OKOLIŠ ZA ZAHVAT „IZGRADNJA KAMPA TABELA U VRLICI

A.D.V. GRUPA d.o.o. Cesta dr. Franje Tuđmana 861

21 217 Kaštel Štafilić

Tel.021/582-498, Mob. 091/333-6015

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O

POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA

OKOLIŠ ZA ZAHVAT „IZGRADNJA KAMPA

TABELA U VRLICI“

ožujak, 2021.

Nositelj zahvata Camping Peruca GmbH

Naziv projekta ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT „IZGRADNJA KAMPA TABELA U VRLICI“

Voditelj stručnih poslova Adela Tolić dipl.ing.kem.tehn. Datum Ožujak 2021. Revizija 0

Str. 2/88

MP

Nositelj zahvata: Camping Peruca GmbH

Katarina Hodlestrasse 14a, Koblach 6842, Austrija

Predmet:

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA

U postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata

na okoliš za zahvat „Izgradnja Kampa Tabela u Vrlici“

Izrađivač: A.D.V. Grupa d.o.o., Kaštel Štafilić

Voditelj izrade: Adela Tolić, dipl.ing.kem.tehn.

Suradnici:

Anamarija Veljačić, mag.ing.kem.ing.

Željka Ravlić, dipl.kem.ing.

Ana Barišić, dipl.ing.mol.biol.

Direktorica: Višnja Kužet

Datum izrade: Kaštel Sućurac, 22.03.2021.




Str. 3/88

SADRŽAJ:

1 UVOD ............................................................................................................................................. 5

1.1 Podaci o nositelju zahvata ...................................................................................................... 11

2 PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA ....................................................... 12

2.1 Opis glavnih obilježja zahvata ................................................................................................ 12

2.2 Opis tehnološkog procesa na lokaciji zahvata ..................................................................... 31

2.3 Popis vrsta i količina tvari koje ulaze u tehnološki proces ................................................. 31

2.4 Popis vrsta i količina tvari koje ostaju nakon tehnološkog procesa te emisija u okoliš . 31

2.5 Opis drugih aktivnosti koje mogu biti potrebne za realizaciju zahvata ............................. 32

2.6 Varijantna rješenja ................................................................................................................... 32

2.7 Potrebni radovi uklanjanja ...................................................................................................... 32

3 OPIS OKOLIŠA.......................................................................................................................... 33

3.1 Položaj zahvata u prostoru ..................................................................................................... 33

3.2 Analiza važeće prostorno-planske dokumentacije .............................................................. 34

3.3 Geološke i hidrogeološke karakteristike područja .............................................................. 45

3.4 Seizmološke značajke ............................................................................................................. 46

3.5 Tlo i korištenje zemljišta ......................................................................................................... 47

3.5.1 Površinski pokrov i korištenje zemljišta ............................................................................................... 47

3.5.2 Pedološke značajke .............................................................................................................................. 48

3.5.3 Poljoprivredno zemljište ...................................................................................................................... 49

3.5.4 Šume i šumsko zemljište ...................................................................................................................... 50

3.6 Kvaliteta zraka.......................................................................................................................... 52

3.7 Klimatološko-meteorološka obilježja .................................................................................... 53

3.7.1 Projekcija klimatskih promjena ........................................................................................................... 53

3.8 Vode i vodna tijela ................................................................................................................... 54

3.9 Bioraznolikost područja .......................................................................................................... 66

3.9.1 Staništa ................................................................................................................................................ 66

3.9.2 Zaštićena područja prirode .................................................................................................................. 67

3.9.3 Ekološka mreža .................................................................................................................................... 68

3.10 Kulturna baština ...................................................................................................................... 71

3.11 Krajobrazne karakteristike ...................................................................................................... 72




Str. 4/88

4 OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ................................. 74

4.1 Utjecaj na kvalitetu zraka ........................................................................................................ 74

4.2 Utjecaj zahvata na klimu i podložnost zahvata klimatskim promjenama .......................... 74

4.2.1 Utjecaj zahvata na klimatske promjene............................................................................................... 74

4.2.2 Podložnost zahvata klimatskim promjenama ...................................................................................... 75

4.2.3 Utjecaj na šume i šumska zemljišta ..................................................................................................... 79

4.3 Utjecaj na tlo ............................................................................................................................ 79

4.4 Utjecaj na kvalitetu vode i vodna tijela .................................................................................. 79

4.5 Utjecaj na bioraznolikost ........................................................................................................ 80

4.5.1 Utjecaj na staništa i vrste..................................................................................................................... 80

4.5.2 Utjecaj na zaštićena područja .............................................................................................................. 80

4.5.3 Utjecaj na ekološku mrežu .................................................................................................................. 81

4.6 Utjecaj na krajobraz ................................................................................................................. 81

4.7 Utjecaj uslijed nastanka otpada ............................................................................................. 81

4.8 Utjecaj od povećanih razina buke .......................................................................................... 83

4.9 Utjecaj uslijed iznenadnih događaja ...................................................................................... 83

4.10 Utjecaj na stanovništvo .......................................................................................................... 84

4.11 Kumulativni utjecaji ................................................................................................................. 84

4.12 Vjerojatnost značajnih prekograničnih utjecaja ................................................................... 84

4.13 Opis obilježja utjecaja (izravni, neizravni, sekundarni, kumulativni i dr.) ......................... 85

5 PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAMA PRAĆENJA STANJA

OKOLIŠA ............................................................................................................................................ 86

6 IZVORI PODATAKA ................................................................................................................ 87




Str. 5/88

1 UVOD

Ovim Elaboratom zaštite okoliša se razmatra planirani zahvat u okolišu „Izgradnja Kampa

Tabela“ u Gradu Vrlici. Nositelj zahvata i investitor je trgovačko društvo Camping Peruca

GmbH sa sjedištem društva na adresi Katarina Hodlestrasse 14a, Koblach 6842,

Austrija.

Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš provodi se sukladno članku 82. Zakona

o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15, 12/18, 118/18) temeljem zahtjeva za ocjenu o

potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš.

Provedbeni propis prema članku 78. Zakona o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15,

12/18, 118/18) kojim je uređena ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš je

Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14 i 3/17) - u nastavku Uredba, a

sadržaj elaborata za predmetni zahvat sastavljen je sukladno prilogu VII. Uredbe.

Planirani zahvat, sukladno Prilogu III. Uredbe, svrstan je pod točkom 4.3. Kampovi i kamp

odmorišta površine 2 ha i veće. S obzirom na navedeno planirani zahvat se nalazi na popisu

zahvata za koje se provodi ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, a za koje je

nadležno upravno tijelo u županiji.

Sukladno članku 27. Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19, 127/19) za zahvate za

koje je posebnim propisom kojim se uređuje zaštita okoliša određena ocjena o potrebi

procjene utjecaja na okoliš, postupak ocjene uključuje i prethodnu ocjenu zahvata na

ekološku mrežu.

Predviđena rješenja u sklopu planiranog zahvata izgradnje Kampa Tabela u Gradu Vrlici

analizirana su tijekom izrade Idejnog projekta (nositelj izrade tvrtka Ambijent d.o.o. Sinj,

glavni projektant KAMENKA VOJKOVIĆ, dipl.ing.arh.) koji je podloga za izradu ovog

elaborata. Iz predmetnog projekta su preuzete značajke zahvata, a na temelju kojih se daje

ocjena utjecaja zahvata na okoliš.

Stručnu podlogu u postupku zahtjeva za ocjenu o potrebi procjene utjecaja namjeravanog

zahvata na okoliš, za nositelja zahvata, izradila je tvrtka A.D.V. GRUPA d.o.o. iz Kaštel

Štafilića kao pravna osoba ovlaštena za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša.

Suglasnost za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša tvrtke A.D.V. GRUPA d.o.o.

priložena je u nastavku dokumenta.




Str. 6/88




Str. 7/88




Str. 8/88




Str. 9/88




Str. 10/88




Str. 11/88

1.1 Podaci o nositelju zahvata

Naziv i sjedište pravne osobe Camping Peruca GmbH

Katarina Hodlestrasse 14a

Koblach 6842, Austrija

PDV ID BROJ ATU73532518

Odgovorna osoba tvrtke: Egle Andrea




Str. 12/88

2 PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA

2.1 Opis glavnih obilježja zahvata

Nositelj zahvata, Camping Peruca GmbH, planira unutar površine ugostiteljsko turističke

namjene – kamp – T3 gradnju kampa s pratećim sadržajima, kapaciteta najviše 200 kreveta.

Zahvat je planiran na k.č. 1023/42, 1351/2 i 1023/26 k.o. Garjak, a obuhvat zahvata se

odnosi i na k.č. 982/1, 982/2 i 982/3 K.O. Garjak ukupne predviđene površine 39 900 m2.

Obzirom da je u međuvremenu izvršena homogenizacija katastarskog plana K.O. Garjak,

došlo je do promjena u granicama i površinama zahvata te je novoformirana površina

obuhvata 41 366 m2, što je i prikazano na geodetskoj podlozi (slika 1.).




Str. 13/88

Slika 1. Geodetska podloga




Str. 14/88

Postojeće stanje

Zahvat je planiran na neizgrađenom i komunalno neopremljenom području koje se nalazi

unutar Turističke zone „Garjak“ čija je površina 7,2 ha i koja je smještena u naselju.

Turistička zona „Garjak“ se nalazi u blizini jezera Peruća.

Prilaz lokaciji zahvata je osiguran sa zapadne strane makadamskom cestom koja se spaja

na nerazvrstanu cestu sa spojem na državnu prometnicu DC1 (G.P. Macelj (gr. R. Slovenije)

– Krapina – Zagreb – Karlovac – Gračac – Knin – Brnaze – Split (D8)).

Područje zahvata karakterizira nisko raslinje i šume. Teren na području zahvata je u blagom

pada u dva smjera od juga prema sjeveru i od zapada prema istoku, u smjeru jezera.

Postojeće stanje na lokaciji zahvata prikazano je na slici 2.

Slika 2. Fotografski prikaz stanja na postojećoj lokaciji




Str. 15/88

Planirano stanje

Unutar površine ugostiteljsko turističke namjene – kamp – T3 planirana je gradnja kampa s

pratećim sadržajima (parkiralište, recepcija, restoran, caffe bar, sanitarije), kapaciteta najviše

200 kreveta. Od smještajnih kapaciteta zahvatom su predviđene lokacije za šatore, kamp

prikolice (kamp kućice, karavani), autodomove (kampere), pokretne kućice (mobilhome),

glamping kućice, glamping opremu i slično. Prilikom projektiranja posebno se vodilo računa

da se osigura kategoriju od minimalno 4 zvjezdice.

Područje obuhvata zahvata podijeljeno je na 13 prostornih cjelina ugostiteljsko turističke

namjene – kamp – T3 (slika 3). U sljedećoj tablici dan je popis prostornih cjelina s površinom

i namjenom.

Tablica 1. Prostorne cjeline Kampa Tabela

Prostorna cjelina Površina (m2) Namjena

T3 – 1 10 400,00 kamp parcele pokretne kućice (mobilhome)

T3 – 2 5 000,00 kamp parcele pokretne kućice (mobilhome)

T3 – 3 2 500,00 kamp parcele glamping kućice

T3 – 4 1 800,00 kamp mjesta kamp prikolica (kamp kućica,karavan),

autodom (kamper)


autodom (kamper)


autodom (kamper)

T3 – 7 1 150,00 recepcija, restoran, caffe bar, sanitarije

T3 – 8 900,00 rekreacija

T3 – 9 700,00 sanitarije

T3 – 10 350,00 sanitarije

T3 – 11 1 800,00 sanitarno područje

T3 – 12 2 100,00 parkiralište

T3 – 13 4 900,00 interne prometnice

Ukupno: 39 900,00

U sklopu svake prostorne cjeline osigurati će se prometne i pješačke površine i uređeno

zelenilo.

Svi smještajni kapaciteti (glamping kućice, kamp kućica, karavan, autodom -kamper) su

pokretni, nisu čvrsto vezani za tlo i mogu se ukloniti. Sanitarni čvorovi su također planirani

kao prefabricirani blokovi. Zgrada restorana i recepcije je jedini planirani čvrsti objekt.

Lokacija zahvata će se ograditi ogradom od zelenila i prirodnih materijala (drvo, kamen), i to

ogradom koja neće biti viša od 1.50 m u odnosu na uređeni teren.

Teren na području obuhvata zahvata pada u dva smjera od juga prema sjeveru i od zapada

prema istoku. Stoga će djelomično savladavanje visinskih razlika po čestici biti ostvareno




Str. 16/88

stepenastim uređenjem terena, rampama i drvenim stepenicama. I sam parking će biti

izveden u blagom nagibu od 3%.

Namjera investitora je sačuvati što veći dio prirodnog terena kako u konfiguraciji tako i

postojećoj, za podneblje tipičnoj hortikulturnoj obradi. Razdvajanje manipulativne od zelene

površine, odnosno zemljane podloge predviđeno je betonskim rubnjacima 10/10 cm na

pripadajućem betonskom temelju. Slobodne površine hortikulturno će se urediti biljnim

vrstama mediteranskog podneblja.




Str. 17/88

Slika 3. Prostorne cjeline Kampa Tabela




Str. 18/88

Planira se izgradnja zahvata u tri faze, od kojih svaka obuhvaća:

❖ I FAZA: sanitarni čvor T3-9, plato T3-5, sanitarno područje T3-11, interne prometnice

❖ II FAZA: T3-3 glamping kućice, svi preostali smještajni kapaciteti T3-1, T3-2, T3-4,

T3-6, sanitarni čvor T3-10, parkiralište T3-12, javna rasvjeta

❖ III FAZA: T3-7 recepcija, restoran, caffe bar, sanitarije, T3-8 rekreacija.

Tlocrtni razmještaj objekata unutar obuhvata zahvata dan je na slici 4.




Str. 19/88

Slika 4. Tlocrtni razmještaj objekata unutar obuhvata zahvata




Str. 20/88

I FAZA

Prvom fazom predviđena je izgradnja internih prometnica na način da je istodobno

omogućeno i polaganje vodova infrastrukture (vodovod, odvodnja, elektrika, telefonija). Ista

će obuhvaćati izgradnju sanitarnog čvora T3-9, uređenje platoa T3-5 i izgradnju sanitarnog

područja T3-11. Interne prometnice izgradit će se u širini od 5.5m (2 x 2,75m) s uređenom

pješačkom stazom širine 2,0 m. Istodobno će se izvršiti polaganje vodova infrastrukture.

Plato T3-5 je predviđen za kamp mjesta kamp prikolica (kamp kućica, karavan), autodoma

(kampera), a sve skupa kapaciteta 48 ležaja. Obzirom da se radi o potencijalnom

zadržavanju vozila, promet u mirovanju, plato će se urediti na način da se oborinske vode sa

zamašćenih površina nesmetano odvedu u separator ulja i masti prije propuštanja u tlo kroz

upojni bunar. Sanitarni čvorovi će biti izvedeni kao montažni, prefabricirani blokovi koji će se

priključiti na predviđenu mrežu vodovoda, odvodnje i električne energije. Svaki blok će

sadržavati (slika 5.):

❖ otvoreni prostor s 4 umivaonika-praonika, odnosno prostor za pranje suđa ili odjeće

❖ muški sanitarni čvor s umivaonikom, tri pisoara i dvije WC kabine

❖ ženski sanitarni čvor s umivaonikom i tri WC kabine

❖ kupaonica s četiri umivaonika, četiri tuš kabine, dvije WC kabine i prostorom za

pogon.

Slika 5. Sanitarni čvor




Str. 21/88

U kupan broj predviđenih smještajnih jedinica u prvoj fazi je 24, od kojih nijedna nema vlastiti

sanitarni čvor.

II. FAZA

Drugom fazom predviđena je izgradnja glamping kućica (T3-3), uređenje svih ostalih

smještajnih kapaciteta T3-1, T3-2, T3-4, T3-6, sanitarnog čvora T3-10, parkiralište T3-12 i

javne rasvjete.

Glamping kućica (T3-3) je samostalna smještajna jedinica, pokretna oprema za kampiranje

od čvrstog materijala koja nije čvrsto vezana za tlo (može se maknuti). Predviđena je

postava 6 kućica, što podrazumijeva 6 ležajeva. Unutar kućica je predviđen dnevni boravak s

kuhinjom i blagovaonicom, sanitarni čvor, te prostor spavaonice. U prizemlju je predviđena i

natkrivena terasa (vidi sliku 6.). Potrebno je urediti pojedinačne parcele s priključcima na

infrastrukturu, što će se detaljno obraditi u Glavnom projektu.

