Vodic Za Samoregulaciju Medija

5/21/2018 Vodic Za Samoregulaciju Medija

1/94

1

Vodi za samoregulacijumedija

Pianja i odgovori

Predsavnik OEBS-a za slobodu medijaMiklsHaraszi

Be,2008. godine


2/94

2

The Media

Self-Regulation

Guidebook

All questions and answersNasov orginaa

Priprema i prevod sa engeskog

Insiu za medije Crne Gore

Adresa: Buevar Sveog Pera Ceinjskog br. 9, 81000 Podgorica,e/fax: +382 20 202 175

e-mai: [email protected]://www.mminsiue.org

Projeka nansiran od srane OSCE/FOM


3/94

3

Sadraj

7 MiklsHaraszti Predgovor

9 I.Prednosti medijske samoregulacije

Odravanje ravnotee izmeu prava i odgovornosti

Autor: Mikls Haraszti

10 1. Priroda medijske samoreguacije

13 2. Medijska samoregulacija u odnosu na reguaciju medija

18 3. Promovisanje uzajamnog poovanja i kulurnog razumijevanja

21 II.Usvajanje etikog kodeksa novinara

Sutina medijske samoregulacije

Autor: YavuzBaydar22 1. Eiki kodeksi su kljuni za odgovorno novinarsvo

23 2. Eiki kodeksi su raznovrsni

24 3. Sadrina svakog eikog kodeksa je jedinsvena

27 4. Usvajanje eikog kodeksa:uoga medijskih profesionaaca

29 5. Usvajanje eikog kodeksa:uoga vade i druva

30 6. Eike kodekse reba redovno revidirai i promovisai

SADRAJ


4/94

4

33 III.Samoregulatorna tijelaKako obezbijediti da se etiki kodeks potuje

WilliamGore

34 1. Pouzdana aernaiva sudskim posupcima

35 2. Moralno obeeenje ima veliku snagu

38 3. Vremenska ogranienja kod priubi su neophodna

39 4. Svi mediji se mogu reguisai uz pomo samoreguaornih ijea

40 5. Glavni izazov:osigurai da javnos zna da moe da se ai

43 IV. Savjet za tampu Arhetipsamoregulatornog tijela OgnianZlatev44 1. Osnovne funkcije savjea za ampu

46 2. Medijski savjei za ampu na podruju OEBS-a

49 3. a se rebae zapiai prije osnivanja savjea za ampu

51 4. Srukura i nain funkcionisanja savjea za ampu

54 5. Upravni odbor i anovisavjea za ampu

57 6. lanovi odgovorni za posupanje po priubama

58 7. Finansiranje savjea za ampu

60 8. Usposavjanje savjea za ampu u novim demokraijama

63 V. Ombudsman Samoregulacija unutar pojedinanih medija

Vronique Maurus

64 1. Nasanak i razvojfunkcije ombudsmana

67 2. Posao ombudsmana

SADRAJ


5/94

5

SADRAJ

69 3. Sankcije koje izrie ombudsman

71 4. Uvoenje pozicije ombudsmana

73 5. Izbor ombudsmana

75 6. Izazovi ombudsmanove pozicije

79 VI.Dodatak Primjeri albirijeenih od strane samoregulatornih tijela

80 Suaj 1: Prigovor zbog naruavanja privanosi

81 Suaj2: Prigovor zbog naruavanja privanosi

82 Suaj3: Prigovor zbog neanosi

83 Suaj4: Prigovor zbog neanosi na inerne saju

84 Suaj5: Prigovor zbog izosanka zaie vulnerabilnihica

85 Suaj6: Prigovor zbog izosanka zaie vulnerabilnihica

87 Suaj7: Prigovor zbog diskriminacije

89 VII. Biograje


6/94

6


7/94

7

Predgovor

Mikls Haraszti

Inicijaiva za nasanak Vodia za samoreguaciju medija ei u srcu mandaamoje kancearije, a o su odbrana i podrka sobodi medija na podrujuOEBS-a.

Moja kancearija podrava novinare koji ee da udrue napore u podizanju

profesionanih sandarda i na aj nain ojaaju druvenu pozicijunovinarsva. Saradnja meu novinarima u domenu eike je akoe dobrapriprema za njihovu kasniju saradnju na raenju svojih egiimnih prava oddrava u kojima rade.

U svakom suaju, kvaie ne bi nikako rebao da bude predusov zasobodu. Samo popuno sobodna ampa moe bii i popuno odgovorna.

Ja na samoreguaciju i promociju kvaiea novinarsva gedam kao na

dodane mjere zaie sobode medija, pa ak i medijske moi. Zao ovajvodi ima za cij da prui informacije novinarima, urednicima, izdavaima isudenima novinarsva, ai i vadinim zvaninicima.

Budui da je sainjen iz pianja i odgovora, ovaj vodi je prakian i ak zauporebu. Ne posoji jedan univerzani mode koji bi se mogao usvojii biogdje. Zao se ova pubikacija ne fokusira na pojedinane zemje, ve nairoki spekar prakinih pianja: Kako funkcioniu posojei samoreguaornimehanizmi? Sa kakvim izazovima se suoavaju? Kako ih osnovai ii

unaprijedii?

Svako od pogavja se bavi jednim odreenim aspekom medijskesamoreguacije, kao na primjer uogom eikih kodeksa ii raziiimmehanizmima odgovornosi, kao o su: ombudsman ii savje za ampu.iaoci e, nadam se, nai rjeenja koja mogu priagodii usovima u svojojzemji.

Nadam se da e ovaj vodi ohrabrii daji razvoj medijske samoreguacije,pojaai segmen kvaiea novinarsva i ime pomoi u pobojanju

PREDGOVOR


8/94

8

sveukupne siuacije po pianju sobode medija na podruju OEBS-a.

Zahvaio bih se Vadama Francuske, Njemake i Irske na njihovojveikodunoj podrci u svaranju ove jedinsvene pubikacije.


9/94

9

Poglavlje I

Prednosti medijskesamoregulacijeOdravanje ravnoee izmeu prava iodgovornosi

Mikls Haraszti

Medijska samoregulacija predsavlja zajedniki napormedijskihprofesionalaca na usposavljanju dobrovoljnih ureivakihsmjernica i poovanju isih kroz proces uenja koji je dosupanjavnosi.Na aj nain nezavisni mediji prihvaaju svoj dioodgovornosi za kvaie javne rijei u zemji uz popunoouvanje njihove urednike auonomije u njenom obikovanju.


10/94

PREDNOStI MEDIJSKE SAMOREGUlACIJE

10

1. Priroda medijske samoregulacije

Da li se samoregulacija odnosi napolitike sadraje?Ne. Samoreguacija ne znai cenzuru, pa ak ni samocenzuru. Ona se ieusposavjanja minimuma principa einosi, anosi, inih prava i ako daje,uz puno ouvanje urednike sobode da sami biraju o kojim emama eizvjeavai i koja e mijenja iznijei.

Da li se kod samoregulacije radi o stvaranju nepogreive tampe?Niko nije savren. Pored oga, javno iznijea kriika e uvijek bii shvaenakao nekorekna meu onima koji su njen predme. Samoreguacija pomaemedijima da odgovore na egiimne priube i isprave svoje greke.

Ko su akteri samoregulacije medija?Samoreguacija je vrso nasojanje medijskih profesionaaca kojima jesao do kvaiea u svome posu da odre dijaog sa javnou. U u svrhu seusposavja mehanizam za prigovore audiorijuma koji se bavi opravdanimkriikama na racionaan i auonoman nain.

Jasno je da e meu medijima samo one kue iji novinari, urednici i vasniciee da se bave novinarsvom na odgovoran nain uzei uea u ovomdijaogu. Samoreguacija moe posojai na nivou cjeokupne medijskeindusrije ii u okviru pojedinanih medijskih kua.

Na drugoj srani se naaze poiike insiucije i javne inosi koje su obinogavni izvor priubi, s obzirom da izvjeavanje i komenarisanje njihovihakivnosi predsavja znaajan dio posa svakog ozbijnog medija. Jednakiineres u ome mogu imai i proagonisi civinog druva kao na primjerprivrednici i posodavci, reigijske i manjinske organizacije, radicionane inovoosnovane ineresne grupe i, naravno, pojedinci.

Zato je medijska samoregulacijadobra za medije?Promoviui sandarde, samoreguacija pomae odranju kredibiiea medijakod javnosi. Ovo je naroio dobrodoo u madim demokraijama, u veini


11/94


11

kojih je i nezavisna ampa sama po sebi novina. Medijska samoreguacijapomae da se javnos uvjeri da sobodni mediji nijesu bez odgovornosi.

U iso vrijeme, samoreguacija ii prava novinara da budu nezavisni i da imza njihove profesionane greke sude ne oni na vasi ve njihove koege.

Kada se radi o ispravjanju injeninih greaka ii povredama inih prava uampi, oeena srana dobija zadovojenje kroz osudu samoreguaornogijea, ime se smanjuje priisak na pravosudni sisem koji bi inaesankcionisao novinare.

Zato je medijska samoregulacija dobra za javnost?Sasvim je prirodno da medijski konzumeni ee neku vrsu garancije dasu informacije koje dobijaju vajane. U ovom suaju eiki kodeksi pruajusmjernice za ureivake principe, a abeni mehanizmi predsavjaju nekuvrsu garancije kvaiea.

Priube upuene samoreguaornim ijeima ne koaju nia, za raziku odsudskih posupaka. to je za prosjenog graanina znaajna prednos. Uz o,

prednos e imai i poiiari koji podnesu ubu, jer e ona bii brzo rijeena,a imae i o zadovojsvo da vide da mediji javno i dobrovojno priznajugreku.

Zato je medijska samoregulacija dobra za demokratiju?Demokraski nain rjeavanja sporova emeji se na zajednikoj kuuridiskuovanja na jedan racionaan i fer nain. ak iako su izabranesobodnom vojom, vade ipak uesvuju u poiikoj uakmici i zao

nijesu najpozvanije da ureuju pravia racionanosi i fer igre. Osimoga, demokraija se kosi sa koncepom dravnog nadzora medija.Samoreguacijom se medijskoj sferi pokuava namenui demokraskapoiika kuura, koja je nezavisna od poiikih snaga u dravi. Ona akoepredsavja korak naprijed u ranziciji od medija u dravnom vasnivu i podkonroom drave do onih koji su u posjedu i pod konroom civinog druva.


12/94


12

Pet razloga zato mediji treba da uspostave samoregulaciju:

1. Ona ii ureivaku slobodu;

2. Ona pomae da se uicaj drave svede na minimum;

3. Ona promovie kvaie medija;

4. Ona je dokaz odgovornosi medija;

5. Ona pomae iaocima da osvare konak sa medijima.


13/94


13

2. Medijska samoregulacija u odnosu na

regulaciju medija

Jesu li medijski zakoni neophodni?Jesu, u odreenoj mjeri. Ai mediji mogu vrii svoju suinsku uogunadzornika vasi jedino uz minimum dravne konroe.

U druvima koja su na puu ka demokraiji, usavne i zakonske garancije su

neophodne da bi soboda ampe bia sprovedena u djeo. Na primjer:

Usav bi rebao da zabranjuje cenzuru i da ii sobodu izraavanja; Zakoni bi rebao da garanuju sobodan prisup informacijama vade i

da ie novinare od prisie okrivanja povjerjivih izvora u israivakimpriama;

Propisi bi rebao da garanuju fer i ransparennu adminisraciju u domenumedijske djeanosi, na primjer kada se radi o regisraciji medija, izdavanjuicenci, objavjivanju imena vasnika i nainu oporezivanja.

U demokraskom ureenju, neizbjeni izuzeci od sobode izraavanja morajubii denisani zakonom. Ai da bi se izbjegao srah u debaama o javnimpianjima, samo mai broj prekraja reba krivino denisai. tu spadajurijei i sike koje bi nesumnjivo i neposredno ugrozie vadavinu prava, miru druvu ii bezbjednos pojedinaca. to su na primjer podsrekavanje nanasije, pozivi na diskriminaciju ii disribucija djeje pornograje.

Govor koji samo okira, uznemirava ii vrijea reba da bude predmegraanskih parnica. Iso vai i za govore koji kre inimnos, vrijeajudosojansvo ii naruavaju neiji uged ak i ako su nasai s namjerom iako su ih poinii bezobzirni neprofesionani novinari.

