Održivo gospodarenje šumama u Češkoj republici vezano uz

Održivo gospodarenje šumama

u Češkoj republici vezano uz

klimatske promjene

Radek Pokorný

MENDELU - Mendelovo sveučilište u Brnu (www.mendelu.cz)

Institut osnivanja i uzgajanja šuma

http://www.mendelu.cz/

Sadržaj predavanja

# Trenutno stanje šuma ČR (+povijesni kontekst)

# Utvrđivanje stanja šume

# Nacionalna inventarizacija šuma

# Mreže: ICP Forests / CzechTerra

# CzeCOS – stanice ekosistema s Eddy-kovarijancijom

# Sklonost drvenastih vrsta oštećenju abiotičkim i biotičkim faktorima

# Prognozirane promjene uvjeta rasta i potencijalna ekspanzija drvenastih biljaka vezano uz klimatske promjene

# Mjere adaptacije

Trenutno stanje šumskih

sastojina+ povijesni kontekst

Povijest i trenutno stanje sastojina

Šuma različitih dobnih razreda

Obnova + uzgoj

Struktura sastojina – sastav vrsta

prirodni

Rekonstruirani prirodni, trenutni i preporučeni sastav šuma

preporučeni trenutni

listopadne

crnogorične

Razvoj udjela vazdazelenih i listopadnih sastojina na cjelokupnoj plohi šuma u ČR (%)

Trenutni sastav vazdazelenih sastojina po vrstama u usporedbi s preporučenim sastavom za ČR (%)

Ostalo vazdazeleno

Ariš

Bor

Jela

Smreka

preporučeni sastav trenutni sastav preporučeni sastav trenutni sastav

Ostalo lisnato

Joha

Lipa

Breza

Brijest

Javor

Jasen

Grab

Bukva

Hrast

Trenutni sastav listopadnih sastojina po vrstama u usporedbi s preporučenim sastavom za ČR (%)

Eksploatacija

Obnova

Grafički prikaz razvoja eksploatacije drva (tisuće m3 b.k.)

Grafički prikaz razvoja prinudne (neplanirane) sječe drveća (tisuće m3 b.k.)

Elementarne nepogode

Invazija kukaca

Ekshalacija

Ostali razlozi

Crnogorica ukupno

Listopadno drveće ukupno

Prirodna obnova se ne uračunava u „Pošumljavanje ukupno”. Od 2002. godine

se zbog izmjena u metodici u prirodnu obnovu ubraja i obnova u već obraslim

šumama (prethodno se uračunavala samo obnova na golosječi).

Grafički prikaz razvoja pošumljavanja (ha)

Moguća prijetnja (oštećenja) drveća

od vjetra (wind) i snijega (snow)

Spruce – smrk - smreka

Fir – jedle - jela

Birch – bříza - breza

Aspen – osika - jasika

Poplar- topol - jablan

Douglas fir- douglaska - duglazija

Pine- borovice - bor

Cherry – třešeň – trešnja

Oak – dub - hrast

Larch – modřín - ariš

Beech – buk - bukva

Oak – dub - hrast

Hornbeam – habr - grab

Alder – olše - joha

Ash – jasan - jasen

Abiotički faktori

nis

ki r

izik

vis

oki r

izik

Mehanička stabilnost – korijenov sustav

c) k. s. sa glavnim korijenima položenima neposredno

ispod površine tla.

Prema dubini korijenova sustava

-plitki korijen – smreka, jarebika, iva, jasika

-srednje duboki korijen – klen, javor mliječ, vrbe, breza

-duboki korijen – jela, ariš, bor, duglazija, bukva, hrast, jasen, lipa, grab

Morfologija korijenovog sustava smreke

u različitim staništima)

(prema Köstler et al. 1968)

a) k. s. s jednim glavnim korijenom poput štapa

b) k. s. u obliku srca

H = f (dob)

Starost stabala (g)

Visina stabala (m)

Brz

ina v

jetr

a (

m/s)

Polo

m o

d v

jetr

a (

%)

Odnos između visine, brzine vjetra i udjela izvale stabala u sastojini

Primjer – sitkanska smreka (Irska)

Razvoj dobne strukture šumskih sastojina u ČR (%)

Broj vrsta insekata – štetočina, koji utječu na

glavne ekonomske drvne vrste Europe

Prema Klimetzek 1992

Biotički faktori

iglice/list

šiške/plodovi

izdanci, grane

deblo

Nacionalna inventarizacija šuma

Ranije – praćenje rasta šume na lokalnoj razini

Sada – Nacionalna inventarizacija šuma

I (2001. – 2004.), II (2011. – 2015.)

