OIB: 84400309496 UREĐENJE PROSTORA ISPRED RIBARNICE U ... · T.D. 05/18 GL-AR UREĐENJE PROSTORA ISPRED RIBARNICE U TROGIRU ARHITEKTONSKI PROJEKT GLAVNI I IZVEDBENI PROJEKT str

oznaka projekta: T.D. 05/18 GL-AR ZOP: RIBARNICA

investitor graĊevine: GRAD TROGIR TRG IVANA PAVLA II BR.1/II OIB: 84400309496

naziv graĊevine: UREĐENJE PROSTORA ISPRED RIBARNICE U TROGIRU Sukladno: Pravilnik o jednostavnim i drugim graĎevinama i radovima NN112/17, 34/18 dio k.ĉ. 3411/1 i dio k.ĉ. 3406, k.o. Trogir (dio z.k.ĉ.zem. 1117/1 i dio z.k.ĉ.zgr. 1043/2, k.o. Trogir)

vrsta projekta: ARHITEKTONSKI PROJEKT A.1 faza projekta: GLAVNI I IZVEDBENI PROJEKT

projektant : IVAN RADELJAK, dipl.ing.arh.

Glavni projektant: IVAN RADELJAK, dipl.ing.arh.

suradnici projektanta:

IVAN VULIĆ, dipl.ing.arh. MATE ŢAJA, dipl. ing. arh. NIKOLA VULIĆ, mag.ing.arch.

autor arhitektonskog rješenja:

IVAN RADELJAK, dipl.ing.arh.

autor plana sadnje: VESNA HRGA MARTIĆ, mag. ing. kraj. arh.

mjesto i datum izrade:

Split, lipanj 2018.

direktor: IVAN VULIĆ, dipl. ing. arh.

T.D. 05/18 GL-AR UREĐENJE PROSTORA ISPRED RIBARNICE U TROGIRU ARHITEKTONSKI PROJEKT

GLAVNI I IZVEDBENI PROJEKT str. 2

V V - PROJEKT d.o.o. Put Supavla 1, 21000 Split, tel/fax: 021/322-249 Split, sijeĉanj 2018.

1. OPĆI DIO PROJEKTA




1.1. PREGLED SASTAVNIH DIJELOVA PROJEKTA

A. ARHITEKTONSKI PROJEKTI PROJEKTI IZRAĐENI U FIRMI «V V-PROJEKT» D.O.O. SPLIT A.1. GLAVNI I IZVEDBENI ARHITEKTONSKI PROJEKT

Projektant: Ivan Radeljak, dipl. ing. arh. T.D. 05/18 GL-AR

B. ELEKTROTEHNIČKI PROJEKTI PROJEKTI IZRAĐENI U FIRMI «STRILAM» D.O.O. SPLIT B.1. GLAVNI I IZVEDBENI PROJEKT ELEKTROINSTALACIJA

Projektant: Antun Stipišić dipl.ing.el. T.D.-E 16/18

C. STROJARSKI PROJEKTI PROJEKTI IZRAĐENI U FIRMI «TUB» D.O.O. SPLIT C.1. GLAVNI I IZVEDBENI PROJEKT VODOVODA I ODVODNJE

Projektant: Ivo Ţuvela, dipl.ing.stroj. T.D. 62-VK/18

Napomena: Projektna dokumentacija je izraĊena na razini glavnog projekta te dopunjena detaljima do razine izvedbenog projekta.




1.2. SADRŢAJ

1. OPĆI DIO PROJEKTA ............................................................................................................ 2

1.1. PREGLED SASTAVNIH DIJELOVA PROJEKTA ............................................................................................. 3

1.2. SADRŢAJ .......................................................................................................................................................... 4

1.3. IZVADAK IZ SUDSKOG REGISTRA ................................................................................................................ 7

1.4. RJEŠENJE O IMENOVANJU PROJEKTANTA .............................................................................................. 10

1.5. RJEŠENJE O IMENOVANJU GLAVNOG PROJEKTANTA ........................................................................... 11

1.6. RJEŠENJE O UPISU U IMENIK OVLAŠTENIH ARHITEKATA ..................................................................... 12

1.7. RJEŠENJE MINISTARSTVA KULTURE ........................................................................................................ 14

2. TEHNIČKI DIO PROJEKTA ...................................................................................................18

2.1. TEKSTUALNI I RAĈUNSKI PRILOZI ............................................................................................................. 19

2.1.1. ZAJEDNIĈKI TEHNIĈKI OPIS ................................................................................................................ 20

2.1.1.1. OPIS LOKACIJE (POSTOJEĆE STANJE) ........................................................................................... 20

2.1.1.2. OPIS PROJEKTIRANOG ZAHVATA .................................................................................................... 22

2.1.1.3. NAMJENA ............................................................................................................................................. 22

2.1.1.4. OPIS NAĈINA PRIKLJUĈENJA NA PROMETNU POVRŠINU ........................................................... 22

2.1.1.5. OPIS NAĈINA PRIKLJUĈENJA NA KOMUNALNU INFRASTRUKTURU........................................... 22

2.1.1.6. PODATCI ZA OBRAĈUN KOMUNALNOG I VODNOG DOPRINOSA ................................................ 22

2.1.2. TEHNIĈKI OPIS....................................................................................................................................... 23

2.1.2.1. OPIS ..................................................................................................................................................... 23

2.1.2.2. UVJETI I ZAHTJEVI KOJI MORAJU BITI ISPUNJENI PRI IZVOĐENJU RADOVA I KOJE NAĈIN IZVOĐENJA RADOVA MORA ISPUNITI .......................................................................................................... 27

2.1.2.3. OPIS UTJECAJA NAMJENE I NAĈINA UPORABE, TE UTJECAJA OKOLIŠA NA SVOJSTVA UGRAĐENIH GRAĐEVNIH I DRUGIH PROIZVODA, TEHNIĈKIH SVOJSTAVA U CJELINI ......................... 27

2.1.2.4. OPIS ISPUNJENJA UVJETA GRADNJE NA LOKACIJI ...................................................................... 28

2.1.2.5. OPIS ISPUNJENJA TEMELJNIH ZAHTJEVA ZA GRAĐEVINU ......................................................... 29

2.1.2.6. PODACI IZ ELABORATA ..................................................................................................................... 30

2.1.2.7. PROJEKTIRANI VIJEK UPORABE I UVJETI ODRŢAVANJA GRAĐEVINE ....................................... 30

2.1.2.8. IZRAĈUN POVRŠINA I OBUJMA ........................................................................................................ 30

2.1.3. DOKAZI O ISPUNJAVANJU TEMELJNIH I DRUGIH ZAHTJEVA .......................................................... 31

2.1.3.1. MEHANIĈKA OTPORNOST I STABILNOST ....................................................................................... 31

2.1.3.2. SIGURNOST U SLUĈAJU POŢARA (PRIKAZ MJERA ZAŠTITE) ...................................................... 31

2.1.3.3. HIGIJENA, ZDRAVLJE I OKOLIŠ ........................................................................................................ 33

2.1.3.4. SIGURNOST I PRISTUPAĈNOST TIJEKOM UPORABE ................................................................... 33

2.1.3.5. ODRŢIVA UPORABA PRIRODNIH IZVORA ....................................................................................... 33

2.1.4. PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KVALITETE .......................................................................... 34

2.1.5. ISKAZ PROCIJENJENIH TROŠKOVA GRAĐENJA ............................................................................... 44

2.1.6. PROGRAM ZBRINJAVANJA GRAĐEVINSKOG OTPADA .................................................................... 45

2.3. TROŠKOVNIK GRAĐEVINSKO-ZANATSKIH RADOVA (PRILOG) .............................................................. 47

2.4. TROŠKOVNIK SADNJE I IZVEDBE SUSTAVA ZA NATAPANJE (PRILOG) ................................................ 48

2.5. GRAFIĈKI PRILOZI ........................................................................................................................................ 49




POPIS GRAFIČKIH PRILOGA:

POSTOJEĆE STANJE

0,1 IZVD IZ KATASTARSKOG PLANA 1:1000

0,2 POSTOJEĆE STANJE (GEODETSKI SNIMAK) 1:100

1,1 NOVO STANJE 1:100

1,2 TLOCRT: KONTURE ZELENIH OTOKA (AB PARAPETI) 1:100

1,3 TLOCRT: KONTURE ZELENIH OTOKA (ZAVRŠNE OBLOGE) 1:100

1,3 TLOCRT 2. KATA 1:50

1,4 TLOCRT: UREĐENJE TERENA 1:50

1,5 TLOCRT: UREĐENJE TERENA (S POPLOĈANJEM) 1:50

2,1 PRESJEK A 1:50

2,2 PRESJEK B 1:50

3,1 PROĈELJE JUG I ZAPAD 1:50

3,1 PROĈELJE SJEVER I ISTOK 1:50

STUBIŠTE, KLUPA I PILO ISPRED RIBARNICE

2,1 STUBIŠTE, KLUPA I PILO ISPRED RIBARNICE: TLOCRT I PROĈELJA 1:50

2,2 DETALJI: PILO ISPRED RIBARNICE 1:10

2,3 DETALJI: PILO ISPRED RIBARNICE 1:10

2,4 DETALJI: KLUPA I STUBIŠTE ISPRED RIBARNICE 1:10

DETALJI ZELENIH OTOKA:

3,1 DETALJI ZELENIH OTOKA: TLOCRT OTOKA 6 1:40

3,2 DETALJI ZELENIH OTOKA: PARAPETI I KLUPE 1:10

3,3 DETALJ OGRADE UZ OTOK 5 NA ISTOKU 1:10

DETALJI POPLOČENJA

4,1 DETALJI POPLOĈENJA: KASETA I BORDURA UZ ZGRADE

4,2 DETALJI POPLOĈENJA: BORDURA UZ ZELENE OTOKE

OSTALI DETALJI

5,1 KAMENA OGLASNA PLOĈA 1:20

5,2 TOUCHSCREEN INFO 1:15

5,3 SHEME ARMIRANJA

1:20




PLAN SADNJE

6,1 TLOCRT: PREGLED BILJNIH VRSTA 1:100

6,2 TLOCRT: PLAN SADNJE STABALA 1:100

6,3 TLOCRT: PLAN SADNJE - OTOK 1 1:50


6,5 TLOCRT: PLAN SADNJE - OTOK 3 I 4 1:50




6,9 TLOCRT: PLAN SUSTAVA ZA NATAPANJE 1:100

PRIKAZ MJERA ZAŠTITE OD POŢARA

P7,1 PRIKAZ MJERA ZAŠTITE OD POŢARA: PRESJEK 1:100




1.3. IZVADAK IZ SUDSKOG REGISTRA










1.4. RJEŠENJE O IMENOVANJU PROJEKTANTA U skladu s: Zakon o gradnji (NN 153/13. NN 20/17) ĉlanak 51. te Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog ureĊenja i gradnje (NN 78/15) ĉlanak 17. IMENUJE SE IVAN RADELJAK dipl. ing. arh. ovlašteni arhitekt br. A 3374 za projektanta: ARHITEKTONSKI PROJEKT graĎevine UREĐENJE PROSTORA ISPRED RIBARNICE U TROGIRU

direktor: IVAN VULIĆ, dipl. ing. arh.




1.5. RJEŠENJE O IMENOVANJU GLAVNOG PROJEKTANTA U skladu s: Zakon o gradnji (NN 153/13. NN 20/17) ĉlanak 51. IMENUJE SE IVAN RADELJAK dipl. ing. arh. ovlašteni arhitekt br. A 3374 za glavnog projektanta: graĎevine UREĐENJE PROSTORA ISPRED RIBARNICE U TROGIRU za investitora: GRAD TROGIR




1.6. RJEŠENJE O UPISU U IMENIK OVLAŠTENIH ARHITEKATA







1.7. RJEŠENJE MINISTARSTVA KULTURE













2. TEHNIČKI DIO PROJEKTA




2.1. TEKSTUALNI I RAČUNSKI PRILOZI




2.1.1. ZAJEDNIČKI TEHNIČKI OPIS

UVOD Projektom su predviĊeni radovi na ureĊenju prostora ispred ribarnice u Trogiru. PredviĊeni radovi u skladu su s PRAVILNIK O JEDNOSTAVNIM I DRUGIM GRAĐEVINAMA I RADOVIMA NN 112/17 NN 34/18 Članak 3: radovi koji se mogu izvoditi bez graĎevinske dozvole i bez glavnog projekta Članak 5: radovi koji se mogu izvoditi bez graĎevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom

2.1.1.1. OPIS LOKACIJE (POSTOJEĆE STANJE)

Predmetna lokacija nalazi se u Trogiru, sjeverno od Ulice Alojzija Stepinca: dio k.ĉ. 3411/1 i dio k.ĉ. 3406, k.o. Trogir (dio z.k.ĉ.zem. 1117/1 i dio z.k.ĉ.zgr. 1043/2, k.o. Trogir) Površina zahvata: 790m2, Zahvat je nepravilnog oblika, izduţen u smjeru istok-zapad, oiviĉen s juţne strane javnom prometnicom, a sa sjeverne strane postojećim zgradama i potpornim zidovima. POSTOJEĆA NAMJENA, FUNKCIONALNA ORGANIZACIJA, UREĐENJE I OBLIKOVANJE Prostor se najvećim dijelom koristi kao javni trg (pješaĉka površina). Zapadni dio u juţnom dijelu koristi se kao parkirna površina, a u sjevernom dijelu kao terasa (štekat) kafića). Iznad štekata izvedena je fiksna platnena nadstrešnica na ĉeliĉnoj podkonstrukciji, sjevernim dijelom prislonjena na susjednu zgradu. U zahvatu nema postojećih zgrada. U istoĉnom dijelu izvedena je ĉeliĉna ograda uz ploĉnik koja prijeĉi prelazak pješaka izvan pješaĉkog prelaza. U zahvatu se nalazi veći broj oglasnih ploĉa i reklama. Podne površine su kombinacija kamenih, betonskih i asfaltiranih površina. Vidljivi su tragovi brojnih prepravaka i oštećenja, opći izgled površine je neujednaĉen i neugledan. Teren je pribliţno ravan, s lokalnim padovima. Na lokaciji postoji veći broj manjih visinskih razlika koje ometaju korištenje pješaĉke površine NAČIN PRIKLJUČENJA NA PROMETNU POVRŠINU Kolni pristup je s juţne strane parcele, s javne prometne površine. U nastavku kolnog ulaza, neposredno uz zapadno proĉelje ribarnice prolazi interna prometnica za zgrade koje se nalaze sjeverno od obuhvata. Pješaĉki pristup je s juţne, sjeverne, zapadne i istoĉne strane, tj u nastavku javnih pješaĉkih površina koje su izvan zahvata. S juţne strane obuhvata nalazi se pješaĉki prijelaz (zebra) prema trţnici juţno od prometnice. Vertikalna prometna signalizacija nalazi se u ploĉniku uz postojeću prometnicu.




