ODLUKU o donošenju Urbanističkog plana uređenja ......osnovna podjela prostora po namjeni, s uvjetima njegovog uređivanja, ... Građenje je izvedba građevinskih i drugih radova

Oznaka obrasca: 10811/39

Temeljem članka 100. Zakona o prostornom uređenju i gradnji ( „Narodne novine“ br. 76/07., 38/09., 55/11. 90/11 i 50/12.) , Mišljenja JAVNE USTANOVE, ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE ISTRSKE ŽUPANIJE Klasa: 350-03/11-02/22, Ur.broj: 2163/1-20-01/9-12-11 od dana 23.12.2012, suglasnosti ŽUPANA ISTARSKE ŽUPANIJE Klasa: 350-01/12-01/32, Ur.broj: 2163/1-02/1-12-2 od dana 29.12.2012.i članka 14. Statuta Općine Medulin ( „Službene novine Općine Medulin“ br. 02/09.), Općinsko vijeće Općine Medulin na 35. sjednici održanoj 21.prosinca 2012. godine, donosi

ODLUKUo donošenju Urbanističkog plana uređenja

građevinskog područja naselja VINTIJAN

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.Donosi se Urbanistički plan uređenja građevinskog područja naselja VINTIJAN (u daljnjem tekstu: Plan)

Članak 2.Plan je izradio URBIS.72 d.d., Sv.Teodora 2, Pula

Članak 3.Plan iz članka 1. ove Odluke sastoji se od Elaborata koji sadrži tekstualne i grafičke dijelove kako slijedi:

Tekstualni dio plana - Odredbe za provođenje

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

3. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti

4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina

3. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i

komunalne mreže s pripadajućim objektima i

površinama

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

5.1.1. Javna parkirališta i garaže

5.1.2. Trgovi i druge veće pješačke površine

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih

vrijednosti

8. Postupanje s otpadom

9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

10. Mjere za zaštitu od prirodnih I drugih nesreća

11. Mjere provedbe plana

Grafički dio


1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA 1:1000

2.1. PROMETNA MREŽA 1:1000

2.2. TELEKOMUNIKACIJE 1:1000

2.3. ELEKTROENERGETIKA- SREDNJI NAPON 1:1000

2.4. NISKI NAPON 1:1000

2.5. JAVNA RASVJETA 1:1000

2.6. PLINOOPSKRBA 1:1000

2.7. VODOOPSKRBA 1:1000

2.8. ODVODNJA OTPADNIH I OBORINSKIH VODA 1:1000

2.9. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJE I ZAŠTITE POVRŠINA 1:1000

3. OBLICI KORIŠTENJA 1:1000

4. NAČIN I UVJETI GRADNJE 1:1000

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Članak 4.

(1) Urbanistički plan uređenja naselja Vintijan je dugoročni prostorno-planski dokument, koji u

skladu sa ciljevima i zadacima utvrđenim PPUO Medulin („Službene novine Općine Medulin 2/07 i

5/11) i Odluke o izradi Urbanističkog plana uređenja naselja Vintijan („Službene novine Općine

Medulin 3/11) utvrđuje smjernice za uređenje stambenih, javnih, društvenih, gospodarskih, kulturno

- povijesnih, prirodnih i drugih područja, osnove uvjeta korištenja, uređenja i zaštite prostora na

području naselja Vintijan za plansko razdoblje do 2020. godine.

Članak 5.

(1) Planom se utvrđuju osnove organiziranja i uređivanja prostora naselja Vintijan u skladu sa

ciljevima i zadacima društveno gospodarskog razvoja, a posebno:

osnovna podjela prostora po namjeni, s uvjetima njegovog uređivanja,

sustav infrastrukturnih koridora i građevina,

mjere očuvanja i zaštite integralnih vrijednosti prostora, te prirodnih, kulturno povijesnih

cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti,

mjere zaštite i unapredjivanja okoliša,

mjere provedbe Plana.

Članak 6.

(1) Plan je izrađen u skladu s odredbama Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07,

38/09, 90/11, 50/12) - dalje u tekstu Zakon i Pravilnika o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza,

obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98, 39/04,

45/04, 163/04).

(2) Svi elementi na temelju kojih će se izdavati lokacijske dozvole, rješenja o uvjetima građenja i

drugi akti određeni zakonom, a koji nisu posebno navedeni u ovom planu, određuju se na temelju

odredbi važećih prostornih planova šireg područja.


Članak 7.

(1) Urbanistički plan uređenja naselja Vintijan (dalje u Odredbama: Plan), donosi se za područje

obuhvata od cca 14 ha koje obuhvaća:

građevinsko područje naselja Vintijan, u dijelu katastarske općine Pula utvrđeno PPUO-om

Medulin (SN Općine Medulin 2/07 i 5/11)

(2) Područje obuhvata Plana u cijelosti se nalazi unutar zaštićenog obalnog područja mora (dalje

u tekstu ZOP) u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (("Narodne novine" broj 76/07 i

38/09, 55/11, 90/11, 50/12).

Članak 8.

(1) Uvjeti gradnje, rekonstrukcije ili održavanja (u daljnjem tekstu : gradnja) navedeni u ovom

Planu, kao i oni iz važećeg prostornog plana šireg područja, predstavljaju okvir za izdavanje lokacijskih

dozvola, rješenja o uvjetima građenja i drugih akata određenih zakonom.

(2) Na području obuhvata Plana uređenje prostora i gradnja građevina na površini ili ispod

površine zemlje kojim se mijenja stanje u prostoru mora biti u skladu s odredbama ovog Plana, te

posebnim uvjetima utvrđenim na temelju zakona i drugih propisa.

1. OPĆE ODREDBE

Članak 9.

(1) Građenje je izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstrukterski,

instalaterski, završni, te ugradnja građevnih proizvoda, postrojenja ili opreme) kojima se gradi nova

građevina, rekonstruira, uklanja i održava postojeća građevina.

(2) Građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, svrhovito izveden od građevnih

proizvoda sa zajedničkim instalacijama i opremom, ili sklop s ugrađenim postrojenjem, odnosno

opremom kao tehničko – tehnološka cjelina ili samostalna postrojenja povezana s tlom, te s tlom

povezan sklop koji nije nastao građenjem, ako se njime mijenja način korištenja prostora.

Članak 10.

(1) Postojeća građevina je građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog

odgovarajućeg akta i svaka druga građevina koja je Zakonu s njom izjednačena Postojećom

građevinom smatra se i druga građevina izgrađena do 15.02.1968. godine.

Članak 11.

(1) Rekonstrukcija građevine je izvedba građevinskih i drugih radova kojima se utječe na

ispunjavanje bitnih zahtjeva za postojeću građevinu i/ili kojima se mijenja usklađenost postojeće

građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje,

uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili

tehnološkog procesa i sl.).


(2) Održavanje građevine je izvedba građevinskih i drugih radova radi očuvanja bitnih zahtjeva za

građevinu tijekom njezinog trajanja, kojima se ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim

uvjetima u skladu s kojima je izgrađena.

Članak 12.

(1) Slobodnostojeće građevine su građevine koje se niti jednom svojom stranom ne prislanjaju

na granicu susjednih čestica.

(2) Pod interpolacijom, prema ovim odredbama, smatra se izgradnja:

građevina koji su s dvjema ili trima stranama vezane uz susjedne postojeće građevine -

ugrađene građevine,

građevina koji su samo jednom stranom vezane uz susjedne postojeće građevine -

poluugrađene građevine.

(3) Na jednoj građevnoj čestici može se graditi samo jedna građevina. Pod građevinom iz

prethodnog stavka smatra se i složena građevina (prema odredbama posebnog propisa),

funkcionalno i tehnološki povezane u cjelinu za određenu namjenu, s izuzetkom stambenih

građevina.

Članak 13.

OBLIK I VELIČINA GRAĐEVNIH ČESTICA

(1) Oblik i veličina građevne čestice određuje se uzimajući u obzir namjenu i vrstu građevina čija

se izgradnja na toj građevnoj čestici planira, prometnu površinu kojom se osigurava pristup do

građevnih čestica, susjedne građevne čestice, konfiguraciju i druge karakteristike zemljišta,

katastarsko i zemljišno knjižno stanje zemljišta, posebne uvjete građenja i druge elemente od značaja

za određivanje oblika građevne čestice.

(2) Oblik i veličina građevne čestice moraju biti takvi da zadovoljavaju osnovne standarde

urbanističke prakse u pogledu mogućnosti smještaja građevina i priključenja na prometnice i

infrastrukturu.

VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINE

Članak 14.

a. izgrađenost građevne čestice

(1) Izgrađenost građevne čestice utvrđuje se koeficijentom izgrađenosti građevne čestice (k-ig)

te koeficijentom iskoristivosti (k-is) prema odredbama posebnog propisa. Koeficijent izgrađenosti

građevne čestice, prema ovim odredbama, je odnos izgrađene površine zemljišta pod građevinom i

ukupne površine građevne čestice. Zemljište pod građevinom koja se obračunava u izgrađenost

građevne čestice je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih

dijelova građevine osim balkona, na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada

su iste konstruktivni dio podzemne etaže. Iskoristivost građevne čestice prema ovim odredbama je

odnos građevinske (brutto) površine zgrade i površine građevne čestice. Građevinska (bruto)


površina zgrade je zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova građevine (Po, S, Pr, K, Pk)

uključivo površine osnovne i pomoćnih zgrada, lođe, balkone i terase, određenih prema vanjskim

mjerama obodnih zidova u koje se uračunavaju obloge, obzide, parapete i ograde.

(2) U izgrađenost građevne čestice ubraja se vertikalna projekcija svih izgradnji vidljivih na

zemljištu i to osnovne građevine, građevine za smještaj vozila i pomoćnih građevina. U izgrađenost

građevne čestice, prema ovim odredbama, ne ubraja se izgradnja koja predstavlja uređenje okoliša

građevne čestice. Pod uređenjem građevne čestice građevine smatra se građenje staze, platoa i

stuba oslonjenih cijelom površinom neposredno na tlo s pripadajućim rukohvatima, vrtnog bazena ili

ribnjaka građevinske (bruto) površine do 12 m2 i dubine do 1,00 m od razine okolnog tla, otvorenog

ognjišta građevinske (bruto) površine do 1,50 m2 i visine do 3,00 m od razine okolnog tla, stabilnih

dječjih igračaka.

(3) Izgrađenost građevne čestice određena ovim odredbama ne može biti veća od površine

gradivog dijela građevne čestice.Ukoliko je utvrđena maksimalna izgrađenost građevne častice veća

od utvrđenog gradivog dijela građevne čestice, tada je mjerodavan utvrđeni gradivi dio građevne

čestice.

Članak 15.

b. površina gradivog dijela građevne čestice

(1) Površina gradivog dijela građevne čestice određuje se ovisno o obliku i veličini građevne

čestice, o namjeni građevine, o tipu izgradnje i položaju građevina na susjednim građevnim česticama

i prirodnim uvjetima, pri čemu se naročito ne smiju oslabiti uvjeti boravka na susjednim građevnim

česticama (privatnost, buka, osunčanost i sl.).

(2) Pod gradivim dijelom građevne čestice, prema ovim odredbama,smatra se dio građevne

čestice unutar kojeg se moraju smjestiti ortogonalne projekcije svih izgradnji na građevnoj čestici i to

osnovne i pomoćnih građevina.

(3) Pomoćnom građevinom, prema ovim odredbama, smatra se građevina za smještaj vozila -

garaža,konoba, ljetna kuhinja, spremište, drvarnica i slična građevina koja ne predstavlja uređenje

okućnice, a koja se gradi na građevnoj čestici namijenjenoj gradnji osnovne građevine neke druge

namjene. Pomoćnom građevinom smatra se i građevina u funkciji poljoprivredne i stočarske

djelatnosti kada se gradi na građevnoj čestici namijenjenoj gradnji građevine osnovne namjene.

Pomoćnom građevinom smatra se i cisterna za vodu, spremnik goriva, septička jama i slična

građevina koje se prema odredbama posebnih propisa može graditi bez akta kojim se odobrava

građenje i lokacijske dozvole.

(4) U gradivi dio građevne čestice ne mora se smjestiti izgradnja kojoj se temeljem posebnog

propisa može pristupiti bez akta kojim se odobrava građenje i/ili lokacijske dozvole, uređenje

građevne čestice - kao što su nenatkrivene terase, cisterne i sabirne jame, svi manje od 1 m iznad

konačno zaravnatog terena na svakom pojedinom mjestu neposredno uz građevinu, dijelovi

građevine kao što su vijenci, oluci, erte i slični elementi istaknuti do 50 cm izvan ravnine pročelja

građevine, te i drugi zahvati omogućeni ovim odredbama.


