arbitraži objavljeni u časopisu Croatian Arrbitration Yearbook





74




OPIS PREDMETA

Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Nataša Žunić Kovačević

Naziv predmeta Međunarodno financijsko pravo



Godina I.



5


1. Ciljevi predmeta

Cilj kolegija je upoznati studente sa znanstvenim spoznajama u području međunarodnog financijskog prava, posebice s nadnacionalnim kretanjima u istom području analizirajući pravne izvore te sudsku praksu, te razviti njihovo kritičko promišljanje o pojedinim pitanjima. U okviru ovog kolegija, studenti će između ostaloga obrađivati tematiku fiskalne suverenosti, fiskalnog sustava i fiskalne politike, međunarodnih financijskih institucija i organizacija, financijskih institucija o organizacija u EU-u te proračunsko, fiskalno i porezno pravo u EU-u.





objasniti, razlikovati te interpretirati i usporediti fiskalne sustave i fiskalne politike;

analizirati i objasniti pojave vezane uz financijsko-pravne odnose koji nastaju unutar međunarodnog financijskog prava te definirati, analizirati i objasniti utjecaje međunarodnog financijskog prava na različita područja društvenog života;

protumačiti odredbe međunarodnog financijskog prava;

kritički ocijeniti odredbe međunarodnog financijskog prava te sudsku praksu;

kreirati pravni propis međunarodnog financijskog prava de lege ferenda te argumentirati tako predložena rješenja.


Međunarodno financijsko pravo - Fiskalna suverenost, Fiskalni sustavi i fiskalne politike, MEĐUNARODNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE - Međunarodni monetarni fond; Svjetska banka; IBRD, IDA, IFC, MIGA; FINANCIJSKE INSTITUCIJE I ORGANIZACIJE u EU - Europska banka, Europski monetarni institut, Europska centralna banka , Europski revizorski sud; Utjecaji na fiskalne sustave zemalja članica; Proračunsko pravo u EU; Međunarodno financijsko izravnanje. Fiskalni sustav EU, Harmonizacija poreznog prava država članica Europske unije: pravne osnove načela, razvoj, sadašnje stanje, perspektive; Transformacija poreznog prava Europske unije u tuzemno porezno pravo: pozitivna i negativna integracija.




vježbe laboratorij



6. Komentari


75




Studenti su obvezni biti prisutni na nastavi, aktivno sudjelovati na nastavi, položiti pismeni i usmeni dio ispita te izraditi jedan esej prema uputama nastavnice.



Pismeni ispit 1,5 Usmeni ispit 2,5

Esej 1 Istraživanje



Portfolio




Predavanja-nastavni materijali - dostupno na repozitoriju. Fiscal Politics, ed. Gaspar, V., Gupta, S., i dr., IMF, 2017. Principles of International taxation, Oats, L., Miller, A., Mulligan, E., Bloomsbury,2017. Global Tax Fairness, ed. Pogge, T., Mehta, K:, Oxford, 2016. State Aid Law and Business taxation, ed. Richelle,I., Schon, W., Taversa, E:, Springer, 2016. Terra, Watel, Europena Tax Law, Kluwer, 2015. Introduction to European Tax Law: Direct Taxation , ed. Lang, Pistone, Schuch, Staringer, Kluwer, 2008. The EU and Third Countries, ed. Pistone, Lang, Kluwer, 2008. Helminen, Marjaana, EU Tax Law – Direct Taxation, IBFD, 2009. Value Added Tax and Direct Taxation- Similarities and Differences, ed.: Lang, Melz, Kristoffersson, IBFD, 2009. The Acte Clair in EC Direct Tax Law, ed. Dourado, da Palma Borges, IBFD, 2008. Šimović,Jure, Šimović , Hrvoje, Fiskalni sustav i fiskalna poltika EU, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2006. Arbutina, Hrvoje, Lončarić-Horvat, Olivera, Osnove međunarodnog poreznog prava, Narodne novine, Zagreb, 2007.


Legal Remedies in European Tax Law, ed. Pistone, Pasquale, IBFD, 2009. European Tax Handbook 2009, ed. Juhani Kesti , IBFD, 2009. Cloer/Lavrelashvili: Einführung in das Europäische Steuerrecht, ESVbasics 2008. Žunić, Kovačević, Nataša, Načelo jednakosti u poreznom pravu i sudskoj praksi nekih zemalja EU, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci , Vol. 22, br. 2(2001). Žunić, Kovačević, Nataša, Europski sud pravde i njegova uloga u reformama sustava neposrednog oporezivanja, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Vol. 25, br. 2(2004). Žunić, Kovačević, Nataša , Kodeks ponašanja na području oporezivanja poduzetnika, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Vol. 27, br. 1(2006). Legal Remedies in Europan tax law, ed. Pistone, Pasquale, IBFD, Amsterdam, 2009. Europski sud pravde i neposredno oporezivanje, Pravo i porezi : izvješća za gospodarsku praksu, Vol.14, br.8., 2005. Časopisi: časopisi s tematikom međunarodnog i europskog prava javnih financija (dostupni u biblioteci PRAVRIa), npr.: Europan Taxation, VAT Monitor, ECJ Direct Tax Case Law, IBFD; European taxation, IBFD, idr.







http://www.amazon.com/s/ref=ntt_athr_dp_sr_2?_encoding=UTF8&sort=relevancerank&search-alias=books&field-author=Pasquale%20Pistone

http://www.amazon.com/s/ref=ntt_athr_dp_sr_3?_encoding=UTF8&sort=relevancerank&search-alias=books&field-author=Josef%20Schuch

http://www.amazon.com/s/ref=ntt_athr_dp_sr_4?_encoding=UTF8&sort=relevancerank&search-alias=books&field-author=Claus%20Staringer

76




OPIS PREDMETA

Nositelj predmeta Izv. prof. dr. sc. Sandra Laleta

Naziv predmeta Međunarodno radno i socijalno pravo



Godina I.



5


1. Ciljevi predmeta

Cilj je ovog kolegija pružiti specijalistička znanja u međunarodnom radnom pravu kao što su razvoj i izvori međunarodnoga radnog prava, načela, izvori, subjekti, objekti, odnosi te institucije i organi nadzora u međunarodnom radnom pravu. Također je cilj kolegija pružiti opće i posebne kompetencije ta osposobiti polaznike kolegija za praktičnu primjenu znanja stečenih na kolegiju.





objasniti, analizirati i kritički ocijeniti pravni okvir i sudsku praksu međunarodnoga radnog prava;

primijeniti teorijska znanja na konkretan slučaj;

objasniti i argumentirati temeljne probleme u međunarodnom radnom pravu;

kreirati i argumentirati rešenja de lege ferenda međunarodnoga radnog prava.


1. Razvoj Međunarodnog radnog i socijalnog prava 2. Vrela Međunarodnog radnog i socijalnog prava 2.1. Univerzalna 2.2. Regionalna 3. Međunarodna organizacija rada i druge specijalizirane organizacije bitne u Radnom i socijalnom pravu 4. Proces ratifikacije, notifikacije, prihvaćanja međunarodnih vrela prava i nomotehničke napomene 5.Sadržaj Međunarodnog radnog i socijalnog prava 5.1. Načela 5.2. Subjekti 5.3. Objekt izučavanja 5.4. Odnosi 5.5. Posebne (specifične) kategorije i djelatnosti) 6. Organi nadzora nad primjenom normi 7. Ustav MOR-a i konvencije MOR-a (i preporuke) 8. Drugi univerzalni dokumenti bitni za Međunarodno radno i socijalno pravo 9. Izvori Europskog radnog i socijalnog prava 10. Europska konvencija o temeljnim slobodama i pravima 11. Europska socijalna povelja 12. Ustav i zakonodavstvo Republike Hrvatske i vrela Međunarodnog radnog i socijalnog prava



77




vježbe laboratorij



6. Komentari


Obaveze studenata na predmetu uključuju prisustvovanje nastavi, pripreme za nastavni susret, aktivno sudjelovanje na nastavi, polaganje pismenog i usmenog ispita i izrada seminarskog rada.






Portfolio




Učur, Marinko, Laleta, Sandra, Konvencije međunarodne organizacije rada s komentarima, Zagreb, TIM press, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2008. Buklijaš, Boris, Bilić, Andrijana, Međunarodno radno pravo, Split, Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu, 2006. Učur, Marinko, Europska socijalna povelja - Pravo na pravične radne uvjete, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, 2003., vol. 24, Supplement, str. 543-573. Buklijaš, Boris, Europska socijalna povelja kao međunarodno pravno vrelo, Vladavina prava, god. 4, br. 6., 2000., str. 65-79.


Končar, Polonca, Mednarodno delovno pravo ČZ Uradni list RS, Ljubljana, 1993. Servais, Jean-Michel, International Labour Law, Kluwer, 2005. Korpič-Horvat, E., Mednarodno delovno in sindikalno pravo, Maribor, Doba Epis, 2006. European Social Charter, Short guide, Strasbourg, Council of Europe Publishing, 2000. Gomien, Donna, Harris, David, Zwaak, Leo, Law and practice of the European Convention on Human Rights and the European Social Charter, Strasbourg, Council of Europe Publishing, 1996. Matulović, Miomir i Pavišić, Berislav (ur.), Dokumenti Vijeća Europe. Institucionalni okvir, ljudska i manjinska prava, lokalna samouprava, kazneno pravo, Rijeka, 2001. Blanpain, Roger, European Labour Law, The Hague, Kluwer, 2008.







78




OPIS PREDMETA

Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Nenad Hlača, doc. dr. sc. Sandra Winkler

Naziv predmeta Obiteljsko pravo u svijetu koji se mijenja



Godina I.



5


1. Ciljevi predmeta

Cilj je potaknuti kandidate koji imaju poseban osobni ili profesionalni interes na upoznavanje i pokušaj shvaćanja kompleksnih promjena u obitelji kao temeljnoj društvenoj grupi. Prevladavajući primat osobnih prava pojedinaca i agresivni liberalizam utječu na ubrzano rastakanje tradicionalnih obiteljskih vrijednosti i pokušaje uspostavljanja novih pravnih modela suživota ljudskih bića gotovo po modelu izbora à la carte. Nacionalni pravni poreci napose članica u Vijeću Europe i EU teško održavaju stabilitet preko pravne sigurnosti tako da je neophodno istovremeno praćenje socioloških trendova, statistike i gotovo trenutnog stanja heterogenih izvora koji su više političke nego pravne naravi.





kritički ocijeniti društvene okolnosti bitne za nastanak i promjenu obiteljskog prava na nacionalnoj i međunarodnoj razini;

raščlaniti i usporediti nastanak i razvoj obiteljskopravnih sustava u Europi;

razlikovati i usporediti institute obiteljskog prava u poredbenoj perspektivi;

definirati osnove i razvoj europskog obiteljskog prava;

kritički ocijeniti međuodnose nacionalnog zakonodavstva, sudske prakse europskih sudova i usuglašenih etapa u razvoju obiteljskog prava;

analizirati pravnu stečevinu EU u području obiteljskoga prava i povezanost s nacionalnim obiteljskim zakonodavstvima;

protumačiti praksu Europskog suda za ljudska prava i Europskog suda EU te opisati utjecaj iste u daljnjem razvoju i primjeni u praksi odredbi hrvatskog obiteljskog prava;

razviti kritičku procjenu prednosti i nedostataka hrvatskog obiteljskog prava u usporedbi s poredbenim pravnim rješenjima.


1. Uvod. Povijesni razvoj 2. Pravni izvori 3. Obiteljskopravni instituti u svjetlu komparativnog prava 4. Pojam i značenje obitelji i prava na obiteljski život. 5. Brak (načela, obilježja, građanski i vjerski oblik sklapanja braka, dužnosti i prava bračnih drugova, prestanak

braka). Razvod i uzdržavanje bivšeg bračnog druga. 6. Odnosi roditelja i djece – roditeljska odgovornost. 7. Prava djece 8. Posvojenje i međunarodno posvojenje. Međunarodni pravni izvori i europska sudska praksa. 9. Zaštita osoba s duševnim smetnjama. 10. Imovinski odnosi: usporedba imovinskih režima, bračni ugovor.

79




11. Praksa Europskog suda za ljudska prava, presude u obiteljskopravnim predmetima protiv RH i izbor ostalih „prijelomnih“ presuda. Praksa Europskog suda EU koja se posredno odnosi na obiteljskopravna pitanja.


X predavanja X samostalni zadaci

X seminari i radionice multimedija i mreža

vježbe laboratorij

obrazovanje na daljinu X mentorski rad


6. Komentari






Esej Istraživanje



Portfolio




Family Law and Culture in Europe, Developments, Challanges and Opportunities, Boele-Woleki, K., Dethloff, N., Gephart, W., (eds.), Intersentia, Cambridge, Antwerp, Portland, 2014., (odabrana poglavlja) Family Law and Family Values, Maclean, M., (ed.), Hart Publishing, Oxford and Portland, Oregon, 2005., (odabrana poglavlja). The Changing Family, Eekelaar, J., Nhlapo, T., (eds.), Hart Publishing, Oxford, 1998., (odabrana poglavlja). Glendon, M. A., The Transformation of Family Law, The University of Chicago Press, 1989. (odabrana poglavlja). Europsko obiteljsko pravo, Korać Graovac, A., Majstorović, I. (ur.), Narodne novine, Zagreb, 2013. (odabrana poglavlja) Relevantni pravni izvori Odabrana sudska praksa


- Novak, B., Družinsko pravo, Uradni list, Ljubljana, 2017. (odabrana poglavlja). - Winkler, S., Il diritto di famiglia, u: Temi e Istituti di Diritto Privato dell'Unione Europea, Benacchio, G.A., Casucci, F., (eds.), Giappichelli, Torino, 2017., str. 293-316. - Prava djece, Multidisciplinarni pristup, Hrabar, D. (ur.), Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2016., (odabrana poglavlja). - Hlača, Nenad, Winkler, Sandra, The Rights of the Child: Croatian National Report, u: The Rights of the Child in a Changing World, 25 Years after The UN Convention on the Rights of the Child, Cvejić Jančić, O. (ur.), Ius Comparatum – Global Studies in Comparative Law, Springer International Publishing Switzerland, 2016., str. 83-96. - Povijest i sadašnjost građanskih kodifikacija, ur. HLAČA, Nenad, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2014. (odabrana poglavlja) - Hlača, N., La adozione nel sistema giuridico della Repubblica di Croazia, u: Derecho moderno, Liber Amicorum M. Cordoba, urednici: Lucchini Guastalla, E., Basset, U.C., Kluger, V., Laje, A., Vanella, V.R., Rubinzal Culzoni Editores, Buenos Aires, Tomo III, 2014.



80




- The Optional Matrimonial Property Regime, The Franco-German Community of Accrued Gains, Cubeddu Wiedemann, M. G. (ed.), Intersentia, Cambridge, Antwerp, Portland, 2014. - Obitelj i djeca: europska očekivanja i nacionalna stvarnost, Kunda, I. (ur.), Pravni fakultet u Rijeci, Hrvatska udruga za poredbeno pravo, 2014., (odabrana poglavlja) - Stalford, H., Children and the European Union, Hart Publishing, Oxford and Portland, Oregon, 2012. - The Future od Family Property in Europe, Boele-Wolki, K., Miles, J., Scherpe, J. M., (eds), Intersentia, Cambridge, Antwerp, Portland, 2011., (odabrana poglavlja). - Winkler, Sandra, Le unioni di fatto nell'Europa centro-orientale: esperienze a confronto“, Liber Amicorum prof. D. Henrich, Famiglia e successioni, tomo II, Gabrielli, Patti, Zaccaria, Padovini, Cubeddu Wiedemann, Troiano (eds.), Giappichelli, Torino, 2012, p. 122-140. - Šarcević, P. et al., Family Law in Croatia, Kluwer, 2011., (odabrana poglavlja).





81




OPIS PREDMETA

Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Eduard Kunštek

Naziv predmeta Oduzimanje imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem



Godina I.



5


1. Ciljevi predmeta

Cilj je ovog predmeta stjecanje potrebnih znanja koja se odnose na postupke osiguranja oduzimanja imovinske koristi

stečene kaznenim djelom i prekršajem, donošenja odluke suda o oduzimanju imovinske koristi stečene kaznenim djelom

i prekršajem, ovrhe odluka o oduzimanju imovinske koristi stečene kaznenim djelom i prekršajem i priznanja i ovrhe

inozemnih odluka o osiguranju oduzimanja i oduzimanju imovinske koristi stečene kaznenim djelom i prekršajem.





objasniti, analizirati i kritički ocijeniti pravni okvir i sudsku praksu vezanu uz oduzimanje imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem;

objasniti i argumentirati problematiku u regulaciji oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem;

primijeniti teorijsko znanje o oduzimanju imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem na konkretan slučaj;



1. Izvori (Ujedinjeni narodi, Vijeće Europe, Europska unija, Republika Hrvatska) 2. Načela postupka, nadležnost i procesna legitimacija 3. Odluke suda o meritumu 4. Osiguranje oduzimanja imovinske koristi - privremene mjere 4.1. Nadležnost 4.2. Pretpostavke za osiguranje 4.3. Opseg osiguranja 4.4. Publiciranje i učinci odluka o osiguranju 4.5. Provedba odluka o osiguranju 4.6. Vremensko važenje odluka o osiguranju 4.7. Naknada štete zbog neosnovane privremene mjere 4.8. Upravljanje s imovinom glede koje je određeno osiguranje 4.9. Pravni lijekovi 5. Ovrha odluka o oduzimanju imovinske koristi 5.1. Nadležnost za određivanje i provedbu ovrhe 5.2. Predmeti ovrhe 5.3. Ovršne radnje 5.4. Pravni lijekovi 6. Zaštita prava trećih osoba

82




7. Zaštita prava oštećenika 8. Priznanje i provedba odluka stranih sudova




vježbe laboratorij



6. Komentari


Obveze studenata na predmetu uključuju pohađanje nastave, pripremanje za nastavni susret i aktivno sudjelovanje na nastavi, polaganje pismenog i usmenog ispita.






Portfolio




Berislav Pavišić - Eduard Kunštek, Zakon o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem

- s bilješkama, stvarnim kazalom i prilozima, Rijeka, 2010.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine, 70/2017.), članci 123. do 132.


Pavišić B. (ed.), Transition of Criminal Procedure Systems, Rijeka, 2004

Pavišić B. (ed.), Codigo procesal penal modelo para Iberoamerica/ Zakonik o kaznenom postupku – Model za Iberijsku

Ameriku/ Codice processuale penale modello per l'Iberoamerica, Rijeka, 2005.

Crnić I., Naknada štete: odgovornost za štetu i popravljanje štete, Zagreb, 1995.

Ivičević, E, O pravnoj prirodi instituta oduzimanja imovinske koristi stečene kaznenim djelom u poredbenom i hrvatskom

pravu (s posebnim osvrtom na kaznenopravni i građanskopravni model oduzimanja imovinske koristi stečene kaznenim

djelom), Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 3-4, 2004.







83




OPIS PREDMETA

Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Velinka Grozdanić

Naziv predmeta Osobitosti delikvencije žena



Godina I.



5


1. Ciljevi predmeta

Ovim predmetom stječu se znanja o svim posebnostima – fenomenološkim i etiološkim koje se odnose na delinkvenciju žena, o nekim tipičnim i zanimljivim kaznenim djelima koja čine žene, te o načinima izdržavanja kazne zatvora za žene kao jednom obliku reakcije društva na njihova delinkventna ponašanja.





objasniti, analizirati i kritički ocijeniti pravni okvir i sudsku praksu vezanu uz delikvenciju žena;

opisati i objasniti posebnosti fenomenologije i etiologije delikvencije žena;

primijeniti teorijska znanja na konkretan slučaj;



1. Žene u mitovima, literaturi i društvu 2. Kriminalitet žena 3. Fenomenologija kriminaliteta žena 3.1.. Statistika o kriminalitetu žena 3.2. Žene povratnice 4. Etiologija kriminaliteta žena 4.1.. Traganje za uzrocima kriminalnog ponašanja u osobi žene 4.1.1. Antropološka učenja 4.1.2. Psihološka učenja 4.2. Utjecaj društvene sredine na kriminalitet žena 5. Feminizam i delinkvencija 6. Žene i kazneno pravo 6.1. Čedomorke 6.2. Žene ubojice 6.3. Žene i droge 6.4.Žene i organizirani kriminal 7. Kažnjavanje žena 8. Žene i kazna zatvora




vježbe laboratorij


84





6. Komentari


Obaveze studenata na predmetu uključuju prisustvovanje nastavi, pripremanje za svaki nastavni susret prema uputama nastavnice, aktivno sudjelovanje na nastavi, izrada seminarskog rada i polaganje usmenog ispita.



Pismeni ispit Usmeni ispit 3 Esej Istraživanje 1



Portfolio




Grozdanić, V. (ur): Kada žena ubije – interdisciplinarni pristup, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2011. Grozdanić- Šelih (ur.): Žene i kazna zatvora, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2001. Frances Heidensohn: Women and Crime, Macmillan Press LTD, London, 1996. Joanne Belknap: The Invisible Woman:Gender, Crime and Justice, Thomson Wadsworth Publishing, Belmont, USA, 2010. Marisa Silvestri – Chris Crowther-Dowey: Gender&Crime, London, 2016. Nastavni materijali (reader, power point, 2018.)


Grozdanić _Karlavaris-Bremer: Kazna zatvora za ovisnice – represija i/ili prevencija, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, vol.26.br.2/2005. Grozdanić - Karlavaris-Bremer: Poremećaj kao element bića kaznenog djela čedomorstva, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, vol. 17., br.2/1996. Kanduč – Grozdanić: Prostitucija (nepoželjna tema, kažnjiva radnja i stalna pojava), Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, vol.19., br.1/1998. Grozdanić - Karlavaris-Bremer: Pisana riječ u funkciji resocijalizacije u ženskim zatvorima, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, vol. 23., br. 2/2002., str. 697.-711. Sheryl J. Grana: Women and Justice, Rowman&Littlefield Publishers, 2002. Marilyn D. McShane – Ming Li Hsieh: Women and Criminal Justice, Wolters Kluwer, 2014.







85




OPIS PREDMETA

Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Igor Martinović

Naziv predmeta Poredbeno kazneno pravo



Godina I.



5


1. Ciljevi predmeta

Cilj je ovog predmeta usvajanje općih znanja o usporednom kaznenom pravu kao pravnoj disciplini, o osnovama i posebnostima kaznenog postupka i kaznenog materijalnog prava u drugim zemljama, osobito zemljama kontinentalnog pravnog kruga, kroz proučavanje modela kaznenog zakonodavstva, kaznenih djela, postupka i sankcija, s osvrtom na europsko kazneno pravo.





objasniti, analizirati i kritički ocijeniti kazneno pravo i postupak različitih zemalja;

usporediti i objasniti razlike između pojedinih procesnih modela i njihovu povezanost s ustrojstvom pojedine države;

primijeniti teorijsko znanje na konkretan slučaj;



1. OPĆE USMJERENJE 1.1. Uvod 1.1.1. Pojam, predmet, metode i razvoj usporednog kaznenog prava i postupka 1.2. Opći dio 1.2.1. Izvori 1.2.2. Sadržaj prava 1.2.3. Modeli kaznenih zakonodavstava 1.3. Posebni dio 1.3.1. Kaznena djela 1.3.2. Postupak 1.3.3. Sankcije 2. POSEBNO USMJERENJE 2.1. Europsko kazneno pravo 2.2. Tranzicija sustava kaznenoga postupka




vježbe laboratorij



86




6. Komentari


Pohađanje i sudjelovanje u nastavi, rješavanje samostalnih zadataka, izrada referata.



Seminarski rad 1 Eksperimentalni rad

Pismeni ispit 1 Usmeni ispit 1 Esej Istraživanje 1


Referat 0,5

Praktični rad

Portfolio




1. bilješke s predavanja 2. Damaška, Lica pravosuđa i državna vlast, Globus, 2008. (odabrana poglavlja) 3. jedan od sljedećih zakona - Njemačka: Strafgesetzbuch, Strafprozessordnung - Austrija: Strafgesetzbuch, Strafprozessordnung - Francuska: Code pénal, Code de procédure pénale - Italija: Codice penale, Codice di procedura penale - Švicarska: Strafgesetzbuch, Strafprozessordnung


Bertel/Venier, Strafprozessrecht, Manz, 2016. Bohlander, Principles of German Criminal Law, Hart, 2009. Damaška, Hrvatski dokazni postupak u poredbenom svjetlu, HLJKPP 2/2010, str. 821-837 Damaška, O miješanju inkvizitornih i akuzatornih procesnih formi, HLJKPP 2/1997, str. 381-394 Damaška, Sudbina anglo-američkih procesnih ideja u Italiji, HLJKPP 1/2006, str. 3-15 Krapac, Engleski kazneni postupak, Zagreb, 1995 (odabrana poglavlja) Krapac, Kazneno procesno pravo: Institucije, Narodne novine, 2015. (odabrana poglavlja) Martinović, Institut namjere u kaznenopravnoj teoriji i sudskoj praksi, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2014. (odabrana poglavlja) Martinović, Pledoaje za brisanje zakonske odredbe o sastojcima krivnje, HLJKPP 1/2014, str. 3-22 Novoselec, Opći dio kaznenog prava, Pravni fakultet Sveučilišta u Osijeku, 2016. (odabrana poglavlja) Roxin, Strafrecht – Allgemeiner Teil, sv. 1., Beck, 2006. Roxin, Strafrecht – Allgemeiner Teil, sv. 2., Beck, 2003. Roxin/Schünemann, Strafverfahrensrecht, Beck, 2017.







87




OPIS PREDMETA

Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Željko Bartulović, prof. dr. sc. Sanja Barić, prof. dr. sc. Budislav Vukas ml.

Naziv predmeta Povijest hrvatskog parlamentarizma i ustavnosti



Godina I.



5


1. Ciljevi predmeta

Proučavanjem povijesti hrvatskog parlamentarizma i ustavnosti polaznici doktorskog studija će steći znanja o nastanku, povijesnom razvoju i temeljnim problemima parlamentarizma i ustavnih institucija u povijesti Hrvatske. Osim toga, cilj je ovog predmeta dati komparativnopravni pregled u okviru kojega će polaznici kolegija biti upoznati s razvojem parlamentarizma i ustavnosti u Europi i SAD-u.





raščlaniti i usporediti temeljne ustavnopravne pojmove i institute u europskoj i hrvatskoj povijesti;

analizirati državnopravne, političke, gospodarske i ostale okolnosti bitne za nastanak takav razvoj;

definirati i usporediti, prepoznati i analizirati parlamentarne i ustavnopravne institute sa aspekta pravne povijesti;

razlikovati različite oblike parlamentarnih i ustavnopravnih sustava;

analizirati, argumentirati prepoznati važnost razvoja hrvatske ustavne i parlamentarne tradicije za pozitivne institute hrvatskog ustavnog prava i analizirati judikaturu Ustavnog suda R. Hrvatske koja se dotiče ustavnopovijesnih tema.


1. Razvitak ustavnosti i parlamentarizma u Europi i SAD, 2. Slobode i prava građana – izgradnja neovisnog sudstva 3. Razvitak parlamentarizma i ustavnosti na hrvatskim prostorima do 1918. 4. Ustavni razvitak Kraljevine SHS/Jugoslavije i (pseudo)parlamentarizam 5. Ustavni i skupštinski razvitak Jugoslavije 1945.-1991. 6. Ustavni i parlamentarni razvitak Republike Hrvatske nakon 1991.




vježbe laboratorij


terenska nastava ostalo (istraživanje u arhivu)

6. Komentari



88







Esej Istraživanje 1



Portfolio




1. BAČIĆ, Arsen Ustavno pravo Republike Hrvatske – praktikum, Sveučilište u Splitu, Split, 2011., 2. BARTULOVIĆ, Željko, Povijest prava i države (Prvi dio: Opća povijest prava i države), Pravni fakultet u Rijeci, Rijeka,

2014. (odabrana poglavlja), 3. BARTULOVIĆ, Željko i RANĐELOVIĆ, Nebojša, Osnovi ustavne istorije jugoslovenskih naroda, Niš 2009. (odabrana

poglavlja), 4. SMERDEL Branko, Ustavno uređenje europske Hrvatske, Narodne Novine, Zagreb, 2013.


1. BARIĆ, Sanja, Zakonodavna delegacija i parlamentarizam u suvremenim europskim državama, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci i Organizator, Zagreb, 2009.

2. BEUC, Ivan, Povijest institucija državne vlasti Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, Zagreb 1985. (odabrana poglavlja)

3. ЈOVIČIĆ, Мiodrag, Veliki ustavni sistemi, Beograd 1984. 4. PERIĆ, Ivo, Hrvatski državni sabor 1848.-2000., knj. I-III, Zagreb 2000., 5. Van Caenegen, R., C., European Constitutional Legal History, Cambridge, 1995.



BAČIĆ, Arsen Ustavno pravo Republike Hrvatske – praktikum, Sveučilište u Splitu, Split, 2011.