NAČIN PRIKLJUČENJA NA KOMUNALNU INFRASTRUKTURU Vodovodna instalacija: U zahvatu postoji prikljuĉak na sustav javnog vodovoda koji s ekoristi za potrebe ribarnice. Fekalna instalacija: U zahvatu postoji sustav mješovite kanalizacije. Prema informacijama od strane Investitora, glavne podzemne trase kanalizacije su u funkciji. Oborinska odvodnja prikljuĉena je preko slivnika na postojeći sustav kanalizacije, ali su slivnici i stanje instalacija oborinske odvodnje u lošem stanju. Električne instalacije: U zahvatu postoji prikljuĉak na instalacije jake struje s javne mreţe. Za osvjetljenje javne prometnice koriste se viši cestovni kandelabri, a za osvjetljenje pješĉke površine niţi uliĉni kandelabri.. Sve instalacije i naĉin njihovog prikljuĉenja detaljno su obraĊeni zasebnim projektima




2.1.1.2. OPIS PROJEKTIRANOG ZAHVATA

Na parceli se predviĊa: UreĎenje prostora juţno od ribarnice, prostora zapadno od ribarnice te pločnika istočno od ribarnice.

2.1.1.3. NAMJENA

Projektom predviĊena namjena je nepromijenjena: javni trg (pješačka površina s internom prometnicom za stanare) Projektom je predviĊeno da se koristina gotovo iskljuĉivo koristi kao pješaĉka, odn. neće se više koristiti za kolni promet i parkiranje (osim interne promentice za ograniĉen broj korisnika).

2.1.1.4. OPIS NAČINA PRIKLJUČENJA NA PROMETNU POVRŠINU

Kolni pristup je s juţne strane parcele, s javne prometne površine. Zadrţava se postojeći kolni ulaz u zahvat, s time da se izvedbom teleskopskog stupa kontrolira, tj. ograniĉava pristup vozila u zahvat. Pješaĉki pristup je s juţne, sjeverne, zapadne i istoĉne strane, s javnih pješaĉkih površina. Zadrţava se pozicija postojećeg pješaĉkog prelaza (zebre) na javnoj promentici. PredviĊa se zadrţavanje postojeće vertikalne prometne signalizacije u ploĉniku uz postojeću prometnicu, s tim da će se nosivi stupovi signalizacije montirati na ab parapete zelenih otoka, a na u pod.

2.1.1.5. OPIS NAČINA PRIKLJUČENJA NA KOMUNALNU INFRASTRUKTURU

Vodovodna instalacija: Projektom je predviĊeno da se u obuhvato izvede pilo (fontana s pitkom vodom) te sustav natapanja zelenih površina. Za ove potrebe koristit će se postojeći prikljuĉak na sustav javnog vodovoda. Fekalna instalacija: Projektom nisu predviĊene instalacije fekalne kanalizacije Oborinska odvodnja prikljuĉit će se na postojeći sustav kanalizacije. Električne instalacije jake i slabe struje: Koristit će se postojeći prikljuĉci na instalacije jake struje s javne mreţe. Projektom je predviĊeno zadrţavanje postojećih cestovnih kandelabara uz manje korekcije pozicije te uklanjanje postojećih uliĉnih kandelabara i izvedba novih. Na lokaciji je takoĊer previĊena mogućnost postave digitalnog touchscreen info panoa i pametnih klupa. Sve instalacije i naĉin njihovog prikljuĉenja detaljno su obraĊeni zasebnim projektima

2.1.1.6. PODATCI ZA OBRAČUN KOMUNALNOG I VODNOG DOPRINOSA

Budući da se radi o ureĊenju postojeće otvorene i nenatkrivene javne površine, nije predviĊeno plaćanje komunalnog i vodnog doprinosa.




2.1.2. TEHNIČKI OPIS

2.1.2.1. OPIS

Namjena Projektom predviĊena namjena: javni trg (pješačka površina s internom prometnicom za stanare)

Veličina i površina (prikazano u zajedniĉkom tehniĉkom opisu graĊevine, te u tehniĉkom opisu

Funkcionalna organizacija, ureĎenje i oblikovanje PredviĊeno je ureĊenje obuhvata na naĉin da se prostor u projektiranom obuhvatu koristi kao javna pješaĉka površina (trg). Trg je prometnim pješaĉkim tokovima logiĉno spojen s postojećim prometnim tokovima na širem obuhvatu. U obuhvatu su kao slobodno oblikovane forme predviĊeni zeleni otoci. Zeleni otoci formirani su kao uzdignuti volumeni ĉiji se rubovi koriste kao klupe. Organizacija i postava otoka je takva da omogućava logiĉne promente tokove, a da istovremeno funkcionira kao vizuelna barijera na granicama trg:štekat i trg:cesta. Unutar otoka predviĊena je sadnja listopadnih stabala, a površina unutar otoka je ozelenjena Zadrţava se postojeće rješenje sa štekatom, ali je štekat umjesto u jednoj većoj površini, podijeljen na dvije manje zone, koje su smještene u sjevernom i zapadnom dijelu trga. Površine novih štekata su jasno formirane unutar šireg obuhvata obradom podnih ploha i poziciniranjem uz zelene otoke. Projektom se predviĊa uklanjanje postojeće tende iznad štekata, te zaštita od sunca prostora štekata sklopivim suncobranima. Suncobrani trebaju biti dimenzija 3,5x3,5m, bijeli, bez reklamnih oznaka. Neprimjerene i vizuelno neuusklaĊene ograde, oglasne ploĉe i reklame na lokaciji uklonuit će se. U istoĉnom dijelu obuhvata, postojeća ĉeliĉna ograda zamijenit će se novom, primjerenijeg dizajna. Zadrţan je postojeći interni kolni pristup za stanare koji od javne prometnice prema sjeveru prolazi neposredno uz zapadno proĉelje ribarnice, ali se projektom predviĊa ograniĉen reţim korištenja ove interne promentice. Projektom je predviĊeno korigiranje visinskih kota i ukidanje lokalnih visinskih razlika u obuhvatu, ĉime se formira jedinstvena površina u jednoj ravnini, u blagim padovima, ali bez visinskih razlika. Visinske kote uz ulaze u okolne graĊevine, ploĉnike, postojeća stubišta itd. se projektom ne mijenjaju. Zadrţava se postojeće rješenje s pristupnim stubištem na ulazu u ribarnicu, ali se projektom predviĊa proširenje podesta, smanjivanje visine stube i izvoĊenje rampe za pristup osobama smanjene pokretljivosti. Poploĉanje je koncipirano u pravilnom modularnom kvadratnom rasteru. Unutar rastera projektirane su kompozicijski slobodno postavljene kasete s nešto drugaĉijim, sitnijim uzorkom. Na kontaktu kvadratnog rastera poploĉanja s okolnim zgradama, zidovima i zelenim otocima projektirana je linijska bordura. PredviĊena je izvedba poploĉanja u 2 nijanse kamena. Poploĉanje je detaljnije obraĊeno u grafiĉkom dijelu projekta. Elementi urbane opreme (kandelabri, kante za smeće, klupe itd.) kao i slivnici i odvodi precizno su pozicionirani unutar rastera poploĉenja




POPIS SLOJEVA POPLOČENJA: kamene ploĉe 6cm mort (polusuha postava) 4cm ab podna ploĉa 15cm miješana kamena frakcija 0-32 MSmin=60MPa 25cm geotekstil 250g/m2 miješana kamena frakcija 32-64 MSmin=30MPa 25cm nabijeni teren ZAVRŠNE OBRADE POVRŠINA:

vanjsko stubište gazišta i ĉela: kamen (protuklizna obrada)

podna površina, rampa Kamen (protuklizna obrada)

obloga zalenih otoka Kamen

Klupe na zelenim otocima drvo

Ograda na jugoistoku Ĉelik, obojan.

Konstrukcija Projektom je predviĊeno uklanjanje postojećih završnih slojeva poda i izvoĊenje nove podne površine na armiranobetonskoj ploĉi. Parapeti zelenih otoka su armiranobetonske konstrukcije, kao i stubište na ulazu u ribarnicu.

Postupanje s otpadom U obuhvatu su predviĊene pozicije spremnika za otpad.

Pristupačnost Sukladno: Pravilnik o osiguranju pristupaĉnosti graĊevina osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti Pristupaĉnost osobama smanjene pokretljivosti osigurana je:

- Izbjegavanjem postojećih visinskih razlika (stepenica unutar obuhvata) - IzvoĊenjem novih rampi u blagom nagibu (uz ulaz u ribarnicu) - Taktilnim oznakama




Sadnja Projektnim je rješenjem predviĎeno formiranje pet uzdignutih otoka čija će unutrašnjost biti zapunjena tlom i oplemenjena biljnim materijalom. Gledano u širem kontekstu kroz sadnju sedam stabala grad ovime dobiva prije svega vrijedan volumen visokog zelenila kojeg je zadnjih desetljeća i suviše gubio, ali i dinamičnu izmjenu atrakcije boja, mirisa, tekstura i oblika sadnjom nižeg bilja u podnožju stabala. Projektni zadatak bio je što više se približiti principima održivosti, stoga je:

- odabran način sadnje gdje je sva površina tla prekrivena malčem, u ovom slučaju kamenim agregatom, s gustim geotekstilom ispod jer se na taj način postiže višestruko pozitivan efekt – čuva se vlaga u tlu, na ekološki način se suzbija rast korova, ne narušava se mikrobiološka ravnoteža kao ni strukturna kvaliteta tla opetovanim prekopavanjem;

- sav biljni materijal odabran u skladu s kriterijem skromne potrebe za vodom i održavanjem bilo da se radi o autohtonoj vrsti poput mirte, uzgojnom kultivaru autohtone vrste poput stolisnika, udomaćenoj vrsti poput leptirovca, ili od nedavno korištenoj uvoznoj vrsti koja ima slične uzgojne potrebe poput ornamentalne trave Stipa t..

Obzirom da će se sadnja odvijati u novo formiranom prostoru a ne u postojećem tlu, tijek sadnje opisan u troškovniku nije klasičan. Prazni otoci će se najprije pripremiti u smislu instalacija i potrebne drenažne podloge. Sloj tla potreban za nisko bilje je manji od onog koji je potreban za sadnju stabala. Iz ovog razloga se u krugu sadnog volumena korijena stabala stavlja privremena pregrada kako drenažni podsloj koji se stavlja ispod tla za niže bilje ne bi zatrpao dno sadne jame stabla. Stabla se polažu na mjesta prema kotnom planu i zasipaju unaprijed obogaćenim plodnim tlom. Nakon sadnje stabala tlom se zasipa i ostatak otoka uz izvlačenje privremene pregrade. Sve radnje su detaljno opisane stavkama troškovnika koji je sastavni dio ove projektne dokumentacije. Svaki od otoka nositelj je jednog ili dvaju stabala koja se jedna od drugog pojavljuju u istom razmaku od 740cm. Pet stabla postavljeno je u linearnom potezu paralelno s osi ulice na 280cm udaljenosti od ruba kolnika, a preostala dva su uvučena u unutrašnjost trga. PredviĎena stabla su listopadna kako bi ovaj prostor zimi bio što sunčaniji, a ljeti pružao ugodan boravak u hladu što je bio osnovni kriterij u odabiru. Odabrana je biljna vrsta Melia azderach, hrv. očenašica ili melija, koja zadovoljava sve postavljene kriterije:

1. stablo sa širinom krošnje u zreloj dobi koja ne prelazi 9m, a visinom 12m 2. stablo je listopadno 3. stablo koje ne otežava uredno održavanje površine ispod svojim nezgodnim plodovima i slično 4. stablo koje nema tendenciju stvaranja plitkog i bočno usmjerenog korijena 5. stablo koje je autohtono ili udomaćeno te dobro podnosi mediteransko klimatsko podneblje i nema potrebu

za velikim količinama vode 6. stablo skromnih zahtjeva za održavanjem 7. stablo koje se estetski uklapa u predloženo rješenje 8. stablo koje je vizualno dopadljivo u što više mjeseci u godini.

Melia azderach je stablo podrijetlom iz jugoistočne Azije, ali je kod nas udomaćena i koristi se već više stoljeća. Lista najčešće kroz ožujak. Cvijeta kroz svibanj ili lipanj bijelo-ljubičastim cvjetovima ugodnog mirisa, nakon čega stvara okrugle plodove promjera 10 do 20 mm koji su u početku svijetle žuto-smeĎe boje, a starenjem bivaju manji i tamniji. Plodovi se zadržavaju nakon otpadanja lista, pa na golim granama izgledaju dekorativno, ponekad sve do nove vegetacijske sezone. Troškovnikom je predviĎena sadnja velikih sadnica stabala iz dva razloga:

- kako bi od samog početka površina bila operabilna u slučaju korištenja vatrogasnih pristupa i površina, - kako bi se što prije dobio željeni efekt ugodnog prostora u hladovini krošnje stabala.

SADNICE trebaju biti sljedećih karakteristika: -školovane sadnice s certifikatom uzgajivača i zdravstvenom uvoznom kontrolom -minimalna visina debla od vrata korijena do prve grane 370cm -minimalni promjer debla ø25cm -sadnice baliranog korijena maximalnog promjera 100cm -sadnice skladnog habitusa -svih 7 sadnica ujednačenog oblika i proporcija.




U podsloju ispod stabala otoci će biti bogato zasaĎeni kombinacijom 7 biljnih vrsta:

- Achillea millefolium 'White' - Gaura linheimeri 'Whirling Butterflies' - Myrtus communis subsp.tarentina - Perowskia atriplicifolia 'Blue Spire' - Santolina rosmarinifola subsp.rosmarinifolia 'Primrose Gem' - Sedum 'Bertram Anderson' - Stipa tenuissima.

Ukoliko se pokaže prilika za obnavljanje pokrova postojećih zelenih površina na platou iznad istočnog dijela obuhvata, nazvanih otok 6 i 7 predviĎene su dvije biljne vrste:

- Buddleia davidii 'White Profusion' - Juniperus conferta.