Slika 6. Glamping kućica

T3-1 i T3-2 su prostorna cjelina u kojima je predviđen smještaj pokretnih kućica (mobilhome),

pokretne opreme za kampiranje od čvrstog materijala koja nije čvrsto vezana za tlo (može se

maknuti) i ima vlastitu kupaonicu. U ovim prostornim jedinicama predviđeno je ukupno 96

ležaja (T3-1 60 ležaja, a u T3-2 36 ležaja). Potrebno je urediti pojedinačne parcele s

priključcima na infrastrukturu, što će se detaljno obraditi u Glavnom projektu.

Plato T3-4 je predviđen za kamp mjesta kamp prikolica (kamp kućica,karavan), autodoma




upojni bunar.

Plato T3-6 je predviđen za kamp mjesta kamp prikolica (kamp kućica,karavan), autodoma





Str. 22/88



upojni bunar.

Parkiralište T3-12 je predviđeno za promet u mirovanju i to za 87 vozila. Obzirom da se radi

o zadržavanju vozila, promet u mirovanju, plato će se urediti na način da se oborinske vode

sa zamašćenih površina nesmetano odvedu u separator ulja i masti prije propuštanja u tlo

kroz upojni bunar.

III. FAZA

U trećoj fazi predviđa se izgradnja objekta recepcije s restoranom i sanitarijama T3-7, te

uređenja prostora za rekreaciju T3-8.

Restoran i recepcija

Građevina je planirana kao prizemnica te će biti jedini čvrsti objekt u obuhvatu zahvata

površine 241 m2 (kig=0,58%). Ukupna visina zgrade (od najniže kote uređenog terena uz

zgradu) će biti 5,92 m. Objekt će se sastojati od dvije funkcionalne jedinice, prostora

restorana i recepcije.

Restoran će imati slijedeće prostorije: restoran-prostor konzumacije sa šankom, kuhinju,

spremište, sanitarni čvor i garderoba osoblja te terasu za konzumaciju, dok će recepcija imati

prostor recepcije s trgovinom i sanitarnim čvorom za osoblje (slika 7).




Str. 23/88

Slika 7. Tlocrt prizemlja restorana i recepcije




Str. 24/88

Pregradni zidovi u objektu će biti debljine 10 cm, izvedeni od opekarskih blokova, te u

završnoj obradi žbukani i bojani posnom bojom ili oblagani keramičkim pločicama. Svi

podovi će biti izvedeni u slojevima prema projektu, dok će unutarnja stolarija biti drvena,

puna ili ostakljena u boji po želji investitora.

Pročelja će se završno obraditi svijetlom žbukom. Vanjska stolarija je predviđena drvena, dok

će se kao pokrov koristiti crveni crijep.

Predviđena je toplinska izolacija cijele ovojnice zgrade (izolacija pročelja, krovova, temelja,

podova na tlu), uz primjenu rješenja za ukidanje toplinskih mostova, te ugradnja prozora i

vrata s odgovarajućim toplinskim karakteristikama ostakljenja, te s okvirima s prekidom

toplinskog mosta. Predviđa se i toplinska izolacija grijanih prostora prema negrijanom

stubištu, te prema grijanim prostorima drugih korisnika.

Oblik zgrade je kompaktan, te će gubitci topline zbog geometrije zgrade biti jako niski.

Primijenit će se adekvatne metode zaštite od pregrijavanja (lođe, vanjske rolete).

Grijanje i hlađenje objekta predviđeno je kao etažno, putem visokoučinkovitih pojedinačnih

split- i multi-split klima uređaja.

VODOOPSKRBA I ODVODNJA (slika 8.)

Planirani vodoopskrbni sustav kampa spojit će se na vodoopskrbni sustav Grada Vrlike.

Za vodoopskrbni sustav koristit će se polietilenske cijevi (PEHD) profila Φ150, koje će se

postaviti unutar koridora prometnica. Vodoopskrbne cijevi polagat će se na koti višoj od kote

sustava odvodnje. Brzine, odnosno gubici tlaka u sustavu, kao i svi drugi elementi građenja

moraju se izvoditi u skladu s pravilima struke, važećim normama i uvjetima nadležne službe

koja upravlja vodovodom.

Vodoopskrba u objektu

Temeljni – osnovni razvod vodovodne mreže izvest će se od čeličnih pocinčanih vodovodnih

cijevi HRN C.B5.225, koje će biti položene u podne usjeke iznad gornje ivice temelja, te

izolirane zaštitnom izolacijom tip Armaflex AC-9 sa parnom branom. Vertikalni razvod

cjevovoda kroz instalacijske šahte, (cijevi vidljivo vođene) zaštitit će se izolacijom tip

Armaflex AC-9 sa parnom branom.

Razvod u sanitarnim čvoravima je predviđen od polipropilenskih višeslojnih vodovodnih cijevi

koje će se položiti u zidne ili podne šliceve, odnosno u instalacijska okna. Dio cjevovoda sa

fazonskim komadima hladne i tople vode koji se polaže u podne i zidne usjeke također će biti

potrebno zaštiti izolacijom tip Tubolit SG uz osiguranje potrebnog toplinskog širenja cijevi. Na

dnu vertikala postavit će se ventili sa ispusnim slavinama. Prolazni ventili ili zaporne kuglaste

slavine postavit će se na cjevovodu ispred potrošača (sudoper, bojler, stroj za pranje robe).

Cijevi koje se vode u oknima i pod-stropom pričvrstit će se obujmicama sa gumenim

podmetačima ugrađene u zid ili međukatnu konstrukciju na udaljenosti cca 1,5 m, (za čelične

pocinčane cijevi), odnosno prema podacima iz tabele i uputama proizvođača ukoliko se iste

izvode od PP vodovodnih cijevi.

Mjesta proboja cjevovoda kroz zidove bit će potrebno osigurati i dodatno zaštititi u svrhu

potrebitog slobodnog toplinskog širenja cjevovoda i zbog sprječavanja mehaničkog oštećenja




Str. 25/88

istih. Osiguranje i zaštitu cjevovoda izvesti uvlačenjem cjevovoda na mjestu proboja u dio

cijevi većeg promjera, a međuprostor zapuniti trajno elastičnim sredstvom za zapitivanje.

Elastično sredstvo za zaptivanje treba biti sukladno vatrootpornosti zidova kroz koje cjevovod

prolazi.

Priprema potrošne tople vode (PTV) za potrebe sanitarnih čvorova i ostalih potrošača

predviđena je lokalno sa akumulacijskih el. 80l i 10l bojlera za svaki sanitarni čvor zasebno.

Razvod tople i hladne vode predviđa se čeličnim pocinčanim cijevima ili PP-troslojnim

cijevima, koje će se polagati u podne i zidne usjeke te izolirati zaštitnom tubolit SG

izolacijom. Za potrebe kuhinja predviđeni su priključci perilice suđa i sudopera u donjoj

izvedbi za pretpostavku stojeće baterije.

Potrebno je predvidjeti tlačnu probu instalacije cjelovitog sustava, funkcionalnost svakog

izljevnog mjesta, dezinfekciju cjevovoda te laboratorijsko ispitivanje kvalitete vode na

izljevima.

Odvodnja

Sustav odvodnje otpadnih voda na lokaciji zahvata je predviđen kao razdjelni, odnosno

sanitarne otpadne vode i oborinske otpadne vode s parkirališta i manipulativnih površina će

se odvoditi zasebnim i neovisnim sustavom cjevovoda.

Sanitarne otpadne vode prikupljat će se sustav zatvorene odvodnje te će se putem

gravitacijskih i tlačnih cjevovoda usmjeravati prema uređaju za pročišćavanje otpadnih voda i

upojnom bunaru unutar prostorne cjeline T3-10.

Na istom mjestu predviđen je i upojni bunar do kojeg će se dovoditi otpadne oborinske vode

s parkirališta i manipulativnih površina nakon pročišćavanja u separatoru ulja i masti.

Na svim lomovima trase vodova obavezno će biti potrebno izvesti reviziona okna kao i kod

svih mjesta priključenja. Za cijevni sustav kanalizacije koristit će se PVC cijevi, polietilenske

cijevi (PEHD) ili poliesterske (PES) cijevi.

Hidrantska mreža

Mreža hidrantske vode obuhvaća kompletni razvod od vodovodne mjesne mreže do zadnjeg

hidranta. Hidrantski vodomjer će biti smješten do vodomjera postojećeg sportskog

kompleksa (igralište OSK-a, okno u kutu igrališta, č.z. 1118).

Protupožarna voda će imati zaseban vodomjer profila prema projektnoj dokumentaciji,

dostupan za očitavanje i održavanje djelatnicima javno komunalnog poduzeća.

Vanjska instalacija

Vanjska instalacija obuhvaća instalaciju od vodovodne mjesne mreže do ulaza u građevinu.

Cjevovod će se položiti u rov odgovarajuće širine i dubine, ovisno o lokalnim prilikama i

mjestima ostalih komunalnih instalacija. Minimalna dubina ukopavanja je 0,80 m. Cijevi će se

položiti na podlogu od pijeska, zatrpati pijeskom i materijalom iz iskopa. Niveleta dna rova

mora biti usklađena s niveletom dna cjevovoda produbljena za debljinu posteljice od pijeska.

Ovisno o dubini rova predvidjeti djelomično osiguranje od narušavanja.

Iskopani materijal odlagat će se uz rov ili će se odvoziti na deponij koji odredi nadležna

služba/Investitor.




Str. 26/88

Zasipavanje će se provoditi najprije pijeskom, šljunkom ili kamenom sipinom, a zatim ostalim

materijalom. Ukoliko je cjevovod u prometnoj površini, kompletno zatrpavanje će se izvoditi

kamenim materijalom. Rov će se prvo, osim spojnih mjesta cjevovoda, zatrpavati samo do

polovine visine čime će se postići izjednačenje temperatura cjevovoda i okoline, a što je vrlo

važno prije tlačne probe. Po izvršenoj tlačnoj probi potrebno je zasuti spojna mjesta, a potom

rov zatrpati do vrha.

Hidranti moraju biti raspoređeni tako da se sa pripadajućom opremom može gasiti požar u

svakom dijelu kampa. Svaki hidrant mora imati pripadajuću opremu koja mora biti smještena

uz hidrant ili na označenom mjestu uz recepciju kampa.




Str. 27/88

Slika 8. Sustav vodoopskrbe, odvodnje i hidrantske mreže




Str. 28/88

ELEKTROINSTALACIJE (slika 9.)

Predviđena je izgradnja trafostanice 10(20)0,4 kV na jugoistočnom kutu zone na za to

predviđenoj čestici.

Predviđena potrebna snaga po fazama:

❖ I. FAZA 28,8 kW

❖ II. FAZA ukupno 100 kW

❖ III. FAZA ukupno 150 kW.

Potrebno je napraviti niskonaponski elektroenergetski rasplet za napajanje sve 3 faze, te

rasplet za javnu rasvjetu.

Glavni razvodni ormar (GRO) je ormar do kojeg dolazi distributer (HEP) te se iz njih dalje radi

niskonaponski rasplet do razvodnih ormara. Mjerenje potrošnje električne energije vršit će se

u navedenom GRO “sekcija distribucije“ i to brojilom električne energije, koje će prema

elektroenergetskoj suglasnosti isporučiti i instalirati HEP. Sekcija će biti opremljena bravom

distributivne tvrtke.

Kompletan niskonaponski kabelski razvod izvest će se kabelima tipa NYY-J, gdje će se

presjek odrediti prema vršnim snagama razdjelnih ormara. Kabeli će biti položeni dijelom u

zemljani rov i dijelom u PEHD cijevi.

Kabeli koji će se položiti u zemljani rov polagat će se na dubinu od 80 cm. U rovu kabeli će

se položiti na posteljicu od pijeska debljine 10 cm, a potom će se pokriti drugim slojem

pijeska debljine 30 cm iznad kojeg će se postaviti plastični štitnici i traka za upozorenje.

Rovovi će se zatim zatrpati zemljom u slojevima od 10 cm, a na dubini od 20 cm postavit će

se traka za upozorenje.

Ispod ceste i prolaza kabeli će se položiti u krute PVC ili ACC cijevi u prethodno iskopani rov

na dubini od min 1,1m. Prijelaz kabela će se vršiti okomito na os prometnice.

Pri paralelnom polaganju energetskih i signalnih kabela minimalni razmak iznosi 50 cm.

Minimalna horizontalna udaljenost pri paralelnom polaganju KB 1 kV i vodovoda iznosi min

0,5 m odnosno 1,5m za magistralni cjevovod. Uže za uzemljenje (Cu 50 mm²), koje štiti

kabel od udara groma, položit će se duž cijele KB trase.

Na uže za uzemljenje spojit će se:

❖ metalni plašt kabela i svi metalni dijelovi KB završetka, koji u normalnom pogonu nisu

pod naponom

❖ zaštitne metalne cijevi telefonskih kabela i vodovodnih cijevi i sl.

U cijeloj niskonaponskoj mreži odabran je TN-S sistem napajanja, koji kroz cijeli sistem ima

razdvojeni neutralni i zaštitni vodič. Svi izloženi vodljivi dijelovi instalacije spojit će se sa

uzemljenom točkom sistema pomoću zaštitnog vodiča.

Zaštita kabela od preopterećenja i kratkog spoja izvest će se osiguračima velike prekidne

moći.

Vanjska rasvjeta

Izvest će se LED svjetiljkama, zaštite IP67 montiranim na rasvjetne stupove.




Str. 29/88

Navedeni stupovi vanjske rasvjete postavljat će se na betonske temelje sa sidrenim vijcima.

Zaštita od hrđanja izvest će se vrućim cinčanjem. U temeljima će biti ubetonirane dvije PVC

cijevi ϕ63mm za ulaz i izlaz kabela. Spajanja kabela vršit će se u razdjelnicima montiranim u

rasvjetnim stupovima. Svi rasvjetni stupovi spojit će se bakrenim užetom Cu 50 mm².

Elektrokomunikacijska komunikacijska infrastruktura (EKI)

Definirani su koridori za postavljanje EKI. Važno je da projektna rješenja pozicijski, tipski i po

kapacitetu budu usklađeni sa budućim razvojnim planovima izgradnje. Temeljni pravci EKI će

biti postavljeni u nogostupima te će biti dovoljno udaljeni od elektroenergetskih kabela.

Kabelski zdenci kao sastavni dio EKI će biti montažnog tipa i različitih veličina sa

odgovarajućim poklopcima.

Os planirane EKI izvest će se sa dvije cijevi PEHD ϕ110 mm i dvije PEHD ϕ50mm.

Sekundarna trasa će se izvesti sa jednom PEHD ϕ63 mm i jednom PEHD ϕ50mm. Cijevi će

se položiti u zemlju na dubinu od minimalno 80 cm.




Str. 30/88

Slika 9. Elektroinstalacije




Str. 31/88

2.2 Opis tehnološkog procesa na lokaciji zahvata

Obzirom da osnovna djelatnost na lokaciji planiranog zahvata nije proizvodna ovo poglavlje

nije primjenjivo.

2.3 Popis vrsta i količina tvari koje ulaze u tehnološki proces


nije primjenjivo. No ipak uslijed obavljanja osnovne djelatnosti na lokaciji očekuje se utrošak

određenih tvari i energenata kao što su:

❖ Električna energija

❖ Voda

❖ Sredstva za čišćenje

❖ Sredstva za prihranjivanje i zaštitu zelenih površina

❖ Namirnice

2.4 Popis vrsta i količina tvari koje ostaju nakon tehnološkog

procesa te emisija u okoliš


nije primjenjivo. No ipak uslijed obavljanja osnovne djelatnosti na lokaciji za očekivati je da

nastaju određene vrste otpada tijekom korištenja i održavanja planiranog zahvata kao što su:

❖ 13 05 06* - ulje iz separatora ulje/voda ❖ 13 05 07* - zauljena voda iz separatora ulje/voda ❖ 15 01 01 - papirna i kartonska ambalaža ❖ 15 01 02 - plastična ambalaža ❖ 15 01 03 - drvena ambalaža ❖ 15 01 04 - metalna ambalaža ❖ 15 01 05 - višeslojna (kompozitna) ambalaža ❖ 15 01 07 - staklena ambalaža ❖ 15 01 10* - ambalaža koja sadrži ostatke opasnih tvari ili je onečišćena opasnim

tvarima ❖ 15 01 11* - metalna ambalaža koja sadrži opasne krute porozne materijale (npr.

azbest), uključujući prazne spremnike pod tlakom ❖ 19 08 - otpad iz uređaja za obradu otpadnih voda koji nije specificiran na drugi način ❖ 20 01 01 - papir i karton ❖ 20 01 02 - staklo ❖ 20 01 08 - biorazgradivi otpad iz kuhinja i kantina ❖ 20 01 11 - tekstili ❖ 20 01 25 - jestiva ulja i masti ❖ 20 01 30 - deterdženti koji nisu navedeni pod 20 01 29* ❖ 20 01 38 - drvo koje nije navedeno pod 20 01 37* ❖ 20 01 39 - plastika ❖ 20 01 40 - metali ❖ 20 02 01 - biorazgradivi otpad ❖ 20 03 01 - miješani komunalni otpad ❖ 20 03 07 - glomazni otpad




Str. 32/88

2.5 Opis drugih aktivnosti koje mogu biti potrebne za realizaciju

zahvata

Osim spoja na postojeću javnu infrastrukturu i instalacije za elektroopskrbu, vodoopskrbu, te

za realizaciju zahvata neće biti potrebne druge aktivnosti.

