PROGRAM ZA IZRADU URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA …

PROGRAM ZA IZRADU URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA

GRAČANI DOLJE

Zagreb, lipanj 2015. godine

2

PROGRAM ZA IZRADU

URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA

GRAČANI DOLJE

Nositelj izrade:

GRAD ZAGREB

Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju

Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet

Izrađivač:

hpnj+ d.o.o. Zagreb, Zvonimirova 75

Direktorica hpnj+ d.o.o. : prof. Helena Paver Njirić, dipl.ing.arh.

Odgovorni planer : prof. Helena Paver Njirić, dipl.ing.arh., ovlašteni arhitekt

Zagreb, lipanj 2015. godine

3

SADRŽAJ

TEKSTUALNI DIO

1. UVOD

2. PODACI O PROSTORU

2.1. Područje obuhvata Programa

2.2. Položaj i značaj područja u prostoru grada Zagreba

2.2.1. Makrolokacija područja

2.2.2. Mikrolokacija područja

2.3. Postojeće stanje u prostoru obuhvata Programa

2.3.1. Prirodni uvjeti

2.3.2. Postojeća parcelacija

2.3.3. Postojeća gradnja

2.3.4. Infrastrukturna opremljenost područja

2.4. Kontaktno područje obuhvata Programa

3. OBVEZE IZ PROSTORNO-PLANSKE DOKUMENTACIJE

3.1. Obveze iz Generalnog urbanističkog plana grada Zagreba

3.1.1. Korištenje i namjena prostora

3.1.2. Prometna i komunalna infrastrukturna mreža

3.1.3. Urbana pravila

3.1.4. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih

dobara

3.1.5. Mjere provedbe plana

4. PRVONAGRAĐENI NATJEČAJNI RAD

4.1. Prostorna koncepcija

4.2. Kapaciteti

4.3. Provedeni natječaj - procedura

4

5. PROGRAMSKE SMJERNICE

5.1. Ciljevi prostornog uređenja

5.2. Smjernice uređenja prostora

5.2.1. Osnovna prostorna organizacija

5.2.2. Namjena prostora

5.2.3. Bilans namjene površina

5.2.4. Tipologija / kapacitet gradnje

5.2.5. Prometna i komunalna infrastruktura

5.2.6. Uređenje građevinskog zemljišta

GRAFIČKI DIO

1. Položaj područja u prostoru grada Zagreba - makrolokacija

2. Položaj područja u prostoru grada Zagreba - mikrolokacija

3. Područje obuhvata programa na katastarskoj podlozi

4. Analiza postojećeg stanja u prostoru

5. Fotodokumentacija prostora

6. Izvod iz GUP-a grada Zagreba

6.1. Korištenje i namjena prostora

6.2. Mreža gospodarskih i društvenih djelatnosti

6.3. Prometna i komunalna infrastrukturna mreža

6.3.1. Promet

6.3.2. Energetski sustav, pošta i telekomunikacije

6.3.3. Vodnogospodarski sustav i postupanje s otpadom

6.4. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora


6.4.2. Procedure urbano - prostornog uređenja

5

6.4.3. Zaštićeni i evidentirani dijelovi prirode

6.4.4. Nepokretna kulturna dobra

7. Prvonagrađeni natječajni rad

7.1. Situacija

7.2. Presjeci

8. Smjernice uređenja prostora

8.1. Osnovna prostorna organizacija

8.2. Namjena prostora

8.3. Tipologija / kapacitet gradnje

8.4. Uređenje građevinskog zemljišta

9. Prostorni prikazi kapaciteta gradnje

6

TEKSTUALNI DIO

1. UVOD

Ovaj program se izrađuje za prostor "Gračani - Dolje" za kojeg je Generalnim urbanističkim planom Grada Zagreba, (Službeni glasnik Grada Zagreba 16/07, 8/09 i 7/13) predviđena izrada Detaljnog plana uređenja ( DPU ).

Javni, državni, opći, projektni, u jednom stupnju, anonimni natječaj za izradu idejnog urbanističko-arhitektonskog rješenja Gračani - Dolje proveden je 2004. godine. Raspisivač natječaja bilo je Gradsko Poglavarstvo Grada Zagreba, a Društvo arhitekata Zagreba ( DAZ ) bilo je u svojstvu organizatora i provoditelja. Ocjenjivački sud je 05. srpnja 2004. godine dodijelio 1. nagradu autorskom radu autorice Helene Paver Njirić iz Zagreba.

Prema prvonagrađenom radu izrađen je Detaljni plan uređenja Gračani - Dolje koji je usvojen Odlukom Gradske skupštine Grada Zagreba o donošenju Detaljnog plana uređenja Gračani - Dolje: Službeni glasnik Grada Zagreba broj 5/07 od 19.04.2007.

2009. godine ustanovljena je tehnička greška koja je ispravljena Ispravkom Odluke o donošenju Detaljnog plana uređenja "Gračani - Dolje" , od 16. siječnja 2009. ( Službeni glasnik Grada Zagreba 2/2009 ), odnosno Ispravkom Odluke o donošenju Detaljnog plana uređenja "Gračani - Dolje", od 26. veljače 2009. ( Službeni glasnik Grada Zagreba 7/ 2009 ).

2. PODACI O PROSTORU

2.1. Područje obuhvata programa

Područje obuhvaćeno programom omeđeno je s sjevera Ulicom Gračansko dolje i Gračanskom cestom, s juga Kvintičkom i planiranom spojnom ulicom Gračani - Šestinski Kraljevec, a s istoka i zapada linijama razgraničenja prema GUP-u.

Zapadno je uključen prostor s okretištem tramvaja, a istočno od Gračanske ceste uključen je neizgrađeni prostor do novoizgrađenog trgovačkog centra.

Površina područja obuhvaćenog programom je oko 3,0 ha, prosječnih je dimenzija u smjeru sjever – jug približno 100,00 m, a u smjeru istok – zapad oko 300,00 m.

2.2. Položaj i značaj područja u prostoru grada Zagreba

2.2.1. Makrolokacija područja

Zona "Gračani - Dolje" je dio krajnjeg sjevernog dijela podsljemenskog područja, dvjestotinjak metara udaljena od granice GUP-a, odnosno južnog ruba medvedničke šume i granice Parka prirode Medvednica.

7

2.2.2. Mikrolokacija područja

S obzirom na aktivnosti u tom prostoru – postojeće okretište tramvaja, javni prijevoz – tramvajski i autobusni, pristupe Medvednici, kako pješačke tako i kolne – ovaj nedovršeni, neizgrađeni prostor površine oko 3,0 ha, u okruženju individualnog stanovanja prepoznaje se kao mjesto "novog urbanog potencijala".

Novoizgrađeni trgovački centar svojim volumenom nadilazi mjerilo okolnog prostora te je područje obuhvata ovog programa posebno osjetljivo.

2.3. Postojeće stanje u prostoru obuhvata Programa

2.3.1. Prirodni uvjeti

Prostor zapadno od Gračanske ceste je djelomično uređen kao zaokretnica tramvaja i pripadajući plato, a kote terena kreću se od 268,00 m.n.m. u prirodnoj depresiji zapadno od nasipa zaokretnice do 276,20 m.n.m. na prostoru uz Gračansku cestu. Na prostoru istočno od Gračanske ceste zadržan je prirodni reljef, a kote terena se kreću od 262,00 m.n.m. do 280,00 m.n.m.

Teren je u padu s juga prema sjeveru i sa zapada prema istoku - kod Kvintičke ulice je visina cca 276 - 278 m.n.v, a na najnižoj točki na sjeveroistoku obuhvata je na cca 262 m.n.v.

U smjeru od zapada prema istoku okretište tramvaja na 272.m.n.v, Gračanska cesta je na cca 275 m.n.v. na krajnjem jugu i pada istoku do cca 262 m.n.v.

Krajnji zapadni dio obuhvata uz tramvajsko okretište je zatravljena zaravan.

Na neuređenom prostoru Između tramvajskog okretišta i Gračanske ceste nalazi se nekoliko samoniklih stabala, a uz postojeću građevinu uz Gračansku cestu smješena je nakupina grmlja te niskog i srednjeg ( zapuštenog ) raslinja.

Prostor istočno od Gračanske ceste je pretežito travnjak, a manjim dijelom voćnjak. Vidljivi su tragovi bivšeg poljoprivrednog zemljišta. Na dijelu tog prostora postojeći je voćnjak jabuka.

Vrijednih stabala u obuhvatu nema.

2.3.2. Postojeća parcelacija

Unutar obuhvata nalaze se slijedeće katastarske čestice:

Gračanska cesta - k.č.br. 3761, 1037/3, k.o.Gračani

Gračansko dolje - k.č.br. 3768/2, k.o.Gračani

Kvintička ulica - k.č.br. 3766/1, 3766/2, 972/2, 971/2, 971/3, 970/2, 947/1, 947/2, 947/3, 947/4, k.o.Gračani

Prostor zapadno od Gračanske ceste sastoji se od tri velike parcele u zoni tramvajskog okretišta Dolje

8

Tramvajsko okretište - k.č.br. 3751, k.o.Gračani

Prostor između tramvajskog okretišta i Gračanske ceste - k.č.br. 1119/2, 1119/3, k.o.Gračani

Prostor istočno od Gračanske ceste čine poljoprivredne parcele uglavnom izdužene u smjeru istok zapad - k.č.br. 945, 944, 943/2, 941, 940, 939, 935, 934, 933, 931, 930, 929, 928, 926, 925, 924, k.o.Gračani i parcele uz Kvintičku ulicu - k.č.br. 946/1, 946/7, 946/8, 946/9, 946/10, k.o.Gračani

2.3.3. Postojeća gradnja

Zapadni dio obuhvata:

- Na dijelu k.č.br. 1119/3 k.o. Gračani nalazi se prizemna građevina - obiteljska kuća s dva stana za koju je odbijen zahtjev za rješenje o izvedenom stanju - Klasa UP/1-350-05/2013-07/4645

- Na dijelu k.č.br. 119/2 smješten je nelegalni prizemni ugostiteljski objekt "Pred tunelom". Prema raspoloživim podacima legalizacija nije zatražena.

Istočni dio obuhvata:

- Na k.č.br.946/1, 946/10, 946/9, 946/8 i 946/7, sve k.o. Gračani ishođene su građevinske dozvole za gradnju stambenih građevina

2.3.4. Infrastrukturna opremljenost područja

Na zapadnoj strani područja obuhvata nalazi se okretnica tramvaja i izlazno stajalište na dvokolosiječnoj pruzi, a neposredno zapadno od obuhvata ulazno stajalište s peronom i nadstrešnicom. Po sadašnjoj organizaciji prometa do Dolja vozi tramvajska linija broj 15 Mihaljevac - Dolje te noćna tramvajska linija broj 33 Dolje - Savišće.

S platoa tramvajskog okretišta postoje dvoje stepenice prema Gračanskom dolju i jedne prema raskrižju Gračanska - Gračansko dolje.

Gračanskom cestom prometuje autobusna linija 233 Mihaljevac – Trg Svetog Šimuna.

Gračanska cesta ima kolnik širine 7 m i obostrane pješačke hodnike širine 1.3 - 1.5 m. U zoni raskrižja Gračanske s Gračanskim doljem kolnik Gračanske ima na oba privoza proširenje s trećom trakom za lijeva skretanja.

Ulica Gračansko dolje ima asfaltni kolnik širine oko 4.8 m bez pješačkih hodnika.

Kvintička ulica ima asfaltni kolnik širine 6 m i jednostrani (sjeverni) pješački hodnik širine 1.2 m. Stupovi javne rasvjete su postavljeni uz pješački hodnik.

U GUP-u su evidentirani slijedeći postojeći magistralni infrastrukturni vodovi:

9

- rubnim i središnjim dijelom obuhvata plana unutar koridora Gračanske ceste položen je magistralni vodoopskrbni cjevovod

- u ulici Gračansko Dolje planiran je novi vodoopskrbni cjevovod

- zapadno od Gračanske, središnjim dijelom položen je magistralni telekomunikacijski vod.

Prema raspoloživim podacima u obodnim prometnicama položeni su:

- niskotlačna plinska mreža,

- kanali mješovite kanalizacije profila do 50 cm i

- vodoopskrbni cjevovodi manjih profila.

Prema raspoloživim podacima u Gračanskoj cesti položena je kanalizacija.

2.4. Kontaktno područje obuhvata Programa

Uz istočni rub obuhvata smješten je novoizgrađeni trgovački centar s pripadajućom garažom te prometnim i pješačkim pristupima s Gračanske ceste.

Grafički prilog 1 - Situacija -trgovački centar

Uz ulicu Gračansko dolje, na krajnjem sjeveroistočnom dijelu k.č.br. 1119/2, izvan obuhvata ovog programa, izdano je rješenje o izvedenom stanju Klasa: UP/I-350-02/2012-07/331 te izrađen geodetski elaborat za evidentiranje podataka o zgradama RN 1548/12 k.o. Gračani.

