međuljudski-konflikti (1) (1)

7/24/2019 meuljudski-konflikti (1) (1)

1/42

SADRAJ

1. UVOD.....................................................................................................................................3

1.1. Problem istraivanja.........................................................................................................3

1.2 Predmet i ciljevi istraivanja.............................................................................................3

1.3. Istraivake hipotee........................................................................................................3

1.!. "etode istraivanja..........................................................................................................!

1.!. #tr$k$tra rada...................................................................................................................!2. "%&U'(D#)I )O*+'I),I.................................................................................................-

2.1. Pojmovno odreenje kon/likta.........................................................................................-

2.2. Proces kon/likta................................................................................................................0

2.3. Vrste kon/likata..............................................................................................................12

2.3.1. )on/likti bo raliito miljenja.........................................................................12

2.3.2. )on/likti bo raliitih ivotnih stavova...............................................................12

2.3.3. )on/likti bo niske /r$stracijske tolerancije..........................................................12

2.3.!. )on/likti koji nastaj$ bo pretjerano eoistikih stavova.....................................12

2.3.. )on/likti koji nastaj$ bo svae i tko je $ prav$...................................................13

2.3.-. )on/likti koji nastaj$ bo aktiviranja ranjeno djeteta $ nama.............................13

2.3.0. )on/likti koji nastaj$ bo neponavanja i nepotivanja ralika............................1!

2.3.4. )on/likti koji nastaj$ bo emocionalne nerelosti................................................1!

2.3.5. )on/likti koji nastaj$ bo pomanjkanja kom$nikacije..........................................1

2.3.16. )on/likti koji nastaj$ bo nespremnosti na opratanje........................................1

2.3.11. )on/likti koji nastaj$ bo raliite percepcije stvarnosti....................................1

2.3.12. #$kobi na radnom mjest$......................................................................................1-

2.!. Upravljanje kon/liktnim prcesima..................................................................................1-

3. 7(%89V9*(% "%&U'(UD#)I: )O*+'I)9,9.............................................................26

1


2/42

3.1. )onstr$ktivno rjeavanje kon/likata kao socijalna vjetina...........................................26

3.2. "etode rjeavanja kon/likata.........................................................................................21

3.2.1. *atjecateljski nain rjeavanja kon/likata...............................................................21

3.2.2. Udovoljavaj$;i nain rjeavanja kon/likata............................................................21

3.2.3. Ibjeavaj$;i nain rjeavanja kon/likata................................................................22

3.2.!. #$radniki nain rjeavanja kon/likata....................................................................22

3.2.. )ompromisni nain rjeavanja kon/likata...............................................................22

3.3. )om$nikacija kao rjeenje kon/likta..............................................................................22

3.!. 7jeavanje kon/likta $ vrti;$..........................................................................................23

!. 9*9'I....................................................................................................................................!6

2


3/42

1. UVOD

1.1. Problem istraivanja

)on/likti postoje odkad postoji i ovjeanstvo? te s$ op;i /enomen. )on/likt je socijalno

stanje $ kojem s$djel$j$ namjanje dvije strane koje imaj$ raliite polane toke inepomirljive ciljeve. # dr$e strane? nepostojanje kon/likta se ocjenj$je kao problematino i

tetno a mir. U svakodnevnom ivot$ kon/likt se ijednaava sa svaama i s$kobima

interesa.

1.2 Predmet i ciljevi istraivanja

Predmet irade diplomsko rada? me$lj$dski kon/likti i njihovo rjeavanje temeljiti ;e se nateoretskim objanjenjima pojmova kon/likta i $roka istih? ali i konkretnim podatcima na

temelj$ provedeno istraivanja.

Osnovni ciljevi rada s$@A odrediti pojam me$lj$dskih kon/likataA $tvrditi $roke me$lj$dskih kon/likataA prikaati mo$;e naine rjeavanja kon/likata.

1.3. straiva!"e #i$ote%e

*a temelj$ de/inirane problematike rada? te predmeta istraivanja postavljaja se osnovna

hipotea@

Hipoteza 1: Meuljudski konflikti najee nastaju zbog loe komunikacije.

U osnovn$ hipote$ postavljaj$ se i pomo;ne hipotee? bo ra$mljivije i lake

prihva;anja ili odbacivanja osnovne hipotee@

Hipoteza 2: est ulazak u konflikte je posljedica dogaaja iz djetinjsta.

Hipoteza !: "onflikti sa skupinama su najee zbog ag#esinog ponaanja.

3


4/42

1.&. 'etode istraivanja

Prilikom irade ovoa rada? biti ;e koritene raliite metode prik$pljanja podataka koje je

mo$;e podijeliti na teorijski i na empirijski dio. U teorijskom sement$ rada? biti ;e

koritene sljede;e metode@

A ind$ktivna metoda B aklj$ivanje na temelj$ svake injenice pojedinanoC

A ded$ktivna metoda B aklj$ivanje na temelj$ op;e s$daC

A metoda analie B ralanjivanje sloenih misaonih cjelina na jednostavnije dijeloveC

A metoda sintee B objanjenje sloenih cjelina pomo;$ jednostavnih? op;ih misaonih

tvorevinaC

A metoda deskripcije A opisivanje injenica? te $tvrivanje njihovih me$sobnih odnosa

A metoda komparacije B $sporeivanje injenica na temelj$ njihovih raliitosti ili

slinosti.

U empirijskom dijel$ rada ;e biti koritene@

A statistika metoda B ivoenje aklj$ka na temelj$ kvantitativne vrijednosti obiljejaC

A metoda dokaivanja B ar$menti a dokaivanje pojedinih tea i

A ded$ktivno B loika metoda B dolaenje do novih sponaja o istraenoj problematici

#va prik$pljena sananja i re$ltati istraivanja dobiveni koritenjem navedenih metoda biti

;e koriteni $ svrh$ iraavanja klj$nih stavova rada? me$lj$dskih kon/likata i njihovo

rjeavanja.

1.&. Str("(tra rada

Problematika rada biti ;e pro$avana $ okvir$ pet polavlja. U $vodnom polavlj$ rada ;e

biti inesene $vodne odrednice rada? a to s$@

A problem istraivanjaC

A predmet irade radaC

A svrha i ciljevi istraivanjaC

A metode istraivanjaC

4


5/42

A doprinos istraivanja i

A str$kt$ra rada.

Uvodni dio rada? daje $vid $ problematik$ rada? cilj rarade? $ svrh$ ra$mijevanja daljnjih

polavlja rada.