U slučaju da se prilikom izvedbe neka od planom sadnje predviĎenih sadnica pokaže nedostupna u točno navedenom kultivaru i veličini zamjenska se može odrediti samo uz konzultaciju s glavnim projektantom i autorom plana sadnje. Način sadnje koji u konačnici rezultira da na ni jednoj sadnoj površini nije vidljivo golo tlo dodatna je i vizualna kvaliteta jer time prostor odiše urednošću, lako se održava pa je stoga češće u dobrom stanju, i time bivaju skriveni elementi koji narušavaju sklad poput cijevi za natapanje i poklopca ventilacijskog okna. Očekuje se će se nakon sadnje kompaktan biljni sklop nižeg bilja stvoriti za dvije do četiri godine. Biljke se trebaju održavati na način da se 2 do 3 puta godišnje prihrane folijarno ili zalijevanjem tekućim organskim gnojivom, da se sustav za natapanje idealno programira s obzirom na dinamiku potrebe za vodom, te da se u slučaju oboljenja na vrijeme adekvatno reagira. Ne preporuča se upotreba mineralnih gnojiva zbog želje za ekološkim i održivim pristupom. Održavanje izvedenog podrazumijeva redovito čišćenje površina od nanosa vjetra, te sasušenih biljnih dijelova s lokacije. Preporuka je na najjednostavniji način pristupiti ovom dijelu održavanja, koristeći puhač lišća koje usmjeri svo lišće na jednu hrpu koja s nakon toga može kompostirati ili na drugačiji način zbrinuti. Orezivanje ocvalih dijelova, te oblikovanje grmova, trajnica, ornamentalne trave ili eventualno stabala, kao i zamjenska sadnja u slučaju da poneka biljka uvene, dogovara se prve 3 godine od izvedbe sa za to imenovanim stručnjakom od strane Grada Trogira. Nikakve izmjene projekta u segmentu biljnog izbora bez odobrenja glavnog projektanta i autora plana sadnje nisu moguće. SUSTAV ZA NATAPANJE PredviĎen je automatizirani sustav natapanja kroz mrežu cijevi s kap-po-kap nadzemnim natapanjem površine s razmakom kapaljki 33cm, rasporeĎenih u paralelne poteze razmaka 30 cm. Cijevi se nalaze na površini tla, ispod geotekstila i kamenog agregata. Postavljaju se nakon što je kompletna sadnja završena. Ventilacijsko okno s tri elektromagnetska ventila je smješteno u otoku 4 na mjestu dovoda vode iz gradskog vodovoda. Jedan ventil usmjerava vodu dovodnim alkatenskim cijevima ø25 na otoke 1, 2 i 3, drugi na otoke 4 i 5, a treći na postojeće zelene površine nazvane otok 6 i 7 ukoliko budu uključene obzirom da se nalaze izvan granice obuhvata. Dio dovodnih cijevi se provlači kroz proturne cijevi koje su predviĎene ovim projektom. Programator s 4 stanice, priključen na električnu energiju, s WIFI modulom se smješta unutar ribarnice kako bi bio siguran od eventualnog vandalizma. Oborinski senzor je opremljen kabelom duljine 6m, te se stoga najdalje na tu udaljenost treba smjestit na jedno pročelje ribarnice. Sav biljni materijal je sličnih potreba za vodom, tako da je broj ventila i linija sveden na minimalni. Ukoliko se bude poštivala preporuka za jesenskom sadnjom, potrošnja vode bi i u prvoj godini trebala bit vrlo skromna. Pretpostavljena dnevna količina u toplo doba godine iznosi oko 400L, što bi značilo da ukupno godišnje ne bi trebalo više od 50m³ vode.




2.1.2.2. UVJETI I ZAHTJEVI KOJI MORAJU BITI ISPUNJENI PRI IZVOĐENJU RADOVA I KOJE NAČIN IZVOĐENJA RADOVA MORA ISPUNITI

Pri izvoĊenju radova potrebno se pridrţavati uvjeta i pravila definiranih tehniĉkim propisima, i normama, kao i opće prihvaćenim pravilima struke, sve u cilju ostvarenja projektiranih rješenja, te osobito osiguravanje temeljnih zahtjeva obuhvaćenih ovim projektom, i to: 1. mehaniĉka otpornost i stabilnost 2. sigurnost u sluĉaju poţara 3. higijena, zdravlje i okoliš 4. sigurnost i pristupaĉnost tijekom uporabe 5. zaštita od buke 6. gospodarenje energijom i oĉuvanje topline 7. odrţiva uporaba prirodnih izvora.

2.1.2.3. OPIS UTJECAJA NAMJENE I NAČINA UPORABE, TE UTJECAJA OKOLIŠA NA SVOJSTVA UGRAĐENIH GRAĐEVNIH I DRUGIH PROIZVODA, TEHNIČKIH SVOJSTAVA U CJELINI

U predmetnom zahvatu predviĊaju se tipiĉne aktivnosti javnih gradskih površina (pješaĉki promet). Ovakvim naĉinom korištenja ne oĉekuju se veće ugroze. Prostor ne zahtijeva poseban tretman odrţavanja, jer se ne nalazi u znatno agresivnoj sredini. Neophodno je poštovati mjere za postizanje kvalitete materijala i konstrukcija, kao i posebne tehniĉke uvjete. U cilju odrţavanja te povećanja vijeka trajanja, potrebno je povremeno vršiti vizualne kontrole (najmanje jednom godišnje).




2.1.2.4. OPIS ISPUNJENJA UVJETA GRADNJE NA LOKACIJI

U nastavku je opis ispunjenja uvjeta gradnje, sukladno PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA TROGIRA Sluţbeni glasnik Grada Trogira br. 03/06, 07/08, 09/09, 11/09, 08/10, 5/13, 04/14. Prema vaţećim dokumentima prostornog ureĊenja, lokacija se nalazi u zoni: IZGRAĐENO GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA ARHEOLOŠKA BAŠTINE: ZONA ZAŠTITE „B“ Projektom je predviĊeno ureĊenje prostora oko ribarnice, ĉime se zadrţava postojeća namjena prostora (javna gradska površina). Projektirano rješenje u skladu je s odredbama Prostornog plana ureĎenja grada Trogira

http://www.trogir.hr/GradTrogir/glasnici/2006-godina/223-broj-32006





http://www.trogir.hr/GradTrogir/glasnici/2013-godina/567-sg-5-2013

http://www.trogir.hr/GradTrogir/glasnici/2014-godina/1104-broj-4-2014




2.1.2.5. OPIS ISPUNJENJA TEMELJNIH ZAHTJEVA ZA GRAĐEVINU

Temeljni zahtjevi obuhvaćeni ovim projektom:

1. mehanička otpornost i stabilnost Projektom je predviĊeno ureĊenje javne pješaĉke površine. Za vrijeme graĊenja i korištenja neće doći do rušenja unutar obuhvata ni susjednih graĊevina i/ili jednog njezinog dijela, deformacija i progiba konstrukcijskih elemenata nedopuštenog stupnja, oštećenja graĊevinskog djela, objekata pored ili opreme uslijed deformacije nosive konstrukcije ili tla.

2. sigurnost u slučaju poţara Ovim projektom su obuhvaćeni uvjeti i upute iz mjera zaštite od poţara koje se odnose na: otpornost graĊevinskih konstrukcija, mogućnost evakuacije susjednih objekata, pristup vatrogasne tehnike i mogućnost gašenja.

3. higijena, zdravlje i okoliš Izborom završnih obloga, te sastavom graĊevinskih konstrukcija osigurani su svi potrebni preduvjeti za ostvarenje propisanih higijenskih, i mikroklimatskih uvjeta, a sve u cilju ostvarenja zdrave i ugodne okoline. Sav otpad, u tijeku korištenja graĊevine skupljati će se u za to predviĊenim kantama /kontejnerima. Sve oborinske i vode zbrinute su na sanitarno propisan naĉin, spajanjem na postojeći sustav odvodnje.

4. sigurnost i pristupačnost tijekom uporabe Izborom završnih obloga, te dimenzioniranjem prostora osigurani su svi potrebni preduvjeti za sigurno i neometano korištenje zgrade. Projektirnao rješenje u skladu je s vaţećim Pravilnikom o osiguranju pristupaĉnosti graĊevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

5. zaštita od buke Obzirom da je rijeĉ o javnom vanjskom prostoru, nisu predviĊene dodatne mjere zaštite od buke. Vezano za namjenu, nema ugroze od buke šire zone u odnosu na projektirani zahvat. TakoĊer, ne oĉekuje se buka unutar zahvata, nastala od korištenja koja bi imala bitan utjecaj na zonu. Projektom nisu predviĊeni izvori buke koji se prenose na okolinu i u prostor obuhvata, tako da nema štetnih utjecaja na okoliš.

6. gospodarenje energijom i očuvanje topline Obzirom da je rijeĉ o javnom vanjskom prostoru, nisu predviĊene mjere gospodarenja energijom i oĉuvanja topline.

7. odrţiva uporaba prirodnih izvora. Odabirom graĊevinskih materijala, sastavom graĊevinskih konstrukcija, uvjetima redovnih pregleda i odrţavanja, te osobito mogućnošću reciklaţe, osigurana je odrţiva uporaba prirodnih izvora.




2.1.2.6. PODACI IZ ELABORATA

Izradi glavnog projekta prethodila je slijedeća dokumentacija: IDEJNO ARHITEKTONSKO RJEŠENJE izraĊivaĉ: IVAN RADELJAK, dipl.ing.arh. KRAJOBRAZNI ELABORAT

izraĊivaĉ: VESNA HRGA MARTIĆ, mag. ing. kraj. arh. Glavnim projektom usvojena je i razraĊena navedena dokumentacija.

2.1.2.7. PROJEKTIRANI VIJEK UPORABE I UVJETI ODRŢAVANJA GRAĐEVINE

Suglasno HRN ENV 1900:2011 i HRN ENV 1900:2011/NA:2011 ovisno o vrsti konstrukcije razlikuje se pet kategorija sa razliĉitim proraĉunskim uporabnim vijekom prema slijedećoj tablici: Tablica 1 Razredba proraĉunskoga uporabnog vijeka (prema HRN ENV 1991-1)

razred Zahtijevani proraĉunski uporabni vijek [godine]

primjer

1 1-5 Privremene konstrukcije

2 25 Zamjenjivi dijelovi konstrukcije

3 50 Konstrukcije zgrada ili druge uobiĉajene konstrukcije

4 100 Monumentalne graĊevine, mostovi i druge inţenjerske konstrukcije

Suglasno ovoj normi, konstrukciju koja je predmet projektiranja ovim projektom treba svrstati u treću kategoriju što znaĉi da je zahtjevani proraĉunski uporabni vijek ove graĊevine maksimalno 50 godina. Investitor ili korisnik graĊevine duţan je voditi brigu o stabilnosti konstrukcije za vrijeme korištenja graĊevine prema Tehniĉkim propisima za odrţavanje armirano-betonskih konstrukcija. Kod armirano-betonskih konstrukcija treba kontrolirati: Stanje pukotina, slijeganja i eventualna oštećenja nosive konstrukcije; Koroziju betonske armature; spojeve razliĉitih elemenata konstrukcije; Stanje zaštitnog sloja armature na vidljivim plohama ab elemenata; Stanje i funkcioniranje odvodnje; Deformabilnost (slijeganje) kolne površine u zoni zida; Manje nedostatke moţe ispraviti struĉna osoba na licu mjesta. U sluĉaju pojave znatnijih sumnjivih mjesta, posebno nakon elementarnih nepogoda, prije sanacije potrebno je provesti istraţne radove da bi se utvrdilo stvarno stanje. Nakon izvršenih istraţnih radova potrebno je napraviti plan sanacije i hitno provesti mjere za dovoĊenje konstrukcije u ispravno stanje. Preduvjet za postizanje oĉekivanog vijeka trajanja je pravilno odrţavanje u skladu s prethodno navedenim zahtjevima te zakonima i pravilima struke.

2.1.2.8. IZRAČUN POVRŠINA I OBUJMA

Ukupna površina zahvata: 790m2 od toga:

- pješaĉke površine 589m2 - površina štekata 75m2 - površine zelenih otoka: 126m2:

Projektom predviĊene površine su otvorene i nenatkrivene, dakle, nema zatvorenih ni natkrivenih površina.




2.1.3. DOKAZI O ISPUNJAVANJU TEMELJNIH I DRUGIH ZAHTJEVA

2.1.3.1. MEHANIČKA OTPORNOST I STABILNOST

Projektom je predviĊeno ureĊenje javne pješaĉke površine. Za vrijeme graĊenja i korištenja neće doći do rušenja unutar obuhvata ni susjednih graĊevina i/ili jednog njezinog dijela, deformacija i progiba konstrukcijskih elemenata nedopuštenog stupnja, oštećenja graĊevinskog djela, objekata pored ili opreme uslijed deformacije nosive konstrukcije ili tla.

2.1.3.2. SIGURNOST U SLUČAJU POŢARA (PRIKAZ MJERA ZAŠTITE)

Projektom je predviĊeno ureĊenje javne gradske prometne površine, na naĉin da nisu umanjene postojeće mjere zaštite od poţara okolnih objekata Na lokaciji postoji vanjska hidrantska mreţa. Podzemni hidrantski ormarić nalazi se u istoĉnom uglu zahvata. Nosiva konstrukcija podnih obloga je armiranobetonska podna ploĉa, završno obloţena kamenim ploĉama, odgovarajuće nosivosti za pristup vatrogasnog vozila. Nosivost promentice i podne obloge je takva da omogući kretanje i rad vatrogasnih vozila. Površine predviĊene da posluţe kao vatrogasni pristup podnose osovinski pritisak od 100kN. Pristup vatrogasnoj tehnici omogućen je s javne promentice juţno od zahvata (Ulica kardinala Stepinca) te dvama poţarnim pristupima na trg s javne promentice. Istoĉni poţarni pristup širine 3m prolazi neposredno uz zapadno proĉelje ribarnice i ide dalje prema sjeveru do zgrada sjeverno od zahvata. Zapadni poţarni pristup širine 3m prolazi uz istoĉno proĉelje susjednih zgrada. U situaciji u kojoj je nuţan prolaz vatrogasne tehnike, za potrebe projektirane širine ovog koridora je predviĊeno sklapanje suncobrana i sklanjanje dijela stolova i stolica sa štekata Krošnje dvoreda unutar obuhvata bit će redovno odrţavane na visini 4m od ureĊenog terena Na projektirano rješenje izdana je suglasnost lokalne vatrogasne postrojbe (DVD TROGIR), koja je u prilogu projekta.

Grafički prilozi prikaza zaštite od poţara nalaze se na kraju projekta.







2.1.3.3. HIGIJENA, ZDRAVLJE I OKOLIŠ

Izborom završnih obloga, te sastavom konstrukcija osigurani su svi potrebni preduvjeti za ostvarenje propisanih higijenskih, i mikroklimatskih uvjeta, u cilju ostavarenja zdrave i ugodne okoline. Završne obloge podova su kamene ploĉe, ĉime je upijanje neĉistoća svedeno na minimalnu mjeru, a omogućeno je nesmetano redovito ĉišćenje. Sav otpad, u tijeku korištenja graĊevine skupljati će se u za to predviĊenim kantama /kontejnerima. Uz prirodno osvjetljenje, prostori je opremljeni i umjetnim osvjeljenjem (kandelabri) Sav otpad, u tijeku korištenja graĊevine skupljati će se u za to predviĊenim kantama /kontejnerima. Sve oborinske vode zbrinute su na sanitarno propisan naĉin.

