Odr`ana pro{irena sjednica Upravnog odbora P/GKFBiH · 2019. 2. 13. · Odr`ana pro{irena sjednica Upravnog odbora P/GKFBiH Trebamo strate{ke rezerve benzina “Presjek stanja u naftnom

2 Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

Barel nafte u pro{loj godini po-skupio je za oko 70 odsto, trend ra-sta cijena je nastavljen i u ovoj godi-ni, te je sa nekih 100 USD cijena po-rasla na 140 USD po barelu. Prematome, cijena nafte u prvih pet mjese-ci ove godine porasla je za 40 odsto.

- Cijene naftnih derivata i hranekonstantno rastu, pro{lo je vrijememaksimalne proizvodnje nafte, doktek dolazi vrijeme maksimalne po-tro{nje. Stoga je tra`nja sada znatnove}a od mogu}nosti otvaranja novihnalazi{ta i novih prerada nafte. Na{azemlja nema proizvodnju nafte, uvo-zom i preradom moèmo obezbijedi-ti svega desetak odsto potreba.

Dràvne naftne rezerve su na mi-nimumu, mi ih, prakti~ki, i nemamo.Postoji samo odre|eni dio komercija-lnih rezervi koje drè distributeri naft-nih derivata. Ako èlimo u Evroputrebali bismo dràti strate{ke rezerveu dizelu, superu i avionskom benzinu,90 dana. Zato se zalaèmo da se os-posobe terminali, jer bismo tako mo-gli imati zalihe preko pola godine.

Prepru~ujemo i plivaju}u akcizu,{to zna~i da se, ukoliko se pove}avacijena naftnih derivata, smanjuje ak-ciza kako bi se zaustavio rast cijena.Sugeriramo i da se potpuno ukinecarina na sve derivate, te da se izjed-na~e uvjeti poslovanja svih prometni-ka naftom - kazao je Jago Lasi}, pot-predsjednik P/GKFBiH.

Prema rije~ima Safudina êngi-}a, izvr{nog direktora Centrotrans -Eurolinesa, prijevoznici su prepu{tenisami sebi, od nadle`nih institucijanemaju nikakvu podr{ku, {to potv-r|uje i njihova odsutnost na raspravi.

- Mi smo na direktnom udaru, nemoèmo krenuti na liniju ili obavitiprijevoz tereta, a da ne platimo naftu.

U odnosu na novembar pro{legodine, neophodno je da ostvarimove}i prihod za 2.100.000 maraka,kako bismo poslovnu godinu zavr{ilipozitivno. Ve} se procjenjuje da prihodmora biti ve}i za 2,5 miliona KM.

Iako su cijene usluga prijevoza kra-jem pro{le godine pove}ane za 12,5

odsto, izostao je finansijski efekat, jer jedo{lo do pada broja putnika za devetodsto, rije~i su direktora êngi}a.

Istakao je da bi prijevoznici tre-bali imati popust pri pla}anju putari-na na auto-putu, koji imaju u drugimdràvama.

- Traìmo da se na gorivo koje sekoristi za gradsko-prigradski saobra}ajne pla}a porez. Time bi se najugroèni-jim kategorijama korisnika omogu}iloda budu po{te|eni udara cijena nafte.

Brojne transportne organizacije}e do}i u teàk poloàj i bankrotirati,{to }e prouzrokovati otpu{tanje rad-nika, a to, nadam se, nikome nije uinteresu.

Nadam se da }e organi vlastiuzeti u obzir na{e prijedloge organavlasti, ali da do njih jo{ nije stigaoovaj na{ vapaj, zaklju~io je direktorêngi}.

Govore}i o prijevozu nafte èlje-znicom, Hasan Sarajli}, vlasnik kom-panije Kopex Sarajli}, je naglasio dasu u ovoj kompaniji prije nekolikogodina uvezli kompoziciju po dogov-orenoj cijeni, te da je cijena nakondesetak dana prijevoza bila 13 odstove}a.

- Dobro je da postoji konkurenci-ja, bez toga bi nam se strahovitopove}avale cijene. Transport èljezni-com je puno skuplji od transportacisternama - kazao je Sarajli}.

Kako je istakao Enver Kreso, izElektroprivrede BiH, na{a zemlja ne-ma ure|en sistem i energetsku stra-tegiju ne samo nafte nego i plina,uglja, elektri~ne energije, koksa, bio-mase, te je nu`no {to prije napravitidràvnu strategiju.

- Za 2010. godinu ve} se ugova-ra da }e barel nafte ko{tati 200 USD.

Cijene elektri~ne energiju, tako-|e, rastu. Elektroprivreda BiH je u2001. svoje vi{kove prodavala po 20

Odràna pro{irena sjednica Upravnog odbora P/GKFBiH

Trebamo strate{ke rezerve benzina

“Presjek stanja u naftnom sektoru, sa prijedlogom mjera za ublaà-vanje posljedica cijena nafte na naftnom trì{tu” bila je jedna od te-ma rasprave * Od pozvanih predstavnika vlasti niko nije prisustvovao

3Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

eura po megavat-satu, dok je krajempro{le godine cijena iznosila 75 eura.

Ako mi svoje resurse dovedemo ufunkcionalnije stanje, moèmo stvo-riti vi{kove drugog energenta koji jepotreban okolini, te na taj na~in bal-ansirati stanje, zaklju~io je Kreso.

Prema mi{ljenju Alije [abanovi-}a, izvr{nog direktora Klasa, prob-

lem energenata na nivou dràve za-sluùje dugoro~nu strategiju.

- Opstajemo isklju~ivo zbog toga{to smo na vrijeme shvatili da }e do}ido problema i obezbijedili najsavre-meniju tehnologiju u ovoj djelatnosti,na osnovu koje imamo svjetsku pro-duktivnost. Tokom pro{le i pretpro{legodine imali smo 274.000 maraka

ve}e tro{kove energije nego ranije. Uprva ~etiri mjeseca ove godine dostiglismo cifru od 441.000 KM. Ukolikocijene nastave rast ovim tempom, dokraja godine }emo imati 1,2 milionaKM - rije~i su direktora [abanovi}a.

Tro{kovi nafte u Rudniku mrkoguglja “Banovi}i” sa 13 porasli su na22 odsto.

- Donijeli smo odluke o pove}anjucijena uglja za {iroku potro{nju za de-set odsto koje su na snazi od 1. jula.Nakon toga }emo zasigurno podnijetizahtjev ministarstvu trgovine za prom-jenu cijena i prema Elektroprivredi.

Imamo tri mogu}nosti za rje{enjaovog problema, traìti promjenu cije-na, smanjiti otvaranje novih nalazi-{ta, {to zna~i zadràvanje kontinuite-ta proizvodnje i smanjenje standardaradnika.

U ovoj godini smo u odnosu napro{lu ostvarili proizvodnju ve}u za30.000 tona, vrijednosti oko 2,5 mil-iona maraka. Rezultati tog rada rav-ni su nuli.

Na{a vozila ne izlaze na javniput, rade na na{im kopovima i kori-ste trase koje mi opremamo. Stogapredlaèmo da se oslobode pla}anjanaknade za puteve, kazao je Me-hmed êbi} iz RMU Banovi}i.

Kada je rije~ o cijeni gasa, SamirBe}arevi}, direktor BH gasa, jepojasnio da je cijena u odnosu napro{lu godinu ve}a za 26 odsto.

Selma D@INI]

Prijedlozi mjera za obuzdavanje cijena naftnih derivata, koji }e bitiupu}eni nadle`nim institucijama na razmatranje.

- Osposobiti terminale za prihvat zaliha dovo|enjem terminala na evrop-sku razinu. Samo u FBiH ima devet terminala sa ukupnim kapacitetom194.400 m3 skladi{nog prostora i 84.000 m3 kapaciteta terminala u Plo~a-ma. Ako su potrebe FBiH oko 800.000 tona, to zna~i da su potrebe za 90dana oko 200.000 tona, {to zna~i da FBiH terminalima moè uskladi{titi vi{eod tromjese~nih potreba.

- U interesu je BiH da se uvoz naftnih derivata vr{i èljeznicom i brodomdo terminala, a razvoz od terminala drugim prijevoznim sredstvima. Tako bi-smo imali ocjenu kvalitete na ulazu u zemlju i ocjenu izlazne kvalitete iz ter-minala. Tako|er, imali bismo i pouzdano stanje koli~ina, tj. svedenu sivuekonomiju na minimum.

- Kako je rezultat skoka cijena pove}ani priliv prora~unskih sredstava odPDV-a, predlaèmo da se smanje tro{arine (jer ima prostora u pove}anojizda{nosti PDV-a), tj. kao mjera uvedu plivaju}e tro{arine kako bi njihovimsmanjenjem (pa i putarina) pove}ali konkurentnost doma}e proizvodnje.

- Predlaèmo da se ukine carina na derivate, bez obzira na zemlju pori-jekla, te da se prera~una u tro{arinu kako bi uvjeti poslovanja svih prometni-ka naftom bili izjedna~eni.

- Razmotriti Pravilnik o formiranju cijene naftnih derivata, jer, prema pos-toje}em, imamo naplatu PDV-a i na tro{arinu i na carinu, a to su indirektniporezi (duplo oporezivanje).

- Predlaèmo Vladi FBiH da pokrene proces inoviranja politike cijena naft-nih derivata kako bismo poja~ali interes investitora za BiH i pove}alikonkurentnost doma}eg proizvoda.


Uvodno izlaganje o ovoj prob-lematici dao je [ahzudin Jahjaefe-ndi}, ispred Udruènja gra|evinaraP/GKFBiH. Cijena gra|evinskogmaterijala u posljednih {est mjeseciima tendencije i najave za jo{ ve}irast. Ukoliko se to nastavi, ozbiljno}e biti ugroèna egzistencija bh.gra|evinara. S obzirom na to da jegra|evinarstvo grana privrede kojadaje impuls cjelokupnoj privredi,

uklju~uju}i pri tome sve prate}e dje-latnosti, neophodno bi bilo danadle`ni organi u BiH tome posvetepa`nju i analiziraju nastalu situaciju.Zato su na sjednicu pozvani svi nad-le`ni organi FBiH, kako bi se zajed-ni~ki poku{ale obezbijediti odgo-varaju}e mjere i olak{ice gra|evina-rima u prevazilaènju ove situacije.

Od pozvanih, ispred institucija VladeFBiH, sjednici su prisustvovali: Ed-hem Biber, predsjednik Sindikata,[aban Kadiri}, predsjednik Sindikatagra|evinara, Remzo Bak{i}, ispredAsocijacije poslodavaca, Eldara [o-{e, ispred Ministarstva industrije,energetike i rudarstva. Ostale zvan-ice Vlade FBiH nisu bile prisutne, na{to su gra|evinari FBiH uputili o{tarprotest i nezadovoljstvo.

Jahjaefendi} je govorio o posku-pljenju gra|evinskog materijala, kojije u prvih pet mjeseci zabiljeìo rast iza 85% za neke materijale, posljedi-cama koje ve} osje}aju gra|evinskekompanije, te iznio zahtjeve i mjerekoje bi trebala da poduzme Vlada, ucilju rje{avanja ovog goru}eg prob-lema.

U raspravi su u~estvovali: EdhemBiber, [aban Kadiri}, Remzo Bak{i},Faruk [irbegovi}, vlasnik kompanije„[irbegovi}” iz Gra~anice, Nedim]ehaji} iz kompanije INN iz Sara-jeva, Salih [abovi} iz „Giproma”a izTuzle, Ladislav Bevanda iz „Heringa”iz [irokog Brijega itd.