Mogu li vladini propisi remetiti slobodu tampe?Neopravdane zakonske resrikcije koje donese sobodno izabrana vadamogu bii skoro jednako opresivne za medije kao i dikaorska samovoja

u proosi. Ovo je naroio suaj kada su zakonske resrikcije nasae(ii zouporijebjene) s jasnom namjerom da se eiminiu nezavisno


14/94


14

izvjeavanje i mijenje. takvi maiciozni medijski zakoni mogu na primjer:

Diskriminisai nedravne medije u koris jo uvijek posojeih dravnihmedija, na primjer u reguisanju pianja kao o su regisracija, porezi,ampanje, prepaa i disribucija;

Omoguavai nepravinu konrou nad izdavanjem icenci za emiovanje; Kriminaizovai raziia mijenja ii nepoejne israivake prie; Imai seekivan prisup u primjeni odredbi krivinog ii civinog

zakonodavsva kojima se ie ina prava.

Mogu li dravni propisi nenamjerno nanijeti tetu medijskimslobodama u namjeri da se zatite neke druge slobode?Po ko zna koji pu, pu do neporebne pravne inerferencije popoan jedobrim namjerama i podsaknu svarnom porebom javnosi za sandardimau novinarsvu.

Svrha mnogih besporebnih ogranienja je da pomognu u pobojanjueinosi i kvaiea ii da izbaansiraju sobodu ampe u odnosu na drugevane vrijednosi kao o su dravna bezbjednos, druveni mir ii ina

prava. U nadi da e eiminisai mrnjom ispunjene javne debae, vade esoprekorae egiimne granice u kriminaizaciji govora i dozvojavaju da sekrivino gone svakojake neoeranne, diskriminaorne izjave ii prosomijenja koja vrijeaju druge. takvi zakoni obino samo nameu ukusvadajue paramenarne veine.

Uz o, demokraije mogu bii spore u skidanju ogranienja sa sobode govorakoja su posavjena u vremenu u kojem su vaii drugaiji sandardi. takviprimjeri mogu bii:

treiranje kevee i uvrede kao krivinih djea, umjeso da se ovakviprekraji rjeavaju u graanskim sudovima;

Kanjavanje civia za naruavanje ajnosi, ukjuujui i novinare, umjesoda su ova djea ograniena na one koji imaju subenu dunos uvanjaajne;

Posebna zaia visokih zvaninika od verbane zouporebe.


15/94


15

Moe li se dravnim propisima podii nivoprofesionalnosti i etinostitampe?Ne. Prave eike sandarde mogu kreirai samo nezavisni medijski srunjacii oni se njih mogu pridravai jedino dobrovojno. Bio da su donijei udobroj namjeri ii ne, svaki pokuaj zakonskog nameanja sandardanovinarima predsavjao bi samovojnu resrikciju njihovih egiimnih soboda iograniavanje sobodnog prooka informacija u druvu.

Naravno, javni medijski servisi koji se nansiraju novcem poreskih obveznikaimaju zakonsku obavezu da izvjeavaju i komenariu dogaaje naobjekivan, pravian i eian nain. Ai i obaveze javnih servisa, akoe,moraju bii formuisane i sprovedene od srane nezavisnih profesionanihijea i funkcionisae jedino ako se poiiari suzdre od upianja u ureivakiposao medija.

ta ide prvo:sloboda ili kvalitet?Dravna uprava ne smije reirai kvaie ampe i njenu reguaciju kaopredusove za davanje pune sobode medijima; naproiv, eino novinarsvomoe da se razvije samo u amosferi u kojoj je soboda zagaranovana. Da

bi se novinari presai suzdravai u obavjanju svog posa, vada prvo morada presane da se mijea u rad medija.

Moe li samoregulacija postojati u zakonu?to bi bio korisno samo kao jedan deaj koji bi propisivao da se eikepresude samoreguaornog ijea ne korise na sudu bio od sranekriikovanog medijskog radnika, drave ii uieja.

Moe li samoregulacija pomoi ustvaranjuboljihzakona?Da, moe. Ai ne ako o e uvesi samocenzuru. Mediji u kojima posojisamoreguacija mogu ekasnije da se bore za ukidanje neporebnih propisaako o e:

Ubijedii javnos da su mediji svjesni porebe posojanja sandarda; Javno iznijei suajeve korupcije u medijima; Ponudii abeno rjeenje u opravdanim suajevima.


16/94


16

ta vlade mogu da urade na promociji samoregulacije?Vade e najboje promovisai samoreguaciju ako o e:

Rei ne vasnivu drave nad medijima; Osigurai punu sobodu ampe bez dravnog uicaja; Odravai medijski puraizam uz pomo animonoposkih mjera.

Meunarodni propisi koji se odnose na medijsku regulaciju

Prema Univerzanoj dekaraciji o judskim pravima i Evropskojkonvenciji o zaii judskih prava i osnovnih soboda svi judi imajupravo na sobodu izraavanja.

Graani koji smaraju da su im ova prava uskraena mogu se obraii

Evropskom sudu za judska prava u Srazburu (ECHR), ukoiko ne

uspiju da zakonskim puem dobiju zadovojenje u svojoj zemji.


17/94


17

Sudska praksa ECHR-a pronaa je rosruki es za mjerenje

ispravnosi medijske reguacije. Da bi bia u skadu sa sobodomizraavanja, reguacija reba:

Da bude propisana zakonom;

Da joj je svrha posizanje egiimnosi;

Da bude neophodna u svakom demokraskom druvu.

tako da ukoiko posoji manje resrikivan meod koji e zadovojii

egiimne cijeve reguacije, on e se smarai koreknijim jerresrikivnije meode nijesu u skadu sa sandardima zaie puraizmai sobodnog izraavanja.

Graani koji smaraju da su im prava na sobodu izraavanjauskraena mogu se akoe obraii Komieu za judska pravaUjedinjenih nacija ija je adresa: hp://www.ohchr.org/engish/bodies/hrc

Insrukcije za podnoenje ube mogu se nai na:

hp://www.ohchr.org/engish/bodies/peiions/individua.hm#ccpr

U oku 30 godina od popisivanja Hesinkih sporazuma zemjeanice OEBS-a usvojie su mnoge obaveze u obasi sobodemedija. One se mogu vidjei na: www.osce.org/pubicaions/rfm/2003/10/12253_108_en.pdf (in Engish) www.osce.org/pubicaions/rfm/2003/10/12253_108_ru.pdf (in Russian)

Predsavnik OEBS-a za sobodu medija (www.osce.org/ fom) vodirauna da se ove obaveze pouju davanjem ranih upozorenja ipreporuka.


18/94


18

3. Promovisanje uzajamnog potovanja ikulturnog razumijevanja

Moe li samoregulacijaeliminisati konikte u medijima?Ne. Nii e dobri zakoni nii eika ikada u popunosi zadovojii javnos upogedu onoga o mediji rade. Sobodni mediji ak i kvaieni mediji

uvijek e bii na mei onih na koje se iznijee injenice odnose, zbog svojih

savova ii proso zao o su puraisini.

Svrha samoreguacije nije smanjivanje koiine uma u demokraiji. Njenasvrha je da demokraiju uini podnojivom muzikom za javnos, koja

naroio u madim demokraijama ne voi esoka sporenja koja nemajujasnu svrhu. Konano, javnos i poiiari moraju prihvaii da sobodaizraavanja, prema rijeima Evropskog suda za judska prava (ECHR), znaipravo da okira, uznemiri i najui. Snaan ineres medija je da u soboduuine ne samo podnojivom, ve i prijanom. Nain da se o posigne je

odgovorna samoreguacija.

Da li se medijska sloboda na globalnom nivou nala pred kulturolokomkrizom?2006. godine doo je do opih proesa musimana zbog sekuarnogarisikog predsavjanja isamskih ema, nakon objavjivanja karikauraproroka Muhameda. Ovi proesi su povrdii posojanje jedne nove enzijegobanog karakera po pianju sobodne ampe, sine onoj koja je posojaa

na nacionanom nivou vjekovima ranije, kada je soboda izraavanja bia jou povojima. Karikaure su prvo objavjene u danskim novinama Jyands-Posen u koneksu odbrane od zasraivanja. Kasnije su ih prenijei mnogidrugi mediji, bio kao informaciju ii u znak soidarnosi. Proesi musimana,od kojih su neki zavrii i nasijem, bii su dijeom izazvani iskrenim bijesomzbog nedoinog sadraja karikaura.

Za vrijeme ove krize, radicionano pravo na sairizaciju ak i usanovjenihreigija nao se pod pajbom, kakad i dosovno... to je pokazao da udananjem svijeu u kojem nesaju dravne granice, mediji moraju biikuurno senziivni na gobanom nivou.


19/94


19

Ima li samoregulacija globalnu ulogu?

Poovanje meu raziiim radicijama mora bii obosrano. Ono o sumnogi od demonsranaa, pa ak i neke vade raie bio je da se dravaumijea u konrou rada medija. Meuim, gobani karaker kuurnekoizije ne mijenja injenicu da vade ne smiju da se mijeaju u posaoodgovornog novinarsva. Pravi nain da se posigne profesionanos u radui da mediji seknu svijes o gobanoj odgovornosi je kroz samoreguaciju.Pubikacijama koje bezrazono vrijeaju odreene druvene grupacije ii seneodgovorno oguuju o gobani koneks reba da se bave samoreguaornaeika ijea.

Kakvu ulogu moe imati samoregulacija upromovisanju meusobnogpotovanja i kulturnog razumijevanja?

Zaposeni u medijskom sekoru nose eko breme odgovornosi za kvaiejavne rijei u druvu i generano u svijeu. U periodu pojaanih druvenih iireigioznih nesaganja veoma je vano da mediji ne pogoravaju enzije.Kada su ovakvi probemi u pianju, eiki kodeksi bi rebao da u svojimpreporukama sakupe iskusva i mudros medijskog kora.

Nema porebe da se soboda izraavanja podeava na vei sepenpoovanja i obzirnosi. Pojaanu svijes o raziiim kuurama i veuspremnos da se odgovori na gobane imperaive reba prihvaii kaododaak sobodi govora, a ne kao njena ogranienja. S druge srane,pojaani senziivie ne reba da dovede do guenja kriinosi i debaeizmeu raziiih kuura. Ne samo da reba iii puraizam, ve i njegovudinaminos bez koje ne bi bio progresa i u kojem suaju bi svije bio ekskup civiizacija koje su razdvojene zidovima.


20/94

20


21/94

21

Usvajanje etikog

kodeksa novinaraSuina medijske samoregulacije

YavuzBaydar

Eiki kodeksi javno deniu djelanos,prava i obavezenovinara i na aj nain pruaju novinarimaupusva kakona najboji nain da se bave svojom profesijom.Naziviovakvih kodeksa mogu da variraju:eiki sandardi, eikapoveja, kodeks ponaanja,kodeks profesije,eiki kodeks,

id. Meuim, svi oni imaju sinu svrhu:da ie auonomijuprofesije i sue ineresu javnosi. Ovdje e bii korien ermineiki kodeks, koji je i najuobiajeniji.

Ovo pogavje sadri prakine informacije o pravjenju iuporebi jednog akvog kodeksa. Ono objanjava zao

je svaki kodeks suasven i jedinsven, kako zaposeni umedijima reba da se ukjue u njegovo svaranje i primjenu ikako ga reba promovisai i aurirai.


22/94

22

1. Etiki kodeksi su kljuni za

odgovorno novinarstvo

Zato su kodeksi neophodni?

U demokraskim ureenjimanovinari uivaju zaiu svojih prava i priviegijada osnivaju raziie medijske kue,da se sobodno kreu u javnosikako bi sakupii injenice i mijenja,da disribuiraju vijesi i da zahjevajuodgovornos vasi. Zauzvra, novinari moraju bii odgovorni.Oni moraju radiiise savjesi i sa ransparennim cijevima.

Nema sumnje da e bii momenaa kada e granice novinarskih soboda biisavjene na es zarad odbrane javnog dobra. Ako novinari rade u skadu sadogovorenim eikim sandardima ponaanja koji su zasnovani naanosi, pravinosi, nezavisnosi i odgovornosi manja je mogunos dae se ogrijeii o zakon. Na aj nain, eiki kodeksi jame prevagu sobodeampe.