Članak 16. c.visina i broj etaža

(1) Visina građevine i broj etaža određuju se tako da se ne naruše uvjeti boravka na susjednim

građevnim česticama (privatnost, osunčanost i sl.). Najviša dozvoljena visina građevine i najveći broj

etaža određuju se u odnosu na namjenu i druge specifičnosti građevine, imajući u vidu postojeću i

planiranu okolnu izgradnju.

(2) Visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na

njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha

nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2 m ukoliko se potkrovlje ne smatra etažom.

(3) Pod konačno uređenim terenom u smislu ovih odredbi ne smatra se ulazna rampa za

podzemnu garažu.

(4) Iznad maksimalne visine može se izvoditi krovna konstrukcija maksimalne visine od 3,2 m

mjereno od vijenca građevine do sljemena krovišta, računajući i strojarnice dizala, postolja za

klimatizacijske i slične uređaje, te ograde na krovovima nagiba krovnih ploha manjih od 5% koje

mogu biti maksimalne visine do 1,2 m iznad vijenca građevine.

Članak 17.

(1) Nadzemnom etažom građevine smatra se etaža kojoj je visinska razlika između stropa i

najniže točke konačno uređenog i zaravnanog terena naposredno uz građevinu veća od 1,0 metra

kao i sve ostale etaže iznad nje.

(2) Nadzemne etaže sukladno posebnom propisu mogu biti;

- suteren (S)

- prizemlje (P)

- kat (K)

- potkrovlje(Pk)

(3) Suteren (S) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50%

svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine, odnosno da je najmanje

jednim svojim pročeljem izvan terena.

(4) Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše

1,5 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili

čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova).

(5) Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva poda iznad prizemlja.

(6) Potkrovlje (Pk) kao etaža je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjega kata i

neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova te ima visinu nadozida veću od 1.2 m.

(7) Iznimno st. 2 ove toćke nadzemnom etažom, smatra se i dio građevine čiji se prostor nalazi

ispod poda prizemlja i ukopan je preko 50 % svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren

uz pročelje građevine, ako je visinska razlika između stropa i najniže točke konačno zaravnatog

terena neposredno uz građevinu jednaka ili veća od 1m.

(8) Sukladno posebnom propisu, podzemna etaža može biti:

- podrum (Po)

(9) Podrum (Po) je dio građevine koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svoga


volumena u konačno uređeni zaravnani teren i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno

suterena.

Članak 18.

c. građevni pravac

(1) Građevnim pravcem se, prema ovim odredbama, smatra obvezni pravac kojim se određuje

položaj građevine na građevnoj čestici na način da se na njega naslanjaju dio građevine ili najmanje

dvije najistaknutije točke pročelja.

(2) Izvan građevnog pravca mogu biti izgrađeni balkoni i ulazne nadstrešnice bez potpornih

konstrukcija van građevne linije, strehe krovova, vijenci, oluci i slični arhitektonski elementi i istaci na

fasadi, sve u okviru građevne čestice.

(3) Regulacijskim pravcem se, prema ovim odredbama, smatra granica građevne čestice prema

dodirnoj prometnoj površini. Građevna čestica može imati jedan ili više regulacijskih pravaca.

(4) Pored navedenog, izvan regulacijskog pravca mogu se postavljati naprave za isticanje

reklame tvrtki, zaštite od sunca, vitrine, rasvjetna tijela i slični elementi urbane opreme, ali na način

da ne ometa odvijanje prometa.

(5) Uz prometnice isti elementi mogu biti istaknuti s obje strane prometnice do granice kojom

se osigurava nesmetan prolaz interventnih i dostavnih vozila, ako se time ne ugrožava sigurnost

prometa.

Članak 19.

UVJETI ZA PRIKLJUČENJE GRAĐEVNE ČESTICE NA PROMETNU POVRŠINU

(1) Uvjeti i način priključenja građevnih čestica na prometnu površinu dati su odredbama točke

5. ovih odredbi kao i uvjeti za rješavanje prometa u mirovanju.

(2) Prometna površina je površina javne namjene, nerazvrstana cesta, površina u vlasništvu

vlasnika građevne čestice ili površina na kojoj je osnovano pravo služnosti prolaza u svrhu pristupa do

građevne čestice.

Članak 20.

(1) Smjernice za za postavljanje manjih montažnih građevina (tipiziranih kioska) i drugih

montažnih naprava (nadstrešnice uz autobusna stajališta, konstrukcije za oglašavanje i sl.) određuju

se odgovarajućim općinskim propisom, s time da se iste mogu postavljati samo na javne površine.

(2) Takve građevine i naprave moraju biti izvedene od kvalitetnih materijala, a njihovo

oblikovanje mora biti usklađeno s ambijentom u kojem će se postaviti.

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Članak 21.

(1) Organizacija i namjena površina detaljno je obrađena u grafičkom i tekstualnom dijelu Plana.


(2) Namjena pojedinih zona i lokacija temelji se na globalnoj namjeni prostora određenoj

prostornim planom šireg područja, a primjenjena terminologija sukladna je zakonskoj regulativi u

vremenu donošenja ovog Plana.

Članak 22.

(1) Područje obuhvata Plana sastoji se od jedinica namjene površina - zona i lokacija (osnovne i

prateće namjene) za izgradnju i uređenje, s odgovarajućim opterećenjem, u skladu s grafičkim

dijelom Plana.

(2) Osnovno razgraničenje postignuto je prometnim rješenjem koje osigurava jasnu hijerarhiju

javnih i nerazvrstanih prometnica.

(3) Razgraničenje pojednih zona i lokacija definirano je grafičkim dijelom Plana.

(4) Izuzetno, mikrolokacija prometnica određenih ovim Planom utvrđuje se u postupku

izdavanja akata kojima se dozvoljava gradnja, pri čemu su moguća minimalna odstupanja zbog

konfiguracije terena, imovinsko-pravnih odnosa, katastra i sl.

Članak 23.

(1) Osnovno razgraničenje površina po namjeni postignuto je definiranom mrežom prometnih

površina. Dobivene zone između mreže javnih prometnih površina raščlanjuju se na zone i lokacije

slijedećih namjena:

1. stambena namjena – S1, S2,S3

2. sportsko rekreacijska namjena:

3. infrastrukturni sustavi - IS

4. prometne površine

5. pješačko servisne površine

Članak 24.

(1) Mreža prometnih površina, kao i crte razgraničenja pojedinih zona, prikazane su okvirno, dok

će se njihova mikrolokacija utvrđivati u postupku izdavanja lokacijskih (građevnih) dozvola, pri čemu

će se konzultirati ažurno stanje katastarske izmjere i odgovarajući tehnički propisi.

(2) Površine javnih i drugih namjena razgraničavaju se na način i pod uvjetom da na crtama

dodira njihov međusobni utjecaj bude u okviru dopuštenih granica propisanih važećim zakonima i

drugim propisima.

1. stambena namjena

Članak 25.

(1) Zone stambene namjene namijenjene su gradnji, rekonstrukciji i održavanju (dalje u tekstu:

gradnja) postojećih i planiranih stambenih građevina. U zonama stambene namjene S2 mogu se

graditi i građevina javne i društvene namjene na vlastitim građevnim česticama.


(2) Građevine stambene namjene koje se grade u ovim zonama mogu u manjem dijelu ukupne

površine imati i prostorije za gospodarsku – poslovnu i ugostiteljsko turističku namjenu u skladu sa

posebnim propisima i pod uvjetom da svojim funkcioniranjem ne premašuju dozvoljene vrijednosti

emisija štetnih tvari i utjecaja na okoliš za stambene zone (zrak, buka, otpad, otpadne vode) te pod

uvjetom da na građevnoj čestici osiguravaju mogućnost parkiranja za planiranu namjenu u skladu sa

odredbama ovog Plana.

Članak 26.

(1) U zonama stambene namjene mogu se graditi i infrastrukturne građevine te uređivati

pješačko servisne, parkirališne, garažne, rekreacijske i javne zelene površine, sukladno odredbama

ovog Plana, kao i postavljati urbana oprema.

(2) U zonama stambene namjene postoji mogućnost gradnje i pomoćnih građevina (garaže,

spremišta i sl.) a u skladu sa odredbama ovog Plana.

2. sportsko rekreacijska namjena

Članak 27.

(1) U sklopu zone sportsko rekreacijske namjene R1 planirana je gradnja otvorenih sportskih i

rekreacijskih igrališta (polivalentno igralište, boćalište, košarka , rukomet, I sl.), te građevine prateće

namjene (klupski prostor, svlačionica, i sl.,) koja u dijelu može imati prostor za javnu i društvenu

namjenu – prostor mjesnog odbora.

(2) U zoni sportsko rekreacijske namjene mogu se graditi i javne kolne, kolno-pješačke, servisne,

pješačke i parkirališne površine, te uređivati javne zelene površine, sukladno ovim odredbama, kao i

postavljati urbana oprema.

3. infrastrukturni sustavi

Članak 28.

(1) Zone infrastrukturnih sustava namjenjene su gradnji građevina telekomunikacijske,

elektroenergetske, plinoopskrbne i vodoopskrbne mreže te sustava odvodnje otpadnih i oborinskih

voda. Osim u zonama koje su u grafičkom dijelu Plana označene kao zone infrastrukturnih sustava,

građevine infrastrukture mogu se graditi i u zonama drugih namjena.

4. prometne površine

Članak 29.

(1) Prometne površine su površine javne namjene, nerazvrstane ceste, površine u vlasništvu

vlasnika građevne čestice ili površine na kojima je osnovano pravo služnosti prolaza u svrhu pristupa

do građevne čestice. Namijenjene su gradnji javnih i ostalih kolnih i kolno-pješačkih prometnica.

(2) Prikazanom mrežom prometnica u grafičkom dijelu Plana obuhvaćene su sve planirane

prometnice - sabirne i stambene.


(3) Mrežom prometnica je određen planirani koridor rezervacije prostora za gradnju prometnica.

Grafički prikaz tog koridora ujedno predstavlja crtu razgraničenja i dodira zone namjenjene javnim

prometnim površinama i zona drugih namjena.

(4) Mikrolokacija prometnica određenih ovim Planom utvrđuje se u postupku izdavanja

odobrenja za gradnju pri čemu su moguća minimalna odstupanja zbog konfiguracije terena,

imovinsko-pravnih odnosa, katastra i sl.

Članak 30.

5. pješačko servisne površine

(1) Pješačko servisne površine namjenjene su prvenstveno pješačkom kretanju, ali u iznimnim

slučajevima omogućavaju i pristup na građevnu česticu. Ukoliko su pješačke površine namijenjene i

kretanju interventnih te servisnih vozila, potrebno ih je dimenzionirati za kolni promet a promet

regulirati u skladu sa odgovarajućom odlukom Općine Medulin.

(2) U sklopu javnih pješačkih površina moguće je postavljanje urbane opreme i privremenih

građevina te je njihovo postavljanje potrebno regulirati posebnom odlukom Općine Medulin.

Oblici korištenja prostora

Ĉlanak 31.

(1) Oblicima korištenja prostora se određuju uvjeti gradnje te načini i mogući stupnjevi

intervencije u prostoru. Na grafiĉkom prikazu Plana 4. 1. „Oblici korištenja“ , razgraniĉene su zone

kojima su propisani ovi oblici korištenja:

- zbijeni dio naselja

- zone planirane gradnje

(2) Unutar pojedinih zona su dozvoljene samo oni građevinski zahvati propisani pripadajućim

oblicima korištenja, te također i održavanje, uređenje okoliša, i prilagodba, odnosno izgradnja

prometne i komunalne infrastrukture u skladu s namjenom.

Ĉlanak 32.

Zbijeni dio naselja

(1) U zbijenom dijelu naselja dozvoljava se rekonstrukcija postojećih građevina te interpolacija u

skladu sa ukupnim odredbama ovog Plana.

Ĉlanak 33.

Zone planirane gradnje

(1) U zonama planirane gradnje predviđa se gradnja u skladu sa ukupnim odredbama ovog Plana.

U ovim zonama dozvoljava se rekonstrukcija postojećih građevina te uklanjanje.

Uvjeti gradnje unutar zbijenog dijela naselja Vintijan utvrđuju se uz obavezno ishodovanje posebnih

uvjeta u postupku izdavanja lokacijske dozvole od nadležnog Konzervatorskog odjela.


