Univerzitet u Sarajevu

Univerzitet u Sarajevu

Fakultet politikih nauka

Odsjek urnalistika (1. godina studija)Seminarski rad iz Historije civilizacije

Olimpijski bogovi

Student: ass. Amer Filipovi

Amila Lonari (2821) prof. dr. Hidajet Repovac

1. REZIME

U okviru seminarskog rada obraena je tema grkih, odnosno rimskih bogova, napravljena komparacija izmeu njih, te navedene male razlike koje ih odlikuju. Baziran je samo na olimpijske bogove kojih je u principu bilo dvanaest, ali rad pokriva samo deset bogova i boginja o emu e biti rijei u nastavku. Iako su sada boanstva i politeizam zanemareni i potcijenjeni, starim Grcima i Rimljanima davali su odgovore na mnoga pitanja koja su se ticala postanka svijeta i ivota na njemu, te na mnoga pitanja o ljudskim nevoljama. Iako su karakteristike grkih i rimskih boanstava bile poprilino sline, ipak se razlikuju u nazivima. Tako je npr. Zeus kod Grka bio Jupiter kod Rimljana, grka Atena bila Minerva itd. Ono to je znaajno jeste da su nam imena rimskih bogova ve poznata i to kao imena planeta Suneva sistema.POJMOVNIK KLJUNIH RIJEIAFRODITA je boginja ljubavi, spoljne ljepote i privlanosti .APOLON je bog plesa, muzike, streljatva, razboritosti i izljeenja i medicine.

ARES je ratni bog.ARTEMIDA je edna boginja lova i ivotinja.ATINA je boginja mudrosti, umjetnosti, unutarnje ljepote i ratovanja.BOG/BOGINJA je teoloka vrhovna sila koja je bila zastupljena u Antici.DEMETRA je boginja zemlje, cvijea, biljaka i hrane.

DIONIS je bog vina, opijanja i otvorene seksualnosti.GRKA - u daljem radu spominje se u kontekstu antike Grke civilizacije. HAD je bog podzemlja i vodi brigu o umrlim duama.HEFEST je bog vatre, zanatlija i oruja.

HERA je boginja braka, ena, rtvovanja i vjernosti.HERMES je bog putnika, pastira, prijateljstva i skupova.HESTIJA je boginja doma i porodice.POSEJDON je bog mora i okeana. RIM - u radu odnosi se na antiku civilizaciju koja je nastala od grada-drave Rima.ZEUS je namoniji bog, vladar Olimpa i neba. (http://sr.wikipedia.org, 2009)2. RAZRADA

Prema slavnom Homeru, autoru Ilijade i Odiseje, u poetku nije bilo ni neba, ni zemlje, ni vode. Sve je bilo izmjeano. Tako je prvo nastao haos (nered), a zatim je od haosa nastala boginja Geja (Zemlja). Gejin sin bio je Vran (Nebo). Geja i Vran rodili su mone Titane i Kiklope koji predstavljaju prirodne sile. Kako je Uran bio u strahu da mu sinovi ne otmu vlast, liio ih je slobode. Jedan od Titana, Kron oslodobio je brau, liio oca vlasti i zavladao svijetom. I Kronu se kasnije desio isti sluaj. Bilo mi je nagovijeteno da e biti sruen sa vlasti od vlastite djece. Da bi to izbjegao, gutao je svako od svoje novoroene djece koje mu je ena Reja raala. Reja koja je bila nesretna zbog toga, rodivi najmlaeg Zeusa, Kronu je podmetnula kamen zamotan u pelene. Kada je Zeus odrastao, prisilio je oca da vrati progutanu brau i sestre. Tako je Zeus zbacio oca sa vlasti i sam zavladao svijetom. Zeusovi braa i sestre bili su Hera, Posejdon, Demetra, Hestija i Had. Ostali bogovi smatrani su njegovom djecom od razliitih majki, Atina se rodila iz Zeusove glave, a Afrodita je roena iz morske pjene. U grkoj mitologiji, dvanaest olimpijskih bogova bili najvaniji bogovi i ivjeli su na vrhu Olimpa. Postojalo je etrnaest olimpijskih bogova, ali nikada ih nije vie od dvanaest boravilo na Olimpu. Bogovi koji su uvijek smatrani olimpijskim su: Zeus, Hera, Posejdon, Ares, Hermes, Hefest, Afrodita, Atina, Apolon i Artemida. Hestija, Demetra, Dionis i Had su pridodavani ovoj grupi. Hestija je ustupila svoje mjesto Dionizu da bi ivjela sa ljudima, Hadov dom bilo je podzemlje, Dioniz je bio bog vina i vinove loze pa se pojavljivao ba kao i Demetra koja je bila boginja cvijea i biljaka, u sezonama kada je bilo aktuelno cvijetanje i branje plodova. U nastavku rada kazat emo o naravi, djelima i likovima deset stalnih olimpijskih bogova. (http://www.novine-online.com, 2009)2.1. Apolon