2.1.3.4. SIGURNOST I PRISTUPAČNOST TIJEKOM UPORABE

Izborom završnih obloga, te dimenzioniranjem prostora osigurani su svi potrebni preduvjeti za sigurno i neometano korištenje zgrade. Na vanjskim površinama predviĊene su podne obloge klase protukliznosti veće od R10 (protuklizno obraĊene kamene ploĉe) Projektiranim rješenjem je osigurana pristupaĉnost osobama smanjene pokretljivosti u skladu s vaţećim: Pravilnik o osiguranju pristupaĉnosti graĊevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti. Ĉlanak 39 (javna pješaĉka površina)

- širina javne pješeĉke površine >150cm - pješaĉka površina uzdignuta u odnosu na kolnik >3cm - pješaĉka površina odijeljena ohgradom visine 90cm na mjestu pojaĉanog pješaĉkog prometa (istok) - razliĉite javne pješaĉke površine povezane elementima pristupaĉnosti (rampe i stubišta)

Ĉlanak 41 (pješaĉki prijelaz) Pješaĉki prijelaz nalazi se izvan obuhvata Projektom su ostvarne preduvejti za ostvarenje uvjeta navedenih ĉlankom (širina nogostupa, minimalna visina nogostupa, nagib) Uz rubnjak pješaĉkog prijelaza po rubu obuhvata bit će postavljeno taktilno polje upozorenja ĉepaste strukture

2.1.3.5. ODRŢIVA UPORABA PRIRODNIH IZVORA

Odabirom graĊevinskih materijala u sastavu graĊevinskih konstrukcija, uvjetima redovnih pregleda i odrţavanja, te osobito mogućnošću reciklaţe, osigurana je odrţiva uporaba prirodnih izvora. Upotrijebljeni materijali: Beton i armirani beton – moguća naknadna upotreba (sekundarna sirovina) Ĉeliĉna konstrukcija, bravarija – moguća potpuna reciklaţa Staklo - moguća potpuna reciklaţa Aluminij - moguća potpuna reciklaţa PVC obloge – moguća naknadna upotreba (sekundarna sirovina) Kamena vuna – moguća potpuna reciklaţa Drvo – moguća potpuna reciklaţa Materijali koji se ne mogu reciklirati, npr. boje, biti će zbrinute na sanitarno propisan naĉin.

projektant: IVAN RADELJAK, dipl. ing. arh.




2.1.4. PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KVALITETE

Kakvoća radova definirana je projektom arhitekture, i tehničkim specifikacijama koje su dio troškovnika graĎevinsko zanatskih radova, a odnose se na radove obuhvaćene projektom arhitekture. Navedeni projekti su raĎeni u skladu s hrvatskim zakonima, u skladu s važećim pravilnicima, i s obaveznom primjenom tehničkih normi, te u skladu s opće poznatim pravilima struke. Izvedba radova treba biti prema navedenim projektima u kojima su graĎevinsko zanatski radovi definirani nacrtima, proračunima, tehničkim opisom i tehničkim specifikacijama. Prije početka radova izvoĎač treba na gradilištu kontrolirati sve mjere za svoj rad, te pregledati sve podloge projekta prema kojem će se izvoditi radovi. Naročitu pažnju treba posvetiti usuglašavanju graĎevinskih i instalacijskih radova. Ako izvoĎač ustanovi neke razlike u mjerama, nedostatke ili pogreške u podlogama, dužan je pravovremeno obavijestiti nadzornog inženjera i voditelja projekta, te zatražiti rješenje za svaki pojedini slučaj. Sva odstupanja od dogovorenih tolerantnih mjera izvoĎač je dužan otkloniti o svom trošku. To vrijedi za sve vrste radova: graĎevinski, obrtnički, instalacijskih, montažerski, oprema i ostali radovi. Eventualne promjene pojedinih projektnih rješenja zbog ekonomičnosti izvedbe, izvoĎač je dužan za svoj prijedlog i o svom trošku izraditi kompletnu izvedbenu dokumentaciju promijenjenog dijela i dati na odobrenje projektantu i nadzornom inženjeru. Pod kompletnom dokumentacijom se smatra izrada nacrta, sa svim pripadajućim proračunima, specifikacijama i troškovnicima onog dijela koji se mijenja. Tražena kakvoća pojedinih radova precizno je opisana u tehničkim specifikacijama, gdje je navedena kakvoća materijala koji će se ugraĎivati, opisan je način ugradnje, te date tolerancije i posebni zahtjevi za pojedine vrste radova. Pored navedenih projekata, investitor je dužan, u skladu sa zakonom, osigurati izradu elaborata o iskolčenju graĎevine. IzvoĎač betonskih radova obvezan je izraditi projekt betona koji sadrži: - sastav betonskih mješavina i tehničke uvjete za svaku konzistenciju i marku betona (MB) traženu u projektima arhitekture i konstrukcije, - plan betoniranja, organizaciju i opremu - način transporta i ugradnje betonske mješavine - način njegovanja ugraĎenog betona - program kontrolnih ispitivanja sastojaka betona - program kontrole betona, uzimanja uzoraka i ispitivanja betonske mješavine i betona po partijama. - plan montaže elemenata (za montažne elemente). Da bi se osigurala projektima definirana kakvoća radova, nužno je provoditi kontrolu izvoĎenja radova. Stalnu kontrolu kakvoće radova u okviru zakonskih obveza i ovlasti, provode izvoĎač graĎevine i nadzorni inženjer. Za sve proizvode prije ugradbe izvoĎač je dužan dokazati uporabljivost i sukladnost svojstava. GEODETSKI RADOVI Kontrola usklaĎenosti postojećeg stanja s projektom arhitekture, prije iskolčenja graĎevine. Iskolčenje graĎevine, prije početka graĎevinskih radova u užem smislu. Pravovremena kontrola geodetskim instrumentom osnovnih horizontala i vertikala (kontrola oplate, kontrola mjernih skela za zidanje, kontrola izvedbe ab elemenata, kontrola pozicija ugradnje opreme). ZEMLJANI RADOVI Kontrola usklaĎenosti stanja na terenu s podacima iz projekta po izvršenim iskopima Kontrola sastava materijala za nasipe, zasipanja i podloge, prije izvoĎenja nasipa, zasipa i podloga. Kontrola načina izrade nasipa, zasipanja i podloga (visina slojeva, način zbijanja, finalne nivelete) u toku izrade i po završenoj izradi. Općenito Sve zemljane i slične radove izvesti točno prema projektnoj dokumentaciji i prema odobrenim izmjenama iste. Stranice iskopa zasijecati u projektiranom nagibu. Dno kanala isplanirati s traženom točnošću. S asfaltiranih ili betoniranih površina najprije se pilom zasijecati rub iskopa i skida površinska obloga, u projektiranoj širini iskopa, s potrebnim proširenjem radi završnog popravka asfaltirane površine. Svi iskopi izvode se strojevima ili ručno. U blizini postojećih podzemnih instalacija i za fine iskope manjih količina predviĎen je pažljiv ručni iskop. Iskopani materijal odbacuje se na minimalnu udaljenost od projektiranog ruba iskopa prema opisu stavke. PredviĎeno je razdvajanje zemljanog od kamenitog materijala odmah prilikom iskopa, za kasniju upotrebu. Ukoliko je to posebnim uvjetima graĎenja uvjetovano, na odreĎenim dijelovima trase sav iskop će se odmah ukrcavati u teretno vozilo i odvoziti na privremene ili trajne deponije. Na privremene deponije odvozi se materijal koji je pogodan za ponovno zatrpavanje graĎevnih jama preljeva. Ovisno o kategoriji terena i dubini iskopa, mora se izvesti pravilno podupiranje i razupiranje stranica iskopa da ne doĎe do zarušavanja. Ukoliko pak doĎe do zarušavanja iskopa radi nedovoljnog ili lošeg podupiranja, IzvoĎač je sve dužan sanirati o svom trošku. Za obavljanje predviĎenih radova IzvoĎač po potrebi mora iscrpsti oborinsku vodu iz kanala ili graĎevne jame, bez posebne nadoknade. Zatrpavanja zemljanim materijalom izvoditi u odgovarajućim slojevima uz vlaženje i zbijanje, strojno ili ručno, do tražene zbijenosti, koja se mora ispitati. Drobljenac ili šljunak koji će se ugraĎivati mora biti odgovarajuće kvalitete i veličine. UgraĎivati ga u projektiranoj debljini uz strojno ili ručno zbijanje do tražene zbijenosti. Sva privremena odlagališta materijala iz iskopa, te kamenog agregata, potrebno je na kraju očistiti i potpuno dovesti u prvobitno stanje. Svi radovi pa tako i zemljani i slični za prometne površine propisani su “Općim tehničkim uvjetima za radove na cestama” (dalje: OTU). ŠIROKI ISKOP Ovaj rad obuhvaća široke iskope u svim kategorijama materijala koji su predviĎeni projektom ili zahtjevom nadzornog inženjera. Rad uključuje i utovar iskopanog materijala u prijevozna sredstva. Sve iskope treba obaviti prema profilima, predviĎenim visinskim




kotama i propisanim nagibima po projektu, odnosno po zahtjevima nadzornog inženjera. Pri izradi iskopa treba provesti sve mjere sigurnosti pri radu i sva potrebna osiguranja postojećih objekata i komunikacija. Pri radu na iskopu treba paziti na to da ne doĎe do potkopavanja ili oštećenja projektom predviĎenih pokosa uslijed čega bi moglo doći do klizanja i odrona. IzvoĎač je dužan da svaki eventualni slučaj potkopavanja ili oštećenja pokosa odmah sanira po uputama nadzornog inženjera i za to nema pravo tražiti odštetu ili naknadu za višak rada ili nepredviĎeni rad. Široki iskop treba obavljati uporabom odgovarajuće mehanizacije i drugih sredstava, a ručni rad ograničiti na neophodni minimum. Materijali iz širokog iskopa mogu biti različitog sastava, pa poprečna i uzdužna odvodnja mora biti u svim fazama rada besprijekorno riješena. Sva voda mora se izvesti izvan trupa ceste u pogodne recipijente. Otežani rad kao i zamjena vodom prezasićenog miješanog materijala, čiji su uzroci nepravilan rad i loša odvodnja, neće se posebno plaćati. Odnos kategorija materijala iz iskopa trebaju odrediti predstavnik izvoĎača i nadzorni inženjer kroz graĎevinsku knjigu. Rad se plaća po kubičnom metru iskopa u sraslom stanju po jediničnim cijenama iz ugovora, i to odijeljeno za pojedine kategorije materijala (“A”, “B”, “C”). U jediničnu cijenu uračunani su svi radovi na iskopu materijala s utovarom u prijevozna sredstva, radovi na ureĎenju i čišćenju pokosa od labilnih blokova i rastresitog materijala, planiranje iskopanih i susjednih površina, te izvoĎač nema pravo zahtijevati bilo kakvu dodatnu naknadu za taj rad. a) Iskop u materijalu kategorije "A" Pod materijalom kategorije “A” razumijevaju se svi čvrsti materijali, gdje je potrebno miniranje kod cijelog iskopa. Toj skupini pripadaju sve vrste čvrstih i veoma čvrstih kamenih tala kompaktnih stijena (eruptivnih, metamorfnih i sedimentnih) u zdravom stanju, uključujući i moguće tanje slojeve rastresitog materijala na površini, ili takve stijene s mjestimičnim gnijezdima ilovače i lokalnim trošnim ili zdrobljenim zonama. U ovu se kategoriju ubrajaju i tla koja sadrže više od 50% samaca većih od 0,5 m3, za čiji je iskop takoĎer potrebno miniranje. Pri radovima na miniranju u ovoj kategoriji materijala izvoĎač mora raspolagati izvježbanom i kvalificiranom radnom snagom za takvu vrstu radova. Projekt miniranja, koji uključuje i “glatko miniranje”, sastavni je dio POG-a, a prije početka radova mora ga odobriti nadzorni inženjer. Sve izmjene i dopune tijekom rada mora odobriti nadzorni inženjer. Pri svakoj upotrebi eksploziva potrebno je postupati u skladu s odabranom tehnologijom, važećim zakonima i propisima za takve radove radi sigurnosti vlastitog gradilišta, opreme, objekata, ljudi i okoliša. Kod miniranja, kao i pri radovima na iskopima, treba svesti na minimum utjecaje koji bi prouzročili ometanje prometa, ljudi i okoliša. Ako bi došlo do takvih smetnji, izvoĎač ih je dužan odmah otkloniti o svom trošku. Pri radovima treba postaviti svu potrebnu prometnu i sigurnosnu signalizaciju. Nakon mišljenja ovlaštene organizacije, kamen iz iskopa bi se mogao rabiti za zamjenu slabog temeljnog tla, izradu nasipa, nosivog sloja od drobljenog kamenog materijala, agregat za beton i asfalt. Ako se radi o velikim količinama iskopa materijala “A” kategorije i nasipa, predlaže se da se u neposrednoj blizini gradilišta organizira postrojenje za preradu i separaciju kamena. Nadzorni inženjer mora dati suglasnost na uporabu tog materijala. b) Iskop u materijalu kategorije "B" Pod materijalom kategorije “B” razumijevaju se polučvrsta kamenita tla, gdje je potrebno djelomično miniranje, a ostali se dio iskopa obavlja izravnim strojnim radom. Toj skupini materijala pripadaju: flišni materijali, uključujući i rastresiti materijal, homogeni lapori, trošni pješčenjaci i mješavine lapora i pješčenjaka, većina dolomita (osim vrlo kompaktnih), raspadnute stijene na površini u debljim slojevima s miješanim raspadnutim zonama, jako zdrobljeni vapnenac, sve vrste škriljaca, neki konglomerati i slični materijali. Za ovu kategoriju materijala uz rad strojeva potrebno je i odreĎeno miniranje. MeĎutim, bez obzira na to što je pri iskopu takvog materijala opseg miniranja mali, izvoĎač mora u svemu primjenjivati tehnologiju i sigurnosne mjere kao pri miniranju u čistom kamenom materijalu (materijalu kategorije “A”). Pri iskopu materijala osjetljivih na atmosferske utjecaje treba istovremeno osigurati utovar materijala, prijevoz do mjesta stalnog odlagališta ili do mjesta ugradnje u nasip, istovar i ugradnju. Iskop se do predviĎene kote planuma posteljice smije obaviti samo ako materijal nije osjetljiv na utjecaje atmosferlija i ako je tlo u zoni posteljice sposobno da podnese gradilišni promet. Ako nije tako, iskop treba obaviti za 0,2-0,3 m iznad predviĎene kote planuma posteljice, a konačni se iskop obavlja neposredno prije izrade posteljice i kolničke konstrukcije. Materijali iz širokog iskopa mogu biti različitog sastava, pa poprečna i uzdužna odvodnja mora biti u svim fazama rada besprijekorno riješena. Sva voda mora se odvesti izvan trupa ceste u pogodne recipijente. Otežani rad kao i zamjena vodom prezasićenog miješanog materijala, čiji su uzroci nepravilan rad i loša odvodnja, neće se posebno plaćati. c) Iskop u materijalu kategorije "C" Pod materijalom kategorije “C” podrazumijevaju se svi materijali koje nije potrebno minirati, nego se mogu kopati izravno, upotrebom pogodnih strojeva - buldožerom, bagerom, ili skreperom. U ovu kategoriju spadala bi: − sitnozrnata vezana (koherentna) tla kao što su gline, prašine, prašinaste gline (ilovače), pjeskovite prašine i les, − krupnozrnata nevezana (nekoherentna) tla kao što su pijesak, šljunak odnosno njihove mješavine, prirodne kamene drobine - siparišni ili slični materijali, − mješovita tla koja su mješavina krupnozrnatih nevezanih i sitnozrnatih vezanih materijala. U materijalima ove kategorije iskop se obavlja izravno strojevima. Rijanje se u tim materijalima primjenjuje ponekad samo radi povećanja učinka strojeva. Izbor vrste strojeva i njihov broj predviĎeni su POG-om i odabranom tehnologijom iskopa. Iskop je dopušten do dubine 0,2-0,3 m iznad projektirane kote planuma posteljice, a konačni se iskop obavlja tek neposredno prije izrade kolničke konstrukcije, osim kod materijala koji nisu osjetljivi na utjecaj vode. Ako je iskopani materijal osjetljiv na atmosferske utjecaje, njegovo odlaganje u trupu ceste nije dopušteno, pa se prilikom iskopa takvi materijali moraju odmah utovariti, prevesti i ugraditi u nasipe ili istovariti na mjesto stalnog odlagališta. Svi iskopi moraju se izvesti prema profilima, kotama i nagibima iz projekta, vodeći računa o svojstvima i upotrebljivosti iskopanog materijala u odreĎene svrhe, tj. za izradbu nasipa ili kao graĎevni materijal za druge korisne svrhe. PRIJEVOZ MATERIJALA Rad obuhvaća prijevoz iskopanog materijala svih kategorija od mjesta iskopa, koje može biti u usjeku, rovu ili pozajmištu, do mjesta istovara, obično u nasip ili na deponiju. Vrsta vozila za prijevoz kao i načini prijevoza mogu biti i različiti s obzirom na kategoriju i količinu materijala, načina iskopa, utovara te duljine prijevoza. Kapacitet prijevoza treba biti usuglašen s kapacitetom iskopa, ali i s kapacitetom strojeva za nabijanje pri izradi nasipa. Kod prijevoza mora se računati s masom materijala u rastresitom stanju zbog ograničene veličine sanduka prijevoznog sredstva, pa prema tome treba planirati broj vozila. Prijevoz treba biti brz i ekonomičan. Prijevozne dužine, po prethodno izraĎenim gradilišnim cestama ili cestama javnog prometa po ovim tehničkim uvjetima, dijele se u grupe: − guranje ili odlaganje do dužine 10 m (obračunato u iskopu)