Ĉlanak 34.

Način gradnje

(1) Naĉinima izgradnje se razgraniĉavaju površine za izgradnju razliĉitih uvjeta građenja i uređenja

(koeficijenti izgrađenosti, visine i sl). Za njih se određuje maksimalna katnost i visine izgradnje, kao i

tipološke specifiĉnosti u razliĉitim zonama obuhvata Plana. Razgraniĉenja su prikazana na grafiĉkom

listu br. 4 b. „Naĉin gradnje“.

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 35.

(1) Na području obuhvata Plana, ne dozvoljava se gradnja građevina gospodarskih djelatnosti na

vlastitim građevnim česticama.

(2) U okviru građevina stambene namjene u zonama stambene namjene S2, u manjem dijelu

ukupne razvijene površine građevine u može se dio građevine namijeniti poslovnoj namjeni u

skladu sa uvjetima smještaja građevina stambene namjene propisanih u točki 4. ovog Plana.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 36.

(1) Odredbe o uvjetima smještaja građevina društvenih djelatnosti odnose se na građevine javne

i društvene namjene koje će se graditi u zonama stambene namjene S2.

(2) Građevine javne i društvene namjene koje će se graditi u zonama stambene namjene S2

mogu biti zdravstvene, predškolske, školske i kulturne.

(3) U zonama stambene namjene S2 uvjeti za gradnju građevina javne i društvene namjene

određivati će se istovjetno onima za građevine stambene namjene osim u slučaju gradnje

osnovnoškolske građevine javne i društvene namjene koja mora odgovarati optimalnoj veličini i

uvjetima gradnje propisanim PPIŽ .

4 . U V J E T I I N A Č I N G R A D N J E S T A M B E N I H G R A Đ E V I N A

Članak 37.

(1) Odredbe o uvjetima i načinu gradnje stambenih građevina odnose se na građevine stambene

namjene koje će se graditi u zonama stambene namjene S1, S2 i S3.

(2) U okviru građevina stambene namjene u zonama stambene namjene S2, u manjem dijelu

ukupne razvijene površine građevine u može se dio građevine namijeniti poslovnoj namjeni u

skladu sa uvjetima smještaja građevina stambene namjene propisanih ukupnim odredbama ovog

Plana.


(3) Prostorije iz stavka 2. ovog članka mogu se graditi samo pod uvjetom da svojim radnim

aktivnostima na bilo koji način ne utječu negativno na uvjete života neovisno o vrsti negativnog

utjecaja, odnosno da neposredno ili posredno:

- ne premašuju dozvoljene vrijednosti emisija štetnih tvari i utjecaja u okoliš za stambene

namjene sukladno važećim propisima (zrak, buka, otpad, otpadne vode)

- ne pogoršavaju uvjete života i rada na susjednim građevnim česticama, zonama i

lokacijama s aspekta osunčanja, utjecaja buke, dima, neugodnih mirisa i sl.

- ne opterećuju kolne prometnice u smislu prometa u mirovanju, odnosno moraju osigurati

dovoljan broj parkirnih mjesta za dostavu, zaposlene i klijente unutar vlastite građevne čestice

u skladu sa uvjetima iz članka 65. ovih odredbi

(4) Unutar zona stambene namjene S2 mogu se pored osnovne namjene obavljati ove djelatnosti

i grupe djelatnosti:

- djelatnosti trgovine na malo

- uslužne djelatnosti

- ugostiteljske djelatnosti – osim disco klubova

- turistički smještaj u domaćinstvima

i sl. u skladu sa uvjetima iz stavka 3. ovog članka

(5) U sklopu zona stambene namjene S2 mogu se na vlastitim građevnim česticama graditi

građevine javne i društvene namjene koje mogu mogu biti zdravstvene, predškolske, školske i

kulturne u skladu sa ukupnim odredbama ovog Plana.

Članak 38.

(1) Uvjeti i način gradnje i smještaja građevina stambene namjene utvrđuju se na temelju

odredaba ovog Plana, odredaba prostornog plana šireg područja, vlasništva nad zemljištem i ažurnog

stanja katastarske izmjere.

Članak 39.

(1) Novoplanirane građevine stambene namjene moraju se graditi prema načinu gradnje iz ovog

Plana.

(2) Prema načinu gradnje građevine stambene namjene na području obuhvata ovog Plana mogu

se graditi kao obiteljske građevine sa maksimalno tri stambene jedinice.

(3) U podzonama određenog načina gradnje postoji mogućnost zadržavanja u prostoru

postojećih građevina već izgrađenih drugim načinom gradnje.

(4) Postojeće građevine u zonama stambene namjene mogu se rekonstruirati prema ukupnim

odredbama ovog Plana.

OBLIK I VELIČINA GRAĐEVNE ČESTICE


Članak 40.

(1) Stambene građevine mogu se graditi kao slobodnostojeće, poluugrađene ili ugrađene

građevine poštujući odredbe o minimalnoj širini građevne čestice.

(2) Minimalna širina građevne čestice stambene namjene na građevnom pravcu određuje se:

- za slobodnostojeće građevine: - 15 m

- za poluugrađene građevine: - 10 m

- za ugrađene građevine: - 6 m

Članak 41.

a. veličina građevne čestice

(1) Kod stambenih građevina maksimalna veličina građevne čestice iznosi 2 000 m2 u svim

zonama namijenjenim gradnje stambenih građevina, a minimalna veličina građevne čestice se

određuje na slijedeći način :

- u zonama S1 - za gradnju obiteljskih građevina:

- slobodnostojeće građevine: - min 400 m2

- poluugrađene građevine : - min 320 m2

- ugrađene građevine: - min 240 m2

- u zonama S2 - za gradnju obiteljskih građevina:

- slobodnostojeće građevine: - min 600 m2

- poluugrađene građevine : - min 450 m2

VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINE

Članak 42.

a. izgrađenost i iskoristivost građevne čestice

(1) Kod stambenih građevina koeficijent izgrađenosti (k-ig) iznosi:

- za slobodnostojeće građevine:

- za građevne čestice od 400 - 800m2: - 0,30 ali ne manje od 0,10


- za građevne čestice iznad 1200m2: - 0.20 ali ne manje od 0,15

- za poluugrađene građevine:



- za građevne čestice od 500-1000m2: - 0,40 ali ne manje od 0,25

- za građevne čestice iznad 1000m2: - 0,35 ali ne manje od 0,15

- ugrađene građevine:

- za građevne čestice od 240 - 300m2: - 0,50 ali ne manje od 0,35 -

za građevne čestice od 300 - 500m2: - 0,45 ali ne manje od 0,25

- za građevne čestice iznad 500m2: - 0,35 ali ne manje od 0,15

(2) Maksimalna iskoristivost građevnih čestica u zonama stambene namjene može iznositi četverostruki iznos k-ig – koeficijenta izgrađenosti.

Članak 43.

b. površina gradivog dijela građevne čestice

(1) Gradivi dio građevne čestice za gradnju slobodnostojeće građevine visokogradnje određuje

se tako da je s jedne strane određena građevnim pravcem, a na drugim stranama udaljena od granice

građevne čestice min 3 m za građevine s dvije, odnosno min 4 m za građevine s tri nadzemne etaže.

Izuzetno,se udaljenost gradivog dijela građevne čestice može odrediti na udaljenosti većoj i manjoj

od 4 m ukoliko za to postoje opravdani razlozi (namjena, tip izgradnje, interpolacija, zaštitni pojas

infrastrukture, zaštita okoliša i sl., te odredbe posebnih propisa).

(2) Kod poluugrađenih i ugrađenih građevina, površina gradivog dijela građevne čestice može se

podudarati s granicom građevne čestice, dotičući se susjednih poluugrađenih ili ugrađenih građevina,

a obavezno kada je širina građevne čestice manja od 12 m (za poluugrađene) odnosno 8 m (za

ugrađene).

(3) Gradivi dio građevne čestice može se odrediti i na udaljenosti većoj od dozvoljene ovim

odredbama.

(4) Gradivi dio građevne čestice za gradnju interpolirane građevine visokogradnje može se

odrediti na granici susjedne čestice ukoliko je susjedna čestica javna, parkovna (zazelenjena),

odnosno prometna površina, te se prema toj čestici mogu izvoditi otvori. Ukoliko susjedna čestica

nije javna prema toj čestici se ne mogu izvoditi otvori.

(5) Gradivi dio prve odnosno posljednje građevne čestice kod ugrađenih građevina (nizovi) i

poluugrađenih (dvojnih) građevina određuje se sukladno stavku 2. ovog članka. Iznimno stavku 4.

ovog članka gradivi dio prve odnosno posljednje građevne čestice kod ugrađenih građevina –

nizova može se odrediti na granici građevne čestice.

Članak 44.

c. visina i broj etaža

d. visina i broj etaža

(1) Maksimalna visina građevina stambene namjene određuje se:


- u zonama S1 i S2 - za gradnju obiteljskih građevina:- max 7.5 m uz najviše 3 nadzemne etaže

(2) Građevine stambene namjene mogu imati 1 podzemnu etažu.

(3) Pomoćne građevine koje se grade na građevnoj čestici osnovne namjene mogu imati

maksimalno jednu nadzemnu etažu bez mogućnosti podrumske etaže, maksimalnu visinu do

sljemena 4,00 m.

(4) Od odredbe stavka 1. ovog članka izuzimaju se postojeće građevine u zonama stambene

namjene S2 čija visina prelazi 7.5 m te se one mogu rekonstruirati u okviru postojeće visine i ostalih

ukupnih uvjeta ovih Odredbi.

Članak 45.

e. građevni pravac

(1) Građevni pravac određuje se na udaljenosti od minimalno 5 do maksimalno 15 m od

regulacione linije.

(2) Građevni pravac kod izgradnje pojedinih građevina može se odrediti i na udaljenosti većoj od

15 m od regulacione linije u slijedećim slučajevima:

- ukoliko građevna čestica za izgradnju pojedinačne građevine ima takav oblik da se tlocrt

građevine ne može razviti na udaljenosti manjoj od 15 m od regulacione linije,

- ukoliko nepogodna konfiguracija tla ne omogućava izgradnju na udaljenosti manjoj od 15 m od

regulacione linije,

- ukoliko se građevina gradi u okružju postojećih ili planiranih građevina bilo koje namjene, a

kojima je udaljenost građevinske linije veća od 15 m od regulacione linije,

- kod rekonstrukcije postojećih građevina,

- kod izgradnje uz javnu cestu, drugu javnu prometnu površinu i infrastrukturu drugih vrsta

prometa za koje se prema posebnim propisima uvjetuju posebna rastojanja građevinske od

regulacione linije.

(3) Građevni pravac kod izgradnje pojedinih građevina može se odrediti i na udaljenosti manjoj

od 5 m od regulacione linije u slijedećim slučajevima:

- kod interpolacije građevina

- kod rekonstrukcije postojećih građevina

- kod ugrađenih i poluugrađenih građevina, građevni pravac se određuje na udaljenosti minimalno

3 m, a maksimalno 15 m udaljenosti od regulacione linije, s time da razlika udaljenosti između

građevinskih pravaca dvaju susjednih građevina u nizu ne može biti veća od 3 metra.

(4) Kod interpolacija građevina građevni pravac određuje se tako da se podudara sa

građevnim pravcima susjednih građevina. Građevni pravac se određuje tako da je

jednak građevnom pravcu jednog od susjednih građevina ili se određuje na prostoru

između tih dviju građevnih pravaca susjednih građevina

UVJETI ZA UREĐENJE GRAĐEVNE ČESTICE

Članak 46.

a. uvjeti za hortikulturno uređenje građevne čestice


(1) Građevne čestice stambene namjene moraju se hortikulturno urediti kao parkovni nasadi i

prirodno zelenilo uz primjenu prvenstveno autohtonih flornih vrsta.

(2) Za građevne čestice stambene namjene određuje se obaveza minimalnog dijela građevne

čestice koji se mora hortikulturno urediti :

- slobodnostojeće građevine: - min 40 % građevne čestice

- poluugrađene građevine: - min 20 % građevne čestice

- ugrađene građevine: - min 10 % građevne čestice

Članak 47.

b. uvjeti za smještaj vozila na građevnoj čestici

(1) Smještaj vozila kod građevnih čestica namjenjenih gradnji stambenih građevina koje imaju

neposredni kolni prilaz sa prometne površine određuje se unutar građevne čestice, u građevini

osnovne namjene, u pomoćnim građevinama za smještaj vozila - garažama ili na otvorenom

parkiralištu.