Osim poskupljenja gra|evinskogmaterijala, kao trenutno najaktuelni-jeg, istaknuti su i drugi problemi, kojiprate poslovanje na{ih gra|evinara:nedostatak stru~nog i kvalifikovanogkadra, rad na crno, damping cijene,administrativni problemi izlaska nainozemno trì{te itd.

Udruènje gra|evinara FBiH jedonijelo i zaklju~ke:

1. U cilju podrobnijeg informisa-nja o problemima gra|e-vinarstva na trì{tu BiH po-trebno je zatraìti sastanakkod premijera Vlade Fe-deracije BiH NedàdaBrankovi}a, ~ime bi se otv-orila mogu}nost da pred-stavnici Odbora Udruè-nja iznesu prijedloge imjere za obezbje|enjeodgovaraju}eg statusa gr-a|evinara na neza{ti}en-om trì{tu izvo|enja gra-|evinskih radova i proiz-vodnje gra|evinskog ma-terijala.

2. S obzirom na to daje u proteklih pet mjesecirast cijena gra|evinskogmaterijala porastao i za80% (npr. armaturno è-ljezo), da su gra|evinske

kompanije prisiljene da potpisujuugovore sa fiksnim jedini~nim cijena-ma, te da ovakva situacija i odnosina trì{tu dovode u pitanje opstanakpostoje}ih kapaciteta u bh. gra|e-vinarstvu, neophodno je da se odnadle`nih institucija vlasti, odgovara-ju}im propisima i mjerama, u slu~a-jevima kada se radi o dràvnim

Negativni trendovi

Rastu cijene gra|evinskogmaterijala

Na inicijativu gra|evinskih kompanija iz FBiH, u Privrednojkomori FBiH, 10. juna, odràna je vanredna sjednica Odboragra|evinara FBiH. Povod je bio aktuelni rast cijena gra|evi-nskog materijala, koji ugroàva egzistenciju i rad preduze}a,zbog potpisanih fiksnih ugovora sa investitorima


investicijama, obezbijedi uvo|enjeklizne skale, kako bi se omogu}ilorealno kalkulisanje tro{kova i cijena.

3. S obzirom na to da je trendodlaska gra|evinske radne snage ususjedne zemlje (Hrvatska, CrnaGora, Slovenija...) preko Zavoda zazapo{ljavanje porastao i postaoozbiljan problem za gra|evinskekompanije u BiH, neophodno je dase odgovaraju}im mjerama (spo-razumi, protokoli...) sprije~i rad nacrno i reguli{e rad doma}e gra-|evinske operative na inozemnomtrì{tu.

4. Gra|evinske kompanije izFBiH su jedine u regionu koje nema-ju mogu}nost stjecanja certifikata isamim tim su u inferiornom polo-àju, kada je rije~ o tenderima izvan

FBiH, ali i neadekvatnom tretiranjuna trì{tu FBiH. Dakle, potrebno jeuvesti sistem odgovaraju}eg certifici-ranja poslovnih subjekata u oblastigra|evinarstva, ~ime bi se obezbi-jedile reference za radove u inozem-stvu, u okruènju, pa u i RS-u, teizjedna~ili uslovi za konkurisanje naposlove u FBiH i RS.

5. Razmotriti pitanje svrstavanjagra|evinarstva pod proizvodnju, kakobi se olak{alo poslovanje i unaprije-dio rad na doma}em i inozemnomtrì{tu za bh. gra|evinare. Naime,objekti i drugi proizvodi gra|evinarau BiH, kao i konstrukcije koje se mon-tiraju izvan trì{ta BiH, zahtijevajutretman proizvodnje, a ne usluga.

6. Insistirati na izjedna~avanjudoprinosa za penziono i zdravstveno

osiguranje, kao i doprinosa za neza-poslene u FBiH i RS.

7. Goru}i problem u gra|evinar-stvu u FBiH je i nedostatak stru~ne ikvalifikovane radne snage. Razloziovakvog stanja su: nedostatak in-teresa mladih za ova zanimanja (zi-dari, tesari, armira~i, izolateri...), ra-dni vijek gra|evinara od prije rata sebliì kraju, nezaposleni kadar nijestimulisan za rad i prekvalifikacije,jer socijalna pomo} od strane Zavo-da za zapo{ljavanje i rad na crnodestimuli{u zapo{ljavanje u firma-ma... Sve ovo ukazuje na ~injenicuda je potrebno sistemski pristupiti ov-om problemu, te organizirati edu-kaciju i prekvalifikaciju kadrova izoblasti gra|evinarstva.

Dènana AVDI]

Sastanak Odbora Grupacije odr-àn je u Nürnbergu, 31. maja. Prisu-stvovali su, pored predsjednika Mir-sada Æizme i èlanova Odbora, i

Avdo Rapa, predsjednik P/GKFBiH,Branimir Jazbec, predsjednik Skup-štine Grupacije, Šekib Husremoviæ,savjetnik u Grupaciji, i Dènana

Avdiæ, sekretar za graðevinarstvo iposlove detašmana u P/GKFBiH.

Usvojen je zapisnik sa prošle sje-dnice Skupštine i Odbora Grupacije,te logotip. Skraæeni naziv je „BAGGrupacija".

Razmatran je finansijski plan po-slovanja do kraja 2008. godine i te-kst aktuelnog Pravilnika o detašma-nu i objedinjavanje sugestija u formiprijedloga za izradu novog pravilni-ka. Razmatrana je i inicijativa i kon-cept za izradu kataloga, u kome bibila predstavljena preduzeæa/èlaniceGrupacije, kao i inicijativa i konceptza izradu Uputstva za rad po osnovudetašmana.

Podràna je inicijativa i konceptza izradu kataloga, te dogovorenoda se realizira u narednom mjesecu.

U cilju minimiziranja pogreški,koje stvaraju ozbiljne posljedice narad naših preduzeæa u SR Njemaèk-oj, a koje mogu narušiti teško steèenimid` kod njemaèkih nadle`nih or-gana i investitora, Grupacija se op-redijelila na izradu jednog Uputstvaza rad, koje æe se temeljiti na odred-bama meðudràvnog Sporazuma,Pravilnika o detašmanu, Mergblatt16 i praktiènim iskustvima preduze-æa, koja veæ niz godina uspješno po-

U Njemaèkoj odràn

Sastanak Odbora „BAG grupacije"Nakon prve, ujedno i konstituirajuæe sjednice Grupacije pre-duzeæa sa prostora FBiH koja po osnovu detašmana izvoderadove u SR Njemaèkoj, koja je odràna u Sarajevu, 17. aprila,odràn je i sastanak Odbora Grupacije


sluju na trìštu Njemaèke. Izabran jei radni tim za izradu ovog uputstva:Branimir Jazbec (Vranica Sarajevo),Haris Operta (BBM Sarajevo), HarunBajramoviæ (Fuel Boss Zenica) i Dè-nana Avdiæ (P/GKFBiH).

Uputstvo je namijenjeno, prije sv-ega, preduzeæima koja tek poèinjuraditi po osnovu detašmana.

Predviðene su aktivnosti u raduGrupacije do kraja 2008. godine ijednoglasno je podràna finansijskakonstrukcija za njih.

Raspravljalo se i o tekuæoj prob-lematici rada po osnovu detašmana.

Pomenuta je i problematika zdra-vstvenog osiguranja radnika u SRNjemaèkoj, odnosno izmjene u pro-cesu izdavanja BH-1 i BH-6C obraz-aca za radnike.

Do unazad nekoliko mjeseci pre-duzeæa koja rade u SR Njemaèkojdobijala su obrasce BH-1 i BH-6C naperiod koji je upisan u zahtjevu pre-duzeæa. Obrasci su izdavani nepo-sredno po zahtjevu, a plaæanje jeobavljeno u skladu sa utvrðenim odl-ukama. Obrasci su izdavani na mak-simalno šest mjeseci, dok nije utvr-ðeno da ljekarsko uvjerenje za rad-nike traje 12 mjeseci, od kada je otv-orena moguænost da i preduzeæamogu za radnike dobiti obrasce dotog perioda. To je olakšalo rad pre-

duzeæima koja imaju kratke ugovoresa investitorima èime im je obezbi-jeðen efikasniji naèin rada u SR Nje-maèkoj. Meðutim, u posljednje vri-jeme došlo je do izmjene u izdava-nju BH-1 i BH-6C obrazaca i to takošto je preduzeæe u obavezi za rad-nike dostaviti: original radnu dozvolukoju dostavlja i za izdavanje viza izahtjev u kojem termini trebaju datraju koliko i radna dozvola. S obzi-rom na to da je rad po osnovu detaš-mana popraæen brojnim administra-tivnim obavezama (zdravstveno osi-guranje, saglasnost na ugovor odVTKBiH, saglasnost na ugovor odZAV-a, dobijanje viza za radnike itd),ovakav pristup umnogome oteàvapreduzeæima, posebno onim kojizbog specifiènosti djelatnosti imajukratke ugovore (izolateri, remont,

montaà liftova itd). Zahtjevi predu-zeæa se odnose na povratak stareprocedure rada, po kojoj se BH-1 iBH-6C obrasci izdaju u terminimapo zahtjevu preduzeæa, što bi imolakšalo i obezbijedilo efikasniji rad,a ne bi ugroàvalo nikoga u postup-ku izdavanja obrazaca.

Nakon rasprave i informisanja oovoj problematici, upuæena je inicija-tiva prisutnih prema P/GKFBiH, da sepokuša usmenom ili pismenom kore-spondencijom sa Zavodom zdravst-venog osiguranja i reosiguranja osi-gurati povratak na staru proceduruizdavanja BH-1 i BH-6C obrazaca.

Inicijativa za pomoæ u rješavanjuove problematike, a u cilju jaèanja,olakšavanja i unapreðenja rada na-ših preduzeæa na trìštu SR Njema-èke, naišla je na razumijevanje u Pri-vrednoj komori Federacije BiH. U to-ku je korespondencija sa nadle`nimlicima iz Zavoda za zdravstvenoosiguranje i reosiguranje FBiH, kojisu iskazali spremnost da olakšajurad preduzeæima.

Poèetkom jula oèekuje se sasta-nak predstavnika P/GKFBiH i nadle`-nih lica Zavoda za zdravstveno osig-uranje i reosiguranje. O zakljuècimaæe pismeno biti obaviještena pre-duzeæa/korisnici detašmana.

D`. A.


Na ovom iznimno dobro posje}e-nom seminaru sudionici su upoznatisa osnovnim pojmovima intelektu-alnog vlasni{tva, koje nalazim korisn-im i za one zainteresirane koji nisumogle nazo~iti.

Intelektualno vlasni{tvo ozna~avakategoriju ekonomskih dobara ~ije jeosnovno obilje`je da su nevidljiva ineopipljiva. Ta ekonomska dobra sas-toje se od informacija, te im se stogapripisuje atribut «intelektualna» ili«nematerijalna». Da bi jedno dobro bilopredmet ekonomskog kori{tenja moraimati svog vlasnika, odnosno mora bitipredmet vlasni{tva koja daje zakonskugaranciju isklju~ivosti prisvajanja togdobra od ovla{tenog subjekta. Pred-metom intelektualnog vlasni{tva sma-traju se samo one informacije koje suza{ti}ene zakonom. Pravo intelektual-nog vlasni{tva dijeli se u dvije cjeline:

- autorsko pravo i srodna prava ukoje ubrajamo: pravo interpretatora,pravo izvo|a~a fonograma, pravoproizvo|a~a videograma, pravo proiz-vo|a~a emisije i pravo proizvo|a~abaze podataka;

- pravo industrijskog vlasni{tva ukoje ubrajamo: patentno pravo, pravoìga, pravo za{tite geografskog pori-jekla, pravo za{tite industrijskog dizaj-na, pravo za{tite topografije integrira-nog kola, pravo za{tite nove biljne so-rte, pravo suzbijanja nelojalne utakmicei poslovna tajna (engl. know how).