10

- Sjeverno, izvan obuhvata plana, južno od izlaza iz tunela, smješteno je novouređeno dječje igralište

3. OBVEZE IZ PROSTORNO-PLANSKE DOKUMENTACIJE

Za predmetno područje jedini važeći prostorno planski dokument je Generalni urbanistički plan grada Zagreba ( Službeni glasnik Grada Zagreba 16/07, 8/09 i 7/13 )

3.1. Obveze iz Generalnog urbanističkog plana grada Zagreba

3.1.1. Korištenje i namjena prostora

Područje za koje se izrađuje ovaj program većim je dijelom "Površina infrastrukturnih sustava - IS" ( površina postojećeg okretišta tramvaja i površina između Gračanske ceste, Kvintičke i Gračanskog dolja ), a manjim dijelom u zoni "mješovite namjene – pretežito poslovne – M2" ( površina između tramvajskog okretišta i Gračanske ceste ).

Izvod iz Odluke o donošenju GUP-a

1.2.2. Mješovita namjena - M

Članak 10. Na površinama mješovite namjene moguće je graditi i uređivati prostore iz mješovite - pretežito stambene namjene - M1 i mješovite - pretežito poslovne namjene - M2. Provedbenim se dokumentima prostornog uređenja određuje pretežitost mješovite namjene - M1 ili M2. Pretežitost namjene definira se u odnosu na zonu, a ne na građevnu česticu. Na površinama mješovite namjene, (M1 i M2) potrebno je osigurati površine igrališta za djecu uzrasta: - do 6 godina - 4 m2 po djetetu, na područjima gdje je predviđena obveza izrade provedbenog dokumenta prostornog uređenja; - od 7 do 18 godina - 2 m2 po djetetu, na svim niskokonsolidiranim područjima za koje se predviđa nova regulacija na neizgrađenom prostoru. Iznimno, na područjima transformacije, površine igrališta definirat će se programom za izradu provedbenog dokumenta prostornog uređenja, nakon provedene analize šireg prostora o zadovoljenju potreba djece navedenih uzrasta, poštujući mjere zaštite i smjernice nadležnog tijela zaštite, kada se ona nalaze unutar granica kulturnog dobra.

Članak 11. Mješovita - pretežito poslovna namjena - M2 Na površinama mješovite - pretežito poslovne namjene postojeće i planirane građevine su poslovne i stambene, s tim da prevladava poslovna namjena (uredi, trgovine, ugostiteljstvo i sadržaji koji ne ometaju stanovanje kao osnovnu namjenu grada). Na tim se površinama mogu graditi i jednonamjenske građevine (poslovne, javne i društvene, iznimno stambene namjene). Površine za pretežito poslovnu namjenu smještene su uz značajnije gradske poteze i u središnjim gradskim prostorima. Na površinama mješovite - pretežito poslovne namjene, mogu se graditi i uređivati prostori za:

- stanovanje; - prateće sadržaje; - javnu i društvenu namjenu; - tržnice, gradske robne kuće, hotele; - rad s komplementarnim sadržajima; - šport i rekreaciju; - javne garaže; - parkove i dječja igrališta;

11

- posebnu namjenu; - i druge namjene koje dopunjuju osnovnu namjenu zone, ali je ne ometaju. Iznimno, na površinama mješovite - pretežito poslovne namjene mogu se graditi i benzinske postaje. U gradskom središtu unutar zaštićene povijesne cjeline posebnim će se mjerama osigurati zaštita stanovanja.

Na površinama mješovite - pretežito poslovne namjene, ne mogu se graditi opskrbni centri s otvorenim parkiralištem, skladišta kao osnovna namjena i građevine za preradu mineralnih sirovina. 1.2.9. Površine infrastrukturnih sustava - IS

Članak 18. Površine infrastrukturnih sustava su površine na kojima se mogu graditi komunalne građevine i uređaji i građevine infrastrukture na posebnim prostorima i građevnim česticama, te linijske i površinske građevine za promet. .... Na površinama predviđenima za linijske, površinske i druge infrastrukturne prometne građevine grade se i uređuju:

-ulična mreža i trgovi s mogućnošću denivelacije; -mostovi: -parkirališta i garaže s mogućnošću deniveliranog pristupa; -tramvajska mreža; -tramvajske i autobusne stanice i terminali s pratećim sadržajima; -željeznička mreža, građevine i prateći sadržaji, uključivo lokoteretni i kontejnerski kolodvor; -mreža biciklističkih staza i traka; -pješačke zone, rampe, stubišta, liftovi, putovi i sl.; -benzinske postaje s pratećim sadržajima;

-autobusni kolodvori s pratećim sadržajima; -spremišta autobusa i tramvaja; -stanice žičare s pratećim sadržajima; -javne gradske površine - tematske zone.; Iznimno, i na zasebnim građevnim česticama, mogu se graditi i poslovne građevine (uredske i prateće) u vezi s obavljanjem osnovne djelatnosti. Moguća je izgradnja iznad prometnih površina ako je opravdanost izgradnje provjerena kroz provedbeni dokument prostornog uređenja, a iznimno moguća je i gradnja ispod infrastrukturnih površina na području UPU Buzinski Krči - Ranžirni kolodvor jug. ... Na površinama iz ovoga članka ne mogu se graditi stambene građevine, a iznimno se omogućuje zadržavanje u prostoru građevina uz sjevernu stranu Samoborske ceste, prema zatečenom stanju na dan stupanja na snagu ove odluke. 1.2.12. Površine svih namjena

Članak 22. Na površinama svih namjena što su utvrđene Generalnim urbanističkim planom mogu se graditi ulice, trgovi, dječja igrališta, biciklističke staze, pješačke staze, infrastrukturna mreža, manje infrastrukturne građevine i uređaji i mjerne postaje za praćenje kakvoće zraka. Postava reklamnih i info panoa omogućuje se na površinama svih namjena, a u skladu s posebnom gradskom odlukom. 1.3. Razgraničenja namjena površina

Članak 23. Detaljno razgraničenje između pojedinih namjena površina i urbanih pravila, granice kojih se grafičkim prikazom ne mogu utvrditi nedvojbeno, odredit će se provedbenim dokumentima prostornog uređenja ili urbanističko tehničkim uvjetima za zahvat u prostoru. Građevna čestica za određeni zahvat u prostoru može se temeljem razgraničenja oblikovati od jedne ili više katastarskih čestica uz uvjet da je veći dio građevne čestice unutar osnovne namjene. Iznimno, građevna čestica može biti i manjim dijelom u osnovnoj namjeni, ali ne manjim od polovice minimalne površine građevne čestice određene urbanim pravilom.

12

Građevna se čestica može oblikovati temeljem razgraničenja, ukoliko se preostali dio građevne čestice koji nije u osnovnoj namjeni nalazi u zonama R1, R2, Z1, Z2, Z3, Z4 i Z s time da se izuzimaju zelene površine Z2 u sustavu zaštite A, B i Z2 unutar područja ekološke mreže, uz uvjet da se glavna građevina smjesti na površinu na kojoj je gradnja dopuštena. Urbanistički parametri za građevnu česticu oblikovanu temeljem detaljnog razgraničenja određuju se prema minimalnoj građevnoj čestici definiranoj urbanim pravilom, ili u odnosu na dio građevne čestice u osnovnoj namjeni ako je on veći od minimuma propisanog urbanim pravilom. Detaljnim razgraničenjem pojedinih namjena površina ne može se osnovati građevna čestica iza građevne čestice uz ulicu (drugi red gradnje). 3.1.2. Prometna i komunalna infrastrukturna mreža

Izvod iz Odluke o donošenju GUP-a 6. UVJETI UTVRĐIVANJA TRASA I POVRŠINA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE

Članak 36. Generalnim urbanističkim planom osigurane su površine i koridori infrastrukturnih sustava i to za: - prometni sustav; - telekomunikacije i pošte; - vodnogospodarski sustav; - energetski sustav. Postojeće i planirane trase vodova komunalne infrastrukture, ovisno o lokalnim i tehničkim uvjetima, vodit će se u pravilu označenim koridorima u skladu s odrednicama članaka 22., 56., i 104. ove odluke. Lokalne i tehničke uvjete za realizaciju komunalne infrastrukture utvrđuju nadležne službe. Koridori magistralnih elektroenergetskih vodova 110 kV i vodova komunalne infrastrukture prikazani su načelno na kartografskim prikazima 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - 3b Energetski sustav, pošta i telekomunikacije i 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - 3c Vodnogospodarski sustav i postupanje s otpadom. Njihov detaljni položaj odredit će se provedbenim planovima (DPU, UPU) i/ili lokacijskom dozvolom. Koridori magistralnih vodova komunalne infrastrukture moraju biti udaljeni najmanje 20,0 m od vanjske nožice nasipa rijeke Save, Krapine i odteretnog kanala "Odra". Infrastrukturni sustavi grade se prema posebnim propisima i pravilima struke, te odredbama ove odluke. 6.1. Prometni infrastrukturni sustavi

Članak 37. Dugoročni cilj je da se najmanje dvije trećine svih dnevnih putovanja odvija javnim prijevozom i nemotoriziranim oblicima putovanja. Na površinama infrastrukturnih sustava namijenjenih prometu mogu se graditi i uređivati: - ulična mreža i trgovi s mogućnošću denivelacije; - parkirališta i garaže s mogućnošću deniveliranog pristupa; - tramvajska mreža; - Tramvajske i autobusne stanice i terminali s pratećim sadržajima; - željeznička mreža, građevine i prateći sadržaji uključivo lokoteretni i kontejnerski kolodvor; - mreža biciklističkih staza i traka; - pješačke zone, rampe, stubišta, liftovi, putovi i sl.; - benzinske postaje s pratećim sadržajima; - autobusni kolodvori s pratećim sadržajima; - spremišta autobusa i tramvaja; - stanice žičare s pratećim sadržajima; - javne gradske površine - tematske zone. U kartografskom prikazu 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - 3a Promet određeni su koridori za ulična i željezničko-ulična čvorišta, a detaljni visinski odnosi određivat će se provedbenim dokumentima prostornog uređenja ili detaljnijim rješenjima ulica. 6.1.1. Ulična mreža i trgovi

Članak 38. Generalnim urbanističkim planom predviđa se gradnja i uređenje osnovne ulične mreže, trgova i drugih nekategoriziranih ulica, tako da se osigura usklađen razvoj javnoga, pješačkog i biciklističkog prometa, te osiguraju uvjeti za afirmaciju postojeće i formiranje nove mreže javnih urbanih prostora.

13

U planiranju, projektiranju, gradnji i uređenju trgova i ulične mreže osigurat će se propisane mjere zaštite okoliša. Generalnim urbanističkim planom predviđa se gradnja i uređenje trgova kao važnih fokusa prometnih tokova, te žarišta otvorenoga javnog urbanog prostora. Generalnim urbanističkim planom predviđa se gradnja mostova kao prometnih građevina i kao građevina iznimnog značenja za formiranje identiteta grada na rijeci. Uz zadržavanje i rekonstrukciju postojećih, Generalnim se urbanističkim planom predviđa gradnja deset novih mostova, od kojih šest kolno-pješačkobiciklističkih, dva kolno-pješačka i dva pješačko-biciklistička mosta. Osnovna ulična mreža Osnovna ulična mreža sastoji se od gradske autoceste (gradska obilaznica), gradskih avenija, glavnih gradskih ulica i gradskih ulica. Za gradsku autocestu treba osigurati koridor ili rezervirati proširenje postojeće ulice širine, najmanje, 80,0 m, za gradsku aveniju širine, najmanje, 40,0 m, za novu glavnu gradsku ulicu, najmanje, 26,0 m i za gradsku ulicu, najmanje, 18,0 m. Iznimno, planirana Bliznečka ulica, od Mandlove do Ulice grada Vukovara, širine koridora ili rezervacije proširenja od 35,0 m, Ulica grada Vukovara od Savske do Tratinske, produžena Vrapčanska i Škorpikova ulica uvrštene su u kategoriju gradske avenije. U podsljemenskom području (sjeverno od linije Aleja Bologne, Ilica, Vlaška, Maksimirska, Avenija G. Šuška, Oporovečka) koridori novih ili rezervacije za proširenje postojećih glavnih gradskih i gradskih ulica mogu biti, ovisno o lokalnim uvjetima, i uži od 26,0 m, odnosno 18,0 m, kao i koridori već postojećih glavnih gradskih ulica i gradskih ulica i u drugim dijelovima grada. U pravilu, širina prometne trake za gradske avenije i glavne gradske ulice iznosi 3.25 m, za gradske ulice 3,0 m, a za nekategorizirane ulice 2,75 m. Sva su raskrižja na gradskoj autocesti denivelirana.