U okvir$ dr$o dijela rada ;e biti de/inirani me$lj$dski kon/likti? te ;e se navesti i $roci

me$lj$dskih kon/likata.

U tre;em dijel$ rada ;e biti inesena mo$;a rjeenja me$lj$dskih kon/likata.

U etvrtom polavlj$ rada ;e biti prikaani re$ltati provedene ankete o naje;im

me$lj$dskim kon/liktima i njihovim raloima.

U petom aklj$nom dijel$ ;e biti ineseni aklj$ni stavovi rada? temeljeni na prethodno

de/iniranoj problematici? te postavljenim ciljevima diplomskoa rada.

*a kraj$ rada se donosi preled koritene literat$re? te priloi tablice? slike? ra/oviE koji

sl$e a bolje ra$mijavanje rada.

5


6/42

2. ')*U+JDS, ,O-+,/

"e$lj$dski kon/likti s$ s$kobi pojedinaca ili r$pa koji ne dijele iste misli? potrebe? elje?

stavove i vrijednosti? pri tom da ne od$staj$ od svojih misli? potreba? elja? stavova i

vrijednosti. #asvim je ra$mljivo da svatko ima pravo na miljenje? elje i stavove? te poistima ivi? s tim da je kon/likt ponekad i dobar jer osvjetljava probleme s vie strana s ciljem

dobrobiti svij$.

F*o? kao to namo? kada s$kobi prije$ nek$ odreen$ ranic$? oni $be i ono malo koristi

to je moda od njih $ poetnom stanj$ bilo? $ $ ve;ini sit$acija postaj$ dr$tveno nepoeljni?

s$bjektivno ne$odni? a objektivno sve opasniji.G1 Problem je ne prihva;anje raliitosti

odnosno ne prinavanje vlastitosti? tim se ne pot$je sloboda odnosno pravo na

samoodl$ivanje.

2.1. Pojmovno odre0enje "onli"ta

F)on/likt je dosta irok pojam i odnosi se na sve one sit$acije $ kojima postoje neki s$protni

antaonistikiE motivi? doaaji? svrhe? imp$lsi i slino.G2)on/likt je neibjena pojava $

lj$dskom ivot$.

Danas postoji jako p$no knjia o raliitim kon/liktima i rjeavanj$ istih? na pitanje jes$ likon/liti poeljni ili ne. Odovor moe biti poitivan i neativan? ovisno kako osoba reaira $

kon/liktnoj sit$aciji. *epoeljni kon/likti s$ oni $ kojima s$djel$j$ osobe koje reairaj$

tjelesno $mjesto misaono? odnosno reairaj$ sa s$enim opseom panje. Dok s$ kon/likti

poeljni ako kon/likt otvara vidike i daje prilik$ a promiljanje i reoraniacij$ postoje;e

stanja.

Odlike kon/likta s$@

A nejasna kom$nikacijaA nedovoljan broj in/ormacija ili podmetanje porenih in/ormacijaA djelovanje na tet$ dr$e straneA prijetnje i pritisciA raliiti interesi i miljenja

1Pet? H.@


7/42

A opadanje povjerenja i rast nepovjerenjaA prikriveno i otvoreno neprijateljstvoA adatak je do;i do ajedniko rjeenja.

2.2. Proces "onli"ta

)on/likt kao dinamina s$kob traje odreeno vrijeme i ima nekoliko /aa. Do danas a$tori

nis$ s$lasni o broj$ /aa $ proces$ kon/likta. PondJAev proces je najprihva;eniji model i ima

stat$s dominantne paradime. 'o$si 7. PondJ je ravio koncpete i modele $ kon/liktinim

epiodama? tonije $ pet kon/liktnih epoioda.

Prema PondJA$ kon/liktne /ae s$@

1. +aa latentno kon/likta B $ ovoj /ai kon/likt je jo $vijek prikriven? s tim da

postoje $vjeti koji bi moli pro$roiti kon/likt. Ovdje je bitno nalasiti kako $

istom tren$tk$ moe biti nekoliko latentnih kon/likata.2. +aa percepcije kon/likta B $ ovoj /ai jedna ili obje strane s$ svjesne latentno

kon/likta? oito je kako nakon ireenih miljenja ciljevi s$ raliiti? a potencijalni

s$kob je na pomol$. U ovoj /ai postoje raliite sit$acije? tako da kon/likt moe

biti percipiran i be latnetno oblika bo loe kom$nikacije ili moe biti pris$tan

latentni kon/likt? ali osobe a nis$ shvatile odnosno doivile.3. +aa $ kojoj se kon/likt osje;a je /aa personaliacije kon/likta? $ kojoj se osjete

tenije i anksionost.!. +aa mani/estirano kon/likta je /aa $ kojoj se $tvr$je neprijateljsko ponaanje

s$dionika kon/likta. FPonaanje se moe okarakteriirati kon/liktnim isklj$ivo

$koliko a poneki ili svi s$dionici kon/likta takvim percipiraj$.G3

. Peta /aa je posljedina /aa dje se oit$j$ re$ltati kon/likta. )on/likt je ili

rijeen ili nema adovoljavaj$;e rjeenja? pa je mo$;e vra;anje $ prv$ /a$? /a$

latentno kon/likta.

S#ema 1. Proces "onli"ta

3>onan Hoac? ".? 9nelski? I.@ "enandment kon/likta@ ramatranje teoretske paradime imakrostrateko prist$pa? str.!.

7


8/42

Ivor@ >ordon? (. 7. Oraniational Hehavior B a dianostic approach$ Prentice

:all? Inc.? *eK (erseJ? 1554.? str. 204.

#vaka /aa je re$ltat $vjeta okoline i prijanjih kon/likata. 9ko je rije o me$lj$dskim

kon/liktima $ oraniaciji onda je okolina klj$na a ibijanje kon/likata? jer oraniacija

samo po sebi nije atvoren s$stav.

S#ema 2. Dinami"a "onli"tne e$i%ode

8


9/42

Ivor@ >onan Hoac? ".? 9nelski? I.@ "enandment kon/likta@ ramatranje teoretske

paradime i makrostrateko prist$pa? str. -.? prema@ PondJ? '. 7. Oraniational Lon/lict@

Loncepts and "odels? 9dministrative #cience M$arterlJ? br. 12? #eptember 15-0.? str. 36-.

)eneth N. ,homas je ravio model /ano ravoja kon/likta? po njem$ kon/liktni proces

sadri sljede;e /ae@!