2.6 Varijantna rješenja

Za planirani zahvat nisu razmatrana varijantna rješenja.

2.7 Potrebni radovi uklanjanja

Obzirom na vrsti zahvata i planirani vijek korištenja istog nije predviđeno uklanjanje objekata.

Ipak ukoliko se ukaže potrebe za uklanjanje isto će se provesti u skladu s važećim

propisima.




Str. 33/88

3 OPIS OKOLIŠA

3.1 Položaj zahvata u prostoru

Planirani zahvat se nalazi na području Splitsko-dalmatinske županije koja se sa svojih 15

gradova i 39 općina prostire na ukupnoj površini od 14.106,40 četvornih kilometara, od čega

kopnena površina iznosi 4.523,64 četvornih kilometara. Grad Vrlika se nalazi u sjevernom

dijelu Splitsko-dalmatinske županije te sa svojim naseljima obuhvaća površinu od 237,7 km2.

Planirani zahvat u potpunosti je lociran unutar administrativnih granica Grada Vrlike (Slika

10.).

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u Gradu Vrlici živi 2 177 stanovnika.1

Slika 10. Položaj zahvata u odnosu na granice administrativno-teritorijalnih jedinica

Zahvat je planiran na k.č. 1023/42, 1351/2 i 1023/26 k.o. Garjak, a obuhvat zahvata se

odnosi i na k.č. 982/1, 982/2 i 982/3 K.O. Garjak ukupne predviđene površine 39 900 m2.

Obzirom da je u međuvremenu izvršena homogenizacija katastarskog plana K.O. Garjak,

1 https://www.dzs.hr/

https://www.dzs.hr/




Str. 34/88

došlo je do promjena u granicama i površinama zahvata te je novoformirana površina

obuhvata 41 366 m2. Lokacija zahvata je prikazana na slici 11.

Slika 11. Lokacija zahvata

U bližoj lokaciji zahvata nema drugih poslovnih objekata, dok su najbliži stambeni objekti

smješteni na udaljenosti od cca 450 m zračne linije od granice obuhvata zahvata.

3.2 Analiza važeće prostorno-planske dokumentacije

Predmetni zahvat nalazi se na području koje prostorno – planski reguliraju sljedeći

dokumenti:

❖ Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije („Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske

županije“, broj 01/03, 08/14, 05/05, 05/06, 13/07, 09/13 i 147/15) u daljnjem tekstu PP

SDŽ,

❖ Prostorni plan uređenja Grada Vrlike („Službeni glasnik Grada Vrlike“, broj 16/06,

05/14, 06/15, 03/16, 7/18, 11/18) u daljnjem tekstu PPUG.

❖ Urbanistički plan uređenja Kampa Tabela („Službeni glasnik Grada Vrlike“, broj 6/19)

u daljnjem tekstu UPU.

Prostorni plan uređenja Splitsko-dalmatinske županije

Prema kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina PP SDŽ lokacija zahvata

nalazi se na području označenom dijelom kao poljoprivredno tlo – vrijedno obradivo, a

dijelom kao šuma - gospodarska (slika 12.).




Str. 35/88

U tijeku su III. Izmjene i dopune PP SDŽ, prema kojima područje na kojem se nalazi lokacija

planiranog zahvata zadržava postojeću namjenu.

Slika 12. Izvod iz kartografskog prikaza PP SDŽ 1. Korištenje i namjena površina

Prema kartografskom prikazu 3.2. Područja posebnih ograničenja u prostoru PP SDŽ vidljivo

je da se planirani zahvat nalazi van područja posebnih ograničenja (slika 13).

Slika 13. Izvod iz kartografskog prikaza PP SDŽ 3.2. Područja posebnih ograničenja u prostoru

Prema kartografskom prikazu PP SDŽ 3.3. Ekološka mreža vidljivo je da se planirani zahvat

nalazi unutar područja posebne zaštite (slika 14).




Str. 36/88

Slika 14. Izvod iz kartografskog prikaza PP SDŽ 3.3. Ekološka mreža

Prostorni plan uređenja Grada Vrlike

Prema kartografskom prikazu PPUG Vrlika 1. Korištenje i namjena površina vidljivo je da se

lokacija planiranog zahvata nalazi unutar zone gospodarske namjene - ugostiteljsko

turistička na području T3 - kamp.

Slika 15. Izvadak iz kartografskog prikaza PPUG Vrlika 1. Korištenje i namjena površina




Str. 37/88

U Odredbama za provođenje, a vezano za predmetni zahvata navodi se:

Članak 48.

Planirana su slijedeća izdvojena građevinska područja izvan naselja, ugostiteljsko-turističke

namjene:

Naselje Zona Vrsta Površina (ha)

Tabela T1 4,3

Kamp Tabela T3 4,0

Garjak Duvnjaci T2 7,6

Koljane Jezero T2 10,0

Unutar građevinskog područja naselja planirane su slijedeće zone ugostiteljsko-turističke

namjene:

Naselje Zona Vrsta Površina (ha)

Garjak Garjak T2 7,2

Planski uvjeti za uređenje izdvojenih turističkih zona definiraju se planom višeg reda (PPŽ), a

detaljnije se razrađuju ovim Planom.

Zone ugostiteljsko-turističke namjene dijele se na:

• Zona (T1) - Hoteli, s pratećim sadržajima, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, športske,

rekreacijske, zabavne te slične namjene

• Zona (T2) - Turistička naselja kao zasebni kompleksi u kojima se osim smještajnih

kapaciteta grade objekti pratećih sadržaja trgovačke, uslužne, ugostiteljske, športske,

rekreacijske, zabavne te slične namjene u funkciji turističkog naselja

• Kamp (T3).

Kriteriji za izgradnju izdvojenih građevinskih područja izvan naselja, ugostiteljsko-turističke

namjene su:

• Te površine određuju se isključivo kao područja na kojima će se pružati visoki nivo

turističke ponude, a u smislu izgrađenosti to su područja kompleksne turističke

izgradnje koja čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu. Te površine moraju biti

definirane na način da s obzirom na prostorne mogućnosti, postanu turistička žarišta

regije, mikroregije ili prostorne cjeline.

• Te površine treba planirati kao turistička naselja za dulji boravak gostiju, što znači da

moraju biti proporcionalno smještajnom kapacitetu predviđeni dovoljni prateći sadržaji

za zadovoljavanje svih potreba gostiju - ugostiteljski, javni i uslužni.

• U tim turističkim naseljima treba omogućiti i što raznovrsnije zabave, sportske i

rekreacijske aktivnosti i sadržaje.




Str. 38/88

• Kolni promet u tim turističkim naseljima mora biti odvojen od pješačkih kretanja na

način da se prometnice smještaju u pozadinu zone, a obalne područne zone

namjenjuju se isključivo pješačkom kretanju. Parkirališta u pravilu trebaju biti

decentralizirana i razmještena po skupinama smještajnih kapaciteta.

• Otpadne vode tih zona ne mogu se tretirati septičkim jamama, već se mora riješiti

zatvorenim kanalizacijskim sustavom sa pročišćivanjem.

• Za ove zone obavezna je izrada Urbanističkog plana uređenja cjelovite zone.

Donošenjem odluke o izradi Urbanističkog plana uređenja, površina obuhvata zone

utvrđena PPŽ-om kao maksimalna može se smanjiti do max. 10%. Kroz izradu UPU

mora se odrediti polikromija boja za objekte, te se moraju utvrditi kriteriji za izbor boja

u odnosu na krajobraz, struktura i tekstura pročelja kao i svih značajnih površina

unutar zahvata.

• Faznost izgradnje ovih zona ne može se odrediti na način da se izgrađuju smještajni

objekti bez proporcionalno određenog nivoa i broja pratećih sadržaja i javnih

površina.

• Hoteli mogu imati maksimalnu katnost 6 nadzemnih etaža, završno ravni ili kosi krov,

od najniže kote konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine (isto

pravilo vrijedi i za gradnju na kosom terenu gdje se međusobnim povezivanjem

građevina ne može u vizuri pročelja imati više od 6 nadzemnih etaža). Za hotele se

može planirati i više podrumskih etaža.

• Vile mogu imati najveću katnost podrum, prizemlje i jedan kat, završno s ravnim ili

kosim krovom.

• Vrsta i kapacitet pratećih sadržaja i javnih površina određuje se proporcionalno u

odnosu na svaku fazu izgradnje smještajnih građevina.

• Izgrađenost građevne čestice ne može biti veća od 30%.

• Koeficijent iskoristivosti građevne čestice ne može biti veći od 0,8.

• Najmanje 40% površine svake građevne čestice ugostiteljsko-turističke namjene

mora se urediti kao parkovne površine

• Prostorna cjelina ugostiteljsko-turističke namjene mora imati odgovarajući pristup na

javnoprometnu površinu i unutar nje smješten pripadajući broj parkirališnih mjesta.

Urbanistički plan uređenja Kamp Tabela

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 5.

Unutar površine ugostiteljsko turističke namjene – kamp – T3 planirana je gradnja kampa s

pratećim sadržajima, kapaciteta najviše 200 kreveta.

Prostorne cjeline ugostiteljsko turističke namjene – kamp – T3 i područja gradivog dijela

prostornih cjelina prikazani su na kartografskom prikazu 4.b. Uvjeti gradnje u mj. 1:1000.

Područje obuhvata Plana podijeljeno je na 13 prostornih cjelina ugostiteljsko turističke

namjene – kamp – T3 te su njihove površine, sadržaj i kapaciteti dani u sljedećoj tablici:




Str. 39/88

Oznaka prostorne cjeline

Približna površina (m2)

Osnovni sadržaj Pokretna oprema za kampiranje

T3 – 1 10 400 kamp parcele pokretne kućice (mobilhome)

T3 – 2 5 000 kamp parcele pokretne kućice (mobilhome)

T3 – 3 2 500 kamp parcele glamping kućice

T3 – 4 1 800 kamp mjesta kamp prikolica (kamp kućica, karavan), autodom (kamper)



T3 – 7 1 150 recepcija, restoran, caffe bar, sanitarije

/

T3 – 8 900 rekreacija /

T3 – 9 700 sanitarije /

T3 – 10 350 sanitarije /

T3 – 11 1 800 sanitarno područje

T3 – 12 2 100 parkiralište /

T3 – 13 4 900 interne prometnice /

Ukupno 39 900 m2

Članak 6.

Unutar prostornih cjelina T3-1 do T3-6, prema kartografskom prikazu 4.b. Uvjeti gradnje, na

kamp mjestima i kamp parcelama, moguć je smještaj pokretne opreme za kampiranje prema

sljedećim uvjetima:

• kamp mjesto je pojedinačno ili grupno brojem ili slično označen i uređen prostor za

kampiranje (očišćen od korijenja, kamenja i sl.)

• kamp parcela je omeđen, pojedinačno brojem ili slično označen i uređen prostor za

kampiranje (očišćen od korijenja, kamenja i sl.)

• na kamp mjestima i kamp parcelama moguće je smjestiti pokretnu opremu za

kampiranje koja nije čvrsto vezana za tlo

• kamp mjesta i kamp parcele moraju se planirati na način da se osigura kategorija

minimalno 4 zvjezdice

• minimalna površina jednog kamp mjesta ili kamp parcele iznosi 60m2

• zatvoreni dio glamping kućica i pokretnih kućica (mobilhome) može iznositi najviše

60m2

• na kamp mjestima i kamp parcelama, ispred pokretne opreme za kampiranje,

dozvoljeno je postavljanje predulaza (predšator) ili terase, od pokretnog i sklopivog

materijala.

• ako se iznad predšatora i opreme za smještaj postavlja dodatni zaštitni prekrivač, isti

mora biti pričvrščen na opremu za smještaj te ne smije prelaziti površinu predšatora i

opreme za smještaj

• pokretna oprema za kampiranje, predulaz i terasa ne smiju biti stalno povezani za

teren

• priključci pokretne opreme na infrastrukturu moraju biti demontažni




Str. 40/88

• na kamp mjestima i kamp parcelama zabranjeno je postavljanje ograda (osim ograde

na granici obuhvata čitavog kampa), trajnih popločenja tla i slično

• teren oko građevina, potporni zidovi, sl. moraju se izvesti tako da se ne promijeni

prirodno otjecanje vode na štetu okolnog terena

Članak 7.

Unutar prostornih cjelina T3-7, T3-9, T3-10 i T3-11, prema kartografskom prikazu 4.b. Uvjeti

gradnje, moguća je gradnja pratećih sadržaja prema sljedećim uvjetima:

• prateći sadržaji unutar obuhvata kampa su recepcija, restoran, caffe bar, sanitarni

čvor, građevine za ostale sanitarne elemente (praonici za posuđe i rublje, perilice za

posuđe i rublje, trokadero, slavina za pitku vodu, rashladni uređaji, stanica za

pražnjenje otpadnih voda i drugo), rekreacijske površine na otvorenom

• najveća izgrađenost svim građevinama ukupno iznosi 10% od površine čestice

namjene T3

• najveća tlocrtna izgrađenost pojedinačne građevine iznosi 400m2

• najveća katnost može biti P,

• najveća visina može iznositi 4,5 m,

• krov može biti ravni ili kosi,

• u prostornoj cjelini T3-7 uz građevine moguć je smještaj otvorenog bazena površine

do 100m2

• u prostornoj cjelini T3-7 moguće je smještaj rekreacijskih površina na otvorenom,

prostora za roštilj i sl.

• prilikom projektiranja posebno se mora voditi računa da se osigura kategoriju

minimalno 4 zvjezdice,

• teren oko građevina, potporni zidovi, terase i sl. moraju se izvesti tako da se ne

promijeni prirodno otjecanje vode na štetu susjedne čestice i/ili građevine.

Članak 8.

Unutar prostorne cjeline ugostiteljsko turističke namjene – kamp – T3-8, prema

kartografskom prikazu 4.b. Uvjeti gradnje, moguć je smještaj pratećih sadržaja na otvorenom

- sportska i rekreacijska igrališta, roštilj, i sl.

Članak 9.

Gradnja građevina moguća je unutar gradivog dijela prostorne cjeline, označenog na

kartografskom prikazu 4.b. Uvjeti gradnje. Smještaj kamp mjesta i kamp parcela moguć je

unutar površine za smještaj kamp mjesta i kamp parcela, označene na kartografskog prikaza

4.b. Uvjeti gradnje.

U sklopu svake prostorne cjeline obvezno treba osigurati prometne i pješačke površine i

uređeno zelenilo.

Članak 10.

Unutar obuhvata Plana mora se osigurati minimalno 40% površine za zelene površine.




Str. 41/88

Članak 11.

Uređenje prostora kampa i oblikovanje planiranih sadržaja treba uskladiti s postojećim

krajobrazom, i to:

• korištenjem autohtonih biljnih vrsta i očuvanjem postojećim biljnih vrsta unutar

obuhvata prilikom ozelenjavanja,

• pravilnim dimenzioniranjem i oblikovanjem planiranih građevina i pokretne opreme

(mobilhome, glamping kućice),

• upotrebom prirodnih materijala u što većoj mjeri,

• uklapanjem planiranih sadržaja u prirodni teren, s minimalnim intervencijama u

nagibima terena,

• poštivanjem postojećih nagiba terena prilikom trasiranjem prometnih puteva i sl.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 12.

Na području obuhvata Plana ne predviđa se gradnja građevina društvenih djelatnosti.

4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

Članak 13.

Na području obuhvata Plana ne predviđa se gradnja stambenih građevina.

5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA

PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM

OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

Članak 14.

Planom su određene trase mreže infrastrukture. Planom utvrđene trase mogu se u provedbi

Plana korigirati radi prilagodbe tehničkim rješenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju na

terenu. Korekcije ne mogu biti takve da onemoguće izvedbu cjelovitih rješenja infrastrukturne

mreže predviđenih ovim Planom.