Apolon se isto nazivao i u grkoj i u rimskoj mitologiji. On je bog plesa, muzike, izljeenja i medicine, streljatva i razboritosti. Bio je utjelovljenje klasinog grkog duha. Olikovao je racionalnu i civiliziranu stranu ljudske naravi. Bio je ista suprotnost Dionizu koji je predstavljaju mranu stranu ljudske naravi. U grkom mitu bio je Zeusov i Letin sin, Artemidin blizanac. Rodio se kao nedonoe u sedmom mjesecu na otoku Delu gdje je Leta pobjegla da umakne Herinoj ljubomori. Temida ga je hranila nektarom i ambrozijom, te je Apolon etvrti dan zatraio luk i strijele. Poistovjeivali su ga sa sunanim bogom Helijem (Solom) 1 (U daljem tekstu prvo ime boga odnosi se na ime kojim je bio/bila nazvan/a u Grkoj, a ime u zagradi na rimski naziv. Kada se upotrebljava samo rimsko ime, odnosi se na uloge koje su imali samo u rimskoj civilizaciji.) koji je vozio kola preko neba, kult boga sunca posebno se proirio pod rimskom vlau. U kiparstu Apolon predstavlja idealnu formu muke tjelesne ljepote. Najee je prikazivan kao mladi bez brade, sa profinjenim i pomalo feminiziranim znaajkama. Kosa mu je duga i esto privezana vorom ili vrpcom na vratu. Obino je nag ali kao glazbenik moe biti odjeven u dugu tuniku. Mnogobrojni Apolonovi atributi pokazuju njegove mnogobrojne slube: luk, strijela i tobolac karakteriu ga kao zatitnika streljatva, lovorov vijenac kojeg esto nosi dodjeljivan je za postignua u njegovim umjetnostima, lira mu pripada kao zatitniku pjesnitva i muzike, kola i aureol kao sunanom bogu.Artemida (Dijana) koja je bila Apolonova sestra blizanka s njime je djelila nebo u rimskoj mitologiji. Dijani je pripadala no za vuu svojih kola, odnosno konja u Antici, i simbolizirala je mjesec, a Apolonu je pripadao dan. (Hall, 1998)2.2. ArtemidaArtemida (rim. Dijana) je poznata grka djevica lovkinja, stroga i atletska personifikacija ednosti. U predgrkim poecima bila je boginja zemlje iji je zadatak bio da nadzire divlja. Prikazana je kao lovkinja, visoka i vitka koja nosi kratku tuniku i kosa joj je svezana u punu. Najee je prikazivana kako nosi luk i tobolac a pratili su je psi i jelen. Kola su joj uvijek vukli jeleni. Kao mjeseeva boica imala je polumjesec iznad ela a u ovoj ulozi kola su joj vukli konji i nimfe. Kao utjelovljenje ednosti nosi tit da bi se sauvala od Amorovih strijela. Pri ouvanju ednosti i istoe esto joj pomae Atena. Jednog dana dok je Artemida bila jo djevojica sjedjela je na koljenima svoga oca Zeusa, on je pitao ime da je obdari. Ona je smjesta odgovorila da eli vjenu nevinost, mnogo imena, luk i strijelu, dugu lovaku tuniku, ezdeset pratilja nimfi, sve planine svijeta i jedan grad. Namjeravala je ivjeti u planinama i dolaziti enama na poroaje, na ta je bila osuena kao pokroviteljica poroaja jer je Leta nosila i rodila bez bolova. Od Artemidinih nimfi oekivalo da budu edne kao ona. Jednu od njih, nimfu Kalisto zaveo je Zeus koji je bio preruen u Artemidu kako bi joj se pribliio. Kada je boica otkrila da je Kalisto trudna, pretvorila je u medvjedicu i nahukala pse na nju. (Grevs, 1995; Hall, 1998)2.3. Hera