A /aa /r$stracije

A /aa koncept$aliacije

A /aa ponaanja

A /aa reakcije s$protne strane

A posljedina /aa.

4 'eKicki? 7. (.? Neiss? #. %.? 'eKin? D. "odels o/ con/lict? neotiation and third partJ intervention@ 9

revieKand sJnthesis? (o$rnal o/ Oraniational Hehavior? br. 13? 1552.? str. 212.

9


10/42

S#ema 3 'odel a%no ra%voja "onli"ata $rema ,enet# 4. /#omas(

Ivor@ >onan Hoac? ".? 9nelski? I.@ "enandment kon/likta@ ramatranje teoretske

paradime i makrostrateko prist$pa? str. 0.? prema@ D$nham? 7. H. Oraniational

Hehavior? IrKin? Inc.? U.#.9.? 154!.? str. 3!-.? prema@ ,homas? ). N. Lon/lict and con/lict

manaement? :andbook o/ ind$strial and oraniational psJholoJ? Lhicao? 150-? str. 445.

Prema ,homasovom koncept$ ravoja kon/likata strane koje s$ $ kon/likt$ mijenjaj$ svoje

ponaanje i naine rjeavanja kon/likata? pa se proces ponavalja po nekoliko p$ta do

okonanja kon/likta.

#. P. 7obinson je interpetirao PondJAev i ,homasov model procesa kon/likta? i sistematiirao

novi model koji je prikaan shemom !.

10


11/42

S#ema &. Robinsonov model $rocesa "onli"ta

Ivor@ 7obbins? #. P.@ Hitni elementi oraniacijsko ponaanja? 3. idanje? "9,%? onan Hoac? ".? 9nelski? I.@ *av.dj.? str.5.

11


12/42

nalasiti kako svaki kon/likt ne mora n$no pro;i sve navedene /ae $ modelima PondJa?

,homasa i 7obinsona.

2.3. Vrste "onli"ata

U nastavk$ se donosi preled kon/likata prema $rok$ nastajanja isto.

2.3.1. ,onli"ti %bo ra%li!ito mi5ljenja

)on/likti bo raliitih miljenja nastaj$ i raloa to ne postoji jedinstveno miljenje o

svim stvarima. 9ko je osoba na odreenoj intelekt$alnoj raini sposobna je $vaiti injenic$

da svatko ima pravo na svoje miljenje? no $koliko osoba nije rela a raliita miljenja i

racionalna ar$mentiranja? potrebno je ibje;i rasprav$. Primjerice? $ obitelji esto nastaj$

kon/likti oko odoja djece i raspodjele /inancija. )ompromis se postie $koliko se $ ovom

sl$aj$ roditelji $ volj$? a/ektivn$ relost i racionaln$ inteliencij$ doovore i postin$

eljeni kompromis.

2.3.2. ,onli"ti %bo ra%li!iti# ivotni# stavova

FUkoliko osobe koje bo bilo koje raloa moraj$ ivjeti ajedno brak? redovnika

ajednica? atvor? sportska ekipaE imaj$ dijametralno oprene ivotne stavove? odnosnonepomirljive ivotne /iloo/ije? to je esto veoma jaki okida a pojav$ s$koba me$ njima.G-

U ajednikom ivot$ i manji s$kobi dovode do s$koba? pootovo raliiti ivotni stavovi $

bilo kojoj vrsti ajednice.

2.3.3. ,onli"ti %bo nis"e r(stracijs"e tolerancije

)on/likti nastaj$ i bo niske /r$stracijske tolerancije. )ada osoba dosene svoj pra

tolerancije onda do iraaja dolai potisn$ta ili latentna aresivnost koja dovodi t$ osob$ $

s$kob s dr$om. ovdje je bitno nalasiti kako je pra /r$stracijske tolerancije re$ltat

$n$tranje kon/likta ime$ dva dijela linosti odnosno dvije psihike str$kt$re. #posobnost

/r$striranja vlastitih elja je samo/r$stracija? odnosno mehaniam $pravljanja samim sobom?

samokontrolom koja je n$na a ivot $ socijalnom okr$enj$.

6Vlah? *.@ Pojam i str$kt$ra socijalno s$koba? Odojne nanosti? 12? od. 2616.? 303A34!E? str. 300.

12


13/42

2.3.&. ,onli"ti "oji nastaj( %bo $retjerano eoisti!"i# stavova

Osobe koje pretjerano misle samo na sebe? a kod dr$ih ledaj$ prvenstveno korist s$ esti

s$dionici kon/likata? jer svi dr$i koji se ne sla$ s njima s$ njihovi neprijatelji. )ao takvi s$

opasan ivor ranih s$koba da toa nis$ ni svjesni.

2.3.6. ,onli"ti "oji nastaj( %bo sva0e i t"o je ( $rav(

Prema Horis$ Pet$ Fsvi kon/likti s$ kon/likti $vjerenja? jer svaka strana smatra da ima

pravo.G0


14/42

Posljedice s$ i da sitne? nebitne male $vrede dovode do b$rno s$koba? dje rekacija

povrijeene osobe nije ramjerna veliini $vrede. F,o je mo$;e bo toa to neke makar

male $vrede prob$de $ ranjenom dijetet$ one teke potisn$te rane koje s$ nastale $ ranom

djetinjstv$ i nikad nis$ acijelile.G16

2.3.8. ,onli"ti "oji nastaj( %bo ne$o%navanja i ne$o5tivanja ra%li"a

Od poetka svijeta jasno je kako postoje ralike ime$ m$karaca i ena? no $ dananje

vrijeme masovni mediji $ velikoj mjeri odre$j$ polede na svijet. Hrisanje ralika odnosno

nepotivanje postojanja istih $rok je kon/likta? dje se nijee vlastitost naravi. Potrebno je

preponavanje i potivanje ralika? to i prilii dravom ivotnom stav$ koje je na raini

lj$dske relosti.

2.3.9. ,onli"ti "oji nastaj( %bo emocionalne ne%relosti

9ko osoba ne na iraiti svoje emocije nastaj$ odreeni kon/likti i postoje dva naina

post$panja sa emocijama. FPrvi je impl$ivno iraavanje emocija? dje se povrije$je dr$a

osoba i nanosi se emocionalna patnja. Dr$i neprihvatljiv oblike iraavanja emocija je

potiskivanje. Osoba esto nije ni svjesna kako potisn$ta aresivnost irava na pasivni nain

hladnom $tnjom? ibjeavanjem dr$e osobe? emocionalnom ods$tno;$ i slino.G11

)ada je rije o kon/likt$ bo emocionalne nerelosti naje;i vid je lj$bomora? a to je Fvrsta

straha koj$ s$bjekt osje;a kada procjenj$j$ da postoji opasnost da osoba koj$ on voli avoli

neko tre;e.G12'j$bomora se javlja $ sklop$ sljede;ih osje;anja i ponaanja@13

- lj$tnja A napad- mrnja A $nitenje

9>raner? V.? "at$i;? ".@ *av.dj.? str.45.