U Bosni i Hercegovini pravo intele-ktualnog vlasni{tva primjenuje se krozzakone:

- Zakon o autorskom pravu i srod-nim pravima (“Sl. glasnik BiH”, broj7/02),

- Zakon o industrijskom vlasni{tvu(“Sl. glasnik BiH”, br. 3/02 i 29/02),

- Zakon o za{titi novih biljnih sorti(“Sl. glasnik BiH”, broj 43/04) i

- Zakon o osnivanju Instituta zaintelektualno vlasni{tvo (“Sl. glasnikBiH”, broj 43/04).

Krajni cilj EUIPR projekta je po-bolj{ati pravni okvir intelektualnog vla-sni{tva u BiH kako bi se postigla uskla-|enost s propisima Svjetske trgovinskeorganizacije (WTO) i Europske unije.Projekat bi trebao pomo}i BiH da udo-volji zahtjevima postavljenim u WTOSporazumu o trgovinskim aspektimaprava intelektualnog vlasni{tva (TRIPSsporazum) i Sporazumu o stabilizaciji ipridruìvanju, te time doprinijeti

stvaranju zdrave osnove za ekonoms-ki razvoj zemlje.

Konkretni ciljevi projekta su usm-jereni prema:

- podr{ci i razvoju administrativnihkapaciteta Instituta za intelektualnovlasni{tvo kao glavnog korisnika pro-jekta,

- upotpunjavanju, aùriranju ija~anju pravnog okvira u podru~ju in-telektualnog vlasni{tva,

- podr{ci i unapre|ivanju {iregokvira za intelektualno vlasni{tvo,posebno u odnosu na provedbuzakona i ja~anje javne svijesti.

Po~etni tro{kovi efikasne za{titeintelektualnog vlasni{tva, u pravilu, sekompenziraju raznim vrstama pomo}itako i ovaj projekat financira EU. Odna{e dràve se o~ekuje da vremenomuspostavi sistem poticaja za stvaranje iekonomsku eksploataciju intelektu-alnog vlasni{tva, koji }e biti samo-odrìv.

Radi se o sistemu koji se sastoji od:- pravnih propisa za za{titu intelek-

tualnog vlasni{tva,- institucija koje provode te propise i- mreè stvaralaca i korisnika in-

telektualnog vlasni{tva, koju ~ine gospo-darstvo, sveu~ili{ta i znanstvenois-tra-iva~ki centri, institucije kulture, mediji...

Svi elementi ovog sistema morajubiti me|usobno uskla|eni. Osnov zauskla|ivanje nalazi se u strate{komdokumentu usvojenom od vlade, kojisadrì viziju sistema, podjele uloga

me|u dràvnim institucijama, skuppoticaja za doma}e stvaraoce i koris-nike intelektualnog vlasni{tva i vre-menski plan izgradnje kapaciteta zaefikasnu za{titu i kori{tenje intelektu-alnog vlasni{tva.

Treba izgraditi kulturu intelektu-alnog vlasni{tva, koja podrazumijeva{iroko ra{irenu svijest o njenom posto-janju, prirodi i zna~aju za razvoj.

EUIPR Projekat provodit }e se etap-no, tako da je ovo tek jedan u nizuedukativnih seminara iz ove oblastikoji slijede.

@eljana BEVANDA

Seminar o intelektualnom vlasni{tvu

Suvremeni ~inilac razvojaEUIPR Projekat izgradnje kapaciteta za za{titu intelektualnogvlasni{tva u BiH, Institut za Intelektualno vlasni{tvo BiH iPrivredna/Gospodarska komora FBiH organizirali su 29. svi-bnja u Mostaru jednodnevni seminar o temi «Intelektualnovlasni{tvo kao suvremeni ~inilac razvoja»


Vlada FBiH je 25. februara ovegodine uputila u Parlament FBiH narazmatranje i usvajanje po hitnimpostupku Prijedlog zakona, ali izPKFBiH smatraju da bi Prijedlogzakona o izmjenama i dopunamaZakona o privrednim dru{tvima tre-bao i}i u redovnu proceduru, jer takopruà dovoljno vremena i mogu}no-sti za razmatranje pravno-stru~ne isistemske analize, procjene i argum-entirane intervencije stru~ne i poslo-vne javnosti.

Pomo}nik federalnog ministraenergije, industrije i rudarstva za pr-avne i ekonomske poslove MuhidinDeli} kazao je da je ovaj zakon kren-uo po hitnom postupku i da su par-lamentarni klubovi odbili takvu inici-jativu i da je zakon trenutno u redo-vnom postupku.

“On je ve} razmatran u Zastupni-~kom domu i nalazi se u Domu nar-oda Parlamenta FBiH, a poslije }e bitivra}en Vladi FBiH, koja }e utvrditikona~an Prijedlog zakona i ponuditi

ga domovima na usvajanje”, kazaoje Deli}.

Dodao je da ovaj zakon omogu-}ava uspostavljanje pravnog okviraza povezivanje privrednih dru{tava,pri ~emu je uzet model iz Zakona opreduze}ima Republike Srpske i di-jelom iz Zakona o trgova~kim dru{tv-ima Hrvatske i prilago|en odredba-ma postoje}eg Zakona o privrednimdru{tvima FBiH.

“Ovaj model je uzet u obzir zato{to je Komisija za vrijednosne papireFBiH sugerirala ujedna~avanje regu-lative u BiH, dok bi najpravilnije rje-{enje, prema mi{ljenju Komisije, bilodono{enje jedinstvenog zakona nanivou BiH, jer bi tako mogli imple-mentirati OECD principe koorpora-tivnog upravljanja”, kazao je Deli}.

Prema njegovim rije~ima, to bizna~ilo definiranje sloènih oblikaudruìvanja privrednih dru{tava, kao{to su konzorcij i holding, {to do sa-da u FBiH i nije bilo mogu}e.

“Veoma je zna~ajna izmjena kojuje predloìla Agencija za privatizacijuFBiH, a u cilju ubrzanja postupka pri-vatizacije privrednih dru{tava, izme-|u ostalog, i dokapitalizacijom, uno-{enjem potraìvanja u kapital u pos-tupku privatizacije, odnosno vr{enj-em konverzije duga u dioni~ki kapi-tal. Ostali dio teksta odnosi se na po-jednostavljivanje upravljanja u privr-ednim dru{tvima”, kazao je Deli}.

Privredni subjekti, u~esnici javnerasprave, konstatovali su da premaPrijedlogu zakona o izmjenama i do-punama Zakona o privrednim dru{t-vima:

* nadzorni odbor gubi nadle`nosti odgovornost za pripreme, sazivanjei odràvanje skup{tine dioni~kogdru{tva;

* nadzorni odbor gubi nadle`nosti odgovornost za imenovanje i razr-

Rasprava u Komori

O Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona

o privrednim dru{tvimaPrivredna komora Federacije BiH organizirala je u Sarajevuraspravu o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunamaZakona o privrednim dru{tvima koji je od sistemskog zna~ajaza privredne subjekte FBiH


je{enje uprave dioni~kog dru{tva,~ime njegovo formalno zadràna na-dle`nost za nadzor rada uprave osta-je bez upravlja~kog instrumentarija imaterijalne sadrìne;

* uz postoje}e i ovla{tenje za izb-or i razrje{enje nadzornog odbora iodbora za reviziju, skup{tina dioni-~kog dru{tva postaje nadle`na zaizbor/imenovanje i razrje{enje upra-ve i sekretara dioni~kog dru{tva i od-obravanje njihovih ugovora;

* sekretar dioni~kog dru{tva do-bija izvornu nadle`nost i odgovorn-ost za pripreme, sazivanje i odrà-vanje skup{tine dioni~kog dru{tva;

* dakle, predloènim izmjenamauspostavlja se novi horizontalni/pa-ralelni sistem u kojem je skup{tinadioni~kog dru{tva izvor mandata iodgovornosti nadzornog odbora,odbora za reviziju, uprave i sekretaradioni~kog dru{tva;

* posljedi~no prednjem, rje{ava-nje eventualnih neslaganja/konflika-ta, objektivno naj~e{}e mogu}ih i zadru{tvo najzna~ajnijih u odnosu izm-e|u uprave i nadzornog odbora, unadle`nosti je skup{tine dioni~kogdru{tva ~ije „klju~eve” drì sekretardru{tva, koji nije nikome odgovoranza strate{ko upravljanje, operativnovo|enje niti zakonitost poslovanja!

Kao op{ta primjedba na Izmjenei dopune Zakona istaknuto je da jeProjektom „Harmonizacija zakona oprivrednim dru{tvima-preduze}ima”izvr{ena paralelna analiza oba entit-etska zakona sa {est direktiva EU ko-je se odnose na rad i poslovanje pre-duze}a: 89/667/EEC; 89/666/EEC;82/891/EEC; 78/855/EEC; 77/91/EECi 68/151/EEC. Ove direktive su „sta-ndard” za svaku zemlju ~lanicu EUkao i zemlje koje su na putu pridru-ìvanja Evropskoj uniji. Izvje{taj outvr|enim rezultatima analize saodgovaraju}im preporukama objavl-jen je u julu 2006. godine. Izme|uostalog, u analizi je utvr|eno da ne-ke odredbe vaè}ih zakona nisu uskladu sa navedenim direktivama.Predloèno je da pomenuti Izvje{taj ipreporuke koje su u njemu sadrànebudu polazna osnova za izmjene idopune Zakona.

Pojedina~ne primjedbe

O~igledno je da je intencija da seZakonom o izmjenama i dopunamaZakona o privrednim dru{tvimapostigne harmonizacija propisa kojiure|uju osnivanje, poslovanje, up-ravljanje i prestanak privrednih dru{-tava, odnosno harmonizacija sa od-

govaraju}im Zakonom o preduze}i-ma u Republici Srpskoj. Me|utim,pojedine odredbe Prijedloga:

1. nisu u skladu sa OECD princi-pima korporativnog upravljanja;

2. nisu u skladu sa preostalimvaè}im i neizmijenjenim odredba-ma Zakona o privrednim dru{tvima,te na~elima uspostavljenim tim Za-konom;

3. reguli{u materiju koja je ve}regulisana drugim propisima u FBiH(Zakonom o preuzimanju dioni~kihdru{tava, Zakonom o vrijednosnimpapirima);

4. reguli{u materiju koja bi treba-lo da bude predmetom ure|ivanjapreko drugih zakona u Federaciji BiH(Zakonom o javnim preduze}ima,Zakonom o privatizaciji preduze}a);

5. nisu ujedna~ene sa rje{enjimakoje daje Zakon o preduze}ima uRepublici Srpskoj;

6. nisu dosljedno preuzete iz Za-kona o preduze}ima u Republici Srp-skoj;

7. su nomotehni~ki manjkave.Pojedina~ne primjedbe, po

~lanovima Prijedloga zakona, sumi-rane su i dostavljene Federalnomministarstvu energije, rudarstva iindustrije na dalji postupak.