Za koje novinare vae ovi kodeksi?

Dobro novinarsvo je u ineresu javnosi.Ono nudi informacije koje suane, pravinei uravnoeene,daje gas onima iji se gas inae ne uje iobezbjeuje da se iznesu raziia mijenja u svakoj pojedinanoj prii. Iakokvaieno novinarsvo moe bii naklonjeno odreenom savu, ono mora jasnorazgraniii injenice, komenare i miljenja za razliku od propagandisikognovinarsva,preruenog misionarskog novinarsvaii abloidne ampe,kojisue specinim ciljevima ili ineresima.Svi dobri novinari rebaju sano imaina umu eiki kodeks.

Ko ima koristi od etikog kodeksa?Svi. Za vasnike medija i izdavae, kodeks znai zaiu od kriike i zakonskihmjera; za novinare, on sui kao sandard po kojem se moe ocijenii njihovrad; a javnosi on garanuje da je informacija koju dobija pravina, ana iprovjerena.

USVAJANJE EtIKOG KODEKSA NOVINARA


23/94

23

2. Etiki kodeksi su razliiti

Zato se kodeksi razlikuju od zemlje do zemlje?Kao prvo, novinarske radicije se razikuju od zemje do zemje. Kao drugo,neke zemje djeuju ii reaguju sporije od drugih kad se radi o pisanju ikorigovanju eikih smjernica. Kao ree i najvanije, posoje raziiaosjejiva pianja u svakom druvu, bazirana na prirodi demokraije i nadruveno- kuurno-eniko-reigioznom kodeksu ponaanja. Ovaj senzibiie

se eso reekuje u sadraju informacija.

Mogu li postojati razliiti kodeksi u okviru iste zemlje?Da. Razike izmeu ampanih medija, radio sanica, eevizijskih sanica iinerne sajova su jednako veike kao razike u medijskim sadrajima. Svakogasio moe razvii sopsveni eiki kodeks u skadu sa svojim porebama.

Da li je korisno imati jedinstven kodeks na nivou zemlje?to ne mora bii suaj. Moe se imai jedan zajedniki kodeks, ii jedan zaampane i jedan za eekronske medije. Kodeks koji je prihvaen na nivounacije moe posuii kao gavni izvor za raziie individuaizovane kodekse.Meunarodna praksa pokazuje da je najvanije da svako gasio budeprivreno sopsvenim sandardima. Isini za voju, u rijekim suajevimazajedniki kodeks moe ak dovesi do oga da mediji budu indiferenni uodnosu na njega ii da ga zanemare.



24/94

24

3. Sadrina svakog etikog kodeksa je

jedinstvena

ta ini dobar etiki kodeks?Jasnoa jezika kojim je napisan; razumjivos i kompaknos; saan nadzor iredovna revizija.

Postoji li model kodeksa koji se moe primijeniti irom svijeta?Ne. Moe izgedai poejno, ai bi o bio jako eko sprovesi u djeo.Dodue, neke odredbe se srijeu ee od osaih akve su na primjer onekoje primjenjuju meunarodne novinske agencije ii kvaieni novinski isovikao o je Washingon Pos na primjer. Medijske kue su svjesne da posojimnovo nacionanih, okanih i privanih kodeksa koji na njih uiu. to samopospjeuje sandarde.

Koji su najei etiki principi?Pianje privanosi je posjednjih godina dobio znano na znaaju i odredbekodeksa koje se iu naruavanja privanosi su posroene. Samoreguacijaii ne samo sobodu izraavanja, ve iso ako ii i graane od zouporebeove sobode. te dvije svari su eso sukobjene. Porebno je jasno denisaia je javni ineres, a u kodeksu se akoe moe odredii i a spada ukaegoriju neije privanosi, kao i osnove za podnoenje ubi graana zbogzadiranja ampe u njihove privane ivoe.

Da li kodeks treba da se bavi pitanjima ukusa i pristojnosti?Poimanje ukusa i prisojnosi varira od jednog medija do drugog, kao i od

jedne zemje do druge i ono se sano mijenja, ba kao o se i sama druvamijenjaju. Veina kvaienih isova ima sroga pravia po pianju ukusa iprisojnosi.

Sva medijska gasia bi rebao da pokuaju da deniu ove koncepe i da ihauriraju u skadu sa promjenama u mijenju javnosi. Kada odreeni

dio audiorijuma ocijeni da je neo u pasiranom sadraju uvredjivo, o



25/94

25

generano umanjuje kredibiie medija. Novine reba da gedaju ire od svogredovnog audiorijuma kako bi izbjegi da nenamjerno uvrijede one koji nepripadaju njihovoj redovnoj iaakoj pubici.

Koje bi trebale biti etike smjernice u izvjetavanju o terorizmu?O erorisikim akima reba izvjeavai precizno i odgovorno. treba povesiposebnu panju pri izboru rijei, i u reba izbjei bio kakvu pohvau zainove nasija i eiminisai ermine koji sadre emocionane ii vrijednosnesudove. termin erorizam se umai na raziie, ponekad suprone naine.Kao o o BBC jasno isie: Sama rije erorisa moe vie odmagainego doprinosii razumijevanju. Novinari rebaju da izbjegavaju bio kakvuaribuciju. treba prenosii samo injenice, a karakerizaciju prepusiidrugima.

Deajan opis dogaaja, uz izbjegavanje ermina kao o su borci zasobodu ii erorisi, podiu kredibiie kod pubike. Cij novinara je u isikao i kod izvjeavanja o bio kom drugom dogaaju - a o je pusii da iaocisami donesu svoj sud.

Kakve bi trebale biti etike smjernice umultikulturnim drutvima?Eiki kodeks reba da sadri smjernice koje direkno reiraju ineresemanjina. Primjer Komisije za abe na rad medija Ujedinjenog krajevsva(PCC) pokazuje nam a moe da se uradi. Njihovi ureivaki principi sadrespecijanu odredbu o diskriminaciji: Mediji moraju izbjegavai sereoipneii peoraivne reference na raun rase, boje koe, vjeroispovjesi, poa,seksuanog opredjejenja ii bio kakvog zikog ii menanog obojenja iiinvaidiea osobe. Deaji o rasi, boji koe, vjeroispovjesi, pou, seksuanom

opredjejenju ii bio kakvom zikom ii menanom obojenju ii invaidieuosobe moraju se izbjei osim ako oni nijesu od suinske vanosi za priu.

to, na primjer, znai da novinar koji izvjeava o nekom zoinu ne smije dapominje rasnu ii eniku pripadnos osumnjienog osim kada poicija da opisodreene osobe koju rai (bijeac, na primjer, ii osoba enskog poa saazijskim karakerisikama). Ovaj princip se iroko pouje u UK i Komisija je,na primjer, oro kriikovaa novine koje su prekrie kodeks objavjivanjemzuradih napada na imigrane.



26/94

26

Oblasti koje pokrivaju etike smjernice BBC-a:

1. tanos

2. Neprisrasnos i pluralizam miljenja

3. Pravinos,navoenje izvora i sagasnos

4. Privanos i javni ineres

5. Krimina i anisocijalno ponaanje

6. Osjejivi i uvredjivi sadraji

7. Izvjeavanje o djeci

8. Javna poliika

9. Ra, erori vanredna sanja

10. Religija

11. Ureivaki inegrie i nezavisnos

12. Odnosi sa spojnim sranama

13. Konak sa audiorijumom

14. Zakon

15. OdgovornosSource:www.bbc.co.uk/guidelines/ediorialguidelines



27/94

27

4. Usvajanje etikog kodeksa: uloga

medijskih profesionalaca

Ko treba da pie kodeks?Novinari. Kvaie nekog gasia odreuju odreene komponene anos,pravinos, uravnoeenos, poenje i ako daje o savja zadaakpisanja eikog kodeksa u ruke profesionacima koji kroz svoj rad svarajunjegove principe.

Treba li konsultovati medijsku industriju/vlasnike medija?Nije neophodno. Ukoiko vasnici medija akivno rade kao novinari u ommediju, njih reba konsuovai. U nekim rijekim suajevima, kodeks moebii da na odobravanje medijskoj indusriji. Ai krajnja odgovornos reba dapoiva na urednicima.

Kako ubijediti novinare i urednike da napiu kodeks?

Reporeri i urednici moraju posveii panju sopsvenom kredibiieu. Ovoposaje sve ee jer su iaoci sve sosiciraniji i sve se vie navikavaju nainerakciju sa informaivnm kuama puem inernea, koji im omoguava dadobiju brze i pouzdane odgovore. U mnogim druvima, nivo obrazovanja iinformaivne pismenosi se ubrzano poveava i javnos sve ake okrivaprisrasnos i izobiavanja injenica u medijskim izvjeajima. Primjenaeikog kodeksa pomae informaivnim kuama da se suoe sa ovimizazovima i zadre iskren odnos sa iaocima. Dugorono, eiki kodeksposaje snano komercijano orue i aaka za odranje konkurennosi.

Kako ubijediti izdavae/vlasnike medija da potuju kodeks?Svi gore navedeni argumeni vae i ovdje. Uz o, poovanje eikog kodeksaznaajno smanjuje rizik od zakonskih inervencija i skupih ubi. Kodeks jeaernaiva za sudnicu.



28/94

28

Kako ubijediti novinare da se pridravaju kodeksa?tako o e im on bii sano prisuan u svijesi: Menaderi se morajupobrinui da zaposeni redovno diskuuju o eikim pianjima ne samokada iskrsne odreeni probem. Sandardi se mogu nauii unuar medija odiskusnih urednika koji uivaju poovanje. o se diskusija due odrava uivou, obaveza je prisunija i jaa.

Nadzorom: Mnogi dnevni isovi posavjaju nezavisnog ombudsmana kojivri konrou sadraja, bio na osnovu priubi iaaca ii na samosanuinicijaivu. Ombudsmanov sud, baziran na eikom kodeksu se javnoobjavjuje ii emiuje. to odrava u ivou svijes o posojanju eikog kodeksa isvara insiucionanu kuuru u kojoj novinari prihvaaju eiko ponaanje kaonormu.

apom i argarepom: Medijske insiucije bi rebao da redovno i javnonagrauju korekno eiko ponaanje kao i da prekorijevaju prekraje.Pohvaa i kriika su ekasna sredsva za svaranje kvaienog profesionanogponaanja.

ta ako se novinari ne slau sa odreenim pravilima kodeksa?Novinari se moraju pridravai osnovnih sandarda insiucije za koju rade.Prihvaanjem radnog angamana u nekom mediju, podrazumijeva se danovinar prisaje na poovanje njegovog eikog kodeksa, koji mu suikao kompas koji sprjeava devijacije od dogovorenih sandarda dobrognovinarsva.

Neke medijske kue od zaposenih rae i da se u ugovoru o radu formanoobaveu na poovanje kodeksa. Drugi vie voe neobavezujui prisup, ai

koji podrazumijeva vsu posveenos einosi.



29/94

29

5. Usvajanje etikog kodeksa:uloga vladei drutva

Koja bi trebala biti uloga vlade u pisanju i usvajanju kodeksa?Vada ne reba da bude akivan uesnik. Zaposeni u medijima su jediniodgovorni za pravjenje eikog kodeksa. Svako mijeanje zvaninikaugroava nezavisnos projeka.

Koja bi trebala biti uloga drutva u formulisanju kodeksa?Savjeodavna. Pisci kodeksa reba da rae pravne savjee, da konsuujuranije kodekse i domau i meunarodnu ierauru. Oni reba da suajugasove javnosi i eksperaa. Mijenja drugih srunjaka zakonodavaca,pravnika, akademika su akoe dobrodoa.

Mijenja nevadinih organizacija, posebno onih koje predsavjaju ineresekoji su eso predme eikih diema u medijskom izvjeavaju, mogu bii od

znaaja i reba ih konsuovai. Mora se upamii, meuim, da ovi srunjacii organizacije imaju sopsvene specijane inerese i njihove sugesije rebaposmarai sa kriike udajenosi i sa veikom obazrivou.

Priorie reba dai mijenju novinara koji bi rebao da ie svoju ureivakunezavisnos u sasavjanju eikog kodeksa sopsvene profesije jednakojubomorno kao o bi o radii u suaju bio koje druge pubikacije.



