Odjel za biotehnologiju Sveučilište u Rijeci - Vijesti 2016/BIL202_Biokemija_2016-17.pdf · biokemije mora imati odslušane kolegije iz predmeta biologija i organska kemija. ZA

Odjel za biotehnologiju Sveučilište u Rijeci

Detaljni izvedbeni nastavni program kolegija Biokemija Prof.dr.sc. Roberto Antolović, 2016/17. 1

Biokemija - Syllabus

Studij: Prediplomski sveučilišni studij Biotehnologija i istraživanje lijekova

Broj predmeta: BIL 202

Web stranica predmeta: http://www.biotech.uniri.hr

ECTS bodovi: 12

Nastavno opterećenje/sati: 120 sati (40 P + 40 S + 40 V)

Nositelj predmeta:

Dr.sc. Roberto Antolović, red.prof.

Odjel za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci

Radmile Matejčić 2

Konzultacije:

Telefon:

e-mail: [email protected]

Web stranica: http://www.biotech.uniri.hr/

Asistent:

Dr.sc. Sandra Kraljević Pavelić, izv.prof.



Telefon:



Asistent:

Dr.sc. Mirela Sedić, docent



Telefon:



http://www.biotech.uniri.hr/

http://www.biotech.uniri.hr/



Osnovne informacije o kolegiju:

Predavanja, seminari i vježbe se održavaju od 06.02.2017. do 31.03.2017.

Literatura za pomoć pri svladavanju nastavnog gradiva iz biokemije, praćenje

predavanja i seminara te za pripremu provjere znanja na kolokvijima i

završnom ispitu je:

Jeremy M.Berg, John L.Tymoczko, Lubert Stryer: BIOKEMIJA,

Školska knjiga, Zagreb, 2013.

Robert K. Murray, David A. Bender, Kathleen M. Botham, Peter J.

Kennelly,Victor W. Rodwell, P. Anthony Weil: Harperova ilustrirana

biokemija, Medicinska naklada, Zagreb, 2011.

Peter Karlson: Biokemija za studente kemije i medicine, Školska

knjiga, Zagreb, 1988.



OPIS PREDMETA

Kolegij u planu nastave obrađuje temelje biokemijskih procesa u stanici na molekularnoj

osnovi. Kolegij biokemije pruža mogućnost studentima da steknu teoretska i praktična znanja

koja su im potrebna za praćenje drugih nastavnih kolegija te praktično izvođenje

biokemijskih eksperimenta na vježbama iz biokemije. Na kolegiju biokemije studente se

podučava osnovnoj kemijskoj građi i svojstvima biološki važnih molekula. Na taj način

studente se uvodi u osnove najvažnijih biokemijskih puteva u stanici, načinu prijenosa signala

u stanici te regulacije biokemijskih i patobiokemijskih staničnih procesa. Studentima se na

zanimljiv i prihvatljiv način objašnjava način prijetvorbe, korištenja i utroška energije u

stanici kao i važnost regulacije prijenosa signala u stanicama te međusobne komunikacije

stanica živog organizma.

Osnovna znanja koja student dobiva na kolegiju biokemije prijeko su potrebna za

razumjevanje drugih kolegija kao primjerice fiziologije, patofiziologije, farmakologije,

molekularne medicine, itd.. Studentima će se uz gore navedeno prikazati i objasniti promjene

biokemijskih procesa koje dovode do nastanka patoloških stanja i metaboličkih bolesti uz

prikaz molekularnog principa liječenja metaboličkih bolesti.

Ukratko kolegij biokemije nudi studentima mogućnost stjecanja prijeko potrebnog znanja iz

područja biokemije i upoznavanje biološki važnih molekula, međusobno povezanih u sustavu

stanice, organa i organizma, te razumjevanje biokemijskih promjena koje dovode do bolesti

stanice i organizma.

Uvijet za upis kolegija Biokemija:

Da bi student redovno mogao pohađati nastavu iz kolegija biokemije student/ica mora

dobro vladati gradivom organske kemije i biologije te prilikom upisa na kolegij

biokemije mora imati odslušane kolegije iz predmeta biologija i organska kemija. ZA

PRISTUPANJE ZAVRŠNOM ISPITU IZ PREDMETA BIOKEMIJA STUDENT/ICA

MORA IMATI POLOŽENI ISPIT IZ OPĆE I ORGANSKE KEMIJE!!!

Ciljevi i očekivani ishodi predmeta (razvijanje općih i specifičnih kompetencija)

Opće kompetencije koje će se razvijati na predmetu: A1, A2, A3, A5, A8, B1, B3, B4; B5;

C1, C2, C3, C4.

Specifične kompetencije koje će se razvijati na predmetu:

Nakon uspješno završenog programa iz ovog predmeta studenti će biti sposobni:

a) Prepoznati i objasniti značenje važnih molekula uključenih u biokemijske procese

stanice te objansiti važnost tih biokemijskih procesa i reakcija za stanicu i organizam

u kojima te molekule sudjeluju

b) Naučiti, shvatiti i vladati molekularnim osnovama biokemijskih procesa

c) Sigurno i učinkovito rukovati uzorcima, provesti biokemijsku analizu prema unaprijed

danom protokolu, razumljivo prikazati rezultate te izvesti potreban zaključak iz

dobivenih rezultata izvršenog testa (proceduralno znanje).



Ishodi nakon izvršavanja svih programom predviđenih obveza:

A. Predavanja:

1. Uvod u biokemiju:

- uvod u kolegij

- čime se bavi biokemija

- povijest biokemije

2. Stanica i stanične strukture:

- stanična membrana kao zaštitna barijera;

- uloga stanične membrane u komunikaciji s okolinom;

- stanične organele

- transport tvari kroz staničnu membranu

3. Aminokiseline:

- struktura i podjele aminokiselina;

- svojstva i uloge aminokiselina

4. Peptidi, proteini:

- nomneklatura i određivanje peptida;

- prirodni peptidi

- resorpcija

5. Strukture proteina:

- proteinske strukture, njihovo nastajanje i određivanje;

- denaturacija i renaturacija proteina;

- enzimi koji sudjeluju u razgradnji proteina;

6. Razgradnja proteina, proteolitički enzimi: - razgradnja proteina in vivo i in vitro

7. Metode proteinske kemije:

- kromatografske metode

- izoelektrična točka i izoelektrično fokusiranje;

- elektroforeza;

- Western blot analiza;

- imunoprecipitacija

- ciljana proteoliza proteina i detekcija peptidnih fragmenata

8. Vitamini: - podjela vitamina

- svojstva vitamina

- važnost vitamina u biokemijskim reakcijama

- 9. Koenzimi:

- koenzimi i prostetske skupine;

- prijenos grupa i njihov potencijal;

- koenzimi C1- i C2-metabolizma;

10. Enzimi i enzimska kataliza:

- energija aktivacije;



- enzimi kao čimbenici ubrzavanja kemijskih reakcija;