− guranje na dužinu 10-60 m − guranje na dužinu 60-100 m − prijevoz od 100-300 m − prijevoz od 300-600 m − prijevoz od 600-1500 m − prijevoz na dužinu 1500-5000 m − prijevoz na dužinu veću od 5000 m. Količina prevezenog materijala mjeri se u kubičnim metrima iskopanog sraslog materijala prema projektu i stvarno prevezenog na odreĎenu udaljenost. Ako se mora prevesti materijal iz pozajmišta, prijevoz se mjeri po kubičnom metru izraĎenog nasipa. Plaća se prema ugovorenim jediničnim cijenama za kubični metar prevezenog materijala na odreĎenu prijevoznu dužinu. Uređenje temeljnog tla Ovaj rad obuhvaća sve radove koji se moraju obaviti kako bi se sraslo tlo osposobilo da bez štetnih posljedica preuzme opterećenje od nasipa i kolničke konstrukcije i prometno opterećenje (na dijelu ceste u nasipu) odnosno kolničku konstrukciju te prometno opterećenje (na dijelu ceste u usjeku). Dubina do koje se ureĎuje temeljno tlo odreĎena je projektom a iznosi do 30 cm, ovisno o vrsti tla. Rad se mjeri i obračunava po četvornom metru stvarno ureĎenog temeljnog tla. Plaća se po ugovorenim jediničnim cijenama u koje je uračunano čišćenje, planiranje, eventualno rijanje tla radi sušenja, vlaženja i zbijanje, tj. potpuno ureĎenje temeljnog tla. Zamjena sloja slabog temeljnog tla boljim materijalom Rad uključuje iskop sloja slabog materijala u temeljnom tlu s odvozom na deponiju te njegovu zamjenu izradom nabijenog nasipnog sloja od boljeg materijala. Slabi materijal temeljnog tla zamijenit će se kvalitetnijim materijalom kada se zbog svojstava materijala u temeljnom tlu uz odgovarajući način rada ne mogu postići zahtjevi kakvoće iz poglavlja 2-08.1. Materijal za zamjenu predlaže izvoĎač, a odobrava nadzorni inženjer. Ako debljina sloja nije odreĎena projektom, odreĎuje se na pokusnoj dionici duljine najmanje 50 m. Na pokusnoj dionici odreĎuje se i vrsta strojeva za nabijanje i način njihova rada. IZRADA NASIPA Ovaj rad obuhvaća nasipanje, razastiranje, eventualno potrebno vlaženje ili sušenje te grubo planiranje materijala u nasipu prema dimenzijama i nagibima danim u projektu, kao i nabijanje. Svaki sloj nasipnog materijala mora biti razastrt vodoravno u uzdužnom smjeru ili nagibu koji je najviše jednak projektiranom uzdužnom nagibu nivelete. U poprečnom smjeru nasip mora uvijek imati minimalni poprečni pad od 4% u svim fazama izrade. Svaki nasuti sloj mora se nabijati u punoj širini odgovarajućim sredstvima za nabijanje. Nabijati treba od nižeg ruba prema višem. Materijal treba navoziti po već djelomično nabijenom nasipu po mogućnosti uvijek po novom tragu, tako da se i navoženjem omogući odreĎeno i jednolično nabijanje slojeva nasipa. S nasipavanjem novog sloja može se započeti tek kada je prethodni sloj dovoljno nabijen i kada je tražena nabijenost dokazana ispitivanjem. Visina svakog pojedinog razgrnutog sloja nasipnog materijala mora biti u skladu s vrstom nasipnog materijala i dubinskim učinkom strojeva za zbijanje. U blizini objekta izvoĎač najčešće treba izmijeniti način rada na nasipanju i nabijanju, jer veliki vibracijski strojevi na upravo završenim i starim objektima mogu prouzročiti oštećenja. Radovi na izradi nasipa ne smiju se obavljati kada je nasipni materijal smrznut, odnosno kada na trasi ima snijega i leda. Ova ispitivanja obuhvaćaju odreĎivanje stupnja zbijenosti u odnosu na standardni Proctorov postupak (Sz) ili odreĎivanje modula stišljivosti (Ms) kružnom pločom ∅ 30 cm (ovisno o vrsti materijala) najmanje na svakih 2000 m2 svakog sloja nasipa, te ispitivanje granulometrijskog sastava nasipnog materijala najmanje na svakih 8000 m3 izvedenog nasipa. Rad na izradi nasipa od zemljanih miješanih i kamenih materijala obračunava se mjerenjem u kubičnim metrima ugraĎenog i zbijenog nasipa (2-09.1, 2-09.2 i 2-09.3). Plaća se po jediničnoj cijeni u koju su uključeni svi radovi potrebni za izradu nasipa - razastiranje, vlaženje ili sušenje, zbijanje slojeva nasipa, planiranje pokosa nasipa, te čišćenje okoline nasipa Izrada nasipa od miješanih materijala Pod miješanim materijalima podrazumijevaju se miješani kameni i zemljani materijali, glinoviti šljunci, zaglinjeni kameni drobljenci, trošne stijene – škriljci, lapor, flišni materijali i slično, tj. materijali koji su manje osjetljivi na djelovanje vode (većina materijala iskopne kategorije “B” i dio materijala iskopne kategorije “C”). Ti materijali se nabijaju valjcima. Nasipi od ovih materijala se rade u slojevima orijentacijske debljine 30 do 60 cm. Materijal za izradu nasipa mora imati takvu granulaciju da je koeficijent nejednolikosti U=d60 /d10 veći od 9. Za slojeve nasipa visokih preko 2.0 m na dijelu od podnožja nasipa do visine 2.0 m ispod planuma posteljice potreban modul stišljivosti Ms = 35 MPa mjereno pločom φ 30 cm. Za slojeve nasipa nižih od 2.0 m i slojeve nasipa viših od 2.0 m u zoni 2.0 m ispod planuma posteljice potreban modul stišljivosti Ms = 40 MPa mjereno pločom φ 30 cm. Izrada nasipa od kamenitih materijala Pod kamenitim materijalima podrazumijevaju se materijali dobiveni miniranjem, kameni drobljenci i šljunci, tj. materijali koji praktički nisu osjetljivi na prisustvo vode (materijali iskopne kategorije “A” i dio materijala iskopne kategorije “C”). Ti se materijali nabijaju vibro valjcima (samohodnim i vučnim), vibronabijačima i kompaktorima, zavisno o vrsti uporabljenog materijala. Nasipi od ovih materijala se rade u slojevima orijentacijske debljine 50 do 100 cm, a stvarna najveća debljina razgrnutog sloja nasipa odreĎuje se na pokusnoj dionici, ako ne postoje praksom provjerena iskustva o debljinama slojeva u kojima se materijal može pravilno nabiti odreĎenim sredstvima za nabijanje. Materijal za izradu nasipa mora imati takvu granulaciju da je koeficijent nejednolikosti U=d60 /d10 veći od 4. Najveća veličina zrna smije biti jednaka najviše polovini debljine sloja, ali ne veća od 40 cm (dopušta se da 15% zrna bude do 50 cm). Potreban modul stišljivosti Ms = 40 MPa mjereno pločom φ 30 cm. IZRADA POSTELJICE Ovaj rad obuhvaća ureĎenje posteljice u usjecima, nasipima i zasjecima, tj. grubo i fino planiranje materijala i nabijanje do tražene zbijenosti. Posteljicu treba izraditi prema kotama iz projekta. Posteljica je završni sloj nasipa ili usjeka ujednačene nosivosti, debljine do 50 cm, ovisno o vrsti materijala. Kote planuma posteljice mogu odstupati od projektiranih najviše za ± 3 cm. Poprečni i uzdužni nagibi posteljice moraju biti prema projektu. Ravnost se mjeri uzdužno, poprečno i dijagonalno. Visina izraĎene posteljice dokazuje se nivelmanskim zapisnikom. Ravnost izraĎene posteljice mora biti takva da pri mjerenju letvom dužine 4 m u bilo kojem smjeru ne smije odstupanje biti veće od 3 cm u kohezivnom materijalu. Ispitivanje ravnosti kao i poprečnog pada posteljice obavlja se na svakih 100 m. Tek po odobrenju visinskog položaja posteljice pristupa se kontroli postignute zbijenosti. IzvoĎač je dužan rezultate ispitivanja i mjerenja predočiti nadzornom inženjeru koji će, ako rezultati zadovoljavaju, odobriti kontrolna ispitivanja i početak izrade kolničke konstrukcije na posteljici. Radovi na izradi posteljice od zemljanih, miješanih i kamenih materijala obračunavaju se mjerenjem u četvornim metrima ureĎene i zbijene posteljice (potpoglavlje 2-10.1, 2-10.2. i 2-10.3 ovih OTU). Plaća se po ugovorenim jediničnim cijenama u kojima su obuhvaćeni svi radovi




potrebni za ureĎenje posteljice, ovisno o vrsti materijala, a prema opisu iz potpoglavlja 2-10.1, 2-10.2 i 2-10.3 ako je posebno iskazan u ugovornom troškovniku, u protivnom je uključen u cijenu rada na izradi slojeva nasipa. Izrada posteljice od miješanih materijala Pod miješanim materijalima podrazumijevaju se miješani kameni i zemljani materijali, glinoviti šljunci, zaglinjene kamene drobine, trošne stijene - škriljci i lapori, flišni materijali i slično (većina materijala iskopne kategorije "C" i dio materijala iskopne kategorije "B"). Radovi na ureĎenju posteljice od miješanih materijala obuhvaćaju planiranje, eventualnu sanaciju manjih površina slabije kakvoće boljim materijalom, eventualno potrebno prosušivanje ili vlaženje materijala i zbijanje do propisane zbijenosti. Kada je materijal posteljice u usjeku vrlo nehomogen (kamen s ulošcima gline), iskop treba produbiti za 30-50 cm i izraditi sloj od homogenog miješanog ili od kamenog materijala. Materijal za izradu posteljice od miješanih materijala treba zadovoljavati ove kriterije: − koeficijent nejednolikosti U=d60/d10 mora biti veći od 9, − maksimalna veličina zrna je 60 mm (dopušta se da 10% zrna bude veličina do 70 mm). Vlažnost materijala ne smije varirati više od ± 2% od optimalne vlažnosti (odreĎene standardnim Proctorovim postupkom). Radovi na posteljici ne smiju se obavljati kada je tlo smrznuto, odnosno kada na trasi ima snijega i leda. Kriteriji za ocjenu kakvoće posteljice od miješanih materijala jesu ovi: − stupanj zbijenosti prema standardnom Proctorovu postupku Sz ≥ 100%,

− modul stišljivosti mjeren kružnom pločom ∅ 30 cm Ms ≥ 35 MN/m2 Izrada posteljice od kamenitih materijala Pod kamenitim materijalima podrazumijevaju se materijali dobiveni miniranjem, kameni drobljenci i šljunci, tj. materijali koji praktički nisu osjetljivi na prisustvo vode (materijali iskopne kategorije “A” i dio materijala iskopne kategorije “C”). Radovi na ureĎenju posteljice od kamenitih materijala u usjecima obuhvaćaju izravnanje vrhova stijena, nasipavanje i razastiranje izravnavajućeg sloja od čistog sitnijeg kamenog materijala, njegovo planiranje, kvašenje i nabijanje do tražene nabijenosti. Kod nasipa od kamenitih materijala završni sloj treba izravnati sitnijim kamenim materijalom. Materijal za izradu posteljice mora imati takvu granulaciju da je koeficijent nejednolikosti U=d60 /d10 veći od 9. Najveća veličina zrna je 60 mm (dopušta se da 10% zrna bude do 70 mm). Potreban modul stišljivosti posteljice Ms=40 MPa mjereno pločom φ 30 cm. BETONSKI I ARMIRANO BETONSKI RADOVI Kontrola usklaĎenosti projekta betona s projektom konstrukcije (klase betona, plan betoniranja, plan montaže a.b. montažnih elemenata), prije izvoĎenja radova, projekt betona kontrolira projektant konstrukcije. Kontrola sastojaka betona u skladu s programom kontrolnih ispitivanja, prije izrade betona Kontrola betonske mješavine u skladu s programom kontrolnih ispitivanja (projekt betona), po izradi betona, u tvornici betona. Kontrola čelične armature (isprava o sukladnosti proizvoĎača), prije izrade armaturnih sklopova. Kontrola podloga, kontrola skela, kontrola oplata i kontrola armaturnih sklopova, prije početka betoniranja. Kontrola klimatskih uvjeta neposredno prije početka betoniranja i u fazi vezanja betona. Kontrola ugradnje betona (interni transport, razastiranja, nabijanja, vibriranja), u fazi ugradnje betona. Kontrola betona na mjestu ugradnje (uzimanje uzoraka u skladu s programom kontrole navedenim u projektu betona), u fazi ugradnje betona. Kontrola njegovanja ugraĎenog betona (prema projektu betona), po završenom betoniranju Završna ocjena kakvoće za betone. Općenito Program kontrole i osiguranja kvalitete osnovni je uvjet za postizanje zahtijevanih svojstava betona i konstruktivnih elemenata u fazi graĎenja i eksploatacije. Upravljanje kvalitetom definirano je Tehničkim propisom za betonske konstrukcije (NN 101/05, 85/06), članak 13. i 14. PotvrĎivanje sukladnosti betona provodi se prema kriterijima norme HRN EN 206-1 i Pravilniku o ocjenjivanju sukladnosti, ispravama o sukladnosti i označavanju graĎevnih proizvoda (NN 01/05). Unutarnja kontrola proizvodnje betona provodi se prema normi HRN EN 206-1 i mora obuhvatiti sve mjere nužne za održavanje i osiguranje svojstava betona sukladno zahtjevima norme HRN EN 206-1. Sustav potvrĎivanja sukladnosti betona je 2+, s time da pravna osoba ovlaštena po posebnom propisu za poslove ocjenjivanja sukladnosti betona (u daljnjem tekstu: ovlašteno tijelo) u cjelini postupa prema HRN EN 206-1 Dodatku C, i dodatno, za ispitivanje tlačne čvrstoće najmanje 4 puta godišnje nenajavljeno uzima uzorke betona, po 3 uzorka za svaki sastav betona. Ovlašteno tijelo treba certificirati, nadzirati i ocjenjivati sukladnost tvorničke kontrole proizvodnje betona u svim slučajevima proizvodnje projektiranog betona (beton čija su zahtijevana svojstva uvjetovana proizvoĎaču koji je odgovoran za isporuku betona uvjetovanih svojstava i dodatnih osobina) i betona zadanog sastava (beton čiji su sastav i sastavni materijali koji će se koristiti uvjetovani proizvoĎaču koji je odgovoran za isporuku betona uvjetovanog sastava). ProizvoĎačevu tvorničku kontrolu proizvodnje za sve projektirane betone mora certificirati ovlašteno tijelo, a nakon dobivanja certifikata tvorničke kontrole proizvodnje, vrednovati i pregledavati ovlašteno tijelo. Ovlašteno tijelo treba najprije provesti početni nadzor pogona za proizvodnju betona sa svrhom utvrĎivanja jesu li ispunjeni preduvjeti koji se odnose na osoblje i opremu, koji omogućuju urednu proizvodnju i odgovarajuću tvorničku kontrolu proizvodnje. PotvrĎivanje sukladnosti betona provodi se dva puta godišnje na temelju rezultata nadzora unutarnje kontrole proizvodnje i ocjene (vrednovanja) rezultata ispitivanja proizvoĎača i rezultata ispitivanja tlačne čvrstoće betona na slučajno uzetim uzorcima. Kontrola betona i njegovih sastojaka, te kontrola betonskih radova, treba biti pod stalnim nadzorom nadzornog inženjera. Eventualna vremenski ubrzana proizvodnja betonskih elemenata, u cilju ubrzanja graĎenja, dopuštena je samo uz poseban projekt tehnologije izvoĎenja i dokaz zahtijevanih svojstava prethodnim ispitivanjima. Proizvodnja betona ProizvoĎač je u cijelosti odgovoran za graĎevinski proizvod. U tu svrhu obavezan je provoditi sljedeće aktivnosti: a) Početno ispitivanje b) Stalnu unutarnju kontrolu proizvodnje c) Ispitivanje uzoraka iz proizvodnje prema utvrĎenom planu




