Odgoj Kao Međuljudski Odnos

8/18/2019 Odgoj Kao Međuljudski Odnos

1/23

ODGOJ KAO MEĐULJUDSKI

ODNOS


2/23

SADRŽAJNI I ODNOSNI ASPEKT KOMUNICIRANJA

Odnosni aspekt komuniciranja uglavnom se očituje kroz neverbalnu

komunikaciju. Raspoloženja, stavove, uvjerenja mi izražavamoneverbalno bez obzira koliko smo toga svjesni.

Uspješnost odnosnog aspekta ovisi o međusobnom povjerenju iotvorenosti

Kada dijete doživi razočarenje klicu nepovjerenja je teško iščupati.

Kada je narušen odnosni aspekt komuniciranja, narušava se i

sadržajni aspekt.


3/23

Osnovu socijalne interakcije kod ljudi čine jezik i znaci tjelesnogkretanja.

ok govore ljudi čine složen niz tjelesni! pokreta u obliku "pogleda,izraza lica, promjene položaja tijela, gestova i drugog# pa naša

komunikacija stalno teče na dvije razine$ verbalnoj i neverbalnoj.

Verbalna komunikacija se odnosi na stvarno izgovorene riječi, dok jeneverbalna komunikacija sve drugo što se događa pri interakciji iuključuje i glasovno i neglasovno ponašanje.


4/23

%erbalni i neverbalni sadržaj poruke mogu se međusobno

dopunjavati, suprotstavljati i poništavati.

%erbalne poruke se uglavnom upu&uju svjesno i najmerno, dok ljudičesto nisu svjesni neverbalni! znakova koje odašilju i ne znaju i!imenovati ili opisati.

'everbalni znakovi manje obavezuju od riječi i mogu se iskoristiti

za odašiljanje poruka koje bi bile nepri!vatljive kada bi se odaslaleverbalno.


5/23

ELEMENTI KOMUNIKACIJSKOG

PROCESA

Komunikacijski proces čine sljede&i elementi$

pošiljalac poruke (enkoder), primalac poruke (dekoder), poruka, kanali prenosa poruke, *eedbek ili povratna in*ormacija i percepcija


6/23

KO'O++-%'O - 'O++-%'O /'0'1

2ve poruke se sastoje od simbola3 riječi, geste, slike ili pokreti.

1edna od glavni! zapreka komunikaciji je različito značenje što galjudi pridaju istim riječima.

Značenje je u ljudima koji upotrebljavaju i interpretirajuriječi, a ne u riječima.


7/23

Obično se govori o dvije vrste značenja koja postoje ukomuniciranju$

konotativno i denotativno značenje.

enotativna značenja su deskriptivna, zajednička ve&ini ljudi nekekulturne sredine.

Konotativna značenja su osobna značenja koja nije lako otkriti ikoja ne moraju biti zajednička ve&em broju ljudi.


8/23

OBLIKOVANJE PORUKA

4orma poruke u velikoj mjeri određuje uspješnost komunikacije.

-ma poruka koje podstiču i oni! koje otežavaju slušanje.

5odstiču&e po komunikaciju su poruke koje opisuju a ne ocjenujudogađaj, orijentirane na problem, empatijske i ravnopravne.

Otežavaju&e po komunikaciju su one poruke koje su ocjenjivačke,kontrolirajuće, superiorne i zatvorene.


9/23

1, +-, 6-- 7/8-0' 5ORUK

“19 poruke služe izražavanju vlastiti! zapažanja, iskustava, osje&anja idoživljaja, misli, želja, potreba.

+e poruke se uvijek odnose na nas same, potiču i sagovornika na ja poruke.

6nogi izbjegavaju ja poruke jer ne žele otkriti sebe niti se približitisagovorniku ili ne žele da se drugi otkrivaju njima.

a odgajatelj koristi ja poruke, jasno i direktno iznosi svoje mišljenje, zapažanja i osjećanja.


10/23

#+-9 5ORUK

+i poruke nude gotova rješenja.

Koriste se pri vrijeđanju, napadanju, osuđivanju, etiketiranju. +iču sedrugi!.

Otežavaju iskren i otvoreni dijalog i onemogu&avaju iskrenu i otvorenukomunikaciju.

!i odgajatelji koriste ti poruke. " nji#ovom razgovoru prevladavaju za#tjevi, traženja, prijekori, naredbe, gotovi recepti.


11/23

“6- 5ORUK”

6i poruke jačaju vlastitu poziciju ili prikrivaju vlastito mišljenje i želje.

5omo&u nji! na druge pokušavamo uticati posredno i zaobilazno. 'jimasmanjujemo vlastitu odgovornost u vezi sa sadržajem o kojem

komuniciramo.

$i učitelji s učenicima ostvaruju susret koji niti je posredan niti

neposredan.


12/23

7/8-0' 5ORUK

7ezlične poruke su u potpunosti apersonalne omogu&uju potpunoisključivanje sebe i vlastite odgovornosti za sadržaje koje prenosimo.