- supstrati i inhibitori enzima s primjerima

11. Enzimska kinetika:

- Enzimi, supstrati, inhibitori;

- Michaelis-Mentenova konstanta;

12. Inhibicija enzima: - specifičnost enzimske katalize;

- inhibicije enzima,

13. Ugljikohidrati - nomenklatura i struktura jednostavnih šećera:

- monosaharidi i oligosaharidi;

14. Razgradnja šećera u probavnom traktu;

- razgradnja i resorpcija ugljikohidrata u probavnom traktu;

- simport glukoze i Na+;

- glukoza u stanici

15. Glikoliza: - aerobna razgradnja glukoze;

- anaerobna razgradnja glukoze

- alkoholno vrenje (laktat, etanol, propionat, butirat)

16. Glukogeneza:

- sinteza glukoze u organizmu;

- hormonska kontrola glukoneogeneze;

- Cori ciklus;

17. Glikogen i metabolizam glikogena: - metabolizam glikogena;

- bolesti vezane za spremanje glikogena;

- hormonska kontrola metabolizma glikogena

18. Aktivirani šećeri: - UDP glukoza kao račvište metabolizma;

- sinteza laktoze;

- stvaranje i uloga glukuronske kiseline;

- glikoproteini;

- hijaluronska kiselina

19. Ciklus pentoza fosfata: - biološki značaj pentozafosfatnog ciklusa

20. Ciklus limunske kiseline: - oksidativna dekarboksilacija piruvata;

- citratini ciklus i njegova energetska bilanca;

- biološki značaj citratnog ciklusa;

21. Masti i lipidi - struktura masnih kiselina

- sastav masti



- razgradnja masti u probavnom traktu;

- hilomikroni i lipoproteini;

- uloga lipoproteina i transport lipida;

22. -oksidacija masnih kiselina:

- -oksidacija masnih kiselina;

- karnitin i transport masnih kiselina;

- ketogeneza;

23. Sinteza masnih kiselina:

- biosinteza masnih kiselina;

- biosinteza kolesterola i njena regulacija;

- metabolizam kolesterola

24. Žučne kiseline:

- sinteza žušnih kiselina;

- enterohepatična cirkulacija;

25. Ikozanoidi i prostaglandini: - leukotrieni i prostaglandini;

- fosfolipidi;

- sfingomielini i cerebrozidi - gradivni elementi stanične membrane;

26. Steroidi i steroidni hormoni;

- struktura steroida;

- metabolizam steroidnih hormona;

- djelovanje steroidnih hormona na stanicu

27. Razgradnja aminokiselina i transport dušika u tijelu sisavaca:

- transaminaze i piridoksalfosfat;

- dezaminacija serina i treonina;

- transport dušika do jetre;

- izlučivanje amonijaka;

28. Ciklusu mokraćne kiseline:

- štetnost amonijaka za organizam

- ciklus mokraćne kiseline;

29. Oksidacijska fosforilacija: redoks reakcije: FAD i NAD;

- veza između reakcija koje proizvode i onih koje troše energiju;

- energijom bogati spojevi;

30. Dobivanje ATP-a:

- disanje i sinteza ATP-a;

- mehanizam ATP sinteze;

- respiratorni lanac i termogeneza

31. Biosineteza purina i pirimidina:

- biosinteza purina i pirimidina;

- regulacija purin i pirimidin biosinteze;

- djelovanje antimetabolita;



32. Nukleinske kiseline:

- gradivni elementi;

- primarna struktura;

- vodikove veze;

- dvostruka uzvojnica;

33. Tetrahidrofolna kiselina:

- uloga folne kiseline u mijeni tvari, inhibitori sinteze folne kiseline;

- razgradnja purinskih i pirimidinskih nukleotida i izlučivanje metabolita;

34. DNA i RNA

- DNA biosinteza i uloga

- replikacija DNA;

- RNA biosinteza;

- RNA i njena uloga;

35. Regulacija izražavanja gena:

- regulacija ekspresije gena u pro i eukariota;

- DANN kloniranje u pro i eukariota;

- transgenične životinje;

36. Molekularno biološke metode u biokemiji:

- izolacija DNA i RNA;

- PCR, RT PCR, RFLP, osnove i njihove primjene;

- ELISA

37. Metode velikog probira u farmaceutskoj industriji:

- HTS, HCS

B. Seminari:

1. Uvod u biokemiju, ponavljanje i inicijalna provjera stečenog znanja iz organske

kemije i biologije

2. Aminokiseline, peptidi, proteini – struktura, metabolizam, izolacija a) odjeljivanje aminokiselina;

b) aminokiseline kao zwiter ioni;

c) određivanje izoelektrične točke aminokiselina;

d) određivanje koncentracije proteina, SDS-PAGE, Western blot,

e) princip izgradnje, nomenklatura i određivanje peptida, prirodni peptidi;

struktura i reverzibilna denaturacija proteina amonij sulfatom;

f) termička obrada seruma i izolacija imunoglobulina klase G;

g) kromatografske metode;

h) obilježavanje proteina ubikvitinacijom;

i) razgradnja proteina u lizosomu i proteasomu;

3.Vitamini i koenzimi:

a) podjela vitamina

b) biologija i važnost vitamina

c) važnost vitamina kao koenzima;



4. Enzimi i enzimska kinetika

a) vrste enzimskih inhibicija;

b) karakterizacija aktivnog centra enzima;

c) kristalizacija enzima i SAR.

5. Ugljikohidrati a) monosaharidi, disaharidi, polisaharidi,

b) metabolizam glikogena;

c) hormonska kontrola metabolizam glukoze i glikogena,

d) bolesti vezane za spremanje glikogena u jetrima

e) G-protein povezani receptori i adrenalin;

f) sinteza i uloga adrenalina;

6. Metabolizam masti

a) probava masti i hilomikroni;

b) uloga lipoproteina i transport lipida

c) leukotrieni i prostaglandini, nastanak i veza s upalnim procesima;

d) upala;

7. Energijom bogati spojevi:

a) ATP sinteza;

b) ATP kao supstrat;

c) pirofopsfat

d) kiselinski anhidridi

8. Respiratorni lanac i termogeneza, oksidacijski stres i antioksidansi

9. Metode molekularne biologije:

a) izolacija DNA i RNA;

b) genomska DNA;

c) primjena metoda PCR, RT PCR, RFLP;

10. Metode proteinske kemije

a) kromatografija

b) izoelektrično fokusiranje

c) elektroforeza

d) westernblot

11. Prijenos signala u stanici i stanični ciklus

a) stanična signalizacija;

b) translacija;

c) posttranslacijske modifikacije;

d) MAP kinazni put;



12. Apoptoza:

a) programirana stanična smrt;

b) signalizacija za početak apoptoze i povezanost s malignim bolestima;

13. Hormoni i receptori:

a) endokrine žlijezde sisavaca;

b) receptori – proteini koji prepoznaju hormone;

14. Steroidni hormoni i hormonska regulacija:

a) steroidni hormoni – struktura, zadaća;

b) receptori steroidnih hormona;

c) transporteri steroidnih hormona;

d) gemomski i ne genomiski učinci;

e) hormonska regulacija razine glukoze u krvi inzulinom i glukagonom;

f) diabetes tip I i diabetes tip II

15. Razvoj ljekova

C. Vježbe:

1. Analitičke metode

Osnove fotometriranja; fotometrijsko određivanje anorganskog fosfata; određivanje

kiselinski labilnog i anorganskog fosfata;

2. Metabolizam aminokiselina; – obojene reakcije aminokiselina i proteina, taložne

reakcija aminokiselina i proteina

3. Proteini;

Obaranje proteina u nativnom stanju; obaranje kazeina u izoelektričnoj točci;

Taloženje bjelančevina uz istovremenu ireverzibilnu denaturaciju; Određivanje ukupne

količine proteina u uzorku metodom po Lowry-u. Izračunavanje koncentracije proteina

nepoznatog uzorka.