Početno ispitivanje Sastav betona koji se proizvodi mora biti dokazan početnim ispitivanjem prema HRN EN 206-1 Dodatak A. Za početna ispitivanja projektiranog betona odgovoran je proizvoĎač. Početnim ispitivanjem utvrĎuju se da li beton zadovoljava sva uvjetovana svojstva svježeg i očvrslog betona. Prije upotrebe novog sastava betona ili prilikom pojave značajnije promjene u sastavnim materijalima mora se obaviti početno ispitivanje. U slučaju betona zadanog sastava i betona normiranog zadanog sastava nisu potrebna početna ispitivanja proizvoĎača. Stalna unutarnja kontrola proizvodnje Unutarnja kontrola proizvodnje uključuje sve mjere koje su potrebne za postizanje i održavanje kvalitete betona tako da on bude u skladu sa propisanim zahtjevima. U toj kontroli obuhvaćene su sve provjere i ispitivanja, kao i korištenje rezultata ispitivanja opreme, osnovnih materijala, svježeg i očvrslog betona. ProizvoĎač u tom postupku mora izvršiti sljedeće: 1. Organizirati laboratorij i organizirati stalnu tvorničku kontrolu proizvodnje, 2. Imenovati osobu odgovornu za provoĎenje radnji u postupku ocjenjivanja sukladnosti graĎevnog proizvoda, 3. Uspostaviti sustav pisanih uputa za obavljanje pojedinih radnji u postupku ocjenjivanja sukladnosti. (Priručnik, radne upute i zapise) Sastavni materijali Sastavni materijali koji se upotrebljavaju za proizvodnju betona ne smiju sadržavati štetne primjese u količinama koje mogu biti opasne po svojstava trajnosti betona ili uzrokovati koroziju armature. Moraju biti pogodni za namjeravano korištenje betona. Svi sastavni materijali moraju imati odgovarajuću ispravu o sukladnosti. Cement Za izradu betona mogu se rabiti cementi propisani Tehničkim propisom za betonske konstrukcije (NN 101/05), prilog C i normom HRN EN 197, koja uvjetuje sastav, svojstva i kriterije sukladnosti običnog cementa. Smiju se rabiti samo oni cementi koji imaju potvrdu sukladnosti s uvjetima odgovarajuće važeće norme, izdane po ovlaštenoj hrvatskoj instituciji. Agregat Za izradu betona može se upotrebljavati obični i teški agregat propisani Tehničkim propisom za betonske konstrukcije (NN 101/05), prilog D i normom HRN EN 12620 i lagani agregat propisan normom HRN EN 13055. Smije se rabiti samo agregat koji ima potvrdu sukladnosti s uvjetima navedenih normi, koju izdaje ovlaštena hrvatska institucija Za sve vrijeme izvoĎenja betonskih radova u prostor za uskladištenje pojedinih frakcija agregata smiju se uskladištiti samo vrste agregata odabrane prema projektiranom sastavu betonske mješavine. Voda za spravljanje betona Voda za spravljanje betona treba zadovoljavati uvjete norme HRN EN-1008. Pouzdano pitka voda (iz gradskih vodovoda) može se rabiti bez potrebe prethodne provjere uporabljivosti. Vodu koja se ne koristi za piće, a koristi se za izradu betona na osnovi provedenih ispitivanja, treba kontrolirati najmanje jednom u tri mjeseca. Kemijski dodaci Mogu se rabiti kemijski dodaci koji zadovoljavaju uvjete norme HRN EN 934. Smiju se rabiti samo oni kemijski dodaci koji imaju potvrdu sukladnosti s uvjetima navedene norme koju je izdala ovlaštena hrvatska institucija. Kemijski dodaci koji nisu uvjetovani navedenom normom mogu se rabiti samo uz odgovarajuće tehničko dopuštenje nadležnog ministarstva ili institucije koju to ministarstvo ovlasti. Mineralni dodaci Pod pojmom mineralnih dodataka razlikuju se: - gotovo inertni mineralni dodaci (tip I), - pucolanski ili latentno hidraulični mineralni dodaci (tip II). Od mineralnih dodataka tipa I mogu se rabiti: - fileri koji zadovoljavaju uvjete norme EN 12620, - pigmenti koji zadovoljavaju uvjete norme HRN EN 12878. Od mineralnih dodataka tipa II mogu se rabiti: - lebdeći pepeo koji zadovoljava uvjete norme HRN EN 450, - silikatna prašina koja zadovoljava uvjete norme HRN EN 13263. Ostali mineralni dodaci mogu se rabiti samo ako zadovoljavaju uvjete odgovarajuće hrvatske norme ili tehničkog dopuštenja izdanog od nadležnog ministarstva ili institucije koju je to ministarstvo ovlastilo. Vrsta i dinamika kontrola, odnosno ispitivanja sastavnih materijala mora biti u skladu s tablicom br. 22 norme HRN EN 206-1 Projektiranje betona Sastav betona i sastavne materijale za projektirani beton i beton zadanog sastava treba odabrati tako da zadovoljavaju svojstva uvjetovana za svježi i očvrsli beton, uključivo konzistenciju, gustoću, čvrstoću, trajnost, zaštitu ugraĎenog čelika od korozije, uzimajući u obzir proizvodni proces i odabrani postupak izvedbe betonskih radova koji uključuju transport, ugradnju, zbijanje, njegovanje i moguće druge tretmane ili obrade ugraĎenog betona. Tvornička kontrola proizvodnje betona Odgovornost, nadležna tijela i odnosi cjelokupnog osoblja koje upravlja, izvodi i potvrĎuje radove koji se odnose na proizvodnju betona, moraju biti utvrĎeni dokumentiranim sustavom kontrole proizvodnje. To se posebno odnosi na osoblje kojemu je potrebna organizacijska sloboda i autoritet za minimiziranje rizika od nezadovoljavajućeg betona i za identificiranje i izvještavanje o svakom problemu kvalitete betona. Ispitivanje uzoraka iz proizvodnje prema utvrđenom planu Svježi beton Konzistencija betona utvrĎuje se metodama slijeganja i rasprostiranja prema HRN EN 12350-2 i HRN EN 12350-5 i provodi se u laboratoriju proizvoĎača betona. Količinu cementa, vode, agregata ili mineralnih dodataka utvrĎuje se prema otpremnici betona sa proizvodnog pogona. Ni jedna pojedinačno utvrĎena vrijednost vodocementnog faktora ne smije biti veća za više od 0,02 od granične vrijednosti.




Sukladnost ispitivanja svježeg betona se prihvaća zadovoljenjem sukcesivnih rezultata ispitivanja u skladu sa uvjetovanim graničnim vrijednostima ili graničnim razredima ili zadanim vrijednostima uključujući dozvoljene tolerancije i maksimalno dopušteno odstupanje od tražene (uvjetovane) vrijednosti. Očvrsli beton UtvrĎivanje čvrstoće obavlja se na uzorcima kocaka brida 150 mm sukladnim HRN EN 12390-1- Oblik, dimenzije i drugi zahtjevi za uzorke i kalupe i izraĎenim i njegovanim prema HRN EN 12390-2 - Izrada i njegovanje uzoraka za ispitivanje čvrstoće. Tlačna čvrstoća betona utvrĎuje se prema normi HRN EN 12390-3. Tlačna čvrstoća utvrĎena je na uzorcima ispitanim pri starosti od 28 dana. U posebnim slučajevima može se posebno uvjetovati ispitivanje pri starosti manjoj ili većoj od 28 dana. Pri ocjenjivanju sukladnosti razlikujemo početnu proizvodnju (dok se ne dobije minimalno 35 rezultata ispitivanja) i kontinuiranu proizvodnju (nakon dobivanja 35 rezultata ispitivanja u periodu koji ne prelazi 12 mjeseci). Uzorkovanje se vrši prema planu uzorkovanja ili nakon dodavanja kemijskog dodatka radi prilagodbe konzistencije. Rezultat ispitivanja je onaj dobiven na pojedinačnom uzorku ili prosjek rezultata kada su uzorci na isti način uzorkovani i kada se ispituju u isto vrijeme. Sukladnost se ocjenjuje tijekom perioda ocjenjivanja koji ne prelazi 12 mjeseci (ispituju se uzorci pri starosti od 28 dana ili nekoj drugoj uvjetovanoj starosti) i to na sljedeći način: a) Kriterij 1: grupa od n sukcesivnih rezultata ispitivanja (fcm) b) Kriterij 2: svaki pojedinačni rezultat (fci) Osnovni uvjet je da se rezultati ispitivanja ne preklapaju. Tablica 14 HRN EN 206-1: Kriteriji sukladnosti tlačne čvrstoće Sukladnost s karakterističnom tlačnom čvrstoćom betona (fck) je potvrĎena ako su oba kriterija iz Tablice 14. HRN EN 206-1 za početnu i za kontinuiranu proizvodnju zadovoljena. Svojstva trajnosti Beton se uzorkuje u skladu s HRN EN 12350-1. Uzorkovanje treba provesti za svaki sastav betona kod kojeg su uvjetovana svojstva trajnosti. Za dokaz tih svojstava odgovoran je proizvoĎač betona. Ispitivanja svojstava trajnosti proizvoĎač je dužan provoditi u skladu s normama danim u TPBK, Prilog A. točka A.1. Kontrola sukladnosti svojstava trajnosti će se prihvaćati prema pojedinačnim izvještajima za pojedino svojstvo trajnosti, a prema kriterijima koje propisuje pojedina norma ili TPBK. Isporuka betona Prilikom svake isporuke betona na gradilište proizvoĎač betona dužan je izdati otpremnicu koja mora sadržavati sljedeće podatke: - Naziv tvrtke - Serijski broj otpremnice - Datum i vrijeme utovara betona-vrijeme prvog kontakta cementa i vode. - Reg. Br. Auto miksera - Ime prijevoznika - Ime kupca - Ime i lokacija gradilišta - Količina betona u m3 - Deklaracija sukladnosti s referencama prema uvjetima kvalitete i prema HRN EN 206-1 - Ime ili znak certifikacijskog tijela - Vrijeme dolaska na gradilište - vrijeme početka istovara - vrijeme kraja istovara - Ime odgovorne osobe za proizvodnju betona - Oznaka razreda čvrstoće i normu HRN EN 206-1:2000 - Razred konzistencije ili zadanu vrijednost - Tip i razred čvrstoće cementa - Tip kemijskog dodatka - Specijalna svojstva ako su tražena (granične vrijednosti sastava ili razred otpornosti prema razredima izloženosti, najveće nazivno zrno agregata, konzistencija itd.) - Maksimalnu nominalnu gornju veličinu zrna agregata - Porijeklo agregata - v/c faktor Kontrolni postupci na gradilištu Svježi beton Za beton projektiranog sastava dopremljenog iz centralne betonare (tvornice betona), odgovorna osoba obvezno odreĎuje neposredno prije ugradnje provedbu kontrolnih postupaka utvrĎivanja svojstava svježeg betona. Kontrolni postupak utvrĎivanja svojstava svježeg betona provodi se na uzorcima koji se uzimaju neposredno prije ugradnje betona u betonsku konstrukciju u skladu sa zahtjevima norme HRN ENV 13670-1, HRN EN 206-1 i projekta betonske konstrukcije, a najmanje pregledom svake otpremnice i vizualnom kontrolom konzistencije kod svake dopreme (svakog vozila) te, kod opravdane sumnje ispitivanjem konzistencije istim postupkom kojim je ispitana u proizvodnji. Očvrsli beton Za beton projektiranog sastava dopremljenog iz centralne betonare (tvornice betona), odgovorna osoba obvezno odreĎuje neposredno prije ugradnje provedbu kontrolnih postupaka utvrĎivanja svojstava očvrslog betona UtvrĎivanje čvrstoće obavlja se na uzorcima kocaka brida 150 mm sukladnim HRN EN 12390-1- Oblik, dimenzije i drugi zahtjevi za uzorke i kalupe, izraĎenim i njegovanim prema HRN EN 12390-2 - Izrada i njegovanje uzoraka za ispitivanje čvrstoće. Tlačna čvrstoća betona utvrĎuje se prema normi HRN EN 12390-3. Uzima se jedan uzorak za istovrsne elemente betonske konstrukcije koji se bez prekida ugraĎivanja betona izvedu unutar 24 sata od betona istih iskazanih svojstava i od istog proizvoĎača.