5 0

BARTULOVIĆ, Željko, Povijest prava i države (Prvi dio: Opća povijest prava i države), Pravni fakultet u Rijeci, Rijeka, 2014. (odabrana poglavlja)

5 0

BARTULOVIĆ, Željko i RANĐELOVIĆ, Nebojša, Osnovi ustavne istorije jugoslovenskih naroda, Niš 2009. (odabrana poglavlja)

5 0

SMERDEL Branko, Ustavno uređenje europske Hrvatske, Narodne Novine, Zagreb, 2013.

5 0





89




OPIS PREDMETA

Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Željko Bartulović

Naziv predmeta Pravna povijest religijskih zajednica



Godina I.



5


1. Ciljevi predmeta

Cilj je ovog predmeta dati povijesni pregled uređenja kršćanskih religijskih zajednica, islamske i židovske vjerske zajednice te ostalih vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj, njihov ustroj te pravni okvir unutar kojega djeluju. Proučavanjem pravne povijesti religijskih zajednica polaznici doktorskog studija će moći razlikovati, definirati i usporediti temeljne probleme nastanka i razvoja religijskih zajednica, kako na hrvatskim prostorima, tako i u Europi.





raščlaniti i usporediti temeljne pojmove i institute religijskih zajednica, njihovog ustroja i pravnih propisa tijekom povijesti;

analizirati državnopravne, političke i ostale okolnosti bitne za nastanak takav razvoj i položaj;

definirati i usporediti, prepoznati i analizirati organizacijska i nomotehnička pravila religijskih zajednica s aspekta državnopravne povijesti;

razlikovati, usporediti i razlikovati različite organizacijskopravne oblike organiziranja zajednica i kodificiranja propisa;

analizirati i argumentirati pravnopovijesni razvoj religijskih zajednica, njihove kodifikacijske sustave u prošlosti i spram suvremenih pravnih propisa.


1. Povijest, ustroj i pravni propisi kršćanskih religijskih zajednica (katolička, pravoslavne, protestantske i reformacijske i dr.)

2. Povijest, ustroj i pravni propisi islamske vjerske zajednice 3. Povijest, ustroj i pravni propisi židovske vjerske zajednice 4. Povijest, ustroj i pravni propisi ostalih vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj 5. Suvremene tendencije kodificiranja u Europi




vježbe laboratorij


terenska nastava ostalo (istraživanje u arhivu)

6. Komentari


90











Portfolio




- MARINOVIĆ BOBINAC, Ankica i JEROLIMOV MARINOVIĆ, Dinka, Vjerske zajednice u Hrvatskoj, Zagreb 2008., - ŠKALABRIN, Nikola, Uvod u kanonsko pravo, Đakovo 1994. - BARTULOVIĆ, Željko, Prava Srba u Habsburškoj monarhiji u XVII. vijeku i Vojvodina, Pravni izazovi na početku XXI veka (zbornik radova), Univerzitet u Novom Pazaru, 2011, str. 177-192, - BARTULOVIĆ, Željko, Crkva i statut grada Rijeke iz 1530. g., Sveti Vid: Zbornik, Rijeka 1995, str. 71-90, - BARTULOVIĆ, Željko, Pravni aspekti srednjovjekovnih bratovština sa osvrtom na Rijeku, Sveti Vid: Zbornik, 1995, str. 110-125.


- PERIĆ, Dimšo, Crkveno pravo, Beograd 1999., - KARČIĆ, Fikret i KARIĆ, Enes, Šerijatsko pravo u savremenim društvima, Sarajevo 1988., - ŠANJEK, Franjo, Crkva i kršćanstvo u Hrvata, Srednji vijek, Zagreb 1993., - DŽANANOVIĆ, Ibrahim, Islamski brak, Sarajevo 2003. - KRIŽ, Ivica,Dijalog ili..., UMKI, Zagreb,2015.



MARINOVIĆ BOBINAC, Ankica i JEROLIMOV MARINOVIĆ, Dinka, Vjerske zajednice u Hrvatskoj, Zagreb 2008.,

5 0

ŠKALABRIN, Nikola, Uvod u kanonsko pravo, Đakovo 1994. 5 0

BARTULOVIĆ, Željko, Prava Srba u Habsburškoj monarhiji u XVII. vijeku i Vojvodina, Pravni izazovi na početku XXI veka (zbornik radova), Univerzitet u Novom Pazaru, 2011, str. 177-192,

5 0

BARTULOVIĆ, Željko, Crkva i statut grada Rijeke iz 1530. g., Sveti Vid: Zbornik, Rijeka 1995, str. 71-90

5 0

BARTULOVIĆ, Željko, Pravni aspekti srednjovjekovnih bratovština sa osvrtom na Rijeku, Sveti Vid: Zbornik, 1995, str. 110-125.

5 0





91




OPIS PREDMETA

Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Nada Bodiroga-Vukobrat, prof. dr. sc. Gerald G. Sander

Naziv predmeta Pravo i personalizirana medicina



Godina I.



5


1. Ciljevi predmeta

Cilj kolegija je razviti produbljena znanja o pravnim aspektima personalizirane medicine. Također je cilj osposobiti studente za samostalan znanstveno istraživački rad u ovoj materiji kao i objasniti pojam personalizirane medicine, značaj personalizirane medicine kao novog medicinskog i socijalnoga izazova. Ovaj kolegij će studentima pružiti priliku da nakon položenog ispita mogu razlikovati, definirati i protumačiti temeljne pravne pojmove i promjenu paradigme koja se dogodila u personaliziranoj medicini i da kroz diskusiju pronalaze ponajbolja rješenja u problematici personalizirane medicine i socijalnoga prava i medicine i prava. Cilj je kolegija pružiti studentima komparativnu i multidisciplinarnu analizu koncepata do sada korištene „one size for all“, a sada „tailor made medicine“, te drugih specifičnih tema iz ovoga kompleksnog područja. Također je cilj analizirati, protumačiti i kritički ocijeniti nove trendove u personaliziranoj medicini u kontekstu obveznoga zdravstvenoga osiguranja i privatnoga zdravstvenoga osiguranja.




Po dovršetku nastave iz predmeta doktorandi bi trebali moći:

Opisati, razlikovati, definirati i dati primjere temeljnih pojmova iz područja personalizirane medicine;

Analizirati i preispitati posebnosti pristupa personalizirane medicine u pravnom kontekstu;

Analizirati, usporediti i predložiti pravne odredbe primjenjive na implementaciju pristupa personalizirane medicine u kliničku praksu;

Analizirati, usporediti i predložiti pravne odredbe primjenjive na primjenu pristupa personalizirane medicine u kontekstu obveznog i privatnog zdravstvenog osiguranja;

Prepoznati, prosuditi i predvidjeti specifična pravna pitanja koja se javljaju u kontekstu personalizirane medicine;

Analizirati, usporediti i predložiti pravne odredbe primjenjive na pitanje zaštite osobnih podataka u kontekstu genetskih ispitivanja.


1. Uvod: Pravo i medicina ; Uvod u personaliziranu medicinu; Stratificirana medicina i pravo; Precizna medicina i pravo

2. Medicinska postignuća i pravna ograničenja: „Pravo znati“ i „pravo ne znati“; Genetička privatnost i odgovornost; Predikativna medicina; zaštita prava osobnosti i prava trećih

3. Osobni podaci: Personalizirana medicina i osobni podaci; Big Data i osobni podaci u personaliziranoj medicini; Osobni podaci u personaliziranoj medicini i odnos prema poslodavcima; Zaštita posebnih skupina zaposlenika

4. Zdravstveno osiguranje: Personalizirana medicina i obvezno zdravstveno osiguranje; Personalizirana medicina i privatno zdravstveno osiguranje

5. Socijalno pravo u medicini: Europsko socijalno pravo; Nacionalno socijalno pravo i personalizirana medicina



92




vježbe laboratorij



6. Komentari




Pohađanje nastave Aktivnost u nastavi 0.5



Esej 1 Istraživanje 1



Portfolio




Bodiroga-Vukobrat, N., Rukavina, D., Pavelić, K., Sander, G. G., Personalized medicine, Springer, 2016. (odabrana poglavlja) Flear, M. L. i dr., European law and new technologies, Oxford University Press, 2013. Prainsack, B., Buyx, A., Solidarity in biomedicine and beyond, Cambridge University Press, 2017. Cremona, M., New technologies and EU law, Oxford University Press, 2017.


Hyman, D., Silver, C., Avraham, R., Economics of health law, Edward Publishing, 2016. Edlin, R., Cost effectiveness modelling for health technology assessment: a practical course, Springer, 2015.



Flear, M. L. i dr., European law and new technologies, Oxford University Press, 2013.

1 0





93




OPIS PREDMETA

Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Adam Candeub, izv. prof. dr. sc. Tihana Galinec Grbac, izv. prof. dr.

sc. Ivana Kunda

Naziv predmeta Pravo informacijskih i komunikacijskih tehnologija



Godina I.



5


1. Ciljevi predmeta

Informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT) od sve veće su važnosti za svakog pojedinca, poslovni subjekt i državu. Pravna regulacija svakodnevnog života i djelatnosti na koje utječe ICT, posebice internet, brojna je i katkad vrlo složena. Usredotočujući se na pravo Europske unije i SAD-a, cilj ovoga predmeta je razviti kod doktoranada dubinsko razumijevanje i sposobnost prosudbe i pisanja ili poboljšavanja pravnih rješenja, uključujući onih o elektroničkom sklapanju ugovora i trgovini, digitalnom obliku predmeta zaštite intelektualnog vlasništva i njihovoj uporabi/iskorištavanju online, pravima osobnosti i zaštiti osobnih podataka, stvaranju i korištenju digitalnih sadržaja (proizvoda i usluga), kao i pitanja glede virtualnog svijeta. Njime se također kod studenata razvija dublje razumijevanje tehnologije potrebno radi shvaćanja pravne regulacije.





Opisati, razlikovati i dati primjere odabranih pojmova iz ICT-a;

Izdvojiti i preispitati posebnosti osobnog ili profesionalnog/poslovnog djelovanja koristeći ICT, uključujući Internet;

Analizirati, usporediti i predložiti pravne odredbe primjenjive na nastanak I korištenje digitalnih sadržaja (poput računalnih programa/aplikacija, baza podataka, e-knjiga, komentara, fotografija, karikatura, glazbe, videa, tečajeva, web elemenata) i njihova tumačenja u praksi;

Analizirati, usporediti i predložiti pravne odredbe primjenjive na raspolaganje pravima (poput stvarnih prava, prava intelektualnog vlasništva, prava osobnosti i prava na zaštitu osobnih podataka) koristeći ICT i njihova tumačenja u praksi;

Analizirati, usporediti i predložiti pravne odredbe primjenjive na povredu (građanskopravnu i kaznenopravnu) tih prava korištenjem ICT-A i posljedičnu odgovornost te njihova tumačenja u praksi;

Analizirati, usporediti i predložiti pravne odredbe primjenjive na postupke s međunarodnim obilježjem u kojima se zahtijeva zaštita prava povrijeđenog korištenjem ICT-a;

Prepoznati, prosuditi i predvidjeti stvarna pravna pitanja koja se mogu postaviti u virtualnom svijetu.


1. Uvod u pravo informacijskih i komunikacijskih tehnologija 2. Sloboda i uvjeti pružanja usluga informacijskog društva na tržištu EU-a 3. Pravo koje uređuje elektroničke pravne poslove 3. Prava intelektualnog vlasništva u internetskom okruženju 4. Prava osobnosti i zaštita osobnih podataka u internetskom okruženju 5. Sloboda govora u internetskom okruženju 6. Uređenje medija i marketinga u internetskom okruženju

94




7. Pravo koje uređuje internetske posrednike 8. Međunarodna nadležnost, mjerodavno pravo i priznanje i ovrha stranih odluka u predmetima u kojima je međunarodno obilježje posljedica korištenja informacijskih i komunikacijskih tehnologija 9. Pravna pitanja u virtualnom svijetu




vježbe laboratorij



6. Komentari





Pismeni ispit Usmeni ispit 2 Esej Istraživanje 2



Portfolio




Na hrvatskom jeziku: Dulčić, Katerina, Elektronička forma pravnog posla (magistarski rad), Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 2004 (selected chapters) Kunda, Ivana/Matanovac Vučković, Romana, Raspolaganje autorskim pravom na računalnom programu – materijalnopravni i kolizijskopravni aspekti, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, vol. 31, Suppl., 2010, accessible at: https://www.academia.edu/816452/Materijalnopravno_i_kolizijskopravno_ure%C4%91enje_intelektualnog_vlasni%C5%A1tva_nastalog_u_radnom_odnosu, pp. 85-131. Dragičević, Dražen/Gumzej, Nina, Odgovornost posrednika za povrede autorskog i srodnih prava na internetu, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, vol. 62, no. 4, 2012, pp. 1003-1042. Dragičević, Dražen, Gumzej, Nina, Obvezno zadržavanje podataka i privatnost, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, Vol. 64, No. 1, 2014. Nina Gumzej, EU pravo na zaborav i globalni internet: izvršavanje zahtjeva za uklanjanje poveznica na pretraživačima, Media, culture and public relations, vol. 7, no. 2, 2016, 171-191. Na engleskom jeziku: Dinwoodie, G. (ed.), Secondary Liability of Internet Service Providers, Springer, 2017. Murray, Andrew, Information technology law: the law and society, 2nd ed, Oxford University Press, 2013. Pila, Justine, Torremans, Paul L. C., European intellectual property law, Oxford University Press, 2016. Candeub, Adam, Behavioral Economics, Internet Search, and Antitrust (2014). I/S: A Journal of Law and Policy for the Information Society, Vol. 9 (2014); MSU Legal Studies Research Paper No. 12-03. Available at SSRN: https://ssrn.com/abstract=2414179



https://www.academia.edu/816452/Materijalnopravno_i_kolizijskopravno_ure%C4%91enje_intelektualnog_vlasni%C5%A1tva_nastalog_u_radnom_odnosu

https://www.academia.edu/816452/Materijalnopravno_i_kolizijskopravno_ure%C4%91enje_intelektualnog_vlasni%C5%A1tva_nastalog_u_radnom_odnosu

95




Candeub, Adam, Modernizing Marriage, University of Michigan Journal of Law Reform, Vol. 44, No. 4, 2011, MSU Legal Studies Research Paper No. 07-25 Candeub, Adam, Media Ownership Regulation, the First Amendment, and Democracy's Future, UC Davis Law Review, April 2007, U. Michigan Legal Studies Research Paper No. 04-22 Candeub, Adam, Behavioral Economics, Internet Search, and Antitrust, I/S: A Journal of Law and Policy for the Information Society, Vol. 9 (2014), MSU Legal Studies Research Paper No. 12-03 Kunda, Ivana, Croatia, in: Comparative Study on blocking, filtering and take-down of illegal content on the Internet, Publication was prepared by the Swiss Institute of Comparative Law engaged by the Council of Europe, accessible at: https://rm.coe.int/CoERMPublicCommonSearchServices/DisplayDCTMContent?documentId=0900001680655506, 2015, pp. 126-146 Kunda, Ivana/Lončar Dušanović, Darja, Certain Aspects of the CJEU's Google Spain Judgment Relative to Lawfulness of Data Processing and Liability of Internet Search Engine Operators, in: Balcells, J., Delgado, A., Fiori, M., Marsan, C., Peña-López, I., Pifarré de Moner, M.J., & Vilasau Solana, M. (eds.). Regulating Smart Cities, Proceedings of the 11th International Conference on Internet, Law & Politics. Universitat Oberta de Catalunya, Barcelona, 2-3 July, 2015, Barcelona: UOC-Huygens Editorial, accessible at: https://www.academia.edu/20929129/Certain_Aspects_of_the_CJEUs_Google_Spain_Judgment_Relative_to_Lawfulness_of_Data_Processing_and_Liability_of_Internet_Search_Engine_Operators, 2015, pp. 169-187 Odabrani pravni propisi i praksa Daljnji materijali korištenih na nastavi


Solove, Daniel J./Schwartz, Paul M., Information Privacy Law, 5th ed. Aspen, 2015. Lloyd , Ian J., Information Technology Law, 6th ed., OUP, 2011. Smith, Michael D./Telang, Rahul, Streaming, Sharing, Stealing: Big Data and the Future of Entertainment, MIT Press, 2016. Dulčić, Katerina; Bodiroga-Vukobrat, Nada, Zaštita osobnih podataka pacijenata u europskom i hrvatskom pravu, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Vol. 29, No. 1, 2008. Kunda, Ivana, Jurisdiction and Applicable Law in Crowdfunding, in: Z. Primorac, C. Bussoli i N. Recker (eds.), Economic and Social Development - 16th International Scientific Conference on Economic and Social Development – “The Legal Challenges of Modern World”, 2016., accessible at: https://www.academia.edu/31131507/Jurisdiction_and_Applicable_Law_in_Crowdfunding,pp. 253-263 Kunda, Ivana, Vrbljanac, Danijela, Consumer protection issues in crowdfunding, in: Mihanović, D. et al. (eds.), Economic and Social Development: 18th International Scientific Conference on Economic and Social Development – “Building Resilient Society”, 2016, accessible at: https://www.academia.edu/31131498/Consumer_Protection_Issues_in_Crowdfunding,pp. 299.-309. Kunda, Ivana, Vrbljanac, Danijela, Jurisdiction in internet defamation cases and CJEU's policy choices, u: V. Kandžija, S. Kumar (eds.), Economic integrations, competition and cooperation/Intégrations économiques, concurrence et cooperation, CEMAFI International, Nice, France, 2016, accessible at: https://www.academia.edu/31131527/Jurisdiction_in_internet_defamation_cases_and_CJEUs_policy_choices, pp. 739-756 Trnavci, Genc, Zaključenje, punovažnost i dokazivanje elektronskih ugovora: komparativna analiza, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, vol. 30, no. 1, 2009, accessible at: file:///D:/Users/Ivana/Downloads/14_trnavci_30_1.pdf, pp. 449.-472. Mato Brautović, Zaštita privatnosti kod hrvatskih online medija, MediAnali, vol.1, br.1, 2007, pp. 27-44. Andrew T. Kenyon (ed.), Comparative defamation and privacy law, Cambridge University Press, 2016.





https://rm.coe.int/CoERMPublicCommonSearchServices/DisplayDCTMContent?documentId=0900001680655506

https://www.academia.edu/20929129/Certain_Aspects_of_the_CJEUs_Google_Spain_Judgment_Relative_to_Lawfulness_of_Data_Processing_and_Liability_of_Internet_Search_Engine_Operators

https://www.academia.edu/20929129/Certain_Aspects_of_the_CJEUs_Google_Spain_Judgment_Relative_to_Lawfulness_of_Data_Processing_and_Liability_of_Internet_Search_Engine_Operators

https://www.academia.edu/31131507/Jurisdiction_and_Applicable_Law_in_Crowdfunding

https://www.academia.edu/31131498/Consumer_Protection_Issues_in_Crowdfunding

https://www.academia.edu/31131527/Jurisdiction_in_internet_defamation_cases_and_CJEUs_policy_choices

96




OPIS PREDMETA

Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Edita Čulinović Herc, izv. prof. dr. sc. Ivana Kunda

Naziv predmeta Pravo intelektualnog vlasništva



Godina I.



5


1. Ciljevi predmeta

Ciljevi ovog predmeta su da se studenti osposobe za samostalno korištenje propisa s područja industrijskog vlasništva

(zakona i međunarodnih ugovora), primjenu znanja i vještina vezanih uz zaštitu prava intelektualnog vlasništva,

raspolaganje njima i ostvarivanje sudske, carinske i druge zaštite od povrede prava intelektualnog vlasništva.




Studenti po okončanju nastave trebaju biti u mogućnosti:

objasniti, analizirati i objasniti razliku između posebnih pojmova iz područja prava intelektualnog vlasništva;

objasniti, analizirati i kritički ocijeniti obilježja, sadržaj, opseg i svrhe pojedinih prava intelektualnog vlasništva i načine njihove zaštite;

objasniti i analizirati oblike i načine raspolaganja pojedinim pravima intelektualnog vlasništva;

objasniti i analizirati povrede pojedinih prava intelektualnog vlasništva i pravna sredstva ostvarivanja zaštite od povrede;




1. Pojmovno određenje i izvori 1.1. Pojam, nastanak i razvitak prava intelektualnog vlasništva 1.2. Zajednička obilježja, posebnosti i međuodnos pojedinih instituta u pravu intelektualnog vlasništva 1.3. Suvremeno shvaćanje prava intelektualnog vlasništva 1.4. Izvori prava (međunarodne konvencije i nacionalni zakoni) 1.5. Međunarodne organizacije kao regulatori: Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo (WIPO) 1.6. Svjetska trgovinska organizacija (WTO) 1.7. UNCITRAL 1.8. Europska unija (EU) 2. Autorsko i srodna prava 2.1. Autorsko djelo i autor 2.2. Sadržaj i ograničenja autorskog prava 2.3. Iskorištavanje i raspolaganje autorskim pravom 2.4. Trajanje autorskog prava 2.5. Ostvarivanje sudske zaštite autorskog prava 2.6. Odnos autorskog i srodnih prava 2.7. Pravo umjetnika izvođača 2.8. Pravo proizvođača fonograma 2.9. Pravo proizvođača videograma

97




2.10. Pravo organizacija za radiofuziju 2.11. Pravo nakladnika na njihovim izdanjima 2.12. Pravo proizvođača baze podataka 2.13. Ostvarivanje sudske zaštite srodnih prava 3. Patent 3.1. Pojam i vrste 3.2. Predmet zaštite i pretpostavke zaštite 3.3. Pravo na stjecanje patenta 3.4. Postupak za priznavanje patenta 3.5. Učinci patenta i njihova ograničenja 3.6. Raspolaganje pravom na iskorištavanje zaštićenog izuma 3.7. Trajanje, održavanje i prestanak patenta 3.8. Svjedodžba o dodatnoj zaštiti 3.9. Ostvarivanje sudske zaštite 3.10. Europski patent 4. Žig 4.1. Pojam i vrste 4.2. Predmet zaštite i pretpostavke zaštite 4.3. Učinci žiga i raspolaganje 4.4. Postupak za stjecanje žiga 4.5. Trajanje, održavanje i prestanak žiga 4.6. Odnos sa žigom Zajednice 4.7. Ostvarivanje sudske zaštite 5. Industrijski dizajn 5.1. Pojam 5.2. Predmet zaštite i pretpostavke zaštite 5.3. Pravo na zaštitu 5.4. Učinci industrijskog dizajna i raspolaganje 5.5. Postupak stjecanja industrijskog dizajna 5.6. Trajanje, održavanje i prestanak industrijskog dizajna 5.7. Odnos sa dizajnom Zajednice 5.8. Ostvarivanje sudske zaštite 6. Topografija poluvodičkih proizvoda 6.1. Pojam 6.2. Predmet zaštite i pretpostavke zaštite 6.3. Pravo na zaštitu 6.4. Učinci prava i raspolaganje 6.5. Postupak stjecanja prava 6.6. Trajanje i prestanak prava 6.7. Ostvarivanje sudske zaštite 7. Zemljopisne oznake 7.1. Oznaka zemljopisnog podrijetla 7.2. Oznaka izvornosti 7.3. Tradicionalni naziv 7.4. Predmet zaštite i pretpostavke zaštite 7.5. Pravo na zaštitu i korisnici 7.6. Učinci prava 7.7. Postupak stjecanja prava 7.8. Trajanje i prestanak prava 7.9. Ostvarivanje sudske zaštite 8. Oplemenjivačko pravo 8.1. Pojam 8.2. Predmet zaštite (biljne sorte) i pretpostavke zaštite 8.3. Pravo na zaštitu

98




8.4. Učinci industrijskog dizajna i raspolaganje 8.5. Postupak stjecanja 8.6. Trajanje i prestanak 8.7. Ostvarivanje sudske zaštite 8.8. Utjecaj oplemenjivačkog prava Zajednice 9. Know-How (znanje i iskustvo/vještine) 9.1. Predmet zaštite 9.2. Poslovna tajna 9.3. Ostvarivanje sudske zaštite 10. Nepošteno trgovanje 10.1. Zabranjena ponašanja 10.2. Ostvarivanje sudske zaštite




vježbe laboratorij



6. Komentari


Od studenata na ovom kolegiju očekuje se redovito pohađanje nastave u učionici, pripremljenost i aktivno sudjelovanje u

svim oblicima izvođenja nastave, redovito provjeravanje zadatka i materijala na portalu za e-učenje te ispunjavanje

zadataka i izrada radova predviđenih ovim kolegijem.



Pismeni ispit 2 Usmeni ispit 1 Esej Istraživanje 0,5


0,5 Referat Praktični rad 0,5

Portfolio




Ivan Henneberg, Autorsko pravo, 2. izmj. i dop. izd., Informator. Zagreb, 2001. Romana Matanovac Vučković, Zbirka propisa u području prava intelektualnog vlasništva, Narodne novine/DZIV, 2008. Romana Matanovac (ur.), Prilagodba hrvatskog prava intelektualnog vlasništva europskom pravu, DZIV/Narodne novine, Zagreb, 2007. Romana Matanovac (ur.), Hrvatsko pravo intelektualnog vlasništva u svjetlu pristupa Europskoj uniji, Narodne novine/DZIV, Zagreb, 2006. Gervais, Daniel, The TRIPS Agreement: Drafting History and Analysis, 2. izd., Sweet & Maxwell, London, 2005. Igor Gliha, Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima: uvodne napomene, tekst zakona, stvarno kazalo, tekst obrazloženja uz Konačni prijedlog zakona, Narodne novine, Zagreb, 2004. Cornish, William R./Llewelyn, David, Intellectual Property: Patents, Copyright, Trade Marks and Allied Rights, Sweet & Maxwell, London, najnovije izdanje. Kur, Dreier, European intellectual property law, Elgar, 2013. B. Feldman/M. Vukmir, Zakon o autorskom pravu, Zagreb, 1994.



99




Albert Verona, Licencni ugovor u jugoslavenskom, inozemnom i međunarodnom pravu, Informator, Zagreb, 1981. Albert Verona, Pravo industrijskog vlasništva, Zagreb, 1978. Relevantni tekstovi međunarodnih konvencija i hrvatskih zakona Nastavni materijali


Haimo Schack, Urheber- und Urhebervertragsrecht, 3. izd., Mohr Siebeck, 2007. Hrvoje Sikirić/Igor Gliha/Mladen Vukmir, Intellectual Property – Croatia, International Encyclopaedia of Laws, Suppl. 36, Kluwer Law International, The Hague, 2006. Eike Schaper, Durchsetzung der Gemeinschaftsmarke, Carl Heymanns Verlag, Köln/Berlin/München, 2006. Roughton, Ashley/Cook, Trevor/Spence, Michel (gl. ur.), The Modern Law of Patents, LexisNexis Butterworths, London, 2005. Ricketson, Sam/Ginsburg, Jane C., International Copyright and Neighbouring Rights: The Berne Convention and Beyond, Volume I i Volume II, Oxford University Press, Oxford, 2005. Spinello, Richard A./Tavani, Herman T. (ur.), Intellectual Property Rights in a Networked World: Theory and Practice, Information Science Publishing, Hershey/London/Melbourne/Singapore, 2005. Michele VIVANT (ur.), Propriété Intellectuelle et Mondialisation: La Propriété Intellectuelle est-elle une Marchandise?, Dalloz, Paris, 2004. Merges, Robert P./Ginsburg, Jane C., Foundations of Intellectual Property, Foundation Press, New York, 2004. Moreno, Guillermo Palao/Meoro, Mario Clemente (ur.), El diseño comunitario, Tirant Lo Blanch, Valentia, 2003. Jozo Čizmić/Dragan Zlatović, Komentar Zakona o žigu, Faber & Zgombić Plus, Zagreb, 2002. Schricker, Thormas/Dreier, Thomas/Kur, Annette (ur.), Geistiges Eigentum im Dienst der Innnovation, Nomos Verlagsgesellschaft, Baden-Baden, 2001. Lucas, André/Lucas, Henri-Jacques, Traité de la propriété littéraire et artistique, 2. izd., Litec, Paris, 2001. Ginsburg, Jane C./Litman, Jessica/Kevlin, Mary L., Trademark and Unfair Competition Law: Cases and Materials, 3. izd., Foundation Press, New York, 2001. Van der Kooij, P.A.C.E., The Community Trade Mark Regulation: An Article by Article Guide, Sweet & Maxwell, London, 2000. PRIME, Terence, European Intellectual Property Law, Ashgate/Dartmouth, Aldershot/Brookfield USA/Singapore/Sydney, 2000. Fawcett, James J./Torremans, Paul L.C., Intellectual Property and Private International Law, Clarendon Press, Oxford, 1998. Jozo Čizmić, Ogledi iz prava industrijskog vlasništva, Split, 1998. Franzosi, Mario (ur.), European Community Trade Mark: Commentary to the European Community Regulations, Kluwer Law International, The Hague/London/Boston, 1997. McCharty, J. Tomas, McCarthy on Trademarks and Unfair Competition, 4. izd., West Publishing Company, St. Paul (MN), 1996. Katzenberger, Paul/Kur, Annette, TRIPs and Intellectual Property, VCH, Winheim/New York/Basel/Cambridge/Tokyo, 1996. Patry, William F., Copyright Law and Practice, Volume 1 i Volume 2, Bureau of National Affaires/Thomson West, Washington D.C., 1994. Vesna Besarović, Pravo industrijske svojine i autorsko pravo, NIO poslovna politika, Beograd, 1984. Albert Verona, Zaštita izuma, Informator, Zagreb, 1977. Razni članci objavljeni iz područja prava intelektualnog vlasništva uključujući sva izdanja Zbornika Hrvatskog društva za autorsko pravo





100




OPIS PREDMETA

Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Sanja Barić

Naziv predmeta Pravo neprofitnih organizacija



Godina I.