10*iki;? ".@ *av.dj.? str. -0.

11"iki;?*.@ *av.dj.? str. -4.

12"ilojevi;?


15/42

- t$a A povlaenje- strah A $aanje

'j$tnjaAnapad je oblik lj$bomore kada se ponaanjem partnera iaiva isti? ili jai osje;aj

lj$bomore.

"rnjaA$nitenje je oblik lj$bomore dje je svojevoljno cilj osob$ doivjeti kao neprijatelja.

,$aApovlaenje je oblik lj$bomore kada se $ voljenoj osobi pok$ava iavati osje;aj rinje

savjesti? odnosno Fpatim bo tebe i ako me voli? prestat ;e se tako ponaati i ponovno ;e

me $initi sretnim.G1!

Oblik lj$bomore strahA$aanje je stav osobe koje se boji i$biti voljen$ osob$. Ovdje je

bitno nalasiti kako Fkorijeni lj$bomore obino se nalae $ isk$stvima i djetinjstva te j$ jevrlo teko s$biti. I najvjerniji partner kojea moemo amisliti moe? ne naj$;i? pro$roiti

lj$bomorn$ reakcij$.G1

2.3.:. ,onli"ti "oji nastaj( %bo $omanj"anja "om(ni"acije

)on/likti nastaj$ bo pomanjkanja kom$nikacije ato to osobe ne mo$ jasno ire;i svoja

miljenja? potrebe i oekivanja. Oraniena percepcija dovodi do krivo t$maenja namjera?

stavova i post$paka dr$ih osoba. Da bi se navedeno ibjelo i rajasnile namjere i t$maenje

post$paka? potrebno je posti;i bolj$ i relij$ kom$nikacij$.

2.3.1;. ,onli"ti "oji nastaj( %bo nes$remnosti na o$ra5tanje

Osobe koje nis$ spremne pre$eti svoj dio krivnje ili ne oprostiti dr$oj osobi porek$ daj$

prostor a ravoj kon/likta. Opratanje je n$no? te je potrebno imati volj$ i biti spreman

oprostiti.

2.3.11. ,onli"ti "oji nastaj( %bo ra%li!ite $erce$cije stvarnosti

FPercepcija vanjsko svijeta nije isti odra vanjske stvarnosti $ naem mo$? neo je to

prije svea ovjekova psihonervna aktivnost? kojom ahva;a? $ponaje reistriraE i

14Isto? str. 64.

15>rant? N.@ )ako rijeiti s$kobe i pretvoriti ih $ s$radnj$? "oaik knjia?


16/42

interpretira objektivn$ realnost.G1-#hodno navedenom? percepcija je s$bjektivna i ovisi o

kvalitetama osobe? odnosno individ$alnom stanj$.

U /ormiranj$ konano s$da ili neke odl$ke? osoba prolai kro percpetivnoAsponajni

proces@10

- percepcija- a/ektivna memorija- a/ektivna pros$dba- emocionalni odovor- ra$mska pros$dba- proi;ene emocije- odl$ka i djelovanje

Precepcija je vienje ono to se prvo amijeti ili to prvo doe na pamet.

9/ektivna memorija je $spomena na prolost koja je $vijek pris$tna i jako bitna $ pros$dbama

veanim a sve oko nas.

9/ektivna pros$dba se temelji na a/ektivnoj memoriji? odnosno temeljem s$bjetkivnosti se

donose aklj$ci o onom to nam se svia i to je dobro.

%mocionalni odovor se daje na temelj$ a/ektivne pors$dbe? rije je o reakciji na odreen

nain.

7a$mska pros$dba se temelji na emocionalnoj pros$dbi? te odl$ka se donosi nakon

individ$alnih emocionalnih reakcija na promatrano.

Potom slijedi proi;enje emocija? odnosno aktiviranje emocija koje pokre;$ na djelovanje i

donoenje odl$ke koja je nakon ra$mske pros$dbe i proi;enih emocija rela i ispravna.

2.3.12. S("obi na radnom mjest(

#$kobi na radnom mjest$ se javljaj$ ime$ aposlenika bo slabe kom$nikacije o ivrenj$

radnih adataka? te pre$imanj$ dijela obvea. >rant NendJ navodi i sljede;e $roke s$koba

na radnom mjest$@14

- dvolinost

16*iki;? ".@ *av.dj.? str. -5.

17Isto? str. -5.

16


17/42

- povlateni poloaj- nepravedno kritiiranje i opt$be- seks$alna diskriminacija i s$kobi koji nastaj$ bo ralika ime$ spolovima- bjeanje od odovornosti- nera$mna oekivanja.

2.&. U$ravljanje "onli"tnim $rcesima

Promatrano i dananje perspektive kon/likti s$ jako esti? bilo da je rije o kon/liktima $

obitelji? $ dr$tv$ ili na posl$. )ako bi se $spjeno $pravljalo kon/liktnim procesima potrebno

je kreirati individ$aln$ strateij$ kako bi se neativni $inci kon/likata sveli na najni$

rain$.

Potrebno je me$sobne nekompatibilnosti bo raliitih oprenosti $ kom$nikaciji? a koje

re$ltiraj$ neprijateljskim raspoloenjem? tenijama? strahom ili $roenosti pok$ati

inorirati ili na miran nain rjeiti s$kob. ,akoer? potrebno je poticati $mjeren$ koliin$

konitivnih kon/likata tako to ;e se poboljati individ$alne per/ormanse to ;e re$ltirati

ra$mijevanjem raliitih stavova. U navedeno treba se omo$;iti i ibor i $potreba

odovaraj$;ih prist$pa $pravljanja kon/liktima i to s$radnjom? kompromisima?

ibjeavanjima ili prilaoavanjima.

S#ema 6. Proces ($ravljanja "onli"tom

18>rant? N.@ *av. mj.? str. 1!1.

17


18/42

Ivor@ *iki;? ".@ *av.dj.? str. 06.? prema@ 7ahim? ". 9. ,oKard a theorJ o/ manain

oraniational con/lict? ,he International (o$rnal o/ Lon/lict "anaement? Vol. 13? *o. 3?