http://www.uhul.cz

NIŠ2 dopunjava statički karakter informacija iz NIŠ1 podacima o trendu razvoja

(npr. pretpostavljena promjena ploštine šumskih površina, pretpostavljena

promjena ukupnih zaliha drveta) te prije svega dinamičkim veličinama (npr.

pretpostavljena količina eksploatiranog drveta, pretpostavljeni prirast drvne

mase, kretanje veličina područja među praćenim kategorijama terena) koje

nikada ranije u češkoj povijesti nisu objavljene na temelju podataka izravno

prikupljenim ponovnim istraživanjem na istim lokacijama terena. U okviru

drugog ciklusa osnovana je nova inventarizacijska mreža, na kojoj će se u

budućnosti provoditi kontinuirana inventarizacija (NIŠ3, 2016. – 2020.)

Primjer inventarizacijske površine s kružnim plohama obnove.

Obnovljeni

krugovi

Stabla

Subpovršine

CzechTerra

Inventarizacija krajolika na temelju više izvora:

i. Interpretacija zrakoplovnih snimaka 450×450 m

ii. Terensko istraživanje površina(500 m2)

iii. Laboratorijske analize uzoraka tla

http://www.czechterra.cz/

#

#

#

#

#

##

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

##

#

#

##

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

##

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

##

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

##

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

##

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

##

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

##

#

#

#

##

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

##

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

##

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

##

#

#

#

#

#

#

#

#

##

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

##

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

##

#

#

#

##

#

#

#

#

#

#

#

#

##

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

##

#

#

#

##

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

##

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

##

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

##

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

##

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

##

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

##

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

##

#

#

#

#

#

#

#

##

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

##

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

##

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

##

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

##

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

##

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

##

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

##

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

Površina

Lokalitet

450×450 m

7x7 km

500 m2

Republika

0.3 % bez utjecaja

0.5 % slabi utjecaj

3.1 % jaki utjecaj

31.8 % vrlo jaki utjecaj

64.3 % šumske plantaže Površine pod šumom i utjecaj čovjeka

46.1 %

Poljoprivredne površine

89.7 % bez poškození

2.3 % malé poškození

8.0 % značné poškození Četnost poškození

7.4 kg/m2 Sadržaj ugljika u tlu

204 t/ha Nadzemna biomasa

35.1 %

Pošumljenost

4.8 % vazdazelena

33.4 % dugovječna lisnata

46.6 % kratkodobna lisnata

0.6 % mrtva stabla

14.6 % bez stabala Vrste stabala u prirodno-bliskim elementima

7 886 519 ha Ploština Češke republike

512 153 ha Zastavěná plocha

8.3 %

Prirodi-bliski elementi

6.1 % 7.3 % 12.8 % Udio bukve

do 400 m, 400-700 m, iznad 700 m n.m.

30.9 m Prosječna visina

stabala sa DBH 50 cm

20.3 m Prosječna visina

50godišnjih stabala

820 mil. m3

rezerva

22 mill. m3/rok

Roční přírůst

90.1 % bez loma 2.7 % lom na vrhu 1.2 % lom u krošnji 0.1 % lom debla 1.5 % izvala 4.4 % zamjenski vrh Udio tipa poloma i izvale

27.3 C/N u finoj frakciji

117 m/ha 159 m/ha 80.4 m/ha Prosječna duljina ruba šume na ha

do 400 m, 400-700 m, iznad 700 m n.m.

68 m3/ha 36 m3/ha 10 m3/ha Volumen debla u blisko-prirodnim elementima

do 400 m, 400-700 m, iznad 700 m n.m.

CzechTerra – inventarizacija krajolika

58.1 % bez obnove

28.4 % obnova pod vegetacijom

8.0 % obnova na golosječi

Učestalost obnove

102 t/ha Ugljika u nadzemnoj

biomasi

44.3 % smreka

10.1 % obični bor

7.9 % obična bukva

7.7 % hrast

5.1 % breza Udio vrsta stabala u šumi

ICP Forests http://icp-forests.net/

Vazdazeleno drveće

Listopadno drveće

Površina praćenja

ICOS – mreža stanica ekosistema

Dugotrajno praćenje tokova

energije i tvari (ugljičnog dioksida

i vodene pare) u europskim šumama

u interakciji s klimatskim sustavom

Nacionalna mreža stanica ekosistema u ČR

CzeCOS

Beech forest Štítná Vláří, Karpaty Mts.