Pripremila: M. IDRIZOVI]

Mašinski fakultet u Sarajevu i Fakultet stro-jarstva i raèunarstva u Mostaru, angaìrani odMinistarstva energije, industrije i rudarstvaFBiH, oganizirali su okrugli sto o "Razvojuindustrijske politike u FBiH". Odràn je kra-jem juna na Mašinskom fakultetu u Sarajevu

U okviru plenarnog dijela, predstavljen je konceptProjekta u èiju realizaciju je ukljuèeno pedesetak struènja-ka. Dr. Ejub Dàferoviæ, dekan Mašinskog fakulteta uSarajevu, rekao je da je Federalno ministarstvo energije,rudarstva i industrije Projekat povjerilo ovim nauèniminstitucijama s ciljem jasnog identificiranja problema kojistoje na putu uspješnijeg poslovanja privrednih subjekata.Cilj je, takoðer, da se predloè adekvatne mjere koje birelevantne institucije u BiH trebale donijeti i implementi-

rati. U okviru prikupljanja podataka, anketirano je više od100 privrednih subjekata, kako bi se dobio uvid u stanjeu industrijskom sektoru, te šta treba uèiniti da se onopoboljša. Anketni upitnici se analiziraju, a rezultati æe seobjaviti na narednom sastanku.

Nakon predstavljanja projekta, uslijedile su preze-ntacije: „Industrijska politika i privredni razvoj", te „Stranaulaganja i sistem poticaja industrije". Zatim su uslijedileprezentacije po industrijskim sektorima: „Metalni i elektro-sektor", „Prerada drveta i industrija graðevinskog materi-jala", "Tekstil, koà i obuæa", "Kemijska i farmaceutskaindustrija" i "Vojna industrija".

Komora èli aktivno sudjelovati u izradi Projekta, sobzirom na to da posjeduje resurse, iskustvo, kao ikvalitetne kadrove koji su dokazani struènjaci u pomenu-tim industrijskim segmentima. Dogovoreno je i formiran-je zakljuèaka po sektorima iz kojih æe slijediti daljeaktivnosti.

N. Š. - M.

Okrugli sto

Razvoj industrijske politike u FBiH


Sporazum o stabilizaciji ipridruìvanju i prate}i Privre-meni sporazum potpisali suministri vanjskih poslova EU ipredsjedatelj Vije}a ministaraBiH Nikola [piri}.

„Ovo je vaàn dan za Bo-snu i Hercegovinu i za Evrop-sku uniju”, izjavio je nakonpotpisivanja povjerenik zapro{irenje Olli Rehn.

[piri} je istakao da potpisi-vanje SSP-a „otvara put evrop-skoj budu}nosti BiH”.

Slovenski ministar vanjskihposlova i predsjedavaju}i Vije-}a EU Dimitrij Rupel izrazio jeèlju da BiH „{to prije provedeSSP i {to prije postane ~lani-com EU”.

Predsjednik Predsjedni{tva Bosnei Hercegovine Haris Silajdì} je na-glasio da njegova zemlja moè po-nuditi Evropi „model multikulturalneideje”.

„Iako imamo lo{a iskustva iz raz-doblja 1992. - 1995., na{a tradicijasuìvota traje stolje}ima. Doga|aji iz90-tih godina bili su otklon od toga isada se borimo da uklonimo poslje-dice nacionalizma i velikodràvnihpolitika”, rekao je Silajdì}.

Upitan da li je Bosni i Hercegovi-ni potreban novi ustav da bi moglanastaviti svoj put prema EU, pov-jerenik Rehn je rekao da se on zauz-ima za „evoluciju, radije nego za rev-oluciju ustavnog okvira”.

„Moramo imati efikasnog i dem-okratskog sugovornika i stoga BiHtreba pobolj{ati svoj ustavni okvir”,rekao je Silajdì}.

„Evropska unija ostaje ~vrsto pre-dana evropskoj perspektivi zapadn-og Balkana i poti~e zemlje u regiji da

ispune potrebne uvjete”, kaè se uzaklju~cima ministara vanjskih pos-lova, koji su se sastali u Luksemburgu.

To je prvi ministarski sastanaknakon neuspje{nog referenduma uIrskoj. Na prijedlog nekoliko minista-ra vanjskih poslova u zaklju~ke o za-padnom Balkanu uba~ena je ta po-ruka ohrabrenja, jer Lisabonski ug-ovor treba zamijeniti sada{nji Ugo-vor iz Nice, koji je dizajniran za 27zemalja ~lanica, koliko ih Unija da-nas broji.

Vije}e je u svojim zaklju~cima po-zdravilo potpisivanje SSP-a s Bosnomi Hercegovinom, kao „vaàn korakna putu te zemlje prema EU”.

Uvoz i za{tita

Sporazumom o stabilizaciji i pri-druìvanju je, izme|u ostalog, utvr-|eno:

1. Zajednica i Bosna i Hercego-vina postepeno }e uspostaviti podru-~je slobodne trgovine u periodu od

najvi{e pet godina, po~ev{i od stu-panja na snagu ovog sporazuma, uskladu s odredbama ovog sporazu-ma i u skladu s odredbama GATT-a1994., te WTO-a. Pritom }e uzeti u

obzir posebne uslove utvr|ene u da-ljnjem tekstu.

2. U klasifikaciji robe u trgoviniizme|u strana primjenjivat }e se Ko-mbinirana nomenklatura.

3. U svrhu ovog sporazuma,carine i takse jednakog u~inka kaocarine uklju~uju svaku da`binu ilitaksu bilo koje vrste koja je namet-nuta u vezi s uvozom ili izvozomrobe, uklju~uju}i svaki oblik dodatneda`bine ili takse u vezi s takvim uvo-zom ili izvozom, ali ne uklju~uje bilokakve:

(a) takse jednake unutra{njemporezu utvr|enom u skladu s odred-bama ~lana III. stav 2. GATT-a 1994.,

(b) antidampin{ke ili kompenza-cione mjere,

(c) naknade ili takse propor-cionalne tro{kovima pruène usluge.

4. Polazna carina za svakiproizvod na koju }e se primjenjivatipostepena smanjenja carina, utvr|-ena u ovom sporazumu, bit }e:

U Luksemburgu

Potpisan Sporazum o stabilizacijii pridruìvanju izme|u BiH i EU

Bosna i Hercegovina je, 16. juna, u Luksemburgu, s Evropskomunijom potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruìvanju, kojimprvi put uspostavlja institucionalne odnose s EU


(a) Jedinstvena carinska tarifaZajednice koja je uvedena u skladu sUredbom Vije}a (EEZ) brij 2658/871stvarno se primjenjuje erga omnesna dan potpisivanja ovog sporazuma,

(b) Carinska tarifa Bosne i Hercego-vine za 2005. godinu koja je u primjeni.

5. Umanjene carine koje }e pri-mjenjivati Bosna i Hercegovina, obr-a~unate kako je utvr|eno u ovom sp-orazumu, zaokruìvat }e se na naj-bliè decimalne brojeve kori{tenjemuobi~ajenih aritmeti~kih principa. Utom smislu, svi brojevi manji od petnakon prvog decimalnog mjesta bit}e zaokruèni na najbliì niì deci-malni broj, i svi brojevi koji su ve}i odpet (uklju~uju}i i pet) nakon prvogdecimalnog bit }e zaokruèni nanajbliì vi{i decimalni broj.

6. Ako se nakon potpisivanja ov-ogsporazuma primijeni bilo kakvo sman-jenje carina na erga omnes os-novi,posebno smanjenja koja su rezultat:

(a) pregovora o carinama uWTO-u, ili

(b) u slu~aju pristupanja Bosne iHercegovine WTO-u, ili

(c) naknadnih umanjenja nakonpristupanja Bosne i HercegovineWTO-u,

takve smanjene carine zamijenit}e polaznu carinu navedenu u stavu4. od dana od kada se takva sman-jenja primjenjuju.

7. Zajednica i Bosna i Hercego-vina obavje{tavat }e jedna drugu osvojim polaznim carinama i svakojnjihovoj promjeni.

Od 1. januara prve godine nak-on stupanja na snagu Sporazuma ostabilizaciji i pridruìvanju, carina }ebiti smanjena za 50 posto polaznecarine, od 1. januara druge godinena 25 posto polazne carine, dok }ese 1. januara 2011. godine, ili tre}egodine nakon stupanja na snaguSporazuma, carina biti ukinuta. Zaneke od primarnih proizvoda carinese ukidaju odmah, a za neke se sma-njuju za 50 posto od dana stupanjana snagu Sporazuma, dok je ukidan-je carina predvi|eno od 1. januara2009. godine.

Za industrijske proizvode iz ze-malja EU, na dan stupanja na snaguSporazuma, uvozne carine bi}e sma-njene na 90 posto polazne carine,od 1. januara prve godine na 80 po-sto, 1. januara druge godine na 60

posto, 1. januara tre}e godine na 40posto, 1. januara ~etvrte godine na20 posto, dok }e 1. januara petegodine carina biti ukinuta. Za gra-|evinsku stolariju i ostale drvene pr-oizvode za gra|evinarstvo, uklju~u-ju}i celularne plo~e od drveta, sasta-vljene parketne plo~e, piljenu i cije-panu {indru, kao i nepremazani pa-pir i karton koji se koristi za pisanje,{tampanje i ostale grafi~ke namjene,carine se odmah smanjuju na 75posto, a onda na 50 i potom na 25posto, dok bi od 1. januara 2011.godine trebale biti ukinute.

U poglavlju drugom, uz ostalo,navedeno je da }e EU od dana stu-panja na snagu Sporazuma s na{omzemljom ukinuti sva koli~inska ogra-ni~enja i mjere jednakog u~inka zauvoz poljoprivrednih i ribljih proizvo-da porijeklom iz BiH.

Sastavni dio Sporazuma ~ine an-eksi i protokoli, i to:

- Aneks I. (~lan 21.) - Carinskiustupci Bosne i Hercegovine za ind-ustrijske proizvode Zajednice

- Aneks II. (~lan 27. stav (2)) -De-finicija proizvoda od junetine

- Aneks III. (~lan 27.) - Carinskiustupci Bosne i Hercegovine za pri-marne poljoprivredne proizvode po-rijeklom iz Zajednice

- Aneks IV. (~lan 28.) - Carinekoje se primjenjuju na robe porijek-lom iz Bosne i Hercegovine pri uvozuu Zajednicu

- Aneks V. (~lan 28.) - Carinekoje se primjenjuju na robu porijek-

lom iz Zajednice pri uvozu u Bosnu iHercegovinu

- Aneks VI. (~lan 50.) - Poslovnonastanjivanje: finansijske usluge

- Aneks VII. (~lan 73.) - Pravo in-elektualnog, industrijskog i trgovin-skog vlasni{tva

- Protokol 1 (~lan 25.) o trgoviniprera|enim poljoprivrednim proizvo-dima izme|u Zajednice i Bosne i He-rcegovine

- Protokol 2 (~lan 42) o definicijipojma “proizvodi s porijeklom” i na-~inima administrativne saradnje zaprimjenu odredbi ovog sporazumaizme|u Zajednice i Bosne i Herce-govine

- Protokol 3 (~lan 59.) o kop-nenom transportu

- Protokol 4 (~lan 71.) o dràvnojpomo}i u industriji ~elika

- Protokol 5 (~lan 97.) o uzajam-noj administrativnoj pomo}i u carin-skim pitanjima

- Protokol 6 (~lan 126.) - Rje{a-vanje sporova

- Protokol 7 (~lan 27.) o uzajam-nim preferencijalnim ustupcima zaodre|ena vina, uzajamnom prizna-vanju, za{titi i kontroli naziva vina,alkoholnih pi}a i aromatiziranih vina

Cjelovit tekst Sporazuma o stabi-lizaciji i pridruìvanju i Privremenogsporazuma o trgovini i trgovinskimpitanjima moè se na}i na web st-ranici Vanjskotrgovinske komoreBiH, ww.komorabih.ba„Saop{tenja”.