2662.? str. 222.

Dijanoa je preled svih $oraka i $inaka kon/likata. Intervencija je post$pak koji se

provodi nakon $tvrivanja broja kon/likata a/ektivnih ili konitivnih. Prema 7ahim$

intervencija se provodi procesnim prist$pom dje se osobe motiviraj$ i poboljavaj$

individ$alne per/ormanse? ili str$kt$ralnim prist$pom dje se provodi kreiranje str$kt$re? kaotemelja a permanentno $enje i $savravanje pojedinaca. Uenje i e/ektivnost je proces dje

se $pravljanje kon/liktima diajnira kao ohrabr$j$;e i inovativno kada se dijanosticira

problem $ /ai intervencije.

2.6. ,onli"ti $rema a$stra#iranim "riterijima

9pstrahirani kriteriji s$ kriteriji koji se odvijaj$ $ mislima? odnosno stvaraj$ se misaone

predodbe kako bi se to bolje $oilo i poimalo ono op;e? n$no to se ne smije anemariti.

18


19/42

,radicionalni teoretiari dr$e polovice 26. stolje;a socijalne s$ s$kobe prema raini

iskaivanja s$protstavljenosti smjetali na raine osje;aja? ponaanja? tendencija? bivanja?

dok prema kriterij$ odrednica opaanja ne$s$laenosti s$kobi mo$ biti radi ciljeva? elja?

interesa? shva;anja? ocjena i stavova i vrijednosti.

FUoljivo je kako s$ sadraji? de/inirani ovim dvama kriterijima 7aina iskaivanja

s$protstavljenosti i Odrednica opaanja ne$s$laenostiE? $ me$sobnoj ovisnosti. Postoje

dva kriterija a odreivanje pojma socijalno kon/likta? a o kojima se do sada eksplicitno nije

ovorilo.G15

Vani kriteriji koji ovore o trajanj$ kon/likta i njeovom opse$. #ponaja prelai ranice

loiko ramiljanja? te se FjavljaG int$icija kao predstavnik ime$ isk$stva? ra$ma?

empriima i racionalima. )on/likt prema navedenom moe biti konaan ili beskonaan? ali i

potencijalno kontin$iran ovisno i raini iskaivanja s$prostavljenosti? te odrednicama

opaanja nes$laenosti.

/ablica 1. Sadraji "onli"ta $rema a$stra#iranim "riterijima

Ivor@ Vlah? *.@ *av.dj.? str. 30.

19 Vlah? *.@ *av.dj.? str. 30.

19


20/42

)on/likti ime$ s$kobljenih strana nastaj$ jer osobe opaaj$ nes$laene ciljeve i na

jedinstven nain poka$j$ svoje osje;aje i tendencije. U svoj toj jedinstvenosti pojedinca

potrebno je pok$ati rasponati trajanje kon/likta kao i opse kako se molo adekvatno

djelovati. *a sve navedeno $tje$ osje;aji? ponaanja? tendencije? elje? interesi? vrijednosti? te

stavovi.

3. RJ)


21/42

s$eljavanja s kon/liktom. Uenje socijalnih vjetina poinje $ najranijem djetinjstv$? kada

dijete od malena poinje kon/likte rjeavati nenasilno i konstr$ktivno.

#ocijalne vjetine s$@

- sl$anje- oitovanje $mjesto potiskivanja osje;aja- tono iraavanje elja i potreba- ramatranja mo$;nosti rjeenja- preovarake vjetine.

Ishodi konstr$ktivno rjeavanja kon/likata s$ s$radnja i natjecanja? odnosno aktivnosti

ajedniko donoenja odl$ka individ$alni doprinosE? te ravijanje r$pne poveanosti.

)om$nikacija je pred$vjet konstr$ktivno rjeavanja kon/likata? s obirom da vjetine

sl$anja i opaanja s$ od klj$ne vanosti. U navedeno samopotovanje i s$osje;anje je

klj$no a konstr$ktivno rjeavanje kon/likata? jer nepoitvanje sebe je temelj brojnih

kon/likata. *$no je potvrivanje vlastite vrijednosti? kao i vrijednosti dr$ih osoba.

(asno je kako kon/likti ne mo$ nestati? ali ih se moe na neki nain na$iti kontrolirati i na;i

nova rjeenja kon/likata. ,onije odreenje raloa kon/likata je korak ka rjeavanj$ istoa.


22/42

3.2.1. -atjecateljs"i na!in rje5avanja "onli"ata

*atjecateljski nain rjeavanja kon/likata aserativnoE je nain rjeavanja kon/likata koji je

karakteristian a osobe koje ele dominirati. Lilj je dokaati da je osoba $ prav$ jasnimar$mentiranjem. Ovaj nain rjeavanja kon/likata je posebno karakteristian $ pod$e;ima

dje se osobe sl$e svojom hijerarhijskom poicijom kako bi pobijedili $ kon/likt$.

3.2.2. Udovoljavaj(>i na!in rje5avanja "onli"ata

Udovoljavaj$;i nain rjeavanja kon/likata neasertivanE je s$protan nain rjeavanja? jer

osoba je spremna odre;i se vlastitih interesa $ korist interesa dr$ih osoba.

%ilerman Dale navodi kako je ovaj nain rjeavanja kon/likata dobar kada@26

je o$vanje s$odnosa vanije od pobjede $ kon/liktnoj sit$aciji potpora potrebama dr$ih mo$;a? vana i ne $roava osob$ koja j$ daje osoba shvati da je $ kriv$ te da je rjeenje koje predlae dr$a osoba bolje natjecanje stvara vie neacije neo poitive? i nar$ava a$toritet i kredibilitet osobe treba o$vati harmonij$ tijekom tekih tren$taka neslaanja je poitivan ishod nemo$; i najbolje je avriti kon/likt sada i ovdje te kren$ti dalje

je potrebno rijeiti prit$be neadovoljnih k$paca.

3.2.3. %bjeavaj(>i na!in rje5avanja "onli"ata

Ibjeavaj$;i nain rjeavanja kon/likata neasertivnoE je nain kada osoba ne tei

adovoljenj$ svoje i t$e interesa? ve; ibjeavanj$ kon/likta. Ovaj nain je primjenjiv

kada je rije o nekom trivijalnom kon/likt$ ili kada je bolje prep$stiti rjeenje problema nekoj

dr$oj osobi? no s dr$e strane osobe koje ibjeavaj$ kon/likte se krakteriiraj$ kao slabe i

nee/ikasne.