Floodplain forest- Lanžhot

Highland spruce forest- Rájec

Agroforestry -Domanínek

Eddy-kovarijancijski sustav

-250

-200

-150

-100

-50050

100

150

31.05.

26.05.

21.05.

16.05.

11.05.

06.05.

01.05.

26.04.

21.04.

16.04.

11.04.

06.04.

01.04.

27.03.

22.03.

17.03.

12.03.

07.03.

02.03.

-250

-200

-150

-100

-50050

100

150

31.08.

26.08.

21.08.

16.08.

11.08.

06.08.

01.08.

27.07.

22.07.

17.07.

12.07.

07.07.

02.07.

27.06.

22.06.

17.06.

12.06.

07.06.

02.06.

-250

-200

-150

-100

-50050

100

150

30.11.

25.11.

20.11.

15.11.

10.11.

05.11.

31.10.

26.10.

21.10.

16.10.

11.10.

06.10.

01.10.

26.09.

21.09.

16.09.

11.09.

06.09.

01.09.

31.05.

26.05.

21.05.

16.05.

11.05.

06.05.

01.05.

26.04.

21.04.

16.04.

11.04.

06.04.

01.04.

27.03.

22.03.

17.03.

12.03.

07.03.

02.03.

0:0

0

21:0

0

18:0

0

15:0

0

12:0

0

9:0

0

6:0

0

3:0

0

0:0

0

-30--20 -20--10 -10-0 0-10 10-20

31.08.

26.08.

21.08.

16.08.

11.08.

06.08.

01.08.

27.07.

22.07.

17.07.

12.07.

07.07.

02.07.

27.06.

22.06.

17.06.

12.06.

07.06.

02.06.

0:0

0

21:0

0

18:0

0

15:0

0

12:0

0

9:0

0

6:0

0

3:0

0

0:0

0

-30--20 -20--10 -10-0 0-10 10-20

30.11.

25.11.

20.11.

15.11.

10.11.

05.11.

31.10.

26.10.

21.10.

16.10.

11.10.

06.10.

01.10.

26.09.

21.09.

16.09.

11.09.

06.09.

01.09.

0:0

0

21:0

0

18:0

0

15:0

0

12:0

0

9:0

0

6:0

0

3:0

0

0:0

0

-30--20 -20--10 -10-0 0-10 10-20

# Trenutni problemi šumarstva

(ne samo u vezi s klimatskim promjenama)

Globalne klimatske promjene - suše, obilne kiše,

vjetrovi snage vihora i orkana, teški snijeg, kasni

mrazevi, nagao početak proljeća.

Štetnici - insekti

Širenje fitopatogena (patogeni gljiva)

Plodnost

Divljač

Očekivani

ukupni volumen

prinudne sječe

u nasadima

smreke u

razdoblju 2015.

- 2065

Najveća prinudna

sječe smreke u

idućih 50 godina

može se očekivati na

području Šumave u

regionu Južne Češke

i Plzenja, u Češkoj

šumi u Karlovarskom

kraju, u okolici

Jihlave, na području

Hrubý i Nízký Jeseník

u sjevernoj

Moravskoj i u

području Javorníka,

gdje može doći i do

sječe i preko 6 mil.

m3. Područja s

najmanjom

očekivanom

prinudnom sječom su

u dolini Labe, u

donjem toku rijeke

Morave i kod

Ostrave, tj. u

najmanje

pošumljenim

kotarevima, s

najnižim udjelom

smreke.

Predviđanje

(GZK)

Smreka

IPSL model

ES 45

Uvjeti za uzgoj smreke na temelju De Martonneova indeksa aridnosti

Razdoblje 1961. – 1990.

Neodgovarajući (aridno)

Uvjetno odgovarajući (aridno)

Optimalni

Uvjetno odgovarajući (humidno)

Neodgovarajući (humidno)

Predviđanje

(GZK)

Smreka Uvjeti za uzgoj smreke na temelju De Martonneova indeksa aridnosti

Razdoblje 1991. – 2014.



Optimalni



Predviđanje

(GZK)


Razdoblje 2021. – 2040.



Optimalni



Predviđanje

(GZK)


Razdoblje 2041. – 2060.



Optimalni



Predviđanje

(GZK)

Hrast Uvjeti za uzgoj hrasta na temelju De Martonneova indeksa aridnosti

Razdoblje 1961. – 1990.