30/94

30

6. Etike kodekse treba redovno revidirati

i promovisati

Zato treba revidirati kodekse?Druva se sano mijenjaju. to uie na nain prikupjanja vijesi, njihovuevauaciju i diseminaciju. Nove dieme, israivanja i razmijanja uiu nanain rada novinara. Na primjer, nedavno se pokazao da nain izvjeavanjao samoubisvima moe podsaknui pojedince da imiiraju primjere enog

ponaanja. Novinari imaju obavezu da ne ohrabruju akva imiaorska djea iu skadu s im reba da revidiraju svoje eike kodekse.

Kada treba dopuniti kodeks?

Kad kodeks ne moe da odgovori na dieme koje se javjaju u produkcijivijesi, onda o reba shvaii kao znak upozorenja. A kada se novinari soeda eiki kodeks ima mana, nedosaaka ii proso praznina, vrijeme je da seon revidira i da se u njega unesu izmjene i dopune.

Ko je odgovoran za reviziju kodeksa?Ako se radi o eikom kodeksu novinarske organizacije federacije,asocijacije ii unije, na primjer o moe bii komisija sasavjena odprofesionanih novinara koje organizacija imenuje. A ako je rije o kodeksunekog odreenog medija, o moe bii grupa iskusnih novinara koju odredigavni urednik, koji i sam moe bii ukjuen.

Kako uiniti da svi novinari budu svjesni postojanja kodeksa?Ukoiko je eiki kodeks izdaa neka novinarska organizacija, onda jedunos e organizacije da informie cijne grupe savjanjem obavjeenja upubikacije i/ii na inerne sajove, organizovanjem diskusija, konferencija iiueem u radijskim i tV debaama.

Ukoiko je kodeks donije u okviru nekog odreenog medija, ondamenadmen og medija reba da informie zaposene o kodeksu u inernoj

komunikaciji i u diskusijama, sarajui se da zaposeni imaju saan prisupkodeksu i ohrabrujui ih da ga konsuuju kad god je o porebno.



31/94

31

Eika pianja reba pokrii i na univerzieima kroz srune kurseve.

Treba li i javnost upoznati sa kodeksom?Javnos, koja obuhvaa iaoce, suaoce, gedaoce i korisnike inernea,mora bii upoznaa s injenicom da medijske kue imaju eike kodekse i daih primjenjuju. to je od vianog znaaja za ouvanje kredibiiea, povjerenja idosupnosi medija javnosi.

I sami mediji reba da objave sadraj eikog kodeksa u svojim informaivnimsadrajima. Oni akoe reba da su dosupni na inerne sranicama medija.O suajvima krenja kodeksa kao i o posjedicama reba izvjesii o je prijemogue. Izvjeaji ombudsmana, ukoiko on posoji u mediju, reba da sepozivaju na kodeks kad god o siuacija omoguava.



32/94

32


33/94


33

Poglavlje 3

Samoregulatorna tijelaKako obezbijedii da se eiki kodeks pouje

WilliamGore

Usvajanje eikog kodeksa je ek prvi korak ka usposavljanjuekasne medijske samoregulacije.Neophodno je osnovai ijeokoje e nadzirai njegovu primjenu i sankcionisai one koji krenjegove odredbe.

takva ijela mogu imae razne forme.Osnovni ipovi su ombudsmanii samoregulaorni savjei za ampu, koji su opisani u zasebnimpoglavljima.

Ovo poglavlje poredi snagu samoregulaornih ijela u odnosu nasudske posupke; procjenjuje snagu moralnih sankcija;israuje do koje mjere samoregulaorna ijela mogu adekvanozasupai sve vrse medija; i bavi se razliiim pianjima kod

rjeavanja priubi kao o su: koliki je rok za podnoenje ube,kako informisai javnos o mogunosima za podnoenje albe ikako podsaknui inicijaivu.


34/94

34

1. Pouzdanaalternativa sudskim postupcima

U emu je vrijednost samoregulatornog tijela?Samoreguaorna ijea odreuju granice izmeu egiimnih prava sobodneampe i egiimnih prava judi koji privae panju medija. Oni o najeeine ako o procjenjuju da i dogovoreni eiki kodeks prua osnovuza abu i da i su prekrene njegove odredbe. Ona ime daju smjernicenovinarima i javnosi o ome kakva je praksa prihvajiva i kakvi se sandardioekuju od medijskih kua. Rjeavanjem prigovora na rad medija mogu sepodii njihovi profesionani sandardi.

Zato osnivati tijelo koje e se baviti pritubama kad sudovi ve pruajutu uslugu?

Iako sudovi moraju igrai svoju uogu u primjeni zakona, u demokraskomureenju mediji reba da budu osoboeni prejeranog poiikog i sudskogupianja. Boje rjeenje je da mediji prisanu da se sami reguiu ii dadeegiraju reguaciju nekom nezavisnom ijeu. iaoci imaju vie povjerenja

u novine koje su spremne da preuzmu odgovornos za svoja djea.

tu su akoe i prakine prednosi. trokovi ube, na primjer, bi rebao dabudu nii kad advokai nijesu ukjueni u proces njenog rjeavanja; vrijemeza rjeavanje priubi bi rebao bii krae; promjene reguaive bi rebae biibre; a u samom procesu rjeavanja spora ima manje konfronacije negokada se svari rjeavaju u sudnici.

Mogu li se tube istovremeno podnijeti i sudu i samoregulatornomtijelu?

Nije poejno. Samoreguaorna ijea najboje funkcioniu kada sesukobjene srane pomire u procesu medijacije i kada se probem rijeiobjavjivanjem ispravke, izvinjenja i s.

Ovo je ee posii ako se isovremeno odvija i sudski proces. Medijske kuemogu bii manje spremne na saradnju sa samoreguaornim ijeom ako seboje da bi pokuaj prijaejskog rjeavanja spora mogao bii iskorien proiv

njih na sudu.

SAMOREGUlAtORNA tIJElA


35/94

35

2. Moralno obeteenje ima veliku snagu

Koje vrste sankcija samoregulatorno tijelo treba da primjenjuje?Glavna sankcija je kriika osuda koju je medij prekriej, budui da sedobrovojno pridruio sisemu, obavezan da objavi. to primorava urednike dapriznaju svojim zaposenima, koegama i iaocima da su donijei pogrenuprocjenu i da se nijesu pridravai sandarda koje su prisai da pouju.

Jesu li moralne sankcije uinkovite?Iskusvo Komisije za abe na rad medija Veike Brianije pokazuje dase veika veina priubi rijei na prijaejski nain. to je zao o uredniciizbjegavaju da se iznese priuba na njihov rad kad god je o mogue a ogovori koiko je djeovoran srah od kriike osude. Snagu morane sankcijene reba pocjenjivai.

Zar za medije ne bi bila djelotvornija novana kazna?

Dobrovojna reguacija je najekasnija kada sankcije ne ukjuuju nansijskekazne.

Svaki sisem koji podrazumijeva novane kazne posaje bii sudsvu i nosiveu dozu konfronacije, jer ukjuuje advokae koje se prepiru oko iznosakazne koja e bii izreena. to je u supronosi sa svim onim osamoreguaorna ijea ini prakinim i korisnim.

Posoje argumeni koji dokazuju da novane kazne nijesu ekasna sankcija

za novinske isove, jer prihod osvaren rasom prodaje do kojeg je doveasporna pria moe nadvisii buduu kaznu. takoe, efeka kazne veomavarira i nije pravian, jer isi iznos nee jednako djeovai na imunije medije ione koji o nijesu.

U svakom suaju, samoreguaorno ijeo bi imao veikih poekoa ako biejeo da uvede novane kazne ii nadoknade, osim ako se o ne emeji nazakonskim osnovama a o bi, naravno, bio u supronosi sa koncepomsamoreguacije.



36/94

36

Treba li samoregulatornim tijelima dati ovlaenje da dodjeljujunadoknadu oteenoj strani?Novana nadoknada se obino ne dodjejuje uspjenim uiejima iz isograzoga iz kojeg se generano ne izriu novane kazne prekriocima.

Treba li samoregulatornim tijelima dati mo da suspenduju novinare ilinovinske listove?tu posoje ozbijni poencijani probemi. Kao prvo, spreavanje prookainformacija od medija do iaaca/suaaca/gedaaca u supronosi je saopim principom sobode ampe. Suspendovanjem pubikacije kanjava

se javnos jednako kao i gasio. Kao drugo, kanjavanje novinara moedjeovai nepravino u sisemu u kojem urednici nose odgovornos za onoo se objavi.

Treba li pravo na odgovor garantovati zakonom?to je neporebno i neprakino. Nije prikadno da sudije odreuju kadae se o pravo prakikovai. Mnogo je boje da akve oduke donosisamoreguaorno ijeo.

Treba li samoregulatorno tijelo da obezbjeuje automatsko pravoodgovora?Komisija za abe na rad medija Veike Brianije smara dapojedinci ne reba da imaju auomasko pravo odgovora na vrdnje kojesu o njima iznijee. Radije, oni kau da se priika za odgovor na neisinedaje kada za im posoji razumna poreba. Neka druga samoreguaornaijea smaraju da bi priiku za odgovor na kriiku rebao dai kad god su uspornom sadraju imenovani neki pojedinac ii organizacija. Meuim, posoji

opasnos da bi ovo mogo uguii sobodu medija da israuju i da budukriini, o pravo na odgovor ini osjejivim pianjem.



37/94

37

Kako Komisija za albe na rad medija Velike Britanije tretira

pravo odgovora

Odredba 1 (tanos) Kodeks novinarske prakse Komisije kae danovine moraju vodii rauna da ne objavjuju neane, obmanjujue iiiskrivjene informacije, a nakon oga dodaje da kada se uoi krupnaneanos, obmanjujua izjava ii bio kakvo izvranje injenica, morase odmah obajvii ispravka i o na vidnom mjesu

Odredba 2 (Priika za odgovor) kodeksa kae: Fer priika za odgovor

na neane informacije mora bii daa kada za im posoji razumnaporeba.Na Komisiji je da odui kada je zahjev za dobijanje akve priikerazuman.

Treba li tuiteljima dati mogunost da se ele na odlukesamoregulatornog tijela?

trebao bi da posoji neki mehanizam koji e omoguii uiejima dananovo uoe abu u suaju da se pojave novi dokazi ii oni koji bacaju

novo svjeo na suaj. aba se moe dozvoii i po osnovu oga o se ijeonije dosjedno pridravao sopsvene procedure. U Veikoj Brianiji, mogue

je pooii vrdnju ombudsmanu, (Charer Commissioner), da je abenakomisija oe posupaa po priubi. Ombudsmana imenuje Komisija, ai ondjeuje nezavisno od nje. On se bavi samo preceduranim pianjima, ne isadrajem ube.

U Veikoj Brianiji, oduke javnih organa mogue je osporii na sudovimakorienjem procedure zvane sudska revizija. Nikada nije formano

usanovjeno da i je brianska Komisija za abe na rad medija javni organ,ai sama Komisija nije osporia mogunos da njene oduke, u eoriji, budupreme akve revizije. Za 15 godina njenog rada samo su ri suajarevidirana na sudu. U sva ri suaja, sud je zakjuio da je Komisija biapozvana da oduuje o ome da i je kodeks novinarske prakse bio prekren ipovrdio da je Komisija vajano ispoovaa proceduru. U skadu s im, sudijenijesu revidirae sadraj oduka Komisije.

Da i sine procedure posoje i u drugim zemjama zavisi od sausa

samoreguaornog ijea i prirode pravnog ureenja same zemje.



38/94

38

3. Vremenska ogranienja kod pritubi su

neophodna

Treba li da postoje ogranienja kod pritubi?Veina samoreguaornih ijea posavja rok do kojeg se priube morajudosavii. taj rok varira od jednog do es ii vie mjeseci od objavjivanja iiod zavreka korisne prepiske izmeu uieja i urednika (pod usovom da supriube dae brzo nakon objavjivanja).

Zato se postavljaju vremenska ogranienja?Prigovore je najboje ispiai dok su okonosi svjee u sjeanju svihukjuenih srana i dok je predme anka ii emisije jo reevanan. Manje jevjerovano da e dokazi kao o su npr. bijeke reporera bii dosupniako se odnose na neo o se dogodio mnogo ranije nego o je priubapodnijea. avie, rjeenja samoreguaornog ijea izvinjenja, ispravke iikriine osude, na primjer imaju vie smisa kada se pojave u krakom roku.