5


1. Ciljevi predmeta

Cilj je predmeta upoznati studente s pojmovima socijalnog kapitala, civilnog društva i neprofitnih organizacija u društvenom i pravnom okruženju te spoznati njihovu važnost i potencijal u kontekstu ostvarivanja koncepta modernog građanstva i refleksivne deliberativne poliarhije. Od studenata se očekuje da razviju: a) opće kompetencije: sažimanje i identificiranje ključnih činjenica i elemenata; sustavno i smisleno argumentiranje stajališta; pisano izražavanje. b) specifične kompetencije: logičko povezivanja i analiza pozitivno-pravnih pojmova i instituta; tumačenje i primjena pozitivnih propisa i kodeksa dobre prakse; evaluacija i kreiranje novih rješenja s obzirom na pozitivne i željene rezultate; razumijevanje i njegovanje kulture filantropije i neprofitnosti.




Očekuje se da će studenti nakon položenog ispita iz predmeta „Pravo neprofitnih organizacija“ moći (ishodi učenja):

objasniti i analizirati temeljne pojmove civilnog društva u RH;

objasniti, analizirati i kritički ocijeniti ulogu neprofitnih organizacija u novom vladavinskom sustavu EU-a;

objasniti, analizirati i kritički ocijeniti pozitivno pravnu regulativu neprofitnih organizacija u RH;

usporediti i kritički ocijeniti pravnu regulativu neprofitnih organizacija u RH u svjetlu relevantnih međunarodnih standarda;

kritički analizirati učinke i mogućnosti suradnje države i lokalne zajednice s neprofitnim organizacijama.


1. UVOD U NEPROFITNE ORGANIZACIJE 1.1. Značenje, aspekti i elementi socijalnog kapitala 1.2. Funkcija socijalnog kapitala u vladavinskom sustavu RH i EU 1.3. Neprofitne organizacije kao najvažniji institucionalni oblik socijalnog kapitala 1.4. Koncept neprofitnosti 1.4.1. Povijesni razvoj, podjela organizacija (udruge, ustanove, zaklade i fundacije), organizacije od javne dobrobiti i organizacije za međusobnu korist, uloga neprofitnih organizacija u civilnom društvu. 1.5. Volontiranje 1.5.1. Ekonomski i pravni učinci 1.5.2. Inherentna korelacija neprofitnih organizacija s konceptom održivog razvoja 1.5.3. Načelo supsidijarnosti 2. SLOBODA UDRUŽIVANJA KAO LJUDSKO PRAVO

101




2.1. Temeljni problemi definicije i pravne regulacije 2.2. Međunarodni standardi općenito; raščlamba odluka Europskog suda za ljudska prava: sloboda udruživanja i sindikalno udruživanje, negativna sloboda udruživanja, odnos slobode udruživanja spram slobode mirnog okupljanja, udruge javnog prava i udruge privatnog prava. 3. USTROJ I DJELOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA U RH 3.1. Pravni okvir, usporedba s međunarodnim standardima, usporedba sa zakonskim odredbama u nekim zapadnim i istočno-europskim zemljama 3.2. Osnivanje i registracija, osnivački akt, uvjeti stjecanja pravnog statusa, strane neprofitne organizacije 3.3. Djelatnosti neprofitnih organizacija, mogućnost obavljanja trajne gospodarske djelatnosti 3.4. Prestanak i zabrana djelovanja neprofitnih organizacija 4. NEPROFITNE ORGANIZACIJE S POSEBNIM STATUSOM 4.1. Preuzimanje poslova od opće koristi 4.2. Pojam javne službe 4.3. Ustanove: privatne i javne 4.4. Upravljanje i nadzor 4.5. Udruge s posebnim položajem: Zakon o studentskom zboru, Zakon o hrvatskom autoklubu, Zakon o humanitarnoj pomoći. 5. ZAKLADNIŠTVO I ODRŽIVI RAZVOJ 5.1. Filantropija kao ljudska aktivnost 5.2. Pojam i funkcije zakladništva 5.3. Pravni okvir u RH 5.4. Zaklade i fundacije, s posebnim naglaskom na zaklade lokalne zajednice 6. SURADNJA S DRŽAVOM, FINANCIRANJE I OPOREZIVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA 6.1. Izravna suradnja s državom na centralnoj i lokalnoj razini 6.2. Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva 6.3. Kodeksi dobre prakse 6.4. Članarine, donacije, državno financiranje 6.5. Neizravna suradnja: porez na dobit, porezni odbici i povlašteni status 6.6. Oporezivanje gospodarske djelatnosti, porez na dodanu vrijednost 6.7. Carinske pristojbe, porez na promet nekretnina, porez na nasljedstvo i darove




vježbe laboratorij



6. Komentari


Studenti su obvezni pohađati nastavu, samostalno obraditi i izložiti temu koju im zada nastavnik te položiti pismeni i usmeni ispit.


Pohađanje nastave 0,8 Aktivnost u nastavi Seminarski rad 1 Eksperimentalni rad



Referat 1,2

Praktični rad

Portfolio



102







1) Sakupljeni materijali «Pravo neprofitnih organizacija» pripremljeni za ovaj predmet 2) Marija Zuber i Mladen Ivanović: PRIRUČNIK O PRAVNOM, POREZNOM I CARINSKOM SUSTAVU ZA NEVLADINE ORGANIZACIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ – studeni 2006. (skriptarnica) 3) Libby Cooper, Barry Knight, Sue Blackmore: Društveni kapital u Hrvatskoj, lipanj 2005. (http://www.uzuvrh.hr/userfiles/file/drustveni_kapital_u_rh.pdf)


B. Šalaj, Socijalni kapital, Fakultet političkih znanosti, Zagreb, 2007. S. Barić, "Volonterstvo kao inherentno socijalno odgovorna djelatnost – pravni aspekti“, u: Zborniku radova s međunarodnog znanstvenog skupa 'Socijalno odgovorno gospodarenje', Rijeka, 5. i 6. listopada 2007., TIM Press i Pravni fakultet, 2008., str. 213-238. S. Barić, ''Civilno društvo i regionalna suradnja u kontekstu odnosa RH s EU", u: Zborniku radova s međunarodnog znanstvenog skupa 'Prekogranična i regionalna suradnja', Rijeka, 6. i 7. listopada 2006., Pravni fakultet, 2007., str. 117-138. S. Barić, "Pravna pomoć i neprofitne organizacije u RH", u: Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, vol. 25, br. 2/2004, str. 935-956. S. Barić, "Uloga nevladinih organizacija u okviru Vijeća Europe", u: Zbornik radova s međunarodnog skupa «Okvirna konvencija za zaštitu nacionalnih manjina – Vijeće Europe: Praksa i implementacija, Lovran, 18.-22. listopad 2000.»; Zajednica Srba Rijeka – Vijeće Europe, 2000. S. Barić, "Pravni sustav suradnje neprofitnih organizacija s vladom i tijelima lokalne samouprave i uprave u Republici Hrvatskoj", ICNL – B.a.B.e., Zagreb, 2000. ICNL priručnik, "Gospodarske djelatnosti neprofitnih organizacija", ICNL – B.a.B.e., Zagreb, 2000.





103




OPIS PREDMETA

Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Dorotea Ćorić, doc. dr. sc. Iva Tuhtan Grgić

Naziv predmeta Pravo pomorskog osiguranja



Godina I.



5


1. Ciljevi predmeta

Cilj je predmeta upoznati studente s pojmom, načelima i elementima ugovora o pomorskom osiguranju s posebnim naglaskom na međunarodnopravni značaj pomorskog osiguranja uz stjecanje praktičnih znanja i razvijanje samostalnosti i kritičkog razmišljanja.





objasniti i analizirati osnovna načela i elemente ugovora o pomorskom osiguranju;

analizirati, kritički ocijeniti te pravilno tumačiti pojedine izvore pomorskog osiguranja;

primijeniti odredbe na konkretan slučaj;



1. Uvod 1.2. O pomorskom osiguranju općenito 1.3. Povijesni razvoj 1.4. Pravni izvori s posebnim osvrtom na institutske klauzule i P&I pravila 1.5. Vrste pomorskog osiguranja 2. Opći dio 2.1. Pojam ugovora o pomorskom osiguranju 2.2. Načela pomorskog osiguranja 2.3. Elementi ugovora o pomorskom osiguranju 2.4. Sklapanje ugovora o pomorskom osiguranju 2.5. Stranke ugovora o pomorskom osiguranju i njihova prava i obveze 2.6. Isprave ugovora o pomorskom osiguranju 2.7. Prijenos i prestanak ugovora o pomorskom osiguranju 3. Posebni dio 3.1. Osiguranje broda 3.2. Osiguranje tereta 3.3. Osiguranje od odgovornosti (P&I osiguranje)




vježbe laboratorij


104





6. Komentari


Pohađanje predavanja i sudjelovanje u raspravama te polaganje pismenog i usmenog ispita.



Pismeni ispit 2 Usmeni ispit 1 Esej 1 Istraživanje 1



Portfolio




Pavić Drago: Ugovorno pravo osiguranja – komentar zakonskih odredaba, Tectus, Zagreb, 2009. Pavić Drago: Pomorsko imovinsko pravo, Književni krug, Split, 2006. Pomorski zakonik, (NN 181/2004), Institutske klauzule (1983), Međunarodne klauzule (IHC 2003) P&I pravila


Jakaša Branko: Pravo osiguranja, Zagreb, 1984. Pavić Drago: Pomorsko osiguranje, Knjiga prva, Zagreb, 1986. Pavić Drago: Pomorske havarije i osiguranje, Split, 2003. Frančišković Ivan: Ekonomika međunarodnog osiguranja, Ekonomski fakultet u Rijeci,, 2004. Pavić Drago: Institutske klauzule pomorskog osiguranja, Zagreb, 1991. Hazelwood, J. Steven: P&I Clubs: Law and Practice, London, 2000. Štambuk Darijan, Nove klauzule za osiguranje broda na vrijeme – promjene koje donosi revidirani set IHC, Svijet osiguranja, Zagreb, br. 3/2004. Ferić Ivo, Poredbenopravni prikaz International Hull Clauses (2003) i Institute Time Clauses – Hulls (1983), Osiguranje, Zagreb, 3/2006.







105




OPIS PREDMETA

Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Vlatka Butorac Malnar, doc. dr. sc. Ana Pošćić

Naziv predmeta Pravo tržišnog natjecanja i državnih potpora



Godina I.



5


1. Ciljevi predmeta

Cilj predmeta Pravo tržišnog natjecanja i državnih potpora je stjecanje specifičnih znanja i iskustva o primjeni izvora europskog i nacionalnog prava tržišnog natjecanja i državnih potpora, njihovom odnosu i praktičnim implikacijama na tržište. Obrađivati će se odnosi između sudionika na tržištu kako iz perspektive samih poduzetnika tako i iz perspektive tijela državne vlasti, gospodarstva u cjelini i potrošača.





kritički analizirati kompleksne odnose između sudionika na tržištu kao i metode kojima se među istima održava slobodna tržišna utakmica;

kritički procjenjivati postojeći regulatorni i analitički okvir te sudsku praksu iz područja prava tržišnog natjecanja i državnih potpora, a posebno u kontekstu suvremenih izazova digitalizacije i globalizacije;

kreirati pravne odredbe i ostale prijedloge de lege ferenda;

argumentirati predložena stajališta i rješenja.


1. UVOD U PRAVO TRŽIŠNOG NATJECANJA - Ekonomija tržišnog natjecanja; - Pravo i politika tržišnog natjecanja; - Utjecaj digitalnog tržišta na pravo i politiku tržišnog natjecanja; - Doseg EU prava tržišnog natjecanja; - Odnos EU i nacionalnog prava tržišnog natjecanja; - Adresati prava tržišnog natjecanja - pojam poduzetnika; - Mjerodavno tržište

2. ZLOUPORABA VLADAJUĆEG POLOŽAJA - Tržišna snaga i vladajući položaj; - Oblici zlouporabe vladajućeg položaja; - Zlouporaba vladajućeg položaja i pravo zaštite intelektualnog vlasništva; - Sektorske specifičnosti i specifičnosti digitalnog tržišta kod analize zlouporabe vladajućeg položaja

3. ZABRANJENI SPORAZUMI I USKLAĐENO DJELOVANJE - Karteli i ostali horizontalni sporazumi; - Vertikalni sporazumi; - Zabranjeni sporazumi- izuzeća; - Zabranjeni sporazumi i pravo zaštite intelektualnog vlasništva; - Sektorske specifičnosti i specifičnosti digitalnog tržišta u kontekstu zabranjenih sporazuma

4. KONCENTRACIJE PODUZETNIKA - Pojam koncentracija;

106




- Ex ante kontrola; - Ispitivanje dopuštenosti koncentracija; - Mjere i uvjeti; - Posebnosti konglomeratskih koncentracija; - Koncentracije na digitalnom tržištu

6. POSTUPAK ZAŠTITE TRŽIŠNOG NATJECANJA I SUDSKI NADZOR - Javnopravna provedba - Privatnopravna provedba

7. DRŽAVNE POTPORE - Uvod u pravo državnih potpora - Odnos EU i nacionalnog prava državnih potpora - Pojam državnih potpora - Opća zabrana dodjele državnih potpora - Izuzetci od zabrane dodjele državnih potpora - Pravila ocjene dopustivosti državnih potpora - Postupak dodjele državnih potpora




vježbe laboratorij



6. Komentari


Student mora na nastavu doći pripremljen i proučiti gradivo koje se obrađuje. Od studenta se očekuje aktivno sudjeluje na nastavi, da podupire raspravu i analizu gradiva.



Pismeni ispit 2 Usmeni ispit Esej Istraživanje



Portfolio




Butorac Malnar, V., Pecotić Kaufman, J., Petrović, S., PRAVO TRŽIŠNOG NATJECANJA, Pravni fakultet, Sveučilište u Zagrebu, 2013. Bellamy & Child, European Union Law of Competition, Oxford University Press, Oxford, 2016. Hofmann, H.C.H., Micheau C.,(ur.) State Aid law of the European Union, Oxford University Press, Oxford 2016. Nastavni materijali

Pravni akti: Čl. 101.-109. Ugovora o funkcioniranju Europske unije UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 139/2004 od 20. siječnja 2004.o kontroli koncentracija između poduzetnika



107




UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 1/2003 od 16. prosinca 2002.o provedbi pravila o tržišnom natjecanju koja su propisana člancima 81. i 82. Ugovora o EZ-u DIREKTIVA 2014/104/EU EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 26. studenoga 2014. o određenim pravilima kojima se uređuju postupci za naknadu štete prema nacionalnom pravu za kršenje odredaba prava tržišnog natjecanja država članica i Europske unije pripadajući acquis Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja (NN, broj 79/2009, 80/2013) Zakon o postupcima naknade štete zbog povreda prava tržišnog natjecanja (NN 69/2017) Zakon o državnim potporama (NN 47/14 , 69/17)


- Tomljenović, V., Bodiroga Vukobrat N., Butorac Malnar V., Kunda I. (ur.), EU Competition and State Aid Rules, Public and Private Enforcement, Springer- Verlang Berlin Heidelberg, 2017.

- Jonathan D.C. Turner, Intellectual property and EU competition law, Oxford University Press, Oxford, 2015. - Challenges for competition policy in digitalized economy, EU Parliament, Directorate General for Internal

Policy, 2015. - Castillo de la Torre F.,Gippini Fournier, Evidence, proof and judicial review in EU competition law, Edward Elgar

Publishing, Cheltenham, UK; Northampton, MA, USA, 2017. - Ezrachi A., EU Competition law, an analytical guide to leading cases, Hart Publishing, Oxford and Portland

Oregon, 2016. - Piszcz A.,(ur.) Implementation of the EU Damages Directive in Central and Eastern European Countries,

University of Warsaw Faculty of Management Press , Warsaw 2017. - Luis Ortiz Blanko (ur.), EU competition procedure, Oxford University press, Oxford 2013. - Hancher l., Ottervanger T., Slot P.J., EU State Aids, Sweet & Maxwell, London, 2016. - Whish, R., Bailey, D., Competition Law, 8. izdanje, Oxford University Press, Oxford, 2015. - Pošćić, A., Europsko pravo tržišnog natjecanja i interesi potrošača, Narodne novine, Zagreb, 2014.





108




OPIS PREDMETA


Naziv predmeta Pravo zaštite morskog okoliša



Godina I.



5


1. Ciljevi predmeta

Cilj je kolegija upoznati studente s pristupom pravnom uređenju zaštite morskog okoliša kao posebne sastavnice okoliša, posebice izvorima prava zaštite morskog okoliša, pitanjem odgovornosti za onečišćenje morskog okoliša te rješavanjem sporova koji nastaju kao posljedica onečišćenja morskog okoliša kroz sustavni pregled međunarodnih, europskih i nacionalnih propisa u odnosu na pojedina ishodišta onečišćenja mora.





objasniti i analizirati osnovna načela i elemente prava zaštite morskog okoliša;

analizirati, kritički ocijeniti te pravilno tumačiti pojedine izvore prava zaštite morskog okoliša;

primijeniti odredbe na konkretan slučaj;



1. PRAVO ZAŠTITE MORSKOG OKOLIŠA 2. IZVORI PRAVA ZAŠTITE MORSKOG OKOLIŠA 3. BROD KAO ISHODIŠTE ONEČIŠĆENJA MORA 4. DRUGA ISHODIŠTA ONEČIŠĆENJA 5. ODGOVORNOST ZA ONEČIŠĆENJE MORSKOG OKOLIŠA 6. RJEŠAVANJE SPOROVA O ZAŠTITI I OČUVANJU MORSKOG OKOLIŠA




vježbe laboratorij



6. Komentari


Pohađanje predavanja i sudjelovanje u raspravama te polaganje pismenog i usmenog ispita.




109








Portfolio




Ćorić, D., Onečišćenje mora s brodova- Međunarodna i nacionalna pravna regulativa, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2009. Seršić, M., Međunarodnopravna zaštita morskog okoliša, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2003. Lončarić, O., i dr., Pravo okoliša, treće izdanje, Organizator, Zagreb. Pomorski zakonik (N/N, br. 181/04, 76/07., 146/08.61/11,56/13, 26/15.), odgovarajući podzakonski akti Zakon o zaštiti okoliša (N/N, br.81/13, 153/13, 78/15, 12/18) Konvencija UN-a o pravu mora iz 1982. ( N/N-MU, br.11/95., 9/00.)


Vidas, D., Zaštita Jadrana, Školska knjiga, 2007. Bravar,A., Miscellanea Maritima – Materiae Noxiosae, Pravni fakultet Zagreb, 2007. Ćorić, D., Međunarodni sustav odgovornosti i naknade štete zbog onečišćenja mora uljem, Jadranskim zavod HAZU, Zagreb, 2002. Degan., V.Đ., Međunarodno pravo mora u miru i u oružanim sukobima, Pravni fakultet , Rijeka, 2000. Frank, V., The European Community and Marine Environmental Protection in the International Law of the Sea.





110




OPIS PREDMETA

Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Vesna Tomljenović, izv. prof. dr. sc. Ivana Kunda, doc. dr. sc. Emilia

Mišćenić, doc. dr. sc. Vlatka Butorac Malnar

Naziv predmeta Pravo zaštite potrošača



Godina I.



5


1. Ciljevi predmeta

Kolegij Pravo zaštite potrošača omogućit će studentima doktorskog studija stjecanje dubinskih znanstvenih i stručnih spoznaja o svrsi i ciljevima stvaranja posebnog pravnog mehanizma zaštite potrošača, njegovoj implementaciji te nadasve provedbi kako od strane nacionalnih tijela, tako i Suda EU-a. U okviru ovog predmeta studenti će steći znanja, između ostaloga, o pravnom okviru i izvorima prava zaštite potrošača, načinima zaštite potrošačkih prava i pojedinim pravima potrošača.





analizirati i objasniti razliku između posebnih pojmova iz područja prava zaštite potrošača;

objasniti, analizirati i kritički ocijeniti obilježja i svrhe pojedinih prava potrošača;

objasniti, analizirati i kritički ocijeniti mehanizme ostvarivanja zaštite od povrede prava potrošača;




1. Razvoj europskog prava zaštite potrošača

2. Razvoj hrvatskog prava zaštite potrošača

3. Posebni instrumenti zaštite potrošača

4. Specifični potrošački ugovori

7. Odgovornost proizvođača za štetu od proizvoda

8. Mehanizmi zaštite prava potrošača

10. Sudsko rješavanje sporova v. alternativno rješavanje sporova




vježbe laboratorij



6. Komentari


Od studenata na ovom kolegiju očekuje se:

111




redovito pohađanje nastave

pripremljenost i aktivno sudjelovanje u svim oblicima izvođenja nastave

ispunjavanje zadataka i izrada radova predviđenih ovim kolegijem






Portfolio




Barbić, Jakša (ur.), Zaštita potrošača u Republici Hrvatskoj, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 2016. Baretić, Marko, Prava kupca u slučaju materijalnih i pravnih nedostataka na prodanoj stvari, Organizator, 2015. Maganić, A., Zaštita kolektivnih interesa i prava potrošača (Protection of collective interest and consumer rights), Zbornik 52. susreta pravnika u Opatiji 2014., pp. 203-236. Mišćenić, E. Usklađivanje prava zaštite potrošača u Republici Hrvatskoj, Akademija pravnih znanosti Hrvatske, vol. 4. br. 1., 2013, str. 145 et seq. Mišćenić, Emilia; Butorac Malnar, Vlatka, Online rješavanje potrošačkih sporova. // Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske Zagreb: Akademija pravnih znanosti Hrvatske, 2017. str. 103-142. Kunda, I., Ništetnost prorogacijske i arbitražne klauzule u potrošačkim ugovorima u praksi Suda EU-a, u: Tomljenović, V., Petrić, S., Mišćenić, E. (ur.), Nepoštene ugovorne odredbe: europski standardi i hrvatska provedba, Pravni fakultet Rijeka, 2013., str. 255 et seq. Petrić, S. Temeljna obilježja prava zaštite potrošača Republike Hrvatske u svjetlu novog Zakona o zaštiti potrošača, Zbornik radova Pravnog fakulteta Sveučilišta u Nišu, br. 70, 2015. Petrović, A., Pravni položaj potrošača kod ugovora o timeshareu – Analiza Direktive 2008/122/EZ, Anali Pravnog Fakulteta Univerziteta u Zenici, vol. 14. br. 7., 2015, str. 231. Petrović, A., Politika zaštite potrošača u funkciji izgradnje unutarnjeg europskog tržišta, Časopis - Društveni Ogledi, 2014. Tomljenović, V., Čulinović Herc, E., Butorac Malnar, V. (ur.), Republika Hrvatska na putu prema Europskom pravosudnom području, Rješavanje trgovačkih i potrošačkih sporova, Pravni fakultet Sveučilište u Rijeci, Rijeka, 2009. Relevantni EU i nacionalni propisi, te sudska praksa.


Mišćenić, E., Protection of Consumers on the EU Digital Single Market: Virtual or Real One? in: Viglianisi Ferraro, A., Jagielska, M., Selucka, M. (eds.), The Influence of the European legislation on National Legal Systems in the Field of Consumer Protection, Kluwer, CEDAM, 2018., pp. 219-246. Kunda, I., Vrbljanac, D., Consumer protection issues in crowdfunding, u: Mihanović, D. et al. (ur.), Economic and Social Development: 18th International Scientific Conference on Economic and Social Development – “Building Resilient Society”, 2016, str. 299.-309. Josipović, T., Enforcement Activity in Consumer Protection Regulation in Croatia, Journal of Consumer Policy, br. 36:287, 2013. Mišćenić, E., Croatian Case “Franak”: Effective or “Defective” Protection of Consumer Rights?, Harmonius Journal of Legal and Social Studies in South East Europe, br. V, 2016. Mišćenić, E., Legal Risks in Development of EU Consumer Protection Law, u: Mišćenić, E., Raccah A., (ur.), Legal Risks in EU Law: Interdisciplinary Studies on Legal Risk Management and Better Regulation in Europe, Springer, 2016. Mišćenić, E., Consumer Protection Law. u: Josipović, T.(ur.), Introduction to the Law of Croatia, Kluwer Law International., 2014., str. 279 et seq.



112




Mišćenić, E., Mortgage Credit Directive (MCD): Are Consumers Finally Getting the Protection They Deserve? u: Slakoper, Z.(ur.), Liber amicorum in honorem Vilim Gorenc, Pravni fakultet Rijeka, 2014, str. 219 et seq.





113




OPIS PREDMETA

Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Vesna Tomljenović, izv. prof. dr. sc. Ivana Kunda

Naziv predmeta Pravosudna suradnja u građanskim stvarima



Godina I.



5


1. Ciljevi predmeta

Ciljevi ovog predmeta su da se studenti osposobe za samostalno korištenje europskih propisa s područja suradnje u

građanskim i trgovačkim predmetima te primjenu znanja i vještina vezanih uz Europsko pravosudno područje u

građanskim i trgovačkim predmetima. U okviru ovog predmeta studenti će obrađivati tri glavne cjeline europskog

pravosudnog područja u građanskim i trgovačkim predmetima: međunarodnu nadležnost, mjerodavno pravo i priznanje i

ovrhu stranih sudskih odluka.





objasniti, usporediti i objasniti razliku između posebnih pojmova koji se koriste unutar cjeline Europsko pravosudno područje u građanskim i trgovačkim predmetima;

objasniti, analizirati i kritički ocijeniti obilježja, sadržaj, polje primjene i svrhe pojedinih propisa kojima se uređuje Europsko pravosudno područje u građanskim i trgovačkim predmetima te načine njihova usvajanja;

objasniti, analizirati i kritički ocijeniti pojedina pravila kojima se uređuju odnosi koji su dio Europskog pravosudnog područja u građanskim i trgovačkim predmetima;




1. Uvod 1.1. Pojam Europskog pravosudnog područja 1.2. Pravni temelji za donošenje propisa u tom području 1.3. Pozajedničenje 2. Uredba Brisel I 2.1. Polje primjene 2.2. Pravila o nadležnosti, Ispitivanje nadležnosti 2.3. Pravila o priznanju i ovrsi odluka 3. Uredba Rim I 3.1. Polje primjene 3.2. Kolizijska pravila za ugovorne obveze 3.3.Opći instituti 4. Uredba Rim II 4.1. Polje primjene 4.2. Kolizijska pravila za izvanugovorne obveze 4.3.Opći instituti 5. Uredba Brisel IIbis

114




5.1. Polje primjene 5.2. Pravila o nadležnosti 5.3. Pravila o priznanju i ovrsi odluka 6. Uredba 4/2009 6.1. Polje primjene 6.2. Pravila o nadležnosti 6.3. Kolizijska pravila za obveze uzdržavanja 6.4. Pravila o priznanju i ovrsi odluka 7. Ukratko o preostalim pravnim izvorima




vježbe laboratorij



6. Komentari


Od studenata na ovom kolegiju očekuje se:

redovito pohađanje nastave u učionici

pripremljenost i aktivno sudjelovanje u svim oblicima izvođenja nastave

redovito provjeravanje zadatka i materijala na portalu za e-učenje

ispunjavanje zadataka i izrada radova predviđenih ovim kolegijem






Portfolio




Doktrina Mankowski, P./Magnus, U. (ur.), Brussels IIbis Regulation, Sellier, 2016., odabrana poglavlja Borras, A et al.. Brussels IIbis Regulation, Sellier, 2010., odabrana poglavlja Dickinson, A., The Rome II Regulation: A Commentary, Oxford, 2009., odabrana poglavlja Leible, S./Ferrari, F., The Rome I Regulation, Sellier, 2009., odabrana poglavlja Mankowski, P./Magnus, U. (ur.), Brussels I Regulation, Sellier, 2009., odabrana poglavlja. Kunda, I., Defining Internationally Mandatory Rules in European Contract Conflict of Laws, Zeitschrift für Gemeinschaftsprivatrecht (GPR), vol. 4, br. 5, 2007., str. 210.-222. Kunda, I., Uredba Rim II: ujednačena pravila o pravu mjerodavnom za izvanugovorne obveze u Europskoj uniji, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, vol. 28, br. 2, 2007., str. 1269.-1324. Sajko, K.: Uredba Europskog vijeća br. 44/2001. o sudskoj nadležnosti, priznanju i ovrsi odluka u građanskim i trgovačkim predmetima od 22. prosinca 2000. i hrvatske parnične stranke, Zbornik PFZ, 2003, br. 3-4, str. 653.-670.