Raskrižja na drugim dijelovima osnovne ulične mreže mogu biti denivelirana ako to zahtijevaju prometne potrebe, a dopuštaju prostorne mogućnosti. Prigodom gradnje gradskih avenija moraju se predvidjeti drvoredi, a drvoredi se mogu planirati i prigodom gradnje glavnih gradskih i gradskih ulica. Osnovna ulična mreža ucrtana je na kartografskom prikazu 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - 3a Promet. Novoplanirane ulice Novoplanirane ulice ne mogu biti uže od 9,0 metara, osim, iznimno, 7,5 m, ako to zahtijeva konfiguracija terena i ako se uz ulicu grade individualne građevine. Planirana slijepa ulica može biti najduža do180 m, uz uvjet da na kraju ima obvezno okretište za komunalna i druga vozila. Planirana pristupna cesta do građevne čestice je najmanje širine 5,5 m ako se koristi za kolni i pješački promet, s tim da je najduža75 m i na nju se veže najviše pet individualnih stambenih građevina s najvišepo tri stana. Iznimno, planirana pristupna cestado građevne čestice je najmanje širine 3,5m ako se koristi za kolni i pješački promet i najmanje širine 1,5 m ako se koristi za pješački promet, s tim da je najduža 50 m i na njuse mogu priključiti samo dvije individualne stambene građevine s najviše po tri stana. Postojeće ulice Postojećim ulicama koje nisu u osnovnoj uličnoj mreži ucrtanoj na kartografskom prikazu 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - 3a Promet, potrebno je osigurati prostor rezervacije proširenja postojeće ulice koji iznosi najmanje 4,5 m od osi prometne površine, iznimno, 3,75 m, ako to zahtijeva konfiguracija terena i ako se uz ulicu grade individualne građevine. Omogućuje se rješenje priključka građevne čestice na prometnu površinu prema postojećem stanju izvedenosti, uz rezervaciju proširenja postojeće ulice prema prethodnom stavku ili prema kartografskom prikazima, uz uvjet da njena širina u naravi nije manja od:

14

3,5 m za individualne stambene građevine do 400 m2 GBP s najviše tri stana; 5,5 m za ostale individualne i niske građevine, osim građevina u zonama G, I, K1, K2; 9 m za visoke građevine i građevine u zonama G, I, K1, K2. U već izgrađenim dijelovima grada s formiranim ulicama, udaljenost regulacijske linije ulice ne može biti manji od 2,75 m od osi prometne površine za dvosmjerni promet, odnosno 1,75 m za jednosmjerni promet. Iznimno, pristupnim se putom mogu smatrati postojeće pješačke stube. Iznimno, kod postojećih slijepih ulica može se zadržati postojeća dužina, te postojeća širina ako nije manja od 5,5 m. Mjere provedbe Ulice se mogu graditi etapno i po dužini i širini. Etapna širina ograničavajući je faktor za izgradnju građevina i u odnosu na nju odgovarajuće se primjenjuju odredbe ove odluke koje određuju maksimalnu visinu i kapacitet građevina. Građevna čestica ulice može biti i šira od koridora ulice, zbog prometno - tehničkih uvjeta kao što su: formiranje raskrižja, prilaza raskrižju, autobusnih ugibališta, posebnih traka za javni prijevoz, podzida, nasipa i sl. Građevna čestica ulice može biti uža od planiranog koridora ulice. Raspored površina unutar profila ulice određivat će se na temelju potreba i mogućnosti, te prema odredbama ove odluke. Osim trgova, ulične mreže, prometnih građevina i površina ucrtanih na kartografskom prikazu 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - 3a Promet omogućuje se gradnja i uređenje i drugih trgova, ulične mreže te prometnih građevina i površina neophodnih za ostvarivanje drugih mjera prostornog uređenja. Prigodom gradnje trgova, ulične mreže, prometnih građevina i površina iz prethodnog stavka ovoga članka, na prostorima na kojima ovom odlukom postoji obveza donošenja provedbenog dokumenta prostornog uređenja potrebno je za njih osigurati u pravilu 25 - 30% površine od površine obuhvata provedbenog dokumenta prostornog uređenja tako da se osigura širenje mreže gradskih trgova koji slijede glavne pješačke putanje gradskog područja na udaljenostima u pravilu od 500 – 900 m ovisno o namjeni i tipologiji gradnje. Uređenje kolnih ulaza u blok ili građevinu osigurati, u pravilu, bez mijenjanja nivelete i širine nogostupa, bez uklanjanja poteza drvoreda ili drugog zelenila, te bez ugrožavanja sigurnosti pješaka arhitektonskim barijerama. 6.1.2. Parkirališta i garaže

Članak 39. .... Odobravanju gradnje novih javnih garaža prethodi prometna studija. Uz stajališta i terminale javnog gradskog prijevoza omogućuje se gradnja parkirališta za "park and ride".

6.1.3. Mreža tramvajskog i željezničkog prometa

Članak 40. Postojeća tramvajska mreža, trase za proširivanje tramvajske mreže i gradnju lakotračničke željeznice označene su na kartografskom prikazu 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - 3a Promet. Tramvaj, žičara i lakotračnička željeznica mogu se graditi i na trasama koje nisu označene na karti Prometne i komunalne infrastrukturne mreže, ako će to pridonijeti poboljšanju prometa. Uvjeti za takvu gradnju utvrdit će se detaljnijom prostorno planskom dokumentacijom. U Generalnome urbanističkom planu određeno je da se omogućuje gradnja tramvajskih pruga, u pravilu, u prostoru odvojenom od kolnika. Kada se omogućuje gradnja tramvajskih pruga uz pločnik, za tramvajsku prugu je potrebno osigurati prostor širine 3,0 m. Kad se omogućuje gradnja tramvajskih pruga na prostoru odvojenom od ulice, potrebno je osigurati prostor širine 15,0 m, a najmanje 9,0 m. Okretišta javnog prijevoza i javna parkirališta uz stajališta i terminale javnog prijevoza mogu se graditi u svim namjenama ovisno o lokalnim uvjetima. Lokacije postojećih stajališta javnog prijevoza mogu se mijenjati ako se poboljšava javni prijevoz. Za novoplanirane trase tramvaja i lakotračničke željeznice lokacije stajališta odredit će se detaljnijim prometnim rješenjima. Stajališta u funkciji javnoga gradskog prijevoza putnika mogu se, prema potrebi, graditi i na lokacijama koje nisu označene u kartografskom prikazu, ako to pridonosi poboljšanju javnog prijevoza.

15

Generalnim urbanističkim planom je predviđeno da se tzv. zapadna obilazna pruga Ranžirni kolodvor - Zaprešić, na dionici od Ranžirnog kolodvora do Gornjeg Blata, može graditi na dvjema trasama: dogradnjom postojeće pruge Ranžirni kolodvor - Klara - Remetinec - Blato ili na novoj trasi položenoj uz gradsku obilaznu autocestu. Za obje su varijante osigurane površine, a procjenom utjecaja na okoliš i studijom izvodljivosti odredit će se optimalna varijanta. Planira se rekonstrukcija i produživanje postojeće sljemenske žičare do tramvajskog okretišta na Dolju. Za gradnju nove donje stanice žičare, s parkiralištem za motorna vozila, osigurava se prostor između Kvintičke ulice i Gračanske ceste. 6.1.4. Mreža biciklističkih staza i traka

Članak 41. Biciklističke staze i trake mogu se graditi i uređivati odvojeno od ulica kao zasebna površina unutar profila ulice te kao dio kolnika ili pješačke staze obilježen prometnom signalizacijom. Biciklističke staze i trake obvezno se grade i uređuju na potezima označenima na kartografskom prikazu, a mogu se graditi i uređivati i na drugim površinama. Najmanja širina biciklističke staze ili trake za jedan smjer vožnje je 1,0 m, a za dvosmjerni promet 1,60 m. Ako je biciklistička staza ili traka neposredno uz kolnik, dodaje se zaštitna širina od 0,75 m. Iznimno, zaštitna širina nije obvezna ako je u ulici trajno ograničena brzina kretanja motornih vozila na 50 km/h. Uzdužni nagib biciklističke staze ili trake, u pravilu, ne može biti veći od 8%. 6.1.5. Pješačke zone, putovi i drugo

Članak 42. Za kretanje pješaka mogu se graditi i uređivati, osim pločnika, trgova i ulica, pješački putovi, pothodnici, nathodnici, stube i prečaci, te prolazi i šetališta. Osim pješačke zone u gradskom središtu uređivat će se i manje pješačke zone u drugim gradskim dijelovima.

U podsljemenskom predjelu mogu se graditi i uređivati prečaci (pješački putovi, stube, staze, šetnice) kao veze između usporednih ulica, s tim da su prečaci međusobno udaljeni najviše 600 m. Površine za kretanje pješaka moraju biti kontinuirane i dovoljne širine, u pravilu, ne uže od 1,5 m. Iznimno, a ovisno o prostornim ograničenjima, mogu biti i uže, ali ne manje od 1,2 m.

Na raskrižjima i drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe s teškoćama u kretanju, moraju se ugraditi spušteni rubnjaci. 3.1.3. Urbana pravila

Područje "Gračani - Dolje" za koje se izrađuje ovaj program pripada 2. Niskokonsolidiranim gradskim područjima za koje je predviđena Nova regulacija na neizgrađenom prostoru - 3.2.

Isto tako određena je izrada Detaljnog plana uređenja ( DPU ) za čiju su izradu propisane programske smjernice.

Izvod iz Odluke o donošenju GUP-a

8. URBANA PRAVILA 8.1. Opće odredbe

Članak 56. Urbana pravila određena su u skladu s prirodnim i urbanističko-arhitektonskim nasljeđem, lokalnim uvjetima, stupnjem konsolidiranosti područja te s korištenjem i namjenom prostora. Prema kriterijima prostornog uređenja i stabilnosti urbane matrice razlikuju se tri područja konsolidacije: - visokokonsolidirana područja; - konsolidirana područja; - niskokonsolidirana područja. Urbanim pravilima se određuju propozicije za uređenje prostora i lokacijski uvjeti za gradnju, osim za prostore gradskih projekata.

16

Urbana pravila su prikazana na grafičkom prikazu 4. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA - 4a Urbana pravila.

Omogućuje se gradnja i postavljanje uređaja za korištenje obnovljivih izvora energije uz uvjet da nemaju negativan utjecaj na kvalitetu stanovanja, imajući u vidu i ograničenja u odnosu na MJERE OČUVANJA I ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I NEPOKRETNIH KULTURNIH DOBARA. Gradnja helidroma, reciklažnih dvorišta, manjih komunalnih baza i drugih manjih komunalnih građevina odredit će se tehničkim uvjetima za tu vrstu građevina, bez obzira na propozicije iz urbanih pravila. Prigodom osnivanja građevne čestice gradnja je moguća i na građevnoj čestici površine do 5% manje od površine propisane urbanim pravilima ove odluke, ako se dio katastarske čestice priključuje planiranoj ulici ili pristupnom putu, s tim da se kvantifikacija odnosi na propisanu česticu. Na gradnju zamjenske građevine, te rekonstrukciju građevine kojom se utječe na ispunjavanje bitnih zahtjeva za postojeću građevinu, a kojom se bitnone mijenja usklađenost postojeće građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena, namjena kojih je sukladna namjeni utvrđenoj Generalnim urbanističkim planom, ne primjenjuju se ovom odlukom propisani uvjeti pristupa s prometne površine, broja parkirališnih mjesta i odvodnje otpadnih voda. Ulične ograde i ograde između građevnih čestica za namjene koje nisu stambene određuju se prema normativima osnovne namjene i nije ih moguće smjestiti unutar rezervacije proširenja postojeće ulice. Unutar prostora rezervacije proširenja postojeće ulice do realizacije proširenja ulice moguće je osigurati pristup građevini i urediti travnjak, bez sadnje visoke vegetacije. Prostor rezervacija proširenja postojeće ulice na građevnoj čestici ne uključuje se u propisanu površinu prirodnog terena određenu urbanim pravilima ove odluke. Građevine se mogu graditi samo uz rješenje priključka na prometnu površinu prema članku 38. ove odluke, priključaka na mrežu za opskrbu električnom energijom i vodom, te za odvodnju otpadnih voda i s potrebnim brojem parkirališnih mjesta, u skladu s odredbama ove odluke. Smještaj građevine na građevnoj čestici određen je urbanim pravilima ove odluke. Građevine nije moguće smjestiti na dijelu građevne čestice rezerviranom za proširenje postojeće ulice. Propisane udaljenosti od međa građevne čestice, ne odnose se na među prema javnoprometnoj površini, javnom parku ili površini rezerviranoj za proširenje postojeće prometnice i među uz koju je građevina prislonjena. Visoka građevina mora biti udaljena najmanje polovicu svoje visine od međa pripadajuće građevne čestice, osim od onih međa na koje je prislonjena, javnoprometnih površina (ulica, trg, željeznička pruga), površina rezerviranih za proširenje postojeće prometnice i javnog parka, ako detaljnim urbanim pravilima ove odluke nije određeno drugačije. Provedbenim dokumentima prostornog uređenja odnosno javnim natječajem (iz članka 101. ove odluke) može se odrediti drugačija međusobna udaljenost građevina. Kod planiranja gradnje stambenih i stambeno-poslovnih građevina osigurati minimalne sanitarne standarde: da svaki stan ima za ljetnog solsticija direktno sunčevo osvjetljenje od minimalno 2 sata na dan. Provedbenim dokumentima prostornog uređenja osigurati da se kod planiranja novih stambenih odnosno stambeno-poslovnih susjedstva u skladu s pravilima struke, osigura korištenje obnovljivih izvora energije, barem minimalni standard pratećih sadržaja naselja, da svaka urbanistička cjelina, u pravilu, ima svoj trg, igralište i parkovnu površinu kao i spoj na gradsku prometnu mrežu, a što odgovara konačnom broju korisnika tog prostora. U zonama niske i visoke izgradnje potrebno je osigurati preduvjete za zdravi život djece uređenjem pratećih sadržaja - parkova i igrališta u skladu s pravilima struke bilo u sklopu predvrtova, dvorišta bloka bilo javnih gradskih prostora - ulica, trgova ili parkova. U gradnji niskih i individualnih građevina na regulacijskoj liniji ili na rubu rezervacije proširenja prometne površine, balkoni, lođe, istaci i sl. dubine do 1,0 m mogući su iznad javnoprometne površine ili prostora rezervacije, ako je koridor ulice ili prostor rezerviran za proširenje najmanje širine 12,0 m. U gradnji visokih građevina na regulacijskoj liniji ili na rubu rezervacije proširenja prometne površine, balkoni, lođe, istaci i sl. mogući su iznad javnoprometne površine ili prostora rezervacije, ako je koridor ulice ili prostor rezerviran za proširenje najmanje širine 15,0 m. Balkoni, lođe, istaci i sl. iz prethodnih stavaka mogu se planirati najniže u razini poda druge nadzemne etaže.