4. Priprema i određivanje proteina SDS elektorforezom

Priprema SDS gelova i uzoraka za razdvajanje proteina u denaturirajućem obliku u

poliakrilamidnom gelu, Coomasie bojanje i odrečivanje molekulske mase proteina na

osnovi dužine migracije vrpce uzorka u samom gelu.

5. Enzimi i njihova svojstva;

specifičnost djelovanja amilaze, specifičnost djelovanja ureaze, utjecaj temperature na

enzimsku aktivnost, ovisnost enzimske reakcije o pH vrijednosti, aktivacija i inhibicija

enzima.

6. Aktivacija i inhibicija enzima. Enzimska kinetika

7. Metabolizam uljikohidrata; – Identifikacija monosaharida obojenim reakcijama,

dokazivanje glukoze i fruktoze, identifikacija disaharida dokazivanje saharoze i laktoze

8. Metabolizam škroba, razgradnja škroba i njegovo dokazivanje.

.



9. Metabolizam masti; – razgradnja triglicerida lipazom, određivanje nastanka

masnihkiselina. Tankoslojna kromatografija. Određivanje ketonskih tijela

10. PCR; Izvođenje lančane reakcije polimerazom i dokaz nastalog PCR produkta agar

elektroforezom i/ili kvantitativnim PCR-om



Korelativnost i korespondentnost predmeta:

Program je korespondentan s programima referentnih sveučilišta:

Program kolegija Biokemija je korespondentan sa sličnim programima u području prirodnih

znanosti i biomedicine.

BIOKEMIJA BIL202 – Sadržaj Kolegija

Vrsta TEMA Broj sati

nastve

P1 Uvod u kolegij 2

P2 Stanica, stanične strukture 1

P3 Aminokiseline 1

P4 Peptidi, proteini, proteolitički enzimi 1

P5 Struktura proteina 2

P6 Razgradnja proteina 1

P7 Metode proteinske kemije 1

P8 Vitamini 1

P9 Koenzimi. 1

P10 Enzimska kataliza 1

P11 Enzimska kinetika 1

P12 Inhibicija enzima 1

P13 Ugljikohidrati. 2

Kolokvij 1

P14 Razgradnja i resorpcija šećera u organizmu 1

P15 Glikoliza 1

P16 Glukoneogeneza 1

P17 Metabolizam glikogena 1

P18 Aktivirani šećeri 1

P19 Ciklus pentoza fosfata 1

P20 Oksidacijska dekarboksilacija i ciklus limunske

kiseline

1

P21 Masti i lipidi 1

P22 Beta oksidacija masnih kiselina, karnitin,

ketogeneza

1

P23 Sinteza masnih kiselina, biosinteza kolesterola i

njena ragulacija, metabolizam kolesterola

1

P24 Sinteza žučnih kiselina 1

P25 Fosfolipidi, eikozanoidi, leukotrieni,

prostaglandini

1

Kolokvij 2

P26 Steroidi i steroidni hormoni 1

P27 Transaminaze i piridoksalfosfat, dezaminacija

serina i treonina, transport dušika do jetre

1

P28 Ciklus mokraćne kiseline 1

P29 Oksidacijska fosforilacija 1

Kolokvij 3

P30 Dobivanje ATP-a 1

P31 Biosinteza purina i pirimidina 1

P32 Nukleinske kiseline; gradivni elementi, primarna 1



struktura, vodikove veze, dvostruka zavojnica

P33 Tetrahidrofolna kiselina, razgradnja purinskih i

pirimidinskih nukleotida i izlučivanje metabolita

1

P34 DNA i RNA 1

P35 Regulacija izražavanja gena 1

P36 Molekularnobiološke metode u biokemiji 1

P37 Metode probira aktivnih molekula u farmaceutskoj

industriji

1

Kolokvij 4


nastave

S1 Uvod u biokemiju i inicijalni test provjere

stečenog znanja iz biologije i organske kemije

3

S2 Aminokiseline, peptidi, proteini - struktura,

Aminokiseline, peptidi, proteini - metabolizam

2

2

S3 Vitamini i koenzimi 2

S4

S4

S4

Enzimi i enzimska kinetika

enzimska kinetika

enzimska kinetika

2

1

1

S5

S5

S5

Ugljikohidrati nomenklatura i svojstva

Monosaharidi, disaharidi i polisaharidi

Metabolizam ugljikohidrata

1

1

2

S6 Oksidacijska dekarboksilacija i Krebsov ciklus 2

S7

S7

Lipidi, transport masti,

Metabolizam masti,

2

2

S8 Energijom bogati spojevi,

Respiratorni lanac i termogeneza,

Oksidacijski stres i antioksidansi

2

S9

S9

Metode molekularne biologije 3

S10 Metode proteinske kemije 2

S11 Prijenos signala u stanici i stanični ciklus 3

S12 Programirana stanična smrt - Apoptoza 2

S13 Hormoni i receptori 2

S14 Steroidni hormoni i hormonska regulacija 2

S15 Razvoj ljekova 2


nastave

VE1 Analitičke metode: fotometriranje određivanje

anorganskog fosfata. Određivanje labilnog fosfata

i anorganskog fosfata

3

VE2 Metabolizam aminokiselina; – obojene reakcije

aminokiselina i proteina, taložne reakcija

aminokiselina i proteina

3

VE3 Određivanje proteina metodom po Lowry-u,

obaranje kazeina u izoelektričnoj točci,

preparativno odvajanje kazeina, laktalbumina i

laktglobulina iz kravljeg mlijeka.