Pri projektiranju i izvođenju pojedinih građevina, objekata i uređaja infrastrukture potrebno se

pridržavati važećih propisa, kao i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih građevina,

objekata i uređaja, te pribaviti suglasnost ostalih korisnika predmetnog infrastrukturnog

koridora.

Priključivanje građevina na javnu prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu obavlja se na

način propisan od nadležnog distributera ili komunalne organizacije.

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 15.

Prometna mreža prikazana je na kartografskom prilogu 2.a. Promet. Interna prometna mreža

unutar obuhvata kampa veže se na postojeću prometnicu iz smjera Vrlike sa spojem na D1.

Unutar obuhvata kampa predviđene su kolne površine dvosmjernog prometa u širini 5.5m (2

x 2,75m) s uređenim pješačkom stazom širine 2,0 m i kolnopješačke staze.




Str. 42/88

Prometne površine potrebno je graditi na način da istodobno bude omogućeno i polaganje

vodova infrastrukture.

Izgradnja građevina ili sadnja nasada visokog zelenila koji imaju utjecaj na smanjenje

preglednosti, posebno u zonama križanja, nije dozvoljena.

Za sve prometne površine uvjetuje se izvedba na način da se omogući pristup osobama

smanjene pokretljivosti.

Biciklistički promet

Članak 16.

Unutar obuhvata plana nisu predviđene zasebne biciklističke staze.

Pješačke zone, putovi i drugo

Članak 17.

Glavne pješačke površine u obuhvatu Plana planirane su uz kolne prometnice. Osim

površina određenih Planom mogu se planirati pješačke površine unutar svih prostornih

cjelina. Površine za kretanje pješaka moraju biti dovoljne širine, u pravilu ne uže od 1,6 m.

Na raskrižjima i drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake,

bicikliste i osobe s teškoćama u kretanju moraju se ugraditi spušteni rubnjaci.

Parkirališta i garaže

Članak 18.

Promet u mirovanju unutar obuhvata Plana treba riješiti na otvorenim parkiralištima prema

sljedećim normativima:

Namjena Broj parkirališnih mjesta PM/garaža

Smještajne jedinice 1 PM na 1 kamp mjesto/parcelu

Restoran 1 PM na 25 m2

Caffe bar 1 PM na 10 m2

Uredi/kancelarije 1 PM na 50 m2

Sport i rekreacija (otvoreno) 1 PM na 250 m2

Minimalna dimenzija parkirališnih mjesta za osobna vozila iznosi 2,50 x 5,00 m.

Na parkiralištima treba osigurati potrebni broj mjesta za vozila osoba s teškoćama u kretanju

(najmanje 5% od broja parkirališnih mjesta). Ova parkirna mjesta moraju biti najmanje

veličine 370x500 cm i vidljivo označena horizontalnom i vertikalnom signalizacijom, najbliža i

najpristupačnija hendikepiranoj osobi.

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže i pošte

Članak 19.

Telekomunikacijska mreža prikazana je na kartografskom prilogu 2.b. Telekomunikacije i

energetski sustav.




Str. 43/88

Sve mjesne i međumjesne telekomunikacijske veze (mrežni kabeli, svjetlovodni i koaksijalni

kabeli) u pravilu se trebaju polagati u koridorima postojećih odnosno planiranih prometnica.

U cilju zaštite i očuvanja prostora, te sprječavanja nepotrebnog zauzimanja novih površina

težiti objedinjavanju vodova u potrebne koridore. Pri paralelnom vođenju i križanju

distribucijske kabelske kanalizacije s ostalim instalacijama treba zadovoljiti međusobne

minimalne udaljenosti.

Članak 20.

Nova elektronička komunikacijska infrastruktura za pružanje javne komunikacijske usluge

putem elektromagnetskih valova, bez korištenja vodova, određuje se ovisno o pokrivenosti

područja radijskim signalom svih davatelja usluga i budućim potrebama prostora te je

planirana postavom baznih stanica i njihovih antenskih sustava na antenskim prihvatima na

izgrađenim građevinama i rešetkastim i/ili jednocijevnim stupovima bez detaljnog definiranja

(točkastog označavanja) lokacija, vodeći računa o mogućnosti pokrivanja tih područja

radijskim signalom koji će se emitirati antenskim sustavima smještenim na te antenske

prihvate (zgrade i/ili stupove) uz načelo zajedničkog korištenja od strane svih operatora gdje

god je to moguće.

Članak 21.

Planovi razvoja poštanske djelatnosti na temelju pokazatelja s pojedinih područja, te na

temelju financijske mogućnosti ulaze u sustav planova Hrvatske pošte. U Planu nije definiran

točan položaj jedinice poštanske mreže, ali omogućuje se smještaj unutar građevina u

obuhvatu Plana.

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

5.3.1. Vodoopskrba

Članak 22.

Vodovodna mreža prikazana je na kartografskom prilogu 2.c. Vodnogospodarski sustav.

Planirani vodoopskrbni sustav kampa spaja se na vodoopskrbni sustav Grada Vrlike.

Za vodoopskrbni sustav radne zone koristit će se polietilenske cijevi (PEHD) profila Φ150,

koje se postavljaju unutar koridora prometnica.

Vodoopskrbne cijevi polažu se na koti višoj od kote kanalizacije. Brzine, odnosno gubici tlaka

u sustavu, kao i svi drugi elementi građenja moraju se izvoditi u skladu s pravilima struke,

važećim normama i uvjetima nadležne službe koja upravlja vodovodom.

Protupožarna zaštita zone rješava se putem protupožarnih hidranata postavljenih na

maksimalnoj međusobnoj udaljenosti od 80-100 m i najmanjom dovodnom cijevi Φ 110 mm

prema važećem Zakonu o zaštiti od požara , te važećem Pravilniku o tehničkim normativima

za hidrantsku mrežu za gašenje požara.

5.3.2. Odvodnja otpadnih i oborinskih voda

Članak 23.

Odvodnja otpadnih voda prikazana je na kartografskom prilogu 2.c. Vodnogospodarski

sustav.




Str. 44/88

Ovim Planom planira se izgradnja razdjelnog sustava za odvodnju otpadnih, oborinskih i

drugih voda.

Otpadne vode prikupljaju se u sustav zatvorene kanalizacije te se putem gravitacijskih i

tlačnih cjevovoda usmjeravaju prema uređaju za pročišćavanje otpadnih voda i upojnom

bunaru unutar prostorne cjeline T3-10. Također, na istom mjestu predviđa se i upojni bunar

do kojeg se dovode sve oborinske vode.

Oborinske vode s parkirališta većih od 10 parkirnih mjesta, te većih radnih i manipulativnih

površina prije priključenja na sustav javne oborinske odvodnje moraju proći odgovarajući

predtretman na separatorima ulja i masti.

U javni odvodni sustav ne smiju se upuštati:

• vode koje sadrže koncentracije agresivnih i štetnih tvari veće od maksimalno

dozvoljenih

• vode koje sadrže materijale koji razvijaju opasne ili upaljive plinove

• vode koje imaju temperaturu veću od 30°C

• vode onečišćene većom količinom krutih tvari koje mogu oštetiti cijevni sustav i time

sustav za odvodnju

Ako otpadne vode korisnika ne zadovoljavaju propisane uvjete upuštanja u javni

kanalizacijski sustav mora se obavezno izvesti predtretman otpadnih voda prije upuštanja u

javnu kanalizaciju.

Na svim lomovima trase kanalizacijskih vodova obavezno izvesti reviziona okna kao i kod

svih mjesta priključenja. Za cijevni sustav kanalizacije koristiti PVC cijevi, polietilenske cijevi

(PEHD) ili poliesterske (PES) cijevi.

5.3.3. Elektroenergetska mreža

Članak 24.

Elektroenergetski sustav prikazan je na kartografskom prilogu 2.b. Telekomunikacije i

energetski sustav.

Elektroenergetsku mrežu na području obuhvata Plana čine objekti napona 10(20)kV i 0,4kV.

Planirani 10(20)kV dalekovod smjestit će se unutar koridora novoplaniranih prometnica.

Zaštitni pojasevi za elektroenergetske vodove su:

Podzemni kabeli Postojeći Planirani

KB 110 kV 5 m 10 m

KB 35 kV 2 m 5 m

KB 10 kV 2 m 5 m

Nadzemni dalekovod Postojeći Planirani

DV 400 kV 60 m 100 m

DV 220 kV 50 m 70 m




Str. 45/88

DV 110 kV 40 m 50 m

DV 35 kV 30 m 30 m

DV 10 kV 15 m 15 m

Korištenje i uređenje prostora unutar zaštitnih koridora kabela treba biti u skladu s posebnim

propisima i uvjetima nadležnih tijela i pravnih osoba s javnim ovlastima.

Nova trafostanica 10(20)/0.4kV planira se smjestiti na jugoistočnom kutu zone na za to

predviđenoj čestici. Položaj trafostanice treba odrediti na način koji omogućava pristup

kamionima i mehanizaciji u svrhu njihove izgradnje i održavanja. Minimalna površina čestice

za trafostanicu iznosi 60 m2. Trafostanice se mogu gradili bez dodatnih ograničenja u smislu

udaljenosti od prometnica i granica čestice.

Članak 25.

Jedan izlaz iz transformatorske stanice 10(20)/0,4 kV treba osigurati za mrežu rasvjete koja

se izvodi s kabelima PP 41-A dim. 4x25 mm. Rasvijetljenost prometnih površina treba

uskladiti s postojećom zakonskom regulativom.

Razvod rasvjete polaže se uz prometnice na propisanoj udaljenosti od prometnice. Javna

rasvjeta izvest će se na stupovima (betonski ili čelični) sa posebnim kabelskim vodovima iz

trafostanica i upravljani posebnim upravljačkim ormarima uz trafostanice. Stupovi javne

rasvjete se izvode u visini od 10 m i na razmaku od 30 m s odgovarajućom svjetiljkom (VTFE

400W). U okviru mreže javne rasvjete treba osigurati zaštitu od atmosferskog pražnjenja kroz

uzemljenje stupa na uzemljivač koji se polaže uz kabele u rovu od TS do objekata i stupova

vanjske rasvjete.

6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

6.1. Uvjeti uređenja zaštitnih zelenih površina

Članak 26.

Zelene površine unutar obuhvata Plana planiraju se u prostornim cjelinama sukladno tablici u

članku 9. ovih Odredbi.

Sadnju visoke vegetacije treba planirati tako da ne ometa vidljivost u prometu, a posebice

preglednost na raskrižjima. Zelene površine treba planirati uz rubne dijelove obuhvata te na

način da razgraniče različite sadržaje i pojedina kamp mjesta i parcele.

Obzirom na navedeno može se zaključiti da je predviđeni zahvat u potpunosti u skladu s

postojećom prostorno planskom dokumentacijom.

3.3 Geološke i hidrogeološke karakteristike područja

Područje Grada Vrlike okarakterizirano je vapnenačkim i dolomitnim geološkim formacijama.

Neogene tvorevine su prisutne uz vodotoke i na većim ravničarskim poljima. Na području od

Vrlike do Sinja javljaju se trijaste verfenske i dolomitne tvorevine. Kredne i trijaske formacije

uglavnom se odnose na vapnenačko kamenje i to pretežito na vapnenac, opučnjak, dolomit,

sadru i konglomerat.




Str. 46/88

U kraškim poljima doline Cetine nalaze se mlađe geološke tvorevine pliocena, ukoliko erozija

nije odnijela rastresite jezerske pliocene sedimente. Vapnenci i dolomiti se odlikuju

pukotinskom poroznošću i u pravilu su vodopropusne stijene.

Hidrološki uvjeti na ovom području su pod dominantnim utjecajem izvorišta i toka rijeke

Cetine koja protječe područjem Grada Vrlike te krškim slivnim područjima Dinare sa istočne

strane i kompleksom Kozjak-Svilaja sa zapadne strane.

Najvažnija izvorišta nalaze se uz sjeverozapadni i sjeveroistočni rub Paškog polja. Uz glavno

vrelo Cetine to su: Veliko vrilo (Milaševo vrilo), Vukovića vrelo (Vukovića mlinica) koja je

uključena u javnu vodoopskrbu Grada Vrlike i Općine Kijevo, Preočko vrelo i Barišića vrelo.

Sliv gornjeg toka rijeke Cetine karakterističan je po tome što se istjecanje podzemnih voda s

viših razina polja jugozapadne Bosne odvija duž rasjedne zone Vrlika-Sinj-Trilj uzduž koje su

propusni mezozojski karbonati došli u dodir s nepropusnim neogenskim laporima2.

3.4 Seizmološke značajke

Geofizički odjel Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu u ožujku 2012. izradio je

kartu potresa u Hrvatskoj koja se bazira na poredbenom ubrzanju tla tipa A, kao

čimbeniku koji bitno utječe na razinu razornog djelovanja potresa. Poredbena karta je

izrađena za razdoblje unatrag 95 i 475 godina, a ubrzanje tla je izraženo veličinama od

0,079 do 0,161 g, pri čemu je 1g = 9,81 m/s2.

Na Slikama 16. i 17. prikazan je isječak Karte potresnih područja Republike Hrvatske

gdje su prikazana potresom prouzročena horizontalna poredbena vršna ubrzanja

površine temeljnog tla tipa A čiji se premašaj tijekom bilo kojih 50 godina (za povratni

period 475 godina), odnosno 10 godina (za povratni period 95 godina) očekuje s

vjerojatnošću od 10%. Dakle, vrijednosti prikazane na karti odgovaraju ubrzanjima koja

se u prosjeku premašuju svakih 475 (odnosno 95) godina. Ubrzanja su izražena u

jedinicama gravitacijskog ubrzanja g.

Gledajući povratni period od 95 godina na Karti potresnih područja RH može se vidjeti da

se vršna ubrzanja na području Grada Vrlici kreću između 0,14 što bi odgovaralo

intenzitetu potresa VII° MCS ljestvice. Dio Karte za područje Grada Vrlike za povratni

period od 95 godina je prikazan na slici 16.

Prema Karti potresnih područja Republike Hrvatske iz 2012. godine, za povratni period od

475 godina, područje Grada Vrlike spada u područje s vršnim ubrzanjem od 0,26 g, gdje

je g ubrzanje polja sile teže i iznosi 9,81 m/s2 (slika 17.). Ovo ubrzanje odgovara potresu

između VII. i VIII. stupnja MCS (Mercalli – Cancani - Siebergove) ljestvice.

2 https://www.dalmacija.hr/Portals/0/docs/Skupstina/2011/24/12a.%20vodplanst.pdf

https://www.dalmacija.hr/Portals/0/docs/Skupstina/2011/24/12a.%20vodplanst.pdf




Str. 47/88

Slika 16. Seizmičnost šireg područja Grada Vrlike s povratnim periodom od 475 godina izražena vršnim ubrzanjem u jedinicama gravitacijskog ubrzanja (g =9,81 m/s2)3

Slika 17. Seizmičnost šireg područja Grada Vrlike s povratnim periodom od 475 godina izražena vršnim ubrzanjem u jedinicama gravitacijskog ubrzanja (g =9,81 m/s2)4

3.5 Tlo i korištenje zemljišta

3.5.1 Površinski pokrov i korištenje zemljišta

Prema karti CORINE pokrova zemljišta – CLC RH (2018), (ENVI atlas okoliša, pedosfera i

litosfera), planirani zahvat je predviđen unutar kategorije pretežno poljoprivredno zemljište, s

značajnim udjelom prirodnog biljnog pokrova (Slika 18). Uz lokaciju planiranog zahvata

prostire se područje koje je označeno kao vodno tijelo, a u blizini se nalaze i bjelogorične

šume, mješovite šume te sukcesija šume (zemljišta u zarastanju).

3 Izvor: Karte potresnih područja RH, PMF Zagreb

4 Izvor: Karte potresnih područja RH, PMF Zagreb




Str. 48/88

Slika 18. Karta površinskog pokrova i načina korištenja zemljišta prema CORINE klasifikaciji (Izvor: ENVI atlas okoliša, CLC RH 2018., veljača 2021.)5

3.5.2 Pedološke značajke

Prema Pedološkoj karti RH (slika 19.) planirani zahvat se većim dijelom nalazi na tipu tla

Redzina na šljunku, Kambična tla, Antropogena tla, Kamenjar, Koluvij. U smislu korištenja u

poljoprivredi ovaj tip tla pripada u N-1 red pogodnosti, što znači da su privremeno nepogodna

tla za obradu. Značajke ovog tipa tla su prikazane u sljedećoj tablici.