Optimalni



Predviđanje

(GZK)


Razdoblje 1991. – 2014.



Optimalni



Predviđanje

(GZK)


Razdoblje 2021. – 2040.



Optimalni



Predviđanje

(GZK)


Razdoblje 2041. – 2060.



Optimalni



Pomak

produkcijskog

optimuma

hrasta lužnjaka

i hrasta kitnjaka

kao posljedica

klimatskih

promjena u

Češkoj Republici

Trenutni proizvodni potencijal

hrasta u Češkoj republici je

relativno malo varijabilan i na

većini područja prevladavaju

boniteti u rasponu 22 – 26 m.

Najveće vrijednosti se primjećuju

na sjeveroistoku zemlje u području

Hrubý Jeseník, Podbeskydská

pahorkatina, Kelečská pahorkatina

i u sjevernom dijelu gornjeg toka

rijeke Morave.

Najniže vrijednosti su pak tipične

za područje Krušné hory, dolinu

Labe i dolinu Južne Češke

PRODUKCIJSKI POTENCIJAL HRASTA

U RAZDOBLJU 1981. - 2000

Prosječna godišnja temperatura

zraka u tom razdoblju

Ellenbergov klimatski koeficijent

u razdoblju 1981. - 2000

Apsolutni visinski bonitet (m)

Pomak

produkcijskog

optimuma

hrasta lužnjaka

i hrasta kitnjaka

kao posljedica

klimatskih

promjena u

Češkoj Republici

Unatoč povećanoj toleranciji

hrasta na nedostatak vlage, na

kraju ovog stoljeća je moguće

očekivati smanjenje produkcije

ovih stabala na najnižim

položajima Češke republike.

U usporedbi s referentnim

razdobljem može se očekivati

smanjenje čak do 15 % u podnožju

Krušné Hory, u dolini Labe i u

južnomoravskoj udolini.

Za razliku od toga, pozitivan pomak

povezan s povećanjem

temperature može se očekivati na

najviše položenim dijelovima ČR,

gdje se bonitet može povećati čak

do 10 %. Na većini područja se ne

mogu očekivati veće promjene (u

rasponu 5 %).

OČEKIVANA PROMJENA PRODUKCIJSKOG

POTENCIJALA HRASTA U RAZDOBLJU

1981. – 2000 RCP 4.5

Promjena prosječne godišnje temperature

zraka u razdoblju 1981. – 2000. (°C)

Promjena Ellenbergova klimatskog koeficijenta

u razdoblju 1981. – 2000. (°C mm-2)

Promjena apsolutnog visinskog boniteta (%)

Novi pristup – „prirodi blisko“ šumarstvo

Novi zahtjevi na strukturu šuma

Manja sklonost oštećenju

Odgovarajuća ekonomska bilanca

Bolja prilagodba za višestruko iskoristivo šumarstvo

Nastanak novih šumskih sastojina

Trajno stvarajuća šuma (Möller)

Mješovite šume (Gayer)

Ekološki uravnotežene

šume (Thomasius)

Udio

mje

šovit

ih s

ast

oji

na(%

)

Koncept „Dauerwald“ – prirodi bliske šume

Narůstající kalamity a požadavky na plnění funkcí lesa

(ekosystémové služby)

Sve učestalije nepogode i zahtjevi na šume

da obavljaju određene funkcije (usluge ekosistema)

gosp

odars

ka f

unkcij

a

dru

štvena f

unkcij

a

ekolo

ška f

unkcij

a

Od obrasca do procesa:

EuMIXFOR FP 1206:

Studija transekta kroz Europu

40 trostrukih oglednih nasada

bor, bor/bukva, bukva

Podjednake starosti

40 – 60 godina

Na vrhuncu rasta

Mješavina pojedinačnih stabala

20/40/20 stabala po uzorku

Razlike: prirodi bliska šuma vs. šume različite starosti

Parametar prirodi bliska šuma umjetna šuma

Pogonska sila priroda čovjek

Princip iskorištenje prirodnih sila pretežno priroda

Sastav vrsta ovisi o staništu ovisi o ekonomskim ciljevima

Energetska ravnoteža uravnotežena neuravnotežena

Protok tvari minimalizirani ulazi i izlazi / neograničeno

Stabilnost visoka niska

Elastičnost visoka niska

Iskorištenje izborna prerada golosječna šuma dobnih razreda

Održivost šumske sastojine veće šumske cjeline

Adaptacijska strategija – mehanička i ekološka stabilnost

(Cienciala 2011, D´Amato et al. 2011, Kölstrom et al. 2011, Serengil et al. 2011, Brang et al.2014, Lafond et al. 2014, Park et al.