17

Najveća visina građevine je devet nadzemnih etaža.

8.2. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora Članak 57.

Gradska se područja koriste, uređuju i štite u skladu s posebnostima prostora: 3. NISKOKONSOLIDIRANA GRADSKA PODRUČJA 2. Nova regulacija na neizgrađenom prostoru (3.2.)

Članak 83. Nova regulacija na neizgrađenom prostoru (3.2.) - prostori: Trnava, Gajnice - zapad, Škorpikova ulica - istok, Jankomir, Oranice, Savska Opatovina, Prečko, Vrbani, Grmoščica, Degidovec, Dankovec, Slanovec, Oporovec, Zabavni park - istok, Dubrava - centar, Slavonska - sjever, Čulinečka - zapad, Resnik, Savica - Šanci, Borovje, Savica - Petruševec, Grana, RC Granešina, Mladoles I., Mladoles II., petlja Lučko - sjever, petlja Lučko - jug, Blato - jug, Botinec - zapad, Savski park - istok, Savski park - zapad, Remetinec rotor - istok, Remetinec rotor - zapad, Zagrebački velesajam - zapad, Otočec - istok, Klara, Podbrežje, Buzinski Krči, Dugave - jug, Savski park - istok (Sanitarno odlagalište Jakuševec), Jakuševec, park Novi Zagreb, Racinjak (Zapruđe - sjever), Središće - zapad, Gračani - Dolje i drugo prema grafičkom prikazu. Opća pravila: - gradnja ulične mreže, mreže javnih prostora i građevina te uređenje neizgrađenih površina prema provedbenom dokumentu prostornog uređenja; - obvezno je donošenje provedbenog dokumenta prostornog uređenja; - programom za izradu provedbenog dokumenta prostornog uređenja definirat će se osnovni urbanistički parametri za korištenje prostora, način korištenja i uređenja površina, sukladno planiranoj namjeni, javnim i društvenim potrebama, poštujući vrijednosti i specifičnosti područja za koje se izrađuje provedbeni dokument prostornog uređenja; - potrebno je osigurati minimalno 3 m2 javne parkovne površine po stanovniku na područjima gdje se planira stambena gradnja ukoliko postotak zelenila nije definiran u pojedinom urbanom pravilu koje se primjenjuje za konkretno područje; - u zonama javnih gradskih površina - tematskim zonama (Z4) mogu se graditi građevine za kulturu, rekreaciju, ugostiteljske i vjerske građevine, uz uvjet da kin zone nije veći od 0,2 i podzemne garaže kojih GBP ne ulazi u obračun ki; - do donošenja provedbenog dokumenta prostornog uređenja mogući su zahvati u skladu s člankom 104. ove odluke, osim ako programskim smjernicama ovog članka nije određeno drugačije; - na zahvate u prostoru u zaštićenim dijelovima prirode i na kulturnim dobrima u ovom prostoru primjenjuju se i odgovarajuće odredbe iz točke 9. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara, ove odluke. 3) Programske smjernice: 1. DPU Gračani - Dolje - uređenje infrastrukturnih sadržaja od značenja za čitav grad, posebno terminala javnog prijevoza, na pretežito neizgrađenom prostoru na "ulazu" u Park prirode Medvednica; - uređenje prostora s tramvajskim i autobusnim terminalom i stanicom žičare u Gračanima s pratećim sadržajima uz maksimalno moguće poštivanje topografije i uklapanje u postojeće kvalitetne izrazite pejsažne vrijednosti područja i lokalne uvjete; - gradnju garažno-parkirališnih mjesta - javne garaže preporuča se rješavati podzemno s "ozelenjenim krovom" uklopljenim u cjelovito krajobrazno rješenje i dio površine riješiti parkovno; - intervencije u ovom prostoru prema propozicijama nadležnog tijela zaštite; - javni natječaj za gradnju i uređenje terminala javnog prijevoza s pratećim sadržajima. 3.1.4. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih

dobara

U obuhvatu ovog programa nema evidentiranih prirodnih vrijednosti niti nepokretnih kulturnih dobara.

Južna granica Parka prirode Medvednica je udaljena par stotina metara od sjeverne granice obuhvata programa.

3.1.5. Mjere provedbe plana

Za područje za koje se izrađuje ovaj program obaveza je:

18

- provedbe javnog natječaja za uređenje i oblikovanje gradskih površina i oblikovanje građevina.

- određena je izrada gradskog projekta - tema 5. javni sadržaji - donja stanica Sljemenske žičare - Gračansko Dolje;

Izvod iz Odluke o donošenju GUP-a 12. MJERE PROVEDBE PLANA 12.1. Obveza donošenja provedbenih dokumenata prostornog uređenja, provedbe javnih natječaja i izrade studija

Članak 99.

Provedbeni dokumenti prostornog uređenja Obveza donošenja provedbenih dokumenata prostornog uređenja određena je urbanim pravilima ove odluke, a prema grafičkom prikazu 4. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA, 4b) Procedure urbano-prostornog uređenja. Polazišta za izradu, odnosno izmjenu i dopunu, te stavljanje izvan snage provedbenih dokumenata prostornog uređenja izrađuje Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba. Programske smjernice za izradu provedbenih dokumenata prostornog uređenja iz članaka 82. i 83. ove odluke su usmjeravajuće. Na zahvate u prostoru u zaštićenim dijelovima prirode i na kulturnim dobrima u ovom prostoru primjenjuju se i odgovarajuće odredbe iz točke 9. MJERE OČUVANJA I ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I NEPOKRETNIH KULTURNIH DOBARA ove odluke. Javni natječaji Na grafičkom prikazu 4. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA, 4b Procedure urbano-prostornog uređenja označeni su prostori za koje je obvezan javni natječaj. Javni natječaji za uređenje i oblikovanje gradskih površina i oblikovanje građevina Radi dobivanja što kvalitetnijih rješenja za uređenje gradskih površina, njihovo oblikovanje i oblikovanje građevina, raspisivat će se javni natječaji za: - javne površine (trgovi, parkovi i pješačke zone); - građevine javne namjene, športske i kongresne dvorane osim pratećih i pomoćnih objekata javne namjene te infrastrukturnih objekata; - nove ulične građevine u visokokonsolidiranim područjima gradskoga povijesnog središta; - građevine više od devet etaža; - uređenje prostora i gradnju uz gradske avenije i glavne gradske ulice (Ulicu grada Vukovara, križanje Radničke ceste, ulice Svetice, Heinzelove ulice i Slavonske avenije, Slavonsku aveniju od željezničke pruge do Čulinečke ulice, Savsku, Držićevu, Ljubljansku od Zagrebačke do Savske, Slavonsku od Savske do Držićeve, Aveniju Dubrovnik, Ulicu Republike Njemačke i Aveniju Većeslava Holjevca od Ul. J. Antalla i Ulice Damira Tomljanovića - Gavrana do Vatikanske ulice, Radničku cestu od Slavonske avenije do Save, Jadransku aveniju u zoni kompleksa jedne namjene i zoni visoke gradnje i druge); - za gradnju novih mostova na rijeci Savi; - za druge građevine i površine za koje se to odredi provedbenim dokumentima prostornog uređenja, odnosno zaključcima gradonačelnika Grada Zagreba. Postupak za javni natječaj za odabir stručnog rješenja provedbenog dokumenta prostornog uređenja Program za izradu provedbenog dokumenta prostornog uređenja je podloga za provedbu natječaja za odabir stručnog rješenja. Odabrano stručno rješenje postaje podloga za izradu provedbenog dokumenta prostornog uređenja. Postupak za javni natječaj za uređenje i oblikovanje gradskih površina i oblikovanje građevina Program za provedbu natječaja za uređenje i oblikovanje gradskih površina i oblikovanje građevina je podloga za provedbu natječaja. Provoditelj natječaja dužan je nositelju izrade dostaviti protokol o provedenom natječaju i nagrađene radove u digitalnom formatu prema općim uvjetima provedenog natječaja. Rezultate natječaja nositelj izrade objavljuje u dnevnom tisku i na web stranici grada Zagreba, a javni uvid traje najdulje 15 dana. ... Ako se u razradi natječajnog rada odstupi od utvrđenoga natječajnog programa, a promjene ne zahtijevaju ponavljanje natječaja, izmjene i dopune natječajnog programa provode se po postupku po kojem je i utvrđen natječajni program. Izmjene i dopune natječajnog programa verificira nositelj izrade uz prethodnu pribavljenu suglasnost Ocjenjivačkog suda i autora.

19

Na zahvate u prostoru u zaštićenim dijelovima prirode i na kulturnim dobrima u ovom prostoru primjenjuju se i odgovarajuće odredbe iz točke 9. MJERE OČUVANJA I ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I NEPOKRETNIH KULTURNIH DOBARA ove odluke. Studija utjecaja na okoliš Na grafičkom prikazu 4. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA, 4b Procedure urbano-prostornog uređenja, označeni su prostorni obuhvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš, pri čemu se studija izrađuje sukladno uvjetima posebnog propisa, a za svaki pojedini zahvat u označenom prostoru za koji je studija propisana.

12.2. Mjere uređenja i zaštite zemljišta

Članak 100. Mjere uređenja i zaštite zemljišta sadržane su u organizaciji, korištenju, namjeni, uređenju, zaštiti prostora i u obvezi donošenja provedbenih dokumenata prostornog uređenja kojima se utvrđuje način uređenja i korištenja građevinskog zemljišta (osnivanje građevnih čestica, komunalno opremanje i sl.). Uređenje i zaštita zemljišta u gradu osigurava se gradskim sustavom gospodarenja i upravljanja zemljištem. Važan element zaštite i uređenja zemljišta je zaštita prirodnih dobara valorizacijom i upisom u Upisnik zaštićenih dijelova prirode, a zaštita kulturnih dobara upisom u Registar zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Gradski projekti

Članak 101. Generalnim urbanističkim planom omogućuje se izrada gradskih projekata i određuje postupak provođenja gradskog projekta. Osnovna polazišta za razradu gradskih projekata određuju se prema temama i područjima gradskih projekata. Osnovna polazišta za razradu gradskih projekata prema temama su: - javni programi stanovanja; potrebno je promovirati principe zdravog stanovanja i 'zelenog grada' te ekonomske učinkovitosti; ujedno osigurati pješačku povezanost sa susjednim naseljima te ravnomjerni raspored gradskih sadržaja; - afirmacija gradskih linijskih sistema - poteza: Sava uključujući zaštitu vodonosnika, gradskih potoka, kontaktne zone prema Parku prirode Medvednica, koridora gradske željeznice, koridora glavnih gradskih avenija i glavnih gradskih ulica te poteza zelenila i sl; ponajprije tako da navedeni linijski sistemi grada omogućavaju bolju komunikaciju, stvaranje odnosno uvid u povijesna lica grada, zbog čega je potrebno zadržati javno korištenje navedenih otvorenih gradskih prostora - njihovu maksimalnu širinu, primjereno hortikulturno uređenje, nastavljanje poteza drvoreda, prostora pješačko-biciklističke komunikacije te ritam parkova koji se na njih vežu; - gradnja uz gradske avenije i glavne gradske ulice što uključuju trase javnog prijevoza; osigurati održivi razvoj i identitet grada širenjem poteza urbaniteta gdje se ustraje na sadržajnoj raznolikosti i prisutnosti stambene namjene uz poštivanje lokalnih osobitosti gradnje: nadovezivanje na postojeći sistem građevinskih pravaca, poštujući vizure i mjerila, ritam fasada, kolorističku obradu, način korištenja partera i sl.; - prenamjena stare industrije; glavni su generativni projekti grada i mogu biti nosioci transformacije - razvoja i međusobnog povezivanja širih urbanističkih cjelina, neophodno je sačuvati istaknuta obilježja industrijske arhitekture i urbanizma (memoriju mjesta) da bi spoj nove i stare arhitekture bio povod za jedinstvena arhitektonska ostvarenja; - javni sadržaji; mjesta promoviranja ponajprije zagrebačke škole urbanizma i arhitekture, hrvatske kulture i pripadnosti srednjoevropskom kulturnom krugu, s osobitom pozornošću dimenzionirati i oblikovati te zaštiti vanjske prostore da bi se omogućilo prostorno i sadržajno povezivanje sa širim okolišem kao i zaštita ovih novih mikro cjelina od naknadnih intervencija; - površine za rekreaciju; upotpunjuju slijed javnih gradskih površina, naglašeni javni karakter imaju pristupne sekcije koje moraju osigurati prikupljanje i boravak posjetitelja bez da ometaju redovni promet na drugim javnim površinama, ograđivanje je prihvatljivo samo u dijelovima gdje to zahtijeva određena funkcija a preferira se maksimalno uklapanje u susjedne javne gradske prostore; - novi gradski parkovi i zelene površine; osiguravaju sigurni boravak različitim dobnim skupinama i sadržaje koji omogućuju više oblika aktivnog korištenja slobodnog vremena, vežu se šetnicama, alejama s drvoredima, biciklističkim stazama na sistem pješačkih putanja koje integriraju susjedne urbanističke cjeline; - građevine javne i društvene namjene minimalno gradskog značenja; arhitektonski program mora promovirati urbanističke vrijednosti okoliša te po mogućnosti obogatiti otvorene gradske prostore;