Da li vremenska ogranienja vae i za lanke preuzete sa interneta?

Neka samoreguaorna ijea reiraju anke preuzee sa inernea kao dasu svjee objavjeni. Zao se na maerija koji je dosupan na saju medijamoe aii ak i ako informacija prvobino nije objavjena u odgovarajuemvremenskom imiu.



39/94

39

4. Svi mediji se mogu regulisati uz pomosamoregulatornih tijela

Za koje vrste medija je samoregulacija dobra?Samoreguaorna ijea mogu suii za nadzor svih vrsa medija. Ipak,najpodesnije bi bio da se ona bave iskjuivo ureivakim pianjima, ida se ne mijeaju u ehnike probeme koji su specini za eekronskemedije. Eekronski mediji mogu zahjevai poseban vid reguacije jer imajuiru icencu od ampanih. Dodue, proces icenciranja zahjeva posebnukonrou.

Kakav izazov nosi internet za medijsku samoregulaciju?Reguacija inernea moe bii posebno eka jer je svije inernea uisinugobaan. S obzirom da se veb sajovi mogu naazii u zemjama koje sudaeko od cijne pubike, javjaju se probemi oko oga koja reguaornaorganizacija je nadena da primjenjuje konroni kodeks.

Zao se reguacija inrnea najboje posie kroz reguaciju pojedinanihobasi. Na primjer, samoreguaorna ijea koja su u proosi nadziraaampane medije sada akoe mogu reguisai veb sajove novina imagazina ak i ako se onajn verzije razikuju od vrdih izdanja. takvisajovi mogu sadrai audio-vizuene maerijae kojima se samoreguaornoijeo radicionano nije bavio i mora oduii hoe i primai priube oim maerijaima kao o bi o radia i da se radi o anku ii foograjiobjavjenima u dnevnom isu ii magazinu.

Samoreguaorni mehanizmi mogu bii iekako kadri da se nose saubrzanim ehnookim naprekom jer su po svojoj prirodi obino eksibinijiod zakonskih mehanizama.

Mogu li samoregulatorna tijela nadzirati internet sadraje kojepostavljaju korisnici?Maerija korisnika nije specian samo za inerne sranice medija. Onse moe nai i u novinama i u radicionanom radijskom i eevizijskom

programu. U svakom suaju, samoreguaorna ijea se mogu bavii i ovimmaerijaima. Kjuno je osigurai da se svaki suaj reira kao zaseban



40/94

40

i jedinsven i da se posebna panja obrai na sepen urednike konroemaerijaa. Video snimak korisnika koji se posavi na saj neke novine, naprimjer, mora imai odobrenje urednika da bi se objavio. Za raziku od oga,komenar iaoca koji se auomaski posavja u prosor za komenare nemora proi kroz akav proces. Zao, raziie vrse maerijaa podone suraziiim nivoima reguacije. Pa ipak, i ako ne posoji urednika konroa namaerijaima, o ne znai da ne reba da posoji urednika odgovornos.



41/94

41

5. Glavni izazov:osigurati da javnost zna damoe da se ali

Treba li javnost da zna da ima pravo da se ali?to je presudno. Nijedno samoreguaorno ijeo ne moe bii djeovornoako judi nijesu svjesni da imaju pravo da se ae na ono o proiaju unovinama, vide na eeviziji ii uju na radiju.

U nekim zemjama, nivo svijesi meu iaocima/gedaocima je veoma visok.to je naroio suaj u zemjama popu Norveke i vedske gdje savjei zaampu i abene komisije imaju dugu isoriju. Meuim, u nekim drugimzemjama porebno je uradii jo mnogo da bi javnos nauia kako da iznesesvoje zamjerke na rad medija. Samoreguaorna ijea sa veim resursima

popu brianske Komisije za abe na rad medija su, naravno, u priici daobezbijede vei nivo svijesi kod audiorijuma od ijea sa manjim budeom imanjim brojem zaposenih.

Kako se moe podii nivo informisanosti auditorijuma omogunostima za podnoenje prigovora?Najboji nain je da mediji sami objave informacije u kojima e iaocimarei kako da podnesu prigovor. Nekim medijima ovo moe djeovai kaoanaema koji o is ii eekronsko gasio ei da privue abe? Meuim,ve je isaknuo koiko je vano da mediji budu odgovorni, a ovo je samo dioobaveza koje ih ekaju na om puu.

tu su i druge mjere. Rekamne kampanje su ekasne, ai i skupe.Organizovanje dana ovorenih vraa, kada se javnos poziva da upoznaanove reguaornog ijea moe privui veiku panju, ai iso ako zahjevaznaajne resurse. Najdirekniji meod je moda da se aju redovne i,nadajmo se, u informaivnom smisu vrijedne informacije o akivnosimasamoreguaorne organizacije na adrese o vie ineresnih srana. Medijsko

pokrie ovih akivnosi uinie vie na podizanju svijesi od bio ega.



42/94

42

Moe li samoregulatorno tijelo djelovatiproaktivno i inicirati istraguak iako prituba nije podnijeta?Mnoga samoreguaorna ijea imaju mogunos da sama daju prigovorna neki medijski sadraj, ai uesaos akvih prigovora znano varira odorganizacije do organizacije.

Moe bii opasno pokreai isragu ako sami akeri anka ii prioganijesu uoii priubu. ljudi imaju apsouno pravo da ne pokreu ubu,iz bio kojeg razoga. Samoreguaorna ijea zao doaze u opasnos dapokreanjem israge bez prisanka oeene srane narue njegovu/njenuprivanos koju garanuje egisaiva o judskim pravima.

Pored oga, eso je nemogue da bio ko izuzev onih na koje se informacijaodnosi zna kako je nasao naizged uvredjiv anak ii priog; o se mogodesii i uz punu saradnju sa naizged oeenom sranom. Samoreguaornoijeo koje se bavi medijacijom ne moe znai a bi za u konkrenu osobubio odgovarajue rjeenje ako ona sama na podnese ubu. A za one odkojih se oekuje presuda bio bi eko da seknu kompenu siku siuacijebez gedia jednog od cenranih akera.



43/94

43

Poglavlje 4

Savjet za tampuArheip samoregulaornog ijela

OgnianZlatev

Savje za ampuje najei obik samoregulaornog ijela. Ovisavjei, sasavjeni ugavnom od medijskih srunjaka,nezavisnisu od poliike moi. Njihov gavni zadaak je da kroz proceduruzajednikog oduivanja rjeavaju priube na rad medija.Naaj nain, oni javnosi daju garanciju kvaiea informacija koje

dobijaju puem medija, pokazuju da su medijski srunjaci odgovornii dokazuju da proirena dravna regulacija medija nije porebna.

Svaki medijski savje je jedinsven, o je rezula specine isorijezemlje i njenog medijskog okruenja. Izazov ovog poglavljaje da prenebregne nacionalne osobenosi i prui informacijezaposlenima u medijskom sekoru koji pokuavaju da svore akvoijelo, upravljaju njime ili ga ransformiu.


44/94

44

1. Osnovne funkcije savjeta za tampu

Kakva je korist od postojanja savjeta za tampu?Medijski savje suinski doprinosi izgradnji povjerenja u medije i njihovomkredibiieu, poveanju sandarda kvaiea medijskih kua, sprijeavanjumijeanja drave i organa vasi u rad medija, smanjenju broja sudskihposupaka koji se vode proiv novinara.

Koje su osnovne dunosti savjeta za tampu?Osnovne dunosi savjea za ampu su: Da prima priube; Da provjeri da i one spadaju u domen eikog kodeksa; Da ih ispia emejno i iz svih ugova; Da sui kao medijaor izmeu podnosioca prigovora i medija; Da oduuje po priubama u skadu sa praviima i propisima na pravian

nain;

Da javno prozove medij zbog krenja eikih smjernica; Da obezbijedi ransparennos i javnos svih donijeih oduka; Da anaizira i komenarie medijske rendove i prua smjernice po pianju

zahjeva kodeksa; Da sugerie izmjene eikog kodeksa (ako je za o ovaen); Da usposavja profesionane novinarske sandarde; Da brani sobodu ampe.

Koje su prednosti medijskog savjeta u odnosu na druge mehanizmesamoregulacije?

Medijski savjei, kao koekivna ijea, uivaju najviu moguureprezenaivnos i samim im i iri kredibiie. Oni predsavjajunajinerakivniji obik samoreguacije jer omoguavaju da se odreeniprobem sageda iz vie ugova.

SAVJEt ZA tAMPU


45/94

45

ta je neophodno za funkcionisanje medijskog savjeta?Mora obuhvaai predsavnike svih ineresnih srana novinare, urednike,vasnike medija i predsavnike javnosi. Svi oni moraju bii prihvaeni odsrane javnosi i posveeni gradnji povjerenja u koncep samoreguacije.Savje mora imai uvren pravinik o radu.

SAVJEt ZA tAMPU


46/94

46

SAVJEt ZA tAMPU

2. Medijski savjeti na podruju OEBS-a

Januar2008 (sainjeno na osnovu trenutno dostupnih podataka)

U kojim zemljama savjeti za tampu ve postoje?Neke zemje su odavno osnovae savjee za ampu: Njemaka, Hoandija iskandinavske zemje, na primjer. Neke druge su, popuBegije, ek nedavno usposavie sina ijea. Skoranje demokraskepromjene u zemjama kao o su Bosna i Hercegovina, Bugarska, Gruzija i

Jermenija dovee su do ekspozije nezavisnih medija o je svorio porebuza medijskom samoreguacijom. I pored oga, i daje ima mjesa u kojimamedijski savjei ne posoje ii su presai da funkcioniu, kao o je o naprimjer suaj sa Ausrijom, Francuskom ii Porugaijom.

Zemlje sa ustanovljenim medijskim savjetom

Zemlje sa novoosnovanim medijskim savjetom(nakon 2000)

Zemlje bez medijskog savjeta


47/94

47

SAVJEt ZA tAMPU


48/94

48

Zato neke zemlje nemaju savjet za tampu?Gavni razozi za neposojanje savjea za ampu su: Poiiki: u zemjama gdje, na primjer, vade ee da cenzuriu medije; Ekonomski: u zemjama gdje mediji sue iskjuivo za pravjenje novca iiza podrku ineresima posovnih i poiikih eia, ii gdje je medijsko riesuvie mao;

Pravni: u zemjama gdje se pianjima einosi i anosi bave zakoni o ampanim i eekronskim medijima; Kuurni: u zemjama u kojima se zaposeni u medijima proivesamoreguaciji.

Zato bi se medijski profesionalci protivili postojanju medijskog savjeta?Samoreguacija je bia spor i neizvjesan proces ak i u konsoidovanimdemokraijama jer neki novinari vjeruju da o ugroava sobodu medija.O novinarskim sandardima se vodi snana debaa irom svijea. Nekieoreiari smaraju da se objekivnos posie kroz pravinos, inernipuraizam i neuranos u izvjeavanju o poiikim i moranim pianjima.

Drugi, pak, na dosizanje objekivnog novinarsva gedaju kao na nemoguu

misiju i soga odbacuju ideju o posojanju savjea za ampu.

Gdje se mogu nai informacije o postojeim medijskim savjetima?Dva inerne saja pruaju dosa informacija: www.media-accounabiiy.org www.wanewscounci.org

Predsavnici posojeih medijskih savjea mogu se konakirai puem

njihovih inerne sajova ii prisusvom godinjim sasancima Aijansenezavisnih savjea za ampu Evrope (AIPCE).

SAVJEt ZA tAMPU


49/94

49

3. ta se trebate zapitati prije osnivanjasavjeta za tampu

Postoji li jedanuniverzalnimodel savjeta za tampu?Mogue je, anaizom posojeih savjea, konsruisai jedinsven modegeneranog okvira i srukure savjea koji bi se bavio radicionanimmedijima (ampa, radio i eevizija), ai kad se krene daje od ogasvaki medijski savje mora uzei u obzir specinosi zemje kao o suzakonodavsvo, kuura, medijska radicija i demokraska zreos.

Moe li savjet za tampu da pokriva sve vrsta medija?teoreski, da. U svarnosi, o zavisi od specinih karakerisika svakezemje i od razvijenosi medijske scene.