115




Šarčević, P./Tomljenović, V., Primjedbe na Teze za Zakon o međunarodnom privatnom pravu, autora prof. dr. Krešimira Sajka, prof. dr. Hrvoja Sikirića i doc. Dr. Vilima Boučeka, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, vol. 22, 2002., str. 655.-675. Tomljenović, V., Pozajedničenje međunarodnog privatnog prava» Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Suppl. (2003), 3., str. 26.-69. Propisi Uredba (EZ) br. 4/2009 od 18. prosinca 2008. o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznanju i ovrsi odluka i suradnji u predmetima koji se odnose na obveze uzdržavanja, Uredba (EZ) br. 593/2008 od 17. lipnja 2008. o pravu mjerodavnom za ugovorne obveze, Uredba (EZ) br. 864/2007 od 11. srpnja 2007. o pravu mjerodavnom za izvanugovorne obveze, Uredba Vijeća (EZ) br. 44/2001 od 22. prosinca 2000. o nadležnosti i priznanju i ovrsi odluka u građanskim i trgovačkim stvarima, Uredba Vijeća (EZ) br. 2201/2003 od 27. studenoga 2003. o nadležnosti i priznanju i ovrsi odluka u bračnim stvarima i stvarima roditeljske odgovornosti. Drugi izvori Report on the Convention on the law applicable to contractual obligations by Mario Giuliano and Paul Lagarde OJ C 282 p. 1 1980/10/31 Green Paper on the conversion of the Rome Convention of 1980 on the law applicable to contractual obligations into a Community instrument and its modernisation COM(2002)654 final of 14.1.2003. Report by Mr. P. Jenard on the Convention of 27 September 1968 on jurisdiction and the enforcement of judgments in civil and commercial matters, OJ C 59 p. 1 1979/5/3 Relevantna sudska praksa Materijali s nastave


Doktrina Ahern, J./Binchy, W., The Rome II Regulation on the Law Applicable to Non-Contractual Obligations, Brill, 2009. Bertolli, P., Choice of Law by the Parties in the Rome II Regulation, Rivista di diritto internazionale, 2009, str. 697.-716. Bertolli, P., Party Autonomy and Choice-Of-Law Methods in the “Rome II” Regulation on the Law Applicable to Non-Contractual Obligations, Il Diritto dell’Unione europea, 2009., str. 229.-264. Briggs, A., Civil Jurisdiction and Judgments, London, 2002. Cashin Ritaine, E./Bonomi, A., Le nouveau règlement européen ‘Rome I’ relatif à la loi applicable aux obligations contractuelles, Schulthess, Zürich, 2009. Everall, M./Lowe, N./Nicholls, M., The New Brussels II Regulation: A Supplement to International Movement of Children; OUP Oxford, 2005. Fentiman, R. et al., L'espace judiciaire europeen en matieres civile et commerciale/The European judicial area in civil and commercial matters, Bruylant, 1999. Gaudemet-Tallon, H., Compétence et exécution des jugements en Europe: Réglement No 44/2001, Conventions de Bruxelles et de Lugano, 3. ed, Paris, 2002. Kassis, A.,: Le nouveau droit européen des contrats internationaux, 1993. Kropholler, J., Europäisches Zivilprozessrecht, 7 Aufl., Heidelberg, 2002. Kunda, I., Internationally Mandatory Rules of a Third Country in European Contract Conflict of Laws: The Rome Convention and the Proposed Rome I Regulation, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 2007. Kunda, I., Međunarodno prisilni propisi prema Europskom sudu pravde: Ingmar GB Ltd protiv Eaton Leonard Technologies Inc., Pravo i porezi, br. 5, 2005., str. 79.-83. Kunda, I., Stvaranje Europskog pravosudnog područja u građanskim i trgovačkim stvarima: nadležnosti i ograničenja Europskog suda pravde, Tomljenović, Vesna/Čulinović-Herc, Edita/Butorac Malnar, Vlatka (ur.), Republika Hrvatska na putu prema Europskom pravosudnom području: Rješavanje trgovačkih i potrošačkih sporova, 7. i 8. prosinca 2006., Pravni fakultet u Rijeci, Rijeka, 2009., 43.-85. Kunda, I., Što donosi Nacrt Reformskog ugovora iz srpnja 2007. glede suradnje u građanskim stvarima u Europskoj uniji?, Hrvatska pravna revija, br. 10, 2007., str. 1.-7. Nygh, P., Autonomy in International Contracts, Oxford, 1999. Posebna međunarodna nadležnost u sporovima izvanugovorne odgovornosti za štetu – neka otvorena pitanja tumačenja i kvalifikacije», Zbornik Pravnog fakulteta u Rijeci., 1999.

116




Plender, R./Wilderspin, M., Private International Law of Obligations: The Rome Convention on the Choice of Law for Contracts, 3. izd., Sweet & Maxwell, London, 2009. Šarčević, P./Tomljenović, V./Čikara, E., Chapitre IV : Croatie, u : Verwilghen, M. (ur.), Régimes matrimoniaux, successions et libéralités dans les relations internationales et interne, Bruxelles: Bruylant, 2007., str. 65.-127. Tomljenović, V., Direct Actions and Conflict of Laws in Maritime Disputes, u: Tomljenović, V./Erauw, J./Volken, P. (ur.), Liber Memorialis Petar Šarčević - Universalism, Tradition and the Individual München: Sellier. European Law Publishers GmbH, 2006., str. 135.-169. Tomljenović, V., Direktna tužba u pomorskim sporovima – izbor mjerodavnog prava, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Suppl. 2, 2002., str. 81.-110. Tomljenović, V., Izvanugovorna odgovornost za štetu koju brod prouzroči okolišu i njena međunarodno privatnopravna regulativa, Usporedno pomorsko pravo, 1995., str. 145.-178. Tomljenović, V., Kako kvalificirati pojam strane sudske odluke?», Zbornik Pravnog fakulteta u Rijeci, 1986., str. 171. – 191. Tomljenović, V., Maritime Torts – New Conflict Approach: Is It Necessary, Yearbook of Private International Law (Kluwer), (Vol. 1) 1999., str. 249.-297. Tomljenović, V., Procesno-pravni aspekti zaštite potrošačkih odnosa s međunarodnim obilježjem, u: Tomljenović, Vesna/Čulinović-Herc, Edita (ur.), Zaštita potrošača i ulagatelja u europskom i hrvatskom pravu: izazovi međunarodnog tržišta roba i kapitala, Rijeka: Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2005., str. 439.-486. Tomljenović, V., The Canonic Marriage - Revision of Croatian Family Law and its Conflict of Laws Implications, The International Survey of Family Law 2003 Edition, Bainham, Andrew (ur.), Bristol : Jordan Publishing limited, 2003., str. 469. Vareilles-Sommieres, P. de, Forum Shopping in the European Judicial Area, Hart, 2007. Vischer, F., Internationales Vertragsrecht, 2. Aufl., Bern, 2000. Vuković, Đ./Kunštek, E.: Međunarodno građansko postupovno pravo, Zagreb, 2005. Propisi Uredba (EZ) br. 861/2007 od 11. srpnja 2007. o osnivanju Europskog postupka za male tražbine, Uredba (EZ) br. 1896/2006 od 12. prosinca 2006. o stvaranju Europskog naloga za postupak plaćanja, Uredba (EZ) br. 1348/2000 of 29. svibnja 2000. o dostavi u državama članicama sudskih i izvansudskih isprava u građanskim i trgovačkim stvarima, Uredba (EZ) br. 1346/2000 od 29. svibnja 2000. o insolvencijskim postupcima, Uredba (EZ) br. 1206/ 2001 od 28. svibnja 2001. o suradnji između sudova država članica u izvođenju dokaza u građanskim i trgovačkim stvarima, Odluka br. 2001/470/EZ od 28. svibnja 2001. o osnivanju Europske pravosudne mreže u građanskim i trgovačkim stvarima, Uredba (EZ) br. 743/2002 od 25. travnja 2002. o osnivanju Općeg okvirnog plana Zajednice o aktivnostima za omogućavanje primjene pravosudne suradnje u građanskim stvarima, Direktiva Vijeća br. 2003/8/EZ od 27. siječnja 2003. radi poboljšanja pristupa sudu u prekograničnim sporovima utvrđenjem minimuma zajedničkih pravila u svezi sa pravnom pomoći za takve sporove, Uredba (EZ) br. 805/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o stvaranju Europskog ovršnog poretka za nesporne tražbine, Direktiva br. 2004/80/EZ od 29. travnja 2004. u svezi s naknadom žrtvama kaznenih djela.





117




OPIS PREDMETA

Nositelj predmeta Izv. prof. dr. sc. Anamari Petranović

Naziv predmeta Rimski temelji europskog privatnog prava



Godina I.



5


1. Ciljevi predmeta

Cilj je predmeta analiza rimskih, poglavito privatnopravnih odrednica kao temelja europske pravne kulture u vertikali od Justinijanove do recentnih kodifikacija, raščlamba metodoloških pristupa sustavne obrade prava, naglasaka i rješenja pravnih škola u formiranju pravne znanosti te argumentacija rimske tradicije u Hrvatskoj.





objasniti, analizirati i usporediti povijesne pravne sustave;

analizirati i usporediti povijesne pravne sustave sa suvremenim pravnim rješenjima;

objasniti i argumentirati značaj rimske tradicije u Hrvatskoj;

raščlaniti i usporediti različite metodološke pristupe.


1. Justinijanova kodifikacija Corpus iuris civilis (temelj europske privatnopravne tradicije) 2. Problemi interpretacije i sistematizacije / integracije prava 3. Geneza europske pravne znanosti 3.1. Postjustinijanov razvoj rimskog prava – djelovanje glosatora i komentatora 3.2. Pravne škole i aspekti evolucije pravne znanosti 3.2.1. Francuska škola "elegantne jurisprudencije“ 3.2.2. Prirodnopravna škola 3.2.3. Njemačka historijskopravna škola 4. Značenje recepcije rimskog prava 4.1. Europsko opće pravo (ius commune) 4.2. Ius commune / kodifikacije 5. Evolucija rimskog prava u Hrvatskoj 6. Omjer recepcije u hrvatskom pravnom srednjovjekovlju 7. Rimski temelji hrvatskog pozitivnog prava




vježbe laboratorij



6. Komentari

118





Ispit: izlaganje o individualno odabranoj temi.



Pismeni ispit Usmeni ispit 5 Esej Istraživanje



Portfolio




Margetić, L., Rimsko pravo kao europski fenomen i hrvatska pravna povijest, Lectio annalis, MCMLXXXXVII., Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, 1997. Stein, P., Rimsko pravo i Europa. Povijest jedne pravne kulture,Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb, 2007.


Margetić, L., Rimsko pravo – izabrane studije, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 1999. (odabrana poglavlja) Margetić, L., Srednjovjekovno hrvatsko pravo: obvezno pravo, Zagreb - Rijeka 1997. Srednjovjekovno hrvatsko pravo: stvarna prava, Zagreb - Rijeka 1983. Radovčić, V., Rimsko pravo i pravni sustavi europsko-kontinentalnog pravnog kruga, Pravni fakultet u Zagrebu, 1999. Romac, A., Rimsko pravo, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2007.







119




OPIS PREDMETA

Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Boris Banovac

Naziv predmeta Sociologija prava – klasični izvori i suvremene perspektive



Godina I.



5


1. Ciljevi predmeta

Kolegij ima kao temeljni cilj upoznavanje studenata s problematikom odnosa prava i društvene strukture te prava i društvenih promjena. Posebne ciljeve kolegija predstavlja: upoznavanje s teorijskim izvorima i metodologijom sociologije prava te empirijskim istraživanjima koja se provode u sklopu sociologije prava.





objasniti i analizirati specifičnosti sociološkog pristupa pravu

objasniti, usporediti i objasniti razlike između temeljnih koncepata sociologije prava

objasniti, tumačiti i usporediti različite teorije, škole i pravce unutar klasične i suvremene sociologije prava

objasniti i analizirati istraživanja odnosa prava i društva u suvremenom kontekstu


1. Razvoj društvenih znanosti i pravo. Sociologija i pravo. Što je sociologija prava? Glavna pitanja sociologije prava. 2. Teorijski izvori i klasični pristupi 2.1. E. Durkheim: pravo, moral i solidarnost 2.2. M. Weber: racionalizacija i pravo 2.3. T. Parsons: funkcije pravnog sustava 2.4. Sociologija prava i antinomije moderne misli 3. Suvremene sociologijske perspektive i pravo 3.1. Neodirkemovska perspektiva 3.2. S. Spitzer: društvena organizacija i problem kazne 3.3. Neofunkcionalistička perspektiva 3.4. N. Luhmann: društveni sustav, regulacija i problem legitimnosti 3.5. Naslijeđe konfliktne teorije: J. Habermas 3.6. Komunikacija, moral i pravo 3.7. M. Foucoult: moć, nadzor i kažnjavanje u suvremenom društvu 3.8. Kritičke studije o pravu: predodžbe zajednice i prava u postmodernom društvu 4. Suvremena sociologija prava - empirijska usmjerenja 4.1. Pravo, institucionalizacija i organizacije 4.2. Pravo kao način razrješenja sukoba u demokratskim društvima 4.3. Pravo i društvena integracija 4.4. Pravo, integracija i pravna profesija 4.5. Klasa, etnicitet, rod i pravo 4.6. Kultura, zajednica i pravo 4.7. Globalizacija prava - usporedna istraživanja pojave prava u zapadnim i nezapadnim društvima

120







vježbe laboratorij



6. Komentari


Prema Detaljnom izvedbneom nstavnom planu.



Pismeni ispit 2 Usmeni ispit 2 Esej 1 Istraživanje



Portfolio




Vrban, Duško: Sociologija prava, Uvod i izvorišne osnove, Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb 2006. Deflem, Mathieu: Sociology of Law. Visions of a Scholarly Tradition, Cabridge University Press, 2008. Pusić, Eugen: Društvena regulacija, Globus, Zagreb 1989.


Trevino, Javier A.: The Sociology of Law. Classical and Contemporary perspectives, St. Martin s Press, New York, 1996. Kalanj, Rade: Suvremenost klasične sociologije, Politička kultura, Zagreb, 2005. Ritzer, George: Suvremena sociologijska teorija, Globus, Zagreb, 1997. Weber, Max: Vlast i politika, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 1999.







121




OPIS PREDMETA

Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Robert Blažević

Naziv predmeta Sociologija uprave



Godina I.



5


1. Ciljevi predmeta

Studenti stječu produbljeno i kritičko znanje iz odabranih tema sociologije uprave, s posebnim naglaskom na legitimnost i teorije legitimnosti političkih sustava; pojam karizme i njene uloge u političkoj znanosti; probleme funkcioniranja upravnih sustava u tranzicijskim državama i društvima itd.





objasniti i analizirati aktualne i relevantne teme sociologije uprave;

samostalno i kritički evaluirati aktualne i relevantne teme sociologije uprave;

objasniti i argumentirati probleme upravnih sustava u modernim društvima;

predložiti načine rješavanje probleme upravnih sustava u modernim društvima.


1. Uvod – temeljni pojmovi i teme 2. Weberova teorija legitimnosti 3. Postweberovske teorije legitimnosti 4. Problemi legitimnosti u tranzicijskim zemljama 5. Stigma i karizma 6. Karizma i legitimacija političkih poredaka 7. Legitimacijski problemi hrvatske države 8. Hrvatska državna uprava




vježbe laboratorij



6. Komentari


Redovito pohađanje nastave, izrada studentskog rada na odabranu temu.

122





Pohađanje nastave 1 Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad




Portfolio




Robert Blažević, Legitimnost političkih poredaka, Politička kultura, 2010., Zagreb. (samo određena poglavlja) Robert Blažević, Stigma i karizma. Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 2017. (samo određena poglavlja) Robert Blažević, Upravna znanost, 5. Izd., Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 2016. (samo određena poglavlja)


Jürgen Habermas, Problemi legitimacije u kasnom kapitalizmu, Naprijed, Zagreb, 1982. Niklas Luhmann,, Legitimacija kroz proceduru, Naprijed, Zagreb, 1992. Eugen Pusić, Upravljanje u suvremenoj državi, Društveno veleučilište u Zagrebu, Zagreb, 2002.







123




OPIS PREDMETA

Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Vanja Smokvina

Naziv predmeta Sportsko pravo



Godina I.



5


1. Ciljevi predmeta

Cilj je kolegija upoznavanje studenata s osnovama sportskog prava te s multidisciplinarnošću područja u kojemu se prožimaju pravo i sport. U tom smislu studenti će se upoznati s općenitim odredbama o pravnom sustavu Republike Hrvatske i mjestu sporta u tom sustavu, kao i u sustavu Europske unije (dalje: EU) poznatom kao Europski model sporta. Osim toga osobiti naglasak će biti dan na upoznavanje s Sjeverno-američkim modelom sporta. Osobiti naglasak će biti dan na analizu sudske prakse (Sud EU-a, Europska komisija te Međunarodni arbitražni sud za sport - CAS).





Protumačiti europski model sporta i sjeverno-američki model sporta te kritički procijeniti iste;

Kritički ocijeniti sudsku praksu Suda EU-a i argumentirati razvoj sudske prakse u kontekstu sporta;

Kreirati suvremeni model sporta za EU de lege ferenda;

Argumentirati predložena de lege ferenda rješenja.


1. Uvod i izvori Uvodno izlaganje o sustavu sportskog prava; Izvori sportskog prava; Sportsko pravo (razvitak sportskog prava, odnos sportskog prava prema drugim granama prava, ustav i sport i dr.); Sportsko pravo Europske unije; Europski model sporta i Sjeverno-američki model sporta 2. Osobe u sustavu sporta Osobe u sustavu sporta, nacionalni i međunarodni sportski savezi. 3. tematska cjelina: Status sportaša Ugovori u sportu; Radnopravni odnos sportaša; Kolektivni radni odnosi u sportu; Anti-dopingu. 4. Rješavanje sporova u sportu Sportska arbitraža (Nacionalni olimpijski odbori, nacionalni sportski savezi), FIFA Komora za rješavanje sporova; Međunarodni arbitražni sud - CAS); Praksa Europskog suda u Luksemburgu.




vježbe laboratorij



6. Komentari


124




Student/studentica je obvezan aktivno sudjelovati u nastavi, odgovarati na postavljena pitanja, rješavati praktične zadatke, raspravljati o dijelovima gradiva sukladno mogućnostima organiziranja nastave i zahtjevima predmetnog nastavnika.



Pismeni ispit 1 Usmeni ispit 1 Esej 1,5 Istraživanje


1,5


Portfolio




1. Prezentacije s predavanja 2. Zakon o sportu (Narodne novine br. 71/2006, 150/2008, 124/2010, 124/2011, 86/2012, 94/2013, 85/2015 i

19/2016), 3. Bilić Andrijana, Smokvina Vanja: Ugovori između profesionalnih nogometaša i klubova – ugovori radnog ili

građanskog prava?, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Splitu, Vol. 49. (2012.), br. 4., str. 831.-862., 4. Crnić, I. et alt., Uvod u športsko pravo, Inženjerski biro d.d., Zagreb, 2009. (izabrana poglavlja) 5. De Weger, Frans: The Jurisprudence of the FIFA Dispute Resolution Chamber, 2nd Edition, Asser Press,

Springer, 2016. 6. Siekmann Robert C. R., Parrish Richard, Smokvina Vanja, Bodiroga-Vukobrat Nada, Sander Gerald G., Social

Dialogue in Professional Sports, On some Topics about European Sports Law, Shaker Verlag, Aachen, 2013. 7. Smokvina Vanja: Sports Law in Croatia, Kluwer Law International, Alphen aan den Rijn, 2017. 8. Smokvina Vanja, Rubeša Tea: Gospodarska sloboda kretanja profesionalnih sportaša kao radnika u Europskoj

uniji s naglaskom na pravne izvore i odluku Bernard, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, Vol. 64, 2014, br. 3., str. 393.-423.,

9. Smokvina Vanja: Implementacija Sporazuma o minimalnim zahtjevima za standardni ugovor igrača u profesionalnom nogometu s naglaskom na hrvatski sport, Pravo u gospodarstvu, Vol. 53, 2014, br. 6., str. 1225.-1250.,

10. Smokvina Vanja: Socijalni dijalog u profesionalnom sportu – nogomet kao model za druge kolektivne profesionalne sportove, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Splitu, Vol. 49. (2012.), br. 4., str. 883.-906.

11. Weatherill Stephen: Principles and Practice in EU Sports Law, Oxford EU Law Library, Oxford University Press, Oxford, 2017. (izabrana poglavlja)

12. Praksa Suda EU (https://curia.europa.eu/) i praksa CAS-a (http://www.tas-cas.org/en/index.html)


1. Bačić Arsen, Bačić Petar: Lisabonski ugovor i novi start europskog sportskog prava, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Splitu, Vol. 48. (2011.), br. 4., str. 681.-702.,

2. Bačić Arsen, Bačić Petar: ΣΤΆΔΙΟΝ i ustavno pravo: treba li sport i sportska prava shvaćati ozbiljno?, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Splitu, Vol. 47. (2010.), br. 2., str. 237.-256.,

3. Čizmić Jozo, Momčinović Hrvoje: Športsko arbitražno sudište HOO - organizacijske i postupovne odredbe, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Splitu, Vol. 48. (2011.), br. 4., str. 759.-773.,

4. Ivančić Kačer Blanka: Športski ugovori maloljetnika, posebno s aspekta mjerodavnog prava, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Splitu, Vol. 47. (2010.), br. 2., str. 427.-450.,

5. Ivkošić Marko: Pravni ustroj nogometnih klubova u Republici Hrvatskoj, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Splitu, Vol. 47. (2010.), br. 2., str. 359.-385.,

6. James Mark: Sports Law, Palgrave Law Masters, 3rd Edition, London, 2017., 7. Kačer Hrvoje, Perkušić Ante, Ivančić Kačer Blanka: Postoji li u Republici Hrvatskoj (kvalitetno) sportsko pravo?,

Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Splitu, Vol. 49. (2012.), br. 4., str. 727.-740.,



125




8. Pjetlović Katarina: EU Sports Law and Breakaway leagues in Football, Asser Press, Springer, The Hague, 2015. 9. Primorac Damir, Filipović Ivica, Peronja Iva:, Kazneno djelo zlouporabe povjerenja ovlasti/povjerenja u

gospodarskom poslovanju (u športu) te uloga sudskih vještaka knjigovodstveno-financijske struke u tim kaznenim predmetima, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Splitu, Vol. 49. (2012.), br. 4., str. 769.-787.,

10. Smokvina Vanja: Implementacija Sporazuma o minimalnim zahtjevima za standardni ugovor igrača u profesionalnom nogometu s naglaskom na hrvatski sport, Pravo u gospodarstvu, Vol. 53, 2014, br. 6., str. 1225.-1250.,

11. Weatherill Stephen: European Sports Law - Collected papers (2nd edition), Springer, Asser Press, The Hague, 2014.

12. Zakon o arbitraži (Narodne novine br. 88/2001), 13. Zakon o sprečavanju nereda na športskim natjecanjima (Narodne novine br. 117/2003, 71/2006, 43/2009 i

34/2011), 14. Zakon o sportskoj inspekciji (Narodne novine br. 86/2012).



Prezentacije s predavanja Dostupno u e-obliku za sve

studente

Zakon o sportu (Narodne novine br. 71/2006, 150/2008, 124/2010, 124/2011, 86/2012, 94/2013, 85/2015 i 19/2016).

Dostupno u e-obliku za sve studente

Bilić Andrijana, Smokvina Vanja, Ugovori između profesionalnih nogometaša i klubova – ugovori radnog ili građanskog prava?, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Splitu, Vol. 49. (2012.), br. 4., str. 831.-862.


Crnić, I. et alt., Uvod u športsko pravo, Inženjerski biro d.d., Zagreb, 2009. godina (izabrana poglavlja)

1

Siekmann Robert C. R., Parrish Richard, Smokvina Vanja, Bodiroga-Vukobrat Nada, Sander Gerald G., Social Dialogue in Professional Sports, On some Topics about European Sports Law, Shaker Verlag, Aachen, 2013.

3

Smokvina Vanja: Sports Law in Croatia, Kluwer Law International, Alphen aan den Rijn, 2017.

1

Smokvina Vanja, Rubeša Tea, Gospodarska sloboda kretanja profesionalnih sportaša kao radnika u Europskoj uniji s naglaskom na pravne izvore i odluku Bernard, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, Vol. 64, 2014, br. 3., str. 393.-423.


Smokvina Vanja, Socijalni dijalog u profesionalnom sportu – nogomet kao model za druge kolektivne profesionalne sportove, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Splitu, Vol. 49. (2012.), br. 4., str. 883.-906.


Weatherill Stephen: Principles and Practice in EU Sports Law, Oxford EU Law Library, Oxford University Press, Oxford, 2017. (izabrana poglavlja)

1

Praksa Suda EU (https://curia.europa.eu/) i praksa CAS-a (http://www.tas-cas.org/en/index.html)




126




OPIS PREDMETA


Naziv predmeta Stvaranje i primjena pravnih propisa



Godina I.



5


1. Ciljevi predmeta

Temeljni cilj predmeta je analizirati kvalitetu pravnih propisa te metode njihova stvaranja i tumačenja. U tu svrhu razmatraju se ovlasti za donošenje pravnih propisa, zahtjevi materijalne ustavnosti i zakonitosti propisa te ostvarivanje ciljeva u svrhu kojih su propisi doneseni. Nastoje se utvrditi najbolje metode stvaranja pravnih propisa oblikovanjem normi koje proizlaze iz pozitivnoga prava, običaja, pravne kulture i sl. te interesni utjecaj na stvaranje prava. Izučava se tehnika kreiranja pravnih propisa u upravnim tijelima, a prije upućivanja propisa u formalnu proceduru predstavničkom tijelu. Također se analiziraju metode tumačenja propisa te razlike u njihovu značenju do kojih dolazi različitim metodama tumačenja. Konačno, razmatra se kvaliteta određenih pozitivnih propisa te se nastoje utvrditi prijedlozi za njihovo poboljšanje.




Nakon položenog predmeta, doktorandi bi trebali moći: • identificirati i protumačiti pojedine izvore prava; • primijeniti pozitivno pravna pravila i načela pri stvaranju novoga propisa; • raščlaniti ciljeve koje pravnom regulacijom treba postići i ocijeniti njihovu implementaciju u pravo; • protumačiti pravni propis; • kritički analizirati pozitivnopravne propise; • procijeniti učinak mehanizama nadzora ustavnosti i zakonitosti pravnoga propisa; • kreirati uređenje konkretnog pravnoga instituta.


I. IZVORI PRAVA I NJIHOVO TUMAČENJE: izvori prava; hijerarhija pravnih izvora; tumačenje prava, opisivanje, objašnjavanje i argumentacija; II. TUMAČENJE PRAVNIH PROPISA: pristupi tumačenju pravnih propisa; metode tumačenje pravnih propisa; III. NOMOTEHNIKA: pojam, definicija, povijest, predmet i metode nomotehnika; vrste i obujam pravnih propisa; objektivne i subjektivne pretpostavke za donošenje i izradu pravnih propisa; IV. IZRADA PRAVNOG PROPISA: plan normativne djelatnosti; načela za izradu pravnih propisa; izrada teksta pravnog propisa; objavljivanje pravnog propisa; V. JEDINSTVENA METODOLOŠKO-NOMOTEHNIČKA PRAVILA ZA IZRADU PRAVNIH PROPISA: jedinstvena tehnika izrade propisa; izmjene i dopune propisa; ispravak propisa; pročišćeni tekst propisa; vjerodostojno tumačenje.




vježbe laboratorij


127





6. Komentari









Portfolio




Dale, William, Legislative Drafting: a new approach, Butterworths, London, 1977. Dickerson, Reed, The Fundamentals of Legal Drafting, Little Brown, Boston, 1965. Vuković, Mihajlo, Vuković, Đuro, Znanost o izradi pravnih propisa – nomotehnika, Informator, Zagreb, 1997. Đerđa, Dario, Antić, Teodor, Izrada pravnih propisa u Hrvatskoj - studija slučaja, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, vol. 38., br. 1., str. 93-130. Đerđa, Dario, Dvojbe o pravnoj prirodi odluke o davanju na korištenje poljoprivrednog zemljišta, šume ili šumskoga zemljišta u državnom vlasništvu, Zbornik radova novosti u upravnom pravu i upravnosudskoj praksi, Organizator, Zagreb, 2016. str. 135-157.


Allen, Layman E., Symbolic logic: a razor-edged tool for drafting and interpreting legal documents, The Yale Law Journal, vol. 66., no. 6., 1957., str. 833-879. Antić, Teodor, Vjerodostojno tumačenje zakona, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, god. 36., br. 1., 2015., str. 619-644. Borković, Ivo, Nomotehnika, Pravni fakultet u Osijeku, Pravni fakultet u Splitu, Split, 1996. Butt, Peter, Castle, Richard, Modern Legal Drafting: a guide to using clearer language, Cambridge University Press, 2006. Child, Barbara, Drafting legal documents: materials and problems, West Publishing Co., St. Paul, 1988. Cook, Robert N., The Teaching of Legal Drafting, Western Reserve Law Review, vol. 4., no. 4., 1953., str. 299-317. Cory R. Liu, Textualism and the presumption of reasonable drafting, Harvard Journal of Law & Public Policy, vol. 38., no. 2., 2014., str. 711-727. Driedger, Public Administrators and Legislation, Canadian Public Administration, vol. 1., no. 2., 1958., str. 14–26. Gatarić, Đuro, Stvaranje prava, Pravni fakultet Zagreb, Pravni fakultet Banja Luka, Banja Luka, 1991. Ivančević, Velimir, Nomotehnika: ogledi, Narodne novine, Zagreb, 1988. Livaja, Anamarija, Milotić, Ivan, Komentar jedinstvenih nomotehničkih pravila, RRiF, Zagreb, 2015.