- nosioci identiteta pojedinih urbanističkih cjelina; projekti koji trebaju reafirmirati i uravnotežiti vrijednosti šire lokacije i simboličku snagu novog mjerila, odnosno sadržaja što ga unose u gradsko tkivo;

20

- strateški (razvojni) projekti Grada; programe korištenja prostora u vezi sa strategijskim projektima Grada predlaže Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada, a osnova su za daljnje postupke izrade i donošenja dokumenata prostornog uređenja. Područja na kojima je omogućena izrada gradskih projekata prema temama su:. ... 5. javni sadržaji: - Zagrebački velesajam; - Zagrebački velesajam - istok; - donja stanica Sljemenske žičare - Gračansko Dolje; - Podsused - centar; - zona mješovite namjene M2 uz Strojarsku ulicu (hotel); - prostor uz Trg Krešimira Ćosića (hotel); Osim navedenih područja gradskih projekata, izrada gradskog projekta prema proceduri u smislu ove odluke omogućuje se na svim površinama većim od 1 hektar, a u vlasništvu su države ili Grada Zagreba, odnosno trgovačkih društava i javnih ustanova u vlasništvu Grada, ako je uz kriterij vlasništva zadovoljen i neki drugi od kriterija za odabir procedure gradskog projekta, prema prijedlogu gradonačelnika i odluci Gradske skupštine Grada Zagreba. Postupak za provođenje gradskog projekta U skladu s osnovnim polazištima za razradu gradskih projekata Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada izrađuje programske smjernice i program sadržaja gradskog projekta. Programskim smjernicama i programom sadržaja određuje se: - strategijski-makroekonomski interes Grada izražen strateškim programskim smjernicama; - značenje prostora za grad ili gradsku četvrt; - osobitosti lokacije gradskog projekta; - gospodarenje javnim vlasništvom; - dosezi planirane - novostvorene vrijednosti - aktivnosti za Grad i građane; - načini i uvjeti provedbe projekta (razdoblje realizacije - generirani troškovi, troškovi održavanja i financiranja); - izbor sudionika - partnera u realizaciji projekta; - doprinos građanskom sudjelovanju u odlučivanju o razvojnim temama grada; - planirani doprinos formiranju identitetskog sustava grada. Programom gradskog projekata osobito se određuju: - obuhvat gradskog projekta; - ciljevi koji se žele postići gradskim projektom; - polazišta za izradu; - konzervatorske propozicije, ako se radi o gradskom projektu u nadležnosti Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode; - načini razrade pojedine teme; - sadržajna struktura gradskih projekata; - urbanističke propozicije; - procedure koje prethode realizaciji i slijede realizaciju; - odnos privatnih i gradskih ulaganja; - definiranje i zaštita gradskog interesa. Na izradu programa za gradske projekte koji obuhvaćaju prostore u zaštićenim dijelovima prirode i na kulturnim dobrima u ovom prostoru, primjenjuju se i odgovarajuće odredbe iz točke 9. MJERE OČUVANJA I ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I NEPOKRETNIH KULTURNIH DOBARA ove odluke. Lokalna i mjesna samouprava sudjeluje u izjašnjavanju prije nego što gradonačelnik Grada Zagreba utvrdi program gradskog projekta. Na temelju programa gradskog projekta Gradska skupština Grada Zagreba donosi odluku o realizaciji gradskog projekta. Ako je ovom odlukom ili u programu gradskog projekta, za koji je donesena odluka o realizaciji gradskog projekta, predviđeno donošenje provedbenog dokumenta prostornog uređenja, Gradska skupština Grada Zagreba će uz odluku o realizaciji gradskog projekta donijeti istovremeno i odluku o izradi provedbenog dokumenta prostornog uređenja. Moguća urbanistička rješenja tako utvrđenog programa ispituju se provedbom javnog natječaja u postupku izrade provedbenog dokumenta prostornog uređenja iz članka 99. ove odluke. Ako ovom odlukom ili u programu gradskog projekta, za koji je donesena odluka o realizaciji gradskog projekta, nije predviđeno donošenje provedbenog dokumenta prostornog uređenja, provest će se javni natječaj za uređenje i

21

oblikovanje gradskih površina i oblikovanje građevina sukladno članku 99. ove odluke. Gradska skupština Grada Zagreba će uz odluku o realizaciji gradskog projekta istovremeno utvrditi program za provođenje javnog natječaja. Gradski projekti izuzimaju se iz popisa prostora na koje se odnose pojedina urbana pravila navedena u člancima od 58. do 83. ove odluke. Na površinama gradskih projekata mogu se realizirati zahvati u prostoru prema pravilima ovog članka, uz uvjet da se u zonama planirane namjene oznake (S), (M1) i (M2) osigura obvezna primjena urbanim pravilom propisanog postotka izgrađenosti građevne čestice. Na području gradskih projekata, do donošenja odluke o realizaciji gradskog projekta te do donošenja provedbenog dokumenta prostornog uređenja, omogućuje se rekonstrukcija postojećih građevina u zatečenim gabaritima te nadogradnja i dogradnja do 10 m2 GBP jednokratno, radi funkcionalno-oblikovnog poboljšanja građevine, a po potrebi prema uvjetima nadležnog tijela zaštite. Iznimno, za rekonstrukciju, dogradnju i nadogradnju postojeće građevine u obuhvatu gradskog projekta moguće je neposredno angažirati autora postojeće građevine. Na području gradskog projekta prostora Save, na površinama vode i vodnog dobra, u zoni 500 m nizvodno od Mosta Mladosti, do donošenja odluke o realizaciji gradskog projekta, omogućuje se pristup rijeci, privez brodova i postava plutajućih objekata dužine do 35 m na tradicionalnim privezištima uz preostale mostove. 12.3. Druge mjere ...

Članak 107. Program za izradu, odnosno izmjenu i dopunu, provedbenog dokumenta prostornog uređenja, program za provedbu natječaja za uređenje i oblikovanje gradskih površina i oblikovanje građevina, program za provedbu natječaja za gradnju građevina viših od 9 etaža kad su lokacije određene provedbenim dokumentima prostornog uređenja, program za provedbu natječaja za gradnju građevina viših od 9 etaža kad lokacije nisu određene provedbenim dokumentima prostornog uređenja program gradskog projekta izrađuje Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba ili druga ovlaštena osoba u suradnji sa Zavodom. Programe iz stavka 1. ovoga članka verificira nositelj izrade, a utvrđuje gradonačelnik Grada Zagreba. Program gradskog projekta verificira nositelj izrade, uz mišljenje gradskog ureda nadležnog za strategijsko planiranje, a utvrđuje gradonačelnik Grada Zagreba.

12.4. Sudjelovanje javnosti

Članak 108. Sudjelovanje javnosti osigurava se izložbama i prethodnim raspravama o prostornim planovima i javnom raspravom o prijedlozima prostornih planova, te o rezultatima javnih natječaja.

4. PRVONAGRAĐENI NATJEČAJNI RAD

4.1. Prostorna koncepcija

Projekt maksimalno uvažava postojeću topografiju i ostavlja vidljivom infrastrukturu kao artificijelnu intervenciju u prostoru.

Parkirališno-garažni prostor podvučen je pod ozelenjeni krov koji slijedom rampi prati prirodne datosti terena.

Pješačka komunikacija odvojena je od automobilskog prometa. Kružni tok prometa rješava okretišta autobusa.

Okretište tramvaja može se održati na postojećoj lokaciji ili pomaknuti istočnije prema Gračanskoj cesti. Pješačka komunikacija vodi od tramvajskog okretišta mostom iznad prometnice do krova istočne garaže, na kojem je smještena početna stanica žičare. Spremišta

22

kabina s pratećim prostorima za potrebe žičare smještena su uz prostor garaže na čijem je ozelenjenom krovu predvidjena gradnja manjih objekata paviljonskog tipa ( do cca 50m2 ) pravilno rasporedjenih za potrebe informacijskih punktova, prodaje karata, manjih trgovina, javnih sadržaja Parka prirode i ugostiteljstva uz mogućnost širenja na vanjski prostor. Na krovu su smještena dječja i sportska igrališta. Na prostoru uz Gračansku cestu predvidjena je gradnja nešto većih paviljona ( do cca 100m2 ) iste namjene.

Krajobraznim uređenjem predviđene su uređene livadske površine unutar obuhvata te površine sa zonama niskog zelenila i tri voćnjaka: - zapadno, uz tramvajsko okretište, trešnje; - južno, uz Kvintičku ulicu, jabuke; - u sjeveroistočnom dijelu, dunje. Pri oblikovanju svih objekata na krovu treba održati maksimalnu transparentnost, odnosno koncept prirodnog krajolika kultiviranog staklenicima. Za potrebe komunikacije i osvjetljenja garaža potrebno je predvidjeti veće vertikalne slobodne prostore (void) u rasteru parkirališta.

Prometno rješenje bazirano je na pravilima kružnog toka te omogućuje nesmetano kretanje velikog broja vozila.

4.2. Kapaciteti

Parkirališno garažne potrebe rješene su podzemnom garažom koja se proteže ispod cijelog obuhvata, dakle i ispod Gračanske ceste, čime je omogućena i podzemna pješačka komunikacija. Ukupni kapacitet garaže je 1035 pgm.

Spremište kabina s pratećim prostorima žičare površine je cca 2.500 m2.

Točan broj i pozicija krovnih paviljona biti će definirani daljnjom razradom projekta.

4.3. Provedeni urbanističko - arhitektonski natječaj - procedura

Javni, državni, opći, projektni, u jednom stupnju, anonimni natječaj za izradu idejnog urbanističko-arhitektonskog rješenja Gračani - Dolje proveden je 2004. godine.

Raspisivač natječaja bilo je Gradsko Poglavarstvo Grada Zagreba, a Društvo arhitekata Zagreba ( DAZ ) bilo je u svojstvu organizatora i provoditelja. Ocjenjivački sud koji je djelovao je u sastavu: Nikica Milas dipl.ing.arh. ( predsjednik ), Boris Fiolić dipl.ing.arh. ( dopredsjednik ), Vladimir Kasun dipl.ing.arh., Jasna Magdić dipl.ing.arh., doc. Goran Rako dipl.ing.arh., na III. plenarnoj sjednici održanoj dana 05. srpnja 2004. godine dodijelio je 1. nagradu autorskom radu autorice Helene Paver Njirić iz Zagreba.

Rezultati natječaja objavljeni su u Jutarnjem listu 09.07.2004. Konferencija za tisak je održana 12.07.2004, a izložba natječajnih radova održana je u rujnu 2004. u prostorijama DAZ-a.

23

5. PROGRAMSKE SMJERNICE

5.1. Ciljevi prostornog uređenja

Lokacija Gračani - Dolje koju obuhvaća ovaj program danas je neizgrađeni i nedefinirani prostor istočno od okretišta tramvaja, u blizini Parka prirode Medvednica. Okolni prostor izgrađen je stambenim građevinama pretežito obiteljske gradnje.

Gračanska cesta i dalje Bliznec, glavni je kolni prilaz, a preko okretišta tramvaja i tunela i pješački prilaz stanici žičare i Medvednici.

Predviđeno uređenje mora pridonijeti:

- kvalitetnijem pristupu i kvalitetnijem oblikovanju prilaza Medvednici,

- dovršenju naselja Gračani

- transformaciji šireg prostora,

- kvalitetnijem i potpunijem opremanju ukupnog prostora tog dijela grada sa svim potrebnim sadržajima:

- uređenje okretišta tramvaja

- uređenje nove stanice žičare,

- u kontaktnom prostoru predviđa se gradnja nove dječje ustanove

- koncipiranju infrastrukturnog i turističkog kompleksa

- stvaranju središta komunikacija kolnog ( garaža, parkiralište, autobusni terminal, stanice lokalnog autobusnog prijevoza, biciklističke staze ) i pješačkog prometa ( pješački putevi, okretište i stanice tramvaja, stanica žičare ) s info centrom Javne ustanove Parka prirode Medvednica te javnim WC-om.

Zona nove donje stanice žičare predloženim prostornim konceptom postati će novo gradsko čvorište sjevernog dijela grada.

5.2. Smjernice uređenja prostora

Ovaj program izrađuje se za donju stanicu žičare smještenu istočno od Gračanske ceste, na poziciji prema važećem GUP-u, podzemnu garažu, spremište kabina, okretište tramvaja, prolazni autobusni terminal te ostale servisne i prateće sadržaje prije spomenute infrastrukture.