3.2.&. S(radni!"i na!in rje5avanja "onli"ata

#$radniki nain kon/likata asertivanE podra$mijeva $klj$enje rada s dr$im lj$dima kako

bi se pronalo rjeenje nakon saledavanja potreba i elja obij$ strana. *avedni nain

rjeavanja kon/likata je primjenjiv kada se $jedinj$je vie ciljeva i trai jedinstveno rjeenje.

20"etode rjeavanja kon/[email protected]?261.E

22
http://www.posao.hr/articles_all.php?ID=128&page=0http://www.posao.hr/articles_all.php?ID=128&page=0http://www.posao.hr/articles_all.php?ID=128&page=0


23/42

3.2.6. ,om$romisni na!in rje5avanja "onli"ata

)ompromisni nain rjeavanja kon/likata asertivanE je nain traenja rjeenja koje ;e donekle

adovoljiti obje strane. 7e$ltat kompromisno stila je direktniji od $dovljavja$;e? ali imanje $dovoljavaj$;i od s$radniko.

3.3. ,om(ni"acija "ao rje5enje "onli"ta

Uspjena kom$nikacija je klj$ a konstr$ktivan prist$p kon/likt$. F)om$nikacija je tijekom

kon/likta ometena ili veoma oraniena. Postavlja se pitanje kako bi trebao iledati taj prvi

korak A kom$nikacija A da bi se dolo do ajedniko stajalita? a tako i do ajednikorjeenja kon/likta.G21

Pred$vjet da kom$nikacija b$de rjeenje kon/likta je da se osobnom shva;anj$ doda i

ramiljanje dr$e osobe? jer prijetnjama? pretpostavkama i okrivljavanjima nema mjesta.

#redstva koja se koriste da bi kom$nikacija bila $spjena i klj$ a rjeenje kon/likta s$@

- okvirni raovori B $ovaranje mjesta i termina a raovora- ne$tralna okolina B dr$aiji odnose prema kon/likt$- speci/ina pravila B pridravanje speci/inih ili $ovorenih pravila pr$a

mo$;nost ponovno kontakta ime$ osoba $ kon/likt$- tre;e osobe B rije je o tv. kataliatorima koji vode bri$ da se s$kobljene strane

pridravaj$ pravila i doprinose rajanjavanj$ kon/likta.

Ovdje velik$ $lo$ ima i ovor tijela. F#ie/ried +reJ? sociolo i psiholo i D$isb$ra?

ast$pa stajalite da $ proces$ kom$nikacije lj$di sredinje mjesto ne a$ima rije? ve;

neverbelni ovor. Dr$a strana ovaj neverbalni ovor nesvjesno ra$mijeva i $potrebljava a

kao osnov$ a svoje b$d$;e djelovanje.G22 #imboline este? takoer? imaj$ $lo$ $

smirivanj$ i aklj$ivanj$ kon/likata.

21 )om$nikacija B klj$ a rjeenje kon/[email protected]/riedenhrr$ndk$rs!sprechen.htmlistopad? 261.E

22Isto

23
http://www.dadalos.org/frieden_hr/grundkurs_4/sprechen.htmhttp://www.dadalos.org/frieden_hr/grundkurs_4/sprechen.htmhttp://www.dadalos.org/frieden_hr/grundkurs_4/sprechen.htm


24/42

3.&. Rje5avanje "onli"ata ( vrti>(

FU mnoim obiteljima vlada miljenje da je sklad pod svak$ cijen$ bolji od kon/likta? no

kon/likt je sastavni dio svakodnevno ivota s kojom se djeca trebaj$ na$iti nositi. U

kon/likt$ i nadmetanj$ djeca odmjeravaj$ vlastite snae i pri tom$ $e procjenjivati sebe i

dr$e? pok$avaj$ iboriti i osi$rati svoj poloaj $n$tar obitelji? ali i $ kr$$ vrnjaka.G23U

ovoj dobi se $i postavljanje ranica $ kon/likt$.

FHitno je da djeca ra$mij$ da je kon/likt mo$;? ali da sva ponaanja nis$ dovoljena. Vano

je da odrasli jasno postave ranice to je $ kon/likt$ apsol$tno abranjeno? a to s$ $ prvom

red$ /iiki obra$ni i rabijanje stvari. Ukoliko $ svai i doe do takvih sit$acija djeca

trebaj$ pre$eti odovornost a nastal$ sit$acij$ na nain da snose posljedice bo svoje

ponaanja? a $koliko neto rabij$ potrebno je da ajedno s$djel$j$ $ popravljanj$ tete.G2!

Odrasli imaj$ $lo$ $ djejim kon/liktima tako da dijete potakn$ na inoenje prijedloa i

time rjeavanja kon/likta? odnosno dolaska do rjeenja. # obirom da postavljanje $

me$lj$dskim kon/liktima ima korijene jo $ najmlaoj djeci potrebno je raviti alternativna

rjeavanja kon/likata.

F


25/42

&. A-A+?A ,+JU@-= ASP),A/A UPRAV+JA-JA ,O-+,/'A

)on/likti s$ stanja osobnih i oraniacijskih neravnotea? kako bo raliitih interesa tako i

bo prioriteta? percepcije? k$lt$roloko nasljea i psihosocijalnih osobina. U nastavk$ ;e se

prikaati istraeni aspekti kon/likata? prema $estalosti pojavljivanja i s$dionicima.

&.1. 'etodoloija istraivanja

Istraivanje je provela a$torica rada? a $ istraivanj$ je s$djelovalo 14 ispitanika? 126 ena-SE i - m$karaca 3SE.

25


26/42

ra 1. S$ol is$itani"a

ene

mukarci

Ivor@ Irada a$torice

U nastavk$ se donose sociodemora/ske naajke ispitanika? dob? te str$na sprema

ispitanika.

ra 2. Dob is$itani"a

26


27/42

18-20

21-30

31-40

41-50

51-60

>60


I ra/a je $oljivo kako je $ ispitivanj$ s$djelovalo najvie osoba $ dobi od 21 do 36 odine

!3SE? velikim dijelom je rije o st$dentima #ve$ilita $ "ostar$? te osobe od 31 do !6

odina 15S.E *ajneast$pljenji ispitanici s$ osobe starije od -6 odine 2SE.