Pripremila:M. IDRIZOVI]


Predsjednik Komore Avdo Rapa, sasaradnicima, informisao je nove amb-asadore o privrednim aktuelnostima una{oj zemlji. Razgovarano je o posto-je}im oblicima ostvarene saradnje sazemljama u koje ambasadori odlazena du`nost, kao i kreiranju novih mo-gu}nosti za unapre|enje ekonomskesaradnje. U nekim zemljama ekonom-ski odnosi se uglavnom zasnivaju navanjskotrgovinskoj robnoj razmjeni, tese za jedan od razloga slabe zastu-pljenosti vi{ih ekonomskih oblika sara-dnje smatra i nedovoljna informisa-nost o bh. proizvodima u inostranstvu.

Sekretari udruènja Komore pre-zentirali su privredne potencijale Fe-deracije BiH po sektorima, kao i pla-nirane projekte u oblastima energe-tike, metalske, drvne i tekstilne indus-trije, te za{tite okoli{a.

Razgovarano je o boljoj promoci-ji bh. privrede preko na{ih DKP-a usvijetu. U tom smislu, ambasade su

vaàn izvor podataka o stranimtrì{tima i ekonomskim kretanjima,ali i mjesto za prezentaciju doma}eprivrede. Isto tako, ambasade imajumogu}nost da intenzivnije djeluju naobezbje|ivanju poslovnih anga`ma-na bh. firmama.

Zaklju~eno je da treba vi{e raditina pobolj{anju ekonomske slike BiH

u svijetu. Predsjednik Rapa ukazao jena zna~aj bh. diplomatske mreè upredstavljanju privrede BiH na nje-nom putu ka evroatlantskim integra-cijama, te u promovisanju mogu}no-sti za ulaganja u na{u zemlju. Stran-im investitorima ~esto nedostaju info-rmacije o na{oj zemlji, a ambasade

mogu raditi na pobolj{anju sveuku-pnog ambijenta poslovanja. Investi-tore naro~ito zanima proces privati-zacije, jer se o~ekuje pokretanje jo{ve}ih investicija u proizvodnji.

Ambasadorima su ovom prilikomuru~eni promotivni materijali koji }eposluìti za kvalitetniju prezentacijuprivrednih i drugih potencijala BiH.

Ambasadori su uvjereni da }e nasvojim novim du`nostima nastaviti un-apre|ivati saradnju i na ekonomskomplanu. Predsjednik Rapa naglasio jeneophodnost bli e i konkretnije saradnjekomora i ambasada, uz spremnoststrukovnih asocijacija Komore da ino-partnerima omogu}e kontakt i informaci-je o doma}im preduze}ima, ali i o privre-di Federacije BiH op}enito. Is-predP/GKFBiH je iskazao podr{ku bu-du}imaktivnostima novih ambasadora u pro-movisanju zemlje i poèlio uspjeh u nji-hovom radu. Istaknuta je puna sprem-nost Komore za saradnju sa ambasadori-ma u toku njihove diplomatske misije.

Lejla SADIKOVI]

Prijem novoimenovanih ambasadora BiH

Zastupanje ekonomskih interesazemlje jedan od prioriteta

U okviru priprema za odlazak u diplomatsku misiju u svijetu istupanje na du`nost, Komoru Federacije BiH posjetili sunovoimenovani ambasadori na{e zemlje: @eljana Zovko([panija), Darko Zelenika ([vedska), Ensar Eminovi} (Malezija),Tarik Bukvi} (Indonezija), Muhamed Hajdarovi} (Danska) i ElmaKova~evi} (Norve{ka)

Uspje{no poslovanje Investicijske bankeInvesticijska banka Federacije BiH d.d. Sarajevo je u 2007. godini iskazala bruto

dobit ve}u od ~etiri miliona KM, {to je 69 posto iznad plana, navodi se u Informacijio poslovanju ove banke u pro{loj godini, koju je usvojila Vlada Federacije BiH.Istovremeno, i ukupan prihod od 18 posto bio je ve}i od planiranog.

U odnosu na kraj 2006. godine, ukupan kreditni portfolio Banke je laniiznosio 164,7 miliona KM, odnosno pove}an za 44 posto. Vlada FBiH jedonijela i tri odluke koje se odnose na ovu banku.

Prvom odlukom, kojom se utvr|uje i raspore|uje dobit Banke ostvarene u2007. godini, utvr|ena je bruto dobit od 4.018.040,26 KM, porez na dobitod 1.256.003 KM i neto dobit od 2.762.037,26 KM.

Neto dobit se raspore|uje tako {to 90 posto ide u pove}anje rezervi kap-itala Banke, a ostatak za donacije u 2008. godini.

Drugom je odlukom Vlada usvojila Plan Investicijske banke za 2008. godinu, atre}om godi{nji finansijski izvje{taj s Izvje{tajem vanjskog revizora za 2007. godinu.


Na kolektivnom {tandu od 150 m2

predstavile su se bh. firme: Livnica ~e-lika - Bosnian Valves - Tuzla, Mandeks- [iroki Brijeg, Ro trade - @ivinice, Kuko- Ljubu{ki, Greenton - Sarajevo, IGM -Visoko, Natron Hayat - Maglaj, AS -Jelah, Enker - Te{anj, Metalno - Zeni-ca, Koteks - Te{anj, Te{anjska vrela -Te{anj, Mapex - Maglaj, Jafa-Jasa 4 -Srebrenik, Nova Forma - [amac, Fe-niks - Travnik, Vitinka - Kozluk, PS Vite-zit - Vitez, Lasta Zve~evo - âpljina,Hoteli Ilidà - Sarajevo.

Poduze}a iz ZE-DOkantona predstavljenasu na zajedni~kom {ta-ndu, koji je, zajedno saP/GKFBIH, organizi-rala Privredna komoraZE-DO kantona, a fin-ansijski podràla VladaKantona.

Ova sajamska ma-nifestacija je najve}iprivredni doga|aj naKosovu, koji se odrà-va na 4.000 m2 zatvo-renog izlo`benog pros-tora. Pored BiH, pred-stavila su se poduze}aiz Bugarske, Hrvatske,Srbije, Crne Gore, Ma-kedonije, Gr~ke, Italije,Austrije, Kosova, Njema~ke, VelikeBritanije i dr. U~estvovalo je oko 100izlaga~a od kojih 40% stranih i 60%doma}ih.

Privreda Kosova jo{ uvijek nije do-voljno razvijena i ovisna je o uvozuspektra proizvoda. Kosovo je u 2007.godini uvezlo robe u vrijednosti 39 mil-iona KM, dok je istovremeno izvezlarobe u vrijednosti od 11,7 miliona KM.

U strukturi robe koja se izvozi izBiH nalaze se lijekovi, èljezne {ipke,

~elik, deterdènt, friìderi, gra|a,prehrambeni proizvodi, namje{taj,toalet papir, mesni proizvodi, cigarete idr. Uvozio se {e}er, proizvodi od gu-me, slad, mineralne vode, zavarenecijevi i dr.

Kako Kosovo jo{ uvijek nemarazvijene velike proizvodne kapacitete,bh. proizvo|a~i imaju veliku mogu}n-ost plasmana svojih proizvoda u ovojzemlji. Postojalo je veliko interesovanjekosovskih privrednika za bh. kompani-

je i njihove proizvode. Izme|u ostalih,razgovaralo se sa predstavnicimaElektroprivrede Kosova, Termoelektra-ne, velikih gra|evinskih kompanija, tr-govcima na veliko, predstavnicima ru-dnika Trep~a, kamenoloma i drugima.

Tome je, u velikoj mjeri, pridonije-lo i predstavljanje bh. privredne dele-gacije na Javnom servisu Kosova,odnosno bh. kompanija, proizvoda,kao i poslovnih namjera na trì{tu Ko-sova.

Pored velikog interesovanja koso-vskih privrednika za privrednu surad-nju sa BiH, predsjednik i premijer Ko-sova Fatmir Sejdiu i Ha{im Ta~i sasuradnicima posjetili su zajedni~ki{tand Privredne/Gospodarske komoreFBiH i Privredne komore ZE-DO kan-tona, kao i ostalih bh. kompanija -izlaga~a na Me|unarodnom op}emsajmu u Pri{tini.

Veliki problem poslovnim ljudima s Ko-sova predstavljaju vize za dolazak u BiH,za {ta im treba garantno pismo i odlazaku ambasadu BiH u Skopje po vizu.

Iako obim razmjene nije velik, BiHostvaruje suficit. U razgovoru sa BesimomBeqajem, predsjednikom Privrednekomore Kosova i njegovim suradnicima,dogovoreno je da se privrednici Kosovapredstave na sajmu ZEPS 2008. u Zenici.

S obzirom na kontakte i konkretneposlovne dogovore izme|u kosovskih i

bh. privrednika, o~ekujemo da }e unarednom periodu kompanije iz BiH injihovi proizvodi biti mnogo zastu-pljeniji na trì{tu Kosova. Uspje{nosmo otvorili jo{ jedno trì{te za plas-man bh. proizvoda, imaju}i u vidu svenjegove pogodnosti: blizinu, velikupotra`nju za svim vrstama robe, uspo-stavljene veze i Ugovor o slobodnojtrgovini, te konkuretnu cijenu na{e ro-be na tom trì{tu.

[emsa ALIMANOVI]

Op}i me|unarodni sajam Pri{tina 2008.

Bh. {tand najposje}eniji Shodno iskazanom interesu bosanskohercegova~kih poduze}aza suradnju sa Kosovom, Privredna/Gospodarska komoraFederacije BiH, u okviru programa rada Vanjskotrgovinskekomore Bosne i Hercegovine i uz finansijsku podr{ku, orga-nizirala je kolektivni nastup bh. privrednika na Me|unarod-nom op}em sajmu u Pri{tini, po~etkom juna


Utvr|en Nacrt zakona onov~anim podr{kama u

poljoprivredi i ruralnom razvoju

êtiri modelaispla}ivanja

Vlada FBiH je utvrdila i u parla-mentarnu proceduru uputila Nacrt za-kona o nov~anim podr{kama upoljoprivredi i ruralnom razvoju kojipredstavlja dio nastavka reformi u ovojoblasti, u skladu sa prilago|avanjempropisima Evropske unije i Svjetsketrgovinske organizacije (WTO). Njimese propisuju modeli nov~ane podr{ke upoljoprivredi, kapitalnim ulaganjima iruralnom razvoju, programi u okvirupojedinih modela, izvor i visina sred-stava, korisnici nov~anih podr{ki, na~innjihove realizacije i nadzor nad prov-o|enjem Zakona.

Za nov~ane podr{ke koje se dod-jeljuju korisnicima u Federaciji, izvorsredstava je Budèt Federacije. Tasredstva osiguravaju se svake kalen-darske godine i ne mogu biti manjaod tri, niti ve}a od {est posto njegovegodi{nje vrijednosti, za razliku odsada vaè}eg zakona kada je taj po-stotak bio fiksiran na tri posto i poka-zao se nedovoljnim za stimulisanjenaraslih potreba u poljoprivredi. Po-red toga, sredstva se osiguravaju i ukantonalnim budètima.

Propisano je da se odabir prior-iteta nov~anih podr{ki, raspoloìvi

iznosi za pojedine modele, maksim-alno poticane koli~ine, visina doho-dovne podr{ke, te drugi posebni us-lovi odre|uju Programom nov~anihpodr{ki u poljoprivredi, koji, u skladusa Srednjoro~nom strategijom razvo-ja poljoprivrednog sektora u Fede-raciji BiH, donosi Federalna vlada.Podr{ke }e se ispla}ivati preko ~etirimodela, od kojih se jedan provodi usklopu mjera poticanja proizvodnje(biljna, animalna i organska proizvo-dnja), dok se tri odnose na pla}anjau sklopu mjera strukturne politike(podr{ke dohotku, kapitalnim ulaga-njima i ruralnom razvoju). Pored to-ga, predvi|ene su i podr{ke provo-|enju odre|enih mjera trì{nocjen-ovne, strukturne i zemlji{ne politike,te druge mjere.