128




OPIS PREDMETA

Nositelj predmeta Izv. prof. dr. sc. Gabrijela Mihelčić

Naziv predmeta Stvarnopravna sredstva osiguranja tražbina



Godina I.



5


1. Ciljevi predmeta

Cilj je predmeta usvojiti znanje o instrumentima stvarnopravnih osiguranja tražbina na pokretninama i nekretninama,

poredbenopravna analiza pojedinih instituta, razmišljanja o budućem razvoju stvarnopravnih instrumenata osiguranja

tražbina i potrebi reforme hrvatskog prava stvarnopravnog osiguranja tražbina te ukazivanje na nove instrumente

osiguranja, njihove prednosti i nedostatke u odnosu na klasične instrumente.





objasniti, analizirati i kritički ocijeniti pojedine instrumente stvarnopravnog osiguranja tražbina;

objasniti i analizirati položaj vjerovnika i dužnika u korištenju instrumenata stvarnopravnog osiguranja tražbina;

objasniti i analizirati prednosti i nedostatke pojedinih instrumenata stvarnopravnog osiguranja tražbina;

usporediti i objasniti razlike između pojedinih instrumenata stvarnopravnog osiguranja tražbina;



1. Pojam i funkcije stvarnopravnog osiguranja 2. Izvori stvarnopravnog osiguranja 3. Založno pravo na nekretnini u hrvatskom i poredbenom pravu 4. Založno pravo na pokretnini u hrvatskom i poredbenom pravu 5. Založno pravo na subjektivnim imovinskim pravima u hrvatskom i poredbenom pravu 6. Registarsko založno pravo u hrvatskom i poredbenom pravu 7. Sudsko i javnobilježničko fiducijarno osiguranje na nekretninama, pokretninama i subjektivnim imovinskim pravima 8. Fiducijarno osiguranje u hrvatskom i poredbenom pravu 9. Pravo retencije u hrvatskom i poredbenom pravu 10. Pridržaj prava vlasništva u hrvatskom i poredbenom pravu 11. Ostali oblici stvarnopravnih osiguranja u hrvatskom i poredbenom pravu




vježbe laboratorij



6. Komentari

129





Obveze studenata su prisustvovanje na nastavi, aktivno sudjelovanje na nastavi, polaganje pismenog i usmenog dijela ispita te izrada referata.






Portfolio




DIKA, M., Građansko ovršno pravo, I knjiga, Opće građansko ovršno pravo, Narodne novine d.d., Zagreb, 2007., odabrana poglavlja ERNST, H., Pridržaj prava vlasništva, u: Zaštita vjerovnika, Narodne novine d.d., Zagreb, 2006. JELČIĆ, O., Obveznopravno osiguranje-jamstvo i pravo zadržanja, u: Zaštita vjerovnika, Narodne novine, Zagreb, 2005. GAVELLA, N., JOSIPOVIĆ, T., GLIHA, I., BELAJ, V., STIPKOVIĆ, Z., Stvarno pravo, Svezak II., Zagreb, 2007. JOSIPOVIĆ, T., Založno pravo na nekretnini, u: BELAJ, V., DIKA, M., ERAKOVIĆ, A., ERNST, H., GIUNIO, M. A., JELČIĆ, O., JOSIPOVIĆ, T., MATKO RUŽDJAK, J., VUKMIR, B., Zaštita vjerovnika, Narodne novine, Zagreb, 2005. JOSIPOVIĆ, T., Zajednička načela registarskog materijalnog prava, dalje: JOSIPOVIĆ, Zajednička., u DIKA, M., ERNST, H., JELČIĆ, O., JOSIPOVIĆ, T., LISIČAR, H., MARIN, J., MARKOVIĆ, N., MATANOVAC, R., RAČKI MARINKOVIĆ, A., RADIŠIĆ, N., ROIĆ, M., Hrvatsko registarsko pravo, Narodne novine d. d., Zagreb., 2006 JOSIPOVIĆ, T., Stvarnopravna osiguranja tražbina na nekretninama-pravni i gospodarski učinci, u BIENENFELD, J., BREŽANSKI, J., CRNIĆ, J., CULI, E., JELČIĆ, O., JOSIPOVIĆ, T., JUG, J., KONČIĆ, A. M., KONTREC, D., MOROVIĆ PAVIĆ, LJ., RADIŠIĆ, N., Nekretnine u pravnom prometu-aktualna pitanja zakonodavstva i sudske prakse-2007., Inženjerski biro d.d., Zagreb, 2007. MILADIN, P., MARKOVINOVIĆ, H., Založno pravo na pravu, Zbornik radova «45. susret pravnika Opatija 2007».


BARBIĆ, J., Sudsko i javnobilježničko osiguranje prijenosom vlasništva na stvari i prijenosom prava, u BARBIĆ, J., BULJAN, V., CRNIĆ I., DIKA, M., ERAKOVIĆ, A., RUŽDJAK, M., ŠEPIĆ, N., Novo ovršno i stečajno pravo, Zagreb, 1996. BEALE, H., Secured Transactions, Juridica International, 2008, vol. XIV.,1. BELAJ, V., Založno pravo na pravu, u: Zaštita vjerovnika, Narodne novine, Zagreb, 2005. BROUDE, R., F., Secured Transaction in Personal Property in the United States, u: BRIDGE, M., G., STEVENS, R., H., Cross-border security and insolvency, Oxford University Press, 2001. CHAPLIN, H., W., The story of mortgage law, 4. Harv. L. Rev. 1 1890-1891. ČULINOVIĆ HERC, E., Lebdeće založnopravno osiguranje (I. i II.), Pravo i porezi, 2007., br. 5. i 6. ČULINOVIĆ HERC, E., Ugovorno osiguranje tražbina zalaganjem pokretnih stvari bez predaje stvari u posjed vjerovnika, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 1998. DROBNIG, U., Security Rights in Movables, u: HARTKAMP, A., S., HONDIUS, E.,H., (ured. HARTKAMP, A., S., HONDIUS, E.,H.) Towards a European Civil Code, Kluwer Law International, 2004. ERAKOVIĆ, A., Založno pravo na pokretninama-posebnosti prema Zakonu o Upisniku sudskih i javnobilježničkih osiguranja tražbina vjerovnika na pokretnim stvarima i pravima, u BARETIĆ, M., ERAKOVIĆ, A., ERNST, H., GULIN, D., JELČIĆ, O., JOSIPOVIĆ, T., KOHARIĆ, Z., MATKO RUŽDJAK, J., POROBIJA, S., STUHNE, Z., Zaštita vjerovnika, Narodne novine d.d., Zagreb, 2006. ERNST, H., Pridržaj prava vlasništva, u: Zaštita vjerovnika, Narodne novine d.d., Zagreb, 2006. ERNST, H., Simultana hipoteka, u: Zaštita vjerovnika, Narodne novine, Zagreb, 2005. GAVELLA, N., Hipoteka, Novi Informator, br. 4289-4290, 1995.



130




GAVELLA, N., Uloga hipoteke u osiguravanju vjerovnika i aktiviranju vrijednosti dužnikove imovine, Pravo u gospodarstvu, 1995., 7-8. GAVELLA, N., Založno pravo, Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb, 1992. GOOD., R., Legal Problems of Credit and Security, Sweet & Maxwell, 2003. HINTEREGGER, M., BORIĆ, T., Sicherungsrechte an Immobilien in Europa, Lit Verlag GmbH&Co. KG, Wien, 2009. JELČIĆ, O., Novo fiducijarno osiguranje tražbina, u: Novo ovršno pravo, Zagreb, 2005. JESSEL-HOLST, C., Reforma prava o obezbeđenju potraživanja pokretnim stvarima u Jugoistočnoj Evropi, Das Budapester Symposium, Beiträge zur Reform des Sachenrechts in den Staaten Südosteeuropas, Budipeštanski simpozijum, Doprinos reformi stvarnog prava u državama jugoistočne Evrope, Editio Temmen, Bremen, 2003. JOSIPOVIĆ, T., Modernizacija stvarnopravnih osiguranja tražbina, Okrugli stol Modernizacija hrvatskog stvarnog prava, HAZU, Zagreb, 2007. JOSIPOVIĆ, T., Raspolaganja sredstvima osiguranja tražbina, u: Zaštita vjerovnika, Narodne novine d.d., Zagreb, 2006. JOSIPOVIĆ, T., Upis hipoteke u zemljišne knjige, Aktualnosti hrvatskog zakonodavstva i pravne prakse, Godišnjak 6, Organizator, Zagreb, 1999. JOSIPOVIĆ, T., Zaštita vjerovnika po Zakonu o financijskom osiguranju, u: Zaštita vjerovnika, Narodne novine, 2007. KERESTEŠ,T., Zemljišni dug u novom stvarnopravnom uređenju Republike Slovenije, u Das Budapester Symposium, Beiträge zur Reform des Sachenrechts in den Staaten Südosteeuropas, Budipeštanski simpozijum, Doprinos reformi stvarnog prava u državama jugoistočne Evrope, Editio Temmen, Bremen, 2003. KUNŠTEK, E., Prijenos prava vlasništva radi osiguranja tražbina prema Novelama Ovršnog zakona 2003., Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, vol. 25. br. 1., Rijeka, 2004. PETRIĆ, S., Institut prava retencije u hrvatskom i usporednom pravu, Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, 2004. POVLAKIĆ, M., Stvarnopravna sredstva osiguranja na pokretnim stvarima u zemljama nasljednicama bivše SFRJ, Das Budapester Symposium, Beiträge zur Reform des Sachenrechts in den Staaten Südosteeuropas, Budipeštanski simpozijum, Doprinos reformi stvarnog prava u državama jugoistočne Evrope, Editio Temmen, Bremen, 2003. STORME, M., E., The Harmonisation of the Law of Personal Security, Juridica International, 2009, vol. XIV., 1. TRATNIK., M., Moderni tipi hipotek in načelo akcesornosti v primerjalnem pravu, Zbornik Pravne fakultete Univerze v Mariboru, Maribor, 2008., IV., 1. VAN ERP, S., Security interests: A secure start for the development of European property law, u: HINTEREGGER, M., BORIĆ, T., Sicherungsrechte an Immobilien in Europa, Lit Verlag GmbH&Co. KG, Wien, 2009. VRENČUR, R., Fiducijarni prijenos vlasničkog prava u osiguranje na pokretnim stvarima u novom slovenačkom pravu, u Das Budapester Symposium, Beiträge zur Reform des Sachenrechts in den Staaten Südosteeuropas, Budipeštanski simpozijum, Doprinos reformi stvarnog prava u državama jugoistočne Evrope, Editio Temmen, Bremen, 2003 WOOD, P., R., Comparative law of security interests and title finance, Svezak 2, Sweet & Maxwell, 2007. ŽIVKOVIĆ, M., O reformi realnih obezbeđenja u jugoslovenskom pravu, Harmonizacija stvarnog prava na prostoru Jugoistočne Evrope, Das Budapester Symposium, Beiträge zur Reform des Sachenrechts in den Staaten Südosteeuropas, Budipeštanski simpozijum, Doprinos reformi stvarnog prava u državama jugoistočne Evrope, Editio Temmen, Bremen, 2003. g.





131




OPIS PREDMETA

Nositelj predmeta Izv. prof. dr. sc. Gabrijela Mihelčić, doc. dr. sc. Loris Belanić

Naziv predmeta Sustavi registriranja prava na stvarima i pravima



Godina I.



5


1. Ciljevi predmeta

Cilj je predmeta proširiti znanje o zemljišnoknjižnom pravu, shvatiti značaj zemljišnoknjižnog prava u sustavu privatnog

prava, usvojiti znanje o drugim sustavima publiciranja prava na nekretnina, usvojiti znanje o sustavima publiciranja prava

na pokretninama, usvojiti znanje o drugim sustavima publiciranja prava na subjektivnim imovinskim pravima.





objasniti i analizirati funkcije zemljišnih knjiga i njihovo značenje u hrvatskom pravnom poretku;

objasniti i analizirati pojedine institute zemljišnoknjižnog prava u teoriji i pozitivnom pravu;

usporediti međusobni odnos pojedinih dijelova i instituta zemljišnoknjižnog prava;

usporediti, objasniti i pravno kvalificirati životne situacije sa stajališta zemljišnoknjižnog prava;

analizirati prednosti i nedostatke poredbeno pravnih sustava publiciranja prava na nekretninama u odnosu na zemljišnoknjižni sustav u Hrvatskoj,

objasniti obilježja i funkcije registarskih sustava i njihovo značenje u hrvatskom pravnom poretku;

usporediti pojedine institute registarskog prava u teoriji i pozitivnom pravu;



1. ZEMLJIŠNOKNJIŽNI SUSTAVI 1.1. HRVATSKI ZEMLJIŠNOKNJIŽNI SUSTAV 1.1.1. Zemljišne knjige: Pojam, funkcija i uređenje zemljišnih knjiga 1.1.2. Druge evidencije nekretnina 1.1.3. Načela zemljišnoknjižnog prava 1.1.4. Sastav zemljišnih knjiga 1.1.5. Upis u zemljišne knjige: pretpostavke i vrste upisa 1.1.6. Pravni učinci upisa: akvizitivni i publicitetni 1.1.7. EOP zemljišna knjiga 1.1.8. Zemljišnoknjižni postupak, Izvanparnični postupak 1.1.9. Zemljišnoknjižni poslovnik 1.2. AUSTRIJSKI I NJEMAČKI ZEMLJIŠNOKNJIŽNI SUSTAV 1.2.1. Karakteristike zemljišnih knjiga i načela zemljišnoknjižnog prava 1.3. NJEMAČKI ZEMLJIŠNOKNJIŽNI SUSTAV 1.3.1. Karakteristike zemljišnih knjiga i načela zemljišnoknjižnog prava 2. SUSTAVI REGISTRIRANJA PRAVA NA NEKRETNINAMA U ANGLOAMERIČKOM PRAVU 2.1. Deeds Registration 2.1.1. Obilježja sustava i načela

132




2.2. Title Registration 2.2.1. Obilježja sustava i načela 3. SUSTAVI REGISTRIRANJA PRAVA NA POKRETNINAMA I SUBJEKTIVNIM IMOVINSKIM PRAVIMA 3.1. Obilježja sustava i načela 3.2. Vrste registara 3.3. Pravni učinci upisa: akvizitivni i publicitetni




vježbe laboratorij



6. Komentari


Izrada samostalnih zadataka i izlaganje referata. Nakon odslušanog kolegija polaže se pismeni i usmeni dio ispita.






Portfolio




DIKA, M., Građansko ovršno pravo, I knjiga, Opće građansko ovršno pravo, Narodne novine d.d., Zagreb, 2007., odabrana poglavlja ERNST, H., Pridržaj prava vlasništva, u: Zaštita vjerovnika, Narodne novine d.d., Zagreb, 2006. JELČIĆ, O., Obveznopravno osiguranje-jamstvo i pravo zadržanja, u: Zaštita vjerovnika, Narodne novine, Zagreb, 2005. GAVELLA, N., JOSIPOVIĆ, T., GLIHA, I., BELAJ, V., STIPKOVIĆ, Z., Stvarno pravo, Svezak II., Zagreb, 2007. JOSIPOVIĆ, T., Založno pravo na nekretnini, u: Zaštita vjerovnika, Narodne novine, Zagreb, 2005. JOSIPOVIĆ, T., Zajednička načela registarskog materijalnog prava, u: Hrvatsko registarsko pravo, Narodne novine d. d., Zagreb., 2006 JOSIPOVIĆ, T., Stvarnopravna osiguranja tražbina na nekretninama-pravni i gospodarski učinci, u: Nekretnine u pravnom prometu-aktualna pitanja zakonodavstva i sudske prakse-2007., Inženjerski biro d.d., Zagreb, 2007. MILADIN, P., MARKOVINOVIĆ, H., Založno pravo na pravu, Zbornik radova «45. susret pravnika Opatija 2007».


BARBIĆ, J., Sudsko i javnobilježničko osiguranje prijenosom vlasništva na stvari i prijenosom prava, u: Novo ovršno i stečajno pravo, Zagreb, 1996. BEALE, H., Secured Transactions, Juridica International, 2008, vol. XIV.,1. BELAJ, V., Založno pravo na pravu, u: Zaštita vjerovnika, Narodne novine, Zagreb, 2005. BROUDE, R., F., Secured Transaction in Personal Property in the United States, u: BRIDGE, M., G., STEVENS, R., H., Cross-border security and insolvency, Oxford University Press, 2001. CHAPLIN, H., W., The story of mortgage law, 4. Harv. L. Rev. 1 1890-1891. ČULINOVIĆ HERC, E., Lebdeće založnopravno osiguranje (I. i II.), Pravo i porezi, 2007., br. 5. i 6.



133




ČULINOVIĆ HERC, E., Ugovorno osiguranje tražbina zalaganjem pokretnih stvari bez predaje stvari u posjed vjerovnika, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 1998. DROBNIG, U., Security Rights in Movables, u: HARTKAMP, A., S., HONDIUS, E.,H., (ured. HARTKAMP, A., S., HONDIUS, E.,H.) Towards a European Civil Code, Kluwer Law International, 2004. ERAKOVIĆ, A., Založno pravo na pokretninama-posebnosti prema Zakonu o Upisniku sudskih i javnobilježničkih osiguranja tražbina vjerovnika na pokretnim stvarima i pravima, u: Zaštita vjerovnika, Narodne novine d.d., Zagreb, 2006. ERNST, H., Pridržaj prava vlasništva, u: Zaštita vjerovnika, Narodne novine d.d., Zagreb, 2006. ERNST, H., Simultana hipoteka, u: Zaštita vjerovnika, Narodne novine, Zagreb, 2005. GAVELLA, N., Hipoteka, Novi Informator, br. 4289-4290, 1995. GAVELLA, N., Uloga hipoteke u osiguravanju vjerovnika i aktiviranju vrijednosti dužnikove imovine, Pravo u gospodarstvu, 1995., 7-8. GAVELLA, N., Založno pravo, Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb, 1992. GOOD., R., Legal Problems of Credit and Security, Sweet & Maxwell, 2003. HINTEREGGER, M., BORIĆ, T., Sicherungsrechte an Immobilien in Europa, Lit Verlag GmbH&Co. KG, Wien, 2009. JELČIĆ, O., Novo fiducijarno osiguranje tražbina, u: Novo ovršno pravo, Zagreb, 2005. JESSEL-HOLST, C., Reforma prava o obezbeđenju potraživanja pokretnim stvarima u Jugoistočnoj Evropi, Das Budapester Symposium, Beiträge zur Reform des Sachenrechts in den Staaten Südosteeuropas, Budipeštanski simpozijum, Doprinos reformi stvarnog prava u državama jugoistočne Evrope, Editio Temmen, Bremen, 2003. JOSIPOVIĆ, T., Modernizacija stvarnopravnih osiguranja tražbina, Okrugli stol Modernizacija hrvatskog stvarnog prava, HAZU, Zagreb, 2007. JOSIPOVIĆ, T., Raspolaganja sredstvima osiguranja tražbina, u: Zaštita vjerovnika, Narodne novine d.d., Zagreb, 2006. JOSIPOVIĆ, T., Upis hipoteke u zemljišne knjige, Aktualnosti hrvatskog zakonodavstva i pravne prakse, Godišnjak 6, Organizator, Zagreb, 1999. JOSIPOVIĆ, T., Zaštita vjerovnika po Zakonu o financijskom osiguranju, u: Zaštita vjerovnika, Narodne novine, 2007. KERESTEŠ,T., Zemljišni dug u novom stvarnopravnom uređenju Republike Slovenije, u Das Budapester Symposium, Beiträge zur Reform des Sachenrechts in den Staaten Südosteeuropas, Budipeštanski simpozijum, Doprinos reformi stvarnog prava u državama jugoistočne Evrope, Editio Temmen, Bremen, 2003. KUNŠTEK, E., Prijenos prava vlasništva radi osiguranja tražbina prema Novelama Ovršnog zakona 2003., Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, vol. 25. br. 1., Rijeka, 2004. PETRIĆ, S., Institut prava retencije u hrvatskom i usporednom pravu, Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, 2004. POVLAKIĆ, M., Stvarnopravna sredstva osiguranja na pokretnim stvarima u zemljama nasljednicama bivše SFRJ, Das Budapester Symposium, Beiträge zur Reform des Sachenrechts in den Staaten Südosteeuropas, Budipeštanski simpozijum, Doprinos reformi stvarnog prava u državama jugoistočne Evrope, Editio Temmen, Bremen, 2003. STORME, M., E., The Harmonisation of the Law of Personal Security, Juridica International, 2009, vol. XIV., 1. TRATNIK., M., Moderni tipi hipotek in načelo akcesornosti v primerjalnem pravu, Zbornik Pravne fakultete Univerze v Mariboru, Maribor, 2008., IV., 1. VAN ERP, S., Security interests: A secure start for the development of European property law, u: HINTEREGGER, M., BORIĆ, T., Sicherungsrechte an Immobilien in Europa, Lit Verlag GmbH&Co. KG, Wien, 2009. VRENČUR, R., Fiducijarni prijenos vlasničkog prava u osiguranje na pokretnim stvarima u novom slovenačkom pravu, u Das Budapester Symposium, Beiträge zur Reform des Sachenrechts in den Staaten Südosteeuropas, Budipeštanski simpozijum, Doprinos reformi stvarnog prava u državama jugoistočne Evrope, Editio Temmen, Bremen, 2003 WOOD, P., R., Comparative law of security interests and title finance, Svezak 2, Sweet & Maxwell, 2007. ŽIVKOVIĆ, M., O reformi realnih obezbeđenja u jugoslovenskom pravu, Harmonizacija stvarnog prava na prostoru Jugoistočne Evrope, Das Budapester Symposium, Beiträge zur Reform des Sachenrechts in den Staaten Südosteeuropas, Budipeštanski simpozijum, Doprinos reformi stvarnog prava u državama jugoistočne Evrope, Editio Temmen, Bremen, 2003. g.





134




OPIS PREDMETA

Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Dana Dobrić Jambrović

Naziv predmeta Suvremena javna uprava



Godina I.




1. Ciljevi predmeta

Javna uprava predstavlja jedno od strateški važnih područja, a modernizacija javne uprave te pružanje brzih i pouzdanih javnih usluga nužni su sastavni dijelovi poticajne poduzetničke okoline i pretpostavka osiguranja boljeg životnog standarda svih građana. Suvremena uprava mora odražavati harmonizaciju hrvatskog pravnog sustava s europskim, kao i prihvaćanje europskih upravnih standarda. Budući da djelokrug javnopravnih tijela obuhvaća gotovo sve segmente života društvene zajednice, bez kvalitetne javne uprave koja je sposobna provoditi odluke vlasti društvo stagnira ili nazaduje, stvara se nezadovoljstvo korisnika, usporava se gospodarska aktivnost, a posljedice se odražavaju na sva društvena područja. Stoga je cilj kolegija osposobiti polaznike doktorskog studija za kritičku analizu: (1) procesa koji utječu na organizaciju i funkcioniranje javne uprave, (2) mjera koje se provode u svrhu modernizacije i europeizacije sustava javne uprave te (3) posljedica prilagodbi sustava javne uprave na okolinu.





procijeniti utjecaj društvenih, ekonomskih i političkih čimbenika na razvoj i promjene javne uprave;

kritički analizirati europske politike koje se odnose na ustrojstvo i djelovanje tijela državne uprave, agencijskog tipa organizacija, javnih službi te lokalnih i regionalnih upravnih tijela;

kritički ocijeniti regulatorni okvir i stanje hrvatskog sustava javne uprave s obzirom na međunarodne standarde;

procijeniti i argumentirati prikladnost pojedinih reformskih mjera za modernizaciju hrvatskog sustava javne uprave;

usporediti modernizacijske procese u državnoj upravi i lokalnoj samoupravi RH;

analizirati funkcionalni i financijski aspekt odnosa centralnih i lokalnih upravnih tijela;

analizirati ulogu regionalne samouprave u pružanju javnih usluga građanima;

raščlaniti i kritičkoj analizi podvrgnuti ulogu nacionalnih i podnacionalnih upravnih tijela u implementaciji reformskih mjera;

kreirati određene mjere za unaprjeđenje i modernizaciju hrvatske javne uprave.


1. Uvod: Javna uprava i javni sektor 2. Suvremene tendencije u razvoju društva i uprave: Procesi tranzicije, europske integracije, globalizacije,

regionalizacije, stvaranja višestupanjskog javnog upravljanja, jačanja uloga gradova te privatizacije javnih službi i širenja privatne inicijative.

3. Reforme i modernizacija javne uprave: Modernizacijske, tržišne, minimizirajuće, menadžerske i reforme novog javnog upravljanja. Europski upravni standardi. Mjerila uspješnosti upravnih reformi.

4. Učinci i posljedice prilagodbi sustava javne uprave: Strukturni, funkcionalni i personalni učinci. Podizanje razine kvalitete javnih usluga. Promjene položaja građana u odnosu prema upravi. Reformska iskustva u Hrvatskoj.


135





vježbe laboratorij



6. Komentari


Studenti tijekom semestra moraju sudjelovati na (konzultativnoj) nastavi, pripremajući cjeline u dogovoru s nastavnicom. Tijekom nastave su ujedno dužni pripremiti jedan esej na temu kolegija, u kojem će kritički prikazati stanje rasprave o jednom usko određenom problemu. Od studenta se očekuje da do kraja semestra preradi esej u nacrt znanstvenog rada te da isti obrani na usmenom ispitu.




Esej 1,5

Istraživanje



Portfolio




1. Koprić I. et al., Upravna znanost. Javna uprava u suvremenom europskom kontekstu, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2014. (odabrana poglavlja)

2. Koprić, I., Suvremena javna uprava i njezino proučavanje - kompleksnost i integracija. Zbornik radova u čast prof. dr. Simeonu Gelevskom , 2015, str. 15-39

3. Šimac, N., Europski upravni prostor i europska načela javne uprave. Zbornik Pravnog fakulteta u Splitu, vol. 49, 2/2012, str. 357-368.

4. Koprić, I., Prilagodbe hrvatske javne uprave europskim standardima. Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske, vol. V, br. 1/2014, str. 8-34.

5. Dobrić, D., European good local governance standards in Croatia: An assesment. Zbornik radova “Good Local Governance: Aplication of European Standards for Local Public Service in France and Croatia” (2016), ur. D. Lhomme, A. Musa i S. de La Rosa. Bruxelles: Bruylant-Larcier, str. 427-452.

Prezentacije s predavanja Propisi:

1. Ustav Republike Hrvatske, NN br. 56/90, 135/97, 8/98 (pročišćeni tekst), 113/00, 124/00 (pročišćeni tekst), 28/01, 41/01 (pročišćeni tekst), 55/01 (ispravak), 76/10, 85/10 (pročišćeni tekst) i Promjena Ustava RH (narodna ustavotvorna inicijativa), NN br. 5/2014 - Odluka Ustavnog suda broj SuP-O-1/2014.

2. Zakon o Vladi Republike Hrvatske, NN br. 150/11, 119/14, 93/16. 3. Zakon o sustavu državne uprave, NN br. 150/11, 12/13, 93/16, 104/16. 4. Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave, NN br. 93/16, 104/16. 5. Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, NN br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09,

36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15, 123/17. 6. Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, NN br. 147/14, 123/17. 7. Zakon o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne

(regionalne) samouprave, NN br. 33/96, 92/01, 44/06, 58/06, 69/07, 38/09, 100/16, 73/17. 8. Zakon o pravu na pristup informacijama, NN br. 25/2013 i 85/2015.



136




9. Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata, NN br. 140/2009.


1. Pusić, E., Upravljanje u suvremenoj državi, Društveno veleučilište Zagreb, 2002. 2. Koprić, I., Prilagodbe hrvatske javne uprave europskim standardima. Godišnjak Akademije pravnih znanosti

Hrvatske, vol. V, br. 1/2014, str. 8-34 3. Koprić I., (ur.), Javna uprava. Nastavni materijali, Društveno veleučilište u Zagrebu-Pravni fakultet u Zagrebu,

Zagreb, 2006. 4. Dobrić, D., Europeizacija lokalne samouprave, doktorska disertacija, Pravni fakultet Zagreb, 2014. 5. Dobrić, Dana, Menger, Mariza, Urbano upravljanje u istarskim gradovima. Zbornik radova Međunarodnog

znanstvenog skupa „Istarsko gospodarstvo jučer i sutra“ (2015). Pazin: Državni arhiv u Pazinu, 191-202.



Koprić I. et al., Upravna znanost. Javna uprava u suvremenom europskom kontekstu, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2014.

3

Koprić, I., Suvremena javna uprava i njezino proučavanje - kompleksnost i integracija. Zbornik radova u čast prof. dr. Simeonu Gelevskom , 2015, str. 15-39

Neograničeno (u e-formatu)

Šimac, N., Europski upravni prostor i europska načela javne uprave. Zbornik Pravnog fakulteta u Splitu, vol.49, 2/2012, str. 357-368.