27


28/42

ra 3. Str(!na s$rema is$itani"a

SSS

VS

VSS

MR

Ivor@ irada a$torice

4S ispitanika ima avren$ srednj$ kol$? njih 36S se ijasnilo da imaj$ avren st$panjV#8? a 21S s$ ispitanici sa V##. 1S ispitanika ima tit$l$ maistra.

&.2. Re%(ltati istraivanja

9naliom dobivenih re$ltata moe se aklj$iti kako se naj$estalije pojavlj$j$ kon/likti

ime$ pojedinaca i kon/likti me$ sk$pinama. Ispitanici s$ se ijasnili kako s$ $ kon/likt$@

- sa $stanovama 16SE

- s pojedinim sk$pinama 11SE- s odreenim sk$pinama 4SE- s dr$im osobama --SE- sa samim sobom SE.

ra & -aj!e5>i "onli"ti is$itani"a

28


29/42

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

Series 3

Ivor@ Irada a$torica

*a temelj$ postavljenih kateorijama ispitivanja o $lask$ $ kon/likte? ispitanike se i pitalo

koliko esto $lae $ kon/likte. 7e$ltati se prika$j$ na sljede;em ra/$.

29


30/42

ra 6. U!estalost (las"a ( "onli"te

sak!"nen!

#e"n!m $#e"n!

ie u$a $#e"n!

m#ese&n!

r#e'e


Ispitanici $ kon/likte $lae svakodnevno 2SE ili nekoliko p$ta tjedno 2-SE? tek 0 S

ispitanika rjee s$djel$je $ kon/liktima.

&.2.1. ,onli"ti sa (stanovama

Ispitanici s$ naje;e $ kon/liktima sa $stanovama bo nestr$nosti pojedinaca a

ivravanje poslovno adataka 33SE? odnosno loom kom$nikacijom 31SE? to re$ltira

nedostatkom in/ormacija 2SE i nedostatkom tolerancije prema strankama !SE. Ispitanici s$

rekli kako esto nailae na nera$mijevanje osoba s kojima se s$sre;$ $ $stanovama kola?

/ak$ltet? dravstvene $stanove...E.


31/42

ra 7 Ra%lo%i "onli"ata sa (stanovama

0%

5%

10%

15%

20%

25%

30%

35%

Series 3


&.2.2. ,onli"ti sa odre0enim s"($inama

U ispitivanj$ je r$brika odreena sk$pina podra$mijevala sk$pine na posl$? sk$pine $ kl$b$?

$ koli i na sve$ilit$.

31


32/42

ra 8 Ra%lo%i "onli"ata sa odre0enim s"($inama

0%

5%

10%

15%

20%

25%

30%35%

Series 3


Prema re$ltatima ankete ispitanici naje;e $lae $ kon/likt $ odreenim sk$pinama bo

nedostatka tolerancije 32SE i loe kom$nikacije 31SE. *ajve;i dio st$denata se ijasnio

kako $ kon/likte $lae bo raliitih precepcija vrijednosti 1!SE i bo toa to ne naj$ to

se oek$je od njih 13SE. 16S ispitanika se ijasnio kako $ kon/likte s odreenim sk$pinama

$lae i bo aresivno ponaanja.

&.2.3. ,onli"ti sa ostalim s"($inama

Pitanje koje se odnosilo na ostale sk$pine i kon/likte s istima podra$mijeva kon/likte s

navijakim sk$pinama? ili vjerski nastrojenim sk$pinama sa iskrivljenim t$maenjem naela.

32


33/42

ra 9 Ra%lo%i "onli"ata sa ostalim s"($inama

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

(!)umn2


)ada je rije o kon/liktima sa odreenim sk$pinama? ispitanici naje;e $ kon/likt $lae boaresivno ponaanja -!SE? odnosno loe kom$nikacije 23SE.

&.2.&. ,onli"ti s dr(im osobama

)ada je rije o kon/liktima s dr$im osobama? re$ltati istraivanja s$ najanimljiviji?

odnosno ispitanici $ kon/likte $lae podjednako i svih pon$enih raloa? to nije bio sl$aj

$ ostalim kon/liktima koji se se istraivali.

33


34/42

ra : Ra%lo%i "onli"ata s dr(im osobama

0%

5%

10%

15%

20%

25%

30%

(!)umn2


Ispitanici $ kon/likt $lae s dr$im osobama ponajvie bo toa to ne naj$ njihove elje i

htjenja? odnosno ne naj$ onda ni to se oek$je od njih 2SE. 9resivno ponaanje je

takoer est ralo $laska $ kon/likt s dr$im osobama 2!SE. Opet? najve;i broj st$denata?

odnosno ispitanika ivotne dobi od 21 do 36 odina se ijasnilo kako $ kon/likte najvie $lae

bo nedostatka tolerancije dr$ih osoba 14SE i raliitih percepcija vrijednosti 14SE.

&.2.6. ,onli"ti sa samim sobom

Osim me$lj$dskih kon/likata? ispitanicima je bilo postavljeno pitanje i ato s$ $ kon/likt$

sa samim sobom. Ovo pitanje je a$torica postavila? kako bi se moda na temelj$ tih re$ltata

molo analiirati ponaanje me$ dr$im osobama? odnosno da b$d$ jasniji re$ltati $laska $

kon/likte. # obirom da neadovoljstvo samim sobom re$ltira i aresivnijim ponaanjem? te

manjom tolerancijom prema dr$ima.

34


35/42

ra 1; Ra%lo%i "onli"ata sa samim sobom

0%

5%

10%

15%

20%

25%

30%

35%

40%

45%

(!)umn2

Ivor@ Irada a$torica

U prethodnom ra/$ s$ navedeni raloi kon/likta sa samim sobom. *aje;i ralo kon/likta

je saledavanje realnosti !1SE? te neadovoljstvom osobnim napretkom 32SE.

*eprimjerene odl$ke 12SE i i$bljeno vrijeme 1SE s$ takoer neki od raloa kon/likata

samim sa sobom.

&.3. Rje5avanje "onli"ta

Ispitanicima je bilo i postavljeno pitanje na koji nain rjeavaj$ kon/likte. U ra/$ 11 se

donose re$ltati istraivanja.

35


36/42

ra 11. -a!in rje5avanja "onli"ata

0%10%20%30%40%50%60%70%

Series 3


--S ispitanika kon/likt pok$ava rijeiti raovorom? a 13S ih se naje;e povlai i

kon/likta. 1S ispitanika ne $ima $ obir miljenje dr$e strane? te time kon/likt ne $spijeva

poitivno avriti? a dio ispitanika? tonije njih -S kon/likte rijeava aresivnim ponaanjem.