Tablica 2. Značajke kartirane jedinice tla

Broj kartirane

jedinice tla

Pogodnost tla

Opis kartirane jedinice tla

Stjenovitost (%)

Kamenitost (%)

Nagib (%)

Dubina (cm)

35 N-1

Redzina na

šljunku,

Kambična tla,

Antropogena tla,

Kamenjar,

Koluvij

0-1 0-3 0-5 30-150

5 https://envi.azo.hr/

https://envi.azo.hr/




Str. 49/88

Slika 19. Izvod iz pedološke karte Republike Hrvatske6

3.5.3 Poljoprivredno zemljište

Na slici 20. dan je prikaz odnosa lokacije postojećeg/planiranog proizvodnog objekta prema

poljoprivrednom zemljištu. Iz priloženog kartografskog prikaza razvidno je da planirani zahvat

samo manjim svojim djelom zadire u poljoprivredno područje i to zemljište s šifrom 310 koje

se upotrebljava kao livada te ima ukupnu površinu 0,14 ha.

S obzirom na navedeno daljnji utjecaji na poljoprivredna zemljišta neće se procjenjivati.

6 https://envi.azo.hr/

https://envi.azo.hr/




Str. 50/88

Slika 20. Lokacija planiranog zahvata u odnosu na poljoprivredna zemljišta7

3.5.4 Šume i šumsko zemljište

Planirani zahvat nalazi se na području Gospodarske jedinice Lupoglav (848) za koju je

nadležna Šumarija Sinj kao dio Uprave šuma podružnica Split. Površina gospodarske

jedinice iznosi 11 370,44 ha, od čega je obrasla površina 6 419,46 ha. Šume i šumska tla

gospodarske jedinice „Lupoglav“ obzirom na namjenu su gospodarske šume.

7 http://preglednik.arkod.hr/ARKOD-Web/

http://preglednik.arkod.hr/ARKOD-Web/




Str. 51/88

Slika 21. Prikaz planiranog zahvata u odnosu na državne šume i šumsko zemljište8

U širem okruženju planiranog zahvata nalaze se i privatne šume koje pripadaju gospodarskoj

jedinici Vinalić-Satrić.

Slika 22. Prikaz planiranog zahvata u odnosu na privatne šume

8 http://javni-podaci.hrsume.hr/

http://javni-podaci.hrsume.hr/




Str. 52/88

3.6 Kvaliteta zraka

Uredbom o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka na teritoriju

Republike Hrvatske (NN 1/14) određeno je pet zona i četiri aglomeracije za potrebe praćenja

kvalitete zraka kao i razine onečišćenosti zraka prema donjim i gornjim pragovima procjene.

Godišnje izvješće o praćenju kvalitete zraka na području Republike Hrvatske za 2019.

godinu (u daljnjem tekstu: Izvješće o kvaliteti zraka) sadrži ocjenu kvalitete zraka u zonama i

aglomeracijama s mjernih mjesta definiranih člankom 4 Uredbe o utvrđivanju popisa mjernih

mjesta za praćenje koncentracija pojedinih onečišćujućih tvari u zrak i lokacija mjernih

postaja u državnoj mreži za trajno praćenje kvalitete zraka (NN 65/16). Prema navedenoj

Uredbi na teritoriju Republike Hrvatske određeno je pet zona i četiri aglomeracije za potrebe

praćenja kvalitete zraka. Obzirom na prethodno navedene propise lokacija planiranog

zahvata pripada zoni HR 5 Dalmacija koja obuhvaća područje Zadarske županije, Šibensko-

kninske županije, Splitsko-dalmatinske županije (izuzevši aglomeraciju Split) i Dubrovačko-

neretvanske županije.

Na temelju razina onečišćenosti, s obzirom na propisane granične vrijednosti te ciljne

vrijednosti, utvrđene su kategorije kvalitete zraka (I. i II. kategorija) za 2019. godinu.

Kategorije kvalitete zraka u zoni HR 5 prikazane su u sljedećoj tablici (Tablica 1.).

Tablica 3. Kategorije kvalitete zraka u zoni HR 5

U 2019. godini zrak je u zoni HR 5 bio I. kategorije s obzirom na PM10(auto.) i PM2,5(auto.). U

navedenoj zoni zrak je bio II. kategorije s obzirom na O3.

U promatranoj zoni HR 5 došlo je do prekoračenja ciljnih vrijednosti za prizemni ozon što je

posljedica prirodnih izvora ili događaja, kao i onečišćenja prometom i industrijom. Za razliku




Str. 53/88

od primarnih onečišćujućih tvari, koje se emitiraju izravno u zrak, prizemni (troposferski) ozon

(O3) ne ispušta se izravno u atmosferu nego se formira složenim kemijskim reakcijama te na

njega utječu emisije njegovih prekursora, kao što su dušikovi oksidi (poznati kao NOX koji

uključuju NO i NO2) i nemetanski hlapivi organski spojevi (NMHOS). Pri povišenim

koncentracijama O3 može imati nepovoljne učinke na zdravlje ljudi (dišni i krvožilni sustav), a

zbog svojih oksidativnih svojstava ima negativan utjecaj i na vegetaciju (rast šuma i prinos

usjeva).

Velika rasprostranjenost izvora prekursora ozona, složeni fizikalni i kemijski procesi u ciklusu

nastanka i razgradnje, kao i raspodjeli ozona i prekursora ozona, predstavljaju veliki izazov

pri utvrđivanju učinkovitih mjera koje bi vodile k smanjenju koncentracija prizemnog ozona u

atmosferi.

Republika Hrvatska je u nepovoljnom geografskom položaju tako da veliki dio emisija

onečišćujućih tvari, pa tako i prekursora ozona potječe od susjednih zemalja što dovodi do

toga da je veliki dio RH nesukladan sa ciljevima zaštite okoliša odnosno bilježi prekoračenja

ciljnih vrijednosti za ozon i II kategoriju kvalitete zraka za ozon

3.7 Klimatološko-meteorološka obilježja

Na području Grada Vrlike prevladava kontinentalna klima. Ovaj tip klime ima najmanje tri

mjeseca temperaturu višu od 10°C i zime s najmanje jednim mjesecom kada je temperatura

niža od 0°C. Najtopliji mjesec u godini je srpanj sa srednjom temperaturom zraka od 22,4°C,

a najhladniji je siječanj sa srednjom temperaturom zraka od 3,9°C. Studenih dana s

apsolutnom maksimalnom temperaturom manjom od 0°C godišnje u prosjeku ima 1,1 dana i

to od siječnja do ožujka.

Najveća količina oborina padne od rujna do prosinca, s maksimumom u prosincu.

Maksimalna dnevna količina oborina izmjerena je u kolovozu (127 mm), a najmanja dnevna

količina u veljači (34 mm). Na području Cetinske krajine dominantni vjetrovi su sjevernog i

sjeveroistočnog smjera. Najveći broj sati sijanja sunca je u srpnju i kolovozu (2 268 sati) sa

dnevnim prosjekom od 6,2 sata.9

3.7.1 Projekcija klimatskih promjena

Za potrebe izrade Strategije prilagodbe klimatskim promjenama u RH za razdoblje do 2040.

godine s pogledom na 2070. godinu (NN 46/20), korištena su klimatska modeliranja i druge

analize promjene klimatskih parametara na području Hrvatske. Stanje klime za razdoblje

1971.-2000. godine (referentno razdoblje) i klimatske promjene za buduća vremenska

razdoblja 2011.-2040. godine i 2041.-2070. godine analizirani su za područje Hrvatske na

osnovi rezultata numeričkih integracija regionalnim klimatskim modelom (RCM) RegCM.

Rezultati numeričkih integracija prikazani su kao srednjak ansambla (ensemble) iz četiri

individualne integracije RegCM modelom. Pregled rezultata navedenih istraživanja, dan je u

dokumentu Rezultati klimatskog modeliranja na sustavu HPC Velebit za potrebe izrade

9 Lokalna razvojna strategija LAG-a „Cetinska krajina“ za razdoblje 2014.-2020.




Str. 54/88

nacrta Strategije prilagodbe klimatskim promjenama Republike Hrvatske do 2040. s

pogledom na 2070. i Akcijskog plana (EPTISA Adria d.o.o., 2017.).10

U okviru navedenog dokumenta, rezultati klimatskog modeliranja razmatrani su ovisno o

značaju pojedinih klimatskih faktora za različite sektore. S obzirom na to, u nastavku su

preuzeti rezultati klimatskog modeliranja za one klimatske faktore koji su od važnosti za

predmetni zahvat.

U budućoj klimi do 2040. godine u čitavoj se Hrvatskoj očekuje gotovo jednoličan porast

temperature od 1 do 1,5°C. Trend porasta temperature nastavlja se i do 2070. godine te će

on i dalje biti jednoličan i iznosit će između 1,5 i 2°C.

U budućoj klimi do 2040. godine za područje planiranog zahvata projicirano je blago

smanjenje količine oborine (do najviše 30-ak mm), a isti trend se očekuje i u daljnjoj

budućnosti, do 2070. godine.

Na području planiranog zahvata do 2040. godine ne očekuje se značajna promjena broja

sušnih razdoblja, dok se očekuje da će do 2070. godine doći do povećanja broja sušnih

razdoblja za 1 do 3 puta u odnosu na referentno razdoblje.

Do 2040. godine ne očekuje se promjena srednje godišnje brzine vjetra. Sličan rezultat je i

za razdoblje 2041.-2070. godine kad se također ne očekuje statistički značajna promjena

godišnje brzine vjetra na 10 m.

3.8 Vode i vodna tijela

Podaci o stanju vodnih tijela na širem području zahvata dobiveni su od Službe za

informiranje Hrvatskih voda, odnosno iz Plana upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021.

(NN 66/16), (u daljnjem tekstu PUVP). Područje planiranog zahvata pripada jadranskom

vodnom području.

Stanje vodnih tijela prikazano je prema podacima Hrvatskih voda. Stanje površinskih voda

određuje se na temelju ekološkog i kemijskog stanja tijela ili skupine tijela površinskih voda.

Ekološko stanje površinskih voda utvrđuje se biološkim, hidromorfološkim, kemijskim i

fizikalno-kemijskim elementima koji prate biološke elemente, a kemijsko stanje površinskih

voda u odnosu na prioritetne i onečišćujuće tvari, i to posebno za tekućice, a posebno za

stajaćice. S obzirom na ekološko i kemijsko stanje daje se ukupna ocjena stanja tijela

površinskih voda na način da se uzima lošija od dviju ocjena stanja.

10 https://prilagodba-klimi.hr/wp-content/uploads/2019/05/Rezultati-klimatskog-modeliranja-na-sustavu-HPC-Velebit.pdf; https://prilagodba-klimi.hr/wp-content/uploads/2019/05/Dodatak_Klimatsko_modeliranje_VELEbit_12.5km.pdf

https://prilagodba-klimi.hr/wp-content/uploads/2019/05/Rezultati-klimatskog-modeliranja-na-sustavu-HPC-Velebit.pdf

https://prilagodba-klimi.hr/wp-content/uploads/2019/05/Rezultati-klimatskog-modeliranja-na-sustavu-HPC-Velebit.pdf

https://prilagodba-klimi.hr/wp-content/uploads/2019/05/Dodatak_Klimatsko_modeliranje_VELEbit_12.5km.pdf

https://prilagodba-klimi.hr/wp-content/uploads/2019/05/Dodatak_Klimatsko_modeliranje_VELEbit_12.5km.pdf




Str. 55/88

Vodno tijelo JKRN0002_010, Cetina

Tablica 4. Opći podaci vodnog tijela JKRN0002_010

OPĆI PODACI VODNOG TIJELA JKRN0002_010

Šifra vodnog tijela: JKRN0002_010

Naziv vodnog tijela Cetina

Kategorija vodnog tijela Tekućica / River

Ekotip Prigorske srednje velike i velike tekućice (12)

Dužina vodnog tijela 6.6 km + 5.04 km

Izmjenjenost Prirodno (natural)

Vodno područje: Jadransko

Podsliv: Kopno

Ekoregija: Dinaridska

Države Nacionalno (HR)

Obaveza izvješćivanja EU

Tjela podzemne vode JKGI-11

Zaštićena područja HR1000029, HR53010035, HR2001314*, HR81214*, HROT_71005000* (* - dio vodnog tijela)

Mjerne postaje kakvoće 40102 (Vinalić, Cetina)

Slika 23. Vodno tijelo JKRN0002_010, Cetina




Str. 56/88

Tablica 5. Stanje vodnog tijela JKRN0002_010 CETINA

STANJE VODNOG TIJELA JKRN0002_010 CETINA

PARAMETAR UREDBA

NN 73/2013*

ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA

STANJE 2021. NAKON 2021. POSTIZANJE

CILJEVA OKOLIŠA

Stanje, konačno Ekolosko stanje Kemijsko stanje

Ekolosko stanje Biološki elementi kakvoće Fizikalno kemijski pokazatelji Specifične onečišćujuće tvari Hidromorfološki elementi

Biološki elementi kakvoće Fitobentos

Makrofiti Makrozoobentos

Fizikalno kemijski pokazatelji

BPK5 Ukupni dušik Ukupni fosfor

Specifične onečišćujuće tvari

arsen bakar

cink krom

fluoridi adsorbilni organski halogeni (AOX) poliklorirani bifenili (PCB)

Hidromorfološki elementi Hidrološki režim Kontinuitet toka Morfološki uvjeti Indeks korištenja (ikv)

Kemijsko stanje Klorfenvinfos Klorpirifos (klorpirifos-etil)

Diuron Izoproturon

dobro dobro

dobro stanje

dobro dobro

vrlo dobro vrlo dobro

dobro

dobro dobro dobro dobro

vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro

vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro

dobro

vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro

dobro

dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje

dobro dobro

dobro stanje

dobro dobro


dobro

dobro dobro dobro dobro



dobro


dobro


dobro dobro

dobro stanje

dobro nema ocjene


dobro

nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene



dobro


dobro

dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene

dobro dobro

dobro stanje

dobro nema ocjene


dobro

nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene



dobro


dobro


postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve

postiže ciljeve nema procjene postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve

nema procjene nema procjene nema procjene nema procjene

postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve

postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve

postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve

postiže ciljeve nema procjene nema procjene nema procjene nema procjene

NAPOMENA: NEMA OCJENE: Fitoplankton, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan *prema dostupnim podacima

Vodno tijelo JKRN0002_009, Cetina




Naziv vodnog tijela Cetina


Ekotip Prigorske srednje velike i velike tekućice (12)


Izmjenjenost Izmjenjeno (changed/altered)


Podsliv: Kopno





Zaštićena područja HR1000029, HR53010035*, HR5000028*, HROT_71005000*




Str. 57/88

(* - dio vodnog tijela)

Mjerne postaje kakvoće 40103 (HE Peruća (površina), Cetina)

Slika 24. Vodno tijelo JKRN0002_009, Cetina

Tablica 7. Stanje vodnog tijela JKRN0002_009

STANJE VODNOG TIJELA JKRN0002_009

PARAMETAR UREDBA

NN 73/2013*



CILJEVA OKOLIŠA


Ekolosko stanje Fizikalno kemijski pokazatelji Specifične onečišćujuće tvari Hidromorfološki elementi

Biološki elementi kakvoće




arsen bakar

cink krom


dobro dobro

dobro stanje

dobro dobro

vrlo dobro dobro

nema ocjene

dobro


dobro


loše loše

dobro stanje

loše dobro

vrlo dobro loše

nema ocjene

dobro


dobro


loše loše

dobro stanje

loše dobro

vrlo dobro loše

nema ocjene

dobro


dobro


loše loše

dobro stanje

loše dobro

vrlo dobro loše

nema ocjene

dobro


dobro


ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve postiže ciljeve

ne postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve ne postiže ciljeve

nema procjene






Str. 58/88

Hidromorfološki elementi Hidrološki režim Kontinuitet toka Morfološki uvjeti Indeks korištenja (ikv)


Diuron Izoproturon

dobro

loše loše loše

dobro


loše loše loše loše

dobro



dobro



dobro


ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve postiže ciljeve


NAPOMENA: Određeno kao izmjenjeno vodno tijelo prema analizi opterećenja i utjecaja - Nepouzdana ocjena hidromorfoloških elemenata zbog nedostatka referentnih uvjeta i klasifikacijskog sustava NEMA OCJENE: Biološki elementi kakvoće, Fitoplankton, Fitobentos, Makrofiti, Makrozoobentos, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan *prema dostupnim podacima

Vodno tijelo JKRN0111_001, Perkovića draga




Naziv vodnog tijela Perkovića draga


Ekotip Prigorske male i srednje velike povremene tekućice (16A)