2014, Spathelf et al. 2015)

Održavanje ili povećanje genetičke varijabilnosti u okviru vrsta šumskih

stabala:

dugotrajna i bogata prirodna obnova koja potiče od mnogo stabala u sastojini,

obogaćenje domaće populacije populacijama iz toplijih i suših područja,

uzgoj raslinja koje ne reducira varijabilnost,

Utjecaji koji ugrožavaju genofond: imisije, klimatski faktori (vjetar, snijeg, suša), biotički faktori (bolesti, štetnici), način gospodarenja

Koji genofond treba zaštititi: izvornu autohtonu populaciju, manje zastupljene i ugrožene vrste

Zašto – prilagođene su danim uvjetima te imaju polimorfnu strukturu (veliki udio heterozigota), faktor su prirodne stabilnosti u krajoliku, značajne su za organizme vezane za šumu, očuvanje genetske raznolikosti stvara preduvjete za daljnje oplemenjivanje

Smreka

H. Cvrčková a Máchová, 2013.

Studium polymorfismu u vybraných populací smrku ztepilého

pomocí DNA analýz.

Studija polimorfizma kod izabranih populacija smreke pomoću DNK analiza.

Jela

H. Cvrčková a Máchová, 2016. Jedle bělokorá- páteř evropských lesů.

Hodnocení genetické variability vybraných populací jedle bělokoré

Jela – kralješnica europskih šuma

Ocjena genetičke varijabilnosti odabranih populacija obične jele

Strategija adaptacije

Povećanje raznolikosti vrsta drveća u šumskoj sastojini: promjene

Povećanje strukturne raznolikosti nasada: preustroj, uzgoj nasada različite

dobi i životnosti.

Povećanje otpornosti pojedinih stabala na biotičke i abiotičke stresne faktore:

- Jače uzgojne intervencije (na raznim razinama),

- Uzgoj dugih krošnji, odgovarajući kvocijent vitkosti

- Veći prostor za rast pojedinih stabala

Promjena (pretvorba) visokorizičnih nasada:

- Prijevremena obnova (grupna sječa ili djelomična sječa),

- Preustroj (pretvorba).

Održati relativno niske rezerve nasada (manji ekonomski rizik):

raniji početak obnove nasada

jače uzgojne intervencije.

Promjene

Temeljita promjena sastava vrsti nasada kroz prijevremenu ili ubrzanu obnovu

prema ciljani udio vrsti drveća.

Opseg i stupanj pretvorbe: potpuna, pretežna ili djelomična pretvorba

Kako:

Obnavljanje sječe s iskorištenjem velike varijabilnosti svjetlosnih uvjeta

za prirodnu obnovu, drveća koje voli sjenu i onog koje voli svjetlo

(površine 0,05 – 0,5 ha)

Dodatna sadnja drveća pogodnih za stanište (i introduciranih),

odgovarajući uzgoj, zaštita od oštećenja od divljači…

Koncept na ŠLP od 1.1. 2013 – uplatnitelné v širších provozních

podmínkách, dále jako demonstrační objekt, výuka, výzkum; dva

lesnické úseky – 1. Soběšice (polesí Vranov) cca 900 ha, 2. Borky

(polesí Habrůvka) cca 670 ha

1

2

Koncept: Šuma koja neprestano stvara obnova: pretežno prirodna generativna, u manjim ili većim grupama, nastupa nakon

izvlačenja ciljanih stabala, tj. u sadnim prazninama (elementi obnove) do cca 0,1 ha prema

zahtjevima omlađivanih stabala: dugo odn. neprekinuto trajanje obnove, bez ciljanih i

vrijednih stabala (smreka, bor, ariš, hrast, jela itd) moguće je popuniti na umjetni način.

uzgoj – ne na cijeloj površini, u dvije faze → 1. faza (do stadija letvika): prepušta se pretežno

spontanom razvoju (iznimke navedene u smjernicama) s usmjeravanjem sastava sastojine

automatski se inicira visinski prirast. Stvara se konačna duljina čistog debla (cca 10 – 12 m) i

usmjerava se sastav prema vrstama. → 2. faza (stadij letvik do početka nastanka debla) –

metoda ciljanih stabala = početak prirasta promjera sistematičnim oslobađanjem ciljanih

stabala (cca 100 – 150, kasnije 30 – 60 stabala)

sječa ciljanih zrelih stabala – trupci (debla): cjeloplošni nepravilni odabir stabala – prema

zdravstvenom stanju, kvalitetu, zrelosti, prema uvjetima rasta i staništa pojedinačni do grupni