Ocjenjivanje rezultata ispitivanja Kontrolni postupak utvrĎivanja tlačne čvrstoće betona ocjenjivanjem rezultata ispitivanja uzoraka sa gradilišta i dokazivanjem karakteristične tlačne čvrstoće betona provodi se primjenom kriterija iz Dodataka B norme HRN EN 206-1 «Ispitivanje identičnosti tlačne čvrstoće». Ispitivanje i dokazivanje identičnosti pokazuje da li ugraĎeni beton pripada istom skupu za koji je proizvoĎačevom ocjenom sukladnosti utvrĎeno da mu je tlačna čvrstoća sukladna karakterističnom čvrstoćom (fck). Za slučaj nepotvrĎivanja zahtijevanog razreda tlačne čvrstoće betona treba na dijelu konstrukcije u koji je ugraĎen beton nedokazanog razreda tlačne čvrstoće provesti naknadno ispitivanje tlačne čvrstoće betona u konstrukciji prema HRN EN 12504-1 i ocjenu sukladnosti prema EN 13791 Izvođenje betonskih radova Općenito IzvoĎač radova treba izvesti betonske i armirano-betonske radove u skladu sa zahtjevima norme HRN ENV 13670-1 - Izvedba betonskih konstrukcija – 1. dio: Općenito i TPBK prilog J. Pogon za proizvodnju betona mora ispunjavati zahtjeve norme HRN EN 206-1 - Beton – 1. dio: Specifikacije, svojstva, proizvodnja i sukladnost. Za svaku vrstu betona proizvoĎač odnosno izvoĎač je dužan dostaviti odgovarajuću ispravu o sukladnosti. Ugradnja betona Dozvoljena maksimalna visina slobodnog pada betona je 1,5 m ukoliko ne dolazi do segregacije. Za veće visine vertikalnog transporta betona treba osigurati dovoljan broj vertikalnih lijevaka. Nije dozvoljeno transportiranje betona po kosinama. Transportna sredstva ne smiju se oslanjati na oplatu ili armaturu, kako ne bi dovela u pitanje njihov projektirani položaj. Svaki započeti betonski konstruktivni dio ili element objekta mora biti betoniran neprekidno u započetom opsegu, bez obzira na radno vrijeme, brze vremenske promjene ili isključenja pojedinih ureĎaja mehanizacije iz pogona. Svježem betonu ne smije se naknadno dodavati voda, već se u slučaju potrebe za korekcijom konzistencije svježe betonske mase istu je potrebno provesti samo uz dodavanje superplastifikatora (voditi računa o kompatibilnosti dodatka) prema normi HRN EN 934. Ako doĎe do neizbježnog, nepredviĎenog prekida betoniranja, betoniranje mora biti završeno tako, da se na mjestu prekida može izraditi konstruktivno i tehnološki odgovarajući radni spoj. Izrada takvog radnog spoja moguća je samo uz odobrenje odgovorne osobe. Svježi beton se mora ugraĎivati vibriranjem u slojevima, čija debljina ne smije biti veća od 50 cm. Sloj betona koji se ugraĎuje mora vibriranjem biti dobro spojen s prethodnim donjim slojem betona. Ako doĎe do prekida betoniranja, prije nastavka betoniranja, površina sloja betona mora biti dobro očišćena ispuhivanjem i ispiranjem, a po potrebi i pjeskarenjem. Beton treba ubaciti što bliže njegovom konačnom položaju u konstrukciji, da bi se izbjegla segregacija, a nije dozvoljeno transportirati betone pomoću pervibratora. Beton treba ugraditi i zbiti tako da se sva armatura i uloženi elementi dobro obuhvate betonom i osigura zaštitni sloj betona unutar propisanih tolerancija te beton dobije traženu čvrstoću i trajnost. Posebnu pažnju treba posvetiti ugradnji i zbijanju betona na mjestima promjene presjeka, suženja presjeka, uz otvore, na mjestima zgusnute armature i prekida betoniranja Vibriranje treba izvoditi uronjenim vibratorima. Beton treba uložiti što bliže konačnom položaju u konstrukcijskom elementu. Vibriranjem se beton ne smije namjerno navlačiti kroz oplatu i armaturu. Normalna debljina sloja ne bi smjela biti veća od visine uronjenog vibratora. Vibriranje treba izvoditi sustavnim vertikalnim uranjanjem vibratora tako da se površina donjeg sloja revibrira. Kod debljih slojeva je revibriranje površinskog sloja preporučljivo i radi izbjegavanja plastičnog slijeganja betona ispod gornjih šipki armature Beton treba tijekom ugradnje i zbijanja zaštiti od insolacije, jakog vjetra, smrzavanja, vode, kiše i snijega U slučaju da se betoniranje izvodi u prisustvu podzemne vode koju se ne može eliminirati, beton se mora ugraĎivati na način da se spriječi ispiranje cementa odnosno kontaktor postupkom, pri čemu treba osigurati potrebnu konzistenciju betona kojom se može provesti ovaj postupak. U vrijeme visokih dnevnih temperatura (oko 30oC), kada postoje poteškoće s održavanjem dozvoljene temperature svježeg betona, početak radova na betoniranju pomaknuti će se prema hladnijem dijelu dana (noć, jutro). Vrijeme od proizvodnje betona do ugradnje treba biti što kraće, kako bi se izbjegli problemi pri pražnjenju transportnih sredstava i ugradnji zbog smanjenja obradivosti svježe betonske mase. UgraĎivanje će se odvijati brzo i bez zastoja. Redoslijed betoniranja mora omogućiti povezivanje novog betona s prethodnim. Njegovanje vodom u uvjetima vrućeg vremena je najpogodnije i počinje odmah kada beton počne očvršćivati, a ako je intenzitet isparavanja blizu kritične granice, površina će se finim raspršivanjem vode održavati vlažnim, bez opasnosti od ispiranja. Čelične oplate treba rashlaĎivati vodom, a podloga prije betoniranja mora biti nakvašena. Ukoliko se pukotine pojave već u svježem betonu treba ih zatvoriti revibriranjem. Voda koja se upotrebljava za njegovanje ne smije biti mnogo hladnija od betona, kako razlike izmeĎu temperature betona na površini i unutar jezgre ne bi prouzročile pojavu pukotina. Stoga je efikasan način njegovanja pokrivanjem betona s materijalima koji vodu upijaju i zadržavaju (juta, spužvasti materijal i sl.) i dodatno prekrivenim plastičnom folijom. Prekrivanje povoljno djeluje i na utjecaj razlika temperatura noć-dan. Pri temperaturama zraka višim od 25ºC temperaturu svježeg betona treba kontrolirati najmanje jedanput u toku 2 sata. Betoniranje pri temperaturama nižim od +5ºC moguće je uz pridržavanje mjera za zimsko betoniranje. Pri ugradnji svježi beton mora imati minimalnu temperaturu od +6ºC, koja se na nižim pozitivnim temperaturama zraka (0 < i < +5ºC) može postići zagrijavanjem agregata i vode, pri čemu temperatura mješavine agregata i vode, koji se zagrijavaju, ne smiju prijeći +30oC prije dodavanja cementa. U svakom slučaju temperatura svježeg betona u zimskom periodu na mjestu ugradnje mora biti unutar + 6º do + 15ºC. Odmah poslije ugradnje beton se toplinski zaštićuje prekrivanjem otvorenih površina izolacijskim materijalima, kao i dodatnom izolacijom čeličnih oplata da se omogući normalan tijek procesa stvrdnjavanja i spriječi smrzavanje. Toplotna izolacija betona mora biti takva da osigura postizanje najmanje 50 % projektirane čvrstoće pri pritisku prije nego što beton bude izložen djelovanju mraza. Posebno treba voditi računa kod skidanja oplate da temperaturni gradijent ne prijeĎe propisane vrijednosti. U zimskom ili prijelaznom periodu, dok je temperatura zraka ispod +10ºC beton u oplati i ispod pokrivača ima zadovoljavajuće uvjete njege i očvršćivanja. Ako je vanjska temperatura veća od +10ºC i relativna vlažnost zraka manja od 40% beton treba održavati vlaženjem uobičajenim postupcima (polijevanje vodom i prekrivanjem nepropusnim folijama). Pri temperaturama zraka nižim od + 5ºC temperatura svježeg betona mjeri se najmanje jedanput tijekom 2h. Za potrebe transporta i ugradnje betona treba koristiti slijedeća sredstva: - Automješalice betona kapaciteta 6 - 9 m3, koji su po mogućnosti opremljeni opremom za naknadno doziranje. - Autopumpe ili kran za vertikalni i horizontalni transport betona na gradilištu. - Pervibratore dimenzija ovisno o veličini konstruktivnog elementa. Njega betona Beton u ranom razdoblju treba zaštititi: - da se skupljanje svede na najmanju mjeru,




- da se postigne potrebna površinska čvrstoća, - da se osigura dovoljna trajnost površinskog sloja, - od smrzavanja, - od štetnih vibracija, udara ili drugih oštećivanja. Beton neposredno nakon betoniranja treba zaštiti i njegovati u trajanju od cca 7 dana . Beton se može njegovati zadržavanjem u oplati do kad ne postigne zahtijevana svojstva. U pogledu održavanja vlage u betonu izvoditelj radova se može opredijeliti za 2 sistema njegovanja: - vlaženje vodom prskanjem direktno ili preko materijala koji zadržava vodu u sebi s tim da temperatura vode ne bude hladnija za 10ºC od betona (beton njegovan u 100 % vlazi) - sprječavanje gubitka vode iz betona membranama (tvrdi papir, plastika, plastična folija) Pri temperaturama ispod +5ºC i iznad +30ºC osigurati posebne mjere zaštite Njegovanje površine betona treba bez odgode započeti odmah po završetku zbijanja i površinske obrade. Ako slobodnu površinu betona treba zaštititi od pucanja zbog plastičnog skupljanja, privremeno njegovanje treba primijeniti i prije površinske obrade. Za beton koji će u eksploataciji biti izložen uvjetima agresivnosti razreda X0, najmanje razdoblje njegovanja treba biti 12 sati, pod uvjetom da vezanje ne nastupi iznad 5 sati i temperatura površine betona bude veća ili jednaka 5°C, a za ostale stupnjeve Oplata i skele IzvoĎač radova mora osigurati da se oplata postavlja očišćena i premazana sredstvom koje će spriječiti nepotrebno prianjanje betonske mase na podlogu i koje neće štetiti betonu, armaturi i oplati. Oplata treba osigurati betonu traženi oblik dok ne očvrsne. Izvoditelj mora obratiti pažnju na spojnice koje mora zabrtviti kako bi se izbjeglo prekomjerni gubitak cementne paste iz oplate, odnosno kako bi se spriječio nastanak segregiranih mjesta i “gnijezda“ u betonu. Oplatu koja apsorbira značajniju količinu vode iz betona ili omogućava evaporaciju treba odgovarajuće vlažiti da se spriječi gubitak vode iz betona, osim ako nije za to posebno i kontrolirano namijenjena. Unutarnja površina oplate mora biti čista. Ako se koristi za vidni beton, njezina obrada mora osigurati takvu površinu betona Skele i oplata se ne smiju uklanjati dok beton ne dobije dovoljnu čvrstoću: - otpornu na oštećenje površine skidanjem oplate, - dovoljnu za preuzimanje svih djelovanja na betonski element u tom trenutku, - da izbjegne deformacije veće od specificiranih tolerancija elastičnog ili neelastičnog ponašanja betona, - oplata rasponske konstrukcije gornje AB ploče ne smije se skidati prije postizanja 75% čvrstoće predviĎene klase betona, te ne prije proteka 7 dana od betoniranja. Skidanje same oplate treba izvoditi na način da se konstrukcija ne preoptereti i ne ošteti. Opterećenja skela treba otpuštati postupno tako da se drugi elementi skele ne preopterete. Stabilnost skela i oplate treba održavati pri oslobaĎanju i uklanjanju opterećenja. Postupak podupiranja ili otpuštanja kad se primjenjuje za reduciranje utjecaja početnog opterećenja, sukcesivno opterećenje i/ili izbjegavanje velike deformacije treba detaljno utvrditi. Površinska obrada Vrsta i kvaliteta površinske obrade ovise o tipu oplate, betonu (agregatu, cementu, kemijskim i mineralnim dodacima), izvedbi i zaštiti tijekom izvedbe. Sve vidljive plohe betona trebaju biti glatke i ujednačene boje, a osobito one na najuočljivijim mjestima. Za svako odstupanje od projekta, nadzorni inženjer je dužan izvijestiti Projektanta i Investitora. U cilju postizanja projektiranog izgleda ploha, nužno je koristiti odgovarajuću oplatu i adekvatno ugraĎivati beton. Armatura Čelik za armiranje betona treba zadovoljavati uvjete propisane TPBK-om (prilozi B i H). Svaki proizvod treba biti jasno označen i prepoznatljiv. Površina armature mora biti očišćena od slobodne hrĎe i tvari koje mogu štetno djelovati na čelik, beton ili vezu izmeĎu njih. Armatura će se na gradilište dovesti u savijenom stanju, a bit će rezana i savijena u armiračkom pogonu Čelik za armiranje betona treba rezati i savijati prema projektnim specifikacijama. Pri tome: - savijanje treba izvoditi jednolikom brzinom, - savijanje čelika pri temperaturi ispod -5 °C, ako je dopušteno projektnim specifikacijama, treba izvoditi uz poduzimanje odgovarajućih posebnih mjera osiguranja, - savijanje armature grijanjem smije se izvoditi samo uz posebno odobrenje u projektnim specifikacijama. Šipke čelične armature, zavarene mreže i predgotovljeni armaturni koševi ne smiju se oštetiti tijekom prijevoza, skladištenja, rukovanja i postavljanja u projektiranu poziciju. Prije postavljanja armature, mora se ista očistiti od prljavštine, masnoće i ljusaka od korozije. Ispod armature koja se postavlja na tlo potrebno je izvesti sloj za izravnanje. Prije ugradnje armature, potrebno je provesti odgovarajuće nadzorne radnje odreĎene normom HRN ENV 13670-1, te druge kontrolne radne odreĎene prilogom J TPBK-a. Osobito poštivati projektom predviĎene razmake i zaštitne slojeve armature. Ni jedno betoniranje elementa ne može započeti bez prethodnog detaljnog pregleda armature od strane nadzornog inženjera i njegove dozvole. STOLARSKI RADOVI Kontrola (isprava o sukladnosti) za industrijski proizvedenu stolariju prije ugradnje stolarije Kontrola (isprava o sukladnosti) materijala za stolariju koja se radi po narudžbi: -osnovna drvena graĎa -ljepila za stolarske spojeve -čavli i vijci -okov -sredstvo za osnovni zaštitni premaz Kontrola radioničkih nacrta za stolariju koja se radi po narudžbi - prije izrade stolarije.




Kontrola ugradnje stolarije - u toku ugradnje. BRAVARSKI RADOVI Kontrola (isprava o sukladnosti) materijala za bravariju: -osnovni materijal (limovi, šipke, cijevi, profili) -spojna sredstva (vijci, zakovice, elektrode za var.) -okov, brave, kvake i štitnici (za vrata i prozore) -sredstvo za osnovni antikorozivni premaz -staklo (za ostakljenje vrata i prozora) Kontrolu izvršiti prije izrade bravarije. Kontrola radioničkih nacrta za bravariju prije izrade bravarije. Kontrola (pregled) bravarije prije ugradnje. Kontrola (isprava o sukladnosti) za industrijski proizvedenu bravariju . Kontrola ugradnje bravarije u toku ugradnje. KAMENARSKI Kontrola podloga za izvoĎenje radova (podovi, zidovi, sokl) prije početka radova. Kontrola (isprava o sukladnosti) materijala: Vodootporno ljepilo za pločice na bazi Masa za fugiranje na bazi cementa Kontrolu provesti prije početka radova. Kontrola (isprava o sukladnosti) veziva za mort u koji se postavljaju kamene ploče (cement) - prije izrade morta Kontrola pijeska za mort - prije izrade morta. Kontrola morta za postavljanje zidnih obloga Kontrola usklaĎenosti materijala s uzorcima potpisanim od strane projektanta - prije postave Kontrola postave (sistem postave, redoslijed postave, preciznost rada) - u toku radova. POŽARNA ZAŠTITA Za ugraĊene materijale, ureĊaje i opremu, izvoĊaĉi radova duţni su propisanim dokumentima priloţiti dokaze kvalitete i funkcionalnosti istih. 1. Sa aspekta zaštite od poţara izvoĊaĉi radova duţni su osigurati dokaze o kvaliteti radova i ugraĊenih proizvoda, sukladno Zakonu i u tom smislu pribaviti odgovarajuće isprave i vaţeće hrvatske certifikate: • da ugraĊeni materijali zadovoljavaju uvjete utvrĊene u projektnoj dokumentaciji; • dokaz o ispravnosti elektriĉnih instalacija; 2. Za svu opremu, sredstva i ureĊaje namijenjene za gašenje poţara, te sprjeĉavanje širenja poţara koji su uvezeni iz inozemstva, potrebno je pribaviti isprave ovlaštene pravne osobe o ispravnosti istih, kao i njihove podobnosti za namijenjenu svrhu. ZAVRŠNE ODREDBE: Priloženi program kontrole i osiguranja kakvoće radova izraĎen je na osnovu Zakona o gradnji GraĎevinski proizvodi i oprema mogu se ugraĎivati samo ako je njihova kakvoća dokazana ispravom proizvoĎača ili certifikatom sukladnosti prema Zakonu o graĎevnim proizvodima. Svi materijali i proizvodi koji se ugraĎuju u graĎevinu trebaju biti kvalitetni i trajni, uz zadovoljenje svih važećih normi, propisa i pravila struke. Za sve se upotrebljene materijale provode tekuća i kontrolna ispitivanja, odnosno prilažu atesti isporučitelja. Izvedba svih radova treba biti ispravna, kvalitetna i pod stalnim stručnim nadzorom. Za svako odstupanje primijenjenog gradiva ili gotovog proizvoda od projekta, potrebna je suglasnost Projektanta i Investitora. Ovlaštene organizacije i institucije za isprava o sukladnosti i ispitivanje su na listi u Glasniku Zavoda kojeg izdaje Državni zavod za normizaciju i graditeljstvo. Za vrijeme izvoĎenja radova potrebna je stalna nazočnost nadzornog inženjera, kontinuirani geodetski nadzor, te povremeni projektantski nadzor. Pregledi i nadzor trebaju osigurati da se radovi završavaju u skladu s ovim Tehničkim uvjetima i zahtjevima projektnih specifikacija. Nadzor u ovom kontekstu odnosi se i na verifikaciju (potvrĎivanje) sukladnosti svojstava proizvoda i materijala koji će se upotrijebiti i na nadzor nad izvedbom radova. Prilikom uvida u predočene dokumente-isprava o sukladnosti nadzor naročito treba obratiti pozornost na: - datum na dokumentu - rok važenja dokumenta - dokaz da se dokument odnosi na ugraĎeni materijal Nadzor je dužan posebno obratiti pozornost prilikom ugradnje materijala i izvedbe pojedinih radova, te izvršiti kontrolu upisa i/ili upis u graĎevinski dnevnik: - na vremenske i druge uvjete - kakvoću i stanje podloga - način otklanjanja utvrĎenih nedostataka




- rezultate ispitivanja - preuzimanja izvedenih radova Ocjenu kakvoće i odluku o prihvaćanju pojedinog rada ili materijala nadzorni inženjer donosi na temelju podataka kontrolnih ispitivanja, ovisno o stupnju usklaĎenosti s vrijednostima propisanim hrvatskim normama. Ukoliko radovi ne udovolje traženu kakvoću, izvoditelj je dužan te radove sanirati bez naknade, a na način kako odredi investitor. IzvoĎač je dužan osiguravati dokaze o kakvoći radova, ugraĎenih proizvoda i opreme, prema Zakonu i prema zahtjevima iz projekta, te u tom smislu mora čuvati dokumentaciju o ispitivanju ugraĎenog materijala, proizvoda i prema programu ispitivanja iz projekta. Nadzorni inženjer dužan je voditi računa da je kakvoća radova, ugraĎenih proizvoda i opreme u skladu sa zahtjevima projekta, te da je kakvoća dokazana propisanim ispitivanjima i dokumentima, a takoĎer je dužan za tehnički pregled prirediti završno izvješće o izvedbi graĎevine. Kad nadzor otkrije nesukladnost, treba poduzeti odgovarajuće radnje koje će osigurati uvjetovanu stabilnost i sigurnost konstrukcije i zadovoljiti namjeravanu uporabu. Kad je nesukladnost potvrĎena, treba istražiti sljedeće: - utjecaj nesukladnosti na izvedbu i uporabu, - mjere potrebne da bi se nesukladni element ili dio konstrukcije učinili prihvatljivima, - potrebu zabrane i zamjene nepopravljivog nesukladnog elementa ili dijela konstrukcije. Veličina nesukladnosti uvjetovanih svojstava betona utvrĎuje se naknadnim ispitivanjima istih svojstava na uzorcima betona iz konstrukcijskog elementa prema važećim normama. Ispitivanja se odlukom nadzornog inženjera povjeravaju odgovarajućoj ovlaštenoj instituciji. Nesukladnost tlačne čvrstoće (postignute i uvjetovane klase) betona rješava se naknadnim ispitivanjem uzoraka betona izvaĎenih iz dijela konstrukcije u koji je ugraĎen nesukladni beton. Ako su neispravnosti i nesukladnosti zanemarive za izvedbu i uporabu element treba preuzeti. Ako se nesukladnost može popraviti, element treba preuzeti nakon popravka. Ocjenu sukladnosti elementa nakon popravka trebaju dati nadzorni inženjer i ovlaštena institucija koja je utvrdila veličinu nesukladnosti i uvjetovala popravak. Ispravljanje nesukladnosti mora biti u skladu s projektnim specifikacijama i ovim Tehničkim uvjetima. Dokumentaciju postupka i materijala koji će se upotrijebiti treba prije popravka odobriti nadzorni inženjer.





2.1.5. ISKAZ PROCIJENJENIH TROŠKOVA GRAĐENJA

PROCIJENJENI TROŠKOVI GRAĐENJA PREMA GRUPAMA RADOVA:

A) GRAĐEVINSKO-ZANATSKI RADOVI 1,029,000.00 kn

B) VODOVOD, KANALIZACIJA 185,000.00 kn

C) ELEKTROINSTALACIJE 166,000.00 kn

D) SADNJA I NATAPANJE 120,000.00 kn

SVI RADOVI UKUPNO 1,500,000.00 kn (+PDV)





2.1.6. PROGRAM ZBRINJAVANJA GRAĐEVINSKOG OTPADA

Zahvati koje IzvoĎač radova mora obavljati za vrijeme izvoĎenja radova, a u cilju konačnog ureĎenja okoliša gradilišta po izvedenim radovima: - Za potrebe izvoĎenja radova i skladištenja materijala i opreme IzvoĎač radova mora formirati odgovarajuće deponije i zatvorena skladišta na pogodnim lokacijama duž trase. - Iskopi kanala obavit će se prema projektnom rješenju. Na većem dijelu trase materijal iz iskopa se može odlagati pokraj iskopanog kanala. - Iskopani kanali moraju se odgovarajuće ograditi od upada ljudi i vozila. - Za prijelaze ljudi i vozila preko otvorenih kanala IzvoĎač radova mora postaviti privremene mostove i mostiće, odgovarajuće nosivosti s propisanim ogradama. Broj, razmještaj i nosivost takvih prijelaza utvrdit će se na gradilištu prema uputama Nadzora. - Pri izvoĎenju radova na kanalima voditi računa o okolnim površinama i graĎevinama da na njima ne nastanu štete. Na okolnim površinama ne smije se odlagati nikakav materijal iz iskopa niti otpadni materijal. - Prilikom izvoĎenja radova voditi računa o postojećim podzemnim instalacijama HEP-a, HT-a, Vodovoda i kanalizacije i dr. na trasi kanala. - Sve postojeće graĎevine, nadzemne i podzemne instalacije IzvoĎač radova mora na odgovarajući način zaštititi od oštećenja. Po završetku radova privremena zaštita se mora trajno ukloniti. Nakon završetka izgradnje potrebno je izvršiti sanaciju okoliša gradilišta u skladu sa projektom, i prema slijedećem : - Ukloniti sve privremeno izgraĎene objekte koji su služili za skladištenje materijala, alata i opreme, kao i sve objekte koji su izgraĎeni i korišteni za smještaj i boravak ljudi, za potrebe voĎenja gradilišta, ishrane radnika, garderobe i sl. - Ukloniti sve privremene priključke gradilišta na komunalne instalacije, kao i privremene elektroenergetske priključke, te mjesto radova urediti, očistiti i dovesti u stanje ispravnosti kakvo je bilo prije početka izvoĎenja radova. Sve površine koje su se koristile kao privremeni deponiji materijala, alata, opreme i strojeva, kao i površine koje su oštećene radi privremenog deponiranja materijala iz iskopa, potrebno je u potpunosti očistiti i sanirati sva oštećenja nastala na tim površinama. Način zbrinjavanja graĎevnog otpada mora biti u skladu s propisima o otpadu. Osnovni propisi iz tog područja su: - Zakon o održivom gorspodarenju otpadom (NN 94/13) - Pravilnik o gospodarenju graĎevnim otpadom (NN 38/08) Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN 50/05, 39/09) - Pravilnik o vrstama otpada (NN 27/96, 50/05) - Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom (NN 123/97, 112/01 i 23/07). Prema Zakonu o otpadu graĎevni otpad spada u inertni otpad jer uopće ne sadrži ili sadrži malo tvari koje podliježu fizikalnoj, kemijskoj i biološkoj razgradnji pa ne ugrožavaju okoliš. Pravilnikom o vrstama otpada odreĎeno je da je proizvoĎač otpada čija se vrijedna sredstva mogu iskoristiti dužan otpad razvrstati na mjestu nastanka, odvojeno skupljati po vrstama i osigurati uvjete skladištenja za očuvanje kakvoće u svrhu ponovne obrade. Taj pravilnik predviĎa sljedeće moguće postupke s otpadom: - kemijsko-fizikalna obrada, - biološka obrada, - termička obrada, - kondicioniranje otpada i - odlaganje otpada.G44 Kemijsko-fizikalna obrada otpada je obrada kemijsko-fizikalnim metodama s ciljem mijenjanja njegovih kemijsko-fizikalnih, odnosno bioloških svojstava, a može biti: neutralizacija, taloženje, ekstrakcija, redukcija, oksidacija, dezinfekcija, centrifugiranje, filtracija, sedimentacija, rezervna osmoza. Biološka obrada je obrada biološkim metodama s ciljem mijenjanja kemijskih, fizikalnih, odnosno bioloških svojstava, a može biti: aerobna i anaerobna razgradnja. Termička obrada je obrada termičkim postupkom. Provodi se s ciljem mijenjanja kemijskih, fizikalnih, odnosno bioloških svojstava, a može biti: spaljivanje, piroliza, isparavanje, destilacija, sinteriranje, žarenje, taljenje, zataljivanje u staklo. Kondicioniranje otpada je priprema za odreĎeni način obrade ili odlaganja, a može biti: usitnjavanje, ovlaživanje, pakiranje, odvodnjavanje, otprašivanje, očvršćivanje te postupci kojima se smanjuje utjecaj štetnih tvari koje sadrži otpad. S graĎevnim otpadom treba postupiti u skladu s Pravilnikom o uvjetima za postupanje s otpadom. Taj pravilnik predviĎa moguću termičku obradu za sljedeći otpad: - drvo - plastiku, - asfalt koji sadrži katran i - katran i proizvodi koji sadrže katran. Kondicioniranjem se može obraditi sljedeći otpad: - graĎevinski materijali na bazi azbesta, - asfalt koji sadrži katran, - asfalt (bez katrana), - katran i proizvodi koji sadrže katran, - izolacijski materijal koji sadrži azbest i - miješani graĎevni otpad i otpad od rušenja.

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/288486.html

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_03_39_881.html




Najveći dio graĎevnog otpada (prethodno obraĎen ili neobraĎen) može se odvesti u najbliže javno odlagalište otpada: - beton, - cigle, - pločice i keramika, - graĎevinski materijali na bazi gipsa, - drvo, - staklo, - plastika, - bakar, bronca, mjed, - aluminij, - olovo, - cink, - željezo i čelik, - kositar, - miješani metali, - kabeli, - zemlja i kamenje i - ostali izolacijski materijali. Ostaci poliesterskih materijala prilikom obrade cijevi moguće je mehanički reciklirati. Paljenje nije dozvoljeno. Nakon završetku radova gradilište treba očistiti od otpadaka i suvišnog materijala, postupiti prema iznesenom, a okolni dio terena dovesti u prvobitno stanje najkasnije u roku od mjesec dana nakon izdavanja uporabne dozvole. Sve privremene zgrade, postrojenja i slično koje je izvoditelj radova postavio – izgradio u cilju izgradnje predmetnog objekta dužan je ukloniti. Sve zemljane i druge površine terena koje su na bilo koji način degradirane otpadnim materijalom kao posljedica izvoĎenja radova, izvoditelj radova je dužan dovesti u stanje urednosti. Ako graĎenje objekta traje duže od jedne sezone ili se pojedine dionice ceste u potpunosti završe potrebno je sav okoliš na potezu gdje su završeni radovi očistiti odnosno dovesti u stanje urednosti. Način zbrinjavanja graĎevnog otpada uskladiti s propisom o postupanju s otpadom. Sve uništeno zelenilo – travnjake, raslinje i ostalo izvoditelj radova je dužan dovesti u prvobitno stanje odnosno u stanje prema projektu ureĎenja okoliša.





2.3. TROŠKOVNIK GRAĐEVINSKO-ZANATSKIH RADOVA (PRILOG)




2.4. TROŠKOVNIK SADNJE I IZVEDBE SUSTAVA ZA NATAPANJE (PRILOG)




2.5. GRAFIČKI PRILOZI




Documents

OIB: 84400309496 UREĐENJE PROSTORA ISPRED RIBARNICE U ... · T.D. 05/18 GL-AR UREĐENJE PROSTORA ISPRED RIBARNICE U TROGIRU ARHITEKTONSKI PROJEKT GLAVNI I IZVEDBENI PROJEKT str