(2) Na građevnoj čestici namijenjenoj gradnji stambenih građevina mogu se graditi najviše 2

garaže, odnosno nadstrešnice, pri čemu njihova zbirna ukupna bruto razvijena površina ne smije

premašiti 50m2.

(3) Garaže se mogu graditi samo u okviru najveće dozvoljene izgrađenosti građevne čestice.

(4) Na građevnim čestici stambene namjene smještaj vozila utvrđen je člankom 65. u točki 5.

ovih odredbi.

Članak 48.

c. uvjeti za izgradnju ograda i pomoćnih građevina

(1) Građevna čestica može biti ograđena, osim ako se, zbog specifičnosti lokacije odnosno

namjeravanog zahvata u prostoru, lokacijskom dozvolom ne odredi drugačije.

(2) U slučaju kada se dio dvorišta građevne čestice poslovne građevine ili stambene građevine

koristi za obavljanje poslovne djelatnosti (skladištenje na otvorenom, manipulativni prostor i slično)

uz susjedne građevinske parcele mora biti izgrađena puna ograda minimalne visine od 1,5 metara, a

prema regulacionoj liniji može biti neograđena.

(3) Visina ogradnog zida može iznositi maksimalno 1,5 metara, osim u slučaju kada se ograda

izvodi uz kombinaciju niskog punog zida (max 1,0 m visine) i transparentne ograde, kada takva

ograda može imati visinu do 2 metra.

(4) Kod građevnih čestica sa razlikom u visini terena preko 0,5 metara, ograda može na

pojedinim dijelovima terena, ako se ista podudara s potpornim zidom, biti viša od 2 metra.

(5) Visina ograde kod građevina drugih namjena osim stambene može biti i veća od visine iz

stavka 1. I 2. ovog članka ukoliko je to potrebno iz sigurnosnih razloga (igralište, škola, vrtić)

(6) Visina ograde mjeri se od kote konačno uređenog terena i to:

- kod ograde na regulacionoj liniji od terena uz ogradu izvan građevne čestice,

- kod drugih ograda (prema susjednim parcelama) od terena uz ogradu unutar građevne čestice.


(7) Ograda svojim položajem, visinom i oblikovanjem ne smije ugroziti prometnu preglednost

kolne površine, te time utjecati na sigurnost prometa.

Članak 49.

(1) Pomoćnegrađevinemogu se graditi:

- unutar gradivog dijela građevne čestice određenog za gradnju osnovne građevine, kao

sastavni dio osnovne građevine ili kao zasebna građevina,

- unutar pojasa uz regulacijski pravac i među sa susjednim građevnim česticama, dubine

najviše 7m računajući od regulacijskog pravca, izvan širine gradivog dijela građevne čestice,

tako da otvaranjem ulaznih vrata ne ulaze u slobodni profil javne prometne površine uz

regulacijski pravac,

- unutar pojasa uz granicu susjednih građevnih čestica nasuprot regulacijskom pravcu,

dubine najviše 7m, duž čitave te granice.

(2) Na građevnoj čestici namijenjenoj gradnji stambenih građevina mogu se graditi

pomoćne građevine maksimalne površine 36 m2

t e nadstrešnice, pri čemu njihova zbirna

bruto razvijena površina ne smije premašiti 50m2.

(3) Pomoćne građevine se mogu graditi samo u okviru najveće dozvoljene izgrađenosti i

iskoristivosti građevne čestice.

(4) U građevinskim područjima naselja pomoćne građevine u kojima se drže životinje mogu se

graditi sukladno općinskom aktu o komunalnom redu.

Članak 50.

UVJETI ZA OBLIKOVANJE GRAĐEVINA

(1) Krovišta građevina stambene namjene mogu biti kosa – dvovodna ili razvijena u više kosih

krovnih ploha, ravna(s nagibom do 5%) ili kombinirana.

(2) Krovišta građevina unutar zbijenog dijela naselja Vintijan moraju imati pokrov od kanalica ili

sličnog materijala, te nagib krovnih ploha mora biti između 18 i 24 stupnja s nagibom dijela krovnih

ploha prema građevnoj liniji. Izuzetno se dozvoljava izvedba ravnog krova, terasa, krovnih prozora sa

zasebnim dijelom krovišta, solarnih ćelija i sl., kada se prostor krovišta koristi kao etaža (potkrovlje)

ukoliko u užem okolišu već postoje građevine sličnog oblikovanja.

(3) Za osvjetljivanje potkrovlja dozvoljena je ugradnja krovnih prozora koji se postavljaju u razini

krovne plohe (kosi krovni prozori). Sljeme krovnih prozora ukoliko se isti izvode ne smije biti više od

sljemena krova na kojem se prozor izvodi.

(4) Pri građenju građevina mora se maksimalno poštivati postojeće elemente urbane strukture

naselja (tipologiju i proporcije građevina), koristeći pri tome tradicionalne materijale.

(5) Otvori na građevini ne smiju se izvoditi na udaljenosti manjoj od 3 metra prema granici

susjedne građevne čestice kod građevina s dvije, odnosno 4 metra kod građevina s tri nadzemne

etaže, osim u slučaju kada je susjedna građevna čestica javna,parkovna(zazelenjena) odnosno

prometna površina te se prema njoj mogu izvoditi otvori i na granici građevne čestice .

(6) Moguća je primjena elemenata za zaštitu od sunca, kao što su škure, grilje, brisoleji, pergole i

tipske sklopive tende, kao i natkrivanje ulaza u smislu vjetrobrana.


(7) U cilju korištenja dopunskih izvora energije (sunčeve energije) moguća je izvedba

konstruktivnih zahvata u svrhu korištenja pasivnih sustava za iskorištavanje sunčeve energije, sve u

okviru površine gradivog dijela parcele. Reklame, natpisi, izlozi i vitrine, koji se postavljaju, moraju biti

prilagođeni objektu odnosno prostoru u pogledu oblikovanja, obujma, materijala i boje.

Članak 51.

UVJETI ZA PRIKLJUČENJE GRAĐEVNE ČESTICE NA PROMETNU POVRŠINU

(1) Građevne čestice stambene namjene moraju imati neposredan pristup na prometnu

površinu u skladu sa ukupnim odredbama ovog Plana.

(2) Prometna površina je površina javne namjene, nerazvrstana cesta, površina u vlasništvu

vlasnika građevne čestice ili površina na kojoj je osnovano pravo služnosti prolaza u svrhu pristupa do

građevne čestice.

(3) Uvjeti i način priključenja građevnih čestica na prometnu površinu dati su člankom 63. ovih

odredbi kao i uvjeti za rješavanje prometa u mirovanju.

4.1. REKONSTRUKCIJA I INTERPOLACIJA GRAĐEVINA U ZBIJENOM DIJELU NASELJA

Članak 52.

(1) Građevine stambene namjene (obiteljske kuće) koje će se graditi u “Zoni zbijenog dijela

naselja" S3 čije su granice definirane u grafičkom dijelu Plana – Oblici korištenja – izuzimaju se od

odredbi članaka 37., 38., 39., 10., 42., 43., 44., 45., 46., te se uvjeti za njihov smještaj i način gradnje

utvrđuju na slijedeći način:

- minimalna širina građevne čestice se ne utvrđuje, može iznositi kao širina postojeće katastarske

čestice

- veličina građevne čestice za gradnju obiteljskih građevina kod interpolacija unutar zbijenog

dijela naselja iznosi minimalno kao i veličina katastarske čestice

- izgrađenost građevne čestice na građevnim česticama manjim od 300 m2 može iznositi 0.5, a

na građevnim česticama manjim od 240 m2 može iznositi i 0.8

- gradivi dio građevne čestice može se odrediti na granici građevne čestice

- kod interpolacije građevine u zbijenom dijelu građevinskog područja, građevni pravac

određuje se tako da je jednak jednom od građevnih pravaca susjednih građevina ili između njih

- ne utvrđuje se obaveza hortikulturnog uređenja građevne čestice

- ne utvrđuje se obaveza smještaja vozila unutar građevne čestice

- rekonstrukcijom postojećih građevina maksimalna visina građevina može se planirati na 7.5 m ,

postojeće građevine više od 7.5 m mogu se rekonstruirati u okviru postojeće visine

- rekonstruirane građevine moraju se uskladiti s položajem na građevnoj čestici, oblikom i

veličinom postojećih susjednih građevina,

4.2. UVJETI GRADNJE U ZONI SPORTSKO REKREACIJSKE NAMJENE


Članak 53.

(1) U sklopu zone sportsko rekreacijske namjene R1 planirana je gradnja otvorenih sportskih i

rekreacijskih igrališta (polivalentno igralište, boćalište, košarka , rukomet, I sl.), te građevine prateće

namjene (klupski prostor, svlačionica, i sl.,) koja u dijelu može imati prostor za javnu i društvenu

namjenu – prostor mjesnog odbora. (2) Zona sportsko rekreacijske namjene R1 graditi će se u skladu sa slijedećim uvjetima gradnje:

- maksimalna površina igrališta: - maksimalno 30%

- maksimalna izgrađenost: - maksimalno 10 %

- maksimalna iskoristivost - maksimalno 0.2

- maksimalna visina građevine: - maksimalno 7.5 m

- hortikulturno uređenje građevne čestice: - minimalno 40 %

(3) U zoni sportsko rekreacijske namjene mogu se graditi i infrastrukturne građevine, kolne,

pješačke i parkirališne površine, te uređivati javne zelene površine, sukladno ovim odredbama, kao i

postavljati urbana oprema.

5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE,

TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

Članak 54.

(1) Ovim Planom utvrđene su trase, koridori i građevine prometnih, telekomunikacijskih,

energetskih i vodnogospodarskih sustava. Elementi prometne i infrastrukturne mreže utvrđeni Planom

smatraju se shematskim, dok će se njihova mikrolokacija odrediti u postupku izdavanja odobrenja za

gradnju.

(2) Prikaz prometnih površina u grafičkom dijelu Plana temelji se na odredbama Pravilnika o

sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata

prostornih planova („Narodne novine“ broj 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04) .

(3) Planirana rješenja prometnica i infrastrukture zadovoljit će buduće potrebe obuhvaćenog

područja za plansko razdoblje na razini današnjeg standarda.

(4) Rješenja temeljem kojih će se izdavati odobrenja za građenje (lokacijske/građevne dozvole)

prometnica, te ostale infrastrukturne mreže iznimno mogu djelomično odstupiti od planiranih trasa,

ukoliko se ukaže potreba zbog tehničkog ili tehnološkog napretka, odnosno budućih novih saznanja,

odnosno ukoliko će to predstavljati racionalnije rješenje, pri čemu je potrebno uvažavati usvojene

propise i standarde, te pravila tehničke prakse.

(5) Projektnu dokumentaciju infrastrukturnih mreža unutar obuhvata cestovnog koridora

županijske ceste ŽC 5178 potrebno je izraditi u skladu sa prethodno ishodovanim uvjetima nadležne

uprave za ceste.

Članak 55.

(1) Mjesto i način priključivanja građevina na prometnu, komunalnu i drugu infrastrukturu odredit


će nadležno tijelo ili trgovačko društvo uz primjenu odgovarajućih propisa, kao i uobičajenih pravila

graditeljske struke, u postupku izdavanja akta za građenje.

Članak 56.

(2) Mjesto i način opremanja zemljišta komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturnom

mrežom prikazani su odgovarajućim prikazima grafičkog dijela Plana koji utvrđuju uvjete gradnje

infrastrukturne mreže, a opisani su i u odgovarajućim poglavljima tekstualnog dijela.

5.1.UVJETI GRADNJE PROMETNE MREŽE

Cestovni promet

Članak 57.

(1) Izgradnja novih prometnica i rekonstrukcija postojećih može se vršiti samo u skladu s

lokacijskim dozvolama za prometnice, izdanim temeljem odredaba ovog Plana, te odredaba posebnih

propisa.

(2) Obuhvat zahvata prometnice mora biti prostorno definiran lokacijskom dozvolom naročito s

elementima osi i križanja, poprečnim profilima i niveletom.

Članak 58.

(1) Širina zaštitnog pojasa postojeće javne ceste izvan obuhvata Plana (ŽC 5178) utvrđena je

odredbama posebnog propisa i prikazana u grafičkom dijelu Plana.

(2) Trasa županijske ceste (ŽC5178) i priključci naselja na županijsku cestu (ŽC5178) koji su

izvan granica obuhvata ovog Plana, a prikazani u ovom Planu, definirati će se zasebnim projektima u

skladu sa posebnim uvjetima nadležne uprave za ceste.