Veina savjea za ampu u svijeu osnovana je prvensveno da bi sebavia samoreguacijom ampanih medija, jer je obas eekronskih medijaeso zakonski ureena raznim zakonima, direkivama i drugim propisima.Pa ipak, skoranja deavanja u zemjama u kojima su ampani medijiznano invesirai u eekronske forme dovea su do uvoenja propisa kojireguiu uzajamno vasnivo preduzea koja izdaju ampu i radio-difuznihpreduzea.

Da li osnivanje savjeta za tampu zahtjeva nove zakone i propise?Ne. U veini zemaja, savje za ampu je osnovan i njegovi anovi izabraniiz redova gavnih ineresnih srana bez obzira na specine zakone i propise.Posoje i neki rijeki primjeri zakonski uemejenih savjea za ampu, kaoo je o suaj u Danskoj, gdje je vada osnovaa Danski savje za ampunakon o je 1992. samoreguaorno ijeo doivjeo koaps zbog nesugasicaizmeu novinara i vasnika medija i nedosaka podrke od veine medijskihkua.

Koji su rizici kod zakonom propisanih savjeta za tampu?Nezavisnos akvih savjea za ampu je sumnjiva. to je posebno rizik uzemjama u ranziciji gdje su demokraski procesi jo uvijek krhki. U njima

SAVJEt ZA tAMPU


50/94

50

jo moe posojai poiiki uicaj na medije i visok nivo samocenzure kodzaposenih u medijima jer se u jo mogu nai osaci nekadanjih obikapoiikog ponaanja. Zao reba izbjegavai zakonom propisane savjee zaampu.

Da li osnivanje savjeta za tampu zahtjeva usvajanje novog etikogkodeksa?Nije neophodno. Veina eikih kodeksa ugrauje savje za ampu kaomehanizam za njihovu impemenaciju. Ukoiko kodeks ne predviaosnivanje savjea za ampu, onda ga reba dopunii.

U nekim zemjama, usvajanje novog kodeksa bio je prvi korak ka svaranjusavjea za ampu, ime je posignu konsenzus prije njegovog osnivanja.

SAVJEt ZA tAMPU


51/94

51

4. Struktura i nain funkcionisanja savjeta za

tampu

Kako odabrati najpogodniju strukturu za lokalne uslove?Ne posoji univerzano rjeenje. to, izmeu osaog, zavisi od demokraskeradicije, kuure, medijske razvijenosi, sepena medijske sobode,geografskih karakerisika, adminisracije i okane uprave svake zemje. Napojedinim mjesima u akoe mogu imai uogu i jezike razike.

Ako je zemja veika i ima vie adminisraivnih obasi, reaivno auonomnuokanu upravu i znaajne rine razike unuar regija ise zemje, rjeenjemogu bii regionana ijea. Meuim, ona bi suia samo regionanimmedijima, a pri om se ne moe eiminisai posojanje nacionanog ijea.Regionanim savjeima za ampu je ee ouvai nezavisnos iz subjekivnihi nansijskih razoga. o je region manji, vea je mogunos konikaineresa.

U veini suajeva, pravio je da o je savje za ampu cenraizovaniji,

nezavisniji, snaniji i ugedniji, o je boje. Ne reba osnivai regionanesavjee za ampu bez deajne anaize efekaa samoreguacije na medije.

Stvaranje bugarskog savjeta za tampu

Debaa o medijskoj samoreguaciji u Bugarskoj dobia je na zamahusa nagim rasom broja nezavisnih medija poekom 90-ih godinaproog vijeka. Kao i u veini novih demokraija, diskusija je u poekuosajaa u okviru maog kruga akademika, eoreiara i medijskihorganizacija, meu kojima je bio i Sindika novinara.

U periodu izmeu 1990. i 2002, nasao je ni manje ni vie negosedam verzija eikog kodeksa namijenjenog bugarskim medijima, ainije svoren nii jedan mehanizam koji bi ih sproveo u praksu.

SAVJEt ZA tAMPU


52/94

52

tek nakon akivnog ukjuivanja vasnika medija, preduzei suprakini koraci i posignui su neki opipjivi rezuai. Meunarodnapomo, u vidu projeka nansiranog od srane EU/PHARE-a, bia jeod korisi, ai su svarni posao, sraegija, diskusija i ideje doi od svihsrana ukjuenih na okanom nivou.

Eiki kodeks bugarskih medija popisan je 25. novembra 2004.

Popisai su ga pred savnici veine bugarskih medija, a popisivanjusu prisusvovai predsjednik repubike, premijer i predsjednikskupine. Bio je porebno jo osam mjeseci da se osnuje ijeo kojee impemenirai ovaj kodeks Nacionani savje za novinarsku eiku(www.mediaehics-bg.org) koji je sada u popunosi funkcionaan.

Kako se odreuju i usvajaju pravila savjeta za tampu?U principu, pravia se razmaraju i usvajaju nakon diskusija organizovanihmeu svim zaineresovanim sranama (novinarima, urednicima, vasnicimamedija, medijskim konzumenima i javnou). Mnogo oga zavisi odzakonskog okvira zemje. Ponegdje, kao na primjer u Veikoj Brianiji, pravia

je razvia sama medijska indusrija. Zemje u ranziciji ii u poenim fazamarazvoja medijske samoreguacije obraaju se za pomo meunarodnojzajednici.

Kako je savjet za tampu najee struktuiran?Obino posoji osnovna srukura koju ine anovi upravnog odbora koji suodgovorni za voenje organizacije i upravjanje nansijama. Pod nadzoromove srukure, osniva se jedna ii vie komisija za prijem i procesuiranjepriubi na rad medija. Ove komisije su akoe sainjene od anovaupravnog odbora, koji ne moraju bii isi oni koji ine osnovnu srukuru.

SAVJEt ZA tAMPU


53/94

53

Da li je struktura ista i kad se savjet bavi i tampanim i

elektronskim medijima?

Gavni zadaak savjea za ampu jese rjeavanje priubi zbog krenjaeikog kodeksa. U veini suajeva, savje za ampu ima ideninusrukuru i kada pokriva raziie vrse medija iz prosog razoga o je veina

priubi na ampane i eekronske medija sina.

Savjet za tampu u Bugarskoj

Nacionani savje za novinarsku eiku

(Osnova)

Adminisraivnakancelarija

Nacionani svaje za novinarsku eiku ima sedmoani odbor u kojemsu predsavjene osnivake organizacije: Sindika izdavaa Bugarske(2), Asocijacija bugarskih emiera (2), Sindika novinara Bugarske (1),Cenar za razvoj medija (1) i Bugarska medijska koaicija (1).

Eike komisije imaju po 12 anova koji se biraju u ri kaegorije od poeiri ana jednu kaegoriju ine novinari, drugu posodavci(izdavai/vasnici) i reu nezavisni predsavnici civinog druva/javneinosi. Predsavnici novinara i posodavaca se biraju na njihovimgeneranim skupinama (na primjer, na skupini Sindikaa novinaraBugarske i skupini Sindikaa izdavaa). O izboru anova izkaegorije nezavisnih predsavnika civinog druva oduuju novinari ivasnici medija.

Izbor:www.mediaehics-bg.org

Komisija za eikapianja uampanimmedijima

Komisija za eikapianja u

eekronskimmedijima

SAVJEt ZA tAMPU


54/94

54

5. Upravni odbor i lanovi savjeta zatampu

Ko bi trebalo da budu lanovi savjeta za tampu?Savje reba da ine preeno novinari, vasnici medija i izdavai. ansvo seobino sie kroz profesionana udruenja.

Treba li da budu ukljueni svi mediji?Ukoiko veiki broj medijskih kua odbije da se povinuje eikom kodeksu isavjeu za ampu, o e bokirai cjeokupni koncep samoreguacije i dravidai izgovor da se umijea. time se naruava imid medija kao modernogbiznisa koji primjenjuje visoke profesionane sandarde. Dugorono, o moenegaivno uicai na kredibiie medija i kvaie informacija koje pruaju.

Da li izdavai treba da budu lanovi savjeta za tampu?Izdavai su neizosavni akeri samoreguacije medija iako nemaju ureivakuuogu. Kroz nansiranje i izdavaku djeanos oni imaju indireknu uoguu denisanju sandarda. Njihovo odsusvo bi mogo demoivisai novinarei umanjii njihovo poovanje sandarda. Porebu da izdavai budu anovisavjea za ampu reba promovisai kroz zajedniku druvenu odgovornosmedija kao indusrije.

Savjei za ampu su u nekim zemjama osnivani bez podrke izdavaaii vasnika medija, kao o je suaj sa vajcarskom. Meuim, iskusvopokazuje da savjei za ampu sa akivnim ueem izdavaa i vasnikamedija uivaju vee poovanje kako sruke ako i javnosi.

Treba li ukljuiti i utu tampukoja obino zanemaruje etiki

kodeks?Ukoiko su mediji e vrse popisai eiki kodeks, oni reba da budu jednakoukjueni u proces, uz poovanje svih pripadajuih obaveza i odgovornosi.

Ako pak nijesu popisnici kodeksa, oni ne bi rebao da budu prijenja savjeuza ampu. Veina savjea za ampu ne pravi raziku izmeu radicionanih

SAVJEt ZA tAMPU


55/94

55

medija i ue ampe, ve izmeu profesionanih i neprofesionanih medija.

lanovi savjeta za tampu u Holandiji

Hoandski Savje za ampu (www.rvdj.n) osnovaa je fondacija podnazivom Siching Raad voor de Journaisiek i ona brine za njegovofunkcionisanje. U njemu uesvuju sve vane medijske organizacije:

Hoandski sindika novinara (Nederandse Vereniging van Journaisen);

Hoandsko druvo gavnih urednika (Nederands Genooschapvan Hoofdredaceuren); Hoanska nacionana informaivna agencija (Agemeen Nederands Persbureau); Nekoiko organizacija ampanih medija; Organizacije javnih i komercijanih emiera; Inerne organizacija Pane Inerne.

Ko treba da budu lanovi upravnog odbora?Posoje raziii primjeri u praksi. U veini suajeva, savje za ampuukjuuje predsavnike gavnih profesionanih grupa i isaknue predsavnike

javnog ivoa. Dravni subenici mogu bii zasupjeni, o zavisi od zemje iinih karakerisika zvaninika, ai njihovo uee reba da bude ogranieno idenisano u dogovoru sa svim osaim zaineresovanim sranama.

Predsavnici javnosi igraju vanu uogu u 80 odso savjea za ampu. to

prua znaajne prednosi jer savjeu daje vei kredibiie i osigurava njegovuransparennos i odgovornos u radu. Na aj nain on predsavja nezavisnei neprisrasne savove i sui kao gas medijskih konzumenaa, naroio uzemjama u kojima oni nemaju svoje udruenje.

Kako se biraju lanovi upravnog odbora?anovi upravnog odbora se biraju u demokraskoj proceduri. Obino ihnominuju i izgasavaju srunjaci i medijske kue koje su popisae eikikodeks i prihvaie osnivanje savjea za ampu. Jo jedna mogunos, za

SAVJEt ZA tAMPU


56/94

56

koju se na primjer oduia Veika Brianija, je da anove nominuje nezavisniodbor za nominacije.

Koje su dunosti lanova upravnog odbora?Posoje raziie prakse, ai u prvom redu anovi odbora se saraju da savjeza ampu osane vjeran svojoj misiji i da radi u skadu sa svojim osnovnimprincipima. Oni akoe moraju odobrii pravia i procedure za posupanjepo priubama. Ponekad oni daju savjee za rjeavanje kompikovanijihsuajeva.

Oni generano doprinose podizanju svijesi i promociji koncepa

samoreguacije.

Rade li lanovi odbora puno radno vrijeme?

Ne, oni svoju dunos obavjaju u sobodno vrijeme. Uesaos odravanjasasanaka odbora varira u zavisnosi od pojedinanih posovnika o radu.Bugarski odbor, ija je nadenos da se bavi sraekim pianjima, sasaje seu prosjeku ri pua godinje.

Da li savjet za tampu treba da ima administrativno osoblje koje bibilo stalno zaposleno?

time se posie da proces evauacije priubi gako funkcionie oni bi se bavii dnevnim pianjima, bii zadueni za predseekciju prigovora,sakupjanje dodanih informacija, pripremu sasanaka upravnog odbora,ugovaranje angamana spojnih eksperaa kad je o neophodno i brinui zapubicie oduka i rjeenih prigovora savjea za ampu.