Od zna~aja je da se prvi put upoticajnoj politici uvode proizvodnejedinice na osnovu kojih se izra~una-va ukupan obim poslovanja poljopri-vrednog gazdinstva. To su koeficijen-ti izra-~unati na osnovu kalkulacijevrijednosti i tro{kova svake pojedinevrste proizvodnje, odnosno vrijednostproizvodnje umanjena za varijabilnetro{kove, ~iji minimalan obim iznosi0,4 proizvodne jedinice. Gazdinstvakoja zadovolje uslov minimalnogobima poslovanja dijele se na kom-ercijalne i nekomercijalne proizvo|-a~e, pri ~emu komercijalni ima tri pr-oizvodne jedinice. Komercijalni ost-varuju nov~ane podr{ke za proizvod-nju, kapitalna ulaganja i ruralni

razvoj, a nekomercijalni podr{ku do-hotku i ruralnom razvoju. Predvi|enoje, tako|er, da pojedini korisnici no-v~anih podr{ki sa teìm uvjetima pri-vre|ivanja mogu ostvariti ve}i iznosnov~ane podr{ke.

Ukoliko ovaj zakonski projektpro|e parlamentarnu proceduru, pri-mjenjivat }e se od 1. 1. 2009. godine.

Uredba oizmjenama i

dopunama Uredbeo na~inu izdavanja

saglasnosti zaobavljanje

posebnog obrtaU skladu sa sugestijama i prim-

jedbama Ureda Vlade FBiH za zakon-odavstvo i uskla|enost sa propisimaEvropske unije, Vlada Federacijedonijela je Uredbu o izmjenama idopunama Uredbe o na~inu izdavan-ja saglasnosti za obavljanje posebnogobrta. Prema ovoj uredbi, saglasnostza obavljanje posebnog obrta izdajese u skladu sa izmijenjenim obrascempropisanim Pravilnikom o izmjenamai dopunama pravilnika o obliku isadràju obrtnice i saglasnosti zaobavljanjem posebnog obrta.

Zakoni i propisi

Vlada FBiH

Utvr|en Nacrt zakona opoljoprivrednom zemlji{tu

Federalna vlada je razmatrala Prednacrt i utvrdila Nacrtzakona o poljoprivrednom zemlji{tu koji je, uz uvaàvanje mi{ljen-ja i stavova kantonalnih ministarstava poljoprivrede, fakulteta idrugih subjekata iz ove oblasti, pripremilo Federalno ministarstvopoljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva.

Polaze}i od ustavnog na~ela da poljoprivredno zemlji{tekao dobro od op}eg interesa uìva posebnu za{titu, Nacrtzakona ima za cilj da reguli{e o~uvanje, namjensko kori{tenje,pove}anje proizvodne sposobnosti i unapre|enje gospo-darenja poljoprivrednim zemlji{tem, bez obzira na to u ~ijemje vlasni{tvu, te uskla|ivanje interesa svih subjekata u kori{tenjupoljoprivrednog zemlji{ta u ekonomskom razvoju zemlje.

Njegovim dono{enjem osigurao bi se osnov za za{titu ovognacionalnog resursa i sprije~ilo njegovo kori{tenje u nepoljoprivred-ne svrhe, o ivjelo tr i{te i davanje pod zakup, obezbijedilo kori{tenjepoljoprivrednog zemlji{ta na najcjelishodniji na~in i upravljanje na-pu{tenim zemlji{tem. Uzimaju}i u obzir da je efikasno iskori{tavan-je poljoprivrednog zemlji{ta, s obzirom na njegove ograni~ene po-vr{ine u FBiH, od zna~aja za razvoj sektora, ve}ina odredaba odnosise na njegovo optimalno kori{tenje i zabranu kori{tenja u nepo-ljoprivredne svrhe, obavezu kori{tenja poljoprivrednog zemlji{ta injegovu redovnu obradu, te promet poljoprivrednog zemlji{ta idavanje u zakup samo pod propisanim uvjetima (nisu apsolutnoslobodni). Jasno je opredjeljenje koje se dosljedno razra|uje u Zak-onu da poljoprivredno zemlji{te ima prvenstvo kori{tenja za po-ljoprivrednu proizvodnju, u odnosu na sve druge funkcije inamjene, pa su, stoga, poslovi upravljanja, za{tite, ure|e-nja i njegovog racionalnog kori{tenja od op}eg interesa zaFederaciju, kantone i op}ine. Materijalni i drugi uslovi zaove poslove osiguravaju se preko Federalnog i kantonalnihministarstava nadle`nih za poljoprivredu.


Prihva}en Nacrt zakona oprivatizaciji preduze}a

Dom naroda Parlamenta Federa-cije BiH prihvatio je Nacrt zakona oizmjenama i dopunama Zakona o pri-vatizaciji preduze}a, koji predvi|a dasamo preduze}a u kojima je manje od50 posto dràvnog kapitala moguu~estvovati u postupku privatizacije.

Ovim zakonom predvi|eno je da seza potrebe dràvnih organa moèizuzeti stalno sredstvo bez naknade iizvr{iti prenos vlasni{tva sa preduze}ana nadle`nu vladu, koja vr{i ovla{tenjapo osnovu dràvnog kapitala u tompreduze}u. Odluku o izuzimanju sredst-va donosi skup{tina preduze}a, na pri-jedlog nadle`ne vlade.

Dom naroda ParlamentaFBiH

Prihva}en Nacrt zakona o trì{tu

vrijednosnih papira

Dom naroda Federalnog parlamen-ta prihvatio je Nacrt zakona o tr i{tu vri-jednosnih papira, koji je Vlada Fede-racije BiH pripremila zbog brèg razvojatr i{ta kapitala i zastarjelih rje{enja odonih u Zakonu iz 1998. godine

Ovim nacrtom ure|uju se vrijed-nosni papiri, njihova emisija, poslovii ovla{teni u~esnici na trì{tu vrijed-nosnih papira, berza i drugo ure|e-no javno trì{te, obaveze i ovla{tenjaRegistra vrijednosnih papira u FBiH,osiguranja i zabrane u vezi sa poslo-va s ovim papirima, objavljivanje iizvje{tavanje, te ovla{tenja Komisijeza vrijednosne papire u FBiH.

Prema predloènim rje{enjima,emitent vrijednosnih papira je prav-na osoba, u skladu sa zakonom,BiH, Federacija, kanton, grad i op}i-na, s tim da u FBiH emisiju vrijed-nosnih papira mogu obavljati i emi-tenti iz drugog entiteta, Br~ko Distri-kta i inostrani emitenti.

[to se ti~e same emisije, dozvol-jeno je da se ona obavlja javnom izatvorenom ponudom, s tim {to je zauspje{nost prve potrebno upisivanje iupla}ivanje najmanje 60 posto, a udrugom slu~aju najmanje 90 posto

ukupnog broja emitiranih vrijednosnihpapira utvr|enih odlukom o emisiji.

Dru{tva koja se osnivaju radi stv-aranja uslova i povezivanja ponude ipotra`nje vrijednosnih papira radinjihovog prometa i postizanja najb-olje cijene su, prema Nacrtu zakona,berza i drugo ure|eno javno tr i{te, s tim{to moè biti organizirano u dva seg-menta: kao kotacija i slobodno tr i{te.

Posebno mjesto u Nacrtu dato jeRegistru vrijednosnih papira koji za-konom utvr|ene poslove moè oba-vljati na cijelom podru~ju BiH, a kaonovina precizirana je odgovornost~lanova Registra za {tetu nanesenuklijentu, po{to oni imaju direktan pri-stup informacijskom sistemu Registra.

Od ovla{tenja Komisije za vrijed-nosne papire Nacrt zakona tretiraona koja se odnose na reguliranjeodre|enih pitanja, vr{enje nadzora ipreduzimanje mjera, davanjemi{ljenja i stavova i informiranjejavnosti o na~elima na kojima djelu-je trì{te vrijednosnih papira.

Zastupni~ki domParlamenta BiH

Usvojen Prijedlog zakona o lijekovimaZastupni~ki dom Parlamenta BiH

usvojio je Prijedlog zakona o lijekovimai medicinskim sredstvima kojim seure|uje prozvodnja, promet na veliko,odnosno uvoz-izvoz lijekova i medicin-skih sredstava, te uslovi i mjere za osig-uranje kvaliteta sigurnosti i djelotvo-rnosti lijekova i medicinskih sredstavaza upotrebu u humanoj medicini.

Osim toga, ovim zakonom ure|uje senadzor nad lijekovima i medicinskim sred-stvima koji se nalaze na tr i{tu BiH i nadzornad pravnim osobama koje proizvode,ispituju, odnosno obavljaju promet naveliko lijekovima i medicinskim sredstvima.

Predvi|eno je i formiranje agen-cije za lijekove i medicinska sredstva,~ijim uspostavljanjem se omogu}avaujedinjenje trì{ta lijekova i medicin-skih sredstava, tako {to bi agencijabila jedina nadle`na za registraciju ikontrolu lijekova i medicinskih sred-stava u BiH.

Zakoni i propisi

Vlada FBiH

Razvijenostpoduzetni~kih

inkubatora u FBiHVlada Federacije BiH usvojila

je Informaciju o stanju razvijenos-ti poduzetni~kih inkubatora uFBiH i dala podr{ku postoje}im iosnivanju novih inkubatora.

Poduzetni~ki inkubator je lo-kacijska zajednica malih poduzet-nika u odre|enom prostoru kojitek zapo~inju poslovati ili su u fazirasta i razvoja, a korisnicima se,uz tehni~ku i finansijsku pomo},omogu}ava pra}enje i razvoj dotrenutka kada se osposobe za sa-mostalno poslovanje.

Trenutno u FBiH postoji osaminkubatora sa vrlo razlieitim naein-ima organiziranja, ali sa istom os-novnom funkcijom, a to je pomo}pri osnivanju novih privrednih sub-jekata i njihov razvoj u prvim god-inama poslovanja.

Prema podacima Federalnogministarstva razvoja, poduzetni{tva iobrta, jo{ sedam op}ina iskazalo jeinteresovanje za izgradnju poduze-tni~kih inkubatora, od kojih su nekajo{ u fazi ideje, dok su kod drugih ve}zapo~ete aktivnosti na izgradnji.

U usvojenoj Informaciji senavodi da postoje dobri preduvjetiza otvaranje poslovno-proizvod-nih inkubatora, posebno jer je ras-padom velikih privrednih sistemaostao veliki broj neiskori{tenihprivrednih objekata koje bi trebaloobnoviti i prilagoditi u radni pros-tor za mala preduze}a.

Ukidanjem redovnog sluènjavojnog roka i smanjivanjem pro-fesionalnog sastava vojske injenog prevo|enja na dràvninivo ostali su neiskori{teni brojnivojni objekti ~ija bi namjena mo-gla biti promijenjena u poslovno-proizvodne inkubatore.

Vlada je zaduìla Federalnoministarstvo razvoja, poduzetni{tva iobrta da intenzivira aktivnosti napotpori razvoja inkubatora u FBiH.

Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

Od 37.650.000 konvertibilnihmaraka poticaja za poljoprivreduplaniranih Prora~unom FBiH za 2007.godinu, realizirano je 37.531.127 KM,odnosno 99,68 posto, a ovome trebapridodati i 4,1 milijun KM ispla}enih naime saniranja {tete od su{e.