Podsliv: Kopno





Zaštićena područja HR5000028, HROT_71005000

Mjerne postaje kakvoće




Str. 59/88

Slika 25. Vodno tijelo JKRN0111_001, Perkovića draga



PARAMETAR UREDBA

NN 73/2013*



CILJEVA OKOLIŠA

Stanje, konačno

Ekolosko stanje

Kemijsko stanje

Ekolosko stanje



Hidromorfološki elementi



BPK5

Ukupni dušik

Ukupni fosfor


arsen

bakar

cink

krom

fluoridi

adsorbilni organski halogeni (AOX)

poliklorirani bifenili (PCB)

Hidromorfološki elementi

Hidrološki režim

vrlo dobro

vrlo dobro

dobro stanje

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

nema ocjene

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

dobro stanje

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

nema ocjene

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

dobro stanje

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

nema ocjene

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

dobro stanje

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

nema ocjene

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

nema procjene

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve




Str. 60/88

Kontinuitet toka

Morfološki uvjeti

Indeks korištenja (ikv)

Kemijsko stanje

Klorfenvinfos

Klorpirifos (klorpirifos-etil)

Diuron

Izoproturon

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

dobro stanje

dobro stanje

dobro stanje

dobro stanje

dobro stanje

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

dobro stanje

dobro stanje

dobro stanje

dobro stanje

dobro stanje

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

dobro stanje

nema ocjene

nema ocjene

nema ocjene

nema ocjene

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

dobro stanje

nema ocjene

nema ocjene

nema ocjene

nema ocjene

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

nema procjene

nema procjene

nema procjene

nema procjene

NAPOMENA:

NEMA OCJENE: Biološki elementi kakvoće, Fitoplankton, Fitobentos, Makrofiti, Makrozoobentos, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij,

Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin

DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni,

para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen,

Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol,

Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-

cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan

*prema dostupnim podacima

Vodno tijelo JKRN0142_001




Naziv vodnog tijela nema naziva






Podsliv: Kopno





Zaštićena područja HR1000029, HR5000028*, HROT_71005000* (* - dio vodnog tijela)





Str. 61/88

Slika 26. Vodno tijelo JKRN0142_001



PARAMETAR UREDBA

NN 73/2013*



CILJEVA OKOLIŠA







arsen bakar

cink krom


Hidromorfološki elementi Hidrološki režim Kontinuitet toka


dobro stanje


nema ocjene





dobro stanje


nema ocjene





dobro stanje


nema ocjene





dobro stanje


nema ocjene






nema procjene







Str. 62/88

Morfološki uvjeti Indeks korištenja (ikv)


Diuron Izoproturon









postiže ciljeve postiže ciljeve


NAPOMENA: NEMA OCJENE: Biološki elementi kakvoće, Fitoplankton, Fitobentos, Makrofiti, Makrozoobentos, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan *prema dostupnim podacima

Vodno tijelo JKRN0205_001, Zduški potok




Naziv vodnog tijela Zduški potok






Podsliv: Kopno





Zaštićena područja HR1000029, HR2001314, HROT_71005000





Str. 63/88

Slika 27. Vodno tijelo JKRN0205_001, Zduški potok



PARAMETAR UREDBA

NN 73/2013*



CILJEVA OKOLIŠA







arsen bakar

cink krom


Hidromorfološki elementi Hidrološki režim Kontinuitet toka

umjereno umjereno

dobro stanje

umjereno umjereno

vrlo dobro dobro

nema ocjene

umjereno

dobro dobro

umjereno


dobro dobro dobro

umjereno umjereno

dobro stanje

umjereno umjereno

vrlo dobro dobro

nema ocjene

umjereno

dobro dobro

umjereno


dobro dobro dobro

umjereno umjereno

dobro stanje

umjereno umjereno

vrlo dobro dobro

nema ocjene

umjereno

dobro dobro

umjereno


dobro dobro dobro

umjereno umjereno

dobro stanje

umjereno umjereno

vrlo dobro dobro

nema ocjene

umjereno

dobro dobro

umjereno


dobro dobro dobro

ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve postiže ciljeve

ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve

nema procjene

ne postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve ne postiže ciljeve






Str. 64/88

Morfološki uvjeti Indeks korištenja (ikv)


Diuron Izoproturon

dobro vrlo dobro


dobro vrlo dobro


dobro vrlo dobro


dobro vrlo dobro


postiže ciljeve postiže ciljeve


NAPOMENA: NEMA OCJENE: Biološki elementi kakvoće, Fitoplankton, Fitobentos, Makrofiti, Makrozoobentos, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan *prema dostupnim podacima

Podzemno vodno tijelo JKGI_11 – CETINA

Lokacija zahvata nalazi se na području podzemnog vodnog tijela JKGI_11 Cetina, čije je

kemijsko, količinsko i ukupno stanje ocijenjeno kao dobro.

Slika 28. . Prostiranje TPV Cetina u odnosu na lokaciju planiranog zahvata

Tablica 14. podzemnog vodnog tijela JKGI_11 Cetina

Stanje Procjena stanja

Kemijsko stanje dobro

Količinsko stanje dobro

Ukupno stanje dobro




Str. 65/88

Osjetljiva područja

Područje na kojem je planiran zahvat nalazi se u području namijenjenom zahvaćanju vode za

ljudsku potrošnju (vidi slika 29.).

Slika 29. Izvadak iz kartografskog prikaza osjetljivih područja u Republici Hrvatskoj11

Poplave

Na temelju verificirane preliminarne procjene poplavnih rizika, Hrvatske vode su identificirale

područja na kojima postoje značajni rizici od poplava, odnosno. područja s potencijalno

značajnim rizicima od poplava, te su u okviru Plana upravljanja vodnim područjima (2016.-

2021.) izrađene karte rizika i karte opasnosti od poplava (http://korp.voda.hr/).

Prema podacima Hrvatskih voda (studeni, 2020.), lokacija planiranog zahvata se nalazi izvan

zona rizika i opasnosti od poplava (Slika 30.).

11 https://preglednik.voda.hr

https://preglednik.voda.hr/




Str. 66/88

Slika 30. Područja potencijalno značajnih rizika od poplava i karta opasnosti od poplava s prikazom lokacije zahvata12

3.9 Bioraznolikost područja

3.9.1 Staništa

Prema Karti kopnenih nešumskih staništa iz 2016. godine (slika 31.) planirani zahvat nalazi

se na sljedećim stanišnim tipovima:

• NKS kod C.3.5.1. – Istočnojadranski kamenjarski pašnjaci submediteranske zone,

• NKS kod E – Šume.

C.3.5.1. Istočnojadranski kamenjarski pašnjaci submediteranske zone

Istočnojadranski kamenjarski pašnjaci submediteranske zone (Sveza Chrysopogono

grylliKoelerion splendentis Horvatić 1973) – Zajednici pripadaju istočnojadranski

kamenjarski pašnjaci nižeg dijela submediteranske zone.

E. Šume

Šuma – Cjelokupna šumska vegetacija, gospodarena ili negospodarena, prirodna ili

antropogena (uključujući i šumske nasade), zajedno s onim razvojnim stadijima koji se po

12 http://korp.voda.hr/




Str. 67/88

flornom sastavu ne razlikuju od stadija zrelih šuma, a fizionomski pripadaju "šikarama" u

širem smislu.

Lokacija planiranog zahvata ne obuhvaća kopnena staništa koja bi spadala u ugrožene i

rijetke stanišne tipove sukladno Pravilniku o popisu stanišnih tipova i karti staništa (NN

27/21).

Slika 31. Izvod iz karte staništa RH13

3.9.2 Zaštićena područja prirode

Planirani zahvat se ne nalazi u zaštićenom području prirode. Najbliže zaštićeno područje,

udaljeno cca 1,3 km zračne linije od lokacije planiranog zahvata, je Park prirode Dinara.

Izvod iz Karte zaštićenih područja dat je na slici 32..

13 http://www.bioportal.hr/gis/

http://www.bioportal.hr/gis/




Str. 68/88

Slika 32. Zaštićena područja prirode u odnosu na lokaciju planiranog zahvata14

Park prirode Dinara dvanaesti je park prirode u Republici Hrvatskoj. Površina Parka iznosi

63.052 hektara (630,52 km2), od čega se gotovo dvije trećine Parka nalaze u Splitsko-

dalmatinskoj, a jedna trećina u Šibensko-kninskoj županiji. Park prirode Dinara drugi je

najveći hrvatski park prirode. U sastavu Parka priroda Dinare su masiv Dinare (vrhovi: Dinara

(Sinjal), Troglav i Kamešnica), izvorišni dio i gornji tok rijeke Cetine, izvor rijeke Krke, rječica

Krčić, te krška polja uz Cetinu: – Hrvatačko, Paško i Vrličko polje.

3.9.3 Ekološka mreža

Planirani zahvat nalazi se u Području očuvanja značajnog za ptice POP HR1000029 Cetina,

dok je Područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove POVS HR2001314 Izvorišni dio

Cetine sa Paškim i Vrličkim poljem udaljeno cca 1,3 km od lokacije planiranog zahvata.






Str. 69/88

Slika 33. Izvod iz karte ekološke mreže15

POP HR1000029 Cetina

Područje obuhvaća rijeku Cetinu od izvora do ušća kao i nekoliko krških polja uz rijeku:

Paško, Suho, Sinjsko i Hrvatačko polje. Paško polje uglavnom je prekriveno velikih vlažnim

pašnjacima, s nekoliko manjih močvara, poplavljenih livada i šljunkovitih obala. Područje u

podnožju Dinare (Suho polje) prekriveno je suhim travnjacima. Sinjsko polje je meliorirano i

pokriveno je uglavnom obradivim površinama. Hrvatačko polje prekriveno je visokim

travnjacima (vlažnim i suhim) i močvarnim staništima s obilnom vegetacijom u nastajanju.

Ptičja zajednica riječnih staništa vrlo je loša kao rezultat negativnog utjecaja hidroelektrane

Peruća. Lokalitet uključuje nekoliko zaštićenih područja na nacionalnoj razini: hidrološki

spomenik prirode Vrelo Cetine, značajni krajobraz Rumin, Ruda i Grab, te dio značajnog

krajobraza Cetina – donji tok. Litostratigrafske jedinice zastupljene na ovom području su

vapnenac i dolomit (donji kredni – K1), vapnenci i dolomiti (gornji jurski – J3), močvarni

sedimenti, deluvijalno-proluvijalni sedimenti. Prevladavaju smeđa tla na vapnencu,

rendzinska tla na dolomitima i vanencima, rendzina na šljunku, aluvijalna tla itd.






Str. 70/88

Tablica 15. Ciljne vrste područja EM značajnih za očuvanje ptica POP

Kategorija za ciljnu vrstu: 1 = međunarodno značajna vrsta za koju su područja izdvojena temeljem članka 4. stavka 1. Direktive 2009/147/EZ; 2=redovite migratorne vrste za koje su područja izdvojena temeljem članka 4. stavka 2. Direktive 2009/147/EZ

POVS HR2001314 Izvorišni dio Cetine sa Paškim i Vrličkim poljem

Lokalitet se nalazi na jugu Hrvatske te uključuje izvor rijeke Cetine, Paško i Vrličko polje. Ovo

područje karakteriziraju krška polja i izvor važni za mnoge vrste.




Str. 71/88

Tablica 16. Ciljne vrste područja EM značajnih za očuvanje ciljnih stanišnih tipova i ciljnih vrsta POVS

Kategorija za ciljnu vrstu/stanišni tip: 1 = međunarodno značajna vrsta/stanišni tip za koje su područja izdvojena temeljem članka 4. stavka 1. Direktive 92/43/EEZ

3.10 Kulturna baština

Prema Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske na području Grada Vrlike nalazi se

ukupno sedam (7) kulturnih dobra, čiji se cjelovit popis dat u tablici 17.

Tablica 17. Kulturna dobra na području Grada Vrlike16

Na lokaciji planiranog zahvata, kao ni u njegovoj blizini ne nalaze se kulturna dobra što je i vidljivo prema izvodu iz kartografskog prikaza PPUG Vrlike 3. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora.

16 Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske




Str. 72/88

Slika 34. Izvod iz kartografskog prikaza PPUG Vrlik 3. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora

Obzirom na navedeno utjecaj zahvata na kulturnu baštinu neće e dalje razmatrati.

3.11 Krajobrazne karakteristike

Područje Grada Vrlike je prostor značajnih prirodnih vrijednosti i raznolikosti, koji zajedno s

prostorima transformiranim djelovanjem čovjeka čine vrijedan prirodni i kulturni krajolik.

Teritorij Grada Vrlike nalazi se na krajnjem sjeverozapadu Splitsko-dalmatinske županije, u

dubini dalmatinskog zaleđa, a zakriljen je stjenovitim naborima Svilaje na jugozapadu i

Dinare na sjeveroistoku. U pojasu Vrlike gorski prostori Svilaje i Dinare razdvojeni su nizom

krških polja – Cetinskim i Paškim poljem na sjeveru i nešto većim, Vrličkim poljem,

smještenim južnije, te rijekom Cetinom i akumulacijskim jezerom Peruća.

Cetina, najdulja dalmatinska rijeka, svoj 105 km dugi put do mora počinje u podnožju Dinare,

gdje izbija iz nekoliko izvora – vrela Cetine, na 380 m nadmorske visine, od kojih su

najizdašnija tri: najveće, Milaševo vrilo, a zatim Vukovića vrilo i Batica vrilo. Dolina kojom

teče Cetina na nekim mjestima duž riječnoga toka i danas pruža životni prostor biljnim i

životinjskim vrstama koje su tipične za ugrožena staništa – vlažne travnjake i močvare na

krškim dinarskim poljima.




Str. 73/88

Dinara pak pripada području visokog krša čiju glavnu masu čine karbonatne stijene

vapnenaca i dolomita, a jedan od njezinih vrhova, Sinjal (1831 m), najviša je točka hrvatskog

prostora.

Prostrani travnjaci i rudine, izolirane niske šume klekovine, te borove, hrastove i bukove

šume samo su neka od sačuvanih prirodnih planinskih staništa, imaju neprocjenjivu

prirodoslovnu važnost i osobitu estetsku vrijednost te zahtijevaju stalnu i intenzivnu skrb.




Str. 74/88

4 OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA

OKOLIŠ

4.1 Utjecaj na kvalitetu zraka

Utjecaj tijekom građenja

Prilikom izvođenja građevinskih radova do utjecaja na zrak može doći uslijed ispuštanja

ispušnih plinova, koji nastaju sagorijevanjem fosilnih goriva, u zrak. Realno je za očekivati

određene utjecaje na zrak uslijed fugitivnih emisija prašine, koja je dijelom posljedica

građevinskih radova, a dijelom posljedica dizanja prašine s tla uslijed kretanja vozila i

građevinskih strojeva. Intenzitet navedenih utjecaja na zrak će varirati u ovisnosti o radovima

na lokaciji te vremenskim uvjetima (kiša, vjetar).

Pravilnom organizacijom gradilišta, korištenjem tehnički ispravne mehanizacije i vozila te

izbjegavanjem izvođenja radova pri nepovoljnim vremenskim uvjetima (jak vjetar) navedeni

negativni utjecaji se mogu značajno umanjiti.

Navedeni negativni utjecaj će biti privremen, vremenski ograničen, lokalan te bez trajnih

posljedica na okoliš te nije značajan.

Mogući utjecaji tijekom korištenja zahvata

Tijekom korištenja planiranog zahvata za očekivati je da će doći do utjecaja na zrak uslijed

povećanja emisija ispušnih plinova iz vozila koja će gravitirati području kampa. Povećanje će

biti izraženo tijekom turističke sezone u ljetnim mjesecima. Iako će tijekom ljetnih mjeseci

području zahvata gravitirati veći broj vozila (turisti), može se pretpostaviti da će aktivnost

vozila tijekom boravka turista biti minimalna.

Navedeni negativni utjecaj će biti sezonskog karaktera, lokalan te bez trajnih posljedica po

okoliš te stoga se ocjenjuje da nije značajan.

4.2 Utjecaj zahvata na klimu i podložnost zahvata klimatskim

promjenama

4.2.1 Utjecaj zahvata na klimatske promjene


Tijekom gradnje predmetnog zahvata, od emisija u zrak koje mogu doprinijeti klimatskim

promjenama, očekuje se pojava lebdećih čestica prašine i stakleničkih plinova uslijed rada

građevinske mehanizacije i transportnih vozila za odvoz/dovoz materijala. Međutim, taj

utjecaj je privremenog karaktera i prestaje po završetku radova, te se ne očekuje njihov

značajan utjecaj na lokalne ili globalne klimatske promjene.