4

VE4 Priprema SDS gelova i uzoraka za razdvajanje

proteina u denaturirajućem obliku u

poliakrilamidnom gelu, Coomasie bojanje,

6



P-

predavanja

S-seminari

VE -Eksperimentalne vježbe

Sadržaj predmeta:

A. Predavanja:

Uvod u biokemiju

Stanica i stanične strukture

Aminokiseline

Proteini

Strukture proteina

Razgradnja proteina, proteolitički enzimi

Metode proteinske kemije

Vitamini

Koenzimi

Enzimi i enzimska kataliza

Enzimska kinetika, inhibicija enzimskog djelovanja

Ugljikohidrati,

Glikoliza i glukoneogeneza,

Metabolizam glikogena

Aktivirani šećeri

Ciklus pentozafosfata

Oksidacijska dekarboksilacija

Ciklus limunske kiseline

Masti, beta oksidacija masnih kiselina,

Sinteza masnih kiselina

Žućne kiseline

Eikozanoidi i prostaglandini

Steroidi i steroidni hormoni

Razgradnja aminokiselina i promet dušika u organizmu

Ciklus mokraćne kiseline, transaminacija i oksidativna fosforilacija

Dobivanje ATP-a

Nukleinske kiseline, biosinteza purina i pirimidina, tetrahidrofolna kiselina

DNA i RNA, ribosomi, regulacija ekspresije gena

određivanje molekulske mase proteina na osnovi

dužine migracije vrpce uzorka u gelu.

VE5 specifičnost djelovanja amilaze, specifičnost

djelovanja ureaze, utjecaj temperature na

enzimsku aktivnost, ovisnost enzimske reakcije o

pH vrijednosti,

4

VE6 Aktivacija i inhibicija enzima. Enzimska kinetika

4

VE7 Identifikacija mono i disaharida. Odrađivanje

glukoze, fruktoze, saharoze i laktoze

4

VE8 Metabolizam škroba, razgradnja škroba i njegovo

dokazivanje.

4

VE9 Razgradnja triglicerida lipazom, određivanje

nastanka masnih kiselina, tankoslojna

kromatografija.

4

VE10 Izolacija DNA i lančana reakcija polimerazom

(PCR)

4



Molekularno biološke metode u biokemiji

Metode probira aktivnih molekula u farmaceutskoj industriji

B. Seminari - auditorne vježbe

Uvod u biokemiju provjera stečenog znanja iz biologije i organske kemije

Aminokiseline, peptidi, proteinske strukture, izolacija AK

Vitamini i koenzimi,

Enzimi i enzimska kinetika

Ugljikohidrati

Metabolizam masti

Energijom bogati spojevi,

Respiratorni lanac i termogeneza, antioksidansi

Metode molekularne biologie

Metode proteinske kemije

Prijenos signala u stanici i stanični ciklus

Programirana stanična smrt - Apoptoza

Hormoni i receptori

Steroidni hormoni i hormonska regulacija metabolizma.

C. Vježbe-eksperimentalne vježbe

Analitičke metode

Osnove fotometriranja; fotometrijsko određivanje anorganskog fosfata; određivanje kiselinski

labilnog i anorganskog fosfata; Enzimska kataliza dobivanjekreatinin fosfata iz kreatinina i

ATP-a.

Proteini;

Obaranje proteina u nativnom stanju; obaranje kazeina u izoelektričnoj točci; Taloženje

bjelančevina uz istovremenu ireverzibilnu denaturaciju; kvantitativno određivanje proteina

putem određivanja prisutnosti peptidne veze. Razdvajanje proteina na osnovi njihovog

različitog naboja. Određivanje izoelektrične točke proteina.

Enzimi i njihova svojstva;

ovisnost enzimske reakcije o pH vrijednosti, ovisnost enzimske reakcije o temperaturi,

ireverzibilna denaturacija proteina.

Proteinska biosinteza i nukleinske kiseline; –izolacija nukleinskih kiselina, kvantitativno

određivanje nukleinskih kiselina.

Metabolizam uljikohidrata; – model djelovanja dehidrogenaza; kromatografsko određivanje

aktivnosti heksokinaze.

Metabolizam masti; –Enzimska razgradnja triglicerida lipazom; određivanja nastanka

masnih kiselina nakon hidrolize triglicerida inkubiranih s lipazom, kvalitativno i

kvantitativno određivanje ketonskih tijela kao produkt oksidacije masnih kiselina u

mitohondriju.

Pristup učenju i poučavanju u predmetu:

1. Znanje

Studenti trebaju savladati i znati osnovnu biokemijsku terminologiju, strukturu osnovnih

kemijskih spojeva i molekula važnih za život i opstanak stanice. Studenti moraju naučiti,

shvatiti, znati objasniti osnovne biokemijske procese koji se zbivaju u stanici. Studenti

moraju znati objasniti međusobnu povezanost pojednih ciklusa i njihov energetski učinak

te značenje za metabolizam i zdravlje stanice. Studenti moraju zanti principe osnovnih

biokemijskih metoda.



2. Razumijevanje

Studenti trebaju razumijeti biokemijske zakonitosti stanice, principe i važnost

biokemijskih ciklusa te ulogu pojedinih biokemijskih procesa u životu stanice i samog

organizma kao što je to opisano u predhodnom članku.

3. Vještine

Studenti moraju biti sposobni pratiti postupke u pripremljenom obliku, sigurno i

kooperabilno provesti eksperimente, rukovati aparaturom za provođenje eksperimenata,

uočiti i registrirati promjene, izvesti mjerenja, interpretirati eksperimentalne podatke i

procijeniti točnost eksperimentalnih rezultata uz objašnjenje njihovog značenja.

4. Sposobnost

Studenti trebaju moći prevesti dobivene informacije u govorni, grafički i matematički

oblik, jasno napisati koncept i teoriju izrađenog pokusa, izvjestiti o eksperimentalnim

postupcima i rezultatima na sažet, točan i razumljiv način. U tu svrhu studenti trebaju

koristiti stečena znanja iz biokemije.

5. Stavovi Student treba prepoznati molekularnu biokemijsku osnovu života, njenu važnost i

napredak u biokemiji kao znanstvenoj grani. Studenti trebaju prepoznati utjecaj

biokemijskih procesa na život, razvoj bolesti ili zdravlja. Razumjeti važnost biokemije u

razvoju zdravstva i farmaceutske industrije te raspon biokemijske stručnosti i način rada

biokemičara.

Način izvođenja nastave

Nastava se odvija u turnusu u vremenu od 06.02.2017. - 31.03.2017. u obliku predavanja,

seminara i eksperimentalnih vježbi. Predviđeno vrijeme trajanja nastave je ukupno 8 tjedana.

Obaveze studenata/studentica

Studenti su dužni redovito izvršavati obveze koje se odnose na pohađanje nastave,

laboratorijski rad i kontinuiranu provjeru znanja.

Vrednovanje obveza studenata/studentica

Tijekom kolegija biokemija student/studentica može ukupno prikupiti 100 bodova prema

tablici 1.

Laboratorijski rad, kontinuirana provjera znanja i seminari pridonose 70 od maksimalnih 100

bodova. Student/ica bodove stjeće uspješnim polaganjem kolokvija u sklopu kontinuirane

provjere znanja, pripremom seminarskog rada u pisanom obliku i njegove prezentacije.