(3) Projektnu dokumentaciju infrastrukturnih mreža unutar obuhvata cestovnog koridora

županijske ceste ŽC5178 potrebno je izraditi u skladu sa prethodno ishodovanim uvjetima nadležne

uprave za ceste.

(4) Prilikom projektiranja prometnica potrebno je pridržavati se slijedećih zakona, propisa,

uredbi i normi:

Zakon o prostornom uređenju i gradnji

Zakon o sigurnosti prometa na cestama

Zakon o cestama

Zakon o komunalnom gospodarstvu

Pravilnik o vrsti i sadržaju projekta za javne ceste

Pravilnik o održavanju i zaštiti javnih cesta

Pravilnik o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi

moraju udovoljavati s gledišta sigurnosti prometa

Pravilnik o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama

Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjenom

pokretljivosti


Pravilnik o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu

Pravilnik o autobusnim stajalištima

Tehnički propis za betonske konstrukcije

Tehnički propis za cement za betonske konstrukcije

Eurokod 1 – Osnove proračuna i djelovanja konstrukcija

Eurokod 2 – Proračun betonskih konstrukcija

(5) U slučaju promjene pojedinog navedenog propisa, kod provedbe Plana primjenjivat će se

odgovarajući važeći propis.

Članak 59.

(1) Ovim se planom utvrđuju slijedeće površine javne namjene koje se klasificiraju kao:

- sabirne ulice

- ostale ulice

Sabirne ulice

Članak 60.

(1) Mrežom sabirnih ulica povezuju se pojedini dijelovi naselja te priključuju na mrežu javnih

cesta kako je prikazano u kartografskom prikazu br. 2.1.

(2) Prilikom projektiranja sabirnih ulica potrebno je pridržavati se odredbi Zakona o cestama,

Zakona o sigurnosti prometa na cestama te Pravilnika o uvjetima za projektiranje i izgradnju

priključaka i prilaza na javnu cestu.

(3) Presjek planiranih sabirnih ulica koji je dan na kartografskom prikazu br. 2.1. je maksimalni

poprečni presjek sabirnih ulica te u samoj izgradnji stvarni poprečni presjek ceste može biti manji.

(4) Sabirna ulica izvan obuhvata Plana predstavlja varijantno rješenje te se može u postupku

izdavanja lokacijske dozvole planirati i drugačije.

Ostale ceste

Članak 61.

(1) Ostale ceste su površine javne namjene unutar obuhvata Plana na koje se neposredno

priključuju građevinske čestice i koje promet odvode do sabirnih ulica.

(2) Presjek planiranih I postojećih ostalih ulica koji je dan na kartografskom prikazu br. 2.1. je

maksimalni poprečni presjek ostalih ulica. Širina postojećih i planiranih ostalih ulica može biti i manja,

ali ne manja od 4,5 m, u izgrađenom dijelu građevinskog područja u kojem zbog postojećih građevina

koje se ne predviđaju za uklanjanje nije moguće postići propisanu širinu.

(3) Ostale ceste moraju omogućiti pristup komunalnim, vatrogasnim i vozilima hitne pomoći.

Članak 62.

(1) Građevnu česticu ili obuhvat zahvata u prostoru prometne površine čine: nasipi, usjeci,

zasjeci, potporni zidovi, obložni zidovi, rigoli, bankine, pješačke površine i kolnik.


(2) Horizontalne elemente i niveletu prometnica treba utvrditi na način da prate postojeću

okolnu izgrađenost, postojeće priključke, konfiguraciju terena, te da zadovoljava vozno-dinamičke

elemente propisane Pravilnikom o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi

elementi moraju udovoljavati s gledišta sigurnosti prometa .

(3) Poprečni nagibi prometnica moraju biti jednostrani, a vitoperenje kolnika će se odvijati se

oko osi prometnice.

(4) Minimalni poprečni nagibi prometnica moraju biti 2,5% u pravcu do najviše 5,0% u krivini.

Preporučuje se nagib nogostupa 2.00%, sa nagibom prema kolniku, radi odvodnje oborinskih voda u

oborinsku kanalizaciju.

Članak 63.

(1) Prometne površine koje su prikazane u grafičkom dijelu plana predstavljaju površine javne

namjene I zradit će se od asfaltnih materijala, a rubove završiti rubnjakom.

Članak 64.

(1) Prometne površine javne namjene projektirati i izgraditi na način da udovolje svojoj namjeni,

važećim propisima i standardima te zahtjevima sigurnosti prometa. Kod oblikovanja prometnica

potrebno je pridržavati se Pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevinama osobama sa

invaliditetom i smanjene.

Članak 65.

(1) Regulacija prometa utvrditi će se prometnim projektom uz suglasnost ministarstva nadležnog

za unutarnje poslove, a sve u skladu s odredbama Zakona o sigurnosti prometa i Pravilnikom o

prometnim znakvima i signalizaciji na cestama.

Članak 66.

(1) Kolni prilaz građevnoj čestici mora biti u skladu s grafičkim prikazima odnosno odredbama

Plana te mora zadovoljavati uvjete preglednosti i sigurnosti prometa, u skladu s važećim propisima.

(2) Kod građevnih čestica uz križanje ulica, dozvoljava se kolni prilaz na udaljenosti većoj od 5 m

od početka križanja.

Članak 67.

(1) Dužina kolnog ulaza standardno iznosi 6 m, a kolni ulaz može biti i duži ako se u građevini ili

na građevnoj čestici obavlja poslovna djelatnost i kolni ulaz koriste teretna vozila i druga vozila većeg

gabarita.

Promet u mirovanju


Članak 68.

(1) Smještaj vozila rješava se unutar građevne čestice. Smještaj vozila unutar građevne čestice

rješava se unutar osnovne građevine u podzemnoj garaži ili parkiranjem na otvorenom prostoru u

okviru građevne čestice. Za građevnu česticu se minimalni broj, odnosno minimalna površina

parkirnih mjesta za osobna vozila određuju prema tabilici 2:

TABLICA 2. – MINIMALNI BROJ PARKIRNIH MJESTA(PM) NA GRAĐEVNOJ ČESTICI

NAMJENA/DJELATNOST/SADRŽAJ PARKIRNA MJESTA

1. STAMBENA GRAĐEVINA 1PM do 60 m2 netto površine stambene jedinice

2PM preko 60 m2 netto površine stambene jedinice

2. UREDI, ZDRAVSTVO, TRGOVINA 1 PM na 60 m2 netto površine

3. VELETRGOVINA, PROIZVODNJA,

ZANATSTVO I SL 1 PM na 100 m2 netto površine

4. UGOSTITELJSKO TURISTIČKE SMJEŠTAJNE

GRAĐEVINE 1 PM po smještajnoj jedinici

5. UGOSTITELJSTVO, OSIM RESTORANA,

ZDRAVLJAKA SLASTIČARNICE I SL.

1 parkirno mjesto na 10 m2 razvijene građevinske

(brutto) površine objekta

6. RESTORAN, ZDRAVLJAK, SLASTIČARNICA I

SL.

1 PM na 4 sjedeća mjesta

7. GRAĐEVINE KULTURNIH DJELATNOSTI 1 PM na 7 sjedećihmjesta

8. SPORTSKE DVORANE, STADIONI, SPORTSKI

TERENI I SL.

1 PM na 8 gledalacaodnosno korisnika

9. DJEČJI VRTIĆI 1 PM na 10 djece

10. ŠKOLE 1 PM po učionici

11. VJERSKE GRAĐEVINE 1 PM na 8 sjedala

12. TRGOVAČKI CENTRI (površine veće od

1500 m2)

1PM na 60 m2 netto površine prodajnog prostora

(2) Za sve parkirne površine veće od 5 PM potrebno je parkirnu površinu ozeleniti stablašicama

po standardu 1 stablo na 5 PM.

(3) Parkirna mjesta za osobne automobile su dimenzija 5 x 2,5 m, a njihov maksimalni uzdužni i

poprečni nagib je 5 %.

Članak 69.

Pješačke površine

(1) Unutar granice obuhvata Plana uz novoplanirane prometnice izvodit će se nogostupi

minimalne širine 1.5 m.

(2) Pješački putovi i staze uređuju se i u sklopu građevinskih čestica prema idejnim projektima.

Samostalne pješačke staze minimalne su širine od 2,0 m. Sve pješačke površine trebaju imati

primjerenu završnu obradu hodne površine i moraju biti osvijetljene javnom rasvjetom. Najmanja


visina slobodnog profila pješačkih površina je 2,5 m. Ukoliko je po pješačko servisnim površinama

predviđen kolni promet, završna obrada istih mora biti dimenzionirana za kretanje vozila.

Članak 70.

Trgovi i druge veće pješačke površine

(1) Na području obuhvata Plana omogućava se gradnja površina namijenjenih pješacima.

Omogućava se i gradnja pješačko servisnih površina koje nisu posebno prikazane u grafičkom dijelu

Plana.

(2) Trgovi i pješačke površine popločavaju se betonskim prefabriciranim elementima, kamenim

pločama ili drugim materijalom predviđenim idejnim projektom. Ukoliko je po pješačko servisnim

površinama predviđen kolni promet, završna obrada istih mora biti dimenzionirana za kretanje vozila.

(3) Na trgovima i drugim pješačkim površinama mogu se postavljati elementi urbane opreme.

5.2. UVJETI GRADNJE TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE

Članak 71.

(1) Mjesto i način priključenja građevnih čestice na elektroničku komunikacijsku mrežu vidljivi su

iz grafičkog te iz tekstualnog dijela Plana.

Članak 72.

(2) Izgradnjom elektroničke komunikacijske mreže, sukladno Zakonu o elektroničkim

komunikacijama (NN 73/08) izvršiti će se slijedeće:

- elektronička komunikacijska kanalizacija će se smjestiti u pločnike ili bankine uz iste.

- izgraditi će se kabelska EK mreža kroz EK kanalizaciju.

- izgraditi će se priključni EK ormari za svaku parcelu. Ormari će se smjestiti na granici

parcele i biti će okrenuti prema prometnici

Članak 73.

(1) Radove na projektiranju i izvođenju elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane

opreme treba izvoditi prema važećim zakonskim propisima i pravilnicima, od kojih ističemo:

- Pravilnik o tehničkim uvjetima gradnje i uporabe telekomunikacijske infrastrukture (NN

88/01)

- Zakon o elektroničkim komunikacijama (NN 73/08)

- Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11 )

- Pravilnik o jednostavnim građevinama i radovima (NN 101/07,21/09 i 48/11, )

- Pravilnik o načinu i uvjetima određivanja zone komunikacijske infrastrukture i povezane

opreme, zaštitne zone i radijskog koridora, te obaveze investitora radova ili građevine (NN 42/09)


Članak 74.

(1) Kućne telekomunikacijske instalacije (unutar objekta) treba projektirati i izvoditi prema

Pravilniku o tehničkim uvjetima za elektroničku komunikacijsku mrežu poslovnih i stambenih zgrada

(HAKOM , prosinac 2009).

Članak 75.

(1) Smještaj aktivne opreme može se predvidjeti u zatvorenom prostoru poslovnih građevina

površine 15m2 , ili u tipskim kontejnerima i tipskim kabinatima (ormarima ) koji se montiraju na

zemljišta predviđena za tu namjenu odgovarajuće površine.

Članak 76.

(1) Uz postojeću i planiranu trasu omogućava se postava eventualno potrebnih građevina

(vanjski-kabinet ormarić) za smještaj elektroničke komunikacijske opreme zbog potrebe uvođenja

novih tehnologija ili pristupa novih operatora odnosno rekonfiguracije mreže

Članak 77.

(1) Elektronička komunikacijska infrastruktura i povezana oprema prema načinu postavljanja

dijeli se na :

- elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremu na postojećim građevinama

(antenski prihvat)

- elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremu na samostojećim antenskim

stupovima

Članak 78.

(1) Ovim planom se omogućuje postavljanje elektroničke komunikacijske infrastrukture i

povezane opreme na postojećim građevinama u skladu s Pravilnikom o jednostavnim građevinama i

radovima (NN 21/09)

Članak 79.

(1) U skladu sa PPIŽ (SN IŽ br. 2/02, 1/05 i 4/05, 10/08 i 7/10 ) na području obuhvata ovog Plana

nije moguće postavljanje samostojećih antenskih stupova jer se samostojeći antenski stupovi ne

smiju graditi unutar građevinskih područja naselja, niti na udaljenosti manjoj od 400 m od granica

tih područja.