13/23

%amo sa ja porukama smo u stanju razviti stvarni osobnikontakt i dijalog. %amo pomoću nji# možemo prodreti do

drugog pokraj sebe.


14/23

SLUŠ ANJE

slušanje je vitalan *aktor interpersonalne komunikacije, te je loš kvalitet

slušanja uzrok nesporazuma, neuspje!a, pa čak i sukoba.

2lušanje je osnovni uslov da poruka bude dobro s!va&ena i ono pove&ava komunikacijsku kompetenciju.

a bi se komunikacija mogla prilagođavati potrebama drugi! mora i! seslušati.

"&utnja je ono što vas sprečava da kažete više no što bi trebalo, aistodobno drugu osobu navodi da kaže više nego što je željela'.


15/23

47K -8- 5O%R+' -'4OR6:-1

4eedbek ili povratna in*ormacija predstavlja signal pošiljaocu o tome da

li je poruka primljena, te da li je i kako s!va&ena.

:ilj je da se značenja koja pošiljalac i primalac pridaju poruci ne razlikuju

u tolikoj mjeri da oni poruku percipiraju sasvim različito.


16/23

Neverbalna komunka!"a

'everbalni komunikacijski znakovi se dijele se na$

3 paralingvističke i

3 ekstralingvističe

5aralingvistički znakovi imaju poseban značaj za oblikovanje smisla

verbalnog saopštenja, odnosno za dopunjavanje i mijenjanje

njegovog značaja.


17/23

5aralingvističkim simbolima mogu se smatrati$

svi popratni glasovi i šumovi koje čujemo uz izgovor glasova i riječi,

otvorenije ili zatvorenije izgovaranje vokala,

karakteristike u brzini i intenzitetu izgovaranja uemocionalnom stanju, intonacija izgovaranja rečenice, naglašavanje pojedini# riječi u rečenici, te

duže ili kraće pauze među riječima


18/23

kstralingvistički znakovi odnose se na pokrete i položaj tijela , a dijele sena kinezičke i proksemičke.

Kinezički znakovi odnose na pokrete i položaje tijela, kao što su$

ponašanje tijela (držanje, usmjerenost i pokreti tijela pri sjedenju, stajanjui #odanju)*

mimika (čela, obraza, brade, obrva, usta), očni kontakt (pogled, zjenice, očni mišići), gestikulacija.


19/23

5roksemički znakovi počivaju na udaljenosti i na prostornim odnosimameđu učesnicima u komunikaciji.

0


20/23

2+R; O 26OO0-+O%'1 KO7R-1R U -'+R5R2O'8'O1KO6U'-K:-1-

2tra!om ispunjeno pitanje kako izgledam u očimadrugih je temeljni razlog da se sputavamo usamoočitovanju.

2tra! od samoočitovanja počiva na pretpostavcinegativnog suda od strane drugi! osoba iz našegokruženja


21/23

'astanak stra!a od samoočitovanja

-zvor stra!a od samoočitovanja korijene ima u ranomdjetinjstvu

2tra! nastaje kao neizbježna posljedica sukoba između

dječije individue i društva.

+vije vrste sukoba edna vrsta sukoba proizilazi iz dječijeg karaktera i

društveni# normi*

+ruga vrsta sukoba proizilazi iz dječije bespomoćnosti inedostatnosti i društveni# za#tjeva za postignućem.


22/23

2ukob djetetove prirode s društvenim normama

U razrješenju tog sukoba primarna je uloga roditelja koji kroz interakcijus djetetom prenose društvene norme na njega (po!vale i nagrade ili kazne, pokazivanje ili uskra&ivanje ljubavi).

ijete uči stra! od #nevoljenog ja9, a roditelji i druge osobe iz okoline postaju #sudije9 u čijim se očima treba dokazati da bi zaslužio sre&u iosje&aj vlastite vrijednosti.

ijete kasnije internalizira sudove svoji! sudaca, te za potiskivanje

pojedini! dijelova ličnosti nije potreban izvanjski sudac, nego oniautomatski izazivaju osje&aj krivice i srama.

2udac je u nama, ali mi ga proiciramo tamo gdje smo ga

upoznali3 u druge ljude.


23/23

2ukob djetetove nedostatnosti s mjerilima postignu&a

u njegovoj okolini

U povoljnim odgojnim okolnostima dijete brzo uspostavlja zdrav osje&ajvrijednosti.

0esto su međutim, iskustva iz djetinjstva prikladna za ojačavanje osje&aja

manje vrijednosti (pretjerano zaštitnički i popustljiv stil).

2ve ponižavaju&e poruke iz okoline doprinose tome da dijete učvrstinegativnu sliku o samome sebi (samopodcjenjivanje).

Osjetljivi porazi u suparništvu između bra&e i sestara mogu djetetu razviti

submisivnost.

Documents

Odgoj Kao Međuljudski Odnos