Redovito pohađanje nastave. Nastava iz kolegija biokemije sastoji se od 40 sati predavanja,

40 sati laboratorijskih vježbi, 40 sati seminara. Student može samo iz opravdanih razloga

izostati najviše do 30% ukupne nastave (predavanja, laboratorijske vježbe, seminari).

Pohađanje nastave je obavezno. Ako student/ica izostane s više od 30% ukupne nastave

bilo OPRAVDANO ILI NEOPRAVDANO isti/a ne može dalje nastaviti praćenje

kolegija Biokemija, odnosno gubi mogućnost izlaska na završni ispit. Time je skupio/la

nula bodova i ocijenjen/a ocjenom FX. Izostanak s praktične nastave (vježbe) student/ica ne

može nadoknađivati ponavljanjem pokusa u praktikumu. Ako je izostanak opravdan i

potvrđen valjanom dokumentacijom student/ica može u dogovoru s nastavnikom nadoknaditi

propuštene vježbe dodatnim seminarskim radom. Temu seminarskog rada dogovara s

nastavnikom kod slijedećeg dolaska na nastavu nakon izostanka. Na ovaj način mogu se

nadoknaditi maksimalno dvije vežbe iz programa ovog kolegija.

Laboratorijski rad - laboratorijske vježbe pridonose na kolegiju biokemija najviše 10

bodova, u to ulazi, način i izrada same vježbe, točnost rezultata i objašnjenje dobivenih



rezultata. Za svaku vježbu, student/ica je dužan/a pripremiti se za izvođenje praktične nastave

iz preporučene i pripremljene literature. Ocjena pripremljenosti za praktične vježbe koja će se

provesti kratkom pismenom provjerom studentu/ici pridonosi maksimalno 10 bodova. U

slučaju da student ili studentica pokažu na testu da nisu dovoljno pripremljeni za izvođenje

predviđenih praktičnih vježbi neće im biti dozvoljeno izvođenje istih, te će ne prisustvovanje

vježbama morati nadoknaditi seminarskim radom i kolokvijem kod voditelja nastave iz

kolegija biokemija. Izostanak s eksperimentalnih vježbi neće se tolerirati, odnosno, neće biti

mogućnosti nadoknade eksperimentalnih vježbi naknadnim ponavljanjem pokusa u

laboratoriju studentskog praktikuma. Izostanak s vježbi može se nadoknaditi seminarskim

radom kako je navedenu u gornjem odlomku ovoga teksta. Ukupan broj bodova koji

student/ica može ostvariti na praktičnom radu u laboratoriju je 20 bodova.

Tijekom održavanja predavanja i seminara provoditi će se i kontinuirana provjera znanja

provedene nastave ukupno četiri kolokvija. Svaki kolokvij donosi 10 bodova. Svaki student

će moći na kontinuiranoj provjeri znanja prikupiti najviše 40 bodova.

Ukoliko student ne prikupi bodove tijekom provođenja kontinuirane provjere znanja, imati će

mogućnost popravka nakon obavljene ukupne nastave kolegija testovima za seminarsko

gradivo koje student/ica nije uspješno apsolvirala – popravak uključuje prethodno

ocjenjene testove ocjenom F i Fx i ne mogu se pisati popravci testova ako su predhodni

testovi kontinuirane provjere znanja bili pozitivno ocijenjeni.

Ukoliko student ni tada ne prikupi dovoljan broj bodova, popravak će se održati u rujnu.

Aktivno sudjelovanje koja uključuje obradu i pripremu seminara u obliku pismenog

seminarskog rada i "power point" prezentacije te izlaganjem obrađene teme studentu/ici

pridonosi maksimalno 10 bodova.

Kriterij ocjenjivanja na kolegiju biokemija sukladan je kriterijima ocjenjivanja

diplomskog studija: A (5) – 80-100%, B (4) – 70-79,99%, C (3) – 60-69,99%, D (2) – 50 -

59,99%, E (2) – 40-49,99%, F i FX – (1) ispod 49,99% bodova.

Završni ispit pridonosi najviše 30 bodova. Završni ispit polaže se usmeno. Usmeni završni

ispit sastoji se od 6 pitanja koja se pojedinačno boduju svaki s pet (5) bodova.

Kriterij bodovanja završnog ispita:

- 15,00 - 17,97 bodova - odgovor koji zadovoljava najniži kriterij poznavanja ispitne

materije;

- 17,98 - 20,97 bodova – ispodprosječno poznavanje ispitne materije;

- 20,98 - 23,97 bodova – prosječno poznavanje ispitne materije;

- 23,98 - 26,97 bodova – iznadprosječno poznavanje ispitne materije s malim

pogreškama;

- 26,98 - 30,00 – iznadprosječno poznavanje ispitne materije

Jedno od pitanja odnositi će se na eksperimentalnu vježbu izrađenu u okviru kolegija.



Tablica 1. Potrebne aktivnosti bodovanja kolegija BIL202 Biokemija

Vrsta

aktivnosti

Ishodi učenja Specifična

aktivnost

studenta

Metoda

procjenjivanja

Bodovanje

(maksimalni

broj bodova) Seminarski

radovi

stjecanje vještine

pisanja i izlaganja

znanstvenog rada

usmeno izlaganje,

interaktivno učenje

pripremljenost

seminara i vještina

izlaganja

10 BODOVA

Kontinuirana

provjera

pripremljenosti

za vježbe

Pismena provjera

pripremljenosti

studenta/ice za

izvođenje vježbi

prethodna

pripremljenost za

izvođenje vježbi,

10 BODOVA

Laboratorijski

rad sigurno i djelotvorno

rukovati uzorcima,

provesti analizu prema

protokolu,

prikazati rezultate

analize,

analizirati rezultate

Izvođenje

eksperimenata

prema zadanom

protokolu

samostalnost

izvođenja,

točnost rezultata,

završetak vježbe i

predaja izvješća u

zadanom

vremenu

10 BODOVA

Prema složenosti

vježbe moguće je

po vježbi i

provjeri

pripremljenosti za

vježbe skupiti

maksimalno 3

boda

Kontinuirana

provjera znanja

objektivno mjerenje

znanja provodi se

zadacima

ispravljanja

4 Kolokvija:

1. P1-P12; S1-S4

2. P13-P19; S5-S6

3. P20-P30; S7-S10

4. P31-P37;S10-S15

40 BODOVA

Svaki test donosi

maksimalno 10

bodova i sadrži do

50 pitanja ili

zadataka.

Potrebno je riješiti

minimalno 50%

testa ili skupiti 5

bodova po testu.

Završni ispit Usmeno

uključuje sadržaj

predavanja,

seminara i vježbi

6 pitanja svaki

točan i potpun

odgovor donosi 5

bodova

Završni ispit 30 BODOVA

Ukupno 100 BODOVA

DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU

Pohađanje nastave:

Nastava iz kolegija biokemije će se održati u turnusu od 02.02. - 27.3.2015. prema

navedenom rasporedu.