(stablimice do grupimice) do 0,1 ha, prema kriterijima eksploatacije

o zdravstveno stanje

o kvalitet

o zrelost – ciljne debljine (oko 50 cm... precizirat će se)

o razvoj prirodne obnove (vrijedi prije svega za smreku i stabla koja vole svjetlo)

o intenzitet sječe – prema konkretnim uvjetima staništa i potrebama sastojine,

orijentaciono treba održati vrijednost ukupnog redovnog prirasta (cca 7 m3/ha godišnje)

Sposobnost raznih formi prirodi bliskog uzgoja šuma da se implementira 6 principa adaptacije na klimatsku promjenu

Tip Raznolikost vrsta stabala

Strukturna

raznolikost

Genetička

varijabilnost

Otpornost pojedinih stabala

Pretvorba ugroženih sastojina

Manje rezerve sastojina Pojedinačno

preborna šuma

Grupimično preborna šuma

Srednji i niski oblici

Prostorna struktura

Bez intervencija u uzgoju Grupimično preborni način

Mosandl 2014

Prijelazi, transformacije temeljita promjena sastava stabala i teksture sastojina tj. prostornog rasporeda i

kombiniranje po rastu i razvoju raznovrsnih jedinica sastojina i njihovih većih cjelina.

Promjena oblika šume, načina gospodarenja ili forme – niska i srednja šuma

Cilj prijelaza za daljnju budućnost: Stvaranje niske šume, koja će se eksploatirati sječom za 30 godina; u vremenu eksploatacije će se na površini sječe osim niske šume pojavljivati još oko 80 kom/ha ostavljenih oko 60godišnjih stabala. Postupak obnove: Obnova golosječom s podrškom prirodnoj obnovi (vegetativnoj i generativnoj) ostavljanjem cca 80 kom/ha soliternih stabala na obnavljanoj površini. Preferirati da se ostavlja prije svega listopadno drveće (hrast, jasen, grab i lipa), od vazdazelenih za tu svrhu birati prije svega bor i ariš. Planirano okvirno vrijeme obnove je 30 god.

KÚ: Řečkovice, Polesí Vranov

Oddělení: č. 79 – 82 (nízký les)

č. 83 – 85 (střední les)

Porostní půda celkem: 192, 93 ha

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/b/b0/Coppicing_-_geograph.org.uk_-_99219.jpg

Adaptacijske strategije EU

Eliminacija golosječa (mikroklimatski ekstremi), degradacija tla, gubitak ugljika

Potpora prirodne obnove

Primjena prirodi bliskih postupaka gospodarenja

Povećanje adaptacijskog potencijala diverzifikacijom strukture i genofonda, odabir stabala tolerantnih na stres (i njihovih sorti/ekotipova) i/ili prilagodljivih na klimatske ekstreme (ev. Njihova introdukcija)

Povećanje bioraznolikosti i ulaganja ugljika u šumske ekosisteme (uključujući tlo)

Razvoj sustava praćenja zdravstvenog stanja, populacije divljači, eliminacija šteta od divljači i prevencija nastanka gradacije i širenja štetnih insekata, vaskularnih mikoza, bolesti itd.

Revizija tipološkog sustava

Smanjenje trajanja vremena produkcije, produljenje vremena obnove

Potpora pošumljavanju poljoprivrednog zemljišta i uzgoj brzorastućih vrsta stabala

Adaptacijska strategija – pozitivna (uravnotežena)

vodna bilanca

šume - krajolika

70%

HETR _ukupno

isparavanje

30%

HCO_ ukupno odticanje

evaporace

evapotranspirace

60% 30% 10%

HS = HTR + HIN + HVP + HOP + HVS

HETR = HTR + HIN + HVP = transpirace + intercepce + isparavanje iz tla

polje – livada- šuma Retardacija

Infiltracija

Utjecaj na kulminacijsko odticanje

slivno područje

Hvala na pažnji!

Promjene su izazov!

Svaki šumar svojim radom sebi gradi spomenik, bilo na slavu ili na sramotu. (J. Ressel)

Documents

Održivo gospodarenje šumama u Češkoj republici vezano uz