Ovo se kaè u Informaciji o trans-ferima za poljoprivredu realiziranim2007. godine, sukladno Programuutro{ka sredstava „Poticaj zapoljoprivredu”, utvr|enih prora~unomFBiH s kriterijima raspodjele, koju jeusvojila Federalna vlada.

Pro{la godina bila je prva u kojojsu uvedene potpore ruralnom razvitku

s ciljem poticanja sveobuhvatnogekonomskog, socijalnog i kulturnognapretka u seoskim podru~jima. Uzuvaàvanje principa odrìvog razvitka,mjere su se odnosile na pove}anjekonkurentnosti i za{titu ruralnogokoli{a. Rije~ je o ukupno 1.562 zaht-jeva, odnosno projekta za kapitalnaulaganja i ruralni razvitak.

Posmatraju}i po poticajima zapojedine vrste poljoprivredne proizvod-nje, u nekim slu~ajevima plan je iprema{en. Na primjer, za uzgoj pilenkite{kih roditeljskih linija ispla}eno je25,89 posto sredstava vi{e nego {to jebilo planirano. U apsolutnim iznosi-

ma, najvi{e sredstava, odnosno 11,5milijuna KM, ispla}eno je proizvo|a-~ima kravljeg mlijeka za ~etvrti kvartal2006., odnosno prva tri kvartala 2007.godine.

Kod biljne proizvodnje, najvi{epoticaja dato je za zasnivanjevo}njaka - gotovo 6,5 milijuna KM.

Kada je rije~ o kapitalnim ula-ganjima, najvi{e je ispla}eno za sus-tave za navodnjavanje (634.917KM), odnosno izgradnju {tala zakrave (587.800 KM).

Na ime izrade stru~nih projekataje, kroz deset kategorija, dato475.582 KM poticajnih sredstava.

Analiza poticaja govori da jenajvi{e sredstava - 7,9 milijuna KM -bilo usmjereno u Tuzlanski kanton.

O projektima u oblastipoljoprivrede i {umarstva

Federalna vlada prihvatila jeIzvje{}e o radu Ureda za koordinacijuProjekta razvitka sto~arstva i ruralnogfinanciranja i Izvje{}e o radu PIU{umarstva i poljoprivrede, oba za2007. godinu. Cilj ovih dokumenata,{to ih je dostavilo Federalno min-istarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i{umarstva, jeste dodatno informiranjeo radu jedinica za implementaciju ikoordinaciju projekata iz oblastipoljoprivrede i {umarstva.

Kada je rije~ o Projektu razvitkasto~arstva i ruralnog financiranja, zaFederaciju BiH se financira iz ~etiri izvo-ra: IFAD (6.000.000 dolara), OPECfond (5.000.000 dolara), Vlada FBiH(3.700.000 dolara) i krajnji korisnici(1.800.000 dolara). Datum zaklju~iva-nja svih aktivnosti predvi|enih Projekt-om je 30. 6. 2008., a svi ra~uni za fina-nciranje projektnih aktivnosti bit }e zat-voreni s posljednjim danom ove god-ine. Ina~e, Vlada FBiH kvartalno donosiodluke o izdvajanju sredstava koja pr-edstavljaju njezino sufinanciranje me-|unarodnih projekata.

Trenutno se implementiraju dva pr-ojekta kroz PIU {umarstva i poljopri-vrede: razvitak male komercijalne po-ljoprivrede koji se realizira u Mostaru,âpljini, Stolcu, Ljubu{kom, Ravnom iNeumu, te razvitak i za{tita {uma.

16

Vlada Federacije BiH

Veliki uvoz svih prehrambenihproizvoda

Vlada FBiH je, nakon razmatranja, prihvatila Informaciju Federalnog mi-nistarstva poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva o stanju u prehra-mbenoj industriji u 2007. godini i podràla mjere za pobolj{anje stanja

U informaciji se konstatuje snaàn razvoj ove industrije posljednjih godinakoja je dala podstrek i primarnoj poljoprivrednoj industriji. Prera|iva~ki kapacitetipoljoprivrednih grana postoje u svim poljoprivrednim granama osim za preradu{e}era, biljnog jestivog ulja, etil alkohola, kvasca, vo}nog koncenrtrata i slada. Iztabele o stepenu kori{tenja instalisanih kapaciteta za prehrambenu industrijuuo~ava se nizak nivo kori{tenja doma}ih kapaciteta od 16,1 do 65 posto(proizvodnja cigareta). Proizvodnja se, uglavnom, zasniva na uvozu sirovina ~ak iza one proizvode za koje imamo komparativne prednosti. Po{to se za uvoznesirovine pla}aju visoke dodatne carine, na{i proizvodi postaju nekonkurentni natrì{tu, posebno u pore|enju sa proizvodima iz Hrvatske, Srbije i Crne Gore.

Uz malu iskori{tenost doma}ih kapaciteta imamo veliki uvoz svih prehrambenihproizvoda {to se negativno odraàva na doma}u proizvodnju. U 2007. godini uvozu Federaciju se u odnosu na prethodnu godinu pove}ao sa 53 na 62 posto, a izvozse pove}ao sa 35 na 39 posto. Najve}e pomake u izvozu imali su meso peradi,pivo, mlijeko, mesne prera|evine, sladoled, tjestenina, te keksi i kola~i. Najve}eu~e{}e u izvozu ovih proizvoda iz FBiH imaju proizvodnja vina i piva, bezalkohol-nih pi}a i vode, te mesnih prera|evina, tjestenine, svinjskog mesa i jogurta. Osjetanje pad izvoza vina u odnosu na prethodne godine. Pove}an je uvoz bra{na, a stal-no raste i uvoz svinjskog i koko{ijeg mesa, mlijeka, jogurta, marmelada i dèma,vo}nih ka{a, mineralnih voda i bezalkoholnih pi}a, te piva, vina i cigareta.

Ova kretanja uzrokovana su nizom faktora me|u kojima je veliki uvoz idamping cijene pojedinih uvoznih proizvoda, neadekvatna carinska politika,usitnjeni doma}i kapaciteti, neadekvatna kontrola uvoznih proizvoda, te zastar-jela legislativa o kvaliteti proizvoda. Da bi se stanje u ovoj oblasti pobolj{alo,predloène su mjere me|u kojima je, izme|u ostalog, ve}a podr{ka primarnojpoljoprivrednoj proizvodnji, pove}anje kori{tenja doma}ih prera|iva~kihkapaciteta, mjere na izmjeni carinske tarife, te preferiranje organskih proizvodakoji imaju velike {anse za izvoz u zemlje EU. Federalne robne rezerve morajuimati ve}u ulogu u regulisanju trì{ta ovim proizvodima, a neophodno je izvr{itii obuku kadrova u vezi sa kori{tenjem pristupnih fondova EU u ovoj oblasti.

Uspje{no realizirani poticaji za poljoprivredu


Federalni zavod za statistiku

Prema podacima Federalnog zavo-da za statistiku, ukupan indeks cijenaproizvo|a~a industrijskih proizvoda umaju 2008. godine vi{i je za 1,4 odstou odnosu na prethodni mjesec.

Posmatrano prema glavnim indus-trijskim grupacijama, indeks cijenaintermedijarnih proizvoda, osim energi-je, vi{i je za 4,2 odsto, trajnih proizvodaza {iroku potro{nju za 0,9 odsto, teenergije za 0,3 odsto. Pad indeksa cije-na registriran je kod netrajnih proizvo-da za {iroku potro{nju za 0,3 odsto.

U ostalim grupacijama indeksi cije-na se u maju 2008. godine nisu mijen-jali. Posmatrano prema podru~jimaklasifikacije djelatnosti (KD), indeksicijena su vi{i u podru~ju prera|iva~keindustrije za dva odsto, te u podru~jurudarstva za 0,2 odsto.

U podru~ju snabdijevanja elektri~-nom energijom, plinom i vodom nijese mijenjao indeks cijena.

Posmatrano prema odjeljcima, rastindeksa cijena je registriran kodproizvodnje metala za 13,4 odsto,proizvodnje koksa, naftnih derivata inuklearnog goriva za 9,9 odsto, proi-zvoda od metala, osim ma{ina/stroje-va i opreme, za 9,6 odsto, proizvodnjeostalih nemetalnih mineralnih proizvo-da za 1,5 odsto, proizvodnje namje-{taja za 1,1 odsto, prerade drveta iproizvodnje proizvoda od drveta, osimnamje{taja, i proizvodnje proizvoda odgume i plastike za 0,4 odsto, teva|enja ugljena i treseta za 0,2 odstoi proizvodnje hrane i piæa za 0,1 odsto.

Pad indeksa cijena registriran jekod proizvodnje hemikalija i hemijskih

proizvoda za 3,4 odsto, proizvodnjeceluloze, papira i proizvoda od papiraza 1,6 odsto, proizvodnje elektri~nihma{ina i aparata za 1,2 odsto, pre-rade koè, izrade galanterije i obu}eza 0,9 odsto i va|enje ostalih ruda ikamena za 0,1 odsto.

U ostalim odjeljcima indeksi cijenase nisu mijenjali u ovom mjesecu.

Ukupan indeks cijena proizvo|a~aindustrijskih proizvoda u maju ovegodine vi{i je za 4,8 odsto u odnosu naprosje~an indeks iz 2007. godine, za1,8 odsto u odnosu na decembar2007., a u odnosu na isti mjesecprethodne godine za 6,7 odsto.

Za pet mjeseci ove u odnosu na istiperiod prethodne godine indeks cijenaproizvo|a~a industrijskih proizvoda jevi{i za 5,9 odsto.

Indeks cijena industrijskih proizvoda vi{i za 1,4 odsto

Industrijska proizvodnja u maju

vi{a za 5,1 odstoIndustrijska proizvodnja u Federaciji BiH u maju ove

godine u odnosu na prosje~nu mjese~nu proizvodnju iz2005. godine ve}a je za 25,3 odsto, u odnosu naproizvodnju iz 2007. godine ve}a je za 5,1 odsto, u odno-su na april ove godine za ~etiri odsto.

Ukupna industrijska proizvodnja od januara do maja uodnosu na isti period pro{le godine ve}a je za 4,5 odsto.

U ovom periodu, posmatrano prema podru~jimaindustrijskih djelatnosti, industrijska proizvodnja urudarstvu ve}a je za 2,2 odsto, u prera|iva~koj industriji za4,2 odsto i opskrbi elektri~nom energijom, plinom i vodomza 6,8 odsto.

Prema glavnim industrijskim grupacijama industrijskihproizvoda, od januara do maja ove u odnosu na isti peri-od pro{le godine, zabiljeèno je pove}anje proizvodnjeenergije za 6,9 odsto, intermedijarnih proizvoda, osimenergije, za 4,3 odsto, kapitalnih proizvoda za 19,5 odsto,netrajnih proizvoda za {iroku potro{nju za 2,6 odsto, dokje do{lo do smanjenja proizvodnje trajnih proizvoda za{iroku potro{nju za 14,2 odsto.

Indeks potro{a~kihcijena vi{i

za 0,91 odstoPrema podacima Federalnog zavoda za sta-

tistiku, ukupan indeks potro{a~kih cijena uFederaciji BiH u maju vi{i je u odnosu na aprilskiza 0,91 posto, a vi{i za 8,25 u odnosu na indeksiz maja protekle godine.

Rast cijena za 3,46 posto registriran je uodjeljku prijevoz, za 0,96 posto u odjeljku hranai bezalkoholna pi}a, za 0,14 u odjeljkunamje{taj, ku}anski ure|aji i redovno odràvanjeku}e, a za 0,53 u odjeljku ostala dobra i usluge.