KAŠNJENJA STUDENTA, KAO I ULASCI ILI IZLASCI TIJEKOM NASTAVE SE

NE TOLERIRAJU I NE DOPUŠTAJU! STUDENTI MORAJU ISKLJUČITI

MOBITELE U VREMENU ODRŽAVANJA NASTAVE!

Na laboratorijskim vježbama studenti trebaju nositi zaštitnu odjeću (bijela kuta), a sa sobom

donijeti flomaster za pisanje po staklu, krpu, špatulu, kalkulator i obavezno Upute za

vježbe.



Tjedan Datum Predavanja Seminari Laboratorijske

vježbe

Testovi i

međuispiti

Nastavnik/suradnik

/Predavaonica 1

.

(06

. -1

0 .0

2. 20

17

.)

Ponedjeljak

06.02. P1

(09:15-11:00)

P-O-30

Prof.dr.sc.R.Antolović

Utorak

07.02 P2, P3,

(08:15-10:00) S1 GI -GII

(10:15-12:00)

S1 GIII-GIV

P-O-268

(12:15-14:00)


Srijeda

08.02. P4, P5

(08:15-10:00)

P-O-30

S1 GI -GII

(10:15-11:00)

S1 GIII-GIV

(11:15-12:00)

P-O-30


Četvrtak

09.02. P6, P7

(08:15-10:00)

P-O-30

S2 GI - GII

(10:15-14:00)

P-O-30

S2 GIII - GIV

(14:15-18:00)

P-O-30


Petak

10.02. P8, P9

(08:15-10:00)

P-O-30

S2 GI - GII

(10:15-12:00)

P-O-30

S2 GIII-GIV

(12:15-14:50)

P-O-30


2.

(13

. -1

7. 0

2. 20

17

.)

Ponedjeljak

13.02 P10, P11, P12

(08:15-11:00)

P-O-30

S3 GI - GII

(11:15-14:00)

P-O-268

S3 GIII-GIV

(14:15-16:00)

P-O-30


Utorak

14.02. P13

(08:15-09:00)

P-O-30

S4 GI - GIV

(09:15-13:00)

P-O-30


Srijeda

15.02. P14, P15

(8:15-10:00)

P-O-30

S4 GI - GIV

(10:15-14:00)

P-O-30


Četvrtak

16.02.

VE1, VE2/

GI -GII

(09:15-13:00)

GIII-GIV

14:00-19:00

Praktikum

O-264, O-265


Petak

17.02. P16, P17

(08:15-10:00)

P-O-30

S5 GI - GIV

(10:15-12:00)

P-O-30


3.

(20

. -2

4 .0

2. 20

17

.)

Ponedjeljak

20.02. P18 , P19

(10:15-11:45)

P-O-30

S5 GI - GIV

(12:0-14:00)

P-O-30

Kolokvij I

(08:15-

09:30)

P-O-30


Utorak

21.02.

VE3/ GI-II

(08:15-12:00)

O-264, O-265

VE3/ GIII-GIV

(13:00-18:00)

O-265


Srijeda

22.02.

VE4/ G I-II

(09:15 -13:00)




GIII-IV

14:00-19:00

O-264, O-265

Četvrtak

23.02. P20, P21

(08:15-09:00)

P-O-30


Petak

24.02.

VE5/ GI-II

(09:15 -13:00)

GIII-IV

14:00-19:00

O-264, O-265

Prof.dr.sc. R. Antolović

4.

(27

.02.

-.0

3. 03

. 2

01

7.)

Ponedjeljak

27.02.

S6 GI -GII

(09:15-11:00)

P-O-30

S6 GIII - IV

(11:15-13:30)

P-O-30


Utorak

28.02. P22, P23

(08:15-10:00)

P-O-30

S7 GI - GIV

(10:15 -14:00)

P-O-30


Srijeda

01.03.

VE6/ GIII-IV

(08:15-13:00)

VE6/ GI-II

(14:00-19:00)

O-264, O-265


Četvrtak

02.03. P24, P25

(08:15-10:00)

P-O-30

S7 GI - GIV

(10:15-12:00)

P-O-30


Petak

03.03 Kolokvij II

(10:00-

12:00)

P-O-30


5.

(07

-11

. 03

. 2

01

6.)

Ponedjeljak

06.03. P26, P27,

(08:15-10:00)

P-O-30


Utorak

07.03.

VE7/ GIII-IV

(08:15-13:00)

VE7/ GI-II

(14:00.19:00)

O-264, O-265


Doc.dr.sc.M.Jovanović

Srijeda

08.03.

VE8/ GIII-IV

(08:15-13:00)

VE6/ GI-II

(14:00-19:00)

O-264, O-265


Četvrtak

09.03. P28 -P29

(12:15-13:45)

P30- P31

(14:00-15:30)

P-O-30


Doc.dr.sc. Mirela Sedić

Petak

10.03.

S8 GI - GIV

(010:00-14:00)

P-O-3O


6.

(13

.-1

7 .

03

.

20

16

.)

Ponedjeljak

13.03. Kolokvij III

(10:00- 11:30)

P-O-30

S9 GIII - GIV

(12:00-14:00)

P-O-30

S9 GI-II

(14:15-16:00)

P-O-268


Utorak

14.03.

VE 9 / GIII-IV

(09:45-13:00)

GI-II

(14:00-19:00)

O-264, O-265


Prof.dr.sc. S. Kraljević

Pavelić



a) Predavanja i seminari se održavaju u predavaoni Odjela za biotehnologiju

Sveučilišta u Rijeci (prizemlje) P-O-30, ili u P-O-268 prema rasporedu danom

u tablici iznad. Prema potrebama održavanja nastave na drugim kolegijima

moguće je da u tijeku kolegija biokemija dođe do promjena održavanja

seminara ili predavanja u predavaonama navedenim u rasporedu o čemu će

studenti biti pravovremeno obaviješteni.

b) Praktične vježbe se održavaju u laboratorijama i praktikumima Odjela za

biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci, drugi kat O-264 i O-265.

Srijeda

15.03. P32

(13:15-14:00)

P-O-30

P33

(14:15-15:00)

P-O-30

Prof.dr. sc. Sandra

Kraljević Pavelić

Dr.sc. Mirela Sedić

Četvrtak

16.03. P34

(11:30 -12:30)

P-O-30

S10 GI - GIV

(13:15-16:00)

P-O-30

Prof.dr.sc.Sandra

Kraljević-Pavelić

Petak

17.03.

S11 GI –GIV

(09:45-13:00)

P-O-30


7.

(20

. -

24

. 0

3.

20

17

.)

Ponedjeljak

20.03 P 35,36

(12:00-14:00)

P-O-30

S12 GI - GIV

(14:15-16:00)

P-O-30


Utorak

21.03.

VE10 / GI-IV

(08:15-17:00)

O-264, O-265


Srijeda

22.03. P 37

(12:00-13:00)

P-O-30

S13 GIII - IV

(09:15-12:00)

P-O-268

S13 GI-II

(13:15-16:00)

P-O-268


Četvrtak

23.03.