24

Grafički prikaz 2. Položaj donje stanice žičare, Izvod iz GUP-a Grada Zagreba,

Prometnai komunalna infrastrukturna mreža, Promet

5.2.1. Osnovna prostorna organizacija

Osnovna prostorna organizacija porazumijeva prilagodbu: - postojećoj topografiji terena, - prometnim pravilima i - infrastrukturno tehnološkim datostima žičare, a ima za cilj objedinjavanje prometnog čvorišta u kompaktnu utilitarnu cjelinu malog transferijuma u podsljemenju, pri čemu je potrebno oblikovanje građevina podrediti svim postojećim prirodnim kvalitetama i datostima ove lokacije. Gračanska cesta dijeli prostor na istočni i zapadni dio obuhvata i koristi kao prometni pristup gotovo svim planiranim građevinama i površinama unutar ubuhvata. Na prostoru istočno od Gračanske ceste smještene su: - donja stanica žičare s pratećim prostorima i operativnom površinom za servis žičare, garaža, spremište kabina i trafostanica( 1 ) - a uz Kvintičku ulicu nalazi se prostor koji nije potreban za rješavanje donje stanice žičare, i koristi se za prateće sadržaje ( 6 ). Na prostoru zapadno od Gračanske ceste smješeno je: - tramvajsko okretište ( 2 ) i - autobusni terminal s pristupom iz Gračanske ceste i/ili iz ulice Gračansko dolje ( 3 ).

Pješački most ( 4 ) iznad Gračanske ceste povezuje tramvajske stanice, autobusni terminal i garažu s donjom stanicom žičare.

Na Gračanskoj cesti planiran je kružni tok na mjestu spoja s ulicom Gračansko dolje.

25

Iznad Gračanske ceste, istočno od kružnog toka, u nastavno na donju stanicu žičare nalazi se trasa sljemenske žičare ( 5 ).

5.2.2. Namjena prostora

Istočno od Gračanske ceste smještena je:

IS1, površina infrastrukturnih sustava - donja stanica žičare i garaža:

UPU-om je potrebno ispitati mogućnosti smještaja i uređenja:

- donje stanice žičare

- garaže

- trafostanice

- spremišta kabina

- operativnih i servisnih površina

- internih prometnica

- pratećih prostora žičare

kao i

- tipiziranih paviljona za prateće sadržaje

- javnih zelenih površina

- pješačkih komunikacija - horizontalnih i vertikalnih

- smještaja biciklističkih komunikacija i spremišta za bicikle

- dječjih i sportskih igrališta

- mehaničke garaže za potrebe dodatnih parkirnih mjesta

UPU - om je potrebno ispitati mogućnosti podjele u dvije dovršene cjeline IS1a ( donja stanica sa pratećim sadržajima i spremištem kabina ) i IS1b ( garaža sa spremištem kabina ).

Krov garaže potrebno je planirati kao javni gradski prostor. Na krovu garaže moguć je smještaj manjih paviljona za prateće sadržaje kao i dječjih ili sportskih igrališta.

Tramvajsko okretište s ulaznom i izlaznom stanicom se izmješta prema istoku te će biti smješteno je zapadno od Gračanske ceste - IS2

IS2, površine infrastrukturnih sustava - tramvajsko okretište

UPU-om je potrebno ispitati mogućnosti smještaja i uređenja za:

26

- tramvajsko okretište

- ulaznu i izlaznu stanicu

kao i organizaciju i smještaj:



- pješačkih komunikacija- horizontalnih i vertikalnih



Na krajnjem zapadu obuhvata smješten je manji autobusni terminal IS3.

IS3, površine infrastrukturnih sustava - autobusni terminal

UPU-om je potrebno ispitati mogućnosti smještaja i uređenja:

- autobusnog terminala

kao i:



- pješačkih komunikacija- horizontalnih i vertikalnih



Na prostoru zapadno od Gračanske ceste - u IS2 ili IS3 potrebno je planirati spomen obilježje žrtvama 2. svjetskog rata.

Prostor unutar obuhvata, neposredno uz Kvintičku ulicu - ISps nije potreban za izgradnju žičare. Na njemu će biti smješteni prateći i dodatni sadržaji.

Prometnice - kolni, pješački i biciklistički promet

Unutar obuhvata plana smještene su slijedeće prometnice:

Gračanska cesta

Gračansko dolje

Kvintička ulica

27

UPU-om je potrebno preispitati i odrediti profile prometnica, kojima će biti omogućen nesmetani pristup svim sadržajima unutar obuhvata plana. Na Gračanskoj cesti planirati kružni tok na spoju s ulicom Gračansko Dolje.

Prometnice - pješački promet

Pješački most IS4

Donja stanica žičare vezana je s tramvajskim okretištem, autobusnim terminalom i garažom brzim pješačkim vezama. Iznad Gračanske ceste predviđen je pješački most IS4 koji povezuje tramvajske stanice, garažu i autobusni terminal s donjom stanicom žičare .

IS4, površine infrastrukturnih sustava - pješački most

UPU-om je potrebno preispitati i odrediti:

- horizontalne pješačke komunikacije

- vertikalne pješačke komunikacije

- javne sanitarne prostore

- prateće prostore žičare npr. kontrola i sigurnost, prodaja karata, info, uredski prostori i sl.

Prometni koridori - trasa žičare IS5

Nastavno na donju stanicu žičare smješten je početak trase sljemenske žičare IS5, površina infrastrukturnih sustava - trasa žičare.

5.2.3. Bilans namjene površina

Bilans namjene površina potrebno je preispitati i odrediti UPU-om

IS1, površine infrastrukturnih sustava - donja stanica žičare i garaža

IS2, površine infrastrukturnih sustava - tramvajsko okretište

IS3, površine infrastrukturnih sustava - autobusni terminal

ISps, površine infrastrukturnih sustava - prateći sadržaji

Gračanska cesta

Gračansko dolje

Kvintička ulica

28

IS4, površine infrastrukturnih sustava - pješački most

IS5, površine infrastrukturnih sustava - trasa žičare

Sveukupno 32310,30 m2

5.2.4. Tipologija / kapacitet gradnje

Tipološka odrednica za planiranje čitavog prostora je određena čuvanjem topografije postojećeg terena koju prati izgradnja pretežito podzemne građevine za potrebe garaže, pratećih prostora i eventualno spremišta kabina.

Ostale građevine smještene su na ili iznad terena ili na krov podzemnih građevina - dakle, plato donje stanica žičare te eventualno spremište kabina i dio pratećih sadržaja. Eventualni smještaj mehaničke garaže biti će ispitan UPU-om.

Grafički prikaz 3. Moguća shema - prostorna organizacija

A - donja stanica žičare i garaža biti će smještena na prostoru koji zahtjeva tehnologija izvođenja žičare, a čine ju: donja stanica žičare, garaža, trafostanica, spremište kabina, prateći prostori žičare s pripadajućim operativnim i servisnim površinama i internim prometnicama, kao i tipiziranim paviljonima za prateće sadržaje, javnim zelenim površinama, pješačkim komunikacijama, biciklističkim komunikacijama i spremištima za bicikle te dječjim i sportskim igralištima i eventualna mehanička garaža za potrebe dodatnih parkirnih mjesta

29

UPU - om je potrebno ispitati mogućnosti podjele u dvije dovršene cjeline A1 ( donja stanica s pratećim sadržajima i spremištem kabina ) i A2 ( garaža sa spremištem kabina ).

Krov garaže potrebno je planirati kao javni gradski prostor. Na krovu garaže moguć je smještaj manjih paviljona za prateće sadržaje kao i dječjih ili sportskih igrališta.

Donja stanica žičare* - Položaj i gabariti platoa donje stanice određeni su okvirno prema dostupnim podacima za slične građevine.

Kapacitet jedne kabine žičare* je 8-10 osoba. U kabinu se može smjestiti i bicikl.

Spremište kabina* predviđeno je paralelno s južnom granicom građevine A, nadzemno, s operatvnim prostorom ispod ili u nivou spremišta kabina ili podzemno, u nastavku garaže s pristupnom servisnom prometnicom te s operativnom površinom uz prostor spremišta ili na krovu istog.

Podzemna garaža je organizirana u nekoliko traka obostranog parkinga s kolnikom u sredini, od kojih su neke trake horizontalne a neke su u nagibu od cca 5%. Širina svake trake je cca 16 m. Kapacitet garaže je cca 150 pgm u jednoj etaži. Predviđene su 2 - 3 podzemne etaže.

Mehanička garaža - U slučaju da se kapaciteti podzemne garaže pokažu nedostatnima, moguć je smještaj mehaničke garaže. Kapacitet mehaničke garaže biti će određen UPU-om.

Kapacitet spremišta* je potrebno je odrediti UPU-om. Kapacitet garaže je do 500 pgm. Ukupna površina pratećih prostora biti će određena UPU-om.

Prateći prostori žičare * - kapacitet prostora za potrebe pratećih prostora žičare biti će određen UPU-om .

Trafostanica – potreba zha trafostanicom kao i njen kapacitet i pozicija biti će ispitani UPU-om.

Tipizirani paviljoni - UPU-om je potrebno preispitati mogućnosti gradnje tipiziranih paviljona za potrebe javnih sanitarnih čvorova i ostalih pratećih sadržaja. Paviljoni moraju biti jednostavni, lagani, tipološki slični agrikulturnim staklenicima. Broj paviljona definirati će se UPU-om. Tipološki slično izvode se vertikalne pješačke komunikacije, koje se nadovezuju na glavne pješačke puteve.

Prikaz u grafičkom dijelu programa 8.3.1. Tipologija i kapacitet gradnje.

UPU-om je potrebno odrediti broj i način organizacije složenih građevina.

UPU-om je nužno preispitati mogućnosti smještaja dječjih igrališta

30

Sve preostale površine potrebno je hortikulturno urediti kao javne zelene površine. Hortikulturno uređenje mora biti jedinstveno za cijeli obuhvat. Potrebno je ostvariti pješačku komunikaciju između garaže i javnog krova.

* točni podaci ovise o tehnologiji žičare, što će se preispitati i odrediti UPU-om

B -uz tramvajsko okretište smještene su ulazna i izlazna stanica uz mogućnost smještaja i organizacije pratećih prostora kao što su: tipizirani paviljoni za prateće sadržaje, javne zelene površine, pješačke komunikacije - horizontalne i vertikalne te eventualni smještaj biciklističkih komunikacija i spremišta za bicikle te dječjih i sportskih igrališta kao i spomenika žrtvama 2.svjetskog rata

Tramvajsko okretište se izmješta prema istoku te se nalazi uz Gračansku cestu. Gabariti okretišta, kao i svi prateči prostori biti će određeni UPU-om..

Izlazna i ulazna stanica - potrebno je planirati rješenje natkrivanja tramvajskih stanica kao i što jednostavnije i direktnije veze s donjom stanicom žičare.

Spomenik žrtvama 2.svjetskog rata - UPU-om je potrebno odrediti točan položaj spomenika žrtvama 2. svjetskog rata u zapadnom dijelu obuhvata.



Sve preostale površine potrebno je hortikulturno urediti kao javne zelene površine. Hortikulturno uređenje mora biti jedinstveno za cijeli obuhvat.

C - autobusni terminal organiziran je zapadno od Gračanske ceste i okretišta tramvaja, a uz terminal moguć je smještaj tipiziranih paviljona za prateće sadržaje, javne zelene površine, pješačke komunikacije - horizontalne i vertikalne te eventualni smještaj biciklističkih komunikacija kao i spremišta za bicikle te eventualna dječja i sportska igrališta

Na prostoru zapadno od Gračanske ceste - B ili C, potrebno je planirati spomen obilježje žrtvama 2. svjetskog rata.

Autobusni terminal ne predviđa parkiranje sa zadržavanjem autobusa, već samo ukrcaj i iskrcaj putnika. Na terminalu je moguće smjestiti 2 - 3 autobusa istovremeno. Autobusni terminal je djelomično ili potpuno natkriven. Način natkrivanja kao i konačni kapacitet terminala potrebno je preispitati UPU-om.

31



Sve preostale površine potrebno je hortikulturno urediti kao javne zelene površine. Hortikulturno uređenje mora biti jedinstveno za cijeli obuhvat.

F - prostor koji nije potreban za izgradnju žičare, na kojem će biti smješteni prateći sadržaji koji nisu rješeni u A, B, C, D ili E.

UPU-om će biti određena tipologija i broj građevina za ove prateće prostore.

5.2.5. Prometna i komunalna infrastruktura

Kolni promet

UPU-om je potrebno preispitati i odrediti profile prometnica, kojima će biti omogućen nesmetani pristup svim sadržajima unutar obuhvata plana.

Prometnice

Unutar obuhvata plana smještene su slijedeće prometnice:

Gračanska cesta

Gračansko dolje

Kvintička ulica

Gračanska cesta

Glavna prometnica unutar obuhvata ovog programa je Gračanska cesta s koje se rješavaju gotovo svi kolni pristupi.

Gračanska cesta ima kolnik širine 7 m i obostrane pješačke hodnike širine 1.3 - 1.5 m. U zoni raskrižja Gračanske s Gračanskim doljem kolnik Gračanske ceste ima na oba privoza proširenje s trećom trakom za lijeva skretanja.

UPU-om će biti određeno prometno rješenje kao i preispitana mogućnost fazne izvedbe prometnice, koja bi u I.fazi omogućavala korištenje postojeće prometnice, a u II. fazi - širenje prometnice na po dvije prometne trake u svakom smjeru i gradnju kružnog toka na križanju s Gračanskim doljem. Kružni tok koristio bi se kao okretište za autobuse iz smjera centra grada i iz smjera Markuševca.