Rast za 0,41 posto zabiljeèn je u odjeljku re-storani i hoteli, za 0,18 posto u odjeljku rekreaci-ja i kultura i za 0,55 posto u odjeljku alkoholnapi-}a i duhan.

U odjeljku odje}a i obu}a cijene su u majuniè za 0,37 posto.

Od maja pro{le do maja ove godine u odno-su na maj 2006. - maj 2007. ukupan indekspotro{a~kih cijena je porastao za 4,46 posto.


Robni promet sainostranstvom 2,02

milijarde KMBiH je u maju ostvarila ukupan

robni promet sa inostranstvom u vri-jednosti od 2,02 milijarde KM, od~ega se na izvoz odnosi 600,6 mil-iona KM ili 29,6 odsto, a na uvoz 1,4milijarde KM ili 70,4 odsto.

U okviru ukupno ostvarenog van-jskotrgovinskog prometa BiH u pos-matranom mjesecu pokrivenostuvoza izvozom iznosila je 42,1odsto.

Od januara do maja ove godineostvaren je izvoz u vrijednosti od 2,7milijardi KM, {to je za 16,5 odsto vi{eu odnosu na isti period prethodnegodine. U istom periodu ostvareniuvoz iznosi 6,5 milijardi KM, {to je za25,4 odsto vi{e u odnosu na pro{lugodinu. Pokrivenost uvoza izvozom uovom periodu iznosila je 41,7 odsto.

Cilj Konferencije je bio da se osigu-ra {to bolje razumijevanje zahtjeva uokviru Kyoto protokola, te potreba zazakonodavnim i institucionalnimja~anjem, kao i za ja~anjem kapacitetau ovoj oblasti na nacionalnom nivou.

Imaju}i u vidu da je BiH nedavnoratificirala Kyoto protokol, te da jerje{avanje problema vezanih za kli-matske promjene na globalnom nivounajve}i prioritet, ocijenjeno je pravimtrenutkom da se unaprijedi znanjeklju~nih strana o mogu}nostima, kao iekonomskim i socijalnim koristima zazemlju. Pridruìvanjem Protokolu, teaktiviranjem njegovih razvojnih meha-nizama, Bosna i Hercegovina moèpobolj{ati svoje napore u provo|enju

Okvirne konvencije Ujedinjenih nacijao klimatskim promjenama. ChristineMcNab iz UNDP RR je pozdravila skup,a Goran Vukmir iz UNDP BiH je rekaone{to vi{e o dvodnevnoj konferencijikoja se odvijala u tri sesije, u okvirukojih su bile teme: „Okoli{ i klimatskepromjene”, „Implementacija Kyoto pro-tokola i u~e{}e u fleksibilnim meha-nizmima” i „Potencijali za razvijanjeprojekata u BiH: mogu}nosti i barijere”.

Na prvoj sesiji predsjedavaju}i jebio Senad Opra{i}, a govorilo se o„Stanju okoli{nog sektora u BiH”,„Klimatskim promjenama kao izazovuhumanog razvoja”, te „Klimatskimpromjenama i njihovom uticaju u jugo-isto~noj Evropi, Beogradska inicijativa”.

Drugom sesijom predsjedavala jeDaniela Stoycheva, a govorilo se oOkvirnoj konvenciji UN, o klimatskimpromjenama (UNFCCC) i Protokolu izKyota; Provedbi UNFCCC i Protokola izKyota u BiH. Dat je i osvrt na globalnotrì{te emisijama karbona i regionalnotrì{te mehanizama ~istog razvoja(CDM); te „Pregled globalnih okvira zaCDM”. Prezentirano je i iskustvoMakedonije, Albanije i Armenije i njihovtrenutni status i budu}nost impleme-ntacije CDM projekt; te glavni sektori uBiH u kojima se mogu razvijati projekt-ni prijedlozi.

Tre}om sesijom predsjedavao jeBorislav Jak{i}. Govorilo se o „Isku-stvuu realizaciji CDM projekata”; CDM uBiH: perspektivi kupaca; UNDP MDGCarbon Facility; „Uslovi-ma za razvitaktrì{ta financiranja projekata u BiH”, tepotrebnim institucionalnim i pravnimokvirima.

Predava~i su bili doma}i i inostranieksperti za navedene oblasti. U~esnici

Agencija za statistiku BiH

Mjese~ni indeks potro{a~kihcijena vi{i za 0,9 odsto

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, cijene proizvoda i usluga li~nepotro{nje u BiH, mjerene indeksom potro{a~kih cijena, u maju 2008. godine, uodnosu na april, porasle su za 0,9 odsto.

Najve}i rast cijena je zabiljeèn u odjeljku prevoza za 3,6 odsto, hrane ibezalkoholnih pi}a 0,9 odsto, restorana i hotela 0,4 odsto, ostalih dobara i uslu-ga 0,4 odsto, alkoholnih pi}a i duhana 0,3 odsto, stanovanja, vode, elektri~neenergije, plina i drugih energenata 0,3 odsto i zdravstva 0,2 odsto.

Cijene prevoza su porasle najvi{e uslijed novog poskupljenja goriva i mazi-va za 6,4 odsto, a isto su porasle i cijene usluga odràvanja putni~kih automo-bila.

Cijena dizel-goriva u ovom periodu je porasla za 7,3 odsto, cijenabezolovnog benzina od 95 oktana za {est odsto, a poskupio je i taksi prevoz za6,8 odsto.

U odjeljku hrane i bezalkoholnih pi}a hrana je poskupjela za 0,9 odsto, api}a za 0,3 odsto.

U grupi hrane najvi{a poskupljenja su imali vo}e za 2,4 odsto, ulja imasno}e za 1,6 odsto, meso za 1,4 odsto i hljeb i ìtarice za 1,2 odsto, a u grupibezalkoholnih pi}a vo}ni sokovi za 0,8 odsto i mineralna voda 0,6 odsto.

Godi{nja inflacija u BiH je u maju 2008. godine iznosila 8,2 odsto i to je vi{enego u Hrvatskoj za 6,4 odsto i Sloveniji za 6,4 odsto, ali manje nego u Srbiji za14,5 odsto.

Nacionalna konferencija

Izazovi klimatskih promjena za BiHKonferencija “Izazovi klimatskih promjena za BiH” je odrànau Sarajevu, od 2. do 3. juna 2008. godine, u organizacijiMinistarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH iRazvojnog programa Ujedinjenih nacija u BiH (UNDP BiH)


su razmijenili mi{ljenja o zna~aju imogu}im koristima koje donose meha-nizmi trgovanja emisijama, rasprava opromjenama koje su potrebne u institu-cionalnom i regulatornom smislu kakobi se ostvarilo smanjenje emisija kar-bona i sli~no.

Predstavljen je „Izvje{taj o human-om razvoju 2007/2008.” - Borba saklimatskim promjenama: ljudska soli-darnost u podijeljenom svijetu, kaonezavisna publikacija, ~iju je izradunaru~io UNDP. U predgovoru ovogizvje{taja se navodi: „Klimatske prom-jene, dugoro~no gledano, predstavljajuogromnu opasnost za humani razvoj ina nekim mjestima ve} podrivaju nas-tojanja me|unarodne zajednice dasmanji ekstremno siroma{tvo.... Oneve} po~inju poga|ati neke od najsiro-ma{nijih i najugroènijih zajednica {ir-om svijeta. Globalni prosje~ni rast tem-perature od 3o Celzijusa (u odnosu napredindustrijske temperature) u na-red-nim decenijama rezultirao bi ~ita-vimspektrom vi{ih temperatura u p-ojedin-im podru~jima koje bi na nekim lokaci-jama mogle dosti}i dvostruko vi{e vri-jednosti. Uticaj koji }e ve}e su-{e,ekstremne vremenske prilike, trop-skeoluje i porast nivoa mora imati navelike dijelove Afrike, na mnoge maleoto~ne zemlje i obalna podru~ja, osje-ti}e se jo{ za vrijeme na{eg ìvota. Ovikratkoro~ni efekti mo`da nisu veliki usmislu ukupnog svjetskog BDP-a, ali }eza neke od najsiroma{nijih stanovnikau svijetu posljedice biti apokalipti~ne...Klimatske promjene }e u budu}nosti, usve ve}oj mjeri, sprije~avati napredak urazvoju, te stoga se mora uvidjeti da suborba protiv siroma{tva i borba protiv

posljedica klimatskih promjena me|u-sobno povezani napori, koji se morajuuzajamno ja~ati i kod kojih se uspjehmora postizati zajedni~ki, na oba polja.Da bi se u ovom uspjelo, mora}e seizvr{iti velika prilago|avanja... Stabili-ziranje stakleni~kih emisija, u ciljuograni~avanja klimatskih promjena,isplativa je strategija za svijet u cjelini,uklju~uju}i i najbogatije zemlje, te pred-stavlja jedan od klju~nih segmenatana{e sveukupne borbe protivsiroma{tva i nastojanja da se ostvaremilenijski razvojni ciljevi. Klimatskestrate{ke mjere bi, zbog ove svojedvostruke svrhe, trebale biti prioritet zalidere {irom svijeta.”

Na kraju su date preporuke:1. Uspostaviti multilateralni okvir za

izbjegavanje opasnih klimatskih prom-jena u okviru protokola dogovorenogpo isteku obaveza iz Kyota 2012.godine;

2. Izraditi politike za odrìvo kar-bonsko budètiranje (Carbon Budge-ting) - program za ublaàvanje;

3. Ja~anje okvira za me|unarodnusaradnju i

4. Prilago|avanje na klimatskepromjene postaviti u sredi{te postky-otovskog okvira nakon 2012. godine ime|unarodnih partnerstava za sman-jenje siroma{tva.

Dakle, svijet je suo~en sa krizomkoja se zove klimatske promjene,koja se jo{ uvijek moè sprije~iti, aliostaje malo vremena - samo jednudeceniju da svijet promijeni pravackojim ide. Nijedno drugo pitanje nezasluùje ve}u pa`nju, niti brè djelo-vanje.

Mr. Nafija [EHI] - MU[I]

GLASNIK

Privredna/Gospodarska komoraFederacije Bosne i Hercegovine

List izlazi mjese~noGodina IX

Broj 69 Juni/lipanj

2008.

GLASNIK ure|ujeRedakcijski kolegij:

@eljana Bevanda, glavni urednik,Mira Idrizovi},

odgovorni urednik,~lanovi:

[emsa Alimanovi}, Ljubo Dadi}, Fahrudin \iki},Juso [kalji} i Meliha Veli},

sekretar Redakcije.

DTP: "Privredna {tampa"

Adresa:

Privredna/Gospodarska

komora FBiH

- za Glasnik -

71000 Sarajevo

Branislava \ur|eva 10/IV

Kontakt osoba: Meliha Veli}

Telefon: 033/267-690

E-mail: [email protected]

Telefoni:033/663-370 (centrala)

033/217-782Faks: 033/217-783

www.kfbih.com

Izdava~:

"Privredna {tampa" d.o.o.

SarajevoOp}inski sud

SarajevoUF/1-2219/05,

RB 1-3018Identifikacioni broj4200088140005

Identifikacioni broj PDV200088140005

[tampa: "ARKA PRESS" d.o.o.Sarajevo, Hamdije ]emerli}a 43

Documents

Odr`ana pro{irena sjednica Upravnog odbora P/GKFBiH · 2019. 2. 13. · Odr`ana pro{irena sjednica Upravnog odbora P/GKFBiH Trebamo strate{ke rezerve benzina “Presjek stanja u naftnom