S14-15 GI - GIV

(12:15-16:00)

P-O-30


Petak

24.03.

Kolokvij IV

(12: -14:00)

P-O-30


8.

(27

. 03

.- 3

1. 03

.

20

17

)

Utorak

28. 03. 2016.

08:00-09:30

Ispravak kolokvija I-IV

P-O-268


Četvrtak

30.03.2016.

9.00-15,00

1. ISPITNI ROK – USMENI ISPIT

P-O-210


Petak

31.03.2016. 1. ISPITNI ROK – USMENI ISPIT

P-O-210




Pismeni radovi

UPUTE ZA PISANJE SEMINARSKOG RADA

Seminarski rad predaje se u elektronskom i tiskanom obliku, a piše se u obliku ESEJA prema niže

navedenim uputama i rad se ne može predati kao prijevod orginalnog rada ili radova koji se obrađuju. NASLOV rada treba biti kratak i jasan, iz njega mora biti vidljiva problematika rada. Treba

izbjegavati kratice i strane riječi ako postoje hrvatske istoznačnice. Imena vrsta pisati korektno

kosim slovima (italic), a uz ime vrste navesti i ime autora koji je tu vrstu prvi odredio.

Format: A4 (210x297 mm).

Korice: ispisuje se naziv sveučilišta, fakulteta i odsjeka, ime i prezime studenta, smjer, naslov

rada, vrsta rada (Seminarski rad), mjesto i godina (Prilog 1).

SADRŽAJ je kazalo pojedinih naslova s navođenjem stranica. Preporučuje se decimalna

numeracija poglavlja i odlomaka u poglavljima (npr. 1.1 1.2 …).

Numeracija stranica započinje na stranici UVODA rada; numeriraju se sve stranice, tj. kako

stranice s tekstom, tako i stranice sa slikama (grafikoni, sheme, fotografije) i tablicama, ukoliko

već nisu uklopljeni u tekst.

UVOD ukratko sadrži osnovne podatke o tematici seminarskog rada.

RAZRADA tematike seminarskog rada – sadrži definicije, kemijske strukture, sheme

metaboličkih puteva, slike, grafikone potrebne za razradu tematike.

ZAKLJUČAK – ukratko se navodi na osnovu obrađene tematike.

LITERATURA – sadrži popis svih izvornika koji se spominju u radu. Svaki citat u tekstu mora

biti zastupljen u popisu literature i obratno. Literaturni podaci moraju sadržavati: imena autora,

godinu objavljivanja rada, naslov rada, naziv časopisa, broj volumena i stranice koje rad

obuhvaća. Bibliografske reference se navode abecednim redom uzevši u obzir početno slovo

prezimena prvoga autora. Interpunkcija u popisu literature mora biti ujednačena. Po "Harwardskome" sustavu u tekstu rada navodi se prezime autora te godina u kojoj je rad objavljen,

na primjer: (Stearns 1992). Kada su dva autora, treba navesti oba, npr.: (Cerny i Herbert 1999), a ako

je više autora, navodi se prvi autor te dopisuje i suradnici (Boreri sur. 1989). Ako su imena autora dio

rečenice, u zagradu se piše samo godina npr. Gaines i Elbrächter (1987) su utvrdili da ...

PRIMJERI CITIRANJA

Rad u časopisu (odabrani način citiranja mora se sustavno koristiti kroz cijelo poglavlje):

BorerR.A., LehnerC.F., EppenbergerH.M., NiggE.A. (1989): Major nucleolar proteinsshuttle between

nucleus and cytoplasm. Cell56: 379-390. ili

BorerR.A., LehnerC.F., EppenbergerH.M., NiggE.A. 1989. Major nucleolar proteins shuttle between

nucleus and cytoplasm. Cell 56, 379-390. Cerny, M., Herbert, P.D.N. (1999): Intercontinental allozyme differentiation among four holartik

Daphnia species. Limnol. Oceanogr. 44: 1381-1387. Knjiga:

Stearns S.C. (1992): The evolution of life histories. Oxford University Press, Oxford. Poglavlje u knjizi:

Gaines G., Elbrächter M. (1987): Heterotrophic nutrition. U: Taylor, F.J.R. (ur.) The biology of the

dinoflagellates. Oxford, Blackwell Scientific Publications, str. 224-268.

Ukoliko su u radu uporabljene kratice, na posebnoj stranici treba navesti njihov popis i objašnjenje.

Takva stranica treba biti smještena prije Uvoda na početku rada.



Prilog 1.

Sveučilište u Rijeci

Odjel za biotehnologiju

Ime i prezime, studij

Naslov rada

Seminarski rad

Rijeka, 20xx-. godina



Akademska čestitost

Podrazumjeva se da će nastavnik poštivati Etički kodeks Sveučilišta u Rijeci, a studenti Etički

kodeks za studente/studentice Sveučilišta u Rijeci.

Kontaktiranje s nastavnicima

Nastavnik je svakodnevno dostupan putem e-mail ([email protected]) za sva

pitanja koja se tiču nastave.

Informiranje o predmetu

Informiranje o predmetu studenti dobivaju putem sustava učenja na daljinu (e-learning) i

direktnom kontaktu s predmetnim nastavnikom.

Očekivane opće kompetencije pri upisu studenata/studentica pri upisu predmeta

Smatra se da se studenti koriste računalnim programima (Word, Excel). Također se smatra da

studenti razumiju i mogu se služiti u svom radu s barem jednim svjetskim jezikom

(engleski/njemački/talijanski/francuski/španjolski/ruski).

Težište je na engleskom i njemačkom jeziku zbog dostupne literature.

Obzirom na položeni razredbeni ispit, smatra se da studenti mogu pratiti nastavu

predmeta biokemija.

UPUTE STUDENTIMA

Studentima se na početku predavanja daje lozinka kolegija.

Kada se studenti budu "spojili" na sustav trebaju pronaći kolegij i kliknuti na njega.

Sustav će ih tražiti lozinku za upis na kolegij (lozinku koju je postavio nastavnik i koju su

studenti dobili na predavanju)

Nakon toga nastavnik će vidjeti popis studenata na kolegiju.

Ukoliko se studenti nisu nikada spajali na MudRi, njihovi podaci nisu zabilježeni u sustavu te

ih nije moguće vidjeti sve dok se ne prijave u sustav.

mailto:[email protected]



Prilog. Tjedni raspored BIOTEHNOLOGIJA I ISTRAŽIVANJE LIJEKOVA – 4. SEMESTAR

Tjedan 1. 06. - 10. veljače 2017.

Vrijeme Ponedjeljak

06.02.

Utorak

07.02.

Srijeda

08.02.

Četvrtak

09.02.

Petak

10.02.

Subota

11.02.