32

Ulica Gračansko dolje koristi se kao pristup te je unutar obuhvata potrebno povećati postojeći profil ulice. Profil odrediti UPU-om.

Kvintička ulica - UPU-om je potrebno preispitati i odrediti postoji li potreba izmjene krajnjeg zapadnog dijela Kvintičke ulice.

Prometnice - pješački promet

Pješački promet

Pješački promet mora omogućiti što brže veze između donje stanice žičare, garaže, tramvajske stanice, autobusa javnog prijevoza i autobusnog terminala.

Sve javne površine moraju biti pristupne pješacima.

Svi pješački putevi i javne površine moraju biti dostupni i osobama smanjene pokretljivosti.

Pješački most - D

Donja stanica žičare vezana je s tramvajskim okretištem, autobusnim terminalom i garažom brzim pješačkim vezama. Iznad Gračanske ceste predviđen je pješački most IS4 koji povezuje tramvajske stanice, garažu i autobusni terminal s donjom stanicom žičare. Uz pješačku komunikaciju smješteni su prateći sadržaji.

Pješački most predstavlja okosnicu svih horizontalnih pješačkih veza, na njega se vežu vertikalne pješačke komunikacije, a uz njega su smješteni javni sanitarni prostori te prateći prostori žičare kao npr. kontrola i sigurnost, prodaja karata, info, uredski prostori i sl. a sve kao proširenja mosta.

Gabarite i visinski položaj pješačkog mosta s pratećim sadržajima potrebno je ispitati i odrediti UPU-om.

Pristup mostu mora biti omogućen osobama smanjene pokretljivosti.

Biciklistički promet

Biciklističke staze planirati u koridoru Gračanske ceste. Biciklima omogućiti pristup do donje stanice žičare. UPU-om preispitati i odrediti biciklističke staze kao i položaj te gabarite spremišta za bicikle.

Tramvajski promet

Okretište tramvaja izmiče se prema istoku čime će biti skraćen put od tramvajskih stanica do stanice žičare. Tramvajske stanice potrebno je urediti, natkriti i omogućiti brze veze s pješačkim mostom.

33

UPU-om je potrebno odrediti položaj okretišta, položaj stanica, način natkrivanja te vertikalne i horizontalne pješačke veze s pješačkim mostom odnosno donjom stanicom žičare.

Javni autobusni promet

Uz Gračansku cestu planirati stanice javnog gradskog prijevoza. Omogućiti brze veze između stanica javnog gradskog prijevoza i žičare.

Autobusni promet - autobusni terminal

Autobusni terminal povezati s donjom stanicom žičare brzim pješačkim vezama. UPU-om preispitati mogućnost natkrivanja terminala.

Donja stanice žičare*

Donja stanica žičare položena je cca 7 m iznad terena. Pješački putevi moraju omogućiti jednostavan pristup osobama smanjene pokretljivosti.

* točni podaci ovise o tehnologiji žičare. Potrebno je izraditi tehnološki projekt žičare te preispitati UPU-om

Promet u mirovanju - garaža A

Podzemna garaža smještena je istočno od Gračanske ceste. Kapacitet garaže je do 500 pgm. Prometni pristup je s Gračanske ceste. Točne kapacitete kao i prometni pristup garaži te mogućnost i potrebu smještaja mehaničke garaže potrebno je preispitati i odrediti UPU-om

Prometni koridori - trasa žičare E

Nastavno na donju stanicu žičare smješten je početak trase sljemenske žičare E - trasa žičare. Unutar trase žičare biti će smješteni potrebni stupovi, kabelska trasa za kabine žičare te eventualna zaštita na prolazima iznad prometnica i sl.

UPU-om je potrebno preispitati i odrediti:

- prometno rješenje čitavog obuhvata

- poziciju pješačkog mosta

5.2.6. Uređenje građevinskog zemljišta

UPU-om će biti određeni:

- faznost

- etapnost

34

- složenost građevina

- parcele

- prometno rješenje

- prometni priključci

- maksimalni gabariti građevina

- maksimalne visine građevina

- kapaciteti građevina

kao i ostali potrebni parametri poput:

- smještaja dječjih igrališta unutar obuhvata plana.

- smještaja namjene i veličine tipiziranih paviljona za prodaju karata, javnih sanitarnih prostora, potrebe info centra i sl.

- jedinstveno krajobrazno uređenje čitavog obuhvata plana s naglaskom uređenja svih slobodnih površina unutar obuhvata plana, kao i površina krovova ukopanih ili djelomično ukopanih građevina,

- položaj spomen obilježja,

- odnosno pravila uređenja za ovaj javni gradski prostor

Istočni dio obuhvata čine:

- parcela p1 ( ili parcele p1a i p1b ) s donjom stanicom žičare, spremištem kabina, garažom i trafostanicom A ( odnosno A1 i A2 ); potreba za trafostanicom b8iti će ispitana UPU-om, i može zbnačiti formiranje parcele p1c

- parcele p8, p9, p10, p11 i p12 s građevinama F

Zapadni dio obuhvata čine:

- parcela p2-3 s;

- tramvajskim okretištem B i

- autobusnim terminalom C

Prometnice su:

- Gračanska cesta

- Ulica Gračansko dolje

35

- Kvintička ulica

Pješački most D povezuje:

- p1 - odnosno donju stanicu žičare s garažom A ili p1a i p1b (A1 i A2 ) s

- p2-3 odnosno B i C, a prolazi iznad

- Gračanske ceste

Trasa žičare proteže se od:

- p1 ( odnosno p1a i p1b ) te prolazi iznad

- Gračanske ceste

36

GRAFIČKI DIO

1. Položaj područja u prostoru grada Zagreba - makrolokacija

2. Položaj područja u prostoru grada Zagreba - mikrolokacija

3. Područje obuhvata programa na katastarskoj podlozi

4. Analiza postojećeg stanja u prostoru

5. Fotodokumentacija prostora

6. Izvod iz GUP-a grada Zagreba

6.1. Korištenje i namjena prostora

6.2. Mreža gospodarskih i društvenih djelatnosti

6.3. Prometna i komunalna infrastrukturna mreža

6.3.1. Promet

6.3.2. Energetski sustav, pošta i telekomunikacije

6.3.3. Vodnogospodarski sustav i postupanje s otpadom

6.4. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora


6.4.2. Procedure urbano - prostornog uređenja

6.4.3. Zaštićeni i evidentirani dijelovi prirode

6.4.4. Nepokretna kulturna dobra

7. Prvonagrađeni natječajni rad

7.1. Situacija

7.2. Presjeci

8. Smjernice uređenja prostora

8.1. Osnovna prostorna organizacija

8.2. Namjena prostora

8.3. Tipologija / kapacitet gradnje

37

8.4. Uređenje građevinskog zemljišta

9. Prostorni prikazi kapaciteta gradnje

PROGRAM ZA IZRADU URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA GRAČANI DOLJE

1.

POLOŽAJ PODRUČJA U PROSTORU GRADA ZAGREBA

MAKROLOKACIJA

MJ 1:200 000

1


2.

POLOŽAJ PODRUČJA U PROSTORU GRADA ZAGREBA

MIKROLOKACIJA

GRANICA OBUHVATA UPU - a

TUMAČ PLANSKOG ZNAKOVLJA

MJ 1:2000

2

0 50 100 15010

974/6

971/2

971/3

970/5


3.

PODRUČJE OBUHVATA PROGRAMA NA KATASTARSKOJ PODLOZI

3

0 50 100 15010



MJ 1:2000

974/6

971/2

971/3

970/5


4.

ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA U PROSTORU

k.č.br. 946/7, 946/8, 946/9, 946/10, 946/1

K.o. Gračani

IZDANO 5 GRAĐEVINSKIH DOZVOLA

ZA 5 STAMBENIH GRAĐEVINA

IZ ZEMLJIŠNOKNJIŽNE DOKUMENTACIJE

IZ ZEMLJIŠNOKNJIŽNE DOKUMENTACIJE

k.č.br. 1119/2, K.o. Gračani

k.č.br. 1119/3, K.o. Gračani



VODOOPSKRBNI CJEVOVODI*

KANALI MJEŠOVITE KANALIZACIJE*

NISKOTLAČNA PLINSKA MREŽA*

POSTOJEĆA INFASTRUKTURA

* KOTE VODOVA NISU DOSTUPNE IZ DOSTAVLJENIH PODLOGA,

EVENTUALNO KOTE POKLOPCA ŠAHTOVA

KOLNI PRISTUP NA SUSJEDNU PARCELU

4

0 50 100 15010

MJ 1:2000


5.

FOTODOKUMENTACIJA PROSTORA

5

POGLED IZ ZRAKA SA SJEVERA

POGLED IZ ZRAKA SA SJEVE ROISTOKA

POGLED IZ ZRAKA SA SJEVER OISTOKA

K1

T

T

D4

Z2

Z2

Z2

M2

M2

M1

M1

M1

M1

M1

IS

IS

IS

S

S

S

S

S

S

S

S

S

S

Z

Z

Z

Z

Z

Z

Z

Z


6.1.

IZVOD IZ GUP-a GRADA ZAGREBA

KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA

R

TR

STAMBENA NAMJENA

MJEŠOVITA NAMJENA - PRETEŽITO STAMBENA

MJEŠOVITA NAMJENA - PRETEŽITO POSLOVNA

JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA - UPRAVNA

JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA - SOCIJALNA

JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA - ZDRAVSTVENA

JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA - PREDŠKOLSKA

JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA - ŠKOLSKA

JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA - VJERSKA

JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA

GOSPODARSKA NAMJENA - PROIZVODNA

GOSPODARSKA NAMJENA - POSLOVNA

GOSPODARSKA NAMJENA - TRGOVAČKI KOMPLEKSI

GOSPODARSKA NAMJENA

GOSPODARSKA NAMJENA - UGOSTITELJSKO TURISTIČKA

JAVNE ZELENE POVRŠINE - JAVNI PARK

ZAŠTITNE ZELENE POVRŠINE

JAVNE ZELENE POVRŠINE - TEMATSKI PARK

POSEBNA NAMJENA

POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

GROBLJE

GRANICA GENERALNOG URBANISTIČKOG PLANA GRADA ZAGREBA

JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA - KULTURNA

JAVNE GRADSKE POVRŠINE - TEMATSKE ZONE

POVRŠINE ZA BUDUĆI RAZVOJ

KORIDOR POSEBNOG REŽIMA DALEKOVODA

KORIDOR POSEBNOG REŽIMA POTOKA

TRŽNICA

SPREMIŠTA TRAMVAJA I AUTOBUSA

MJEŠOVITA NAMJENA

JAVNE ZELENE POVRŠINE - GRADSKE PARK ŠUME

VODE I VODNA DOBRA - POVRŠINE POD VODOM

VODE I VODNA DOBRA - POVRŠINE POVREMENO POD VODOM

JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA - VISOKO UČILIŠTE I ZNANOST,

TEHNOLOŠKI PARKOVI

ŠPORTSKO-REKREACIJSKA NAMJENA - ŠPORT S GRADNJOM

ŠPORTSKO-REKREACIJSKA NAMJENA - ŠPORT BEZ GRADNJE

M

BR

REZERVACIJA PROŠIRENJA POSTOJEĆE ULICE



0 50 200 400100

6

300

MJ 1:5000

K1

T

T

D4


6.2.


MREŽA GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA - UPRAVNA

JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA - SOCIJALNA

JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA - ZDRAVSTVENA

JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA - PREDŠKOLSKA

JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA - ŠKOLSKA

JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA - VJERSKA

JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA

GOSPODARSKA NAMJENA - PROIZVODNA

GOSPODARSKA NAMJENA - POSLOVNA

GOSPODARSKA NAMJENA - TRGOVAČKI KOMPLEKSI

GOSPODARSKA NAMJENA

GOSPODARSKA NAMJENA - UGOSTITELJSKO TURISTIČKA


JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA - KULTURNA

TRŽNICA

JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA - VISOKO UČILIŠTE I ZNANOST,

TEHNOLOŠKI PARKOVI

TR



0 50 200 400100

7

300

MJ 1:5000

IS

IS


6.3.1.


PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

Promet


AK

IS

KOLODVOR - PUTNIČKI (MEĐUNARODNI I MEĐUMJESNI)

GRADSKA AUTOCESTA


ROBNO TRANSPORTNO SREDIŠTE

ŽELJEZNIČKA PRUGA - I REDA

ŽELJEZNIČKA POSTAJA

GRADSKA ULICA

ŽELJEZNIČKA PRUGA - MAGISTRALNA GLAVNA

BICIKLISTIČKA STAZA

KOLODVOR - PUTNIČKI (MEĐUMJESNI)

GLAVNA GRADSKA ULICA

KORIDORI JAVNO PROMETNIH POVRŠINA

GRADSKA AVENIJA

AUTOBUSNI KOLODVOR

OSTALI KOLODVORI (1-RASPOREDNI, 2-RANŽIRNI, 3-TERETNI,

PJEŠAČKE POVRŠINE

4- KONTEJNERSKI, 5- POSLOVNI, 6- LOKOTERETNI)

PRUGA TRAMVAJA I LAKOŠINSKE ŽELJEZNICE

BENZINSKA POSTAJA - POSTOJEĆA

POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

BENZINSKA POSTAJA - PLANIRANA

ŽIČARA

HELIDROM



0 50 200 400100

8

300

MJ 1:5000

Dolje

D

S

2

x

1

1

0

k

V


6.3.2.