Koprić, I., Prilagodbe hrvatske javne uprave europskim standardima. Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske, vol. V, br. 1/2014, str. 8-34.


Dobrić, D., European good local governance standards in Croatia: An assesment. Zbornik radova “Good Local Governance: Aplication of European Standards for Local Public Service in France and Croatia” (2016), ur. D. Lhomme, A. Musa i S. de La Rosa. Bruxelles: Bruylant-Larcier, str. 427-452.

1


Kvaliteta stjecanja izlaznih znanja, vještina i kompetencija kontinuirano se prati ustrojenim sustavom osiguravanja i unaprjeđenja kvalitete Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, i posebice Doktorskog studija.

137




OPIS PREDMETA

Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Željko Bartulović, prof. dr. sc. Budislav Vukas ml.

Naziv predmeta Suvremena povijest pravnih i političkih institucija



Godina I.



5


1. Ciljevi predmeta

Osnovni su ciljevi kolegija predstaviti studentu povijesna ishodišta suvremenih pravnih i političkih institucija, koje u naše vrijeme igraju ključnu ulogu u funkcioniranju ustavnopravnog i međunarodnopravnog sustava. Procesi geneza pravnih i političkih institucija, sukladno planu i programu kolegija, smješteni su u okvir povijesnih zbivanja i formata međunarodnih odnosa pojedinog razdoblja. Poseban je interes usmjeren na razvitak hrvatskih ustavnopravnih institucija, kao baštinika hrvatske državnosti te njihove usporedbe s europskim uzorima i trendovima. Razmatra se i sudjelovanje Hrvatske u međunarodnim institucijama, napose nakon stjecanje njezine državne neovisnosti. Predmet upotpunjuje spoznaje koje su studenti stekli tijekom ranijeg obrazovanja, napose na kolegijima Pravna povijest, Ustavno pravo, Međunarodno pravo, Upravna znanost i Upravno pravo, te doprinosi njihovu potpunijem shvaćanju odabranih ustavnopravnih i međunarodnopravnih institucija u razdoblju poglavito XIX. i XX. stoljeća. Kolegij se oslanja i na povijesne znanosti, kao i na diplomatsku povijest i međunarodne političke odnose.





objasniti i analizirati određene teme međunarodnih političkih odnosa, diplomatske povijesti i nekih političkih procesa, koja nisu uključena u obvezatni kurikulum pravnog studija, a pridonose stvaranju opće pravne kulture studenta, kao i boljem razumijevanju mnogih suvremenih procesa i realnosti suvremene političke stvarnosti i pravnih sustava;

usporediti i objasniti razliku između pojedinih specifičnih kategorija vezanih za razvitak političkih i pravnih institucija, te objasniti njihovu važnost u oblikovanju i njihovoj suvremenoj izgradnji i funkcioniranju;

analizirati i kritički ocijeniti pojedine javnopravne i ustavnopravne institute, njihove oblike i razvoj u različitim državama u vremenu suvremene pravne povijesti, a napose razumjeti njihove osnovne specifičnosti u hrvatskoj pravnoj povijesti u razdoblju od 1945. do 1990;

argumentirati dobre i loše strane pojedinih rješenja u njihovom povijesnom razvoju i usporediti argumentaciju sa suvremenim stanjem i problemima;

kritički ocijeniti suvremene međunarodne odnose, kao i osnovne procese razvitka suvremenog prava, kao i pravnih i političkih institucija, na temelju poznavanja suvremeno-povijesnih procesa, globalizacijskih procesa u međunarodnoj politici i modernizacijskih procesa u razvitku državnopravnih institucija.


1. UVOD 1.1. Osnovna obilježja geneze feudalne države u srednjem vijeku – povijesna pretpostavka modernizacijskim procesima 1.2. Pravnopovijesna vrela i historiografija 2. OPĆA OBILJEŽJA IZGRADNJE USTAVNOPRAVNIH MODERNIH INSTITUCIJA U DRŽAVAMA EUROPSKOG KRUGA 2.1. Povijesni okvir 2.2. Transformacijski procesi prema modernizaciji prava – procesi ustavnopravne transformacije apsolutističke monarhije

138




2.3. Iskustva vodećih europskih država u pravcu izgradnje modernih ustavnopravnih institucija 2.3.1. Engleska 2.3.2. Francuska 2.3.3. Njemačka 2.4. Osnovno o utjecajima modernizacijskih procesa prema rubnim područjima europskog prostora (državama tzv. europske periferije) 2.5. Recepcija trendova modernizacije prava u europskim perifernim državama – Skandinavija, Italija, Balkan 2.6. Recepcija modernizacijskih procesa u hrvatskim zemljama 2.7. Sadržaji modernih ustavnopravnih institucija 2.7.1. Vladavina prava i pravna država 2.7.2. Izgradnja neovisnog sudstva i pitanje njegove neovisnosti 2.7.3. Slobode i prava građanina 2.7.4. Izgradnja modernih parlamentarnih institucija 2.8. Stvaranje novog upravnog aparata 3. RAZVITAK MEĐUNARODNIH INSTITUCIJA XIX. i XX. STOLJEĆA DO KRAJA DRUGOG SVJETSKOG RATA 3.1. Uvod 3.2. Osnovna obilježja međunarodnog poretka srednjeg vijeku 3.3. Ravnoteža sila kao oblik međunarodnih odnosa do 1918. godine 3.4. Bečki kongres 1815. godine i Sveta alijansa 3.5. «Europski koncert» kao vid neformalnog međunarodnog organizma i njegovo djelovanje u drugoj polovici XIX. stoljeća (Berlinski kongres 1878., Berlinska konferencija 1885., Londonska konferencija 1912. – 1913., Komisija za Rajnu, Dunavska komisija i dr.) 3.6. Haaške mirovne konferencije (1899. – 1907.) 3.7. Pacifističke organizacije, upravne unije i međunarodna izbrana sudišta krajem XIX. i početkom XX. stoljeća 3.8. Nove diplomatske vizije Woodrowa Wilsona i osnivanje Lige naroda 3.9. Liga naroda – prva stalna međunarodna organizacija država 3.10. Pakt Lige naroda i njezino ustrojstvo 3.11. Pravna priroda i zbilja 3.12. Liga naroda i očuvanju međunarodnog mira 4. MEĐUNARODNE INSTITUCIJE NAKON DRUGOG SVJETSKOG RATA 4.1. Osnivanje Ujedinjenih naroda 4.2. Osnovne vizije međunarodne politike antihitlerovske koalicije – Atlanska povelja, Deklaracija Ujedinjenih naroda 4.3. Privatne inicijative i službeni projekti stvaranja univerzalne međunarodne organizacije tijekom 1942. i 1943. 4.4. Konferencija u Dumbarton Oaksu iz 1944. 4.5. Konferencija u San Franciscu iz 1945. i usvajanje Povelje Ujedinjenih naroda 4.6. Međunarodni odnosi u vremenu Hladnog rata – okvir za osnivanje međunarodnih institucija za izazove hladnoratovske sigurnosti, euroatlantizam i počeci europskog integriranja 4.6.1. Uvod - Osnovna obilježja Hladnog rata, kao oblika međunarodnih odnosa 4.6.2. Osnivanje i zadaća NATO-saveza – Zapadnoeuropska unija – prvi europski integracijski procesi 4.6.3. Varšavski ugovor i formiranje sovjetskog sigurnosnog sustava 4.6.4. Idejni temelji stvaranja europskih političkih i gospodarskih integracija nakon Drugog svjetskog rata –Churchill,

Schuman, De Gasperi, Adenauer 4.6.5. Osnivanje Vijeća Europe 4.6.6. Rimski ugovori iz 1957. 4.6.7. Detant i temelji koncepta miroljubive aktivne koegzistencije – Konferencija o europskoj sigurnosti i suradnji, Helsinški završni akt 1975. i politika međunarodnog razoružanja 4.6.8. Reganova doktrina, «rat zvijezda» i slom komunističkog svijeta u osamdesetim godinama XX. stoljeća 4.6.9. Izazovi posthladnoratovske sigurnosti i njezine nove vizije i sadržaji 4.6.10. Nove zadaće i uloga međunarodnih organizacija nakon završetka hladnog rata 4.7. Organizacija za europsku sigurnost i suradnju 1994. godine 4.8. Srednjoeuropska inicijativa i drugi primjeri europske regionalne suradnje 4.9. Novi izazovi Ujedinjenih naroda vezani za očuvanje mira u svijetu 5. HRVATSKA I MEĐUNARODNE INSTITUCIJE 5.1. Hrvatski državnopravni povijesni kontinuitet i njezino sudjelovanje u europskim pravnim i političkim institucionalnim

139




kretanjima 5.2. Slom komunizma i urušavanje hladnoratovskih međunarodnih odnosa – Jugoslavenska kriza - pretpostavke za hrvatsku državnu nezavisnot 5.3. Stvaranje samostalne hrvatske države 1991. i njezino međunarodno priznanje 5.4. Ulazak Republike Hrvatske u međunarodne institucije i njezina međunarodna afirmacija 5.5. Prijam Republike Hrvatske u Ujedinjene Narode 5.6. Prijam Republike Hrvatske u Vijeće Europe 1996. godine 5.7. Republika Hrvatska i Europska unija 5.8. Republika Hrvatska i NATO 5.9. Republike Hrvatska i regionalni odnosi – Srednjoeuropska inicijativa, Pakt stabilnosti u jugoistočnoj Europi, 5.10. Jadransko-Jonska inicijativa i sl. 5.11. Uloga Republike Hrvatske u izgradnji suvremenog svjetskog poretka




vježbe laboratorij



6. Komentari


Aktivno praćenje nastave, priprema ispita uz obvezatne konzultacije s mentorom, izradba seminarskog rada i polaganje završnog ispita.


Pohađanje nastave 0,5 Aktivnost u nastavi 0,5

Seminarski rad 0,5

Eksperimentalni rad


Esej Istraživanje


0,5


Portfolio




BARTULOVIĆ, Ž., RANĐELOVIĆ, N., Osnovi ustavne istorije jugoslovenskih naroda, Niš, 2009. ČEPULO, D., Prava građana i moderne institucije – europska i hrvatska pravna tradicija, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2003. ZIEGLER, Karl Heinz, Völkerrechtsgeschichte, 2. Aufgabe, Verlag C.H. Beck, München, 2007. STANIČIĆ, Mladen, Dugo putovanje Hrvatske u Europsku uniju, Ljevak, Zagreb, 2005. DIE EUROPÄISCHE UNION UND OSTEUROPA, - Herrausforderungen und Chancen, Nada Bodiroga Vukobrat und Gerald G. Sander (Hrsg), Verlag Dr. Kovač, Hamburg, 2009. CALVOCORESSI, Peter, Svjetska politika nakon 1945. – Nakladni zavod Globus, Adamić, Zagreb, 2003. DICTIONARY OF CONTEMPORARY WORLD HISTORY, OXFORD Press University DI NOLFO, Ennio, Storia delle relazioni internazionali 1918. – 1999., Settima edizione, Edizione Laterza, 2004. MAMMARELLA, Giuseppe, CACACE, Paolo, Storia e politica dell'Unione Europea 1926. – 2003., Edizione Laterza MINTAS – HODAK, Ljerka (uredila) Uvod u Europsku uniju, Zagrebačka škola ekonomije i menagmenta, Zagreb, 2005. PAINTER, DAVID, Hladni rat – povijest međunarodnih odnosa, Srednja Europa, Zagreb, 2002.



140




VUKAS, B., ML., Osimski sporazumi i hrvatsko-talijanski odnosi – pravnopovijesni pogled, Zavod za kaznene znanosti Mošćenice, Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 2007. HOLCER, J., Komunizam u Europi, Srednja Europa, Zagreb, 2002., BILANDŽIĆ, D., Hrvatska moderna povijest, Golden Marketing, Zagreb, 1999., MARGETIĆ, L., BEUC, I., ČEPULO, D., Hrvatska pravna povijest u europskom kontekstu – studijsko gradivo, Priredio: D. Čepulo, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2006. Ibler, V, Diplomatska historija 1814. – 1871., sumarni pregled – izbor dokumenata, Školska knjiga, Zagreb, 1960. Vukmir, B, Preteče i osnivanje Organizacije Ujedinjenih naroda – Hrvatska i Ujedinjeni narodi (priredili Šimonović, Vukas, Vukmir), Organizator, Zagreb, 1996., str. 19 - 41 Kurtović, Š., Ustavnost i ustavni akti do kraja XVIII. stoljeća, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, god. 37., br. 5 – 6, str. 769 – 794; Beuc, I Osnovni oblici evropske srednjovjekovne države, Hrestomatija povijesti hrvatskog prava i države, sv. 1., (Bastaić, Beuc, Sirotković, Engelsfeld, Lonza), Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb, 1998., str. 9 - 41 Vukas, B, ml., Državnopravni aspekti konstituiranja hrvatske države (1989. – 1992.), - pregledni znanstveni članak,Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Vol 23., br. 2, str. 645 – 681 Vukas, B, ml., Zaštita prava čovjeka u rješenjima Berlinskog kongresa 1878. godine, Motrišta – Časopis Matice Hrvatske – Mostar, br. 14., 1999., str: 28. – 37.- rad izrađen u okviru projekta “Državna pripadnost broda”


Propisana obvezatna i dodatna literatura za predmete integriranog studija prava za kolegije „Povijest prava i države“,

„Ustavno pravo“, „Međunarodno pravo“, „Teorija prava i države“, „Upravna znanost“ i „Upravno pravo“ na Pravnom

fakultetu Sveučilišta u Rijeci.





141




OPIS PREDMETA

Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Zvonimir Slakoper, doc. dr. sc. Loris Belanić

Naziv predmeta Ugovorno bankarsko pravo



Godina I.



5


1. Ciljevi predmeta

Cilj je kolegija usvojiti i produbiti znanje o bankarskim poslovima, pravnom položaju stranaka u bankarskim poslovima,

općim uvjetima poslovanja banaka; shvatiti značaj bankarskih ugovora u razvoju djelatnosti banaka; upoznati studente o

razvoju novih vrsta ugovornih odnosa bankarskog prava i njihovog uređenja de lege lata i de lege ferenda; pravilno

razumijevanje uloge sudske prakse i njezinog utjecaja na ugovorno bankarsko pravo,





objasniti i analizirati mjesto ugovornog bankarskog prava u hrvatskom pravnom poretku;

objasniti i analizirati prava i obveza stranaka iz bankarskih ugovora i bankarskih poslova;

analizirati, pravilno tumačiti i kritički ocijeniti pojedine odredbe bankarskih ugovora i općih uvjeta poslovanja banaka;

objasniti razliku i pravno kvalificirati životne situacije sa stajališta ugovornog bankarskog prava;

kreirati i argumentirati rješenja de lege ferenda;


OPĆI DIO 1. Uvod 2. Izvori bankovnog ugovornog prava 2.1. Općenito o izvorima bankovnog ugovornog prava 2.2. Opći uvjeti ugovora prema novom ZOO 3. Predmet bankovnih poslova 3.1. Općenito o predmetu bankovnih poslova 3.2. Novčane tražbine i novac 3.3. Novčane tražbine iz vrijednosnih papira (vrijednosni papiri) 3.4. Kamate 4. Sredstva za osiguranje ispunjenja obveza 4.1. Mjenica 4.2. Zadužnica 4.3. Hipoteka i upis hipoteke u zemljišne knjige 4.4. Nekretnina kao sredstvo osiguranja prijenosom vlasništva 4.5. Zalog i fiducijarni prijenos poslovnog udjela u d.o.o. 4.6. Sale and lease back i fiducijarni prijenos, 5. Poslovi s međunarodnim obilježjem POSEBNI DIO 1. Novčani polog (depozit)

142




2. Zajam 3. Kredit 4. Sef 5.Ugovor o nalogu u bankovnim poslovima 6. Tekući račun i ček 7. Ugovor o obavljanju platnog prometa 8. Bankovna garancija 9. Dokumentarni akreditiv 10. Factoring i slični načini financiranja 11. Polaganje, skrbništvo i upravljanje portfeljem vrijednosnih papira 12. Opcijski ugovor i opcija 13. Terminski ugovor 14. REPO ugovor 15. Leasing




vježbe laboratorij



6. Komentari








Portfolio




Gorenc, Vilim (ur.): Komentar Zakona o obveznim odnosima, RRIF, Zagreb, 2005.

Slakoper, Zvonimir (ur.): Bankovni i financijski ugovori, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 2007.


Avancini, Peter – Iro, Gert M. – Koziol, Helmut: Oesterreichisches Bankvertragsrecht, Bd. I i II, 1987. Basler Kommentar zum Schweizerischen Privatrecht, Hnosell – Vogt – Wiegand (ur.): Obligationenrecht I; Honsell – Vogt – Watter (ur.) Obligationenrecht II, 3. izdanje Baumbach, Adolf – Duden, Konrad – Hopt, Klaus J.: Handelsgesetzbuch, 28. izdanje Berner Kommentar zum Schweizerischen Privatrecht, Bd. VI, 2. Abteilung, 1. Teilband, 1. Abschnit, 2. izdanje Chitty on Contracts, 27. izdanje Claussen, Carsten Peter: Bank- und Boersenrecht, 2. izdanje Ellinger, E.P./Lomnicka, E/Hooley, R., Modern banking law, 2. izdanje Oxford, 2002.



143




Gauch, Peter – Schluep, Walter R. – Schmid, Joerg – Rey, Heinz: Schweizerisches Obligationenrecht, Allgemeiner Teil I i II, 7. izdanje Gorenc, Vilim (ur.): Rječnik trgovačkog prava, 1997. Kačer, Hrvoje – Radolović, Aldo – Slakoper, Zvonimir: Zakon o obveznim odnosima s komentarom, 2006. Koziol, Helmut – Welser, Rudolf: Grundriss des buergerlichen Rechts, 10. izdanje Larenz, K.: Lehrbuch des Schuldrechts, I/II 1970/1972 Mann, F. A., The Legal Aspect of Money, 6. izdanje McKendrick, Ewan: Contract Law, 2003. Meichsner, Vjekoslav: Osnove monetarnog prava, 1981. Meyer-Cording, Ulrich – Drygala, Tim: Wertpapierrecht, 3. izdanje Rebmann, Kurt – Saecker, Franz Juergen – Rixecker, Roland (hrgs.): Muenchener Kommentar BGB, Schuldrecht Allgemeiner Teil, Bd 2a, 4. izdanje





144




OPIS PREDMETA

Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Zvonimir Slakoper, doc. dr. sc. Loris Belanić

Naziv predmeta Ugovorno obvezno pravo



Godina I.



5


1. Ciljevi predmeta

Cilj je predmeta proširiti znanje o ugovornom obveznom pravu, shvatiti značaj ugovornog obveznog prava u sustavu

privatnog prava, upoznati studente s razvojem novih vrsta ugovornih odnosa i njihovog uređenja de lege lata i de lege

ferenda, pravilno razumjeti ulogu sudske prakse i njezinog utjecaja na obvezno pravo i opći dio građanskog prava.





objasniti i analizirati mjesto ugovornog obveznog prava u hrvatskom pravnom poretku;

objasniti i analizirati prava i obveza stranaka iz pojedinih ugovora;

analizirati, pravilno tumačiti i kritički ocijeniti pojedine odredbe ugovora i ostalih pravnih poslova;

objasniti razliku i pravno kvalificirati životne situacije sa stajališta ugovornog obveznog prava;

kreirati i argumentirati tekst pojedinih ugovora.


1. UVOD U OBVEZNO PRAVO 1.1. Uvod 1.2. Pojam i temeljna obilježja obveznog prava 1.3. Temeljni pojmovi obveznog prava 1.4. Načela u obveznom pravu 2. NASTANAK, IZVORI I VRSTE OBVEZA OPĆENITO 2.1. Uvod 2.2. Potpune i nepotpune obveze 2.3. Obveze s više dužnika i/ili vjerovnika (množina dužnika i/ili vjerovnika) 2.4. Obveze s više činidaba (množina činidaba) 2.5. Novčane obveze i kamate 2.6. Primarne (namjeravane) i sekundarne (nenamjeravane) obveze 3. NASTANAK UGOVORA (PRAVNIH POSLOVA) 3.1. Uvod 3.2. Elementi ugovora (pravnog posla) 3.3. radnje koje predhode nastanku ugovora (predugovorne aktivnosti) 3.4. Trenutak u kojemu je ugovor sklopljen (perfekcija) 3.5. Mjesto u kojemu je ugovor sklopljen 4. NEVALJANOST UGOVORA (PRAVNIH POSLOVA) 4.1. Uvod 4.2. Ništetnost 4.3. Pobojnost

145




5. UČINCI UGOVORNIH OBVEZNOPRAVNIH ODNOSA 5.1. Uvod 5.2. Primarni (namjeravani) učinci obveznopravnih odnosa 5.3. Nastanak sekundarnih (nenamjeravanih) učinaka 5.4. Sekundarni (nenamjeravani) učinci svih obveznopravnih odnosa 5.5. Odgovornost za štetu zbog povrede ugovora 5.6. Sekundarni (nenamjeravani) učinci dvostranoobveznih ugovora 6. SREDSTVA ZA POJAČANJE UGOVORA 6.1. Općenito 6.2. Vrste sredstava i pojedina sredstva 7. PROMJENE U UGOVORNIM OBVEZNOPRAVNIM ODNOSIMA 7.1. Općenito 7.2. Promjene u svezi sa subjektima (stranama) 7.3. Promjene u svezi sa sadržajem 8. PRESTANAK UGOVORNIH OBVEZA 8.1. Uvod 8.2. Ispunjenje (opća pravila) 8.3. Ispunjenje polaganjem i prodajom dugovane stvari 8.4. Ispunjenje ustupanjem tražbine (cesijom, cessio) 8.5. Obnova (novacija) 8.6. Prijeboj (kompenzacija) 8.7. Otpust duga 8.8. Sjedinjenje (konfuzija) 8.9. Nemogućnost ispunjenja 8.10. Protek vremena, otkaz 8.11. Smrt 8.12. Raskid ugovora 9. VRIJEDNOSNI PAPIRI 10. JAVNO OBEĆANJE NAGRADE 11 POJEDINI UGOVORI 11.1. Klasifikacija ugovora 11.2. Ugovor o kupoprodaji 11.3. Posebne vrste ugovora o kuporodaji 11.4. Ugovor o zamjeni 11.5. Ugovor o darovanju 11.6. Ugovor o zakupu 11.7. Ugovor o najmu 11.8. Ugovor o zajmu 11.9. Ugovor o kreditu 11.10. Ugovor o posudbi 11.11. Ugovor o djelu 11.12. Ugovor o ostavi 11.13. Ugovor o nalogu 11.14. Ugovor o punovlašću




vježbe laboratorij



6. Komentari


146










Portfolio




Gorenc, Vilim (ur.), Komentar Zakona o obveznim odnosima, RRIF, Zagreb, 2005. Slakoper, Zvonimir – Gorenc, Vilim, – Bukovac Puvača, Maja, Obvezno pravo, opći dio, sklapanje promjene i prestanak ugovora, Novi informator, Zagreb, 2009. Vedriš, Martin – Klarić, Petar, Građansko pravo, 9. izdanje, Zagreb, 2006.


Basler Kommentar zum Schweizerischen Privatrecht, Hnosell – Vogt –Wiegand (ur.): Obligationenrecht I.; Honsell – Vogt – Watter (ur.) Obligationenrecht II., 3. izdanje Berner Kommentar zum Schweizerischen Privatrecht, Bd. VI., 2. Abteilung, Teilband, 1. Abschnit, 2. izdanje Bydlinski, P.: Bürgerliches Recht I., Algemeiner Teil, Wien-New York, 2002. Chitty on Contracts, 27. izdanje Deakin, S., - Johnston, A., - Markesinis, B.: Markesinis and Deakin's Tort Law, fifth edition, Claredon Press, Oxford, 2003. Gauch, Peter – Schluep, Walter R. – Schmid, Joerg – Rey, Heinz: Schweizerisches Obligationenrecht, Allgemeiner Teil I. i II., 7.izdanje Gavella, Nikola, Osobna prava, I., Zagreb, 2000. Kačer, Hrvoje, – Radolović, Aldo – Slakoper, Zvonimir: Zakon o obveznim odnosima s komentarom, 2006. Klarić, Petar, Odštetno pravo, Narodne novine, Zagreb, 2003. Koziol, Helmut – Welser, Rudolf: Grundriss des buergerlichen rechts, 7. izdanje McKendrick, Ewan: Contract Law, 2003. Rebmann, Kurt – Saecker, Franz Juergen – Rixecker, Roland (hrgs.): Muenchener Kommentar BGB, SchuldrechtAllgemeiner Teil, Bd 2a, 4. izdanje Palandt, Buergerliches Gesetzbuch, 62. izdanje Rummel, Peter (ur.) Kommentar zum Allgemeinen buergerlichen Gesetzbuch, 1. Bd., 2. izdanje Schwenzer, Ingeborg: Schweizerisches Obligationenrecht Allgemeiner Teil, 2003. Slakoper, Zvonimir i sur.: Sudska praksa 1980. – 2005. i bibliografija radova uz Zakon o obveznim odnosima, Zagreb, 2005. Schweizerisches Privatrecht (ur. Gutzwiller – Hinderling – Meier-Hayoz– Merz – Piotet –Secretan – Von Steiger – Vischer), VII. Bd Obligationenrecht Besondere Vertragsverhaeltnisse, 2. halbband, 1979. Treitel, G. H.: The Law of Contract, 9. izdanje Vizner, Boris – Bukljaš, Ivan, Komentar Zakona o obveznim (obligacijskim) odnosima, Zagreb, 1980. Vuković, Mihajlo: Opći dio građanskog prava, Knjiga I. i II., Zagreb, 1959.







147




OPIS PREDMETA

Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Zvonimir Slakoper, izv. prof. dr. sc. Maja Bukovac Puvača, izv. prof.

dr. sc. Gabrijela Mihelčić, doc. dr. sc. Loris Belanić

Naziv predmeta Ugovorno pravo osiguranja



Godina I.



5


1. Ciljevi predmeta

Cilj je predmeta usvojiti znanje o ugovoru o osiguranju, pravima i obvezama stranaka ugovora o osiguranju, uvjetima

osiguranja, shvatiti značaj ugovornog prava osiguranja u razvoju djelatnosti osiguranja, upoznati studente s pravom

osiguranja Europske unije i poredbenim pravom osiguranja, u cilju usporedbe s hrvatskim ugovornim pravom osiguranja i

potrebe njegovog usklađivanja s pravom osiguranja EU, upoznati studente o razvoju novih vrsta ugovornih osiguranja i

njihovog uređenja de lege ferenda.





objasniti i analizirati prava i obveza ugovornih stranaka iz ugovora o osiguranju;

analizirati, kritički ocijeniti i pravilno tumačiti pojedine odredbe uvjeta osiguranja;

objasniti razliku i pravno kvalificirati životne situacije sa stajališta ugovornog prava osiguranja;



1. Uvod 1.1. Uloga i značaj osiguranja 1.2. Pojam i definicija osiguranja i prava osiguranja 1.3. Povijesni razvoj osiguranja 1.4. Vrste osiguranja (razne podjele) 2. Izvori prava osiguranja 2.1. Izvori ugovornog prava osiguranja (ZOO, uvjeti osiguranja, običaji, sudska praksa, pravna znanost) 2.2. Izvori statusnog prava osiguranja 2.3. Izvori prava osiguranja u Europskoj uniji 2.4. Harmonizacija ugovornog prava osiguranja 3. Ugovor o osiguranju 3.1. Pojam 3.2. Karakteristike 3.3. Pravna narav 4. Elementi ugovora o osiguranju 4.1. Rizik u osiguranju 4.2. Osigurani slučaj 4.3. Svota osiguranja 4.4. Premija osiguranja 4.5. Predmet osiguranja

148




5. Stranke ugovora o osiguranju 5.1. Osiguratelj (osnivanje, nadzor, vrste osiguravajućih društava, strani osiguratelji, europsko tržište osiguranja) 5.2. ugovaratelj osiguranja 3.4. Ostale osobe vezane uz ugovor o osiguranju (osiguranik, korisnik, posrednici i zastupnici u osiguranju) 6. Sklapanje ugovora o osiguranju 6.1. Oblik ugovora o osiguranju 6.2. Plica osiguranja 6.3. List pokrića i ostali dokumenti o ugovoru o osiguranju 6.4. Ponuda 6.5. Prihvat ponude 6.6. Obvezatno sklapanje ugovora o osiguranju 7. Trajanje ugovora o osiguranju 7.1. Vrste ugovora o osiguranju s obzirom na vrijeme trajanja 7.2. Početak ugovora o osiguranju 7.3. Prestanak ugovora o osiguranju (posebno o raskidu ugovora o osiguranju) 8. Obveze stranaka iz ugovora o osiguranju 8.1. Obveze osiguratelja 8.1.1. Informiranje ugovaratelja 8.1.2. Predaja uvjeta 8.1.3. Isplata ugovorenog iznosa odnosno osiguranog iznosa 8.2. Obveze ugovaratelja osiguranja 8.2.1. Potpunost i točnost informiranja osiguratelja o riziku osiguranja 8.2.2. Obveza plaćanja premije 8.2.3. Obveze nakon nastanka osiguranog slučaja 9. Ugovor o osiguranju imovine 9.1. Načelo obeštećenja 9.2. Interes osiguranja 9.3. Ograničenje osiguranih rizika 9.4. Nadosiguranje 9.5. Višestruko osiguranje 9.6. Podosiguranje 9.7. Prijenos ugovora o osiguranju imovine 9.8. Subrogacija (prijelaz) osiguranikovih prava prema odgovornoj osobi na osiguratelja 10. Ugovor o osiguranju od odgovornosti 10.1. Posebnost glede nastanka osiguranog slučaja, odnos odgovornosti osiguranika i odgovornosti osiguratelja 10.2. Actio directa oštećenoga prema osiguratelju 10.3. Pojedine vrste osiguranja od odgovornosti 11. Osiguranje osoba 11.1. Zajedničke karakteristike 11.2. Vrste 11.3. Osigurana osoba 12. Ugovor o osiguranju života 12. 1. Pojam ugovora o osiguranju života 12.2. Vrste ugovora o osiguranju života 12.3. Oblik ugovora 12.4. Imenovanje korisnika 12.5. Opoziv imenovanja korisnika 12.6. Otkup police, predujam 12.7. Isključeni rizici 12.8. Matematička pričuva 13. Ugovor o osiguranju od posljedica nesretnog slučaja 13.1. Pojam nesretnog slučaja 13.2. Invalidnost 13.3. Vrste osiguranja od posljedica nesretnog slučaja

149




14. Zastara prava iz ugovora o osiguranju 14.1. Zastara prava iz osiguranja imovine i osiguranja od posljedica nesretnog slučaja 14.2. Početak tijeka zastare 14.3. Subjektivni rok zastare 14.4. Objektivni rok zastare 15. Zastara prava iz ugovora o osiguranju života




vježbe laboratorij



6. Komentari








Portfolio




Ćurković, Marijan, Obvezna osiguranja u prometu, Inženjerski biro, Zagreb, 2007. Ćurković, Marijan, Ugovor o osiguranju osoba: život – nezgoda – zdravstveno, Inženjerski biro, Zagreb, 2009. Jakaša, Branko, Pravo osiguranja, 2. izd., PFZ, Zagreb, 1984 . Pavić, Drago, Ugovorno pravo osiguranja, komentar zakonskih odredaba, Tectus, Zagreb, 2009.