8 P1

(09,15-11,00)

P-O-30

P2, P3

(08,15-10,00)

P-O-30

P4, P5

(08,15-10,00)

P-O-30

P6-P7

(8,15-10,00)

P-O-30

P8, P9

(8,15-10,00)

P-O-30

9

10 S1 GI - GIV

(10,15-13,00)

P-O-30

S1 GI - GIV

(10,15-12,00)

P-O-30

S2 GI - GII

(10,15-18,00)

P-O-30

S2 GI - GIV

(10,15-14,00)

P-O-30

11

12

13

14

15

16

17

Tjedan 2. 13.- 17. veljače 2016.

Vrijeme Ponedjeljak

13.02.

Utorak

14.02.

Srijeda

15.02.

Četvrtak

16.02.

Petak

17.02.

Subota

18.02.

8 P10, P11, P12

(08:15-11:00)

P-O-30

P13

(08:15-09,00)

P-O-30

P14, P15

(8:15-10:00)

P-O-30

VE1-2

GI-II

O-264, O-265

(09:15-13:00)

GIII-IV

(14:00-19:00)

O-264, O-265

S5 GI - GIV

(08:15 - 12:00)

P-O-30

9 S4 GI - GIV

(09:15-13:00)

P-O-30

10 S4 GI - GIV

(10:15-14:00)

P-O-30

11

12 S3 GI - GII

(12:15-14:00)

P-O-30 S3 GIII

(12:15-14:00)

P-O-30

13

14

15

16

Tjedan 3. 20.- 24. veljače 2016.

Vrijeme Ponedjeljak

20.02.

Utorak

21.02.

Srijeda

22.02.

Četvrtak

23.02.

Petak

24.02.

Subota

25.02.

8 KOLOKVIJ - I

(8,15-09,30)

P-O-30

VE3

(09:15-13:00)

G I-II

O-264, O-265

VE3

GIII-IV

(14:00-19:00)

O-264, O-265

VE4 GI-II

(09:15-14:00)

O-264, O-265

VE4

GIII-IV

(14:00-19:00)

O-264, O-265

P20

(08:15-09:00)

P-O-30

9 P21

(09:15-10:00)

P-O-30

VE5 GI-II

(09:15-13:00)

O-264, O-26

GIII-IV

(14:00-19:00)

O-264, O-265

10 P16 – P17

(10:00-12:00)

P-O-30

11

12

13 P18 - P19

(12:15-14:00)

P-O-30

14

15

16

17

18

Tjedan 4. 27. veljače – 03. ožujka 2016.



Vrijeme Ponedjeljak

29.02.

Utorak

01.03.

Srijeda

02.03.

Četvrtak

03.03.

Petak

04.03.

Subota

05.03.

8 VE6

(08:15 – 13:00)

GIII-IV

O-264, O-265

GI-II

(14:00-19:00)

O-264, O-265

9

10 S6 GI - GIV

(10:15-14:30)

P-O-30

P22, P23

(10:15-12:00)

P-O-30

P24, P25

(10:15-12:00)

P-O-30

KOLOKVIJ -

II

(10:00-12:00)

P-O-30

11

12 S7 GI - GII

(12:15-16:00)

P-O-30 S7 GIII - GIV

(14:15-16:00)

P-O-268

13 S7 GI - GIV

(12:15-16:00)

P-O-30

14

15

16

17

18

Tjedan 5. 06.-10. ožujka 2016.

Tjedan 6. 13.- 17. ožujka 2016.

Vrijeme Ponedjeljak

13.03.

Utorak

14.03

Srijeda

15.03.

Četvrtak

16.03.

Petak

17.03.

Subota

18.03.

8 KOLOKVIJ - III

(08:00 - 09:30

VE9

(08:45 – 13:00)

G III-IV

O-264, O-265

G I-II

(14:00-19:00)

O-264, O-265

P34,

(08:15 –09:00)

P-O-30

S11 GI-II

(09:15 - 11:00)

S11 G III-IV

(11:15 - 13:00)

P-O-30

9 S10 GI - GIV

(09:15 -13:00)

P-O-30

10 S9 GI - GIV

(10:15-14:00)

P-O-30

P32, P33

(10:15 – 12:00)

P-O-30

11

12

13

14

15

16

17

Vrijeme Ponedjeljak

06.03.

Utorak

07.03.

Srijeda

08.03.

Četvrtak

09.03.

Petak

10.03.

Subota

11.03.

8 VE7

(10:15-13:00)

GIII- IV

O-264, O-265

GI-II

(14:00-19:00)

O-264, O-265

VE8

(08:15-13:00)

GIII-IV

O-264, O-265

GI-II

(14:00-19:00)

O-264, O-265

9

10 P26, P27,

(10:15-12:00)

P-O-30

P28, P29

(10:15-12:00)

P-O-30

S8 GI - GIV

(08:30-12:00)

P-O-30

11

12 P30, P31

(12:15-14:00)

P-O-30

13

14

15

16

17

18

19



Tjedan 7. 20. - 24. ožujka 2016.

Vrijeme Ponedjeljak

20. 03.

Utorak

22.03

Srijeda

22.03

Četvrtak

23.03.

Petak

24.03.

8

VE10

(08:15 - 14:00)

GI-IV

O-264, O-265

9 S13 GI - GII

(09:15-12:00)

P-O-268

10

11

12 P35

(12:15-13:00)

P-O-30

P37

(15:15-16:00)

P-O-30

S14 GI - GIV

(08:15-12:00)

P-O-30

KOLOKVIJ - IV

(11:30 - 13:00)

P-O-30

13 P36

(13:15-14:00)

P-O-30

S13 GIII - GIV

(13:15-15:00)

P-O-268

14 S12 GI - GIV

(14:15-17,00)

P-O-30

15

16

17

18

Tjedan 8. 27. ožujka – 01. Travnja 2016.

28. ožujka 2017. UTORAK- ispravak kolokvija I-IV od 09:00 do 12:00 P-O-30

30. ožujka 2017. ČETVRTAK - 1. Ispitni rok –USMENI ISPIT od 09:00 do 17:00 P-O-268

31. travnja 2017. PETAK - 1. Ispitni rok –USMENI ISPIT od 09:00 do 17:00 P-O-268

2.ispitni rok – USMENI ISPIT prema dogovoru sa studentima u drugoj polovici travnja 2017.

Legenda: P – predavanja

S – seminari

VE – eksperimentalne laboratorijske vježbe

Predavanja i seminari se održavaju u predavaonici Odjela biotehnologije na Kampusu u Rijeci (P-030)

.

Laboratorijske vježbe se održavaju u laboratorijima Odjela za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci. Prve vježbe

počinju u petak 07.02.2014. u 08:15 sati i održavati će se u 4 grupe, nastava iz vježbi nastavlja se u

mjesecu veljači i ožujku prema danom rasporedu nastave iz biokemije za akademsku godinu 2013/2014.

Documents

Odjel za biotehnologiju Sveučilište u Rijeci - Vijesti 2016/BIL202_Biokemija_2016-17.pdf · biokemije mora imati odslušane kolegije iz predmeta biologija i organska kemija. ZA