5.3.UVJETI GRADNJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE

5.3.2.Elektroopskrba


Članak 80.

(1) Mjesto i način priključenja građevnih čestica na elektroenergetsku mrežu vidljivi su iz

grafičkog te iz tekstualnog dijela Plana.

(2) Za priključenje zone na elektroenergetsku mrežu potrebno je izvesti slijedeće:

Nove trafostanice predviđene su kao slobodnostojeće građevine na posebnim građevnim

česticama. Trafostanice će biti tipske sa srednjenaponskim blokom koji se sastoji iz dva (do četri )

vodna i jednim (do dva ) trafo polja.

Minimalna parcela za izgradnju samostojeće trafostanice mora imati dimenzije 5x7m, te

mora duljom stranom biti orjentirana na javnu prometnu površinu. Gradivi dio građevine

trafostanice može biti na granici građevne čestice i na regulacijskom pravcu.

Niskonaponski razvod sastojati će se iz NN trafo polja ( do dva ) s pripadajućim razvodnim

poljem sastavljenim od osam NN izvoda.

Trase novih 20 kV kabela predviđene su po javnim površinama ili po već definiranim trasama

uz trasu ostalih infrastrukturnih sustava.

Kako su na razmatranom području u tijeku pripreme za skorašnji prijelaz sa sadašnjeg sustava

napajanja tj. 110/35/10 kV na 110/20 kV dakle na postepeno ukidanje 10 kV naponskog nivoa i

uvođenje novog 20 kV naponskog nivoa, sva planirana srednjenaponska oprema treba biti

predviđena za 20kV naponski nivo ( srednjenaponski dio trafostanica i srednjenaponski kabeli ). U

slučaju rekonstrukcija postojećih trafostanica potrebno je planirati zamjenu eventualno

postojeće 10 kV opreme s 20 kV opremom.

Novu niskonaponsku mrežu potrebno je izvoditi kabelima tipa

PP00-A 4x150 mm2 ; 0,6/1 kV. Slobodnostojeće razvodne ormare ( SSRO ) potrebno je postavljati

na rub javnih površina uz ogradne zidove parcela. Umjesto SSRO-a moguća je ugradnja u ogradne

zidove razvodnih ormara tzv. ROZ-ova.

Sve trafostanice SN mreža i NN mreža, trebaju biti planirane i građene u skladu s

granskim normama HEP-a, dok javna rasvjeta treba biti u skladu s preporukama CIE.

5.3.3.Plinoopskrba

Članak 81.

(1) Planom se predviđa plinofikacija područja kao dio budućeg sustava plinifikacije prirodnim

plinom grada Pule i okolice. Plinovode treba projektirati i izvoditi na sigurnosnim udaljenostima i

dubinama u skladu s propisima, odnosno uvjetima distributera i komunalnih poduzeća pri davanju

uvjeta za gradnju.

(2) Pridržavati se smjernica "Upute za projektiranje srednjetlačnih plinovoda"; "Plinara-Pula";

veljača 2005.g.; odnosno uvjeta distributera plina.


Članak 82.

(1) Kao tehnički propisi plinovodnih sustava i koridori plinovodne mreže, kućnih instalacija, kao i

propisanih koridora plinovoda koji su specificirani prema nominalnom tlaku i promjeru plinovoda,

primjenjuju se važeći tehnički i sigurnosni propisi.

(2) Prema tehničkim propisima plinovodnih mreža koriste se cijevi od polietilena visoke gustoće

(PE-HD), a za kućne instalacije cijevi od čelika. Pri izgradnji lokalnih i distributivnih plinovoda koriste

se DIN i ISO norme, za zaštitu čeličnih cjevovoda DIN i DVGW, a za kućne instalacije uglavnom DIN.

(3) Na osnovu spomenutog, izradom idejnih, glavnih i izvedbenih projekata odrediti će se točan

položaj plinske mreže unutar predmetne lokacije kako situacijski tako i visinski, sa spojem na

srednjetlačni plinovod preko glavnog zapornog ventila, kada će se znati točan položaj plinovoda i tlak u

cjevovodu na mjestu spajanja na navedeni cjevovod.

Članak 83.

(1) Izradom projektne dokumentacije odrediti će se točan položaj plinske mreže unutar predmetne

lokacije kako situacijski tako i visinski, te tlak u plinovodu na mjestu spoja. Profili cjevovoda kao i kućni

priključci za pojedine dionice biti će definirani prilikom izrade projektne dokumentacije.

Članak 84.

(1) Plinska mreža polaže se podzemno. Prosječna dubina postavljanja plinovoda mjereno od

gornjeg ruba cijevi iznosi:

- za srednjetlačni plinovod: 0,8 – 1,5 m

(2) Dubina polaganja polietilenskih cjevovoda ne bi smjela prijeći 2 m. Dubina polaganja iznimno

može biti manja ali samo na kraćim dionicama i uz odgovarajuću zaštitu.

(3) Kod polaganja plinovoda potrebno je zbog sigurnosnih razloga voditi računa o izboru trase, te

potrebnim sigurnosnim udaljenostima s obzirom na:

- nadzemne građevinske objekte

- podzemne objekte i komunalne instalacije

- kategoriju zemljišta i tip uređene javne površine

- dostupnost plinovodu u fazi korištenja i održavanja

Članak 85.

(1) Udaljenosti plinovoda od ostalih ukopanih i postojećih instalacija potrebno se pridržavati prema

posebnim uvjetima pojedinih komunalnih poduzeća.

(2) Prema smjernicama "Upute za projektiranje srednjetlačnih plinovoda"; "Plinara-Pula"; veljača

2005.g. minimalne udaljenosti srednjetlačnog plinovoda od ostalih instalacija iznosi:

- vodovod: križanje - 0,3m; paralelno polaganje – 0,6m

- kanalizacija: križanje - 0,3m; paralelno polaganje – 1m

- telekomunikacijski kablovi: križanje - 0,3m; paralelno polaganje – 0,5m

- elektroenergetski kablovi: križanje - 0,3m; paralelno polaganje – 0,6m


- trafostanice: 5m

- zgrade i ostali objekti: 2m

- kanalska okna: 1m

- stupovi do 6m visine: 1m

- stupovi preko 6m visine: 1,5m

Članak 86.

(1) Plinovod je potrebno podijeliti na sekcije koje su međusobno odijeljene zapornim organima

koji su smješteni u zemlji ili vodonepropusnim oknima.

(2) Plinovodi se u pravilu polažu u rov na pripremljenu posteljicu od finog pijeska. Nakon

polaganja plinovod se zatrpava slojem finog pijeska. Dalje zatrpavanje vrši se u slojevima uz

propisno nabijanje.

Članak 87.

(1) Prilikom priključenja pojedine građevine na distributivnu mrežu od lokalnog distributera plina

potrebno je zatražiti Uvjete gradnje. Shodno tome potrebno je izraditi tehničku dokumentaciju

priključnog plinovoda i plinske instalacije. Građenju se može pristupiti tek nakon odobrene tehničke

dokumentacije od strane distributera plina.

Članak 88.

(1) U javno prometnu površinu ugrađuje se ukopani glavni plinski zaporni ventil sa uličnom

kapom i natpisom "Plin". Plinski mjerno regulacijski ormarić smješta se na parcelu vlasnika što bliže

javnoj površni. Redukcija tlaka plina na 22 - 50 mbara (ovisno o priključnom tlaku trošila) vrši se u

plinskom ormariću. U ormariću se smješta slijedeća oprema:

- plinski kuglasti ventil

- plinsko brojilo

- regulator tlaka plina

- plinski filter

Članak 89.

(1) Ukoliko lokalni distributer plina propisuje drugačije uvjete priključenja i polaganja plinskih

instalacija istih se je potrebno pridržavati.

5.3.4. Vodoopskrba

Članak 90.

(1)Mjesto i način priključenja građevnih čestica na vodovodnu mrežu vidljivi su iz grafičkog prikaza

2.7. te iz tekstualnog dijela Plana.


(2) Predviđa se izgradnja prstenastog sustava vodoopskrbe unutar naselja, čime se osigurava

dotok uvijek iz dva smjera kao i kvalitetnu protupožarnu zaštitu cijele zone i samih objekata.

(3)Vodoopskrba naselja predviđa se od cijevi iz nodularnog lijeva, dok će se točni profili cjevovoda

utvrditi hidrauličkim proračunom, uvažavajući kompletnu vodoopskrbu susjednih naselja, a sve prema

idejnom rješenju vodoopskrbe naselja i sukladno važećim zakonskim propisima i uvjetima isporučitelja

vodne usluge. Isto tako predviđa se pokrivenost zone hidrantima.

(4)Priključak građevne čestice na vodovodnu mrežu u pravilu se izvodi izgradnjom tipskog šahta s

vodomjerom na srednjem dijelu parcele oko 1 metar iza regulacionog pravca (ukoliko se ne podudaraju

regulacioni pravac i građevni pravac), te priključivanjem na najbliži cjevovod, sukladno posebnim

propisima.

Članak 91.

(1) Sve građevine unutar obuhvata UPU-a moraju se priključiti na vodoopskrbni cjevovod.

Članak 92.

(1) Vodoopskrbni cjevovodi u obuhvatu UPU-a polažu se unutar gabarita javnih prometnica na

dubini da je osigurano minimalno 100 cm nadsloja, vodeći računa o konačnoj visini terena.

(2) Razmak između vodovodne mreže i električnog kabela u uzdužnom pravcu mora iznositi

najmanje 100 cm.

(3) Kod poprečnog križanja vodovodne mreže i električnog kabela, isti se polaže ispod

vodovodne mreže na razmaku najmanje 30 cm i to u zaštitnu cijev.

(4) Vodovodna mreža ne smije biti postavljena ispod kanalizacione cijevi ili kroz reviziono okno

kanalizacije.

(5) Kanalizaciona cijev treba biti udaljena od cjevovoda pitke vode najmanje 50 cm, a kod

poprečnog križanja, kanalizaciona cijev se postavlja ispod cjevovoda pitke vode.

(6) Minimalni razmak TK kablova i vodovodne mreže u uzdužnom pravcu mora iznositi najmanje

50 cm.

(7) Kod poprečnog križanja, vodovodne mreže i TT kabela, ista se polaže ispod vodovodne mreže

i to u zaštitnu cijev.

(8) Razmak između vodovodne mreže i plinovoda mora biti u uzdužnom pravcu najmanje 60 cm.

Kod poprečnog križanja vodovodne mreže i plinovoda, plinovod se polaže ispod vodovodne mreže na

razmaku od min 30 cm uz označavanje trakom.

(9) Pri projektiranju potrebno je dostaviti karakteristični presjek prometnice s kompletnom

planiranom i postojećom infrastrukturom i naznačenim koridorom buduće vodovodne mreže, kao i

detalje križanja projektiranih instalacija s budućom vodovodnom mrežom.

(10) Na projekt izrađen prema ovim posebnim uvjetima priključenja potrebno je u postupku

ishođenja akta kojim se odobrava građenje predmetnoh zahvata ishodovati Potvrdu suglasnosti s

posebnim uvjetima priključenja od strane Vodovoda, a sukladno važećem Zakonu o vodama

(193/09).

(11) Pri izradi projektne dokumentacije potrebno je poštivati važeće zakonske uredbe i norme.


Članak 93.

(1) Planskim rješenjem dat je orjentacijski položaj vodovodne mreže dok će se točan položaj

unutar i izvan prometne površine utvrditi projektnom dokumentacijom.

(2) Dozvoljava se izmjena svih dijelova sustava situacijski i visinski ukoliko to zahtjevaju

geotehničke i hidrotehničke karakteristike tla, te ukoliko je tehnički, tehnološki i ekonomski izmjena

opravdana uz moguću faznu izvedbu.

Članak 94.