Utjecaj tijekom korištenja

Korištenjem planiranog zahvata za očekivati je da će doći do povećanja emisije ispušnih

plinova iz prijevoznih sredstava u zraku. Ovaj utjecaj izražen isključivo za vrijeme korištenja

kampa tijekom turističke sezone.




Str. 75/88

Obzirom na sezonski i lokalni karakter utjecaja ovaj utjecaj na okoliš ne smatramo

značajnim.

4.2.2 Podložnost zahvata klimatskim promjenama

Osjetljivost zahvata na klimatske promjene utvrđuje se u odnosu na niz klimatskih varijabli /

faktora i sekundarnih efekata ili opasnosti koje su vezane za klimatske uvjete. Za procjenu

utjecaja klime i pretpostavljenih klimatskih promjena na planirani zahvat, korištene su

smjernice Europske komisije (Non-paper Guidelines for Project Managers: Making

vulnerable investments climate resilient – Smjernice za voditelje projekata: Kako povećati

otpornost ranjivih ulaganja na klimatske promjene). Alat za analizu klimatske otpornosti

(climate resilience analyses) sastoji se od 7 modula koji se primjenjuju tijekom razvoja

projekta:

1. Analiza osjetljivosti

2. Procjena izloženosti

3. Analiza ranjivosti

4. Procjena rizika

5. Identifikacija opcija prilagodbe

6. Procjena opcija prilagodbe

7. Uključivanje akcijskog plana za prilagodbu u projekt.

Predviđeno je da se prva 4 modula izrade u ranoj (strateškoj) fazi realizacije projekta. Na

razini studije izvodivosti izrađuje se prvih 6 modula, uz napomenu da je moguće zanemariti

module 5 i 6 ukoliko je prethodno utvrđeno da ne postoji značajna ranjivost i rizik.

Modul 1 - Analiza osjetljivosti zahvata na klimatske promjene (Sensitivity analyses)

Osjetljivost predmetnog zahvata na ključne klimatske faktore i opasnosti procjenjuje se s

gledišta četiri ključne teme koje obuhvaćaju najvažnije segmente i planirane aktivnosti

zahvata:

➢ Imovina i procesi na lokaciji;

➢ Ulazi (inputi);

➢ Izlazi (outputi);

➢ Prometna povezanost.

Osjetljivost svake od prethodnih tema na svaki od klimatskih parametara, vrednuje se

zasebno ocjenama (od 0 do 3), koristeći slijedeću legendu i značenja:

U narednoj tablici ocjenjena je osjetljivost zahvata na klimatske faktore i s njima povezane

opasnosti, kroz spomenute četiri teme. Pri tome su za daljnju analizu od važnosti oni




Str. 76/88

klimatski faktori i s njima povezane opasnosti koji su ocijenjeni kao umjereno ili visoko

osjetljivi, i to za barem jednu od četiri teme osjetljivosti. To su ključni čimbenici za utvrđivanje

razina izloženosti i u konačnici, ranjivosti zahvata (moduli 2 i 3).

Imovina i

procesi na lokaciji

Ulaz Izlaz Prometna

povezanost

Primarni klimatski faktori

Povišenje srednje temperature

0 0 0 0

Povišenje ekstremnih temperatura

0 0 0 0

Promjena u srednjaku oborine

0 0 0 0

Promjena u ekstremima oborine

2 0 0 1

Promjena srednje brzine vjetra

0 0 0 0

Promjena maksimalnih brzina vjetra

2 0 0 1

Vlaga 0 0 0 0

Sunčevo zračenje 0 0 0 0

Sekundarni efekti / opasnosti vezane za klimatske uvjete

Oluje 2 0 0 1

Poplave 0 0 0 0

Erozija tla 0 0 0 0

Požari 2 0 0 1

Kvaliteta zraka 0 0 0 0

Nestabilnosti tla / klizišta 0 0 0 0

Efekt urbanih toplinskih otoka

0 0 0 0

Modul 2: Procjena izloženosti zahvata

Modul 2 ( procjena izloženosti zahvata) se odnosi na izloženost opasnostima koje mogu biti prouzrokovane

klimatskim faktorima u sadašnjoj i/ili budućoj klimi, uzimajući u obzir klimatske promjene na lokaciji zahvata.

Procjena izloženosti klimatskim faktorima provodi se na skali od 0 do 3, koristeći slijedeću legendu i značenja:

Izloženost projekta opasnostima koje su vezane uz klimatske uvjete razmatra se za izloženost opasnostima za

koje je zahvat/projekt umjereno ili visoko osjetljiv. Analizom osjetljivosti zahvata na klimatske promjene utvrđeno

je da je zahvat umjereno osjetljiv za:

➢ Promjena u ekstremima oborine,

➢ Promjena maksimalnih brzina vjetra,




Str. 77/88

➢ Oluje i

➢ Požare.

Sadašnja izloženost lokacije Buduća izloženost lokacije

Primarni efekti

Promjena u ekstremima

oborine

Trendovi suhih dana su uglavnom

slabi, ali ipak statistički značajno

pozitivni trendovi (1% do 2%).

Najveća dnevna količina oborina

izmjerena je u kolovozu i iznosi

127 mm.

1

Do 2040. će se u središnjoj i južnoj

Dalmaciji broj kišnih razdoblja

smanjiti do najviše dva razdoblja u

10 godina.

Do 2070. doći će do daljnjeg

smanjenja kišnih razdoblja i to

najveće smanjenje je predviđeno u

gorskoj i primorskoj Hrvatskoj u zimi

i u proljeće, te u ljeto u dijelu gorske

Hrvatske i sjeverne Dalmacije.

1

Promjena maksimalnih

brzina vjetra

Izloženost lokacije nije zabilježena.

Na području Cetinske krajine

dominantni vjetrovi su sjevernog i

sjeveroistočnog smjera.

Na području priobalja i otoka

izmjerene 10-minutne brzine vjetra

dosežu vrijednosti iznad 25 m/s, a

maksimalni udari i iznad 45 m/s.

Maksimalne izmjerene brzine

vjetra u razdoblju 2005-2009. i prije

njega pokazuje da su u

kontinentalnom dijelu Hrvatske

veće maksimalne brzine vjetra

zabilježene nakon 2005. godine,

dok je u pravilu na priobalju i

otocima obratno.

1

Do 2040. godine očekuje se blago

smanjenje maksimalne brzine vjetra

u svim sezonama osim u ljetnom

razdoblju. Zimi se očekuje


od oko 5% na južnom Jadranu, te u

zaleđu srednje i južne Dalmacije.

Do 2070. godine očekuje se daljnje


u svim sezonama osim ljeti. Najveće


u ovom razdoblju očekuje se zimi na

južnom Jadranu.

No ipak promjene maksimalne

brzine vjetra nisu značajne te se

stoga ne očekuje se utjecaj na

predmetni zahvat.

0

Sekundarni efekti

Oluje

Prema dostupnim podacima za

područje Grada Vrlike nisu

zabilježena olujna nevremena s

katastrofalnim posljedicama.

0 Ne očekuje se značajna promjena

olujnih dana. 0

Požari Nije zabilježen značajan porast

broja požara. 0

Prema projekcijama do 2040. g.,

očekuje se smanjenje broja kišnih

razdoblja, dok bi se broj sušnih

razdoblja povećao. Uzme li se u

obzir da se pri tome očekuje i porast

temperature zraka, moguće je

očekivati i povećanu učestalost

požara.

1




Str. 78/88

Modul 3: Procjena ranjivosti projekta

Ranjivost projekta/zahvata (V) se procjenjuje prema osjetljivosti (S) vrste projekta na sekundarne efekte

klimatskih promjena (modul 1) i izloženosti lokacije/zahvata (E) tim opasnostima danas i u budućnosti (modul 2) i

to prema sljedećoj formuli:

V=SxE

Klasifikacija ranjivosti se radi prema matrici prikazanoj u slijedećoj tablici.

Tablica 18. Matrica klasifikacije ranjivosti zahvata klimatskim promjenama

Iz gornje tablice izvode se kategorije ranjivosti:

➢ 1 – projekt nije ranjiv,

➢ 2-4 – projekt je umjereno ranjiv,

➢ 6-9 – visoka ranjivost projekta.

OSJETLJIVOST

SA

DA

ŠN

JA

IZ

LO

ŽE

NO

ST

SADAŠNJA RANJIVOST B

UD

UĆ

A I

ZL

OŽ

EN

OS

T

BUDUĆA RANJIVOST

IMO

VIN

A

I P

RO

CE

SI

NA

LO

KA

CIJ

I

ULA

Z

IZL

AZ

PR

OM

ET

NA

PO

VE

ZA

NO

ST

IMO

VIN

A

I P

RO

CE

SI

NA

LO

KA

CIJ

I

ULA

Z

IZL

AZ

PR

OM

ET

NA

PO

VE

ZA

NO

ST

IMO

VIN

A

I P

RO

CE

SI

NA

LO

KA

CIJ

I

ULA

Z

IZL

AZ

PR

OM

ET

NA

PO

VE

ZA

NO

ST

PRIMARNI EFEKTI

Promjena u

ekstremima

oborine

2 0 0 1 1 2 0 0 2 1 2 0 0 2

Promjena

maksimalnih

brzina vjetra

2 0 0 1 1 2 0 0 2 0 2 0 0 2

SEKUNDARNI EFEKTI

Oluje 2 0 0 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Požari 2 0 0 1 0 0 0 0 0 1 2 0 0 1




Str. 79/88

Modul 4: Procjena rizika

Procjena ranjivosti planiranog zahvata nije pokazala visoku ranjivost na moguće opasnosti, pa nije potrebno

provođenje procjene rizika i razmatranje dodatnih mjera zaštite.

4.2.3 Utjecaj na šume i šumska zemljišta

Na području zahvata gdje je planirana izgradnja građevina prevladava nisko raslinje te

prenamjenom ovog područja utjecaja na šume neće biti.

Na ostatku čestice će se u što je moguće većoj mjeri sačuvati autohtona vegetacija, stoga se

utjecaji na šume ne očekuju.

Tijekom korištenja kampa utjecaji na šume se ne očekuju.

4.3 Utjecaj na tlo


Tijekom izvedbe planiranog zahvata negativni utjecaji na tlo mogu nastati samo u slučaju

akcidentnih situacija izlijevanja štetnih i opasnih tekućina iz radnih strojeva na tlo kao i

prostorno ograničenim onečišćenjima zbog nepažljivog rukovanja opasnim tvarima. Pažljivim

radom i pravovremenim uklanjanjem eventualno nastalog onečišćenja ti utjecaji se mogu

izbjeći, pa planirani zahvat neće prouzrokovati negativan utjecaj na tlo.


Tijekom korištenja planiranog zahvata nastajati će otpadne vode koje će se prethodno

upuštanju u upojne bunare pročistiti na planiranim uređajima za pročišćavanje otpadnih

voda. Potrebno je redovito održavati sustav odvodnje kako bi se smanjila mogućnost

iznenadnih događaja, a samim time i posljedično onečišćenje tla.

Sav otpad koji će nastajati na lokaciji, bilo opasni ili neopasni, će se skladištiti sukladno

propisima u odgovarajućim primarnim spremnicima prema vrsti i svojstvima. Tekući otpad će

se skladištiti u primarnim spremnicima postavljenim unutar sekundarnog spremnika

(tankvane). Nositelj zahvata planira poduzeti sve zakonom propisane mjere kako bi

eventualne utjecaje kako na površinske tako i na podzemne vode sveo na minimum.

4.4 Utjecaj na kvalitetu vode i vodna tijela

Prema Planu upravljanja vodnim područjima 2016.-2021. godine planirani zahvat nalazi se

na području podzemnog vodnog tijela JKGI_11 – Cetina, čije je ukupno stanje ocijenjeno kao

dobro. Zahvat se ne nalazi na području površinskih vodnih tijela, ali ipak u njegovoj

neposrednoj blizini se nalazi površinsko vodno tijelo je JKRN0002_009 Cetina.

Planirani zahvat nalazi se u području namijenjenom zahvaćanju vode za ljudsku potrošnju,

no ne i unutar zona sanitarne zaštite izvorišta.

Prema Karti područja potencijalno značajnih rizika od poplava kao i Karti opasnosti od

poplave obuhvat zahvata se ne nalazi na području koje je proglašeno „Područjem

potencijalno značajnih rizika od poplava“, odnosno na području gdje postoji vjerojatnost

poplave.




Str. 80/88

Tijekom izgradnje zahvata

Tijekom izvedbe planiranog zahvata negativni utjecaji na površinske i podzemne vode mogu

nastati samo u slučaju akcidentnih situacija izlijevanja štetnih i opasnih tekućina iz radnih

strojeva na tlo i njihovim otjecanjem u podzemlje kao i prostorno ograničenim onečišćenjima

zbog nepažljivog rukovanja opasnim tvarima. Pažljivim radom i pravovremenim uklanjanjem

eventualno nastalog onečišćenja ti utjecaji se mogu izbjeći, pa planirani zahvat neće

prouzrokovati negativan utjecaj na površinske i podzemne vode.

Tijekom korištenja zahvata

Tijekom korištenja planiranog zahvata nastajati će oborinske vode s manipulativnih površina i

sanitarne otpadne vode za koje je predviđen razdjelni sustav odvodnje. Sanitarne otpadne

vode i oborinske vode s manipulativnih površina će se prethodno upuštanju u upojne bunare

pročistiti na planiranim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda.

Ispuštanje otpadne sanitarne vode kao i oborinskih voda s manipulativnih površina,

kontrolirati će se sukladno vodopravnim aktima koji su izdani ili će se izdati za planirani

zahvat, a prema kojima su određeni ili će se odrediti uvjeti za ispuštanje otpadnih voda s

područja postrojenja.

Sav otpad koji će nastajati na lokaciji, bilo opasni ili neopasni, će se skladištiti sukladno

propisima u odgovarajućim primarnim spremnicima prema vrsti i svojstvima. Tekući otpad će

se skladištiti u primarnim spremnicima postavljenim unutar sekundarnog spremnika

(tankvane). Nositelj zahvata planira poduzeti sve zakonom propisane mjere kako bi

eventualne utjecaje kako na površinske tako i na podzemne vode sveo na minimum.

4.5 Utjecaj na bioraznolikost

4.5.1 Utjecaj na staništa i vrste


Prema Karti kopnenih nešumskih staništa iz 2016. godine (slika 31.) planirani zahvat nalazi

se na sljedećim stanišnim tipovima:

• NKS kod C.3.5.1. – Istočnojadranski kamenjarski pašnjaci submediteranske zone,

• NKS kod E – Šume.

Za potrebe izgradnje zahvata doći će do trajnog gubitka manjeg dijela površine tla. S

obzirom na to, obim i karakteristike zahvata ovaj izravni gubitak se može smatrati

zanemarivim utjecajem na staništa i vrste.


Daljnji utjecaj na staništa i vrste korištenjem zahvata se ne očekuje.

4.5.2 Utjecaj na zaštićena područja

Planirani zahvat se ne nalazi u zaštićenom području prirode. Najbliže zaštićeno područje,

udaljeno cca 1,3 km zračne linije od lokacije planiranog zahvata, je Park prirode Dinara.

Izvod iz Karte zaštićenih područja dat je na slici 32..




Str. 81/88

Obzirom na udaljenost i karakter planiranog zahvata utjecaji na zaštićena područja se ne

očekuju.

4.5.3 Utjecaj na ekološku mrežu

Planirani zahvat se nalazi unutar područja Ekološke mreže značajnog za očuvanje ptica POP

HR1000029 Cetina. Područja Ekološke mreže RH značajno za očuvanje ciljnih vrsta i ciljnih

stanišnih tipova POVS HR2001314 Izvorišni dio Cetine sa Paškim i Vrličkim poljem je

udaljeno cca 1,3 km zračne linije od granice planiranog zahvata.

Tijekom izgradnje planiranog zahvata doći će do nastanka buke i vibracija te širenja čestica

prašine uslijed rada i kretanja mehanizacije. Može se očekivati da će neke vrste lokalne

faune izbjegavati ovo područje za vrijeme izvođenja radova. Postoji mogućnost pojave na

lokaciji nekih vrsta ptica koje se nalaze na popisu ciljnih vrsta područja POP HR1000029

Cetina, u preletu ili potrazi za hranom.

Tijekom korištenja planiranog zahvata moguć je utjecaj na područje Ekološke mreže

značajno za očuvanje ptica POP HR1000029 Cetina uslijed boravka većeg broja kako ljudi

tako i prijevoznih sredstava na lokaciji. Obzirom da se navedena lokacija u određenom

obujmu već koristi u izletničke svrhe, a u ljetnim mjesecima obližnja plaža na jezeru kao

kupalište navedeni utjecaj neće biti značajan u odnosu na postojeće stanje.