Hera (rim. Junona) bila je glavna olimpijska boginja, sestra i ena Zeusova. Ona je potovana kao zatitnica ena, najprije udavaa i trudnica. I u mitu i u umjetnosti ima ulogu ene nevjernog mua, uvijek kuje osvetu protiv njegovih mnogobrojnih ljubavnica. Njena ljepota je naoite i dostojanstvene vrste. Nekada nosi krunu ili dijademu. Atribut koje je karakterie je paun ( kada je Hermes ubio Arga, Hera je u spomen njemu uzela njegove oi i stavila ih na paunov rep), da bi privukla Zeusa esto nosi pas ili remen koji posudi od Afrodite, koji je ini neodoljivo poeljnom. Prikazana je jo i sa narom ije mnogobrojne sjemenke simboliziraju plodnost, i sa ezlom sa kukavicom to je znak prevarene ene. Hera je bila ki Krona i Ree, roena je na ostrvu Samu a dadilje su joj bile godinja doba. U poeku Zeus se bezuspjeno udvarao Heri dok se jednog dana nije preruio u pokislu kukavicu, ona ga saaljivo uze i tada uzevi svoj lik siluje Heru. Ona se tada od stida pristala udati za njega. Svoju prvu branu no proveli su na otoku Sam koja je trajala tri stotine godina. Hera se redovno kupala na izvoru Kanata gdje je obnavljala svoju nevinost. Herino ime za koje se obino smatralo da je grka rije za gospoa moda ima prvobitno znaenje zatitnica (Herwa). Herino prinudno vjenanje za Zeusa oznaava da je Herin kult izgubio mo u kretskoj i mikenskoj Grkoj. (Grevs, 1995:26) 2.4. Zeus

Zeus (rim. Jupiter) je vrhovni upravlja bogova i smrtnika. U njemu su utjelovljene sve boanske moi i zadae. Kako je bio bog neba i nevremena munjama je unitavao neprijatelje ali je ipak bio milosrdan i zatitnik slabijih. U Grkoj je jedno od glavnih sredita tovanja bio Zeusov hram na Olimpiji gdje se nalazi poznati Fidijin kip od zlata i bjelokosti i ubraja se u jedan od sedam svijetskih uda. Tradicionalni prikaz Zeusa bio je plemenitog lica uokvirenim boanskim kovrdama od kojih bi se zatresao Olimp kad bi on klimnuo. Smatra se bogom enskarom koji vara djevojke metamorfozama dok je Hera najee u pozadini prie bijesna i smilja spletke. Glavni aduti su mu orao koji je znak pobjede na titanima, zatim munja i ezlo to je znak njegovog vladarskog poloaja. Jedino je Zeus koji je bio vladar neba mogao vladati gromom. Tako je mogao da vlada svojom svaalakom i buntovnikom porodicom na Olimpu prijetei bljeskom munje. Smatra se da je on ustanovio nebeska tijela, stvorio zakone, nametnuo poslunost zakletvama i izricao proroanstva. Sa nimfom Stig rodio je Persefonu kojom se njegov brat Had silom oenio. Tako je Zeus zaveo vlast i na zemlji i pod zemljom. (Grevs, 1995)2.5. Ares

Ares (rim. Mars) je bog rata i heroja. Zbog njegove surovosti i ratobornosti svi su ga zamrzili pa ak i roditelji Zeus i Hera. Jedini izuzetak bila je Afrodita koja je bila beznadno zaljubljena u njega i podravala i raspirivala strast u njemu. U umjetnosti predstavljen je kao ratniki duh kojeg kroti ljubav. Njegov lik predstavljan je kao mlad i snaan. Njegove glavne odlike bile su kaciga i tit, koplje, ma, helebarda (ubojita sjekira) koja lei postrane kada ga osvoji ljubav. Vuk mu je bio posveen u rimskom dobu koji kao i on ima napadaku narav. On je i podsjetnik da je Ares, odnosno Mars, u rimskoj mitologiji otac Romula i Rema koje je odojila vuica. Negdje je i prikazan sa sestrom Belom koja je bila rimska boginja rata. Ares je u alegorijskom paru sa Atenom koja predstavlja mudrost, ona orujem brani vrline i mirodobna umijea i pobjeuje Aresove razdorne sile. Ares voli bitku radi bitke, a izaziva ih njegova sestra Erida koja stalno izaziva povod za rat irei glasine. Osim Eride podrava ga i Had radujui se hrabrim, mladnim ratnicima to poginu u ratu. Mrzio je da se parnii i nikada se nije pojavljivao na sudu kao tuitelj. Doao je samo jednom kada je morao da se brani. (Grevs, 1995)2.6. Hermes