SAVJEt ZA tAMPU


57/94

57

6. lanovi odgovorni za postupanje popritubama

Koliko lanova treba da radi na rjeavanju albi?to zavisi od oga koiko je medija obuhvaeno samoreguacijom, kao i odnacionanih priika. Njihov broj bi rebao da bude dovojno veiki da bi semoga ui raziia mijenja, jer o pomae ouvanju objekivnosi savjeai izgradnji povjerenja u ideju o samoreguaciji, ai ope ne oiko veiki da nemoe da se posigne zajedniki zakjuak. takoe, njihov broj bi rebaoda bude neparan da pri gasanju ne bi doazio do izjednaavanja u brojugasova. Opimaan broj je izmeu 7 i 11 anova.

Moraju li ovi lanovi imati pravosudnog iskustva?Svakako da ne. Eiki kodeks nije zvanini pravni dokumen i savje nedonosi sudske oduke. anovi reba da imaju ini i profesionani moraniinegrie prije nego bio kakvo pravno znanje.

Za raziku od sudskih oduka koje pravdu vezuju sa kanjavanjem, odukesavjea za ampu su korekivne i svrha im je podupiranje novinarskihsandarda i odbrana prava druva da prima objekivne informacije. Oveoduke ne sprjeavaju podnosioca priube da evenuano uoi i sudskuubu.

SAVJEt ZA tAMPU


58/94

58

7. Finansiranje savjeta za tampu

Kako se nansira savjet za tampu?Najboji nain za nansiranje savjea za ampu je onaj koji ne dovodi upianje njegovu nezavisnos. U ideanoj siuaciji, rebao bi da posoje raziiiizvori nansiranja, gdje najvee uee reba da ima medijska indusrija, kaoo je suaj u Hoandiji ii vedskoj, ii da podjednako uee u nansiranjuimaju vasnici i novinari, kako je o rijeeno u Norvekoj. Meuim, u nekim

zemjama kao o je vajcarska, sredsva obezbjeuju iskjuivo novinari.U zemjama u ranziciji ii u onima koje su na niem sepenu razvojasamoreguacije najveu uogu igraju meunarodni donaori.

Koja je uloga drave u nansiranju savjeta za tampu?U nekim zemjama luksemburgu i Kipru na primjer uee drave unansiranju savjea je prihvajivo jer javni mediji akoe podijeu eikomkodeksu. takvo uee reba konroisai snanim mehanizmima koji esprijeii mijeanje drave u rad savjea za ampu.

Ako savjet za tampu veinski nansira medijska industrija, kakoonda to tijelo moe biti nepristrasno?

Neprisrasnos se posie jasnim procedurama i ransparennimmehanizmima. Proces nansiranja i proces oduivanja o priubama morajubii odvojeni.

Koji su mogui modeli nansiranja?Finansiranje moe bii bazirano na anarini ii se odreivai po prirodimedija, uzimajui u obzir njihov ira ii posovni uspjeh. treba vodiiransparennu evidenciju dodanih donacija i svi mediji koji su ukjueni usamoreguaorno ijeo moraju imai osiguran prisup oj evidenciji. Godinjiizvjeaji savjea za ampu reba da sadre nansijski izvjeaj u kojem ebii prikazan sav nansijski doprinos svakog pojedinanog medija.

anovi komisija koje donose oduke, ii bar njihova veina, ne bi smjei imai

SAVJEt ZA tAMPU


59/94

59

veze sa medijima, a pravinik savjea reba jasno da isakne da oduke nina koji nain ne smiju imai veze sa nansiranjem ii donacijama koje dajumediji.

Kako obezbijediti siguran izvor nansiranja savjeta za tampu?Prvo, godinjim doprinosima svih medija koji su prisai da se povinujueikom kodeksu i da pouju oduke savjea za ampu. Finansijskasigurnos se moe obezbijedii i ohrabrivanjem savjea za ampu dapone da se bavi akivnosima kao o su izdavanje godinjih pubikacija,osmijavanje projekaa i razvijanje baza podaaka, kao i organizacijomkampanja za prikupjanje novca za odreene svrhe. O izvorima nansiranjamora se vodii isa evidencija.

Primjer dobre prakse je bugarska promoivna kampanja Izaberi bugarskiproizvod, u okviru koje je svaka medijska kua prisaa da donira odreeniprocena prihoda savjeu za ampu.

Deset stvari koje treba uraditi prije osnivanja savjeta za tampu

1. Okupii sve medijske kue2. Dobii sagasnos urednika3. Dobii sagasnos izdavaa4. Dobii podrku vade i javnosi

5. Napravii nacr zajednikih eikih pravia i soii se oko njih6. Idenikovai rokove i mogunosi nansiranja7. Razmorii i uvrdii srukuru ijea (zaposeni, medijske anice)8. Oduii o nadenosima ijea (proakivno, nain oduivanja o

abama)9. Podignui nivo svijesi o eikom kodeksu u medijima i kroz obuku

novinara10. Saraivai sa drugim sinim ijeima i razmijenii iskusva

SAVJEt ZA tAMPU


60/94

60

8. Uspostavljanje savjeta za tampu u novimdemokratijama

Koji su glavni izazovi u stvaranju savjeta za tampu u novimdemokratijama?Gavni izazovi su: Nedosaak radicije i iskusva u samoreguaciji; Poiiki raskoi koji svaraju podjee u okviru novinarske zajednice:

posjedice oga su nedosaak dijaoga i soidarnosi meu raziiimfrakcijama o onemoguava novinare da se ujedine u odbrani svojihzajednikih ineresa;

Veiina medijskog ria i generana nerazvijenos nacionane ekonomije:u akvoj siuaciji samo mai broj ampanih i ekronskih medija moe daopsane, osai moraju da se veu za poiike cenre moi da bi dobiinansijsku podrku;

Saan poiiki priisak na medije, naroio na javne medijske servise, kojimse ei posii da mediji osanu ojani vasima i da izbjegavaju kriiko

novinarsvo; Biska saradnja i meusobna zavisnos poiike eie i posovnih grupacijakoje imaju uoen ineres u medijskoj indusriji, o novinare savja upooaj poiike i ekonomske zavisnosi.

Je li mogue osnovati savjet za tampu u zemljama u kojima sepolitike snage protive samoregulaciji?to je ipian probem u zemjama u ranziciji. Savje za ampu je mogue

osnovai uz akivno uee meunarodne zajednice. Da bi se osiguraouspjeh novoosnovanog samoreguaornog ijea, o pianje reba ukjuiiu agendu meunarodnih poiikih odnosa e zemje.

SAVJEt ZA tAMPU


61/94

61

Kako savjet za tampu moe da funkcionie ako se veina medijanalazi pod nadzorom vlasti?U zemjama sa dugom demokraskom radicijom, ip vasniva nadmedijskim preduzeima nema nikakvog uicaja na samoreguaciju medija.Meuim, u oaiarisiki ureenim zemjama gdje je veina medija udravnom vasnivu veoma je eko usposavii nezavisan i ekasan savjeza ampu. Pa ipak, akvi savjei za ampu posoje ak i u nekim afrikimdravama gdje je soboda izraavanja jo uvijek predme meunarodnebrige.

U raziiim dijeovima svijea mogu se nai zemje u ijim vadajuimdravnim srukurama posoje minisarsva informisanja i komunikacija kojaimaju znaajnu i ponekad priino konroverznu uogu u medijskoj eici isamoreguaciji. U akvim zemjama, apsouno je neophodno uicai na vadei ubijedii ih u prednosi koje ima samosana medijska reguacija.

Kako novine mogu izbjei pritisak oglaivaaod ije dobre volje zavisinjihov opstanak?to se posie svaranjem organizacione srukure u kojoj su jasno podijejene

odgovornosi informaivne redakcije i sekora za markeing. Pravinik o radureba da sadri pravia za izbjegavanje konika ineresa, u kojima e biinaznaeno da na rad novinara ne smiju uicai razozi komercijane prirode,ukjuujui i inerese ogaivaa. Medijske kue reba da uvrde praviao prihvaanju pokona od kompanija ii o paanju rokova za pripremumaerijaa, ukjuujui puovanja i bespane uzorke.

Priisak ogaivaa se moe izbjei ohrabrivanjem konkurencije u medijima,ransparennou nad vasnivom, nezavisnim mjerenjem povjerenja

javnosi u medije i objavjivanjem godinjih posovnih i nansijskihizvjeaja. takoe reba ohrabrii diskusije izmeu predsavnika ogaivaa i

markeinkih agencija s jedne srane i asocijacija novinara/urednika s druge.

Kako se mogu prevazii politike razlike izmeu zaposlenih umedijima i stvoriti jedinstveno samoregulatorno tijelo?Savjei za ampu su profesionana, a ne poiika ijea i zao prevagu rebada imaju profesionani kvaiei medijskih predsavnika. Porebno je usvojii

zdrave procedure za izbjegavanje konika ineresa da bi se osiguraa

SAVJEt ZA tAMPU


62/94

62

poiika neprisrasnos. te procedure bi moge sadrai pravio da anoviijea koja su donosioci oduka u nekoj poiikoj sranci ne mogu bii anoviupravnog odbora savjea za ampu, a moe se i zahjevai od anova dapopiu izjavu o neposojanju konika ineresa.

ta se radi ako savjet ne prima dovoljno pritubi?Prije svega, savje za ampu reba da ispia zao se ovo deava.Obino je razog o o u javnosi ne posoji dovojno informacija osavjeu i nema dovojno pubicea. takoe, moe bii i da je procedura zapodnoenje priubi previe kompikovana ii da nema dovojno povjerenjau anove savjea. Kada se uvrdi a je pravi razog, mogue je preduzeiodgovarajue mjere.

Broj podnijeih priubi znano varira od zemje do zemje. Prosjean brojpriubi u Veikoj Brianiji je 3 500, od kojih se rijei svega 300, u Njemakoj400, a u Hoandiji svega 80.

SAVJEt ZA tAMPU


63/94

63

Poglavlje5

OmbudsmanSamoregulacija unuar pojedinanih medija

VroniqueMaurus

Za razliku od savjea za ampu,veina ombudsmana radi samoza jednu odreenu medijsku kuu.Oni posreduju izmeuzaposenih u medijskom sekoru i audiorijuma (ialaca,gedaaca ii suaaca),primaju njihove komenare i priube inasoje da rijeenesugasice.

Ovo poglavlje govori o ulogama koje ombudsman moe imai,prua smjernice zauvoenje funkcije ombudsmana i razmaraizazove njegovog posla.


64/94

64

1. Nastanak i razvoj funkcije ombudsmana

Kako je poela samoregulacija u okviru medijske organizacije?Isprva, najei obik bio je odjejenje za abe. U New York Word-u 1913.godine, jedan od radnika zabijeio je priube nezadovojnih iaaca i prenioih urednicima. Ovaj mode je 20-ih godina proog vijeka usvojioDeroi News iz Miigena i, na jedan organizovaniji nain, Asahi Shimbun utokiju, gdje je posojaa komisija koja je ispiivaa priube i prenosia ih

gavnom i odgovornom uredniku.

termin ombudsman poie iz vedskog jezika i znai predsavnik, ausvojen je u mnogim drugim jezicima kao naziv za medijaora (vai za obapoa) koji se bavi abama graana. Prvi primjer u obasi ampe vee seza dnevni is Courier-Journa iz luizvia u Kenakiju koji je 1967. godineangaovao biveg efa okane rubrike da se bavi odnosima izmeu iaacai novinara. Korak daje oiao je 1970. godine Washingon Pos, koji jezaduio zamjenika izvrnog urednika da sua priube iaaca, sasavja

inerne memorandume i pie rubriku u kojoj mu je dao da sobodno iznesesvoja mijenja o daom probemu. Posepeno se sisem popravjao iposajao sve inerakivniji kako su komenari, kriike, zapaanja i ispravkebivae obraivane, prenoene i vraane iaocima.

taj primjer je zaivio i na drugim mjesima u svijeu. Meuim, jo idanas samo dva odso dnevnih isova u Sjedinjenim Dravama imajuombudsmana, a u drugim zemjama jo i rjee.