Basedow, Jürgen, The Case for a European Insurance Contract Code, u: Hartkamp,A. S., Hodius, E., Towards a European Civil Code, Third Fully Revised and Expanded Edition, Kluwer Law International, str. 553-570 Basedow, Jürgen, Birds, John, Clarke, Malcom, Cousy, Herman, Heiss, Helmut, Loacker, D. Leander, Principles of European Insurance Contract Law (PEICL), Sellier, European law publishers, München, 2009. Birds, John, Modern insurance law, 8th ed., Sweet & Maxwell, London, 2010. Ćurković, Marijan, Miletić, Vadimir, Pravo osiguranja Europske ekonomske zajednice, Croatia osiguranje, Zagreb, 1993. Ćurković, Marijan, Nova dimenzija europskog osiguranja, Osiguranje, vol. 40 br. 2-3. (2000.), str. 25-30. Ćurković, Marijan, Lui, Ante, Novi sustav zelene karte osiguranja: Kretski sporazum, Inženjerski biro, Zagreb, 2003. Ćurković, Marijan, Obveze stranaka prema iz ugovora o osiguranju, u: Ugovor o osiguranju prema novom ZOO, Inženjerski biro, Zagreb, 2005., str. 29-44 Ćurković, Marijan, Druga EU smjernica o posredovanju u osiguranju i Zakon o osiguranju, Pravo i porezi, vol. 15. br. 7 (2006.), str. 27-33. Ćurković, Marijan, Novi njemački zakon o ugovoru o osiguranju (Versicherungsvertragsgesetz 2008.), Hrvatska pravna revija, vol. 8 br. 7-8. (2008), str. 46- 51. Ćurković, Marijan, Standardni uvjeti za obveza osiguranja u prometu, Hrvatski ured za osiguranje, Zagreb, 2008. Ćurković, Marijan, Ugovor o investicijskom osiguranju života, Pravo i porezi, vol. 18, br. 11, (2009), str. 3-11.



150




Ćurković, Marijan, Novi srpski Zakon o obveznom osiguranju u saobraćaju, Hrvatska pravna revija, vol. 10, br. 2. (2010), str. 9-13. Heiss, Helmut, The Common Frame of Reference (CFR) of European Insurance Contract Law, ERA 2008. http://www.springerlink.com/content/k44643107636530p/ str. 95-109. Ivanjko, Šime, Osiguranje u Sloveniji, Osiguranje, vol. 35, br. 6 (2004.), str. 17-22. Lowry, John, Rawlings, Philip, Insurance Law, Doctrines and Principles, second ed., Hart Publishing, Oxford – Portland Oregon, 2005. Niederleithinger, Ernst, Das neue VVG, Nomos Verlagsgesellschaft, Baden-Baden, 2007. Passa, Barbara, Benacchio, Gian Antonio, The Harmonisation of Civil Law and Commercial Law in Europe, Ceu Press, Budapest, 2006. Radolović, Aldo, Ugovor o osiguranju u svjetlu općeg djela građanskog prava, , u: Ugovor o osiguranju prema novom ZOO, Inženjerski biro, Zagreb, 2005., str. 3-21. Seatzu, Francesco, Insurance in Private International Law, A European Perspective, Hart Publishing, Oxford – Portland Oregon, 2003. Sokal, Vojislav, Osiguranje u korist trećeg, Savremena administracija, Beograd, 1976. Šulejić, Predrag, Osiguranje od građanske odgovornosti, Institut za uporedno pravo, Beograd, 1967. Šulejić, Predrag, Pravo osiguranja, Dosje, Beograd, 2005. Terbille, Michael, Versicherungsrecht, 2. überarbeitete und erweiterte Aufl., Verlag C. H. Beck, München, 2008. Wagner, Gerhard (ed.), Tort Law and Liability Insurance, Springer Veralg, Wien/NewYork, 2005.





151




OPIS PREDMETA


Naziv predmeta Upravljanje javnim dobrom



Godina I.



5


1. Ciljevi predmeta

Temeljni cilj predmeta je analizirati institut javnoga dobra kritičkom ocjenom normativnih rješenja njegova pravnoga režima, posebno s gledišta upravljanja tim dobrom u hrvatskom i poredbenom pravu. U tu svrhu analizira se imperativ zaštite javnoga interesa kao zajedničko obilježje pravnoga režima dobara čija je namjena određena kao javna. Također se identificiraju specifičnosti vlasničkopravnog režima javnoga dobra, posebno po pitanju subjekata koji su sposobni biti nositeljima prava vlasništva i po pitanju subjektivnih prava koja takvi subjekti imaju spram javnog dobra. Raščlanjuju se posebnosti opće i posebne uporabe javnoga dobra, s naglaskom na njihov pravni naslov i pravnu kvalifikaciju. Kritički se razmatraju modeli upravljanja javnim dobrom te se ocjenjuje njihova svrhovitost s gledišta ostvarenja načela učinkovitosti i zaštite javnoga interesa. Konačno, analizira se prihvatljivost i primjenjivost različitih organizacijskih oblika kao potencijalnih nositelja upravljačkih funkcija.




Nakon položenog predmeta, doktorandi bi trebali moći: • identificirati, protumačiti i ocijeniti normativna rješenja pravnoga režima javnoga dobra; • analizirati i rastumačiti specifičnosti javnopravne sastavnice vlasničkog režima javnoga dobra; • kritički ocijeniti primjenjivost i učinkovitost pravnih mehanizama zaštite javnoga interesa; • prosuditi prikladnost različitih pravnih naslova posebne uporabe; • argumentirati primjenjivost pojedinog upravljačkog modela imajući u vidu specifičnosti pravnog režima različitih javnih dobara; • kritički se osvrnuti na učinkovitost postojećih upravljačkih modela; • procijeniti primjenu pojedinih organizacijskih oblika kao nositelja djelatnosti upravljanja; osmisliti javnopravne mehanizme zaštite javnoga interesa s ciljem unaprjeđenja upravljačke djelatnosti.


1. PRAVNO UREĐENJE JAVNOGA DOBRA: Pravni izvori prava javnih dobara; Temeljni instituti prava javnih dobara; Dobra od javnog interesa u hrvatskom i poredbenom pravu; Model javnog vlasništva; Model modificiranog privatnog vlasništva.

2. KORIŠTENJE JAVNOGA DOBRA: Javna namjena i opća uporaba; Pravna kvalifikacija opće uporabe; Posebna uporaba; Pravni naslov posebne uporabe; Zaštita javnog interesa.

3. UPRAVLJANJE JAVNIM DOBROM: Upravljanje javnim dobrom kao djelatnost od javnog interesa; Model neposredne uprave; Model posredne uprave; Ustanove; Trgovačka društva




vježbe laboratorij


152





6. Komentari


Temeljne obveze studenta su: aktivno sudjelovanje na nastavi i polaganje ispita.







Portfolio




1. Auby, Jean-Bernard; Auby, Jean-Marie; Bon, Pierre; Terneyre, Philippe, Droit administratif des biens, Dalloz, Paris, 2016. (odabrana poglavlja).

2. Gavella, Nikola … [et al.], Stvarno pravo – posebna pravna uređenja, Narodne novine, Zagreb, 2011. (odabrana poglavlja).

3. Popovski, Aleksandra, Upravnopravni aspekti upravljanja i korištenja javnoga dobra u općoj uporabi, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2016. (odabrana poglavlja).

4. Borković, Ivo, Upravno pravo, Narodne novine, Zagreb, 2002. (odabrana poglavlja).


1. Aviani, Damir, Zasebno korištenje opće-uporabljivih dobra u Hrvatskoj: dometi i ograničenja, Zbornik radova Pravnog fakulteta Sveučilišta u Splitu, vol. 46, br. 1(2009), str. 123 do 150.

2. Josipović, Tatjana, Stvari u vlasništvu države i drugih osoba javnog prava (javno vlasništvo), Zbornik radova Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, vol. 22, br. 1(2001), str. 95 do 153.

3. Popovski, Aleksandra, Zaštita javnoga interesa u raspolaganju javnim dobrom u općoj uporabi, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Vol. 38, br. 1(2017), str. 275 do 299.

4. Gillet-Lorenzi, Emmanuelle, Traoré, Seydou, Droit administratif des biens, Centre National de la Fonction Publique Territoriale, Paris, 2007.

5. Papier, Hans Jürgen, Recht der Öffentlichen Sachen, Walter de Gruyter, Berlin, 1977.




Kvaliteta stjecanja izlaznih znanja, vještina i kompetencija prati se kontinuirano kroz ustrojeni sustav osiguravanja i unaprjeđenja kvalitete Pravnog fakulteta u Rijeci, i posebice Pravnog fakulteta u Rijeci.



153




OPIS PREDMETA


Naziv predmeta Upravno postupovno pravo



Godina I.



5


1. Ciljevi predmeta

Temeljni cilj predmeta je analiza pravne regulacije općeg upravnog postupka, posebnih upravnih postupaka te postupka sudskog nadzora rada uprave u Hrvatskom i usporednom pravu. U tu svrhu razmatraju se načela upravnoga postupka te način njihova nastanka odnosno izvori stvaranja. Utvrđuju se univerzalna načela upravnoga postupanja i sudskoga nadzora uprave te se kritički ocjenjuje mjera u kojoj su ona implementirana u pravnim propisima, upravnoj i sudskoj praksi.




Nakon položenog predmeta, doktorandi bi trebali moći: • raščlaniti načela upravnog postupka i upravnog spora; • protumačiti pravila upravnoga postupka i upravnoga spora; • analizirati zakonitost upravne i upravnosudske odluke; • kritički ocijeniti osnovanost obrazloženja upravne i upravnosudske odluke; • argumentirati pravni propis, upravnu i upravnosudsku odluku; • kreirati pravni propis.


1. Pravni izvori upravnoprostupovnoga prava: zakonodavstvo, sudska praksa, opća pravna načela, propisi međunarodnog i europskog prava;

2. Upravni postupak: Temeljni instituti upravnog postupka; Prvostupanjski upravni postupak: utvrđivanje nadležnosti, određivanje stranke u postupku, utvrđivanje činjeničnoga stanja, meritorno rješavanje i izrada rješenja; Žalba; Drugostupanjski upravni postupak; Izvanredni pravni lijekovi, Izvršenje rješenja.

3. Ostale radnje uprave: Sklapanje upravnog ugovora; Evidentiranje i izdavanje uvjerenja; Upravna postupanja. 4. Upravni spor: Prvostupanjski upravni spor: utvrđivanje nadležnosti, određivanje stranke u sporu, pokretanje spora,

utvrđivanje činjenica, donošenje presude; Drugostupanjski upravni spor; Izvanredni pravni lijekovi; Izvršenje sudskih odluka.

5. Ocjena zakonitosti općih akata: Ocjena zakonitosti podzakonskog općeg akta jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe koja ima javnu ovlast i pravne osobe koja obavlja javnu službu.




vježbe laboratorij



6. Komentari

154












Portfolio




1. The principle of Effective Legal protection in Administrative Law (ed. Szente Zoltan, Lachmayer, konrad), Routledge, London, 2017.

2. Schwartze, Jürgen, European Administrative Law, Sweet and Maxwell, London, 2006. 3. Đerđa, Dario, Opći upravni postupak u Republici Hrvatskoj, Inženjerski biro, Zagreb, 2010. 4. Đerđa, Dario, Šikić, Marko, Komentar Zakona o upravnim sporovima, Zagreb, 2012. 5. Visoki upravni sud, Zbornik odluka 1977-2017., Narodne novine, Zagreb, 2017.


1. Administrative Law of the European Union, its Member States and United States: a comparative analysis (ed. Seerden Rene), Intersentia, Cambridge, 2012.

2. Codification of Administrative Procedure (ed. Auby, Jean-Bernard), Bruylant, Bruxlles, 2014. 3. Turčić, Zlatan, Komentar Zakona o općem upravnom postupku, Organizator, Zagreb, 2010.. 4. Rajko, Alen, Zakon o upravnim sporovima (objašnjenja, komentarske bilješke, kazalo, ogledni primjeri tužbi, presuda i

rješenja), TEB poslovno savjetovanje, Zagreb, 2010. 5. Staničić, Frane, Britvić Vetma, Bosiljka, Horvat, Božidar, Komentar Zakona o upravnim sporovima, Narodne novine,

Zagreb, 2017.







155




OPIS PREDMETA

Nositelj predmeta Izv. prof. dr. sc. Sandra Laleta

Naziv predmeta Usporedno radno pravo



Godina I.



5


1. Ciljevi predmeta

Cilj je kolegija stjecanje općega i produbljenog znanja o međunarodnim, regionalnim i europskim izvorima radnog prava i temeljnim institutima radnoga prava izabranih europskih država s osvrtom na subjekte radnog odnosa, ugovor o radu i njegov prestanak, zaštitu radnika i sudjelovanje u odlučivanju, odgovornost za štetu, slobodu udruživanja, socijalni dijalog i sl. Posebice je cilj kolegija razvijanje kritičkog stajališta studenata o različitim radnopravnim problemima s kojima se suočavaju europske države, rješenjima i zajedničkim radnopravnim institutima primjenom metode usporedbe.





usporediti, analizirati i protumačiti sustave radnoga prava pojedinih europskih država;

analizirati i kritički ocijeniti odredbe i sudsku praksu, s usporednopravnog stajališta, koji se odnose na temeljne pojmove i institute individualnog i kolektivnog radnog prava, kao što su, posebice, ugovor o radu i drugi „ugovori o zaposlenju“, subjekti radnoga odnosa, odgovornost za štetu, pojedina prava i obveze iz ugovora o radu (odnosno drugih ugovora o zaposlenju), prestanak ugovora o radu, sudjelovanje radnika u odlučivanju i drugi;

usporediti, protumačiti i kritički ocijeniti načine na koji države odgovaraju na postojeće probleme u području radnoga prava;

kreirati pravni propis de lege ferenda;

argumentirati predložena rješenja.


I. Uvod u usporedno radno pravo. 1. Izvori nacionalnog radnog prava izabranih europskih država. 2. Izvori regionalnog i međunarodnog radnog prava. 3. Važnost usporednog proučavanja radnog prava. 4. Identifikacija relevantnih izvora informacija u području radnog prava. 5. Standardni radni odnos, atipični i novi oblici rada. 6. Usporedno radno pravo u eri globalizacije – aktualni izazovi. II. Temeljni instituti radnoga prava. 1. Subjekti u radnom odnosu i „odnosima zaposlenja“ (Posloprimci i drugi „radnici“; Poslodavci; Atipični, fleksibilni i prekarni rad); 2. Ugovor o radu. 3. Zaštita autonomije, privatnosti i dostojanstva radnika u tehnološkoj eri. 4. Prestanak ugovora o radu. 6. Odgovornost za štetu. 7. Sloboda udruživanja i socijalni dijalog, 8. Sudjelovanje radnika u odlučivanju i demokracija na radnom mjestu, 9. Zaštita sigurnosti i zdravlja na radnom mjestu. III. Regionalno radno pravo i nacionalna zakonodavstva. 1. Radno pravo EU, Europski socijalni model i Europska politika zapošljavanja. 2. Izazovi tranzicije iz centralistički planirane u tržišnu ekonomiju – zemlje Srednje i Istočne Europe.




vježbe laboratorij

156






6. Komentari


Student/studentica je obvezan aktivno sudjelovati u nastavi, rješavati samostalne zadatke i prezentirati svoja istraživanja izlaganjem referata (eseja), raspravljati o dijelovima gradiva sukladno mogućnostima organiziranja nastave i zahtjevima predmetnog nastavnika. Nakon odslušanog kolegija student/ica polaže ispit (koji se sastoji od pismenog i usmenog dijela).


Pohađanje nastave 0,5 Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad


Esej 1,5 Istraživanje



Portfolio




1. Materijali s predavanja. 2. Comparative Labour Law (ur. M.W. Finkin, G. Mundlak), Cheltenham, Northampton, Edward Elgar, 2015. 3. Ravnić, A., Osnove radnog prava – domaćeg, usporednog, međunarodnog, Udžbenici Pravnog fakulteta u

Zagrebu, Zagreb, Pravni fakultet u Zagrebu, 2004. (odabrana poglavlja). 4. Restatement of Labour Law in Europe, Vol I: The Concept of Employee (ed. B. Waas, G. H. van Voss), Hart

Publishing, 2017. (odabrana poglavlja) 5. Comparative Labour Law and Industrial Relations in Industrialized Market Economies, Wolters Kluwer, 2014.

(odabrana poglavlja) 6. Laleta, S., Bodiroga-Vukobrat, N., Fleksigurnost i (de)regulacija tržišta rada, Zbornik Pravnog fakulteta

Sveučilišta u Rijeci, vol. 37, br. 1, 2016., str. 33-69.


Bronstein, Arturo, International and Comparative Labour Law (Current Challenges), Geneva, Palgrave Macmillan, ILO, 2009. Collective Dismissal in the European Union (A Comparative Analysis), Wolters Kluwer, 2017. (odabrana poglavlja) Davies, A.C.L., EU Labour Law, Edward Elgar, 2014. (odabrana poglavlja: dio 2., pogl. 6, 8). Bilić, Andrijana, Laleta, Sandra, Barešić, Antea, The challenges of part-time work in the context of flexicurity, u: New Developments in EU Labour, Equality and Human Rights Law (ur. M. Vinković), Osijek, 2015., str. 63-96. Kahn-Freund, Otto, On Uses and Misuses of Comparative Law, Modern Law Review, vol. 37, br. 1, 1974., str. 1-27. Servais, Jean-Michel, International Labour Law, Kluwer, 2005. Blanpain, Roger, European Labour Law, The Hague, Kluwer, 2008. Sciarra, Silvana. European Developments: EU Commission Green Paper - Modernising labour law to meet the challenges of the 21st century, Industrial Law Journal, 36 (2007), 3, str. 375-382. New Developments in EU Labour, Equality and Human Rights Law (ur. M. Vinković), Osijek, 2015. (odabrana poglavlja). Bodiroga-Vukobrat, Nada, Laleta, Sandra, Posebnosti kolektivnog pregovaranja u europskome i hrvatskome pravu, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, vol. 28, br. 1, 2007., str. 317-362. Laleta, Sandra, La risoluzione del rapporto di lavoro nella Repubblica di Croazia in prospettiva europea e comparata, u: Italia-Croazia Ordinamenti a confronto (ur. Cosio, R. et al.), Torino, G. Giappichelli Editore, 2015., str. 129-152.



157




Laleta, S., Bodiroga-Vukobrat, N., Fleksigurnost i (de)regulacija tržišta rada, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, vol. 37, br. 1, 2016., str. 33-69. Laleta, S., Križanović, A., Rad putem agencija za privremeno zapošljavanje u hrvatskom, europskom i usporednom pravu, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, vol. 36, br. 1, 2015., str. 305-339.



Comparative Labour Law (ur. M.W. Finkin, G. Mundlak), Cheltenham, Northampton, Edward Elgar, 2015.

1 0

Ravnić, A., Osnove radnog prava – domaćeg, usporednog, međunarodnog, Udžbenici Pravnog fakulteta u Zagrebu, Zagreb, Pravni fakultet u Zagrebu, 2004. (odabrana poglavlja).

1 0

Laleta, S., Bodiroga-Vukobrat, N., Fleksigurnost i (de)regulacija tržišta rada, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, vol. 37, br. 1, 2016., str. 33-69.

10 0

Restatement of Labour Law in Europe, Vol I: The Concept of Employee (ed. B. Waas, G. H. van Voss), Hart Publishing, 2017. (odabrana poglavlja)

1 0

Comparative Labour Law and Industrial Relations in Industrialized Market Economies, Wolters Kluwer, 2014. (odabrana poglavlja)

1 0



158




OPIS PREDMETA

Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Emilia Mišćenić, doc. dr. sc. Martina Bajčić

Naziv predmeta Višejezičnost u pravu EU-a



Godina I.



5


1. Ciljevi predmeta

Glavni je cilj predmeta upoznati studente s bitnom ulogom višejezičnosti u pravu EU-a. Unija se danas temelji na 24 službena jezika, od kojih je svaki priznat kao jednako valjan. Sukladno Ugovorima, svaki građanin Unije raspolaže pravom upotrebe bilo kojeg službenog jezika u komunikaciji s institucijama EU-a, dok se svi izvori prava EU-a objavljuju na svim službenim jezicima (izuzev irskog) u Službenom listu Europske unije (SL EU). Ustaljena praksa Suda EU-a polazi od načela jednakosti jezika i jednake vjerodostojnosti svih akata objavljenih u SL EU. No, brojni propusti u prevođenju direktiva i uredaba EU-a te presuda? Suda EU-a obaraju tu predmnijevu i narušavaju sigurnost u pravnim odnosima. Iscrpnom interdisciplinarnom raščlambom lingvističkih i pravnih aspekata višejezičnosti, osvijestit će se njezin značajan utjecaj na stvaranje i učinkovitost prava EU-a.


Nema posebnih uvjeti za upis predmeta.



objasniti ulogu višejezičnosti u pravu EU-a;

protumačiti pravne osnove iz Ugovora koje čine temelj višejezičnosti;

objasniti osnovne pojmove, definicije i načela u području višejezičnosti (npr. načelo jednakosti jezika, načelo jednake autentičnosti);

kritički obrazložiti zaključke ustaljene prakse Suda EU-a u području višejezičnosti;

kritički se osvrnuti na utjecaj višejezičnosti na pravnu sigurnost pojedinaca.


1. Pojam i definicija višejezičnosti u pravu EU-a 2. Razlikovanje kategorija jezika u EU

2.1. Službeni 2.2. Radni 2.3. Vjerodostojni jezici

3. Pravne osnove i izvori višejezičnosti u pravu EU-a 3.1. Ugovori 3.2. Povelja EU-a o temeljnim pravima 3.3. Sekundarno pravo

3.3.1. Uredba Vijeća br. 1 iz 1958 3.3.2. Uredba Vijeća br. 517/2013 (pristupanje RH EU) 3.3.3. Uredba Vijeća br. 920/2005 3.3.4. Zaključci Vijeća SL 2005/C 148/01

3.4. Pravila postupka institucija EU-a 4. Tumačenje višejezičnosti u ustaljenoj praksi Suda EU-a (od Stauder v Ulm, preko CILFIT-a do Confédération

paysanne slučaja) (kongitivnolingvističko i pravno tumačenje značenja)

159




5. Utjecaj i uloga višejezičnosti u kreiranju prava EU-a (lingvistički i pravni aspekti) 5.1. Uloga višejezičnosti u izradi nacrta i usvajanju izvora sekundarnog prava EU-a (praktični primjeri, poteškoće

i sudska praksa) 5.2. Uloga višejezičnosti u izradi prijevoda prakse Suda EU-a (praktični primjeri, poteškoće i sudska praksa)

6. Odnos višejezičnosti u pravu EU-a s domaćim pravom i provedbom 6.1. Dužnosti tumačenja domaćih sudaca i drugih primjenjivača prava sukladno višejezičnim izvorima prava EU-

a (od Van der Vecht, preko Stauder do Borgmann slučaja) 6.2. Utjecaj višejezičnosti u pravu EU-a na pravnu sigurnost pojedinaca

7. Najnoviji trendovi u razvoju višejezičnosti u pravu EU-a (uloga engleskoga kao lingua france)




vježbe laboratorij



6. Komentari


Student/studentica obvezan je biti nazočan na nastavi te aktivno sudjelovati na nastavi i odgovarati na postavljena pitanja. Znanje studenata kontinuirano se provjerava usmenim ispitivanjem tijekom nastave.


Pohađanje nastave 2 Aktivnost u nastavi 0,5


Pismeni ispit 2 Usmeni ispit Esej Istraživanje 0,5



Portfolio




Bajčić, M., The Role of EU Legal English in Framing EU Legal Culture, International Journal of Language and Law, forthcoming (2018). Bajčić, M. New Insights into the Semantics of Legal Concepts and the Legal Dictionary, John Benjamins, Amsterdam/Philadelphia, 2017, (Chapter 5: Multilingualism and EU legal concepts), pp. 91-107. Doczekalska Agnieszka, Legal Multilingualism As A Right To Remain Unilingual – Fiction Or Reality? Comparative Legilinguistics 20/2014 Łachacz O, Mańko R (2013) Multilingualism at the Court of Justice of the European Union: Theoretical and Practical Aspects. Studies in Logic, Grammar and Rhetoric 34(47):75-92 Mišćenić, E., Legal Translation vs. Legal Certainty in EU Law, in: Mišćenić, E., Raccah A., (eds), Legal Risks in EU Law: Interdisciplinary Studies on Legal Risk Management and Better Regulation in Europe, Springer, 2016 Paunio E (2013) Legal Certainty in Multilingual EU Law: Language, Discourse and Reasoning at the European Court of Justice. Ashgate, Aldershot Rafał Mańko, Legal aspects of EU multilingualism, European Parliamentary Research Service, 2017 Strandvik I (2013) EU Translation — Legal Translation in Multilingual Lawmaking. FIT Forum. Available at: http://www.eulita.eu/ Šarčević, S., Legal Translation and Legal Certainty / Uncertainty: From the DCFR to the CESL Proposal, in: Pasa, B., Morra, L. (ed.), Translating the DCFR and Drafting the CESL, A Pragmatic Perspective, selp, Monaco, 2014, pp. 47–70.



160




Šarčević S (2013) Multilingual Lawmaking and Legal (Un)Certainty in the European Union. International Journal of Law, Language & Discourse 3(1):1-29 Šarčević, S., Coping with the challenges of legal translation in legal harmonization, u: Baaij C.J.W. (ur.), The Role of Legal Translation in Legal Harmonization, 2012., Alphen aan den Rijn : Kluwer Law International, str. 83. et seq


Bajčić, M., Framing Legal Interpretation in Terminology Studies, u Jemielniak, J. and Kjær, A. L. / Language and Legal Interpretation in International Law. Oxford University Press, 2018, (forthcoming) (Oxford Studies in Language and Law). Bajčić, M., Towards a Terminological Approach to Translating European Contract Law in: Pasa, B., Morra, L. (ed.), Translating the DCFR and Drafting the CESL, A Pragmatic Perspective, selp, Monaco, 2014, pp. 125–146 Brenncke, M., A Hybrid Methodology for the EU Principle of Consistent Interpretation, Statute Law Review (2017, forthcoming). Heutger, V., Law and Language in the European Union, Global Jurist Topics, Vol. 3, Issue 1, 2003 Leczykiewicz D., Effectiveness of EU Law Before National Courts: Direct Effect, Effective Judicial Protection, And State Liability, in: Arnull, A., Chalmers D. (eds), Oxford Handbook of European Union Law, Oxford University Press, 2015, pp. 212–248. Šarčević, S., Čikara, E., European vs. National Terminology in Croatian Legislation Transposing EU Directives in Šarčević, S. (ed.), Legal Language in Action: Translation, Terminology, Drafting and Procedural Issues, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 2009.