Hermes (rim. Merkur) najraspoznatljiviji Olimpijanin. U mitolokim temama pojavljuje se kao glasnik (vjesnik) bogova i vodi. Fiziki bio je tipian mladi Grk, zgodan i atletski graen. Njegove osobine bile su krilate sandale radi brzog putovanja, krilati eir, kaducej (arobni tap sa dvije prepletene zmije) i imao je mo uspavljivanja. Bio je Zeusov sin i glasnik. Na zemlju je donio Pandoru. Kako je bio zatitnik putnika njegov lik je podizan uz puteve kao znak udaljenosti ili graninik. U umjetnosti je prikazan kao stup na kojem je boija glava ili poprsje. Hermes je bio i bog trgovine u rimskom obliju pa je na prikazima imao i novanik. Bio je varalica i kradljivac stoke, ali je ipak smatran zatitnikom pastira i stada, tada mu je atribut bio ovan. Kada se Hermes rodio majka Maja ga je povila u reeto za vejanje ita ali on je poeo da raste zapanjujuom brzinom i u tren oka izrastao je u djeaka koje se iskrao i krenuo u potragu za doivljajima. Tako je jednom prilikom da bi majku uspavao, od kornjaine ljuture i malo kravlje mjeine napravio muziku igraku. Smatra se izumiteljem lire. Postoje mogunosti se da je ptica dugih krila- dral, koja je bila Apolonov adut posveena Hermesu kao prvobitnom zatitniku prorokog predskazanja. Takoer mu se pripisuje da je izmislio vatru. (Grevs, 1995; Hall, 1998)2.7. Atena

Atena (rim. Minerva) bila je boginja mudrosti, unutarnje ljepote, obrazovanja irata. Bila je jedna od najvanijih bogova i boica koja je zajedno sa Apolonom povoljno utjecala na ljudsku civilizaciju. U grkoj mitologiji bila je Zeusova ki koja mu je iskoila iz glave naoruana do zuba. Poznat je njen lik u oklopu i sa kopljem, titom i kacigom, lik zatitnice umjetnikih ustanova koji se esto susretao na gradskim grbovima. U ranim periodim bila je boica rata pa otuda susreemo je sa orujem. Perzej joj je dao glavu meduze sa zmijama umjesto kose poto mu je pomogla da je ubije. Kao boginja rata borila se za pravdu a ne radi unitavanja kao Ares. ak se susree kako dri prijepis Cezarovih Zapisa o ratu ime je oznaena njena ratnika mudrost. Bila je i zatitnica mnogih drugih junaka osim Perzeja. Bila je zatitnica grada Atene pa je Partenon sagraen kao njen hram. Kao i Artemida bila je djevica mada joj prosaca nije nedostajalo, ali ih je uvijek odbijala. Bila je zatitnica mnogih domaih vjetina poput predenja i tkanja, a izumjela je frulu, trubu, zemljani lonac... Kako je i kod Grka i kod Rimljana kasnije bila boica mudrosti uz nju je stajala sova, a nekada uz nju moe stajati maslinova granica koja je takoer simbol mudrosti. Bila je jako milosrdna i uvijek je davala glas da se optueni oslobodi. (Grevs, 1995; Hall, 1998)2.8. Posejdon

Posejdon (rim. Neptun) u klasinoj mitologiji bio je bog mora i njegovnih stanovnika. esto su ga mornari zazivali radi sigurnijeg plova iako je razbjenjevi se dizao oluje i uzrokovao brodolome. Prikazivan je kao bradati starac bujne i kovrdave kose. U antikoj umjetnosti bio je strog i velianstven kao Zeus, dok je u renesansnom i baroknom slikarstvu bio ispijen a kosa mu je lelujala na vjetru. Prepoznatljiv je po trzubu. Moe jahati na delfinu koji mu je u antici bio posveen. Nekada ga prati ena Amfitrita morska nimfa i sin Triton, morsko boanstvo koje puui u veliku koljku burka i unitava valove. Kao morsko boanstvo prikazuje se uz Zeusa kao jedan od zatitnika Venecije. Za Grke bio je i bog konja zato to je stvorio prvog konja i bio otac krilatoga Pegaza. Kada su zbacili oca Krona sa vlasti Zeus, Posejdon i Had bacili su kocku da bi utvrdili vladavinu neba, podzemlja i mora, dok su vlast na zemlji dijelili. Tako je Zeusu pripalo nebo, Hadu podzemni svijet a Posejdonu more. Posejdon je po velianstvu bio jednak Zeusu ali ne i po vlasti. Po prirodi je bio goropadan i svaalica. (Hall, 1998)2.9. Afrodita