Energetski sustav, pošta i telekomunikacije



KABEL 110kV - POSTOJEĆI I PLANIRANI

VEĆA POSTAJA RADIO I TV - POSTOJEĆA

ENERGETSKI SUSTAV

MAGISTRALNI PLINOVOD - POSTOJEĆI I PLANIRANI

PLINOVOD VT - POSTOJEĆI I PLANIRANI

Elektroenergetika

HIDROELEKTRANA - PLANIRANA

TERMOELEKTRANA TOPLANA - POSTOJEĆA

RASKLOPNO POSTROJENJE - POSTOJEĆE I PLANIRANO

TRAFOSTANICA 110kV - POSTOJEĆA I PLANIRANA

DALEKOVOD 110kV - POSTOJEĆI I PLANIRANI

TOPLANA - POSTOJEĆA

KOTLOVNICA - POSTOJEĆA I PLANIRANA

IZMJENJIVAČKA STANICA TOPLINE - PLANIRANA

CRPNA STANICA - PLANIRANA

POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE

Pošta

DIREKCIJA POŠTA

TOPLOVOD I PAROVOD - POSTOJEĆI I PLANIRANI

SREDIŠTE POŠTA

POŠTANSKI URED - POSTOJEĆI

Telekomunikacije

MEĐUNARODNA CENTRALA - POSTOJEĆA

TRANZITNA CENTRALA - POSTOJEĆA

PODRUČNA CENTRALA - POSTOJEĆA

UDALJENI PRETPLATNIČKI STUPANJ - POSTOJEĆI I PLANIRANI

RADIO RELEJNA POSTAJA - POSTOJEĆA

MAGISTRALNI VODOVI - POSTOJEĆI

Radio i TV sustav veza

RADIO ODAŠILJAČKO SREDIŠTE - POSTOJEĆE I PLANIRANO

RADIO PRIJEMNO SREDIŠTE - POSTOJEĆE I PLANIRANO

RADIJSKI KORIDOR - POSTOJEĆI I PLANIRANI

TV ODAŠILJAČ - POSTOJEĆI

TV PRETVARAČ - POSTOJEĆI

PRODUKTOVOD - POSTOJEĆI

Cijevni transport nafte i plina

DALEKOVOD 400kV - PLANIRANI

PRIMOPREDAJNA MJERNO REDUKCIJSKA STANICA - POSTOJEĆA

REGULACIJSKA STANICA (PRS), RAZDJELNA STANICA (RS),

BLOKADNA STANICA (BS) - POSTOJEĆA I PLANIRANA



0 50 200 400100

9

300

MJ 1:5000

Biškupec breg


6.3.3.



Vodnogospodarski sustav i postupanje s otpadom


I. II. III.

E1

R R


RETENCIJA ZA OBRANU OD POPLAVA - PLANIRANA

VODNOGOSPODARSKI SUSTAV

Vodoopskrba i korištenje voda

POVRŠINSKI VODOZAHVAT - POSTOJEĆI

VODOSPREMA - POSTOJEĆA I PLANIRANA

UREĐAJ ZA PROČIŠĆAVANJE PITKE VODE - POSTOJEĆI

CRPNA STANICA - POSTOJEĆA I PLANIRANA

VODOOPSKRBNI CJEVOVOD - POSTOJEĆI I PLANIRANI

AKUMULACIJA ZA HIDROELEKTRANU

Odvodnja otpadnih voda

UREĐAJ ZA PROČIŠĆAVANJE - PLANIRANI

ISPUST - POSTOJEĆI

DOVODNI KANAL - POSTOJEĆI I PLANIRANI

Uređenje vodotoka i voda

AKUMULACIJA ZA OBRANU OD POPLAVA - POSTOJEĆA

RETENCIJA ZA OBRANU OD POPLAVA - POSTOJEĆA

NASIP - OBALOUTVRDA

KANAL - ODTERETNI

BRANA - PLANIRANA

KORIDOR POSEBNOG REŽIMA POTOKA

REGULACIJA POTOKA

ZATVARANJE POTOKA

ZATVORENA REGULACIJA POTOKA

Vodozaštita

VODOZAŠTITNO PODRUČJE - I. ZONA

VODOZAŠTITNO PODRUČJE - II. ZONA

VODOZAŠTITNO PODRUČJE - III. ZONA

KATEGORIZACIJA VODOTOKA - I.,II. I III. KATEGORIJA

POSTUPANJE S OTPADOM

VODOCRPILIŠTE - POSTOJEĆE

CRPNA STANICA - POSTOJEĆA I PLANIRANA

PRELJEVNI ISPUST - POSTOJEĆI I PLANIRANI

GEOTERMALNE VODE

RECIKLAŽNO DVORIŠTE - POSTOJEĆE I PLANIRANO

POSTROJENJE ZA TERMIČKU OBRADU OTPADA



0 50 200 400100

10

300

MJ 1:5000

K1

T

T

D4

Z2

Z2

Z2

M2

M2

M1

M1

M1

M1

M1

IS

IS

IS

S

S

S

S

S

S

S

S

S

Z

Z

Z

Z

Z

Z

Z

Z

GP


6.4.1.


UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA

Urbana pravila


GP


Zaštita, održavanje i njegovanje parkova i park-šuma

Održavanje i njegovanje zaštitnih zelenih površina

Urbana obnova

Nova regulacija na neizgrađenom prostoru

GRANICA ZONA URBANIH PRAVILA

Zaštita i očuvanje povijesnih graditeljskih cjelina

1. VISOKOKONSOLIDIRANI PREDJELI GRADA

2. KONSOLIDIRANI PREDJELI GRADA

Izgradnja na građevnim česticama većim od 5000 m2

Uređenje rijeke Save

3. NISKOKONSOLIDIRANI PREDJELI GRADA

GRANICA PARKA PRIRODE MEDVEDNICA

IZNIMKA URBANOG PRAVILA

GRANICA ZAŠTITNE ZONE

Zaštita i uređenje vrijednog prostora individualne gradnje

Zaštita i uređenje vrijednog prostora niske gradnje

Zaštita i uređenje dovršenih naselja

Zaštita i uređenje prostora visoke gradnje

Zaštita i uređenje cjelovitih kompleksa jedne namjene

Uređenje i urbana obnova prostora individualne gradnje

Sanacija, uređenje i urbana obnova prostora individualne gradnje

Uređenje i obnova rubnih prostora individualne gradnje

Uređenje i urbana obnova prostora niske gradnje

Uređenje i urbana obnova prostora mješovite gradnje

Uređenje i urbana obnova prostora visoke gradnje

Uređenje, zaštita i urbana obnova kompleksa jedne namjene

Uređenje javnih zelenih površina

Uređenje zaštitnih zelenih površina

Zaštita, uređenje i dogradnja najsjevernijeg dijela

podsljemenskog područja

Zaštita, uređenje i dogradnja zapadnog, središnjeg i istočnog

dijela podsljemenskog područja

Zaštita, uređenje i dogradnja u povijesnim graditeljskim cjelinama

Zaštita, uređenje i dogradnja osobito vrijednog središnjeg dijela

podsljemenskog područja

Zaštita, uređenje i dogradnja zapadnog i istočnog dijela

podsljemenskoga područja-povijesna urbana cijelina i kontaktno područje

GRADSKI PROJEKT

GRANICA NAJUŽEG GRADSKOG SREDIŠTA


IZNIMKA URBANOG PRAVILA - za zatečeno stanje


0 50 200 400100

11

300

MJ 1:5000

K1

T

T

D4

Z2

Z2

Z2

M2

M2

M1

M1

M1

M1

M1

IS

IS

IS

S

S

S

S

S

S

S

S

S

S

Z

Z

Z

Z

Z

Z

Z

Z

DPU

DOLJE

GRAČANI


6.4.2.




0 50 200 400100

12

Procedure urbano-prostornog uređenja



GRANICA ZONA URBANIH PRAVILA

GRANICA PARKA PRIRODE MEDVEDNICA

OZNAKE ZONA URBANIH PRAVILA

PROVEDBENI DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA

SUO - STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ

JAVNI NATJEČAJI

GRANICA OBUHVATA PROVEDBENIH PLANOVA


MJ 1:2000

REMETE

REMETSKI

KAMENJAK

DOLINA POTOKA

Š

Š


PŠ

A

K

P

PAPA

Š

PAPA

ZK

SP


PARK ŠUMA

ZNAČAJNI KRAJOBRAZ

SPOMENIK PARKOVNE ARHITEKTURE

B

SPOMENIK PRIRODE

ZAŠTIĆENI DIJELOVI PRIRODE

DIJELOVI PRIRODE PREDLOŽENI ZA ZAŠTITU

C

DIJELOVI PRIRODE KOJI SE ŠTITE MJERAMA GUP-a

ŠUMA

KRAJOBRAZ

PARKOVNA ARHITEKTURA

POJEDINAČNI DIJELOVI PRIRODE

A

PODRUČJA EKOLOŠKE MREŽE

A 1 Medvednica

A 2Termalni izvori kod Podsuseda

A 3Livada Vrhovec

A 4Šuma Maksimir

A 5 Savica

Rijeka Sava

PARK PRIRODE MEDVEDNICA GRANICA PODRUČJA


6.4.3.




Zaštićeni i evidentirani dijelovi prirode

0 50 200 400100

13

300

MJ 1:5000


6.4.4.



Nepokretna kulturna dobra


PROSTORNE MEĐE KULTURNOG DOBRA:


GRADITELJSKI SKLOP

ARHEOLOŠKO PODRUČJE

GORNJI GRAD I KAPTOL

PODRUČJE PLANSKI REGULIRANE REZIDENCIJALNE

POVIJESNA GRADITELJSKA CJELINA - GRADSKA NASELJA

MEMORIJALNO I POVIJESNO PODRUČJE

POVIJESNA GRADITELJSKA CJELINA - SEOSKA NASELJA

ZONE I POTEZI UNUTAR KOJIH NIJE DOPUŠTENA

ARHEOLOŠKI POJEDINAČNI LOKALITET

SUSTAV ZAŠTITE:

B

A

POVIJESNO GRADSKO SREDIŠTE - DETALJNE MJERE

DONJI GRAD

IZGRADNJE DO POL. 20 ST.

ETNOLOŠKO PODRUČJE

C

VIZURNI KORIDOR

POJEDINAČNI LOKALITETI


GRADNJA VISOKIH OBJEKATA

0 50 200 400100

14

300

MJ 1:5000

KOLNI PROMET +272KOLNI PROMET +269KOLNI PROMET +263

SITUACIJA M 1:5000


7.1.

PRVONAGRAĐENI NATJEČAJNI RAD

0 50 200 400100 300

MJ 1:5000

15

Situacija

PRESJEK 1:1 M 1:5000







7.2.

PRVONAGRAĐENI NATJEČAJNI RAD

0 50 200100 300

MJ 1:5000

16

400

MODEL

Presjeci

974/6

971/2

971/3

970/5

4


8.1.

SMJERNICE UREĐENJA PROSTORA

Osnovna prostorna organizacija

MJ 1:2000

17

0 50 100 15010

Autobusni terminal

Okretište tramvaja

Trasa žičare

Donja stanica žičare s pratećim prostorima i operativnom površinom

za servis žičare, garaža i spremište kabina

Prateći sadržaji

Pješački most

Prometnice

4

Granica obuhvata UPU-a

Legenda

Osnovna prostorna organizacija na katastarskoj podlozi

MJ 1:5000

200100500

974/6

971/2

971/3

970/5

Namjena prostora na katastarskoj podlozi

MJ 1:5000

200100500


8.2.


Namjena prostora

MJ 1:2000

18

0 50 100 15010

Površine infrastrukturnih

sustava - tramvajsko okretište

Površine infrastrukturnih

sustava - autobusni terminal

Pješački most

Prometni koridor

- trasa žičare

Prateći sadržaji

Prometnice

Donja stanica žičare

i garaža

Donja stanica žičare sa pratećim

sadržajima i spremištem kabina

Garaža sa

spremištem kabina

Granica obuhvata UPU-a

Legenda


8.3.

Tipologija / kapacitet gradnje


19

A

A

autobusni terminal

tramvajsko okretište

donja stanica žičare i garaža

prateći sadržaji

koridor žičare

pješački most

974/6

971/2

971/3

970/5

Uređenje građevinskog zemljišta na katastarskoj podlozi

MJ 1:5000

200100500


8.4.


Uređenje građevinskog zemljišta

MJ 1:2000

20

0 50 100 15010

granica obuhvata UPU-a

Legenda

p1

F

F

F

F

F

C

D

A

A1

A2

kolni priključak

prometnice

oznaka parcele

donja stanica žičare sa pratećim sadržajima i spremištem kabina

tramvajsko okretište

autobusni terminal

pješački most

trasa žičare

prateći sadržaji

donja stanica žičare i garaža

garaža sa spremištem kabina

P1

F

F

F

F

F

C

D

A

A1

A2


9.

PROSTORNI PRIKAZI KAPACITETA GRADNJE

21

Documents

PROGRAM ZA IZRADU URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA …