ZDRAVSTVENO VELEUČILIŠTEKatedra za kemiju, biokemiju i kliničku kemiju

___________________________________________________________________________

Studij medicinsko – laboratorijske dijagnostike

Opća klinička kemijaVježba 2 III. semestar

Naziv vježbe : Urin ( mokraća)Kvalitativna pretraga mokraće

Ime i prezime studenta :Datum :Grupa :

Radno mjesto :Voditelj vježbi :

Potpis voditelja vježbi :

1. Uvod u vježbu

1.1. URIN ILI MOKRAĆA

Urin je vodena otopina otpadnih produkata metabolizma i organizmu stranih i

nepotrebnih tvari. Nastaje u bubrezima, skuplja se u mokraćnom mjehuru i izlučuje kroz

uretru, voljnim činom, mikcijom.

Sastav urina ovisi o dobi, spolu, vrstu konzumirane hrane, tjelesnoj aktivnosti,

vanjskim čimbenicima i čovjekovom zdravstvenome stanju. Sastav i količina urina mijenjaju

se iz dana u dan i u tijeku dana, a odraz su funkcije urinarnog trakta, jetre, hormona,

cirkulacijskog i živčanog sustava.

Sastojci urina su :

a) konstantni – uvijek u urinu : voda, ureja, mokraća kiselina, urati, kreatinin, natrij, kalij, kloridi,

fosfati, aminokiseline, organske kiseline, sluz, proteini ispod praga dokazivanja (↓0,3 g/L)

b) prigodni – povremeno u urinu, zbog : promjenje u fiziološkom statusu (trudnoća, laktacija),

gladovanja – ketonska tijela, prirođenih promjena (metabol. poremećaji) – fenilalanin, tirozin,

galaktoza, patoloških promjena – glukoza, bilirubin

_________________________________________________________________________________________1

OKK V 2 / III.

c) slučajni – u normalnim okolnostima u organizmu i urinu nema – prirodne i umjetne boje iz hrane

(antocijani iz cikle), lijekovi (hipurna kiselina), otrovi (Pbo, aminolevulinska kiselina, koproporfirin

– međuprodukt u sintezi Hbg zbog olova)

Urin se može analizirati slijedećim analizama :

1. kvalitativna analiza – utvrđuje se prisutnost, odsutnost ili izmijenjen sadržaj urina

2. semikvantitativna analiza – približan odgovor na pitanje u kojim su količinama

izmijenjeni uobičajni sastojci urina

3. kvantitativna analiza – točna koncentracija ispitivane tvari

4. mikroskopska analiza – ispituju se vrsta i brojnost organiziranih i neorganiziranih

elemenata sedimenta urina

5. ***** rutinska analiza urina – ispitivanje fizikalnih svojstava (volumen, izgled, boja,

gustoća, pH), kemijskih sastojaka (proteini, glukoza, ketoni, bilirubin i urobilinogen,

eritrociti, Hgb, nitriti, Lkc, vit. C) i mikroskopsko ispitivanje urina (+prot, nit, krv, lkc)

Skupljanje urina podrazumijeva da pacijent sam daje urin (uz prethodnu toaletu), a u

izuzetnim prilikama, urin se pacijentu uzima kateterom. Stoga se za analizu urina, ovisno o

vrsti pretraga, upotrebljavaju :

- prvi jutarnji urin – sadržava najveću dnevnu koncentraciju tvari u porciji urina

- pacijent daje sam i odmah u kemijski čistu posudu, najkasnije do 2 sata od

mokrenja donosi u laboratorij

- jednokratni dnevni urin – materijal za hitne pretrage

- pacijent daje sam i odmah u kemijski čistu posudu

- dnevni urin (dU) ili 24-satni volumen urina – uzme se alikvot (odgovarajući dio

potreban za analizu) za obradu, a predstavlja prosječnu koncetraciju ispitivane tvari

izlučene u jednom danu, za kvantitativne analize

- pacijent skuplja urin prema uputi iz laboratorija u boce s ili bez konzervansa : prvi

jutarnji urin odbaci, a sve ostale porcije toga dana skuplja u bocu, prvi slijedeći urin

drugog dana skupi i doda u bocu te donosi isti dan u laboratorij na obradu (volumen,

gustoće ->alikvot->analize)

- urin skupljen u točno određenim vremenskim razmacima – za funkcionalno

ispitivanje bubrega.

Za kemijske analize, urin se mora skupljati u kemijski čisto posuđe, a da bi se spriječila

infekcija uzorka i u sterilno posuđe. U kemijski čistom posuđu ne smije biti tragova kemijskih

nečistoća od prijašnjih analiza ili sredstava za pranje. Najbolje je da pacijent uzorak daje u

_________________________________________________________________________________________2

OKK V 2 / III.

zdravstvenoj ustanovi, ali zbog praktičnih razloga često se donosi u laboratorij, pa je tada

uputno pacijentima dati priređeno posuđe za skupljanje i propis kao se urin sakuplja (dU). Za

skupljanje urina rabe se dvije vrste posuđa : urinske staklene čaše i posuđe za jednokratnu

upotrebu po PVC – a.

Konzerviranjem urina želi se sačuvati skupljeni urin što je moguće sličnije svježem

urinu sa različitim konzervansima koji sprječavaju razmnožavanje bakterija u urinu, čiji rast i

razvoj uzrokuju promjenu sadržaja urina (↓ureja, ↑amonijaka, ↓glukoze, promjene boje,

izgleda, pH) i spontanu promjenu tvari u urinu. Konzervansi su : toluol (za plinovite sastojke),

kloroform (antiseptik, smeta za sediment), formalin (antiseptik, ometa analize šećera,

proteina, ureje), HCl (određivanje dušikovih spojeva, razara stanice sedimenta), Hg(CN)2 ili

HgCl2 (antiseptik, smeta određivanju enzima), timol (antiseptik).

1.2. FIZIKALNA SVOJSTVA I PRETRAGE URINA

1. Volumen urina

Volumen urina zdrave osobe iznosi 0,5 do 2 L, ovisno o vrsti hrane, piću,

metabolizmu, bolesti i vanjskim čimbenicima (napor, odjeća, temperatura okoliša, znojenje).

Pojedine dnevne porcije nejednake su po volumenu i koncentraciji tvari.

Promjene u dnevnom urinu mogu biti :

- poliurija (izlučivanje velikih količina urina, ↑2,5L - dijabetes)

- oligurija (vrlo male količine, ↓0,5L-proljev, povraćanje, znojenje bez nadoknade)

- anurija (potpuni prestanak izlučivanja urina).

Mjerenje volumena vrši se s menzurom, izražava u mL za porciju ili L za dnevni urin.

Očekivane vrijednosti su : 1,5 do 2 L/dU.

2. Gustoća urina

Dnevni urin ima relativnu gustoću od 1,010 do 1, 025, na gustoću mogu utjecati tvari

(glukoza, proteini, soli) kojih inače normalno nema u urinu. Relativna gustoća se mjeri na više

načina :

a. Urometrom – posebno baždaren aerometar, izmjerenja gustoća se mora

korigirati na 15 0C (temperatura baždarenja urometra) i to da se za svaka 3 0C

iznad 15 0C izmjerenoj gustoći doda 0,001, a za svaka 3 0C ispod 15 0C odbije

0,001.

_________________________________________________________________________________________3

OKK V 2 / III.

- primjer :

temp.urina = 18 0C izmjerena rel. gust. = 1, 017

razlika temp= 18 - 15 = + 3 => korigirana rel.gus.= 1,017 + 0,001= 1,018

b. Test – trakom – polje je impregnirano puferom, polimerom i indikatorom,

mjerenje se osniva na zamjeni H – ion iz polimera kationima iz urina; oslobođeni

H – ioni reagiraju s prisutnim indikatorom i mijenjaju boju test – polja koja je

razmjerna koncentraciji vodikovih iona, a oni broju kationa u urinu

3. Reakcija urina ili pH

Svježi urin zdrave osobe ima pH od 4,8 do 7,4, što ovisi o vrsti konzumirane hrane. Pri

mješovitoj prehrani reakcija urina je slabo kisela, hrani s proteinima kiselu reakciju

(zbog fosfata i sulfata, vodika) , biljnoj prehrani alkalnu reakcij (zbog karbonata). pH

se mijenja u tijeku dana ovisno i izlučivanju probavnih sokova, mijenja se u

patološkim stanjima, kod infekcija, ali i kod urina koji je dugo stajao čekajući obradu

pa je stoga važno odrediti pH urina u svježem uzorku. pH urina određuje se :

a. mjerenjem na pH metru – izravno u uzorku

b. mjerenjem s pomoću indikatorskog polja test trake – polje je impregnirano

indikatorskom boja koja u dodiru s vodikovim ionima iz urina mijenja molekularni

oblik i boju, a promjena boje razmjerna je koncentraciji H iona u urinu

4. Boja urina

Urin zdrave osobe svijetložutu boju, a određuju je urinarni pigment, volumen i

gustoća urina i boja iz hrane. Što je volumen urina manji, gustoća je veća i boja je

tamnija. Urinarni pigment su žuti urokrom (daje boju), uroeritrin, indirubin i urobilin.

Neobičnu boju urin poprima od prirodnih ili umjetnih boja iz hrane, lijekova, igračaka

ili tkanina (cikla, žuti bombon, aminopirin – crveno(kis)/žuti(alk) urin, metilensko

modrilo – zelenkasti, sulfonamidi – crveni), zbog prigodnih sastojaka (Hgb – crvena,

urobilin – narančasta, porfirini – smeđa, bilirubin – žuto, čak i pjena, otrovanje

fenolom – crna, olovom – crveno vino)

5. Izgled urina – mutež i talog

Urin zdrave osobe bistra je tekućina koja stajanjem možže sadržavati oblačiće sluzi

koji hlađenjem padaju nad dno zajedno s istaloženim solima.

_________________________________________________________________________________________4

OKK V 2 / III.

U kiselom urinu možemo naći kristale Ca – oksalata, mokraćne kiseline. U alkalnom

mogu se naći kristali Ca i Mg fosfata i kalcij karbonata. U približno neutračnom svi

navedeni kristali se mogu naći.

U kiselom koncentriranom urinu mogu se naći amorfni (bezoblični) talog urata koji

podsjeća na mljevenu opeku, nazivom sedimentum lateritium, a vidljiv je samo u

ohlađenom serumu. Grijanjem se otapa, a izrazito ometa mikroskopski pregled urina.

Na površini urina ponekad se mogu vidjeti i kapljice ili sloj masti – HILURIJA zbog

prodora limfe u urin kroz oštećene limfne putove ili upotrebe katetera s vazelinom.

Urin mogu zamutiti i epitelne stanice iz urogenitalnog trakta, Erc, Lkc i bakterije;

zamućenje s epitelnim stanica, Lkc i Erc uklanja se centrifugiranjem a od bakterija ne

uklanja se filtriranjem niti djelomično s centrifugiranjem.

Svježi, a mutan urin može biti patološka pojava, pa u u njegovu opisu to svakako

treba istaknuti.

Boja i izgled određuje se vizualno.

6. Miris urina

Sveža mokraća zdrave osobe ima miris svježe goveđe juhe, a intenzivan miris može

poprimiti konzumiranjem lijekova i hrane (češnjak, šparoge, kvasac, vitamini), zbog

metaboličkih poremećaja (voćni miris – glukoza, aceton – gladovanje, gnoj – infekcija,

ljubice – trovanje terpentinom).

1.3. KEMIJSKA SVOJSTVA I PRETRAGE URINA

1. Proteini

Urin zdrave osobe sadržava proteine (mukoproteine i glukoproteine, sluz) u

koncentraciji od 0,2 do 0,3 g/L što se anal. metodama ne može detektirati, stoga u urinu

nema proteina.

PROTEINURIJA =>prisutnost proteina u dokazivim količinama (u urinu iznad normalnih količina), a dokazuju se uobičajenim metodama dokazivanja. Podrijeklom su iz krvne plazme i to su albumini. Mogu biti još prisutni i Hgb, globulini, fibrin, tkivni proteini, Bence – Jonsonov protein.

=>fiziološka- nakon teških fizičkih napora, uzimanjem hrane bogate proteinima, nakon kupanja u hladnoj vodi, u trudnoći i poslije poroda-nestaje spontano nakon uklanjanja uzroka-prisutni proteini : albumini

_________________________________________________________________________________________5

OKK V 2 / III.

=>patološka-posljedica prodora proteina u urin, znak bolesti, sastav proteina sličniji sastavu plazme-zbog glomerularne filtracije, prolaskom urina kroz tubule, bubrežnu čašicu, uretere, mokraćni mjehur i uretru, ili mogu biti porijeklom iz prostate ili vagine = nije uvijek znak bubrežne bolesti-primarni uzrok je bolest urotrakta, ali i drugih organa ili sustava – srca, krvotoka, dijabetese melitusa, hem. bolesti, bakterijemija =>sekundarne proteinurije -prisutni proteinu : albumini, globulini ( teži oblik ), fibrinogen ( najteži oblik – masovna proteinurija )

DOKAZIVANJE PROTEINA1. reakcija kuhanjem po Decker - u=>princip : proteini se denaturiraju kuhanjem što se vidi zamućenje, a CH3COOH ih još jače taloži=>reagens : CH3COOH=>postupak : epruvetu napuniti do 2/3 i gornji dio zagrijavati, ako se pojavi zamućenje dodati 1 – 2 kapi CH3COOH=>rezultat : pozitivno – zamućenje nakon dodatka CH3COOH

negativno – ako nema zamućenja 2. reakcija sa sulfosalicidnom kiselinom=>princip : pojavljuju se bijeli oblačići zbog denaturacije proteina kiselinom=>reagens : sulfosalicidna kiselina p. a. 20%=>postupak :

SLIJEPA PROBA PROBAurin 5 mL 5 mLreagens - do 10 kapi

=>rezultat : pozitivno – pojava bijelih oblačića nakon ukapavanja kiseline (+, ++, +++) negativno – ako nema oblačića

3. test trakom=>princip : polje je impregnirano smjesom pufera i indikatora, pufer održava pH medija u niskom području (oko 3) u kojem proteini imaju najveći broj NH3+ skupinu, u prisutnosti proteina nastaje kompleks vezanjem amino-skupine iz proteina i indikatorske boje, indikator mijenja konfiguraciju, a prisutni indikator ne mijenja boju zbog promjene pH medija, nego zbog u urinu prisutnih proteina (albumini), dolazi do reakcije i polje će promijeniti boju-temelji se na tzv. PROTEINSKOJ POGREŠCI INDIKATORA zbog pomaka točke pH nakon stvaranja kompleksa indikator – protein-svaki pozitivni rezultat provjeriti sa sulfosalicidnom kiselinom!!!!

2. Glukoza

Šećeri označavaju sve monosaharide (pentoze i heksoze) i sve disaharide koji semogu naći u urinu.

_________________________________________________________________________________________6

OKK V 2 / III.

Zdravi ljudski organizam=>uneseni polisaharidi i monosaharidi razgradit će se do CO2 i vode ili u rezervne tvari ( glikogen, lipidi )=>monosaharidi – izlučuju se urinom samo kada im je povišena koncentracija u krvi iznad bubrežnog pragaBUBREŽNI PRAG IZLUČIVANJA = koncentracija neke tvari u krvi koju bubrezi više ne mogu reapsorbirati u tubulima

-i nakon maksimalne reapsorpcije tvar ostaje u urinu=>glukoza se ne nalazi u urinu zdrave osobe

-može se dokazati u urinu osobe čiji je bubrežni prag za glukozu SNIŽEN!!!!=>ostali šećeri se mogu dokazati i u fiziološkim uvjetima (npr. hrana, med, sirupi, voće)GLUKOZURIJA – pojava glukoze u urinu zbog ↑ koncentracije glukoze iznad bubrežnog praga (10 mmol/L) i sniženog bubrežnog praga za za glukozu.

DOKAZIVANJE ŠEĆERA 1. reakcija po Fehling - u=>princip : šećeri u alkalnom mediju reduciraju bakrov-kalijev-natrijev tartarat uz izlučivanje žutog bakrovog-hidroksida koji spontano prelazi u crveni bakrov-oksidŠećeri + 2 Cu(KNa-tartarat)2------- Cu2O + H2O =>reagens : Fehling I

Fehling II-čuvaju se na sobnoj temperaturi, koriste se dok su bistre!!!

=>postupak : u epruvetu dodati 1 mL Fehlinga I i 1 mL Fehlinga II, a u drugu staviti 2 mL urina, obje ih zagrijavati do vrenja, ako nema taloga prelije se smjesa reagensa u epruvetu sa urinom i ostavi stajati =>rezultat : pozitivno – pojavi se žuto –zeleni do crveni talog Cu2O (ovisno o koncentraciji šećera )

negativno – ako nema taloga 2. reakcija po Benedict - u=>princip : šećeri + Cu ++

------ Cu +

=>reagens : reagensi za Benedict -profiltrirati i čuvati na sobnoj temperaturi, koristiti do zamućenja

=>postupak : SLIJEPA PROBA PROBA KONTROLA

urin - 0,5 mL -reagens 5 mL 5 mL 5 mLkont. urin - - 0,5 mL-držati 5 min u vodenoj kupelji na 100 OC

=>rezultat : pozitivno – reagens mijenja boju u zelenu a na dnu crveni talog Cu2O (+)- odmah se vidi žut ili crveni talog Cu2O, nema plave boje reagensa (++)

negativno – nema promjene3. test trakom=>princip : test traka impregnirana je puferom, glukoza-osidazom i peroksidazim te kromogenom- glukoza s kisikom iz zraka i vodom u prisustvu glukoza- oksidaze daje glukonat i vodikov peroksid, te vodikov peroksid i kromogen (tvar koja daje boju) s peroksidazom daje boju i vodu, a intenzitet boje razmjeren je koncentraciji glukoze u uzorku

_________________________________________________________________________________________7

OKK V 2 / III.

3. Ketoni

=>ketonska tijela / ketonske tvari / metilketoni u urinu-podrazumijevamo aceton, acetooctena kiselina i β – oksimaslačna kiselinaKETONEMIJA je povećana koncentracija tih spojeva u krvi i posljedica je pojačan

katabolizam masti uz manjak glukoze u stanicama. Ketonemiju uvijek prati KETONURIJU, pojava ketona u urinu.

Kad u stanicama ubog bilo kojeg razloga nema dovoljno glukoze za normalne metaboličke procese dobivanje energije, energija se dobavlja iz pričuva masnih tavri u tijelu.

ZDRAVE OSOBE-ovi spojevi se ne mogu dokazati!!!!!!- iznimka : osobe koje gladujuPATOLOGIJA=>ketonemija-stanje u kojem se mogu dokazati ketonska tijela u krvi jer su u povećanoj ¸koncentraciji=>acetonurija / ketonurija-ketonska tijela su u povećanoj koncentraciji u urinu-mogu se dokazati =>ketonemija ima za posljedicu ketonuriju koja se javlja u ljudi koji ne primaju, ne resorbiraju ili ne metaboliziraju ugljikohidrate u normalnoj mjeri, nego razgrađuju proteine i masti -osobe koje imaju diabetes mellitus, osobe koje gladuju, osobe s bolestima probavnog trakta ( nema resorpcije hrane )=osobe s ketonemijom -imaju dah koji miriši na aceton, urin ima miris po voću zbog acetona ( ostali ketoni nemaju miris )

DOKAZIVANJE KETONA ( dokazujemo samo aceton i acetooctenu kiselinu )1. reakcija po Rotheru - u=>princip : Na nitroprusid u alkalnom mediju s acetonom i acetooctenom kiselinom daje kompleksan spoj ljubičasto – crvene boje=>reagens : Na nitroprusid + amonijev sulfat

NH4OH konc.=>postupak : 5 mL urina pomiješa se u epruveti s malom žličicom nitroprusidnog reagensa i promiješa, zatim se oprezno doda 1 – 2 mL NH4OH da se otopine ne miješaju=>rezultat : pozitivno – pojavi se na dodirnoj plohi tamnoljubičasti prsten (ovisno o koncentraciji ketona )

negativno – ako nema prstena 2. reakcija po Legalu - u=>princip : Na nitroprusid u alkalnom mediju s acetonom i acetooctenom kiselinom daje kompleksan spoj ljubičasto – crvene boje, čija se boja pojačava dodatkom octene kiseline=>reagens : Na nitroprusid

NaOH 20 %!!!! CH3COOH konc.

=>postupak : u 5 mL urina dodati na vrh noža Na nitroprusida i 10 kapi NaoH, otopina se boji u crveno zbog kreatinina, odmah zatim dodati kap po kap octene kiseline

_________________________________________________________________________________________8

OKK V 2 / III.

=>rezultat : pozitivno – oko svake kapi nastaje tamno crveni oblačić negativno – nema oblačića

3. test trakom=>princip : polje trake impregnirano je smjesom alkalnog pufera i Na nitroprusida koji u prisutnosti s ketonima mijenjaju boju polja, ovisno o koncentraciji, od svijetlo do intenzivno ljubičaste

4. Žučne boje

=>zajedničko ime za urobilinogen, urobilin i bilirubin -samo je urobilinogen sastojak urina zdrave osobe-urobilin nastaje spontanom ili izazvanom oksidacijom urobilinogena, te ga u svježem urinu nema, kao i bilirubina

=>bilirubinurija-pojava bilirubina u urinu-u urinu zdrave osobe bilirubina nema-bilirubin - organski spoj koji daje boju plazmi i žuči, a produkti njegove razgradnje - urobilinogen i sterkobilinogen daju boju urinu i fecesu

-produkt katabolizma hemoglobina, a svoj put započinje lizom eritrocita-eritrocit u cirkulaciji živi prosječno oko 120 dana, nakon kojih zbog povećane fragilnosti (lomljivosti / krhkosti) membrana puca, a sadržaj se izlijeva u okolicu, u slezenu i jetru-nakon približno 120 dana života eritrocita nastupa spontana hemoliza i oslobađanje hemoglobina-hemoglobin, oslobođen nakon hemolize, kao i ostatke membrana fagocitiraju stanice histiocitnoga (retikulo-endotelnog) sustava, u kojima se hemoglobin kemijski mijenja i nastaje verdoglobin ( zelene boje ), zatim nastaje biliverdin koji se lako reducira i nastaje bilirubin koji napušta histiocite

-u plazmi se veže za albumin pa tako nastaje transportni oblik bilirubina - nekonjugirani, netopljivi ili indirektni bilirubin, čija se koncentracija može odrediti i u serumu-stiže do jetre, odvaja se od albumina, te s pomoću specifičnih receptora bilirubin ulazi u hepatocite u kojima se konjugira s glukuronskom kiselinom uz aktivnost uridil-difosfat-glukuronil transferaze (UDPG - transferaze)-bilirubinu se konjugacijom povećava topljivost u vodi čiji je cilj povećanja topljivosti u vodi lakše izlučivanje iz tijela-ovako promijenjeni bilirubin poznat je kao konjugirani, topljivi ili direktni bilirubin, čija se koncentracija može odrediti u serumu-konjugirani bilirubin napušta hepatocite, manjim dijelom odlazi u krv, a većim dijelom prelazi u žučne kanaliće jetre i u žuč, gdje je najvažnija žučna boja-na podražaj hranom žuč se izlijeva u crijevo, gdje na bilirubin djeluju enzimi crijevne flore-bilirubin će biti reduciran do mezobilirubina i urobilinogena, te do sterkobilinogena i sterkobilina

-urobilinogen oksidacijom može postati urobilin se može izravno razgraditi do dipirola

_________________________________________________________________________________________9

OKK V 2 / III.

=>enterohepatični put-dio ovako pregrađena bilirubina - urobilinogena apsorbira se iz crijeva u krv i

portaInom venom stiže dijelom natrag u hepatocite, te će iz njih ponovno biti izlučen preko žuči u crijevo

-neapsorbirani dio pregrađena bilirubina gubi se kao sterkobilinogen i sterkobilin dajući boju fecesu

-preostali se dio urobilinogena iz krvi izlučuje bubrezima u mokraću => stoga u mokraći zdrave osobe uvijek malo urobilinogena (do 17µmol/L)

-druge se žučne boje u urinu zdravih osoba ne mogu naći

=>dokazivanje bilirubina : -može se dokazati u mokraći osoba oboljelih od infektivnoga hepatitisa, ciroze jetre, opstrukcije žučnih putova bilo koje etiologije (konkrementi, karcinom glave pankreasa, upala žučne vrećice i/ili kanalića), jer bilirubin ne može prijeći iz žučne vrećice u crijevo

-stoga se topljivi, direktni, konjugirani bilirubin nakuplja u hepatocitima i vraća u krv, te prelazi u urin

-iz krvi prelazi i u intersticij (međuprostore) tkiva, te tkiva i kožu boji žuto

-žutilo se najprije vidi na bjeloočnicama, dlanovima, tabanima, na tanjim dijelovima kože, a zatim po cijelom tijelu

-žutica ( ikterus ) - simptom bolesti, a ne bolest-u tim stanjima u urinu nema urobilinogena, jer ni žuč, pa tako ni bilirubin ne mogu u crijevo, nema supstrata za djelovanje crijevne flore pa ne nastaje urobilinogen koji bi bio izlučen mokraćom

-povećane koncentracije urobilinogena u urinu mogu se naći u tijeku hemolitičkih žutica, u početnom stadiju ili u lakšim oblicima infektivnoga hepatitisa, jer tada nisu opstruirani (zapriječeni) žučni putovi

-u tijeku hemolitičkih žutica jetra je preopterećena velikim količinama nekonjugiranoga bilirubina koji djelomice ostaje u krvi, a i konjugiranje bilirubina je povećano-veći priljev konjugiranog bilirubina u crijevo rezultira većim količinama urobilinogena u crijevu i krvotoku pa stoga i u urinu.

=>u urinu zdravih osoba ima urobilinogena, a ako ne prelazi koncentraciju od 17 µmol / L ili omjer od 1:16 u nalaz treba upisati urobilinogen : »normalan«

-upiše li se »negativan«, to znači da je prisutna opstrukcija žučnih putova

=>žutica se može pojaviti kao rezultat : a) intravaskularne hemolize,b) opstrukcije žučnih putova,c) hepatocelularnih bolesti.

_________________________________________________________________________________________10

OKK V 2 / III.

DOKAZIVANJE ŽUČNIH BOJABILIRUBIN

1. reakcija po Gmelinu - u=>princip : nitratna kiselina oksidira bilirubin u obojeni spoj=>reagens : HNO3 p. a. konc.=>postupak : u epruvetu dodati 2-3 mL HNO3 i na to oprezno dodati 2-3 mL urina, ako je prisutan bilirubin na dodirnoj površini pojavit će se zeleni , a ispod njega modar i crvenkasti prsten =>rezultat : pozitivno – pozorna pratit jer boja vrlo brzo prelazi u ŽUTU!!!! (male količine bilirubina )

negativno – ako nema prstena 2. reakcija po Rosin - u=>princip : bilirubin sa jodom daje modro obojene oksidacijske produkte =>reagens : 1 % otopina joda u alkoholu=>postupak : na 5 mL urina oprezno dodati 1 mL tinkture joda=>rezultat : pozitivno – na dodirnoj plohi pojava zelenog prstena

negativno – nema prstena 3. test trakom=>princip : polje trake impregnirano je organskom diazobojom i puferom koji u prisutnosti bilirubina mijenjaju boju polja

UROBILINOGEN 1. reakcija po Ehlichu=>princip : urobilinogen kondenzira u kiseloj sredini s p-dimetil-amino-benzaldehidom u crvenskasti kondenzacijski spoj=>reagens : Ehrlichov reagens=>postupak : u 5 mL urina dodati se 2 – 4 kapi reagensa, otopina požuti zbog reakcije s urejom, a zatim nakon nekoliko minuta oboji u narančastu=>rezultat : pozitivno – narančasta boja 2. test trakom =>princip : polje trake impregnirano je puferom i p - dimetilaminobenzaldehidom koji u prisutnosti urobilinogena mijenjaju boju polja u narančastu

5. Hematurija

ZDRAVE OSOBE-u urinu se ne može dokazati, u v.p do 3 Erc je normalnoPATOLOGIJA-dokazuju se eritrociti (↑5 Erc), hemoglobin ili obadvoje

=>hematurija-prisutnost krvi/eritrocita u urinu -posljedica prodora krvi iz krvnih žilau urin iz uro trakta i uvijek je praćena hemoglobinurijom a) mikrohematurija – manje od 0,5mlErc / L urina što je oko 5 Erc / µLb) makrohematurija – sve veće količine, vidljiva kao crveno zamućenje urina, u odstajalom urinu kao talog

_________________________________________________________________________________________11

OKK V 2 / III.

- nastaje zbog kamenaca u bubregu, uretrima, mjehuru, upalnih promjena urotrakta, trauma, glomerularna => renalna, prerenalna i postrenalna

=>hemoglobinurija-pojava hemoglobina u urinu-ne mora biti praćena hematurijom !!!-posljedica prelaska hemoglobina iz krvi u urin zbog hemolitičkih bolesti, intoksikacije i infekcija- posljedica hemolize u krvotoku ili urinu- u tijeku intravaskularne hemolize u mokraći i sedimentu ne mogu se naći Erc, ALI SE MOŽE DOKAZATI HEMOGLOBIN- ako nastupi u urinu, mogu se u sedimentu naći isprani Erc

=>eritrociti -u kiseloj i blagoj alkalnoj mokraći ne hemoliziraju-u jako alkalnoj mokraći hemoliziraju

=>urin - hematurija se dokazuje mikroskopskim pregledom sedimenta urina i kemijskom rekacijom na Hgb, a hemoglobinurija se može dokazati samo kemijskim metodama- s eritrocitima i/ili hemoglobinom – crvena ili smeđa boja, izgled „ zadimljen "-dokazivanje : hemoglobin – poudano

eritrociti – samo ako je nastala hemoliza (ako ne, vide se pod mikroskopom )-u današnje vrijeme se pouzdano dokazuju i Hb i E test trakom

=>artefakti-pozitivni nalazi krvi u urinu – menstrualna krv, slučajno zagađenje prilikom vađenja ili namjerno radi simulacije

DOKAZIVANJE KRVNIH PIGMENATA 1. dokazivanje hemoglobina=>princip : Hemoglobin ima djelovanje pseudoperoksidaze, te stoga u prisutnosti peroksida oksidira različite kromogene polifenole i aromatske amine. Na tom se načelu temelji niz testova za dokazivanje hemoglobina u mokraći. Tako se primjerice aminopirin oksidira u prisutnost hemoglobina tvoreći ljubičasto obojeni spoj.Hb i hem spojevi peroksidativnim djelovanjem kataliziraju oksidaciju benzidina koji se prevodi u difenokinon – diimin koji je modro obojeni adicijski spoj=>reagens : 10 %-tna etanolna otopina aminopirina,

50 %-tna octena kiselina 3 %-tni vodikov peroksid

=>postupak : U epruvetu s 2 mL mokraće dodati jednaki volumen 10 %-tne etanolne otopine aminopirina, nekoliko kapi 50 %-tne octene kiseline i 3 %-tnog vodikova peroksida, te dobro promiješati.=>rezultat : U slučaju pozitivne reakcije otopina se oboji ljubičasto.2. test trakom=>princip : test se temelji na pseudoperoksidativnom djelovanju Hb i mioglobina u prisutnosti organskih peroksida na kromogen te se ovisno o prisutnosti E razvija boja na polju

_________________________________________________________________________________________12

OKK V 2 / III.

- polje trake impregnirano je peroksidom i kromogenom, a Hbg iz urina sudjeluje u rekaciji kao pseudoreduktaza prenoseći kisik s peroksida na kromogen

6. Bakteriurija

Bakteriurija označuje prisutnost bakterija u mokraći, one mogu dospijeti iz svih

dijelova urotrakta, a uzrok su manifestnih i nemanifestnih upala.

Masivna upala praćena je i drugim simptomima, vrijednosti su to veće što se bakterije

prije otkriju. Test se osniva na svojstvu nekih bakterija da normalno prisutne nitrate u urinu

reduciraju u nitrate. Takve bakterije su : E. coli, proteus, klebsijela, aerobakter, salmonela,

stafilokoki pseudomonas.

Pozitivan nalaz na nitrite u urinu siguran je dokaz da u njuemu ima bakterija, dok

negativan nalaz znači samo da u urinu nema bakterija koje reduciraju nitrate u nitrite (što

može značiti da je mokraća prekratko bila u mokraćnom mjehuru pa nisu stigle reducirati

nitrate u nitrite).

DOKAZIVANJE NITRITA U URINU 1. reakcija po Griessu i Ilosswayu=>princip : nitriti u kiseloj otopini sa sulfanilnom kiselinom stvaraju diazobenzosulfonsku kiselinu, koja stvara s α – naftil – aminom crveno obojeni spoj =>reagens : sulfanilna kiselina

α – naftil – amin=>postupak : pomiješa se 1 ml sulfanilne kiseline i 1 ml α – naftil – aminom i smjesi doda 4 ml urina=>rezultat : pozitivno – narančasta do crvena boja2. test trakom=>princip : polje trake impregnirano je kiselim puferomi aromatskim aminom koji s nitritom daje diazonijev spoj, te drugim aminonom koji s diazonijevim spoje daje obojeni spoj

7. Leukociturija

U urinu zdrave osobe može biti do 4 Lkc po vidnom polju, što odgovara brojčanoj koncentraciji od 4 Lkc po mikrolitru urina. Leukociti u urin mogu dospjeti iz bilo kojeg dijela urogenitalnoga trakta. Više od 4 Lkc/μL smatra se leukociturijom i patološkim stanjem. Najbrojniji LKc u urinu su neutrofilni, a mogu se naći i eozinofilni granulociti.

Kronične upale praćene su većim brojem limfocita. Kemijskom analizom ne može se odrediti vrsta nađenih leukocita. U kemijskoj analizi

iskorištava se enzimska aktivnost leukocitne esteraze čime se mogu dokazati i lizirani leukociti, što se mikroskopski ne može. Stoga pozitivan rezultata pri kemijskom ispitivanju

_________________________________________________________________________________________13

OKK V 2 / III.

leukociturije i negativan nalaz Lkc u sedimentu znače da su leukociti prisutni u urinu, ali su lizirani.

DOKAZIVANJE LEUKOCITURIJELeukociturija se dokazuje semikvantitativno pomoću test trake : polje test trake

impregnirano je indolesterom i diazonijevom soli. Esteraza iz intaktnih ili liziranih leukocita hidrolizira indolester uz oslobađanje indola koji s diazonijevom soli daje obojeni spoj, a intenzitet boje razmjeran je broju leukocita u μL urina.

_________________________________________________________________________________________14

OKK V 2 / III.

Kvantitativna pretraga urina – vježbe

1. Dokazivanje ukupnih proteina

Vježba Kuhanje po Dekker – u-opis vježbi-

Rezultat : _______________________________Reakcija s 20 % sulfosalicidnom kiselinom -opis vježbi-

Rezultat : _______________________________2. Dokazivanje ukupnih šećera

Vježba Dokazivanje ukupnih šećera po Benedictu -opis vježbi-

Rezultat : _______________________________3. Dokazivanje ketonskih tijela

Vježba Postupak po Legalu -opis vježbi-

Rezultat : _______________________________Postupka po Rotheru -opis vježbi-

_________________________________________________________________________________________15

OKK V 2 / III.

Rezultat : _______________________________

4. Dokazivanje bilirubina

Vježba Metoda po Rosinu -opis vježbi-

Rezultat : _______________________________5. Dokazivanje urobilinogena

Vježba Metoda uz pomoć Ehrlichovog reagensa -opis vježbi-

Rezultat : _______________________________6. Dokazivanje krvnih pigmenata

Vježba Dokazivanje hemoglobina-opis vježbi-

Rezultat : _______________________________

_________________________________________________________________________________________16

OKK V 2 / III.

7. Određivanje specifične težine urina urometrom

Postupak korekcije : Temperatura prostorije : ______________

Temperatura urina : __________________

Očitana vrijednost rel. gustoće : _______________

Korigirana vrijednost rel. gustoće : _____________

8. Test trake - komercijalni test proizvodi

Ime i prezime pacijenta : __________________________________Odjel : __________________________________Datum : __________________________________

Opisni dio nalaza : Boja : _____________________________Izgled : ____________________________Miris : _____________________________Specifična težina : ___________________

Test traka : pH __________________________________Urobilinogen __________________________________Bilirubin __________________________________Proteini __________________________________Ketoni __________________________________Glukoza __________________________________Nitriti __________________________________Eritrociti __________________________________Leukociti __________________________________Ostalo __________________________________

_________________________________________________________________________________________17

OKK V 2 / III.