Obzirom na udaljenost i karakter planiranog zahvata ne očekuje se utjecaj na područje

Ekološke mreže RH značajno za očuvanje ciljnih vrsta i ciljnih stanišnih tipova POVS

HR2001314 Izvorišni dio Cetine sa Paškim i Vrličkim poljem kako za vrijeme gradnje tako i

za vrijeme korištenja planiranog zahvata.

4.6 Utjecaj na krajobraz

Zahvat je planiran na dosad neizgrađenom području Grada Vrlike, gdje prevladava nisko

raslinje i šuma. Tijekom izvođenja radova izgradnje moguć je privremeni negativni utjecaj na

krajobrazne vizure zbog prisutnosti građevinskih strojeva, opreme i materijala. Prilikom

izrade projektne dokumentacije vodilo se računa da se zadovolje uvjeti gradnje prema UPU

Kampa Tabela, stoga će sve građevine biti prizemne, a preostali dio parcele gdje nije

planirana izgradnja građevina će se urediti autohtonim biljem.

Ovako planirano uređenje parcele i terena oko građevina ne mijenjaju postojeću

konfiguraciju terena.

Tijekom korištenja planiranog zahvata ne očekuju se utjecaji na krajobrazne vizure ovoga

područja.

4.7 Utjecaj uslijed nastanka otpada


Tijekom građenja planiranog zahvata, nastat će određene količine i vrste otpada. Isti će se

odvojeno sakupljati po vrstama te će se predavati ovlaštenim pravnim osobama, koje

posjeduju dozvolu za gospodarenje otpadom. Predviđene vrste otpada koje bi mogle nastati

tijekom radova su navedene u tablici 19..




Str. 82/88

Tablica 19. Vrste otpada koje bi mogle nastati tijekom izgradnje planiranog zahvata

Ključni broj Naziv otpada

12 01 13 otpad od zavarivanja

12 01 21 istrošena brusna tijela i brusni materijali, koji nisu navedeni pod 12 01 20*

13 02 05* neklorirana motorna, strojna i maziva ulja, na bazi mineral

13 02 06* sintetska motorna, strojna i maziva ulja

13 02 08* ostala motorna, strojna i maziva ulja

15 01 01 papirna i kartonska ambalaža

15 01 02 plastična ambalaža

15 01 10* ambalaža koja sadrži ostatke opasnih tvari ili je onečišćena opasnim tvarima

15 02 02* apsorbensi, filtarski materijali (uključujući filtere za ulje koji nisu specificirani na drugi način), tkanine za brisanje i zaštitna odjeća, onečišćeni opasnim tvarima

17 01 01 beton

17 01 07 mješavine betona, cigle, crijepa/pločica i keramike koje nisu navedene pod 17 01 06*

17 04 02 aluminij

17 04 05 željezo i čelik

17 05 04 zemlja i kamenje koji nisu navedeni pod 17 05 03* 17 04 07 miješani metali

17 05 04 zemlja i kamenje koji nisu navedeni pod 17 05 03*

17 08 02 građevinski materijali na bazi gipsa koji nisu navedeni pod 17 08 01

20 03 01 miješani komunalni otpad

Uz pridržavanje projektom definirane organizacije gradilišta, pravilnim sakupljanjem i

odvajanjem otpada po vrstama otpada, te predajom tog otpada ovlaštenim tvrtkama

(sakupljačima) na zbrinjavanje, a u skladu s propisima, ne očekuju se negativni utjecaji na

okoliš od otpada nastalog tijekom izgradnje.


Na lokaciji zahvata tijekom normalnog rada mogu nastajat će otpad i to kako slijedi:

❖ 13 05 06* - ulje iz separatora ulje/voda ❖ 13 05 07* - zauljena voda iz separatora ulje/voda ❖ 15 01 01 - papirna i kartonska ambalaža ❖ 15 01 02 - plastična ambalaža ❖ 15 01 03 - drvena ambalaža ❖ 15 01 04 - metalna ambalaža ❖ 15 01 05 - višeslojna (kompozitna) ambalaža ❖ 15 01 07 - staklena ambalaža ❖ 15 01 10* - ambalaža koja sadrži ostatke opasnih tvari ili je onečišćena opasnim

tvarima ❖ 15 01 11* - metalna ambalaža koja sadrži opasne krute porozne materijale (npr.

azbest), uključujući prazne spremnike pod tlakom ❖ 19 08 - otpad iz uređaja za obradu otpadnih voda koji nije specificiran na drugi način ❖ 20 01 01 - papir i karton ❖ 20 01 02 - staklo ❖ 20 01 08 - biorazgradivi otpad iz kuhinja i kantina ❖ 20 01 11 - tekstili ❖ 20 01 25 - jestiva ulja i masti ❖ 20 01 30 - deterdženti koji nisu navedeni pod 20 01 29*




Str. 83/88

❖ 20 01 38 - drvo koje nije navedeno pod 20 01 37* ❖ 20 01 39 - plastika ❖ 20 01 40 - metali ❖ 20 02 01 - biorazgradivi otpad ❖ 20 03 01 - miješani komunalni otpad ❖ 20 03 07 - glomazni otpad

Sve vrste otpada koje nastanu na lokaciji odlagat će se u propisno označene spremnike te

će se predavati na zbrinjavanje ovlaštenim pravnim osobama. Sva zakonom propisana

dokumentacija će se uredno voditi.

Obzirom na navedeno ne očekuju se negativni utjecaji na okoliš od otpada nastalog tijekom

korištenja zahvata.

4.8 Utjecaj od povećanih razina buke

Utjecaj tijekom izgradnje

Tijekom izvođenja radova na lokaciji će biti povremeno prisutna pojačana buka zbog strojeva

i teretnih vozila. S obzirom na kratko trajanje radova te njihovo izvođenje u dnevnoj smjeni,

utjecaj je vrlo malog značaja.


Tijekom korištenja zahvata realno je očekivati da će doći do povećanja emisija buke na

lokaciji zahvata uslijed povećanog broja ljudi na lokaciji. Ovo povećanje buke će biti

sezonskog karaktera.

Obzirom na navedeno ovaj utjecaj je vrlo malog značaja.

4.9 Utjecaj uslijed iznenadnih događaja

Utjecaj tijekom izgradnje

Tijekom izgradnje zahvata, na gradilištu može doći do istjecanja manjih količina

onečišćujućih tvari (goriva, ulja i maziva, tekućih materijala koji se koriste pri građenju), te

njihovog procjeđivanja u tlo i podzemlje, a uslijed nepropisnog odlaganja otpada, nepravilnog

rukovanja vozilima i mehanizacijom ili iznenadnih događaja. Međutim, uz pažljivo izvođenje

radova i pravilno uređenje gradilišta, te redovno servisiranje i održavanje radnih strojeva i

mehanizacije, vjerojatnost pojave ovog negativnog utjecaja je mala. U slučaju da ipak dođe

do onečišćenja, primjenom propisanih postupaka i pravovremenom intervencijom, negativni

utjecaji se mogu spriječiti ili značajno umanjiti.


Na lokaciji tijekom korištenja zahvata realno je za očekivati povećan broj prijevoznih

sredstava. Uslijed iznenadnog događaja može doći do istjecanja goriva i ulja iz istih.

Projektom je predviđeno da su sve površine na kojima može doći do zadržavanja prijevoznih

sredstava spojene na sustav odvodnje otpadnih oborinskih voda s manipulativnih površina.

Ove vode će se pročišćavati u separatoru ulja i masti prethodno upuštanju u upojni bunar.

Obzirom na navedeno iako uvijek postoji mogućnost iznenadnog događaja izborom

adekvatnih projektnih rješenja pri projektiranju, osvještavanjem djelatnika i korisnika kampa o




Str. 84/88

opasnostima te provođenjem vježbi za postupanje u slučaju iznenadnog događaja negativni

utjecaji na okoliš uslijed iznenadnog događaja se mogu spriječiti ili značajno umanjiti.

4.10 Utjecaj na stanovništvo

Najbliži stambeni objekti nalaze se na udaljenosti od oko cca 450 m sjeveroistočno od

granice planiranog zahvata.

Za vrijeme trajanja planiranih građevinskih radova na lokaciji zahvata realno je očekivati da

će doći do povećane razine buke, vibracija te emisija čestica prašine uslijed korištenja radne

mehanizacije. Kretanje radne mehanizacije po javnim prometnicama, do lokacije zahvata a u

svrhu dopreme materijala na gradilište, može utjecati i na promet u blizini zahvata. Radovi će

se izvoditi izvan turističke sezone, kada je prometno opterećenje područja manje.

Uz poštivanje dobre građevinske prakse, korištenjem ispravne i redovito servisirane radne

mehanizacije sukladno propisima, navedeni utjecaji će se svesti na najmanju moguću mjeru.

Navedeni utjecaji su privremenog karaktera i bez većih posljedica na stanovništvo te se ne

smatraju značajnim.

Izgradnjom Kampa Tabela stvoriti će se dodatni turistički sadržaji na području Grada Vrlike te

je za očekivati i otvaranje novih radnih mjesta za lokalno stanovništvo. Obzirom na navedeno

možemo zaključiti da izgradnja predmetnog zahvata ima sekundaran pozitivan utjecaj na

lokalno stanovništvo.

4.11 Kumulativni utjecaji

Obzirom na vrstu zahvata, kao i na postojeće stanje na lokaciji te planirano stanje može se

zaključiti da nema kumulativnih utjecaja.

4.12 Vjerojatnost značajnih prekograničnih utjecaja

Planirani zahvat se ne nalazi u pograničnom području te uzimajući u obzir ovu činjenicu i

vrstu planiranog zahvata možemo zaključiti da ne postoji mogućnost prekograničnog

utjecaja.




Str. 85/88

4.13 Opis obilježja utjecaja (izravni, neizravni, sekundarni,

kumulativni i dr.)

Sastavnica okoliša Obilježja utjecaja tijekom izgradnje

Obilježja utjecaja tijekom korištenja

Zrak Privremen, nije značajan Nema utjecaja

Klima Privremen, nije značajan Nema utjecaja

Šume i šumska zemljišta Nema utjecaja Nema utjecaja

Tlo Nema utjecaja Nema utjecaja

Korištenje zemljišta Trajan manjeg značaja Nema utjecaja

Vode i vodna tijela Nema utjecaja Nema utjecaja

Staništa i vrste Privremen, manjeg značaja Nema utjecaja

Zaštićena područja Nema utjecaja Nema utjecaja

Ekološka mreža Trajan manjeg značaja Nema utjecaja

Krajobraz Privremen, manjeg značaja Nema utjecaja

Utjecaj uslijed nastanka otpad

Nema utjecaja Nema utjecaja

Utjecaj od povećanja razine buke

Privremen, manjeg značaja Manjeg značaja

Iznenadni događaji Mala vjerojatnost Mala vjerojatnost

Stanovništvo Privremen, manjeg značaja Sekundaran, pozitivan

Kumulativni utjecaj Nema utjecaja Nema utjecaja




Str. 86/88

5 PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAMA

PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA

Nositelj zahvata obvezan je primjenjivati sve mjere zaštite u skladu sa:

• zakonskim propisima iz područja gospodarenja otpadom, gradnje, zaštite okoliša i

njegovih sastavnica, zaštite od opterećenja okoliša, zaštite od požara i zaštite na

radu, te

• izrađenom projektnom i drugom dokumentacijom, a koja je usklađena s posebnim

uvjetima javnopravnih tijela,

• dobrom inženjerskom i stručnom praksom prilikom izgradnje i korištenja zahvata,

• kao i mjere zaštite okoliša

Uz obavezno poštivanje prethodno navedenih mjera, može se ocijeniti da predmetni

zahvat neće imati značajnih negativnih utjecaja na okoliš.




Str. 87/88

6 IZVORI PODATAKA

Prostorno planska dokumentacija

❖ Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije („Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske

županije“, broj 01/03, 08/14, 05/05, 05/06, 13/07, 09/13 i 147/15) u daljnjem tekstu PP

SDŽ,

❖ Prostorni plan uređenja Grada Vrlike („Službeni glasnik Grada Vrlike“, broj 16/06,

05/14, 06/15, 03/16, 7/18, 11/18) u daljnjem tekstu PPUG.

❖ Urbanistički plan uređenja Kampa Tabela („Službeni glasnik Grada Vrlike“, broj 6/19)

u daljnjem tekstu UPU.

Projektna dokumentacija

• Idejni projekt Izgradnje kampa, Ambijent d.o.o. Sinj (listopad 2020.)

Internetski izvori podataka

1. Arkod WMS servis - WMS servisi Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom

razvoju https://servisi.apprrr.hr/NIPP/wms?request=GetCapabilities&service=WMS

2. CORINE Pokrov zemljišta Republike Hrvatske (2018.), HAOP, Zagreb

http://corine.azo.hr/home/corine

3. ENVI atlas okoliša (2020.) http://envi.azo.hr/?topic=3

4. Geoportal Državne geodetske uprave (2020.), Državna geodetska uprava

http://geoportal.dgu.hr/

5. Hrvatske vode: Karte opasnosti od poplava http://voda.giscloud.com/map/321490/karta-

opasnosti-od-poplava-po-vjerojatnosti-poplavljivanja

6. Informacijski sustav prostornog uređenja (2020.) https://ispu.mgipu.hr/

7. Internet portal informacijskog sustava zaštite prirode - Bioportal (2020.); Tematski slojevi:

Ekološka mreža Natura 2000, Zaštićena područja, Staništa i biotopi http://www.bioportal.hr/

8. Javni podaci DHMZ-a - Klima Hrvatske i praćenje klime http://klima.hr/klima.php?id=k1

9. Karte opasnosti od poplava i karte rizika od poplava http://korp.voda.hr/

10. Ministarstvo poljoprivrede RH – Aktivna lovišta (2020.) https://sle.mps.hr/

11. Nacionalna infrastruktura prostornih podataka RH – Geoportal NIPP-a

http://geoportal.nipp.hr/hr

12. Registar kulturnih dobara RH https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212

13. Registar zaštićenih područja - područja posebne zaštite voda, WMS servis Hrvatskih

voda https://servisi.voda.hr/zasticena_podrucja/wms?

Propisi

Okoliš i bioraznolikost

• Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 78/15, 12/18, 118/18)

• Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19, 127/19)

https://servisi.apprrr.hr/NIPP/wms?request=GetCapabilities&service=WMS

http://corine.azo.hr/home/corine

http://envi.azo.hr/?topic=3

http://geoportal.dgu.hr/

http://voda.giscloud.com/map/321490/karta-opasnosti-od-poplava-po-vjerojatnosti-poplavljivanja

http://voda.giscloud.com/map/321490/karta-opasnosti-od-poplava-po-vjerojatnosti-poplavljivanja

https://ispu.mgipu.hr/

http://www.bioportal.hr/

http://klima.hr/klima.php?id=k1

http://korp.voda.hr/

https://sle.mps.hr/

http://geoportal.nipp.hr/hr

https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212

https://servisi.voda.hr/zasticena_podrucja/wms




Str. 88/88

• Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 3/17)

• Pravilnik o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim

tipovima (NN 88/14)

• Uredbu o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima

ekološke mreže (NN 80/19)

• Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13, 73/16)

• Nacionalna klasifikacija staništa Republike Hrvatske, IV verzija

• Zakon o gradnji (NN 153/13, 20/17, 39/19)

Vode

• Zakon o vodama (NN 66/19)

• Plan upravljanja vodnim područjima (NN 66/16)

• Uredba o standardu kakvoće voda (NN 96/19)

• Pravilnik o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 66/11)

Zrak

• Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 117/12, 84/17)

• Zakon o zaštiti zraka (NN 127/19)

• Zakon o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja (NN 127/19)

Buka

• Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13, 153/13, 41/16, 114/18)

• Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave

(NN 145/04)

• Pravilnik o mjerama zaštite od buke izvora na otvorenom prostoru (NN 156/08)

Kulturno-povijesna baština

• Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10,

61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15, 44/17, 90/18)

Otpad

• Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17, 14/19)

• Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017. – 2022.

• Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05)

• Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 117/17)

• Pravilnik o ambalaži i otpadnoj ambalaži (NN 88/15, 78/16, 116/17)

• Uredba o gospodarenju otpadnom ambalažom (NN 97/15)

• Pravilnik o gospodarenju komunalnim otpadom (NN 50/17)

• Pravilnik o katalogu otpada (NN 90/15)

Akcidenti

• Zakon o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 94/18, 96/18)

• Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10)

Documents

OKOLIŠ ZA ZAHVAT „IZGRADNJA KAMPA TABELA U VRLICI