Afrodita (rim. Venera) je boica ljubavi i plodnosti, seksualnosti, vanjske ljepote i privlanosti od kojih potjeu njena poznata obiljeja. Bila je majka Kupidonova, a tri gracije su bile njene pratilje. Neki od njenih mnogobrojnih aduta su par golubova ili labudova koji joj vuku kola, koljka, delfini koji podsjeaju na njeno morsko roenje, arobni pas, plameno srce, crvena rua koja je uprskana njenom krvlju. Afrodita je prikazana potpuno naga. Nije rijetka pojava da se Afrodita na slikama bude nalik na umjetnikovu eni ili ljubavnicu. Gola moe zauzimati mnogo formaliziranih poza, stojeke ili leeke. Uspravni likovi su potekli iz antikog religioznog kiparstva kao npr. Botticellievo Venerino roenje gdje blago savijenom lijevom rukom i kosom pokriva stidno mjesto, a podignutom desnom rukom skriva lijevu dojku. Afroditu koja je posjedovala magini pojas koji je imao mo da se svako zaljubi u osobu koja ga nosi, ljubomorno je uvala svoj poloaj i rijetko posuivala drugim boginjama. Zeus je Afroditu udao za Hefajsta, hromog kovaa. Ona je rodila troje djece- Foba, Dejnu i Harmoniju koje je predstavljala kao Hefajstovu. Djeca su zapravo bila Aresova. Hefajst nije znao nita o Afroditinoj nevjeri sve dok ih jednog dana nije naao Helije i sve ispriao njenom muu. Tako im je Hefajst postavio zamku i zatekao je u branoj nevjeri emu su svjedoili svi bogovi, a boginje nisu htjele zbog potovanja prema Afroditi. (Grevs, 1995; Hall, 1998)2.10. Hefajst

Hefajst (rim. Vulkan) bio je bog ognja i kova koji je skovao oruje mnogim bogovima i ljudima. On je bio odgojitelj primitivnog ovjeka uei ga kako da se koristi vatrom. Bio je Zeusov i Herin sin. Bio je hrom a postoje razliite verzije kako je dolo do toga, jedna kae da je bio od roenje, druga da ga je Zeus spopadnut bijesom strmoglavio sa Olimpa na zemlju. Trea verzija pak kae da ga je Hera bacila im je roen zato to je bio nejak kako bi se otresla neprijatnog osjeaja kojeje u njoj izazivala njegova jadna pojava. On je ovaj nesretni sluaj preivio tako to je pao u more gdje su ga uvale boginje u podvodnoj peini gdje je osnovao svoju prvu kovanicu. Boginjama koje su ga prihvatile kada je pao u more oduio se tako to im je pravio svakojake ukrase i predmete. Hera kada je vidjela na jednoj boici bro koji je Hefajst napravio, zadivljena njegovim djelom vratila ga je na Olimp gdje mu je dala mnogo bolju kovanicu sa dvadeset mehova koji su radili danju i nou. U umjetnosti je prikazan kako u kovanici za nakovnjem s ekiem u ruci, sa takom pod pazuhom ili u nespretnom poloaju zbog obogaljenosti, radi. U Ateni je tovan zajedno sa boicom Atenom koja je bila zatitnik zanatlija, pa se kao takvi esto skupa i prikazuju. esto personificira vatru pa je po njegovom rimskom nazivu vulkan dobio ime. Malo je poznato da je svakoj alatki, oruju ili spravi iz bronzanog doba bilo pripisivano magino svojstvo a kova je bio poput arobnjaka. Predanje o hromom kovau se prostire ak do zapadne Afrike i Skandinavije, u primitivnom dobu kovai su osakaivani namjerno da ne bi pobjegli s posla i pridruili se neprijateljskom plemenu. (Grevs, 1995; Hall, 1998)3. LITERATURA1. Grevs, Robert (1995): GRKI MITOVI, Beograd, Nolit.

2. Hall, James (1998): RJENIK TEMA I SIMBOLA U UMJETNOSTI, Zagreb, kolska knjiga.3. Epovi i mitovi- Grka mitologija, Novine online, http://www.novine-online.com/vijesti/zanimljivosti/2985-epovi-i-mitovi-grcka-mitologija.html, pristupili 9.5.2009. 4. Olimpijski bogovi, Wikipedia, http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%9E%D0%BB%D0%B8%D0%BC%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B8_%D0%B1%D0%BE%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%B8, pristupili 9.5.2009.

PAGE 3