161




OPIS PREDMETA


Naziv predmeta Zaštita prava putnika u transportnom pravu



Godina I.



5


1. Ciljevi predmeta

Cilj je predmeta analizom međunarodnih, europskih i nacionalnih pravnih izvora nadograditi znanja o pravima putnika na zaštitu tjelesnog integriteta i prava na naknadu štete zbog gubitka ili oštećenja putničke prtljage u svim granama prijevoza (pomorskom prijevozu, prijevozu unutarnjim plovnim putevima, cestovnom, željezničkom i zračnom prijevozu). Cilj je predmeta analizirati i dodatna prava koja se putnicima, kao potrošačima, jamče na razini EU. Posebna se pažnja posvećuje analizi tumačenja pojedinih odredbi u sudskoj praksi. Konačno, cilj je potaknuti studente da na temelju istraživanja pravnih izvora i sudske prakse raspravljaju o mogućnosti (poželjnosti) utjecaja pojedinog pravnog izvora ili judikature na izmjene onih nacionalnih, europskih i međunarodnopravnih rješenja koja putnicima ne jamče dostatnu zaštitu.





protumačiti odgovarajuće odredbe nacionalnih, europskih i međunarodnih izvora te objasniti odnose između pojedinih pravnih izvora;

kritički analizirati odredbe de lege lata;

usporediti rješenja propisana na nacionalnoj, europskoj i međunarodnoj razini te prepoznati prednosti i nedostatke postojećih rješenja;

raspravljati o aktualnostima pravne regulative i primjene iste u sudskoj praksi;

osmisliti i argumentirati rješenja de lege ferenda;

provesti znanstveno istraživanje o pojedinom pravnom problemu iz sadržaja predmeta.


Uvodno o ugovoru o prijevozu putnika i prtljage u pojedinim granama prava. Usporedba pojedinih prava po pojedinim granama prijevoza i razinama normiranosti: pravo na odštetu i pomoć u slučaju nesreće (pravo na zaštitu tjelesnog integriteta i pravo na naknadu štete zbog gubitka ili oštećenja prtljage); prava putnika na naknadu u slučaju zakašnjenja; prava putnika u slučaju kašnjenja, prekida ili otkazivanja putovanja; pravo putnika na informacije; prava putnika s invaliditetom i putnika smanjene pokretljivosti; pravo na zaštitu i podnošenje pritužbi.




vježbe laboratorij



6. Komentari


162




Aktivno sudjelovanje na nastavi rješavanjem samostalnih zadataka. Pripremati se za nastavu čitanjem zadane literature. Provođenje istraživanja i pisanje eseja na zadanu temu. Polaganje pismenog i usmenog ispita.






Portfolio




Knjige: 1. Primorac, Željka, Barun, Mara, Zaštita prava putnika u kopnenom prijevozu, Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, 2016. 2. Pospišil-Miler, Marija, Novi sustav odgovornosti za smrt i tjelesne ozljede putnika u pomorskom prijevozu, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 2014. Pravni izvori:

1. Pomorski zakonik, Narodne novine br.181/2004, 76/07, 146/08., 61/2011, 56/2013., 26/2015. (čl. 598-633, 743-747.d)

2. Zakon o obveznim odnosima, Narodne novine, br. 35/05, 41/08, 125/11 (čl.661-698.)

3. Zakon o obveznim i stvarnopravnim odnosima u zračnom prometu, Narodne novine, 132/98, 63/08, 134/09, 94/2013.

4. Zakon o ugovorima o prijevozu u željezničkom prometu, Narodne novine, 87/96.

5. Zakon o željeznici, Narodne novine, 94/2013., 148/2013.

6. Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 181/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o pravima putnika u autobusnom prijevozu i izmjeni Uredbe (EZ) br. 2006/2004, Narodne novine 127/2013.

7. Konvencija za izjednačavanje nekih pravila u međunarodnom zračnom prijevozu (Montrealska konvencija), Narodne novine – Međunarodni ugovori br. 9/2007 i 1/2008.

8. COTIF 1999 Međunarodna konvencija o međunarodnom željezničkom prometu, Narodne novine- Međunarodni ugovori br.12/00. i 4/2006.

9. CMR 1956 - Konvencija o ugovoru o međunarodnom prijevozu robe cestom, Službeni list FNRJ – Međunarodni ugovori br. 11/58.

10. CVR 1973 Konvencija o ugovoru o međunarodnom cestovnom prijevozu putnika i prtljage, Službeni list SFRJ – Međunarodni ugovori br. 8/77.

11. Uredba (EZ) 2027/97 o odgovornosti zračnih prijevoznika u slučaju nesreće, koja je izmijenjena Uredbom 889/2002/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 140 od 30. 5. 2002.),

12. Uredba (EZ) 261/2004 o utvrđivanju zajedničkih pravila u vezi s nadoknadom i pomoći putnicima u slučaju uskraćivanja ukrcaja i otkazivanja ili dugih kašnjenja letova (SL L 46, 17. 2. 2004.),

13. Uredba (EZ) 1107/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o pravima osoba s invaliditetom i osoba sa smanjenom pokretljivošću (SL L 204, 26. 7. 2006)

14. Uredba (EZ) br. 1371/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o pravima i obvezama putnika u željezničkom prometu (SL L 315/14 od 3.12.2007)

15. Uredba (EU) br. 181/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o pravima putnika u autobusnom prijevozu i izmjeni Uredbe (EZ) br. 2006/2004 (SL L 55/1 od 28. veljače 2011.)



163




16. Uredba (EZ) br. 392/2009 o odgovornosti pomorskog prijevoznika za putnike u slučaju pomorske nezgode (SL L 131/24 od 28.5.2009.)

17. Uredba (EU) br. 1177/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o pravima putnika kada putuju morem ili unutarnjim plovnim putovima i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 2006/2004 (SL L 334, 17.12.2010.)


1. Dragan Bolanča, Prometno pravo Republike Hrvatske, Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu, 2016.

2. Radionov, Ćapeta, Marin, Bulum, Kumpan, Popović, Savić, Europsko prometno pravo, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2011.

3. Marin, J. Osiguranje u funkciji zaštite prava putnika i poslovanja putničkih prijevoznika, Zbornik radova: Dani hrvatskog osiguranja 2014, str. 43-55.

4. Klasić, D., Developing Liability Issues in International Air Transportation, u: Zbornik radova 2. Međunarodne konferencije transportnog prava i prava osiguranja, INTRANSLAW Zagreb 2017., Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2017., str. 469-584.

5. Ćorić, D., Tuhtan Grgić, I., The Rights of Persons with Disabilities and Reduced Mobility in the European and Croatian Transport Law, u: Zbornik radova 2. Međunarodne konferencije transportnog prava i prava osiguranja, INTRANSLAW Zagreb 2017., Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2017., str. 485-503.

6. Bevanda, M., Konev, B., Oslobođenje od odgovornosti zračnog prijevoznika za štetu – izvanredne okolnosti, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, v. 35, br. 2. (2014), str. 485-512.



Pospišil-Miler, Marija, Novi sustav odgovornosti za smrt i tjelesne ozljede putnika u pomorskom prijevozu, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 2014.

3 0



164




OPIS PREDMETA

Nositelj predmeta Izv. prof. dr. sc. Marissabell Škorić, doc. dr. sc. Dalida Ritossa

Naziv predmeta Zaštita ranjivih skupina u europskom kaznenom pravu



Godina I.



5


1. Ciljevi predmeta

Nakon položenog ispita iz predmeta Zaštita ranjivih skupina u europskom kaznenom pravu očekuje se da će studenti steći znanja o prirodi, značenju i učinku pojma ranjivosti u europskim kaznenopravnim okvirima te znanja koja će im omogućiti analizirati, ispravno tumači i kritički vrednovati praksu Europskog suda za ljudska prava i Europskog suda pravde u kojoj su postavljeni kriteriji za zaštitu prava ranjivih osoba.





tumačiti, logički povezati i analizirati pravne pojmove i institute vezane uz zaštitu ranjivih skupina u europskom kaznenom pravu;

protumačiti, analizirati i kritički ocijeniti pravni okvir i sudsku praksu vezanu uz zaštitu ranjivih skupina u europskom kaznenom pravu;

primijeniti stečena znanja o zaštiti ranjivih skupina na praktične primjere;

analizirati i kritički ocijeniti utjecaj presuda Europskog suda za ljudska prava i Europskog suda pravde na hrvatsko pravo.


1. Pojam europskog kaznenog prava 2. Pojam ranjivosti 2.1. Pojam ranjivosti u društvenom kontekstu 2.2.Tumačenje pojma ranjivosti u praksi ESP-a i ESLJP-a 3. Zaštita žrtava obiteljskog nasilja 3.1. Zaštita prava na život 3.2. Zaštita od nečovječnog i ponižavajućeg postupanja 3.3. Zaštita privatnog i obiteljskog života 3.4. Zabrana diskriminacije 4. Zaštita djece 4.1. Zaštita od tjelesnog kažnjavanja 4.2. Zaštita od spolnog zlostavljanja i iskorištavanja 4.3. Djeca žrtve trgovanja ljudima 4.4. Suzbijanje međuvršnjačkog nasilja 5. Zaštita osoba s duševnim smetnjama 5.1. Zaštita od nečovječnog i ponižavajućeg postupanja 5.2. Zaštita osobne slobode i sigurnosti 6. Zaštita žrtava kaznenih djela 6.1. Zaštita žrtava nasilnih kaznenih djela 6.2. Zaštita žrtava trgovanja ljudima

165




6.3. Zaštita žrtava terorističkog napada 7. Zaštita zatvorenika 7.1. Zaštita od nečovječnog i ponižavajućeg postupanja




vježbe laboratorij



6. Komentari


Studeni su obvezni biti prisutni i aktivno sudjelovati na nastavi, položiti pismeni i usmeni dio ispita te izraditi seminarski rad prema uputama nastavnica.







Portfolio




1. Ippolito, F., Iglesias Sánchez, S. (ur.): Protecting Vulnerable Groups The European Human Rights Framework, Hart Publishing, Oxford, Portland, 2017.

2. Sajó, A., Victimhood and Vulnerability as Sources of Justice, objavljeno u: Kochenov, D., De Búrca, G. i Williams, A.: Europe's Justice Deficit?, Hart Publishing, Oxford, Portland, 2015., str. 337.-348.

3. Timmer, A., A Quiet Revolution: Vulnerability in the European Court of Human Rights, objavljeno u: Albertson Fineman, M. i Grear, A. (ur.): Vulnerability Reflections on a New Ethical Foundation for Law and Politics, Ashgate, 2013., str. 147.-170.

4. Crnić-Grotić, V., Utjecaj presuda Europskog suda za ljudska prava na izvore prava u pravnom sustavu Republike Hrvatske, Marko Novaković (ur.), Basic Concepts of International Law - Monism and Dualism, Beograd, 2013.

5. Škorić, M., Utjecaj Konvencije o pravima osoba s invaliditetom na kaznenopravni institut neubrojivosti, Zbornik Pravnog fakulteta u Rijeci, vol. 38, 3/2017.

6. Rittossa, D., Ustavnopravna zaštita prava osoba s duševnim smetnjama, Zbornik Pravnog fakulteta u Rijeci, vol. 38, 3/2017.

7. Škorić, M., Primc, M., Praksa Europskog suda za ljudska prava vezana uz povredu čl. 3. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda zbog nezadovoljavajućih uvjeta u zatvorima, Hrvatska pravna revija, 2/2016., str. 77-84.

8. Škorić, M., Rittossa, D., Nova kaznena djela nasilja u Kaznenom zakonu, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, vol., 2/2015., str. 483-521.

9. Škorić, M., Stipković, I., Praksa Europskog suda za ljudska prava u slučajevima obiteljskog nasilja, Hrvatska pravna revija, 9/2015., str. 13 – 24.

10. Marocchini, M., Zaštita ljudskih prava i zaštita prava zatvorenika, Pravo i društvo, 1/2010. 11. Bilješke s predavanja



166





1. Garašić, J., Grozdanić, V., Škorić, M. i dr., Komentar Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama, Rijeka, 2015. 2. McQuigg, R.,The European Court of Human Rights and domestic violence: Valiuliene v. Lithuania, The

International Journal of Human Rights, bol. 18, 7-8/2014. 3. Omejec, J., Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u praksi Europskog suda za ljudska prava,

Strasbourški acquis, Novi informator, Zagreb, 2013. 4. Fineman, M. A., The Vulnerable Subject: Anchoring Equality in the Human Condition, Yale Journal of Law &

Feminism, vol. 20, br. 1, 2008., str. 1.-23.



Škorić, M., Utjecaj Konvencije o pravima osoba s invaliditetom na kaznenopravni institut neubrojivosti, Zbornik Pravnog fakulteta u Rijeci, vol. 38, 3/2017

Neograničeno (e-izdanje)

Rittossa, D., Ustavnopravna zaštita prava osoba s duševnim smetnjama, Zbornik Pravnog fakulteta u Rijeci, vol. 38, 3/2017.

Neograničeno (e-izdanje)


Kvaliteta stjecanja izlaznih znanja, vještina i kompetencija prati se kontinuirano kroz ustrojeni sustav osiguravanja i unaprjeđivanja kvalitete Pravnog fakulteta u Rijeci i, posebice Doktorskog studija.

167




OPIS PREDMETA

Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Edita Čulinović-Herc, doc. dr. sc. Antonija Zubović i doc. dr. sc. Mihaela Braut Filipović

Naziv predmeta Zaštita ulagatelja na tržištu kapitala



Godina I.



5


1. Ciljevi predmeta

Predmet ima za cilj omogućiti doktorandima stjecanje produbljenog znanja o temeljnim pravnim institutima u kojima se utjelovljuje najvažnije načelo tržišta kapitala, a to je zaštita ulagatelja. Posebice se doktoranda osposobljava da navedeno načelo razmatra u korelaciji s ostalim načelima, način na koji se ono iskazuje u različitim tržišnim segmentima (primarno i sekundarno) i za različite kategorije ulagatelja. Posebno se kritički vrednuje primjena tih instituta u praksi s ciljem iznalaženja pravnih rješenja koja će zagovarati veći stupanj pravne sigurnosti.


Studenti koji namjeravaju upisati ovaj predmet trebali bi u sklopu svog dosadašnjeg pravničkog obrazovanja imati usvojena predznanja iz prava tržišta kapitala, stečena bilo polaganjem srodnih predmeta na diplomskom studiju prava ili drugom srodnom poslijediplomskom (specijalističkom) studiju ili kroz obavljanje poslova koji su povezani sa tržištem kapitala.



raščlaniti pravne institute kojima se ostvaruje načelo zaštite ulagatelja u različitim tržišnim segmentima i za

različiti profil ulagatelja;

analizirati te institute te ih kritički vrednovati;

analizirati i kritički vrednovati domaću i inozemnu sudsku praksu koja je nastala u primjeni tih instituta;

na temelju kritičkog vrednovanja propisa i relevantne sudske prakse kreirati novo pravno rješenje promatranog

instituta koji izražava nezadovoljavajuće stanje u pravnoj znanosti tržišta kapitala;

argumentirati zbog čega su predložena rješenja prihvatljiva sa stajališta pravne sigurnosti I koherentnosti

promatranog pravnog sustava u cjelini.


I. Financijsko tržište - pravni izvori. Tržište novca i kapitala. Subjekti, segmenti i predmeti trgovanja. Segmentacija ulagatelja. Financijski posrednici. Predmeti trgovanja. Segmentacija tržišta (primarno i sekundarno tržište). Opća načela zaštite ulagatelja. Problem asimetrije informacija. Načelo objave (transparentnosti). Načelo istinitosti. Načelo potpunosti. II. Zaštita ulagatelja na primarnom tržištu. Javna ponuda. Javna ponuda dionica. Javna ponuda udjela UCITS fondova. Prospekt i odgovornost iz prospekta. Zaštita ulagatelja na sekundarnom tržištu: Uvršteno društvo – uvjeti i posljedice uvrštenja. Ad hoc objave. Periodične objave. Objava povlaštenih informacija. Objava financijskih izvješća. Istititost i potpunost financijskih izvješća. Odgovornost za objavu ad hoc i periodičnih objava. Manipulacije financijskim izvješćima. Objava podataka o promjenama u korporativnoj strukturi. Neizravni oblici držanja dionica. Zlouporabe tržišta kapitala. III. Zaštita ulagatelja u postupcima preuzimanja. Regulatorni okvir. Pojam ciljnog društva. Ponuda za preuzimanje (dobrovoljna i obvezna). Kontrolni prag. Zajedničko djelovanje. Dužnost objave ponude. Uloga regulatora. Postupak i trajanje postupka preuzimanja. Obveze uprave i nadzornog odbora ciljnog društva. Konkurentska ponuda. Protupreuzimateljske mjere (poison pills, white knight, greenmailing, PacMan). Pravilo proboja. Istiskivanje manjinskih

168




dioničara. Usporedba istiskivanja prema ZPDD i ZTD. Pravična naknada u ponudi za preuzimanje. Analiza slučajeva preuzimanja. Postponudbene korporativne akcije (delisting, squeeze out). Upravnosudski nadzor postupaka preuzimanja. IV. Zaštita ulagatelja u investicijske fondove. UCITS i alternativni investicijski fondovi. Sudionici investicijskog posla. Prava iz udjela u investicijskom fondu. Društvo za upravljanje investicijskim fondom. Depozitar investicijskog fonda. Građanskopravna odgovornost društva za upravljanje i depozitara. Vrste alternativnih investicijskih fondova. Fondovi rizičnog kapitala. Fondovi poduzetničkog kapitala. Osobitosti portfeljnih društava kod ulaganja alternativnih investicijskih fondova (startup društva, zatvorena društva). Vremenski horizont ulaganja. Selekcijski postupak. Strukturiranje transakcije prilikom ulaska. Financiranje po rundama. Miljokazi. Izlazak iz investicije. Financijski skandali u domeni investicijskih fondova.




vježbe laboratorij



6. Komentari


Od studenta se očekuje visok stupanj samostalnosti prilikom preuzimanja istraživačkih zadataka. Ispit se polaže provedbom istraživanja o određenoj temi u obliku seminarskog rada.



Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraživanje



Portfolio




1. Zubović, Antonija, Stjecanje glasačke kontrole nad uvrštenim društvom, doktorska disertacija, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2012. (odabrana poglavlja) 2. Čulinović-Herc, Edita, Zubović, Antonija, Cash Settled Derivatives and Their Role in Companies’ Takeovers, u: Bodiroga-Vukobrat, Nada, Rodin, Siniša, Sander, Gerald G. (eds.), Europeanization and Globalization, New Europe – Old Values?, Reform and Perseverance, Vol. 1, Springer, 2016, str. 235.-267. 3. Zubović, Antonija, Calculating proxy votes in the control threshold in Croatian takeover law, 4th International Multidisciplinary Scientific Conference on Social Sciences & Arts, SGEM 2017 Conference Proceedings on Political Sciences and Law, Volume II, Book 1, Bulgaria, 2017, str. 367.-374. 4. Čulinović-Herc, Edita, Zubović, Antonija, Pravne značajke provedenih postupaka preuzimanja prije i nakon pristupanja u EU i uočena regulatorna pitanja, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, vol. 66., br. 5., 2016., str. 619. – 638. 5. Čulinović-Herc, Edita, Zubović, Antonija, Is there a need for a revision of the control threshold in Croatian takeover law?, 3rd International Multidisciplinary Scientific Conference on Social Sciences & Arts, SGEM 2016 Conference Proceedings on Political Sciences, Law, Finance, Economics & Tourism, Volume II, Book 2, Bulgaria, 2016, str. 669 – 676. 6. Zubović, Antonija, Position of the holders of non-voting shares in corporate takeovers – a comparison of Croatian and EU Law, 2nd International Multidisciplinary Scientific Conference on Social Sciences & Arts, SGEM 2015 Conference Proceedings on Political Sciences, Law, Finance, Economics & Tourism, Volume I, Book 2, Bulgaria, 2015, str. 639.-646.



169




7. Čulinović-Herc, Edita, Zubović, Antonija, Upravnosudski nadzor nad nezavisnim regulatornim agencijama: aktualnosti u postupcima, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Splitu, vol. 50., br. 2., 2013., str. 371.-392. 8. Čulinović-Herc, Edita, Zubović, Antonija, (Ne)objavljivanje podataka o promjenama u korporativnoj strukturi uvrštenog dioničkog društva i utjecaj na prelazak kontrolnog praga - novi pojavni oblici držanja dionica ispod radara regulatora, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, vol. 34., br. 1., 2013., str. 37.-81. 9. Čulinović-Herc, Edita, Zubović, Antonija, Open Issues of the Squeeze out Right in Croatian and EU Court Practices, u: Bodiroga-Vukobrat, Nada, Sander, Gerald G., Rodin, Siniša (eds.), Europäisches und internationales Wirtschaftsrecht, Band 4, Legal Culture in Transition, Supranational and International Law Before National Courts, Logos Verlag, Berlin, 2013., str. 159.-180. 10. Jurić, Dionis, Zubović, Antonija, Protupreuzimateljske mjere i položaj uprave ciljnog društva u postupku preuzimanja dioničkog društva, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, vol. 30., br. 1., 2009., str. 291.-331. 11. Čulinović-Herc, Edita. (ur), Pravno uređenje UCITS fondova na tržištu kapitala, Pravi fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 2013. 12. Čulinović-Herc, Edita., Braut Filipović, Mihaela., Audić Vuletić, Suzana., Novo pravno uređenje private equity i venture capital fondova i otvorena pitanja. // Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. 38 (2017), 1; 51-92 13. Braut Filipović, Mihaela., Pravni položaj i odgovornost depozitara UCITS fondova, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 2015. (e – izdanje). 13. Čulinović-Herc, Edita. Zubović, Antonija. Prospekt i odgovornost iz prospekta pri javnoj ponudi vrijednosnih papira u hrvatskom i usporednom pravu, Zbornik radova međunarodnog savjetovanja "Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse" (2009) 162-185. 14. Čulinović-Herc, Edita. Zloporabe na tržištu vrijednosnih papira – novi propisi europskog prava i prilagodba hrvatskog prava, Zbornik Pravnog fakulteta u Rijeci (2004) vol.25. br.2. str. 749-781. 15. Čulinović-Herc, Edita, Mikinac, Olgica. Otvorena pitanja uvrštenih dioničkih društava: razlozi za i protiv povlačenja vrijednosnih papira s uvrštenja na uređenom tržištu, u: Čulinović Herc, E. Jurić, D. / Žunić Kovačević, N. (ur.). Financiranje, upravljanje i restrukturiranje trgovačkih društava u doba recesije; Rijeka 2011, str. 69-98. 16. Čulinović-Herc, Edita., Grković Nikolina. Stečajne i parnične implikacije financijskog skandala Madoff na primjeru MAXAM fonda i Thema SICAV UCITS fonda, u: Garašić, J. (ur.), Europsko građansko procesno pravo – Aktualna pitanja, Narodne novine, Zagreb, 2013, str. 251-278.


1. Čulinović-Herc, Edita, Zubović, Antonija, Prijenos dionica manjinskih dioničara (squeeze out) i srodni instituti u pravu društava, Zbornik radova sa konferencije „Financiranje, upravljanje i restrukturiranje trgovačkih društava u doba recesije“, Čulinović-Herc, Edita, Jurić, Dionis, Žunić Kovačević, Nataša (ur.), Rijeka, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2011., str. 247.-302. 2. Parać, Zoran, Dileme oko preuzimanja javnih dioničkih društava, Pravo u gospodarstvu, god. 42., sv. 4., srpanj, 2003., str. 36.-56. 3. Petrović, Siniša, Neka pitanja prometa dionica kod preuzimanja dioničkog društva, Hrvatska pravna revija, br. 8., 2002., str. 18.-26. 4. Braut Filipović, M., Derenčinović Ruk, M., Grković, N., Alternative investment funds and their role in portfolio companies – state of art in Croatian law and practice // 18th International Scientific Conference on Economic and Social Development "Building Resilient Society" and and ... Eastern European ESD Conference on Social Responsibility : book of proceedings / Cingula, Domagoj (ur.).Varaždin : Varazdin Development and Entrepreneurship Agency ; University North ; Faculty of Management University of Warsaw, 2016. 234-244



1. Zubović, Antonija, Stjecanje glasačke kontrole nad uvrštenim društvom, doktorska disertacija, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2012. (odabrana poglavlja)

1 0

2. Čulinović-Herc, Edita, Zubović, Antonija, Cash Settled Derivatives and Their Role in Companies’ Takeovers, u: Bodiroga-Vukobrat, Nada, Rodin, Siniša, Sander, Gerald G. (eds.), Europeanization and Globalization, New Europe – Old Values?, Reform and Perseverance, Vol. 1, Springer, 2016, str. 235.-267.

2 0

3. Zubović, Antonija, Calculating proxy votes in the control threshold in Croatian takeover law, 4th International Multidisciplinary Scientific Conference on Social Sciences & Arts, SGEM 2017 Conference

1 0

170




Proceedings on Political Sciences and Law, Volume II, Book 1, Bulgaria, 2017, str. 367.-374.

4. Čulinović-Herc, Edita, Zubović, Antonija, Pravne značajke provedenih postupaka preuzimanja prije i nakon pristupanja u EU i uočena regulatorna pitanja, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, vol. 66., br. 5., 2016., str. 619. – 638.

Neograničeno (HRČAK) 0

5. Čulinović-Herc, Edita, Zubović, Antonija, Is there a need for a revision of the control threshold in Croatian takeover law?, 3rd International Multidisciplinary Scientific Conference on Social Sciences & Arts, SGEM 2016 Conference Proceedings on Political Sciences, Law, Finance, Economics & Tourism, Volume II, Book 2, Bulgaria, 2016, str. 669 – 676.

1 0

6. Zubović, Antonija, Position of the holders of non-voting shares in corporate takeovers – a comparison of Croatian and EU Law, 2nd International Multidisciplinary Scientific Conference on Social Sciences & Arts, SGEM 2015 Conference Proceedings on Political Sciences, Law, Finance, Economics & Tourism, Volume I, Book 2, Bulgaria, 2015, str. 639.-646.

1 0

7. Čulinović-Herc, Edita, Zubović, Antonija, Upravnosudski nadzor nad nezavisnim regulatornim agencijama: aktualnosti u postupcima, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Splitu, vol. 50., br. 2., 2013., str. 371.-392.


8. Čulinović-Herc, Edita, Zubović, Antonija, (Ne)objavljivanje podataka o promjenama u korporativnoj strukturi uvrštenog dioničkog društva i utjecaj na prelazak kontrolnog praga - novi pojavni oblici držanja dionica ispod radara regulatora, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, vol. 34., br. 1., 2013., str. 37.-81.


9. Čulinović-Herc, Edita, Zubović, Antonija, Open Issues of the Squeeze out Right in Croatian and EU Court Practices, u: Bodiroga-Vukobrat, Nada, Sander, Gerald G., Rodin, Siniša (eds.), Europäisches und internationales Wirtschaftsrecht, Band 4, Legal Culture in Transition, Supranational and International Law Before National Courts, Logos Verlag, Berlin, 2013., str. 159.-180.

2 0

10. Jurić, Dionis, Zubović, Antonija, Protupreuzimateljske mjere i položaj uprave ciljnog društva u postupku preuzimanja dioničkog društva, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, vol. 30., br. 1., 2009., str. 291.-331.


11. Čulinović-Herc, E. (ur), Pravno uređenje UCITS fondova na tržištu kapitala, Pravi fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 2013.

10 0

12. Čulinović-Herc, E., Braut Filipović, M., Audić Vuletić, S., Novo pravno uređenje private equity i venture capital fondova i otvorena pitanja. // Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. 38 (2017), 1; 51-92


13. Braut Filipović, M., Pravni položaj i odgovornost depozitara UCITS fondova, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 2015. (e-izdanje).

Neograničeno (e-izdanje) 0

14. Čulinović-Herc, Edita. Zloporabe na tržištu vrijednosnih papira – novi propisi europskog prava i prilagodba hrvatskog prava, Zbornik Pravnog fakulteta u Rijeci (2004) vol.25. br.2. str. 749-781.


15. Čulinović-Herc, Edita, Mikinac, Olgica. Otvorena pitanja uvrštenih dioničkih društava: razlozi za i protiv povlačenja vrijednosnih papira s uvrštenja na uređenom tržištu, u: Čulinović Herc, E. Jurić, D. / Žunić Kovačević, N. (ur.). Financiranje, upravljanje i restrukturiranje trgovačkih društava u doba recesije; Rijeka 2011, str. 69-98.

10 0

16. Čulinović-Herc, Edita, Grković, Nikolina, Stečajne i parnične implikacije financijskog skandala Madoff na primjeru MAXAM fonda i Thema SICAV UCITS fonda, u: Garašić, J. (ur.), Europsko građansko procesno pravo – Aktualna pitanja, Narodne novine, Zagreb, 2013, str. 251-278.

2 0



Documents

OBRAZAC I. - OPIS STUDIJSKOG PROGRAMA · 2018. 7. 16. · 1 Sveučilište u Rijeci • University of Rijeka Trg braće Mažuranića 10 • 51 000 Rijeka • roatia T: (051) 406-500