OMBUDSMAN


65/94

65

OMBUDSMAN

Stvaranje ombudsmana u LeMondeu

LeMondeje uvijek nasojao da odri blizak konak sa iaocima.ezdeseih godina prolog vijeka, direkor je, uz zamjenikovu pomo,ino odgovarao na prisiga pisma, objavjivao isjeke iz pisama isarao se da sve usanovljene greke budu ispravljene.

1994. godine, nakon ozbijne krize povjerenja i gubika iaejsva, naeo odjejenja za pisma iaaca posavjen jeombudsmankoji je rebaoda obnovi dijaog izmeu iaaca i urednika.Cij je posignu, uprkos

injenici da je nakon nekiiko godina odnos izmeu menadmena iombudsmana posao zaegnu.

Ombudsmanje popuno nezavisan od glavnog urednika i onodgovara jedino izvrnom direkorukoji i oduuje o njegovomimenovanju.Ombudsmanne moe da izrie sankcije,ai iznosi svojsud u nedjejnoj rubrici, i pri om je sobodan da odabere emu okojoj e govorii. Njegovu rubriku niko ne moe ureivai, skraivai ii

mijenjai bez njegovog odobrenja.

Inerna povelja ili silski prirunikobjavjen je 2002. i revidiran 2004.godine.

Ova biblija na 212 srana,sadri prakina pravila(pravopis,akronimi,ina imena, id.)i kodeks ponaanja namijenjenurednicima.Posao ombudsmana je da se pobrine da se poveljapouje, da konrolie njenu aurnos i dalji razvoji pobrine se da se

korekcije objave.

Da li ombudsmani postoje samo u tampanim medijima?

Ne. U Francuskoj su, na primjer, javne radijske i eevizijske sanice odigraepionirsku uogu. France 2, France 3 i Radio France Inernaionae imajuombudsmane od 1998. godine. Oni su aj poez povuki ubrzo nakon le


66/94

66

Mondea, a isi primjer su kasnije sijedii i mnogi drugi ampani mediji kaoo su la Dpche du Midi (2001), Midi libre (2004), Sud-Oues(2006) i Express (2006).

Gdje se moe nai vie informacija o ombudsmanu?

Organizacija novinskih ombudsmana (ONO) je meunarodna asocijacijakoja broji 60 anova. Veina njenih anica doaze iz Sjedinjenih drava(35 regisrovanih pubikacija), daeko drugo mjeso zauzimaju Ujedinjenokrajevsvo i Hoandija (po ri predsavnika), a zaim sijede vedska i turska(po dva). Francusku predsavja jedan dnevni is, le Monde, i dvije javne

eevizijske sanice France 2 i France 3. Osae zemje koje imaju samojednog predsavnika iz ampe ukjuuju Brazi, Kanadu, Dansku, Izrae,paniju, Porugaiju i Japan.

Ombudsmane moee konakirai preko udruenja novinara ii ako o eesupii u konak sa nekim medijem koji ima ombudsmana: spisak ih medijamoee nai na inerne sranici ONO-a (www.newsombudsmen.org).

OMBUDSMAN


67/94

67

2. Posao ombudsmana

Koje su funkcije ombudsmana?Ombudsman promovie dijaog izmeu onih koji iaju, suaju ii gedajusadraj nekog medija i onih koji rade u om mediju. Ideja je da se ponudikonak korisnicima medija i da se, ohrabrivanjem samokriinosi, unaprijedikredibiie medija, posebno ako on nema naroio dobar imid.

Koja je glavna uloga ombudsmana?Ombudsman se sara da se pouju pravia i praksa koju je usanoviaodreena medijska kua, pruajui jednu vrsu unuranje konroe kvaiea.Medij sa pubikom ima preuni dogovor o: Pruanju o preciznijih, popunijih i jasnijih informacija; Pravjenju jasne razike izmeu informacije i komenara; Ispravjanju greaka; Poovanju puraizma i raziiosi mijenja; Saranju da se ne kre prava pojedinaca i da se njihova privanos pouje.

Da li je uloga ombudsmana ista u svim medijima?

Ona znaajno varira od jednog medija do drugog. Neki ombudsmani imajubizak odnos sa novinarima, dok drugi dre disancu i ne mijeaju se udnevni posao. Neki ek naprave sie pisama koja su primjena, dok drugipiu dopise ii inerne bijeke; neki sami objavjuju ispravke ii imaju bog na

inerneu na kojem odgovaraju na komenare iaaca u reanom vremenu.Drugi odgovaraju na prakina i pravna pianja koja posavjaju iaoci, iakoje ovo moda produeak granica njihove funkcije. I konano, ima i nekih kojiigraju uogu porparoa i subenika za odnose sa javnou u imemenadmena.

OMBUDSMAN


68/94

68

Kakva je priroda svakodnevnog posla ombudsmana?Ombudsman sakupja kriike i sugesije medijskih korisnika kao iobjanjenja urednika, menadmena ii adminisracije i pokuava da pomiriove dvije srane. Pored oga o djeuje kao medijaor, ombudsman razmijai o nainu funkcionisanja medija i ukazuje na devijacije od impicinogdogovora sa iaocima. U suaju ampanih medija, svi ovi aspeki se javnoobjavjuju u okviru redovne rubrike.

Da li ombudsman komunicira direktno sa itaocima, sluaocima i

gledaocima?

Da, naravno. Oni su gavni izvor informacija i egiimnosi ombudsmana.Veina komunikacije odvija se kroz direknu prepisku. to nije naroioeko, posebno danas kada imamo eekronsku pou, ai pod usovom daombudsman ima dobro organizovan sisem za voenje korespodencije.Vano je, na primjer, imai dobre fajove i odreenu koiinu iskusva uprepoznavanju (ii izbjegavanju) obija, seki, manipuaora ii kompuzivnihpisaca (a akvih je dosa!).

U isu le Monde, poa je kasikovana u eiri kaegorije u skadu sa im na

a se preeno odnose zamjerke iaaca: Komenari na vijesi/informacije generano; Ukazivanje na greke (naa iaaka pubika ukjuuje soidan broj

srunjka za cjepidaenje kojima nia ne promie i kojima posebnozadovojsvo predsavja da naaze greke);

Komenari na na odnos prema vijesima/informacijama; Izvjeavanje o dogaajima koje su vidjei ii u kojima su uesvovai.

Mogue je akoe posavii bog na inerneu, ai o zahjeva saan nadzor, a

ime i dodano osobje.

Da li prepiska odraava probleme u mediju?Prepiska omoguava da se brzo idenikuju generalni rendovi i, iznad svega,devijacije.Veina onih koji piu priube su nezadovojni neim, ai o nijesuuvijek isi judi.Kada iznenada prisigne gomia pisama koja se odnosi na isiprobem ii sav,vano je da medijska kua oga bude svjesna ako da moeo da ispravi.Ombudsmanova je uloga da oslukuje raspoloenje medijske

publike.

OMBUDSMAN


69/94

69

3. Sankcije koje izrie ombudsman

Kako ombudsman donosi odluke?Kada dobije kriiku (pismom, i-mejom, eefonom, id.), ombudsman prvoprocjenjuje da i je opravdana jer nije neuobiajeno da medijski konzumeniprejeraju ii pogrijee. Ombudsmani e imai svoj eiki kodeks, ai u ideanojsiuaciji o priubama e sudii na osnovu uvrenog inernog kodeksaponaanja. Ukoiko on ne posoji, ombudsmani mogu sugerisai da se akav

dokumen napie. tom priikom pozvae se i na profesionane kodekseponaanja.

Koje sankcije se mogu preduzeti?Objavjivanje dijeova pisma, ispravki i povrh svega ombudsmanove rubrike,u kojoj se objavjuju omake i greke predsavjaju veoma snanu mjeru.Mogue je namenui morane sankcije raziie eine. tako ombudsmanmoe:

Prosijedii prepisku i zaraii od auora anka da odgovori (minimanakazna);

Zahjevai da is dodano objavi ispravku (normana); Objavii isjeak iz prepiske koja sadri kriiku kao pismo iaoca (sroga); Izoii greku u ombudsmanovoj rubrici (eksremna): ovo reba da bude

rezervisano za najozbijnije suajeve, jer ovu mjeru novinari doivjavajukao javnu prozivku i sramou.

Kako ombudsmani biraju najpogodniju sankciju?Ako ee da budu djeovorni i da odre dobar konak sa zaposenima,ombudsmani ne bi rebao da sankcioniu ba sve suajeve, a akoe birebao da izbjegavaju mjere koje ozbijno uiu na novinare ii naruavajunjihovu repuaciju. Oni moraju zdravo rasuivai i izbjei nepravdu iiprejerivanje. eso je suvino navodii imena jer oni na koje se sankcijaodnosi kao i njihove koege ve znaju o kome se radi.Vanije je i konsrukivnije razumjei zao su greke napravjene. eso jemogue okrii skrivene uzroke opije prirode. tako se moe, na primjer,deavai da rukopis oako proe pu do amparije usjed produkcionih

OMBUDSMAN


70/94

70

priisaka ii probema sa judskim resursima zbog ega neki od anaka buduoe korigovani, ii ak ne budu uope. U akvim suajevima, ombudsmanmoe sugerisai rjeenje, ai mora bii akian kako ne bi zaazio unadenosi osaih u hijerarhiji. Ombudsmani nijesu sudije nii poicajci. Uideanoj siuaciji, oni su savjes grupe.

OMBUDSMAN


71/94

71

4. Uvoenje pozicije ombudsmana

Ko odluuje o stvaranju pozicije ombudsmana?U suaju privanih medija, o je menadmen, a ako se radi o javnimmedijima onda je o upravni odbor.

Kako se neki medij moe ohrabriti da angauje ombudsmana?

U veini suajeva, pozicija ombudsmana se uvodi nakon krize meuiaocima, kada medij hino reba da ponovo usposavi vezu sa pubikom.to je bio suaj i sa New York times-om, koji je posavio ombudsmana uokobru 2003. godine nakon o mu je kredibiie bio pojujan okriem da je

jedan od njihovih novinara pagirao i izmijao prie.

Koji argumenti mogu ubijediti vlasnike medija u prednosti

ombudsmana?Ombudsman, pored oga o je popuaran (veina vodeih svjeskih isovaga ima), predsavja znaajan ges prema iaocima i ohrabruje komunikacijus njima. On popravja kvaie informacija, sia i ureivanja vijesi. Onsprjeava vee kaasrofe: ombudsman koji uiva dobre odnose sa gavnimurednikom moe imai funkciju napredne zaie. I konano, ako ombudsmandobro pie, njegove rubrike e bii popuarne i veoma iane. Javnos veomazanima da okrije kako se informacije naaze i a se deava iza scene.

Koje korake je potrebno preduzeti da bi se stvorila pozicijaombudsmana?

Prva faza bi moga bii usposavjanje odjejenja za prepisku sa iaocimakoje bi primao poruke (poom, i-mejom ii eefonom), procesuirao ih,odgovarao na njih, proseivao komenare do judi koji su ukjueni uprobem, i, gdje se ukae poreba - objavjivao isjeke iz pisama. Mogue je,akoe, osposobii akvu subu na inerneu.

Poom reba usagasii poveju izmeu svih srana u mediju koja e suiikao osnova za impicini sporazum sa pubikom. Poveja isa le Monde, na

OMBUDSMAN


72/94

72

primjer, kae da informacije moraju bii dae o preciznije, o popunije i oje mogue jasnije; da mora da posoji jasna disinkcija izmeu informacijei komenara; da greke moraju bii ispravjene; da is mora da poujepuraizam i raziios mijenja; i da se prava pojedinaca i njihove privanosimoraju poovai.

Poom reba izabrai ombudsmana i o ome obavijesii iaoce.

OMBUDSMAN


73/94

73

5. Izbor ombudsmana

Treba li ombudsman da bude novinar?

Da. Samo profesionaac moe na odgovarajui nain procijenii einunainjenih greaka i, s druge srane, znai ekoe vezane za novinarskiposao. Medijska pubika je eso veoma sroga i ne razumije usovepod kojima novinari rade i probeme sa kojima se suoavaju, kao o suvremenska ogranienja, ekoe u doaenju do izvora i ukupni sres. Dio

posa ombudsmana jese da sve o objasni iaocima, a oni veoma cijeneka

Documents

Vodic Za Samoregulaciju Medija