&.&. ?a"lj(!na ra%matranja i $re$or("e %a daljnja istraivanja

Istraivanje me$lj$dskih kon/likata je akt$alna tematika kako bi se doprinijelo osobnoj

dobrobiti. Da bi se doprinijelo osobnoj dobrobiti potrebno je kon/likte detaljnije identi/icirati?

te kateoriirati? prona;i jasnij$ ve$ sa $orcima i s$dionicima. ,akoer? bitno je ispitati

$estalost kon/likata? te njihovih posljedica.

)ada je rije o me$lj$dskim kon/liktima potrebno je detaljnije analiirati $vjete $ kojima

nastaj$? te prerastaj$ $ oraniacijske kon/likte.

)ako bi se istraili i oraniacijski kon/likti koji proilae i osobnih kon/likta potrebno jeistraiti /$nkcijske menaderske osobine $ kontekst$ menaderskih $loa. Potrebno je ispitati

36


37/42

ato se postavljaj$ nejasni ciljevi? bo ea s$ odreene in/ormacije $skra;ene? te ato s$

velike ralike $ percepciji vrijednosti i koji je ralo nedostatka in/ormacija.


38/42

6. ?A,+JU@A,

)on/likti s$ doaaji koji se oit$j$ $ iraavanj$ neativnih emocija? te ostavljaj$

posljedice. )on/likt je prijetnja ve; $ latentnom oblik$. )ada je rije o rjeavanj$ kon/likata

$spjena kom$nikacija je klj$ a konstr$ktivan prist$p kon/likt$. Pred$vjet da kom$nikacija

b$de rjeenje kon/likta je da se osobnom shva;anj$ doda i ramiljanje dr$e osobe? jer

prijetnjama? pretpostavkama i okrivljavanjima nema mjesta. U $vodnom dijel$ rada s$

postavljene istraivake hipotee koje ;e se $ nastavk$ potvrditi ili opovrn$ti na temelj$napisano rada i koritene literat$re.

Hipoteza 1: Meuljudski konflikti najee nastaju zbog loe komunikacije.

Osnovna hipotea je djelomino potvrena. Dio koji je potvrdan da kon/likti nastaj$ bo loe

kom$nikacije? a dio koji nije $ potp$nosti potvren je taj to $roci kon/likta mo$ biti

raliiti i ne odnose se n$no na lo$ kom$nikacij$.

Hipoteza 2: est ulazak u konflikte je posljedica dogaaja iz djetinjsta.

:ipotea 3 je $ potp$nosti prihva;ena? s obirom da sje;anja i prolosti $velike imaj$ $tjecaj

na ponaanje osoba i $laak $ kon/likte. *avedeno je najvie $oljivo $ jednom od polavlja

diplomskoa rada dje je opisano rjeavanje kon/likta djece vrti;ke dobe. (asno je reeno

kako je to radoblje $ kojem se $ djeijoj lavi /ormiraj$ odreene navike i stavovi s$kladno

njihovim mo$;nostima? ali koje imaj$ velik$ $lo$ $ njihovom daljnjem ravoj$? odnosno

/ormiranj$ odrasle osobe.

Hipoteza !: "onflikti sa skupinama su najee zbog ag#esinog ponaanja.

:ipotea 3 se ne prihva;a $ potp$nosti? s obirom da i re$ltati provedeno istraivanja

poka$j$ dr$aije re$ltate. :ipotea se prihva;a $koliko je rije o odreenim sk$pinama.

=lanovi sk$pina naje;e nis$ raspoloeni ni a kakv$ kom$nikacij$? ve; nasiljem

pok$avaj$ ostvariti svoj cilj? koji je apravno nejasan cilj. 7ije je naje;e o r$pama

navijaa? koji s$ ve; $ dr$tv$ $vrijeeni kao aresivno nastrojene osobe. Prema re$ltatima

provedeno istraivanja kada je rije o kon/liktima sa odreenim sk$pinama? ispitanici

38


39/42

naje;e $ kon/likt $lae bo aresivno ponaanja -!SE? odnosno loe kom$nikacije

23SE.

# dr$e strane ako je rije o sk$pinama? r$picama i kole? /ak$lteta? kon/likti se ne javljaj$bo aresivno ponaanja ve; bo nedostatka tolerancije 32SE i loe kom$nikacije 31SE.

*ajve;i dio st$denata se ijasnio kako $ kon/likte $lae bo raliitih precepcija vrijednosti

1!SE i bo toa to ne naj$ to se oek$je od njih 13SE. 16S ispitanika se ijasnio kako $

kon/likte s odreenim sk$pinama $lae i bo aresivno ponaanja.

39


40/42

+/)RA/URA

aB ,njie

>ordon? (. 7.@ Oraniational Hehavior B a dianostic approach$ Prentice? :all? Inc.?

*eK (erseJ? 1554.

>raner? V.? "at$i;? ".@ 7anjeno dijete i ja? ,raimo istin$ d.o.o.? rant? N.@ )ako rijeiti s$kobe i pretvoriti ih $ s$radnj$? "oaik knjia?


41/42

"etode rjeavanja kon/likta? [email protected]

listopad? 261.E

PR+O

aB raovi

>ra/ 1. #pol ispitanika 2

>ra/ 2. Dob ispitanika 2-

>ra/ 3. #tr$na sprema ispitanika 20

>ra/ !@ *aje;i kon/likti ispitanika 24

>ra/ . Uestalost $laska $ kon/likte 25

>ra/ -@ 7aloi kon/likata sa $stanovama 36

>ra/ 0@ 7aloi kon/likata sa odreenim sk$pinama 31

>ra/ 4@ 7aloi kon/likata sa ostalim sk$pinama 32

>ra/ 5@ 7aloi kon/likata s dr$im osobama 33

>ra/ 16@ 7aloi kon/likata sa samim sobom 3!

>ra/ 11@ *ain rjeavanja kon/likata 3

bB S#eme

#hema 1. Proces kon/likta 4

#hema 2. Dinamika kon/liktne epiode 5

#hema 3@ "odel /ano ravoja kon/likata prema )eneth N. ,homas$ 16

#hema !. 7obinsonov model procesa kon/likta 11

#hema . Proces $pravljanja kon/liktom 10

41
http://www.posao.hr/articles_all.php?ID=128&page=0http://www.posao.hr/articles_all.php?ID=128&page=0


42/42

cB /ablica

,ablica 1. #adraji kon/likta prema apstrahiranim kriterijima 15

Documents

međuljudski-konflikti (1) (1)