(1) Posebni zakoni, propisi, uredbe i norme kojih se treba pridržavati prilikom projektiranja:

Zakon o vodama (NN br. 153/09)

Pravilnik o izdavanju vodopravnih akata (NN 78/10)

Odluka o granicama vodnih područja (NN79/10)

Odluka o određivanju osjetljivih područja (NN81/10)

Uredba o standardu kakvoće mora (NN 89/10)

Uredba o uvjetima davanja koncesija za gospodarsko korištenje voda (NN 89/10)

Uredba o kakvoći voda za kupanje (NN 51/10)

Odluka o popisu voda 1. reda (NN 79/10)

Plan za obranu od poplava (NN 84/10)

Pravilnik o očevidniku zahvaćenih i korištenih voda (NN 81/10)

Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda ( NN 87/10)

Odluka o granici između kopnenih voda i mora (NN 89/10)

Odluka o davanju ovlaštenja ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga

gospodarstva za donošenje odluka o pravu najma, zakupa, služnosti i građenja na javnom vodnom

dobru (NN 96/10)

Odluka o granicama područja podslivova, malih slivoda i sektora (NN 97/10)

Zakon o zaštiti od požara (NN RH br. 92/10)

Zakon o zaštiti na radu (NN RH br.59/96, 94/96, 114/03, 86/08, 75/09)

Zakon o sanitarnoj inspekciji (NN 113/08 I 88/10)

Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 36/95, 70/97, 129/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03,

82/04, 178/04, 38/09 i 79/09)

Državni plan za zaštitu voda (NN 8/99)

Uredba o klasifikaciji voda (NN 15/89, 53/90 I 77/98)

Pravilnik o zaštitnim mjerama I uvjetima za određivanje zona sanitarne zaštite izvorišta vode

za piće (NN 22/86 I 53/90)

Uredba okategorizaciji vodotoka (NN 15/89 I 53/90)

Uredba o maksimalno dozvoljenim koncentracijama opasnih tvari u vodama i obalnom moru

(NN 2/84 I 53/90)

Upustvo za vođenje evidencije o učestalosti ispuštanja u vode opasnih tvari u vode opasnih I

štetnih tvari, količini I sastavu tih tvari I načinu dostvljanja podataka o tome javnim vodoprivrednim

poduzećima (NN 9/90 I 53/90)

Odluka o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće u Istarskoj Županiji (SL 12/05)


Zakon o normizaciji (NN br. 163/03)

Zakon o katastru vodova (NN 50/88)

Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN br. 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11)

5.3.5. Odvodnja otpadnih voda

Članak 95.

(1) Planirani sustav odvodnje otpadnih voda prikazan je na kartografskom prikazu 2.8. Odvodnja

otpadnih i oborinskih voda.

(2) Predmetno područje se nalazi izvan zona zaštite izvorišta vode za piće.

(3) Unutar zahvata plana nema registriranih vodotoka.

(4) Za područje obuhvata Plana usvojen je razdjelni sustav odvodnje.

(5) Zabranjeno je priključivati odvod pojedinih vrsta otpanih voda na cjevovode razdjelne javne

kanalizacije suprotno namjeni za koju su izgrađeni.

(6) Na području obuhvata Plana planirana je izgradnja sustava djelomične oborinske kanalizacije

(vode s prometnica i parkirališta).

(7) Sve otpadne vode prije priključenja na javni sustav odvodnje moraju biti svedene na nivo

standarda gradskih otpadnih voda odnosno moraju zadovoljavati parametre prema posebnim

propisima.

(8) Priključak parcele na mrežu odvodnje otpadnih voda, u pravilu se izvodi spojem na šaht

mreže standardiziranim cijevima odgovarajućeg kvaliteta, profila i s minimalnim propisanim padom, a

sve sukladno posebnim propisima. Prije priključka na javni sustav odvodnje otpadnih voda izvesti

kontrolno okno na dijelu 1,0 m od ruba parcele.

(9) Na području naselja na kojem je planirana izgradnja sustava javne odvodnje otpadnih voda

do izgradnje iste, za građevine iz kojih se ispuštaju isključivo sanitarne otpadne vode i koje imaju do

10 ekvivalentnih stanovnika planira se izgradnja sabirnih jama.

(10) Za građevine veće od 10 E.S. obavezan je priključak na sustav javne odvodnje.

(11) Prije upuštanja oborinskih voda u podzemlje ili javnu oborinsku kanalizaciju sa parkirnih I

manipulativnih površina koje su veće od 200 m2 (ekvivalent = 10 parkirnih mjesta) potrebno je

prethodno pročistiti putem separatora.

(12) Oborinske vode sa prometnica odvoditi vodonepropusnim cjevovodom i slivnicima do

upojnih bunara uz predtretman,

(13) Sve građevine unutar obuhvata UPU-a moraju imati priključak za odvodnju sanitarnih

otpadnih voda.

(14) Svi cjevovodi i revizijska okna trebaju biti izvedeni od vodotjesnog materijala, te

dimenzionirani prema hidrauluičkom kapacitetu postojećih i budućih građevina na gravitirajućem

slivnom području.

(15) Planirana trasa oborinske odvodnje u dijelu gdje prolazi planiranim prometnicama tj.

prometnicama koje nisu visinski definirane dozvoljava se izmjena trase ukoliko je to ekonomski

opravdano i tehnički ispravno.

(16) Mreža odvodnje otpadnih i oborinskih voda mora se izvoditi unutar slobodnog profila

postojećih i planiranih prometnica, zelenih površina i drugih javnih površina, na način da ne zasijeca

građevne čestice predviđenih za građenje, gdje god je to moguće.


(17) Pri projektiranju i izvođenju pojedinih građevina, objekata i uređaja komunalne

infrastrukture potrebno je pridržavati se važećih propisa kao i propisanih udaljenosti od ostalih

infrastrukturnih objekata i uređaja.

(18) Investitor je obavezan ishoditi vodopravne uvjete prije izrade tehničke dokumentacije za

gradnju na području obuhvata Plana.

(19) Kompletna kanalizacijska mreža mora biti vodonepropusna.

6. UVJETI UREĐENJA ZELENIH POVRŠINA

Članak 96.

(1) Na području obuhvata Plana planira se zona sportsko rekreacijske namjene u kojoj je

predviđena zona javnog parka koja će se uređivati sadnjom biljnog materijala, te uređivanjem

pješačkih staza i parkirališta.

(2) U zonama planiranim za izgradnju u skladu sa ukupnim odredbama Plana, potrebno je

hortikulturno urediti dio građevne čestice te sprovesti introdukciju različitim autohtonim vrstama, čiji

odabir zavisi od prostorne organizacije i strukture planirane izgradnje. Kod građevina kod kojih će

prilikom izgradnje nastati veći zemljani radovi treba sprovesti biotehničke mjere sanacije i uređenje

usjeka i nasipa odgovarajućom travnom smjesom, busenovanjem, perenama, zimzelenim i listopadnim

grmljem.

Članak 97.

(1) Vodove infrastrukture ukopati, a mikrotrase odabrati prilikom izvođenja tako, da se najmanje

ugrozi žilje vrijednijih stablašica. Iznad podzemne infrastrukture i u njenoj blizini saditi nisko i srednje

visoko grmlje, trajnice i travnjake čiji korjenov sistem ne prelazi dubinu 50cm. Stablašice saditi na

udaljenosti većoj od 2m od podzemne infrastrukture, odnosno 1m od ruba tvrde površine.

(2) Sve stablašice moraju biti propisno uzgojene. Specifikacija mogućih vrsta za ozelenjavanje:

- Drvoredi: Quercus SP., Pinus Pinea, Celtis SP i dr.

- Stabilizatori erozijskih procesa: Cotoneaster SP, Lonicera SP, Rosmarinus SP i dr.

- Dosadnja autohtonim i alohtonim vrstama gdje sanacijski zahvati nisu mogući: Quercus

Ilex, Pinus halepensis, Pinus SP., Cupressus SP., Cedrus SP., Acer SP., Celtis SP. i dr.

- Ozelenjavanje na većim površinama (slobodne forme): Quercus Ilex, Pinus SP, Cedrus

SP, Cupressus SP i dr.

- Parterni travnjaci i mase grmolikih formi: Atriplex halimus, Laurus nobilis, Pitosporum

tobira, Punica granatum, Arbutus unedo, Nerium oleander, Cotoneaster SP, Lomcera SP i dr.

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH

VRIJEDNOSTI

Članak 98.

(1) Na području obuhvata Plana ne nalaze se područja prirodnih vrijednosti i kulturne baštine

zaštićena u smislu posebnih propisa.


(2) Na području obuhvata Plana u grafičkom prikazu 2.9. Uvjeti korištenja, uređenje i zaštite

površina posebno su označeni arheološki lokaliteti:

1.arheološki lokalitet kamenolom Vintijan

2.utvrđeni obrambeni položaj brežuljak Vintijan

Unutar ovih područja dozvoljava se izgradnja, adaptacija, rekonstrukcija, dogradnja I zamjena

građevina ili dijelova građevina. Dozvoljava se prenamjena u mjeri u kojoj se ne narušava okoliš I

postojeći krajobrazni i prostorni odnosi. Za sve radove potrebno je zatražiti mišljenje od nadležnog

konzervatorskog odjela te osigurati arheološki nadzor nad zemljanim radovima. Arheološki nadzor

potrebno je ugovoriti sa za to osposobljenim ustanovom ili poedincem. Voditelj arheološkog nadzora

dužan je ishoditi dozvolu za arheološki nadzor konzervatorskog odjela.

(3) Cjelokupno područje obuhvata Plana predstavlja ambijentalnu vrijednost koja se čuva i štiti

sveukupnim planskim rješenjem.

(4) Uvjeti gradnje unutar zbijenog dijela naselja Vintijan utvrđuju se uz obavezno ishodovanje

posebnih uvjeta u postupku izdavanja lokacijske dozvole od nadležnog Konzervatorskog odjela.

(4) U skladu sa važećim Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (“Narodne novine”, br.

69/99, 151/03, 157/03 i 87/09), ukoliko se pri izvođenju građevinskih ili bilo kojih radova koji se

obavljaju na površini ili ispod površine tla, na kopnu, naiđe na arheološko nalazište ili nalaze, osoba

koja izvodi radove dužna je prekinuti radove i o nalazu bez odgađanja obavijestiti nadležno tijelo.

POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 99.

(1) Namjenom prostora, odnosno gradnjom građevina predviđenih namjena na prostoru

obuhvata Plana ne planira se gospodarska djelatnost koja u proizvodnom procesu proizvodi opasan

otpad.

(2) U okviru cjelovitog sustava gospodarenja otpadom , otpad će se zbrinjavati na odlagalištu

otpada izvan obuhvata ovog Plana.

Članak 100.

(1) Prikupljanje i odlaganje otpada obavljat će se prema važećem Zakonu o otpadu, te važećim

propisima o komunalnom redu na području Općine Medulin.

(2) Na području obuhvata Plana potrebno je osigurati odvojeno prikupljanje korisnog i opasnog

dijela otpada iz komunalnog otpada te ugraditi koncept IVO (izbjegavanje, vrednovanje,

oporaba/odlaganje) prema posebnom propisu i planu gospodarenja otpadom Istarske županije te u

skladu sa nacrtom plana gospodarenja otpadom Općine Medulin.

(3) Provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom osigurava Općina Medulin, a skuplja

ga ovlaštena pravna osoba.

(4) Provođenje mjera za postupanje s neopasnim industrijskim, ambalažnim, građevnim,

električkim i elektroničkim otpadom, otpadnim vozilima i otpadnim gumama osigurava Županija, a

skupljaju ga ovlaštene pravne osobe.


Članak 101.

(1) Svi zahvati u prostoru moraju uvažavati važeće propise iz oblasti postupanja s otpadom, a

naročito:

(2) Zakon o otpadu (NN 178/04,153/05,111/06, 60/08 i 87/09);

(3) Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog

otpada (NN 50/05, 39/09)

(4) Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00,

59/01,26/03,82/04, 110/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11)

(5) U slučaju promjene navedenih propisa, kod provedbe Plana primjenjivat će se odgovarajući

važeći propis.

9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 102.

(1) Zaštita ugroženih dijelova okoliša provodit će se u skladu sa svim zakonima, odlukama i

propisima, relevantnim za ovu problematiku, a naročito u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša,

odredbama važećeg prostornog plana šireg područja i ovim odredbama.

Članak 103.

(1) Na području obuhvaćenom Planom ne planiraju se građevine koje imaju nepovoljan utjecaj

na okoliš u smislu važećih propisa. Prostornim rješenjima iz ovog Plana ne planira se izgradnja takvih

građevina.

Članak 104.

(1) Ovim Planom se zabranjuje realizacija svih novih zahvata u prostoru u kojima se koristi

tehnologija i materijali s ionizirajućem zračenjem kao i obavljanje djelatnosti koje proizvode kemijski

ili biološki toksični otpad, te otpad koji se može svrstati u skupinu lakozapaljivih ili eksplozivnih tvari

(2) Na području obuhvaćenom Planom ne postoji mogućnost gradnje građevina u kojima bi se

obavljala proizvodnja, smještaj ili čuvanje eksplozivnih tvari u smislu posebnih propisa.

Članak 105.

(1) Neophodno je što više koristiti takve energente koji će ekološki poboljšati obuhvaćeno područje,

što podrazumijeva upotrebu solarne energije, plina ili sličnih energenata kao alternative.

(2) Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju pojedinih građevina na području obuhvata Plana,

investitor je dužan ishoditi vodopravne uvjete, shodno Zakonu o vodama (NN 153/09, 63/11, 130 /11).

Uz zahtjev za izdavanje vodopravnih uvjeta potrebno je dostaviti priloge određene Pravilnikom o

izdavanju vodopravnih akata (NN 78/10).


Članak 106.

(1) Mjere sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš utvrđene ovim Planom obuhvaćaju skup

aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša i to zatitom kakvoće voda i mora, zaštitom tla, zaštitom

kakvoće zraka, smanjenjem prekomjerne buke i mjerama posebne zaštite.

Članak 107.

(1) Lokacijskim dozvolama za zahvate u prostoru propisat će se obaveza pridržavanja posebnih

propisa iz područja zaštite okoliša, a u slučaju promjene pojedinog propisa, kod provedbe Plana

primjenjivat će se odgovarajući važeći propis.

Članak 108.

(1) Aktima kojima se dozvoljava gradnja za zahvate u prostoru propisat će se obaveza pridržavanja

posebnih propisa iz područja zaštite okoliša, a naročito:

Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10)

Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95, 56/10)

Zakon o sanitarnoj inspekciji (NN 113/08, 88/10)

Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09)

Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04)

Zakon o vodama (NN 153/09, 63/11, 130/11)

Pravilnik o izdavanju vodoprivrednih akata (NN 28/96)

Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07)

Pravilnik o procjeni utjecaja na okoliš (NN 64/08, 67/09)

Zakon o zaštiti zraka (NN 130/11)

Zakon o otpadu (NN 178//04, 153/05,111/06,110/07,60/08,87/09)

Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03,

82/04, 110/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11)

U slučaju promjene pojedinog navedenog propisa, kod provedbe Plana primjenjivat će se

odgovarajući važeći propis.

Članak 109.

(1) Zbrinjavanje i evakuaciju sanitarno-fekalnih voda treba obavljati na način da se otpadne vode iz

zgrada, tehnologija i sl. prije ispuštanja u sustav kanalizacije pročiste do stupnja da se zadovolje kriteriji

za pojedina zagađivala prema općem važećem standardu (u fekalnu kanalizaciju dozvoljeno je upuštati

samo otpadne vode koje su dovedene na razinu kućnih otpadnih voda).

(2) Na otvorenim ili slično uređenim površinama, gdje su mogući izljevi masti, ulja, benzina i drugih

zagađivača u otvorenim skladištima, potrebno je izgraditi mastolove (separatore masti) i pjeskolove.

Tek tako pročišćenu vodu ispuštati u kolektor oborinskih voda. Sustav mreže oborinske kanalizacije

mora biti zaseban.


Članak 110.

Zaštita kakvoće zraka

(1) Osnovna je svrha zaštite i poboljšanja kakvoće zraka očuvati zdravlje ljudi, biljni i životinjski

svijet te kulturne i druge materijalne vrijednosti. Za prostor u obuhvatu plana definira se obveza

održanja prve kategorije kakvoće zraka sukladno Zakonu o zaštiti zraka (NN 130/11).

(2) Stacionarni izvori onečišćenja zraka (tehnološki procesi, uređaji i objekti iz kojih se u zrak

ispuštaju onečišćujuće tvari) moraju biti proizvedeni, opremljeni, korišteni i održavani na način da ne

ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije, prema zakonu i posebnom propisu o

graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora. Nakon izgradnje

predviđenih sadržaja, utvrdit će se Program praćenja kakvoće zraka na način da se provedu emisijska

mjerenja u prvoj godini sukladno zakonskim propisima RH.

Članak 111.

Ostale mjere zaštite okoliša

(1) Kao mjeru zaštite od svjetlosnog zagađenja u tijeku izrade tehničke dokumentacije za

instalaciju javne rasvjete, potrebno je ugraditi zahtjev za postavljenjem ekoloških rasvjetnih tijela.

(2) Za postupanje u pretpostavljeno mogućim akcidentnim situacijama, koje se unatoč

provedenim mjerama sprječavanja mogu dogoditi, prije početka gradnje treba napraviti Operativni

plan organizacije gradilišta sukladno važećim propisima o gradnji građevina i zaštite na radu.

Članak 112.

Sprječavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera

(1) Gradnja novih građevina i uređivanje prostora i javnih površina na području obuhvata Plana

mora se odvijati u skladu s Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s

invaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN 151/05) i prostornim standardima, urbanističko -

tehničkim uvjetima i normativima za sprječavanje stvaranja arhitektonsko - urbanističkih barijera.

(2) Potrebno je osigurati određen broj parkirnih mjesta za osobe sa smanjenom pokretljivošću u

odnosu na ukupni propisani broj parkirnih mjesta u skladu s posebnim propisima i odredbama ovog

Plana.

10. MJERE ZA ZAŠTITU OD PRIRODNIH I DRUGIH NESREĆA

Članak 113.

(1) Zaštita stanovništva od ratnih opasnosti i elementarnih nepogoda provodit će se gradnjom,

odnosno uređivanjem zahvata za zaštitu, čija će se vrsta, otpornost i kapacitet određivati temeljem

Plana zaštite i spašavanja Općine Medulin. Sklanjanje stanovništva treba osigurati prilagođavanjem

podrumskih, prirodnih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja stanovništva.

(2) Temeljem Zakona o zaštiti i spašavanju, te Pravilnika o postupku uzbunjivanja stanovništva (NN

47/06), potrebno je obvezati vlasnike i korisnike građevina u kojima se okuplja veći broj ljudi, u kojima se


zbog buke ili akustične izolacije ne može osigurati dovoljna čujnost znakova javnog sustava za uzbunjivanje,

da uspostave i održavaju odgovarajući sustav uzbunjivanja i obavješćivanja građana, te osiguraju prijem

priopćenja nadležnog centra 112 o vrsti opasnosti i mjerama koje je potrebno poduzeti.

(3) U planiranju izgradnje posebno se vodilo računa o izgrađenosti zemljišta, a kod izgradnje građevina

potrebno je pripaziti na međusobnu udaljenost građevina, udaljenosi neizgrađenih površina za sklanjanje i

evakuaciju od susjednih objekata, kao i na veličinu evakuacijskih puteva, te udaljenost građevina od

granice javne površine. Kod urušavanja građevina pri eventualnim nesrećama potrebno je da nezatrpan

ostane evakuacijski pravac. Također, potrebno je osigurati nesmetan prolaz žurnim službama.

Članak 114.

(1) Zahvati u prostoru podliježu obvezi pridržavanja posebnih propisa iz područja zaštite od

prirodnih i drugih nesreća, te sklanjanja, a naročito:

- Zakona o zaštiti i spašavanju (NN 174/04, 79/07, 38/09 i 127/10),

- Zakona o policiji (NN 34/11),

- Pravilniku o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom

planiranju i uređivanju prostora (NN 29/83, 36/85 i 42/86),

- Pravilniku o kriterijima za gradove i naseljena mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i

drugi zaštitni objekti (NN 2/91),

- Pravilniku o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja (NN

38/08),

- Pravilniku o postupku uzbunjivanja stanovništva (NN 47/06).

Mjere zaštite od potresa i prirodnih utjecaja

Članak 115.

(1) Potrebno je voditi računa da se područje obuhvata Plana nalazi u prostoru intenziteta potresa do

7°MCS (MSK 64) skale. S tim u svezi potrebno je kod izgradnje objekata posebno voditi računa o izboru

materijala.

(2) Proračun stabilnosti i otpornosti na potres i druge prirodne utjecaje (olujno i orkansko nevrijeme,

tuča i snijeg) pri projektiranju građevina mora uvažiti sve eventualne utjecaje koji bi mogli ugroziti bitne

zahtjeve za građevine.

(3) U svrhu efikasne zaštite od potresa neophodno je konstrukcije svih građevina planiranih za gradnju

uskladiti s posebnim propisima za predmetnu seizmičku zonu.

10A. MJERE ZAŠTITE OD POŽARA

Članak 116.

(1) Projektiranje s aspekta zaštite od požara gospodarskih poslovnih pretežito trgovačkih građevina

provodi se po pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima temeljenim propisima i prihvaćenim normama iz

područja zaštite od požara, te pravilima struke.

(2) U cilju zaštite od požara potrebno je:


- osigurati vatrogasne prilaze i površine za operativni rad vatrogasne tehnike u skladu s

posebnim propisima,

- osigurati potrebne količine vode za gašenje požara u skladu s posebnim propisima, prilikom

gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbne mreže potrebno je planirati vanjsku hidrantsku mrežu,

- u svrhu spriječavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od

susjednih građevina najmanje 4,0 m, ili moraju biti odvojene od susjednih građevina požarnim zidom

vatrootpornosti najmanje 90 minuta,

(3) Zaštita od požara temelji se na zakonima, propisima i normama koje uređuju tu problematiku,

a provodi se u skladu s Procjenama ugroženosti od požara, Planovima zaštite od požara i

kategorijama ugroženosti od požara građevina, građevinskih dijelova i otvorenih prostora,

odgovarajućim ustrojem motriteljsko-dojavne službe te profesionalnim i dobrovoljnim vatrogastvom.

Članak 117.

(1) Mjere zaštite od požara provode se u skladu s odredbama koje propisuju važeći zakoni i propisi

s tog područja, te Procjena ugroženosti od požara i plan zaštite od požara Općine Medulin.

11. MJERE PROVEDBE PLANA

Članak 118.

(1) Uređivanje prostora, bilo izgradnjom građevina ili uređenjem zemljišta, te obavljanje drugih

radova na površini, odnosno iznad ili ispod površine zemlje, kojim se mijenja stanje u prostoru, mora

se obavljati temeljem odredbi važećih prostornih planova šireg područja, ovog Plana, te ostalih

odgovarajućih propisa Općine Medulin.

Članak 119.

(1) Na cjelokupnom području obuhvata, Plan će se provoditi izdavanjem odobrenja za gradnju

(lokacijskih dozvola, rješenja o uvjetima građenja, potvrda glavnog projekta) prema postupku iz

zakona i ostalih propisa.

(2) Odobrenje za građenje može se izdati samo za građenje na uređenoj građevnoj čestici (pristup

s prometne površine, odvodnja otpadnih voda i propisani broj parkirališnih mjesta), u skladu ovim

Planom.

(3) Svi elementi na temelju kojih će se izdavati odobrenja za gradnju, a koji nisu posebno

navedeni u ovom Planu, određuju se na temelju odredbi važećeg prostornog plana šireg područja.

(4) Način i dinamika provedbe ovog Plana zavisit će o obavezama preuzetim temeljem njegovih

odredbi, kao i karakteristikama zahvata u prostoru.

Članak 120.

(1) Ako se pri izvođenju građevinskih ili bilo kojih drugih radova koji se obavljaju na površini ili

ispod površine tla naiđe na arheološko nalazište ili nalaze, osoba koja izvodi radove dužna je prekinuti

radove i o nalazu bez odgađanja obavijestiti nadležno tijelo.

Članak 121.

(1) Zahvati unutar obuhvata, kao i infrastrukturni sustavi mogu se izvoditi fazno, do konačne

realizacije predviđene Planom. Ukoliko se određuju faze izgradnje, one moraju biti definirane

lokacijskom dozvolom.


Članak 122.

(1) Elaborat Plana izrađen je u 6 (šest) primjeraka, ovjerava se potpisom i pečatom predsjednika

Općinskog vijeća Općine Medulin, od kojih se dva čuvaju u Općini Medulin, dok se jedan dostavlja

Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja Republike Hrvatske, jedan Hrvatskom zavodu za

prostorni razvoj, jedan Zavodu za prostorno uređenje Istarske županije te jedan Upravi za zaštitu

kulturne baštine – Konzervatorskom odjelu u Puli.

Članak 123.

Tekstualni i grafički dijelovi Plana iz članka 3. ove Odluke, koji čine sastavni dio ove Odluke, nisu predmet objave.

Članak 124.

Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u “Službenim novinama" Općine Medulin.

Klasa: 021-05/12-01/0010Urbroj: 2168/02-03/2-12-9Medulin, 21.12.2012.

Općinsko vijeće Općine MedulinPredsjednik

Marko Zlatić

Documents

ODLUKU o donošenju Urbanističkog plana uređenja ......osnovna podjela prostora po namjeni, s uvjetima njegovog uređivanja, ... Građenje je izvedba građevinskih i drugih radova